Issuu on Google+

razgovor 17

3291 | 01.03.2014. |

IVANA MALETIĆ, ZASTUPNICA U EU PARLAMENTU I STRUČNJAKINJA ZA EU FONDOVE

‘Uzeli smo nula kuna, a platili smo više od dvije milijarde’ Piše: Anton Hauswitschka Foto: Željko Tutnjević Na novac iz europskih fondova obični građani Hrvatske u pravilu gledaju ili kao na još jednu temu za politička prepucavanja, ili kao na jedno iz niza nerealnih rješenje za financijske probleme koja se nude iz Vlade. Do sada se sve svodilo na financiranje izrade raznih studija, projekata… Kratko rečeno, na papirologiju. Kada ćemo na konkretnim slučajevima osjetiti financijske učinke članstva u EU? Europski fondovi nisu rješenje za probleme, ali su važna financijska pomoć koja ako se pametno i brzo iskoristi može promijeniti trendove i značajno pokrenuti rast i razvoj. Mnoge države članice iz petog vala proširenja (2004. godina) razvile su se zahvaljujući fondovima. Hrvatska je na 61 posto prosjeka BDP-a država članica odnosno treća odozdo, a iza nas po (ne)razvijenosti su samo Rumunjska i Bugarska. U razdoblju od 2014. do 2020. za Hrvatsku se izdvaja 8,1 milijarda, a kad se tome dodaju sredstva za poljoprivrednu politiku dolazimo do 11,4 milijarde eura. To je preko 12 milijardi kuna godišnje. U proteklim godinama iz državnog proračuna RH izdvaja se manje od 2 milijarde kuna godišnje za investicije. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna važno. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema. Važno ih je sad, kada smo ih dobili, odmah koristiti i ne čekati. Nažalost, Vlada nije aktivna u postavljanju EU fondova strateškim interesom Hrvatske. Propušteno je vrijeme za pripremanje projekata na razini države, a pomoć korisnicima u pripremi projekata nedostatna je. Nesnalaženje Vlade i nerad danas vidjet će se za tri godine kada se budu oduzimala sredstva. Ako pogledamo neke druge države članice, koje su pametno iskoristile europske prilike i mogućnosti koje pruža članstvo u EU, onda možemo vidjeti da su fondovi svakako jedan od načina izlaska iz krize. Naša razina korištenja nakon osam

Priprema projekata nije nuklearna fizika, ali tim poslom treba upravljati. Dubrovačkoneretvanska županija ima ogromne mogućnosti. Od projekata zdravstvenih usluga i zdravstvenog turizma, nautike, kreativne industrije, proizvodnje zdrave i eko hrane… mjeseci članstva je nula kuna, a uplata u europski proračun 2,1 milijarda kuna. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da smo 2013. završili u plusu od 6 milijuna eura. U međuvremenu uplata za europski proračun za siječanj i veljaču iznosi 600 milijuna kuna. Kada bismo sad podvukli crtu po računici Vlade, uzimajući u obzir IPA sredstva i kompenzacije, Hrvatska je zapravo u minusu preko 500 milijuna kuna. A stvarni minus je preko 2,1 milijarde kuna! Za što sve konkretno EU kroz fondove nudi novac? Spektar područja je širok i svi se sigurno mogu pronaći u tome. Povjerenik za proračun Europske komisije, Janusz Lewandowski, izjavio je kako su u pojedinim državama članicama, a posebno je istaknuo primjer Mađarske, sve javne investicije sufinancirane EU fondovima. S obzirom na dodijeljene iznose to očekuje i Hrvatsku. Priprema projekata koje se žele aplicirati za EU fondove u Hrvatskoj je očito ogroman problem. Je li to doista ‘nuklearna fizika’ ili je problem što su ljudi koji bi to trebali raditi, a misli se da su to razvojne agencije, nekompetentni.

