Page 1


SadrĹžaj NOVOSTI U DRVNOJ INDUSTRIJI OsnivaÄ? i izdavaÄ?: UdruĹženje ĹĄumarstva i prerade drveta INTERFOB Bulevar Vojvode Stepe Stepanovića 75 78000 Banja Luka E-mail : interfob_bih@yahoo.com ofďŹ ce.bl@interfob.rs.ba Tel. +387 (0) 63 560 378 Tel/fax: +387 (0) 51 465 417 www.energowood.com www.interfob.rs.ba SuizdavaÄ?: ‚‚INTERFOB consulting‚‚ s.r. Banja Luka

04

NOVOS    ! "!"#$% &#''( #  # # )&# &$' !$  *"+  " "#$ ##)!,- &.($  &! ("  /01&  !&2 " #$ 3 $)!,4 # !(!

08 11 13 15 16

STRU   IMPRESUM Interfob Ä?asopis StruÄ?no-informativni Ä?asopis prerade drveta, ĹĄumarstva, ekologije i enterijera. Glavni i odgovorni urednik: Zoran Vuković, dipl.inĹž.MPD UreÄ‘ivaÄ?ki kolegijum: Prof.dr Jovan Miljković Prof.dr Milan Jaić Prof.dr DuĹĄan Skakić Doc.dr Petar M. Gvero Prof.dr Vid JoviĹĄević mr MlaÄ‘an Popović, asist. Goran MarÄ?eta Aleksandra Brkić, dipl.arh. Lana VukÄ?ević Ĺ˝eljko Krstanović DraĹĄko GrubiĹĄa, dipl.ing.maĹĄ. Prof.dr Ratko ÄŒomić Dr.sc. Ismar Alagić, dipl.inĹž.maĹĄ., (REZ - Regionalna razvojna agencija) Goran Rodić (DRVO - Prijedor) Ajla SelimadĹžović (Strik consulting) Biljana Stojnić MiloĹĄ Bojanić Dragan Savić, dipl.inĹž.MPD Luka Panić, dipl.inĹž.MPD mr Miladin BaÄ?ić, dipl.inĹž.ĹĄum. Bojana Ivić, dipl.arh. Nenad C. BuĹžanin, dipl.inĹž. MiĹĄo Mandić Aleksandra Stanivuković, dipl.inĹž.maĹĄ. Lektor: Ĺ˝ana Ĺ estić Dizajn i graďŹ Ä?ka priprema: Bojan Galić Ĺ tampa: „Rubikonâ€? Banja Luka TiraĹž: 1000 Broj IV/2009 ljeto/jesen, 2009. ÄŒasopis izlazi Ä?etiri puta godiĹĄnje. Sva prava zadrĹžana : UdruĹženje ĹĄumarstva i prerade drveta INTERFOB. Svako umnoĹžavanje i distribuisanje bez pismenog odobrenja udruĹženja ‚‚INTERFOB‚‚ je zabranjeno.

02

5  6   ," (  # ) &(!&  &"7& 6"8! $&! 9!&    # &&!, $#,$!#    ##% $! ) #!  #$!$ # :#(!# ;"# <"! 111

21 22 28 31 32 34 35

 = S " &#! -.  !& " "

38

5.:?= =   # 5 ,  $

42

.:@ !&")!7

:=@?  . -:  -? 5 .5A = UdruĹženje ĹĄumarstva i prerade drveta â&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;INTERFOBâ&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161; je upisan u Registar izdavaÄ?a pod rednim brojem 224.

46 47 48 49 50


Uvod

Uvodna rijeÄ? urednika Povodom Ä?etvrtog, jubilarnog, izdanja Ä?asopisa

Kako je nastao i opstao Ä?asopis â&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;INTERFOBâ&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161; Nakon mnogih razmiĹĄljanja o poboljĹĄanju slabe komunikacije izmeÄ&#x2018;u preduzeÄ&#x2021;a iz branĹĄe drvne industrije, ĹĄumarstva, enterijera i ekologije, proljeÄ&#x2021;a 2008 godine sam doĹĄao na ideju da pokrenem struÄ?no-informativni Ä?asopis pod nazivom naĹĄeg udruĹženja â&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;INTERFOBâ&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;. S obzirom da Ä?asopis ovog tipa ne postoji na podruÄ?ju Republike Srpske kao i cijele Bosne i Hercegovine, bio je to joĹĄ jedan razlog da ovu ideju predloĹžim svojim saradnicima i kolegama u INTERFOB udruĹženju, nakon Ä?ega je ova ideja prerastala u znaÄ?ajan projekat koji je sve viĹĄe poprimao svoj danaĹĄnji izgled. Ubrzo su ovu ideju prihvatili i Ä?lanovi Upravnog Odbora udruĹženja kao i svi ostali Ä?lanovi i saradnici INTERFOB udruĹženja te je slijedilo pitanje rjeĹĄavanja ďŹ nansijske konstrukcije. Holandska razvojna organizacija SNV na preporuku G-dina. Aleksandra Mrkobrade i razumijevanje G-dina. Donalda Prohaske, podrĹžala je ďŹ nansijskim sredstvima prvo ljetno izdanje Ä?asopisa INTERFOB, nakon Ä?ega je uslijedila i konstantna podrĹĄka sve do danas.

Pretplata za INTERFOB Ä?asopis:

Pored podrĹĄke SNV-a, pojedina preduzeÄ&#x2021;a su iskazala interesovanje za podrĹĄku ovakvom projektu objavljivanjem svoje reklame u prvom broju Ä?asopisa INTERFOB, koja je dala dodatni podsticaj da ovaj Ä?asopis zaĹživi. PreduzeÄ&#x2021;a i organizacije koje su podrĹžale prvi broj Ä?asopisa bila su: Interlignum-TesliÄ&#x2021;, Topling-Prnjavor, Ramart-Banja Luka, Klaster Drvo â&#x20AC;&#x201C; Prijedor, Bhwoodex /Strik consulting- Sarajevo i Sherif Ex-Im- Zagreb. Dizajn i pripremu za ĹĄtampu uradio je G-din. Bojan GaliÄ&#x2021;, lektorisanje G-dja. Ĺ˝ana Ĺ estiÄ&#x2021;, dok je za ĹĄtampanje bilo odgovorno preduzeÄ&#x2021;e â&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;Grafotisakâ&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161; Grude. ZahvaljujuÄ&#x2021;i Ä?lancima naĹĄih struÄ?nih saradnika, u junu 2008 godine objavljen je prvi struÄ?noinformativni Ä?asopis INTERFOB u 1000 primjeraka, koji danas obiljeĹžava svoj prvi jubilej odnosno prvu godinu postojanja. Ä&#x152;asopis INTERFOB, nakon samo jedne godine svoga postojanja, okuplja znaÄ?ajan broj struÄ?nih saradnika, preduzeÄ&#x2021;a, organizacija te javnih ustanova i institucija koji se bave problematikom gore navadenih oblasti. TakoÄ&#x2018;e je vaĹžno napomenuti da je Ä?asopis INTERFOB uvrĹĄten u meÄ&#x2018;unarodni spisak struÄ?nih Ä?asopisa tj. da posjeduje svoj jedinstveni ISSN broj, te da je sve veÄ&#x2021;i broj

PodrĹžano od:

Ukoliko Ĺželite da se pretplatite za tromjeseÄ?no izdanje Ä?asopisa INTERFOB molimo vas da nas kontaktirate na sljedeÄ&#x2021;e kontakte : UdruĹženje ĹĄumarstva i prerade drveta INTERFOB Bulevar Vojvode Stepe StepanoviÄ&#x2021;a 75 78000 Banja Luka Kontakt osoba (urednik Ä?asopisa): Zoran VukoviÄ&#x2021; E-mail: zoranvuk@yahoo.com E-mail : ofďŹ ce.bl@interfob.rs.ba interfob_bih@yahoo.com Tel. +387 (0) 63 560 378 Tel/fax: +387 (0) 51 465 417 Cijena godiĹĄnje pretplate: 50 KM + PTT (troĹĄkovi dostave). Poseban popust za kupovinu viĹĄe od 20 kom. istog broja Ä?asopisa - 10% RaÄ?un za uplatu: 567-463-19000010-26 (â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Volksbankâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; poslovnica Banja Luka) JIB: 4402830050006 MatiÄ?ni ID Br. : 11036988

Brace Potkonjaka 4, 78000 Banja Luka, B&H Tel. +387 (0) 51 433 391 www.snv.org

pretplatnika na Ä?asopis INTERFOB. Svima Vama, koji ste â&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;dio ovog Ä?asopisaâ&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161; ili koji ste na bilo koji naÄ?in doprinijeli da Ä?asopis INTERFOB postane i opstane do sada, srdaÄ?no se zahvaljujem te i Vama svima Ä?estitam prvu godiĹĄnjicu izdavanja INTERFOB Ä?asopisa. JoĹĄ da spomenemo i zasluĹžne struÄ?ne saradnike, organizacije i preduzeÄ&#x2021;a koja su doprinijela postojanju Ä?asopisa INTERFOB : Holandska razvojna agencija SNV, Vlada Republike Srpske (Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo Nauke i tehnologije, Ministarstvo porodice omladine i sporta), MaĹĄinski fakultet Banja Luka, Ĺ umarski fakultet Banja Luka, Ĺ umarski fakultet Beograd, Klaster Drvo Prijedor, Regionalna razvojna agencija Zenica-REZ, Strik consulting â&#x20AC;&#x201C; Sarajevo, Ingforest-Sarajevo, Prof.dr Jovan MiljkoviÄ&#x2021;, Prof.dr Milan JaiÄ&#x2021;, Prof.dr DuĹĄan SkakiÄ&#x2021;, Doc. dr Petar M.Gvero, Prof.dr Vid JoviĹĄeviÄ&#x2021;, Prof.dr Simo JokanoviÄ&#x2021;, Prof.dr Miroslav RogiÄ&#x2021;, mr MlaÄ&#x2018;an PopoviÄ&#x2021;, Asist. Stevo BorojeviÄ&#x2021;, Aleksandra BrkiÄ&#x2021;, dipl.arh. , Aleksandar Mrkobrada dipl.ing.; Nenad C. BuĹžanin dipl.ing.; G-Ä&#x2018;a. RaduĹĄka CupaÄ&#x2021;, G-din. Ratko MacanoviÄ&#x2021;, G-din. Goran RodiÄ&#x2021;, Prof.dr Ratko Ä&#x152;omiÄ&#x2021;, G-din. Stojko PetkoviÄ&#x2021;, G-Ä&#x2018;a. Ĺ˝ana Ĺ estiÄ&#x2021;, Bojan GaliÄ&#x2021; dipl.arh.; Dragan SaviÄ&#x2021; dipl.ing.; Jovanka RoĹžiÄ&#x2021; dipl. ing.; DraĹĄko GrubiĹĄa dipl.ing; G-din. Novak Erceg; G-din. Goran GoranoviÄ&#x2021;, G-Ä&#x2018;a. DuĹĄka RadmanoviÄ&#x2021;, G-din. KaluĹža LuÄ?iano, Dr.sc. Ismar AlagiÄ&#x2021;, G-din. Fuad Strik, G-Ä&#x2018;ica. Ajla SelimadĹžoviÄ&#x2021;, G-din. Admir MujagiÄ&#x2021;, Selver OgleÄ?evac dipl.ing; Asist. Lana VukÄ?eviÄ&#x2021;, Asist. Vladimir Stupar i mnogi drugi.

