Mile PEŠORDA
HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SUSJEDSTVU
dobre ljude da tamo slobodno svi stanu koliko ih ima i da se tako punina slobode zbude. Ono što nisu htjele ili nisu smjele uraditi vlasti i njihove ustanove kulturne i znanstvene, uradio je Pjesnik objavivši, povrh svega, zbornik STARI BOSANSKI TEKSTOVI (1969.) i uredivši, kao glavni i odgovorni urednik, tematski dvobroj 11-12 književnoga časopisa ŽIVOT pri svršetku g. 1970. posvećen jeziku, temeljnom pitanju čovjekove i narodne slobode. Izvrgnut javnim i zaplotnjačkim nasrtajima barbarogenijskim i neomladobosansko-karadžićevskim zbog svoje mirotvorno podignute ruke koja im je svima (prošlima, sadašnjim i budućim) rekla da stanu, iznenada je preminuo pjesnik Mak Dizdar, 14 . srpnja 1971. u Sarajevu i još, čini mi se, nitko nije osvijetlio okolnosti njegove zemaljske smrti niti naveo imena očitovanih književno-politikantskih aktera grubih verbalnih napada na njega koji su mu zasigurno, i to u punoj stvarateljskoj snazi, skratili život pa bilo to samo za jednu pjesmu ili još jedan broj Života, da ne kažem za najmanje jedno desetljeće. Istina o tomu dobu i času i svim okolnostima u kojima je nastalo gorostasno književno i pjesničko djelo Maka Dizdara – a njega samoga naglo istrgnulo između nas u jeku preporodne preobrazbe, politkomesarski unificirana i umrtvljena, diskursa u višeslojan i životvoran, napajan na samom izvoru riječi – bit će osloboditeljskim činom i jednim od uvjeta za slobodnu i ponosnu i Hercegovinu i Bosnu. Nikola Šop ( Jajce, 19. kolovoza 1904. – Zagreb, 2. siječnja 1982.), danas priznati pjesnički velikan, a gotovo cijeloga života pod posebnim nadzorom „vladarâ jezika“, desetak je godina morao čekati da njegovo genijalno pjesničko djelo BOSANSKA TRILOGIJA bude objavljeno, i to u Sarajevu g. 1980. s uredničkom skrbi potpisnika ovoga izlaganja. (Predao mi je pjesnik osobno rukopis u svomu stanu na Šalati, pisao mi pismo radostan zbog toga što je uopće objavljen, žurno, i to u Vrhbosni.) Nemjerljiv bijaše prinos Šopov preporodnomu buđenju Duha naroda, nadasve ovom dramskom poemom, koja je prvo bila dostupnom gradu i svijetu u radio-dramskoj izvedbi. Hommage njegovu djelu i poslanju izkazan je u obliku posebnoga izdanja svih njegovih dijaloških djela, uključivši i ponovnu objavu BOSANSKE TRILOGIJE, kojoj više nije manjkao (kao u prvome izdanju) završni stih, u stihovima koje izgovara silni padišah, a Nikola Šop
195