I je li to doista njihov posao? Priprema projekata nije nuklearna fizika, ali tim poslom treba upravljati. Uz to, priprema projekata košta. Trošak pripreme projekta je između 3 do 5 posto njegove vrijednosti. Za potrošiti 8,1 milijardu eura treba imati 16 milijardi eura projekata. U Republici Hrvatskoj se godišnje treba ulagati preko dvije milijarde kuna u pripremu projekata da bi se europski novci mogli koristiti na vrijeme, a ulaže se stotinjak milijuna kuna. Vlada se, nakon što su čuli kritike na temu pripreme projekata, i to ne samo od HDZ-a već i iz Europske komisije, počela hvaliti da ulaže oko 300 milijuna kuna godišnje u njihovu pripremu što je i dalje nedostatno. Mi smo fiskalno visoko centralizirana država, 90 posto svih prihoda je na razini središnje države, a svega 10 posto na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Lokalne jedinice i županije nemaju dovoljno sredstava za pripremu projekata, a posebno ne mogu sebi priuštiti nasumičnu pripremu bilo kakvih projekata na što ih Vlada tjera, jer ne daje povratne informacije o tome što će se fi-

Priprema projekata nije nuklearna fizika, ali tim poslom treba upravljati. - kaže Ivana Maletić

nancirati i koji su Hrvatski prioriteti. Na kakvim se projektima na području Dubrovačko-neretvanske županije mogu graditi realna očekivanja da će biti financirani iz EU fondova. Jesu li to poljoprivredni projekti, turistički, obrazovni…? Definitivno projekti kojima se jača korištenje turističkog potencijala na području županije. Od uređenja javne infrastrukture – šetnice, plaže, biciklističke staze, kulturni i povijesni sadržaji, što su projekti koji će se moći financirati iz više fondova – prekogranična suradnja, Europski fond za regionalni razvoj, ali i Fond za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ovisno o specijalizaciji županije. Ovdje su mogućnosti velike. Tu su projekti na području zdravstvenih usluga i zdravstvenog turizma, nautike, kreativne industrije, proizvodnje zdrave i eko hrane… Kada govorimo o lokalnoj razini, uzmimo kon-

kretan primjer. Dubrovnik treba dom za starije. Kako ga sagraditi i opremiti novcem iz EU? Tko treba napraviti projekt, a tko ga treba kandidirati? Grad priprema i kandidira projekt na natječaj za društvenu infrastrukturu. U prioritetima za pola 2013. godine od čitave društvene infrastrukture uključeni su zdravstvena i socijalna infrastruktura, pa će se u prvoj fazi upravo ovi projekti moći financirati. Sada čekamo da ministarstva konačno raspišu natječaje. Mogu li ‘obični’ ljudi, privatni poduzetnici, obrtnici ili udruge direktno dobiti novac iz EU za svoje projekte, primjerice jedan poljoprivrednik koji želi uzgajati, recimo, začinsko bilje? Poduzetnici, obrtnici, udruge, poljoprivrednici i svi ostali javljaju se sa svojim projektima na natječaje koje raspisuju odgovorne državne institucije. Tako primjerice natječaj za poduzetnike raspisuje

Ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva i upravo je prošao rok za prijavu na natječaj otvoren u prosincu, koji je bio prvi takav natječaj za sredstva EU fondova. Za poljoprivrednike – obiteljska poljoprivredna gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede najavljuje natječaj u ožujku ove godine. Nadamo se da će zaista i biti raspisan, a sadržajno će biti nastavak IPARD-a, jer još nismo završili pripreme za programe za poljoprivredu i ruralni razvoj. Svatko se može javiti sam sa svojim projektom. Prepreku naravno može stvoriti država propisivanjem kriterija za prijavu na natječaj koji su daleko od stvarnih potreba naših poduzetnika, udruga, poljoprivrednika. Tako su za ovaj natječaj iz prosinca za srednje i male poduzetnike propisali da je minimalno ulaganje od milijun eura, što je za naše male i srednje poduzetnike ogromno te su tako u startu najveći dio njih eliminirali.


[MEDIJI] Dubrovački vjesnik: I. Maletić: Uzeli smo nula kuna, a platili smo više od dvije milijarde