VaĹžno je spomenuti i Ä?lanove Interfoba koji su takoÄ&#x2018;e svojim radom doprinijeli da ovaj Ä?asopis postoji: Goran MarÄ?eta dipl.ing.; MiloĹĄ BojaniÄ&#x2021;; Ĺ˝eljko KrstanoviÄ&#x2021;; Stevo LatinoviÄ&#x2021;,dipl.ing; Stevan StanÄ?iÄ&#x2021;; Mirko KuĹĄljiÄ&#x2021;, Asist. Vladimir PetkoviÄ&#x2021;; Biljana StojniÄ&#x2021;, Milan KostadinoviÄ&#x2021;, Sandra PraĹĄtalo, Nikola RujeviÄ&#x2021;, Borjana JugoviÄ&#x2021;, Dragana MaksimoviÄ&#x2021;, SiniĹĄa Kezija, i svi ostali koji su na bilo koji naÄ?in doprinijeli ostvarivanju ovog projekta. Posebnu zahvalnost dugujem svojoj porodici na svesrdnoj podrĹĄci.

           

Interfob partneri:

S poĹĄtovanjem,

Zoran VukoviÄ&#x2021;, dipl.inĹž.MPD

www.energowood.com www.interfob.rs.ba

interfob 

03


Novosti u drvnoj industriji

Novosti

u drvnoj industriji i namještaju Vlada kupila DI Borja za 7,35 miliona KM

LARKD i INTERFOB - Potpisivanje sporazuma o poslovnoj saradnji i obilazak preduzeća

TESLIĆ - Vlada RS kupila je Drvnu industriju “Borja” u Tesliću za 7.350.000 KM, sa namjerom da se preduzeće sačuva kao cjelina.

Utorak 13.10.2009. u 8:30h u prostorijama LARKD-a (Lokalna agencija razvoja Kozarska Dubica) biće potpisan memorandum o poslovno tehničkoj saradnji sa INTERFOB organizacijom (udruženje šumarstva i prerade drveta Banja Luka).

Premijer Republike Srpske, Milorad Dodik, izjavio je danas novinarima u Tesliću da će se u naredna dva mjeseca već vidjeti prvi rezultati i ozbiljnost namjere Vlade prema ovom preduzeću.

Memorandumom će se definisati međusobna poslovno-tehnička saradnja u sektoru drvne industrije, šumarstva, ekologije i obnovljivih izvora za potrebe područja opštine Kozarska Dubica.

Dodik je naveo da 50 odsto od iznosa koji je Vlada uplatila ide u budžet RS, a ostali dio radnicima i drugim povjeriocima.

Potpisnici memoranduma G-din. Amir Idrizović, Direktor razvojne agencije Kozarska Dubica i G-din. Zoran Vuković, vd Predsjednik udruženja INTERFOB su se usaglasili da ovaj memorandum neće biti samo ‚‚mrtvo slovo na papiru‚‚ nego da će se aktivno raditi na saradnji i unapređenju preduzeća drvne industrije Kozarska Dubica.

“Na ovaj način uspjeli smo da spasimo kapacitet vrijedan nekoliko desetina miliona KM. U naredne dvije do tri godine planiramo da zaposlimo do 400 radnika”, naveo je Dodik. On je dodao da će postojeći zakupci jednog dijela objekata u krugu preduzeća nastaviti da rade i da će sa novom upravom preduzeća morati da se dogovore o načinu rada, istakavši da ta saradnja ne može da bude na uštrb funkcija u Drvnoj industriji “Borja”. “Iz Investiciono-razvojne banke RS opredijeljeni smo da uputimo pet miliona KM da bi bila oformljena nova pilana, te da bi se dogradila furnirnica i sanirali objekti u krugu preduzeća”, istakao je Dodik. Premijer RS je naveo da će Vlada, u saradnji sa lokalnim vlastima, kreirati regulacioni plan za dio neiskorištenog zemljišta, čiji su vlasnik “Borja”, te da će ga privesti namjeni industrijske zone “koja će morati da zadovolji određene uslove, imajući u vidu da je u pitanju centar grada”. On je naveo da je dosadašnji stečajni upravnik, Milan Kovačević, prihvatio da bude vršilac dužnosti direktora preduzeća i naglasio da će grupa ministara, sa njim kao premijerom na čelu, u prvih nekoliko mjeseci vršiti nadzor. “Mi smo na stečajnoj licitaciji kupili i platili 7,35 miliona KM, sa namjerom da sačuvamo kompaktnost `Borja` kao cjeline, a ne da je rasparčamo, jer je ovo preduzeće značajno ne samo za Teslić već za cijelu regiju. `Borje` je u cjelini stoodstotno vlasništvo Vlade RS i svakog drugog ponedjeljka u kabinetu premijera biće sastanak posvećen ovom preduzeću”, naveo je Dodik. Načelnik opštine Teslić, Savo Kasapović, rekao da je ovakav potez Vlade RS od velikog značaja za ovu opštinu.

Nakon potpisivanja memoranduma predstavnici Razvojne agencije i Interfob-a će krenuti u obilazak preduzeća iz drvne industrije i to: “AD PRODUKT”d.o.o. SZPR “ČAN” “JERIĆ”d.o.o. “DEMA”d.o.o. “TEHNA-TURS”d.o.o. “AGROFLORA” d.o.o. čime će biti započeta uspješna međusobna poslovno-tehnička saradnja.

Izvor: www.energowood.com

Osim premijera Dodika, u Tesliću su bili ministar finansija Aleksandar Džombić, ministar pravde Džerard Selman i ministar industrije, rudarstva i energetike, Slobodan Puhalac.

Izvor: www.swot.ba

04

interfob 


Novosti u drvnoj industriji

Sajam AMBIENTA - sajam namještaja, unutrašnjeg uređenja i prateće industrije

AMBIENTA – međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, danas je vrlo utjecajno okupljalište svih relevantnih subjekata iz drvno prerađivačke industrije i industrije namještaja - proizvođača, stručnjaka,dizajnera, znanstvenika, poslovnih ljudi, krajnjih potrošača i specijaliziranih medija, te kao takva i značajan marketinški faktor razvoja domaće drvne industrije i industrije namještaja Zadnjih nekoliko godina prema istraživanjima mišljenja izlagača, hrvatska drvnoprerađivačka industrija i industrija namještaja, smatraju je najznačajnijim godišnjim događajem grane. Namještaj je kao i ostali proizvodi i usluge za uređenje doma, roba trajne vrijednosti, te su kao takvi jedno od vrlo snažnih područja interesa i zadovoljenja osnovnih potreba svih slojeva stanovništva - krajnjih korisnika. Zbog toga sajam, osim poslovnog ima i snažan promotivni karakter i stvarno je mjesto susreta ponude i potražnje, proizvođača, trgovaca, stručnjaka, poslovnih ljudi, krajnjih korisnika i medija. AMBIENTA je, kao sajam, s nizom stručnih i popratnih događanja te značajnom posjetom, važna za razvoj kulture stanovanja uopće, pa pored izlagača namještaja okuplja sve više i izlagače proizvoda za uređenje interijera, a svoje mjesto nalaze i proizvođači pratećih industrija, posebno proizvođači i trgovci strojeva i repromaterijala za drvnu industriju, kojima su izlagači iz drvne industrije i industrije namještaja, važni poslovni partneri i potencijalni kupci. Sajam je značajan marketinški alat drvno preađivačke industrije i industrije namještaja posebice za razvoj ove gospodarske grane. Uloga svakog specijaliziranog dobro organizaranog sajma je izuzetno velika za nacionalne proizvođače i trgovce pojedine gospodarske grane. Neosporno je da je uloga ovakve AMBIENTE kakva se razvila u ovih nekoliko godina izuzetno značajna za razvoj hrvatske drvnoprerađivačke industrije i industrije namještaja.

Pet firmi iz Milića, Bratunca i Srebrenice dobilo vize za ino-tržište

Alesandre Prieto, šef Kancelarije UNDPa u Srebrenici, uručio je 7. jula, 2009. godine, FSC certifikate predstavnicima pet drvoprerađivačkih firmi iz Milića, Bratunca i Srebrenice. Certifikate o ispunjavanju evropskih standarda u proizvodnji artikala od drveta dobile su firme „Šesti maj”, „Savox” i „Wood impeks” iz Milića, „Petroprojekt” iz Bratunca i „Suvenir” iz Srebrenice. „Ovi certifikati potvrđuju da se navedene firme koriste sirovinom iz certifikovanih šuma kojima se upravlja prema evropskim standardima. Pri preradi, ove firme poštuju sve mjere zaštite čovjekove okoline i koriste se propisanom tehnologijom koju su obezbijedile da bi ispunile stroge kriterijume za dobijanje certifikata``, rekao je Prieto i dodao da evropsko tržište uslovljava drvoprerađivače posjedovanjem ovih certifikata, tako da će ove firme uskoro biti prepoznatljive i svoje proizvode, po višim cijenama, plasirati na inostrano tržište.

Izvor: www.ekapija.ba

Organizacija nagradne igre za posjetitelje uz anketne upitnike o sponzorima, te svakodnevno izvlačenje vrlo vrijednih nagrada kao i objave u dnevnom tisku, na radio i TV postajama, osim što je utjecala na povećanje posjeta, osigurava pozitivno raspoloženje kod posjetitelja i zadovoljstvo medijskom promocijom kod izlagača. Svakodnevno izvlačenje dobitnika vrijednih nagrada uz svojevrstan show - glazbu i pjesmu ove godine je to nastup Klape Ragusa, i prisutnosti poznatih osoba iz javnog života, objavljivanje i intervjuiranje dobitnika i sponzora, stvorilo je kod posjetitelja dodatno pozitivno raspoloženje prema sajmu i drvno pređivačkoj industriji i industriji namještaja.

PROGRAM IZLAGANJA Namještaj za stanovanje Kuhinje i kupaonice Uredski namještaj i namještaj za opremanje objekata Proizvodi za unutarnje i vanjsko uređenje Parketi, podovi, vrata i prozori Strojevi i alati za drvnu industriju Repromaterijali za drvnu industriju Izvor: www.energowood.com

interfob 

05


Novosti u drvnoj industriji

Uprava za indirektno oporezivanje BiH uskoro dodjeljuje prvi status odobrenog izvoznika: Kućno carinjenje u Novoj DI Vrbas

Delta Maxi u maloprodajne objekte uvodi biorazgradive plastične kese

Banjalučka fabrika „Nova DI Vrbas” najvjerovatnije će biti prvo preduzeće u BiH koje će od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH dobiti status odobrenog izvoznika koji nosi povlasticu carinjenja u krugu preduzeća, saznaju „Nezavisne”.

Pod sloganom „Za bolje navike”, maloprodajni trgovački lanac „Delta Maxi” u sve svoje objekte širom BiH uvela je biorazgradive plastične kese, koje se za razliku od običnih plastičnih vrećica sto puta brže razgrađuju.

U UIO su potvrdili da će ovog mjeseca dodijeliti prvi status odobrenog izvoznika, ali nisu mogli navesti o kojem je preduzeću riječ. Ratko Kovačević, portparol UIO, rekao je da taj status mogu dobiti isključivo preduzeća koja imaju česte otpreme robe u inostranstvo i nisu učestvovala u carinskim prekršajima. „Odobreni izvoznik ima pogodnost „kućnog carinjenja”, odnosno da postupak pregleda izvoznih pošiljki uradi u krugu firme umjesto na carinskom terminalu”, istakao je Kovačević. On je dodao da je šest preduzeća u BiH, među kojima je pionir banjalučki „Celex”, do sada dobilo niži status - ovlaštenog izvoznika. Te firme ne moraju u carinskoj službi ovjeravati izjavu o bh. porijeklu robe, u vrijednosti većoj od 6.000 KM, već će ona bez ograničenja vrijednosti automatski biti priznata kao dokaz u svim evropskim zemljama s kojima BiH ima ugovore o slobodnoj trgovini. U preduzeću „Nova DI Vrbas” potvrdili su da su podnijeli zahtjeve za dobijanje oba statusa koja bi im, ukazuju, značajno smanjila troškove carinskog postupka i uštedjela dragocjeno vrijeme. Dragiša Kalinić, direktor te drvoprerađivačke fabrike koja je nastala na imovini bivšeg giganta DI „Vrbas”, istakao je da su oni najveći izvoznik sa prostora nekadašnje industrijske zone Banja Luka, s plasmanom u skoro sve zemlje bivše Jugoslavije i Mađarsku. Iako je njihova djelatnost jedna od najteže pogođenih globalnom recesijom, u „Novoj DI Vrbas” kažu da se polako, ali sigurno, vraćaju na nekadašnja ino-tržišta. Praktično su, naglašava, obezbijedili posao isporuka na tržišta Mađarske, Slovačke, Poljske i Češke, godišnje vrijednosti između tri i pet miliona evra, a ozbiljno pregovaraju o sklapanju dva ugovora - za plasman proizvoda u Austriju i Njemačku, te u Rusiju. „Radimo i na registraciji naše firme u Sudanu koja će pokrivati afričko tržište. Svi navedeni poslovi treba da budu obezbijeđeni u naredna dva mjeseca, nakon čega ćemo moći reći da smo vratili stari sjaj”, kazao je Kalinić. Porijeklo robe i dobijanje statusa ovlaštenog izvoznika bila je osnovna tema i jučerašnjeg seminara koji su organizovali Privredna komora RS i UIO. Aleksandra Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće RS, izjavila je da UIO radi na pojednostavljenju procedura koje će preduzećima smanjiti troškove i omogućiti brži protok robe, što ocjenjuje značajnom pomoći u uslovima svjetske ekonomske krize.

Iako su troškovi proizvodnje biorazgradivih kesa veći za oko sedam odsto, kupci će ih i dalje dobijati besplatno. „Kao veliki maloprodajni lanac imamo obavezu da se uključimo u rješavanje problema masovne upotrebe običnih plastičnih kesa. Uvođenje biorazgradivih kesa predstavlja način da se ograniče negativne posljedice upotrebe obične plastike i strateško opredjeljenje naše kompanije za društveno odgovorno djelovanje”, rekao je Mark Ernest Garofani, direktor „Delta Maxi Internationala”.

Izvor: www.ekapija.ba

Svjetlana Kačavenda, referent za izvoz u preduzeću „Mira” iz Prijedora, istakla je da su oni, kao jedan od najvećih domaćih konditorskih proizvođača, zainteresovani za dobijanje statusa ovlaštenog izvoznika. „To bi uveliko smanjilo naše troškove prilikom izvoza koji čini 82 odsto naše prodaje”, kazala je ona, dodajući da proizvode najviše plasiraju u članice CEFTA i zapadnu Evropu. Izvor: www.nezavisne.com i www.ekapija.ba

06

interfob 


Novosti u drvnoj industriji

VTK BiH: U prvom polugodištu opao broj izlagača na sajmovima - Izrada Pravilnika o kategorizaciji sajamskih manifestacija u BiH prioritet

U BiH u prvoj polovini ove godine očigledan je pad broja izlagača na sajmskim manifestacijama, što je samo dijelom uzrokovano recesijom, izjavio je 8. jula, 2009. godine, sekretar Grupacije organizatora sajmova u BiH VTK BiH, Muris Pozderac. U Njemačkoj je, prema njegovim riječima, čak povećan broj izlazaka na sajmove, jer firme prepoznaju tu priliku da što više ulažu u marketing, što govori da u tom dijelu nisu napravile restrikciju. Pozderac je rekao da je prioritet da se utvrde osnove za izradu Pravilnika o kategorizaciji sajamskih manifestacija u BiH, a polazne osnove biće međunarodni standardi koje primjenjuje međunarodna sajamska organizacija UFI, kao najveća i najznačajnija u toj oblasti. Po njegovim riječima, te osnove biće prilagođene bh. mogućnostima. „Kod nas je problem i što izlagači u sadašnjoj situaciji nemaju dovoljno resursa, kadrova obučenih za prezentaciju, niti znaju zašto i kako se prezentirati, te šta očekuju od izlaganja na sajmu. Kada se te stvari promijene i kad ljudi budu shvatili zašto treba da se pojave na sajmu, tada će manifestacije biti interesantnije za njih i posjetioce”, istakao je Pozderac. Procjenjuje se da u BiH djeluje oko 60 organizatora sajmova i da se godišnje organizuje oko stotinu manifestacija - opštih, specijalizovanih sajmova i dr. Na sjednici Odbora ove grupacije ukazano je na značaj potpisivanje Sporazuma o ATA karnetu. „BiH je jedna od rijetkih koja nije potpisnica tog Sporazuma i to predstavlja problem organizatorima sajmova jer teško mogu doći do inostranih izlagača koji, kada se suoče sa komplikovanom administrativnom procedurom privremenog uvoza eksponata odluče da odustanu od dolaska na sajam”, kaže Pozderac. Slično je i kada bh. građani treba da idu u inostranstvo, bez obzira da li se radi o prezentaciji na sajmovima, sportskoj ili kulturnoj manifestaciji, jer je procedura prekomlikovana. Pojednostavljeno, ATA karnet je dokument o privremenom uvozu koji omogućava da se, umjesto brojnih obrazaca, završi potrebna procedura. Grupacija organizatora sajmova u BiH nedavno je ponovno aktivirana, s ciljem da se profilira sajamsko tržište, ustanove jedinstveni kriterijumi, da se nivo i kvalitet usluga koje oraganizatori sajmova u BiH nude izlagačima i posjetiocima podigne na kvalitetniji nivo, te da se u ovoj oblasti BiH što više približi evropskim strandardima.

EU u borbi protiv ilegalne nabavke drveta

Evropska komisija pokrenula je borbu protiv ilegalne nabavke drveta i obavezala se za finasijsku podršku od 4.5 m EUR organizacijama EU Forest Law Enforcement i Governance and Trade (FLEGT) pri Evropskom šumarskom institutu (EFI). Novac će biti utrošen za povratak procesu pregovaranja i implementacije projekta Voluntary Partnership Agreements (VPA), bilateralnih ugovora između EU i zemalja koje izvoze drvo. Ugovori su napravljeni radi poboljšanja upravljanja u šumarstvima kao i upoznavanja sa nacionalnim sistemima provjere legalnosti uvoza drveta u EU.

Izvor: www.ekapija.ba Izvor: www.bhwoodex.com

interfob 

07


Novosti - članci

Udruženje INTERFOB uspješno završilo implementaciju I faze projekta ‚‚Laboratorija za ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija‚ u Banjaluci je uspješno organizovana i završena na zadovoljstvo svih prisutnih učesnika. Na ovoj prezentaciji učestvovalo je oko 30-ak učesnika od kojih su mnogi iz državnog, privatnog, javnog i nevladinog sektora. Prisutni učesnicu su između ostalog bili sljedeći predstavnici:

Udruženje šumarstva i prerade drveta INTERFOB koordiniše i implementira projekat pod nazivom ’’Laboratorija za ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija’’, u daljnjem tekstu ’’Projekt LAB’’ koji najvećim dijelom sufinansira Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo nauke i tehnologije. Ovaj projekat je takodje sufinansiran od Holandske razvojne agencije SNV i ostalih partnera. Projekt je osmišljen i pokrenut sa krajnjim ciljem otvaranja certifikovane laboratorije za ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija, uključujući i namještaj, na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci. Strateški partneri na ovom projektu su agencija LIR Banja Luka i Mašinski fakultet Banja Luka, a ostali partneri su : Šumarski fakultet Beograd – Spoljni partner Preduzeće Standard Prnjavor – Indirektni partner (određena logistička podrška) U saradnji sa navedenim partnerima Udruženje INTERFOB je organizovalo, pripremilo i prezentovalo ovaj projekat (prvu fazu navedenog projekta) u srijedu 17.06.2009. godine, u amfiteatru Mašinskog fakultet u Banjaluci. Prezentacija projekta ‘’Laboratorija za ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija u Banjaluci’’ u daljem tekstu ‘’Projekat LAB’’

07

G-din. Goran Goranović, Ministarstvo nauke i tehnologije, g-dja. Neda Obradović, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci, g-din. Miroslav Rogić, prof. dr Dušan Skakić sa saradnicima, Šumarski fakultet Beograd, Šumarski fakultet u Banjaluci, Gradska razvojna agencija Banjaluke CIDEA, Republička razvojna agencija RARS, Holandska razvojna agencija SNV, Agencija LIR, Klaster DRVO - Prijedor, preduzeće Nova Dipo - Podgradci, Nova Vrbas – Banja Luka, Drvodom, Drvomehanika, MiD komerc i mnogi drugi saradnici sa Mašinskog fakulteta, iz preduzeća, kao i iz javnog i NVO sektora. Nakon uvodne riječi koordinatora ‘’Projekta LAB’’, g-dina, Zorana Vukovića, uslijedio je pozdravni govor dekana Mašinskog fakulteta, g-dina. Miroslava Rogića, koji je iskazao spremnost da podrži ovaj projekat, te je istakao važnost podsticaja ovog i sličnih projekata od strane državnih institucija kao i privatnog i javnog sektora. G-din. Rogić je naglasio da postoje realne šanse, odnosno da su pregovori u toku, za ulaganje u novi objekat koji će imati svrhu laboratorijskog prostora za potrebe Mašinskog fakulteta u Banjaluci kao i mogućnost da se u istom objektu obezbijedi prostor za ‘’Laboratoriju za ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija’’. Novi objekat se planira u neposrednoj blizini Mašinskog fakulteta.

Garić, predstavnica Agencije LIR koja je strateški partner na I fazi ‘’Projekta LAB’’. G-đa. Garić je ukratko predstavila rad Agencije LIR, te istakla pojedine detalje saradnje na ovom projektu sa udruženjem INTERFOB. Praktična iskustva iz laboratorije za ispitivanje namještaja sa Šumarskog fakulteta iz Beograda je predstavio prof. dr Dušan Skakić, koji je naglasio važnost ovog projekta za područje Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i čitavog regiona. Profesor Skakić je prenio stav Šumarskog fakulteta iz Beograda o punoj podršci i saradnji ove institucije sa Udruženjem INTERFOB i Mašinskim fakultetom u Banjoj Luci, sa zajedničkim ciljem da se osnuje prva certifikovana laboratorija za ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija u Banjoj Luci za potrebe područja Bosne i Hercegovine. Nakon izlaganje profesora Skakića, koordinator ’’Projekta LAB’’. g-din. Zoran Vuković je prezentovao I fazu ovog projekta. S obzirom na to da je ’’Projekat LAB’’ podijeljen na nekoliko faza, slijedi:

FAZE PROJEKTA I Faza projekta (decembar 2008. god. do jul 2009.god.) II Faza projekta (planirano – septembar 2009. god.) III Faza Projekta (planirano – april 2010. god.) I faza projekta podržana od: t Vlada Republike Srpske – Ministarstvo nauke i tehnologije tSNV – Holandska razvojna agencija (kancelarija Banja Luka)

Nakon pozdravnog govora, prisutne učesnike je pozdravila i g-đa. Medina

interfob 


Novosti - Ä?lanci

Cilj projekta Osnovni cilj projekta je da se instalira i uvede savremena i visoko soďŹ sticirana laboratorijska oprema koja bi unaprijedila rad preduzeÄ&#x2021;a drvne industrije sa poveÄ&#x2021;anim kvalitetom, Ä?ime bi se poveÄ&#x2021;ala konkurentnost preduzeÄ&#x2021;a na domaÄ&#x2021;em i stranom trĹžiĹĄtu. Drugi cilj projekta je da se obezbijede uslovi za nauÄ?na ispitivanja tj. testiranja drveta i materijala od drveta za potrebe inovativnih radova, elaborata i struÄ?nih radova potrebnih za studente i struÄ?no osoblje na MaĹĄinskom i Ĺ umarskom fakultetu u Banjoj Luci. Namjena projekta Namjena projekta je opremanje laboratorije za ispitivanje drveta specijalizovanim maĹĄinama i software-om koji sluĹže za ispitivanje/ testiranje drveta i ploÄ?a na bazi drveta. Ovim projektom omoguÄ&#x2021;avamo pristup svim malim i srednjim preduzeÄ&#x2021;ima iz drvne industrije u regionu da testiraju svoje repromaterijale na savremenoj opremi za testiranje po Evropskim (EN) standardima. Namjena projekta se ogleda i u izradi novih inovativnih projekata, elaborata i laboratorijskih ispitivanja za potrebe

interfob 

MaĹĄinskog i Ĺ umarskog fakulteta u Banjoj Luci. I Faza projekta obuhvata sljedeÄ&#x2021;e aktivnosti: t/BCBWLBSBIJVOBSTLFPQSFNF SBIJVOBSJ ĹĄtampaÄ?) t/BCBWLBTQFDJKBMJ[PWBOPHQSPHSBNB â&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;TestExpert IIâ&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161; t*[SBEB8FCQPSUBMBESWOFJOEVTUSJKF www.energowood.com t1SF[FOUBDJKBQSPKFLUBKBWOPTUJJ donatorima t&EVLBDJKBLBESB QPMB[OJLB II Faza projekta obuhvata sljedeÄ&#x2021;e aktivnosti (planirano): t1SFHPWPSJPDFSUJmLBUJNBQPUSFCOJN[B laboratorije t0CF[CKFÄľJWBOKFMBCPSBUPSJKTLPHQSPTUPSB t/BCBWLBJJOTUBMBDJKBNBĂ?JOFLJEBMJDF â&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161;Zwickâ&#x20AC;&#x161;â&#x20AC;&#x161; t/BCBWLBNBĂ?JOF[BJTQJUJWBOKFTUPMJDB t1SF[FOUBDJKBQSPKFLUBKBWOPTUJJ donatorima t/BQSFEOBFEVLBDJKBLBESB polaznika III Faza projekta obuhvata sljedeÄ&#x2021;e aktivnosti (planirano): t$FSUJmLPWBOKFMBCPSBUPSJKF[BJTQJUJWBOKF drveta i drvnih konstrukcija na MaĹĄinskom fakultetu u Banjoj Luci t/BCBWLBJJOTUBMBDJKBPTUBMFQSBUFÄ°F opreme t/BCBWLBNBĂ?JOB[BJTQJUJWBOKF

namjeĹĄtaja t1SF[FOUBDJKBQSPKFLUBKBWOPTUJJ donatorima t;BQPĂ?MKBWBOKFFEVLPWBOPHLBESB S obzirom na to da je â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;projekat LABâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; trenutno u I fazi svoje implementacije, ovaj izvjeĹĄtaj Ä&#x2021;e biti baziran na detaljnijim informacijama u vezi sa pomenutom fazom projekta. Kao ĹĄto je prethodno navedeno, I faza projekta je podrazumijevala nabavku kompjuterske opreme i specijalizovanog software-a â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;TestExpert IIâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; koji sluĹži za edukaciju kadra za potrebe buduÄ&#x2021;e laboratorije te za ispitivanja i testiranja na â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;virtuelnoj maĹĄini kidaliciâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; koja mogu posluĹžiti za izradu struÄ?nih radova i ispitivanja u skladu sa EN standardima. TakoÄ&#x2018;e ova faza projekta podrazumijeva prezentaciju naĹĄeg dosadaĹĄnjeg rada na ovom projektu, ĹĄto je i tema ovog izvjeĹĄtaja kao i obuka kadra na specijalizovanom software-u â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;TestExpert IIâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; koja je planirana do kraja jula, 2009 godine. Posebni dio I faze ovog projekta je bila izrada jedinstvenog web portala drvne industrije i energetike pod nazivom www. energowood.com Ä?iji upload se oÄ?ekuje krajem jula, 2009. godine, do kada ovaj dio projekta treba implementirati.

09


Novosti - članci

Početna stranica pomenutog web portala podijeljen je na dva dijela.Sa lijeve strane se nalaze sve informacije u vezi sa energetikom, energetskom efikasnošću, obnovljivim izvorima energije i sl. dok se sa desne strane nalaze sve informacije koje se tiču drvne industrije, šumarstva, laboratorijskih ispitivanja drveta, namještaja i sl.

Još jedan važan ’’alat’’ na ovom web portalu je ’’online podrška’’. Ovaj ’’alat’’ služi da bi svi zainteresovani mogli postaviti pitanje iz struke nama i našim stručnim saradnicima na BH jezicima kao i na engleskom jeziku. Kao što je već pomenuto, u ovoj fazi projekta se vrši edukacija kadra 8 polaznika na specijalizovanom software-u ‚‚TestExpert II‚‚ i to: tEWBQSFETUBWOJLB.BÝJOTLPHGBLVMUFUB tEWBQSFETUBWOJLBBHFODJKF-*3 tEWBQSFETUBWOJLBQSFEV[FİB4UBOEBSE iz Prnjavora tEWBQSFETUBWOJLBVESVäFOKB*/5&3'0# Za edukaciju polaznika koristiće se znanja koordinatora projekta koja su stečena u ‚‚Drvno tehnološkom centru u Finskoj‚‚ na ovom software-u.

Važno je spomenuti da je ’’srce’’ ili bit ovog web portala validna i update-ovana baza podataka malih i srednjih preduzeća drvne industrije (u dijelu ’’wood’’) odnosno organizacija i preduzeća koja se bave energetskom efikasnošću (u dijelu ’’Energo’’), te osim vijesti svi zainteresovani mogu dobiti ’’svježe’’ informacije po bilo kojem osnovu iz navadenih oblasti.

Nakon ove prezentacije pojavilo se mnoštvo zainteresovanih za ovu edukaciju i to : Šumarski fakultet Beograd, Šumarski fakultet Banja Luka, Drvni klaster ‚‚Drvo‚‚ Prijedor i drugi. Nakon obuke prve grupe polaznika, druga grupa polaznika će biti dogovorena naknadno.

S obzirom na to da je ovo početni i jedinstven korak u pravcu osnivanja prve sertifikovane laboratorije za ispitivanje drveta i drvnih konstrukcija u Bosni i Hercegovini, posebnu pažnju treba obratiti na važnost ovog projekta, te podsticaj za njegovu finalizaciju, odnosno uspostavu laboratorije kao krajnjeg cilja ovog projekta. Ideju o ovom projektu je INTERFOB sa svojim saradnicima i partnerima počeo da sprovodi u konkretne korake još 2006. godine kada su ostvareni prvi kontakti sa Finskom laboratorijom za ispitivanje drveta od čega je i počela konkretna ideja i projekat. Uspješnost ove prezentacije kao i odlične predispozicije pohvalili su svi učesnici ove prezentacije te su se svi usaglasili da ovakav projekt treba podstaći i podržati. Prezentacija je završila koktelom, gdje su učesnici razmjenjivali iskustva o pomenutoj temi. Izvještaj pripremio: Zoran Vuković, dipl.ing.MPD E-mail: zoranvuk@yahoo.com Tel. Mob. +387 (0) 63 560 378

interfob 


Novosti - članci

Uspješno završen XIII međunarodni sajam namještaja u Banjoj Luci Izvještaj sa seminara ‘’Ljudi, drvo, namještaj’’ “Banjalučki velesajam” je od 3. do 7. juna organizovao „13. međunarodni sajam namještaja“, koji je okupio više od 70 izlagača iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Italije, Belgije, Njemačke i drugih zemalja. Ove godine sajamska ponuda namještaja i prateće opreme je bila bogatija i raznovrsnija s obzirom na to da je izlagalo desetak novih izlagača, a preduzeća koja su bili izlagači i prethodnih godina, potrudili su se da se ove godine još bolje predstave. Sajam je bio prodajnog karaktera,a kao i svake godine, kupce su očekivali mnogobrojni sajamski popusti kao i tradicionalna nagradna igra. Da bi Sajam bio kompletniji i potpuniji, organizovan je i stručni seminar pod nazivom ‘’Ljudi, drvo, namještaj’’ koji je održan u petak, 05. juna, s početkom u 12 časova. Uz podršku Gradske razvojne agencije CIDEA Banja Luka, Holandske razvojne agencije SNV kao i Banjalučkog velesajma, udruženje šumarstva i prerade drveta INTERFOB iz Banje Luke preuzelo je organizaciju ovog stručnog seminara koji je veoma važan dio ovogodišnjeg Sajma namještaja SAN 2009.

Na stručnom seminaru, u uvodnom dijelu, prisutnima se obratio direktor Sajma, Dragoljub Bojanić, koji je istovremeno dodijelio zahvalnice Gradskoj razvojnoj agenciji CIDEA, SNV-u kao i INTERFOB-u za učešće i unapređenje Sajma namještaja u Banjaluci. U oficijelnom dijelu, prisutnima se takođe obratio direktor Gradske razvojne agencije CIDEA-e,Nenad Račić, koji je pozdravio sve prisutne, te izrazio zadovoljstvo i podršku održavanju ovakvih seminara i u budućnosti.

Stručni dio seminara, otvorio je, sekretar udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske, Lazo Šinik, izlaganjem o drvnoj industriji i industriji namještaja u Republici Srpskoj. Nakon njegovog izlaganja, koordinator Klastera ‘’DRVO’’ Prijedor, Goran Rodić, istakao je važnost klastera u drvnoj industriji kroz prezentaciju ‘’Iskustvima i mitovi o klastarima’’. Uslijedila su stručna predavanja i prezentacije Dragana Savića, iz preduzeća ‘’DRVO MEHANIKA’’ Banja Luka, Jovanke Rožić, iz preduzeća ‘’MID komerc’’ Banja Luka i Darke Ponjavića koji je predstavljao preduzeće ‘’METALAC’’ Gornji Milanovac. Kroz ova stručna predavanja, prisutnima se ukazala prilika da iz ‘’prve ruke’’ čuju stručnjake koji su obradili oblasti o adekvatnom izboru alata (Drvomehanika), materijalima za površinsku obradu drveta (MID komerc) i novim kompozitnim ‘’solid surface’’materijalima (Metalac, G.Milanovac). Zoran Vuković je, kao moderator seminara i predstavnik Udruženja šumarstva i prerade drveta INTERFOB, upotpunio ovaj seminar svojom prezentacijom o jedinstvenom stručno-informativnom časopisu INTERFOB, kao i prezentacijom o prvom WEB portalu drvne industrije i energetike u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, pod nazivom www.energowood.com koji će biti završen do kraja jula, 2009. godine.

interfob 

11


Novosti - članci

Nakon završetka seminara, organizovan je koktel, na kojem su prisutni razmijenili iskustva i informacije. Svi prisutni su se složili da ovakvih seminara treba da bude što više, te da javne, privatne i državne ustanove treba što više da podržavaju ovakve aktivnosti. Sajam namještaja je zavšen u nedjelju, 07. juna, kada su i dodijeljene tradicionalne nagrade najboljim izlagačima. Najbolji izlagači bili su : preduzeće Nova drvna industrija “Vrbas” Banja Luka, ovogodišnji dobitnik nagrade “Zlatni dub” za kvalitet na 13. međunarodnom sajmu namještaja, “SAN 2009“. Na Sajmu, na kojem je od 3. juna svoje proizvode izlagalo više od 70 izlagača iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Poljske, Italije i Njemačke, prvo mjesto za kompletnost proizvodnog programa podijelili su “Global enterijeri” iz Zvornika i “Dallas” Sarajevo. Za svoje nove proizvode nagradu “Zlatni dub” osvojio je “Javor” a.d. Prijedor, a “Srebrni dub” u ovoj kategoriji dobio je “Gaj inženjering i opremanje” a.d. Zemun. “Okov-Novaković” Lončari i “Ciklovent” Novi Sad podijelili su prvo mjesto u kategoriji primjene novih materijala, a

“Zlatni dub” za najuređeniji štand dobio je “McMilan” Banja Luka. Nagrade su dodijeljene i za dizajn proizvoda. Tako je u kategoriji namještaja za sjedenje prvo mjesto pripalo preduzeću “Dineks” iz Italije, dok su drugo mjesto podijelili “Nova DIPO” iz Podgradaca i “Armet SPA” Italija. Kada je riječ o namještaju za spavanje, “Zlatni dub” za dizajn pripao je “GMP kompani” iz Laktaša, a “Srebrni dub” dobio je “Urban” d. o. o. Banja Luka. U grupi namještaja za odlaganje najbolje je dizajniran namještaj

preduzeća “Loto” Banja Luka. Zahvalnice za učešće, podršku i doprinos razvoju Sajma dodijeljene su Spoljnotrgovinskoj komori BiH, Privrednoj Komori Republike Srpske, Gradskoj razvojnoj agenciji CIDEA, Holandskoj razvojnoj agenciji SNV i Udruženju šumarstva i prerade drveta INTERFOB. Organizatori ovogodišnjeg Sajma namještaja zadovoljni su odzivom izlagača i njihovim postavkama, ali su, kako kaže direktor Banjalučkog velesajma, Dragoljub Bojanić, očekivali bolju posjećenost.

interfob 


Novosti - članci

Inovativne tehnologije i u Kozarskoj Dubici odakle dobijamo proizvode 21. vijeka Firma AGROFLORA d.o.o., osnivanjem 1996. godine, počinje da se bavi primarnom preradom drveta. Danas ovo preduzeće s razlogom ubrajamo u najuspješnija iz oblasti prerade drveta. Za AGROFLORU se veže i epitet inovativnog preduzeća, jer po mnogo čemu prednjači na ovim prostorima.

Preduzeće ima prirodan slijed razvoja, tako što je počelo sa primarnom preradom drveta, zatim instaliranjem sušioničkih kapaciteta uvodi u proizvodnju suvu rezanu građu i blanjane elemente. Najnovije, i slobodno možemo reći inovativno, što se desilo u ovom kolektivu jeste instalacija opreme za sušenje i termotretiranje drveta. Ova oprema

podove, građevinsku stolariju, baštenski namještaj i dr.  usluge sušenja i termotretiranja drveta,  u saradni sa partnerima kompletna tehnološka rješenja sušenja i termotretiranja. Posebno je interesantno izdvojiti iz ponude opremu za sušenje i termotretiranje drveta u kompletu sa kotlovima, koji koriste sirovu piljevinu kao gorivo, što je jedinstven slučaj u svijetu kada je riječ o obezbjeđenju toplote za termotretiranje drveta, gdje temperature dostižu vrijednost i do 250 °C. Potvrda poslovnosti i kvaliteta proizvoda je zadovoljstvo poslovnih partnera i kupaca iz okruženja i inostranstva, sa kojima se još nije desio ni jedan konflikt, niti prekid saradnje. Već pomenuta oprema za sušenje i termotretiranje drveta koja je, slobodno možemo reći, inovativna, jeste prva ovakvih osobina, instalirana na ovim prostorima. Zamolili smo Zorana da nam kaže nekoliko riječi o novoinstaliranoj opremi i da nam eventualno da neke uporedne pokazatelje sa drugim proizvođačima, na šta smo dobili sljedeći odgovor:

je izrađena i instalirana u saradnji sa Institutom za razvoj drvne industrije iz Kine. U opremu je, osim dijela kineske opreme ugrađena i domaći know nou kroz softverska rješenja. Zahvaljujući aktivnostima menadžmenata i sprezi iskorištenih poslovnih prilika, danas ovo preduzeće tržištu može da ponudi:  suvu rezanu građu hrasta, bukve, jasena, bagrema...  obrađene elemente za stolice i druge elemente od drveta suvog ili termotretiranog  podne obloge (brodski pod, seljački pod, parket, decking,...)  zidne obloge (lamperija i dr.,  elementi termotretiranog drveta za

interfob 

„Sticajem okolnosti, već sam imao instalirane italijanske sušare, pa mogu da ilustrujem neka poređenja sa našim sušarama. Navešću samo nekoliko prednosti, jer nedostataka u odnosu na italijanske sušare zaista nema:  mnogo jača konstrukcija (nismo štedjeli na materijalu, deblji limovi,...)  rezultat sušenja je mnogo bolji jer dobijamo drvo apsolutno kvalitetno osušeno, bez promjene boje, bez zaostalih naprezanja, ujednačene vrijednosti željene vlažnosti,  vremena sušenja kraća, uz bolji kvalitet osušenog drveta  kotlovka oprema je takođe jako funkcionalna i ekonomična po osnovu iskorištenja goriva (sirove piljevine),  sa cijenama smo konkurentni na tržištu. Kada je riječ o termotretirnici i ona zaista

13


Novosti - Ä?lanci

Dio palete termotretiranih vrsta drveta

 



besprijekorno funkcioniĹĄe ĹĄto potvrÄ&#x2018;uje kvalitet termotretiranih elemenata, sa kojim smo i mi i naĹĄi kupci zadovoljni, jer dobijamo drvo Ĺželjenih osobina, ĹĄto se ogleda u poboljĹĄanoj dimenzijskoj stabilnosti, moguÄ&#x2021;nosti dobijanja viĹĄe nijansi boje drveta,.... Interesantno je podsjetiti da drvo procesom termotretiranja postaje otpornije na vlagu i ĹĄtetoÄ?ine, a njegova boja poprima tamnije nijanse, te da je termiÄ?ka obrada drveta inovativna ďŹ nska tehnologija koja daje proizvodu od drveta veÄ&#x2021;i kvalitet, a okruĹženju veÄ&#x2021;i nivo elegancije.

Bukva

Grab

U naĹĄoj ekipi je bilo inĹženjera i konsultanata iz oblasti drvoprerade, tako da smo imali priliku da se i sami uvjerimo u kvalitet i funkcionalnost kako opreme za suĹĄenje i termotretiranje, tako i u kvalitet osuĹĄenih i termo tretiranih elemenataâ&#x20AC;&#x153;.





Kozarska Dubica Ul. Prvomajska 25 tel: 00 387 (52) / 421 - 930 , fax: 00 387 (52) / 410 - 034 e-mail: agroďŹ&#x201A;orakd@yahoo.com

Na kraju nas je Zoran joĹĄ informisao da je u meÄ&#x2018;uvremenu njegova ďŹ rma, u saradnji sa partnerima instalirala opremu u preduzeÄ&#x2021;u â&#x20AC;&#x17E;GROSSISTâ&#x20AC;&#x153; iz Prijedora, koja se sastoji od kotlovnice snage 1MW, koja kao gorivo koristi sirovu piljevinu i tri komore za suĹĄenje drveta kapaciteta 210 m3 po jednom punjenju (turnusu).

interfob 


Novosti - Ä?lanci

NAJAVA DOLASKA 5-OSNE CNC MAĹ INE U ARTECO WOOD TECHNOLOGY CENTER TehnoloĹĄki centar za drvnu industriju ARTECO iz TeĹĄnja nastavlja sa procesom zaokruĹživanja nabavke planiranih resursa iz podruÄ?ja savremenih tehnologija. Naime, rijeÄ? je o nabavci 5-osnog CNC obradnog centra BOF 211 Venture 16L, proizvoÄ&#x2018;aÄ?a Homag, koji je opremljen sa svim potrebnim multi-funkcijskim grupama alata i potpuno integrisan u radu sa CAD/CAM aplikacijama (SolidWorks i SolidCAM).

t%FmOJTBOKFQVUBOKFBMBUBV[J[CPS tehnoloĹĄkih parametara obrade; t*[CPSNFUPEFoTUSBUFHJKFPCSBEF

t1SPWKFSBQSPHSBNBOBNBĂ?JOJJFWFOUV alne ispravke; t*[SBEBJQSPWKFSBQSWPHLPNBEB

(konturno, grubo, ďŹ no, ...); t4JNVMBDJKBQSPDFTBPCSBEF V[ moguÄ&#x2021;nost ispravki u pojedinim sekvencama (formiran CL ďŹ le) â&#x20AC;&#x201C; postprocesiranje; t4MBOKFQSPHSBNBPTOPK$/$NBĂ?JOJ i formiranje tehnoloĹĄke dokumentacije;

PoÄ?ev od augusta, 2009. godine, svi zainteresovani (ďŹ rme, projektanti, fakulteti i dr.) imaju moguÄ&#x2021;nost da koriste 5-osni obradni centar za potrebe realizacije vlastitih projekata, bilo da treba da izrade prototip ili proizvodne serije za Ä?iju izradu nisu do sada posjedovali adekvatne resurse. Osim toga, ARTECO provodi specijalizovane programe obuke za programiranje i rad sa CNC obradnim centrom, uz rad sa CAD i CAM softverskim aplikacijama.

Navedeni obradni centar Ä&#x2021;e podrĹžavati CAD/CAM pristup programiranju rada koji podrazumijeva slijedeÄ&#x2021;e: t'PSNJSBOKFNBUFNBUJIJLPHNPEFMB radnog predmeta uz pomoÄ&#x2021; CAD softvera (SolidWorks); t1SFOPĂ?FOKFNBUFNBUJIJLPHNPEFMB radnog predmeta iz CAD-a u CAM (SolidCAM) program - matematiÄ?ki model mora biti u formatu koji je prepoznatljiv za CAM aplikaciju; t*[CPSBMBUB

ARTECO pruĹža moguÄ&#x2021;nost da drvopreraÄ&#x2018;ivaÄ?ke ďŹ rme iz BiH u potpunosti realizuju sve tehnoloĹĄke zahtjeve koji se postavljaju pred izradu njihovih proizvoda, jer osim navedene CNC maĹĄine posjeduje vrhunski opremljen CAD/CAM kabinet za obuku, radionicu za zavrĹĄnu obradu i vacuum suĹĄnicu za hidrotermiÄ?ku pripremu sirovine. U sprovoÄ&#x2018;enju programa edukacije i pruĹžanja usluga proizvodnje, angaĹžovani su visokoosposobljeni struÄ?njaci iz predmetnog podruÄ?ja. Stoga doÄ&#x2018;ite u ARTECO, jer je to â&#x20AC;&#x153;Mjesto gdje Ä&#x2021;ete u potpunosti realizovati VaĹĄ proizvodâ&#x20AC;?. Prilog pripremio: Dr.sc. Ismar AlagiÄ&#x2021; dipl.inĹž.maĹĄ. Direktor ARTECO Wood Technology Center

interfob 

15


Novosti - Ä?lanci

!"#$%&'( )% *+,- #&#. / 01 23145. 23145 1 01 6 753 893116 :;<:=> '?@'A%C :DDE> < FHF9HI 75J

7KH)RUHVW'LDORJXH !-K(>. The Forest Dialogue â&#x20AC;&#x201C; TFDI #K@-C-K@ L'C@%&. www.theforestsdialogue.orgJ

"#$%&'( )% *+,- $- K%M@%' #) L'@C-A- $%N%O% ?',+K#?%P#$- # Q#$%&'(% ,-R+ )%#K@-C-M'S%K#, M@C%K%,% + M-?@'C+ *+,%CM@S%. QCSK- #KQ+M@C#$-I 'C(%K#)%P#$% )% )%*@#@+ T#S'@K- MC-Q#K-I S&%Q#K#U @#$-&% @- LC#S%@K#U A#)K#M%I MS#U ?'$# #,%$+ #K@-C-M # #,%$+ *@% C-V# + S-)# M% #M?'C#*@%S%O-, *+,M?#U C-M+CM% $-Q#K- K%, L&%K-@-> N-MK#P# 'S#U C%)('S'C% MS$-MK# M+ Q% K-Q'M@%@%? $%MK- S#)#$- # ,#K#,+,% )%$-QK#N?'( C%)+,#$-S%O% (&%SK#U L#@%O% ?'Q #L%? #)'&'S%K#U LC-QM@%SK#?% )%#K@-C-M'S%K#U M@C%K%I )K%N%$K' ',-@% C%)S'$ %Q-?S%@K'( +LC%SW%O% *+,M?#, C-M+CM#,%> C') K#)'S- #K#P#$%&K#U C%)('S'C% #),-R+ S-&#?#U ,-R+K%C'QK#U 'C(%K#)%P#$%I ?%' *@' M+. The World Bank (WB), International Institute for Environment and Development (IIED), World Resources Institute (WRI), World Business Council for Sustainable Development (WBCSD), World Wildlife Fund (WWF)... # QC+(#UI

+ML'M@%SW-K' $- K%Q)'CK' @#$-&' ?'$- $- Q'A#&' )%Q%@%? Q% 'S%?S+ ?',+K#?%P#$+ # X'C,%&K' )%'?C+T#>

ML'M@%SW-K $- -?C-@%C#$%@ TFD<%I M% )%Q%@?', Q% LC+T# 'C(%K#)%P#'K+ L'QC*?+ TFD<+I % ?'$# M- K%&%)# K% &'A%&K', KM@#@+@+ )% QCT#S' Y+,%CM@S'I LC#

K#S-C)#@-@+ -& !Global Institute of Sustainable Forestry at Yale UniversityJI $-Q#O-K- ,-C#N?- "CT%S-> TFD Q%K%M '?+LW% (C+L- M@C+NO%?% C%)&#N#@#U #K@-C-M% # #) C%)&#N#@#U C-(#'K% ?'$# M+ L'MS-V-K# ?'K)-CS%P#$# # 'QCT#S', ?'C#*V-O+ *+,% # *+,M?#U C-M+CM%> Z%$-QK#N?#, Q#$%&'(', # C%Q', 'K# K%M@+L%$+ ?%' ?%@%&#)%@'C $-QK'( *#C'?'( ?'KM-K)+M% ' MS#, L#@%O#,% *+,%CM@S%>

Q MS'( K%M@%K?%I ;[[[> ('Q#K-I L% MS- Q' Q%K%MI TFD $- 'C(%K#)'S%' MW-Q-V- Q#$%&'(- ?'$# M+ M- X'?+M#< C%&# K% C%)&#N#@- LC#'C#@-@K- @-,- 'QCT#S'( (%)Q'S%O% *+,%,%.  Y+,- # ?&#,%I  \-C@#X#?%P#$% + *+,%,%I  &-(%&K% M$-N%I  K@-K)#SK' (%)Q'S%O- L&%K@%T#C%K#, *+,%,%I  Y+,- # )%*@#@% A#'Q#S-C)#@-@%I  %&# *+,'S&%MK#P# # LC%?M- 'QCT#S'( +LC%SW%O% *+,%,%>

M#, K%S-Q-K#UI X'?+M $- Q%@ MS%?%?' K% L#@%O% *+,% + M&+TA# M,%O-O% M#C',%*@S%I @%?' Q% M+ Q#$%&')# '

*+,%,% 'QCT%K# + +TK'$ XC#P#I :DD]> ('Q#K-I + KQ'K-)#$# # '&#S#$# :DD^> ('Q#K-I % L'MW-QO# 'Q O#U $-I MS%?%?'I Q#$%&'( ' *+,%,% # C+C%&K#, #)S'C#,% LC#U'Q%I 'QCT%K '?@'AC% :DDE> ('Q#K- + #?@#S?%C+I +M?% _-Q-C%&K% -L+A&#?% ',#I +M#$%> É&#x160;É&#x;ÉŠÉ­É&#x203A;ɼɢɤÉ&#x161;É&#x201E;ɨɌɢ !C+M>.   J +M?% _-Q-C%&K% -L+A&#?% ',# )%+)#,% L'SC*#K+ 'Q =;^>DDD H`:I !S-V% $- 'Q 'WM?- #&# _#KM?-I K-*@' ,%&' ,%O% 'Q YS-QM?- #&# YL%K#$-J Q'? $- L'SC*#K% 'MK- # -CP-('S#K-I L'C-R-O% C%Q# c;>:DD H`:> ZK%N#I -L+A&#?% ',# A# A#&% L-@% QCT%S% SC'L- L' S-&#N#K#I Q% $- K% ?%C@# ,%&' S#*- &#$-S'> 'Q#$-W-K% $- + ;] %Q,#K#M@C%@#SK#U C-$'K% + ?'$#,% M- K%&%)#. ;D (C%Q'S%I =c ,%O#U (C%Q'S% # '?' ;>:DD M-&%> C'M$-NK% @-,L-C%@+C% + $%K+%C+ $- <;c deI % + $+&+I f;E de> C'M$-NK% K%Q,'CM?% S#M#K% -L+A&#?- ',# $- ^c ` Kg,I %&# M- + O'$ K%&%)# # K%$S#*# SCU L&%K#KM?'( ,%M#S%

C%&%I %C'QK%$% !  + #M@' SC#$-,- # K%$S#*# SCU SC'LM?'( Q#$-&% +M#$- S%K %S?%)%> %C'QK%$% M- L'Q#T- Q' ;>E[c ` Kg,I Q'? M+ K%$M$-S-CK#$- 'A&%M@# -L+A&#?- +S-&#?' + $-S-CK', L'&%CK', ?C+(+>

Q '?' [^D>DDD M@%K'SK#?% 'S- -L+A&#?-I O#U ^]h T#S# + +CA%K#, Q#$-&'S#,%I + ,$-M@#,% ?%' *@' M+.  !%Q,#K#M@C%@#SK# P-K@%C # (&%SK# (C%Q -L+A&#?-JI      > -?%Q S-V#KM?' M@%K'SK#*@S'I K%C'Q ',#I !Q#' (C'<X#KM?- (C+L- K%C'Q%JI Q%K%M N#K# @-? :=h 'Q +?+LK- L'L+< &%P#$- # +(&%SK', M+ K%M-W-K# + M-&#,% ',# -L+A&#?-> %$)%M@+LW-K#$# M+ MS%?%?' +M# !]DhJ % 'M@%&# N#K- ;[h +?+LK'( M@%K'SK#*@S%> S# ?C%$-S# M+ L'M@-< L-K' K%M-W%S%K# L'N-S 'Q QC+(-

16

interfob 


Novosti - članci

L'&'S#K- ijl S#$-?%I ?%Q% M- LCS- K%M-'A#K- (-K-C#*+I 'A#NK' + LC#< ?&%QK#, ,$-M@#,%I A&#)+ C#$-?% # ?S%&#@-@K- *+,-> %$ @%&%M $- MS'$ SCU+K%P #,%' LC-Q ll MS$-@M?# C%@I ?%Q% $- K%(&', #KQ+M@C%&#)%P#$', L'S-V%K% M$-N% *+,-I % AC'$ M@%K'S< K#?% M% K-?#U mDD>DDD L'N-@?', '@%nA#KM?'( C%@%I K%C%M@%' Q' ;>mDD>DDD L'N-@?', Q-S-Q-M-@#U ('Q#K% LC'*&'( S#$-?%> "%K%MI ('Q#*O# 'Q&#S C%QK' ML'M'AK'( M@%K'SK#*@S% $- E>DDD C%QK#?% ('Q#*O-> @'L% K-)%L'M&-K'M@# S%C#C% 'Q ]D<EDh>  @%QI %&# # M%QI (&%SK# (C%R-S#KM?# ,%@-C#$%& $- QCS'I 'Q ?'( M+ M- LC%S#&- # $-QK'MLC%@K- M@%,A-K- ?+V-I L','VK# 'A$-?@#I %&# # ?',L&#?'S%K#$# S#*--@%TK# 'A$-?@#>

]h ?%' C#C'QK# C-)-CS%@#J> C'M$-NK# ('Q#*O# LC#C%M@ S-',% S%C#C%I 'Q ,%O- 'Q ; ,-@C% ?+AK'( L' U-?@%C+ ('Q#*O- K% $+(+I Q' ,%?M#< ,%&K% m ,-@C% ?+AK% L' U-?@%C+ K% M$-S-C+ -L+A&#?->

Q ;[[c> ('Q#K-I mI:E ,#&#'K% U-?@%< C% LC%*+,% @+KQC- 'S- -L+A&#?- M- K%&%)- L'Q )%*@#@', pqse<% ?%'

S' M- K- 'QK'M# K% *+,- ?'$- LC#L%< Q%$+ K%M-W#,%I # ?'$- K- ,'(+ A#@# LC'Q%@- )% M$-N+I S-V M- ?'C#M@- + M%,#, K%M-W#,%>

ɒɭɦɟɊɟɩɭɛɥɢɤɟɄɨɦɢ ',# -L+A&#?% $- $-Q%K 'Q S'Q-V#U *+,M?#U C-(#'K% + +M#$#> C') O-K M$-S-CK# L'$%M LC'@-T- M- K%$S-V# MS$-@M?# ?',L&-?M A'C-%&K#U N-@#K%C< M?#U *+,%I @%$(#> ^]h @-C#@'C#$- -L+A&#?- ',#I #&# LC-?' mD ,#&#< 'K% U-?@%C% K%&%)# M- L'Q *+,%,% M% LC'P#$-O-K#U m ,#&#$%CQ- ,-@%C% ?+AK#U )%&#U%I 'Q ?'$# M- o ,'(+ M$-V# M% LC'M$-NK', )%&#U', MS-+?+LK- QCSK- ,%M- 'Q ;DD ,-@%C% ?+AK#U L' U-?@%C+> #*- 'Q L'&'S#K- MS#U *+,% ',# -L+A&#?- !c=hJ M+ ?',-CP#$%&K- *+,-I % ==h M+ )%*@#V-K- !'Q N-(%

interfob 

SC#$-QK# S#*- 'Q mDD ,#&#'K% C+A%W% !LC-?' ;]Ic ,#&#'K% ,%C%?%J> "%K%M M+ ;mD *+,M?#U 'A&%M@# L'Q ?'KP-M#$', M% +?+LK', L'SC*K', 'Q =I; ,#&#'K U-?@%C% *+,%I 'QK'MK' ::h C%ML'&'T#S#U ?',-CP#$%&K#U *+,%> C'M$-NK% P#$-K% ?+AK'( ,-@C% QCS-@% K% L%O+ + :DD]> ('Q#K# #)K'< M#&% $- =^ ,%C%?%I % P-&+&')K'( QCS-@% mD ?'KS-C@#A#&K#U ,%C%?% L' ?+AK', ,-@C+>

K%$S-V% LC%*+,% + SC'L#> '* ;[=]> ('Q#K- M$-?&' M- M?'C' ;D ,#&#'K% ?+AK#U ,-@%C% ('Q#*O-I % SCU+K%P M$-N- $- A#' L'N-@?', [D< @#U ('Q#K% LC'*&'( S#$-?%I ?%Q% M- ('Q#*O- M$-?&' N#@%S#U :^ ,#&#< 'K% ,-@%C% ?+AK#U> %$S-V# Q#' *+,% Q%K%M +)#,% #KQ+M@C#$% P-&+&')- # L%L#C%I N%? ];h 'Q +?+LK- M$-N-I Q'? QCSK% #KQ+M@C#$% LC-C%R+$- :^h> Y+,- M- Q%$+ K% ?'KP-M#$- M% L-C#< 'Q', ?'C#*V-O% 'Q ;D<=[ ('Q#K%I (Q$- LC-QK'M@ #,%$+ #KS-M@#P#'K# LC'$-?@#

#M#K% #)K'M% ,#K#,%&K- @%?M- )% ?'C#*V-O- *+,% Q'K'M# M- + 'M?S#I P-K@C+ +M?- X-Q-C%P#$-> )K'M ,#K#,%&K- C%@- LC#U'Q% #Q- + X-Q-C%&K# A+n-@I % S#*%? 'Q LC-Q-X#K#M%K'( #)K'M% ,#K#,%&K'( L'C-)% #Q- + C-(#'K%&K# A+n-@> LC'M$-?+I + -L+A&#P# ',#I @'?', :DD^> ('Q#K-I #)K'M ,#K#,%&K'( L'C-< )% )% ?'C#*V-O- *+,% #)K'M#' $- K-?#U ;IE ,%C%?% L' ,-@C+ ?+AK',I Q'? $- &#P#@%P#'K% @%?M% K% %+?P#$%,% #)K'M#&% =I; ,%C?% L' ,-@C+ ?+AK',> L%?I &'?%&K# A+n-@#I L' 'S'$ *-,#I K- Q'A#$%$+ %,% A%* K#*@% 'Q #M?'< C#*@%S%O% *+,% ?'$- M- K%&%)- K% O#U'S'$ @-C#@'C#$#> &%@- + *+,%CM@S+ M+ : L+@% K#T- 'Q LC'M$-?% -L+A&#?-I % K-)%L'M&-K'M@

17


Novosti - Ä?lanci

+ #)C%)#@' *+,%CM?#, C-'K#,% $- ;Ic Q' N%? m L+@% S-V% K-(' + 'M@%&#, Q#$-&'S#,% ',# -L+A&#?-> ',- $- )K%N%$K' Q'LC#K#$-&% # L'$%N%K% +L'@C-A% ,-U%K#)%P#$-I @%?' Q% $- KLC> +L'@C-A% ,%*#K% )% M$-N+ # #)S&%N-O- !U%CS-M@-C# # X'CS%CQ-C#J +K%)%Q ;D ('Q#K%I L'S-V%K% )% ;D L+@%I M% = K% N%? =Dh> %,#, @#, $- # @C%Q#P#'K%&K% M$-N% (full tree lengthJ Q%K%M )%M@+LW-K% M% @-? ;Dh Q'? $- cut to lengths M$-N% LC-+)-&% LC#,%@ M% [Dh MS#U M$-N%> C'$-?@'S%K% LC'Q+?@#SK'M@ C%M@- # 'K% V- K%C%M@# M% ^m; `wgC%QK#?+ :DD^> ('Q#K- K% ;>m[m `wgC%QK#?+ :D;D> ('Q#K->

M'S$-@M?' SC#$-,-I #K@-K)#SK% M$-N% $- A#&% LC-Q',#K%K@%K ,'Q-& #M?'C#*@%S%O% *+,% (Q$- M- ,#K#,%&K' +&%(%&' + M'P#$%&K+ #KXC%M@C+?@+C+ !*?'&-I A'&K#P-I (%MI S'Q'S'Q # ?%K%&#)%P#$%JI *+,M?- L+@-S-I &'?%&K- QCS'LC-C%R#S%N?- ?%L%P#@-@-> "%K%M $- @%$ K%N#K LC-S%)#R-KI # N%? :=D *+,%CM?#U K%M-W% *#C', -L+A&#?- ',# M,%@C%$+ M- Q% M+ K-L-CML-?@#SK%I A-) #?%?S- *%KM- )% C%)S'$> K% M- K%&%)- LC-Q (%*-O-, # #)+,#C%O-,> %?' $- K% MK%)# M#M@-, Q+('('Q#*O#U

18

?'KP-M#$% # &#P#@%P#$-I ,%&% # MC-QO% LC-Q+)-V% K-,%$+ %,% A%* K#?%?S+ *%KM+ )% M%,'M@%&%K C%QI 'M#, ?%' L'Q+('S%C%N# S-&#?#U ?',L%K#$% ?'$#,% 'S%?S% LC-Q+)-V% + LC#KP#L+ K#M+ K# K-'LU'QK%> %,''C(%K#)'S%O-I LC-Q+)-@K#*@S'I #&# K-S&%Q#K M-?@'CI K-,%$+ K#?%?S+ @C%Q#P#$+ N#,- K# 'C(%K#)'S%O- K% 'MK'SK',I &'?%&K', K#S'+ K#$- Q%&-?' 'Q,%?&'> # K-QCSK#I ML'C-QK# *+,M?# LC'#)S'Q#I #%?' +N-M@S+$+ + A+n-@#,% C+C%&K#U L'C'Q#P% M% LC-?' mDhI K-,%$+ #)% M-A- 'Q('S%C%$+V# )%?'KM?# '?S#CI K#@# #)(C%R-K- LC-C%R#S%N?- ?%L%P#@-@- ?'$# A# Q%&# $%N+ L'QC*?+ 'S'$ LC#SC-QK'$ (C%K#>

C+C%&K#, 'A&%M@#,% C-(#M@C+$- M- @-? =I^h MS#U ,%&#U # MC-QO#U LC-Q+)-V%I MS- 'M@%&' #Q- + +CA%K- Q#$-&'S- -L+A&#?-I % LC#U'Q# 'Q L-K)#$% N#K- :c<=ch MS#U LC#U'Q% C+C%&K'( M@%K'SK#*@S%> Y+,%CM@S' $-I L'C-Q K%X@K- #KQ+M@C#$- # #KQ+M@C#$- (%M%I S'Q-V# LC#SC-QK# M-?@'C ',# -L+A&#?-> -C-M@C'$?%I -?'K',M?% C-X'C,% [D<@#U ('Q#K% LC'*&'( S#$-?%I @- LC',$-K% ?% @CT#*K'$ -?'K',#$#I

C-)+&@#C%&- M+ ?C#)', *+,%CM?'( M-?@'C% ?'$% # Q%W- @C%$-> 'Q#*O% M$-N%I ?'$% $- ?C%$-, ED<@#U ('Q#K% Q'M@#)%&% N#@%S#U :] ,#&#'K% ?+A#?%I Q%K%M #)K'M# @-? K-*@' S#*- 'Q ]Ic ,#&#'K% ?+A#?% ('Q#*O-I *@' $- @-? :ch ('Q#*O-( -@%@%> [c<[Eh 'Q +?+LK' L'M$-N-K- *+,- M- LC-C%R+$- + &'?%&K#, ?%L%P#@-@#,%I K%$S#*- )A'( S#M'?#U @C'*?'S% @C%KML'C@%> ) K-'LU'QK% +&%(%O% + #KXC%M@C+?@+C+I LC#$- MS-(% *+,M?- L+@-S-I C-%&K% #M?'C#M@#S% M$-N% A# ,'(&% Q'M@#V# LC'M$-? 'Q K-?#U ;c ,#&#'K% ,-@%C% ?+AK#Ug('Q#*O-> "% A# M- *@' ?S%&#@-@K#$- )%*@#@#&# # %Q-?S%@K' S%&'C#)'S%&# *+,M?# C-M+CM# ?'$# K#M+ A-) QK%I '@S'C-K Q#$%&'( )% *+,- M% %?@#SK#, +?W+N-O-, MS#U )%#K@-C-M'S%K#U M@C%K% + -L+A&#P# ',#I %&# # ?'Q K%MI @C-A%&' A# Q% *@' LC#$- L'M@%K- K%N#K C$-*%S%O% #)%)'S% Q%K%*O#P- # )%+),- MS'$- ,$-M@' + MS%?'QK-SK', T#S'@+> -K%Q \> +T%K#K qj x '&%KQM?% C%)S'$K% 'C(%K#)%P#$% %KP-&%C#$% %O% +?% y5z{9|136>14

interfob 


BH

www.volksbank.ba

Misli eko... . . . djeluj preko Volksbank BH! Energetska efikasnost

U želji da proaktivno doprinosimo očuvanju prirode i ublažavanju efekata klimatskih promjena, uveli smo kreditnu liniju za unapređenje energetske efikasnosti. Ako želite dugoročno smanjiti potrošnju energije i time smanjiti svoje troškove, naša nova EE* kreditna linija je idealno rješenje za Vas! Posjetite nas i saznajte kako i Vi možete poboljšati svoju energetsku efikasnost. interfob  *Energetska efikasnost


'22=$352,=92'1-875*29,18,352-(.729$1-(9(17,/$&,21,+6,67(0$ 21000 NOVI SAD Bul. Vojvode Stepe br. 20 Tel / fax : 021 / 6400 - 808 ; 021 / 6790 â&#x20AC;&#x201C; 545 http ://www.ciklovent .co.rs e - mail:office@ciklovent.co.rs Matini broj:08513902 t.r. : Raiffeisen BANK265-2010310003726-5 PIB : SR 100715616 CIKLOVENT je privatno preduzee, osnovano 1992. godine. Plan i program preduzea nije se menjao od osnivanja, ve se samo usavrĹĄavao u pogledu           Preduzee u svom sastavu ima: projektno              CIKLOVENT projektuje, proizvodi i montira sisteme otpraĹĄivanja i ventilacije za sve grane industrije. Preduzee se specijalizovalo za pneumatski transport specifinih industrijskih materijala, kao ĹĄto su piljevina, praĹĄkasti materijali, hemijske supstance, razni gasovi i isparenja. Materijali se transportuju naĹĄim ureajima, dok se zapraĹĄeni vazduh, gasovi i otparenja se preiĹĄavaju filterima EUROVENT klase od EU1 do EU14, u           

NaĹĄa prednost je ĹĄto smo prizvoai i serviseri ventilacone opreme i ĹĄto, u sluaju bilo kakve intervencije, u roku od 12    i na svaku adresu na prostoru bivĹĄe Jugoslavije.             primenu postrojenja za preiĹĄavanje vazduha, tako da su filtreski ureaji ne samo potreba, ve i zakonska obaveza. Vrlo ĹĄiroka referenca projektovanih, proizvedenih i ugraenih ventilatora, ciklona, filterskih postrojenja, mobilnih otpraĹĄivaa, kompletnih instalacija i lakirnica sa nadpritiskom, najbolji je dokaz dugogodiĹĄnjeg iskustva. Neke od naĹĄih referenci : -,,TARKETT'', Ĺ vedska - Srbija (Baka Palanka) -,,SIMPO'', Vranje -,,ENTERIJER JANKOVI'', Novi Sad -,,JAVORâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; - Prijedor (BiH) -,,MASTER WOODâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;-Brko (BiH) -,,NOVA FORMA'' - Ĺ amac (BiH) -,,PODROMANIJA'' - Sokolac (BiH) -,,SUNOKO'', Nemaka - Srbija -,,LA FARGE'', Francuska - Srbija -,,SOUFFLET GROUP - MALTINEX'' Francuska - Srbija (Baka Palanka)

interfob 


StruÄ?ni Ä?lanci

oblasti upravljanja otpadom i zaĹĄtite okline ima presudno znaÄ?enje. Tim struÄ?njaka okupljenih u PreduzeÄ&#x2021;u za proizvodnju i inĹžinjering, EMPES, ima bogato iskustvo, ne samo u projektovanju ovakvih postrojenja veÄ&#x2021; i u realizaciji na domaÄ&#x2021;em terenu, uz koriĹĄtenje najsavremenijih svjetskih tehnologija i prateÄ&#x2021;e opreme.

7

PreduzeÄ&#x2021;e za proizvodnju i inĹžinjering Empes d.o.o. Banja Luka ul.Knjaza MiloĹĄa 44, Banja Luka, Bosna i Hercegovina Tel: +387 51 302 287, Fax: +387 51 329 750, Mob: +387 65 481 792 e-mail: gverom@blic.net, empesco@yahoo.com

USITANJAVANJE BIOMASE

Jedan od primjera dobre prakse u Bosni i Hercegovini je novootvoreno preduzeÄ&#x2021;e za proizvodnju i inĹženjering EMPES d.o.o. Banja Luka, koje se bavi proizvodnjom visokoeďŹ kasnih kotlova na obnovljive izvore energije-biomasu (drvo, drvni otpad, slama, kukuruzovina, ostali poljoprivredni otpad), ali i specijalnih kotlova za sagorijevanje razliÄ?itih vrsta otpada (Ĺživotinjski otpad, tj. otpad iz prehrambene industrije, otpad iz procesne industrije, stelja, komunalni otpad, opasne vrste otpada, otpadni muljevi). Ovi kotlovi se konstruiĹĄu specijalno prema vrsti osnovnog goriva. Kao osnovno gorivo mogu koristiti biomasu, otpad iz prehrambene i procesne industrije, stelju, komunalni ili opasni otpad, dok je inicijalno gorivo biomasa ili konvencijalno teÄ?no ili gasovito gorivo (prema zahtjevu korisnika). Kao dokaz da Bosna i Hercegovina nastoji da ide ukorak s propisima i novim tehnologijama iz EU, mogu posluĹžiti speciďŹ Ä?nosti i prednosti novog domaÄ&#x2021;eg proizvoda na naĹĄem trĹžiĹĄtu koje Ä&#x2021;e omoguÄ&#x2021;iti lokalnim privrednicima da postignu energetsku samostalnost, da smanje energetske troĹĄkove tokom proizvodnje, te da rijeĹĄe problem zbrinjavanja otpada koji nastaje u toku proizvodnje, a sve to koriĹĄtenjem upravo tog otpada kao energenta/goriva za proizvodnju raznih vidova energije, zavisno od potrebe ďŹ rme (toplotna, elektriÄ?na, rashladna). Na taj naÄ?in dobijaju jeftinu energiju i snabdijevaju svoje energetske potrebe, a istovremeno rjeĹĄavaju i ekoloĹĄki i ekonomski problem zbrinjavanja otpada. SpeciďŹ Ä?nosti EMPES proizvoda: t%PNBÄ°JQSPJ[WPELPKJUSBOTGPSNJĂ?F otpad u energiju i na taj naÄ?in rjeĹĄava dva problema (energetski i ekoloĹĄki) t+FEJOTUWFOBLPOTUSVLDJKBLPKBLPSJTUJ jeftino inicijalno gorivo (drvni otpad, poljoprivredni otpad, stelja, gradsko smeÄ&#x2021;e...)

interfob 

t7JTPLTUFQFOFmLBTOPTUJTJTUFNB t.PHVÄ°OPTUQSJMBHPÄľBWBOKBESVHJN vrstama otpada.

SISTEM ZA DOZIRANJE

VAZDUH

GASIFIKATOR ZA BIOMASU

Prednosti EMPES proizvoda: USITANJAVANJE OTPADA

t%PNBÄ°JQSPJ[WPEJ TFSWJT UFIOJIJLB podrĹĄka i rezervni dijelovi po domaÄ&#x2021;im cijenama t&NJTJKFHBTPWBTVVEP[WPMKFOJN granicama, Kjoto sporazum â&#x20AC;&#x201C; ĹĄto se postiĹže viĹĄekomornim sagorijevanjem i visokim temperaturama sagorijevanja t1PUQVOPBVUPNBUJ[PWBOBQPTUSPKFOKB od skladiĹĄta i potpuno automatizovanog transporta goriva, preko kompjuterske kontrole i nadzora sagorijevanja do potpune kontrole kvaliteta dimnih gasova t7FMJLFVĂ?UFEF0WBLWJTJTUFNJTV sve viĹĄe interesantni investitorima, jer specijalna kotlovska postrojenja donose mnogo veÄ&#x2021;e uĹĄtede, veÄ&#x2021;u pouzdanost postrojenja i manje izdatke za odrĹžavanje. t%PCJKBOKFEPQVUBKFGUJOJKFFOFSHJKFV odnosu na teÄ?na fosilna goriva t3KFĂ?FOKBQSJIWBUMKJWB[BäJWPUOVTSFEJOVJ uklopljena u koncept odrĹživog razvoja t4JTUFNJTVQSJMBHPÄľFOJQPUSFCBNB korisnika. To omoguÄ&#x2021;ava koriĹĄÄ&#x2021;enje toplote za: potrebe proizvodnje; za grijanje; za proizvodnju elektriÄ?ne energije; za hlaÄ&#x2018;enje koriĹĄtenjem apsorpcionih sistema; moguÄ&#x2021;e je skladiĹĄtenje toplote koriĹĄtenjem akumulatora toplote. t4JTUFNLPSJTUJPCOPWMKJWJFOFSHFUTLJ resurs, domaÄ&#x2021;i resurs kao inicijalno gorivo koje je ekonomski isplativije u odnosu na loĹž ulje, ugalj, TNG, ali i ekoloĹĄki prihvatljivije gorivo (naÄ?in da se redukuje emisija CO2) t4JTUFNLPSJTUJWMBTUJUJCFTQMBUBO energetski resurs/otpad iz proizvodnje/ kao osnovno gorivo i time vlasnik ima viĹĄestruku korist - rjeĹĄavanje otpada - eliminacija troĹĄkova za njegovo zbrinjavanje â&#x20AC;&#x201C; proizvodnja energije. Odabir struÄ?nog izvoÄ&#x2018;aÄ?a koji ima viĹĄegodiĹĄnje iskustvo te posebno prati trendove i tehnoloĹĄka dostignuÄ&#x2021;a iz

PRODUKTI GASIFIKACIJE BIOMASE

SISTEM ZA DOZIRANJE

VAZDUH

*$6,),.$72535,0$512 /2ä,â7(

VAZDUH

SEKUNDARNA KOMORA PRODUKTI SAGORJEVANJA 1400oC

KA POTROĹ AĂ&#x2C6;IMA

RAZMJENJIVAĂ&#x2C6; TOPLOTE

PRIPREMLJENA VODA

PRODUKTI SAGORJEVANJA 180o C

MULTICIKLON

VENTILATOR DIMNIH GASOVA

DIMNJAK

U ATMOSFERU

Blok dijagram procesa

                            

              !  "                  #   ! # "     $     %#   !  #           "           "   "           "  #   !     

 "   "       &  !   ! "    #  "  $  " #          #   

21


Stručni članci

Izvod: U kabinama za lakiranje sa vodenim prečišćavanjem, u procesu nanošenja tečnih materijala (boja i premaza) prskanjem, nastaju otpadne vode, koje se pre ispuštanja u gradsku kanalizaciju moraju preraditi. Tehnološka voda u kabinama za lakiranje koristi se za izdvajanje čvrstih čestica premaza iz vazduha. Time se u zoni filtriranja zagađuje voda, kao i neposredno u radnom prostoru, tako da je potrebno vo¬du kontinuirano ili povremeno čistiti od ostataka premaza. Ključne reči: kabina za lakiranje, vodeno prečišćavanje, otpadna voda, obrada vode

TREATMENT OF WASTE WATER FROM LACQUERING CABIN Abstract: The lacquering cabins with spray guns for liquid coating of paints and lacquers which are equiped with water cleaners, produce waste water. Before flowing out to recipient (city sewerage system etc.), waste water must be treated. In the lacquering cabin of this type, water removes solid particles from the air. Water becomes loaded with absorbed particles within cabin air space as well as in the filtering zone. Thus, water has to be treated and released from mentioned particles periodically, or continually.

Key words: lacquering cabin, water cleaning, waste water, water treatment

1. Uvod Proces prerade drveta sastoji se iz niza tehnoloških operacija, koje dovode do transformacije polaznih sirovina u finalni proizvod. Jednu od poslednjih operacija u tehnološkom nizu predstavlja površinska obrada drveta. Površinsku obradu drveta treba posmatrati sa gledišta zaštite drveta i dekorativne obrade. U toku svog istorijskog razvoja površinska obrada prolazila je kroz različite razvojne stadijume, koje su karakterisali pojava i korišćenje specifičnih materijala za površinsku obradu, novi načini nanošenja i sušenja premaza, primena automatizacije i sl. Danas, a još više u budućnosti, može se očekivati da će razvoj biti usmeren ka zaštiti čovekove sredine, što će uticati na primenu:  premaza koji malo ili uopšte ne zagađuju čovekovu sredinu;  tehnologija kojima se ne zagađuje životna sredina;  prečišćavanja vode i vazduha u tehnologijama kod kojih nastaje zagađenje. U ovom radu biće reči o prečišćavanju otpadnih voda, koje nastaju prečišćavanjem vazduha u kabinama za lakiranje, gde se premazi nanose prskanjem, što ujedno predstavlja najčešći način nanošenja premaza.

22

Prilikom ovog načina nanošenja premaza, neophodno je prečišćavanje vazduha iz kabina za prskanje, odnosno komora za lakiranje sa natpritiskom. U slučaju mokrog prečišćavanja (koje se najviše i koristi) nastaju otpadne vode, koje sadrže opasne i štetne materije, koje negativno utiču na životnu sredinu. Najčešće se ove vode neprerađene ispuštaju u gradsku kanalizaciju, što dovodi do zagađenja površinskih i podzemnih voda, biljnog i životinjskog sveta i zemljišta. Predmet ovog rada je tehnologija za preradu otpadnih voda koje nastaju u kabinama za lakiranje, kako bi se eliminisali štetni uticaji na životnu sredinu.

2. Opšte o otpadnim vodama iz kabina za lakiranje Materijali koji se upotrebljavaju za površinsku obradu nameštaja, enterijera, građevinske stolarije i drugih proizvoda od drveta sadrže različite količine organskih rastvarača, čiji jedan deo isparava već prilikom prskanja. I magla koja nastaje prilikom prskanja i isparenja koja nastaju u procesu očvršćavanja premaza su, u određenim koncentracijama, štetne po zdravlje radnika, a pored toga ove supstance predstavljaju i opasnost po pita-nju eksplozivnosti i zapaljivosti. Upravo iz ovih razloga formirana magla, koja je ustvari smeša rastvarača, čvrstih čestica

i vazduha, ne sme se neposredno izbacivati u spoljašnju sredinu, već se prethodno mora očistiti. Na radnom mestu treba obezbediti da koncentracija isparljivih materija uvek bude ispod nivoa maksimalno dozvoljenih koncentracija (MDK), kako bi se onemogućilo formiranje eksplozivne smeše, a bez nastajanja promaje u radnom prostoru, uz stalno dovođenje svežeg vazduha u zoni radnih mesta. Upravo zbog ovoga, prskanje treba da se obavlja u/ili ispred zidnih prskališta, u kabinama za prskanje ili u komorama sa natpritiskom. Princip prečišćavanja vazduha iz kabine za prskanje bazira se na činjenici da su rastvarači teži od vazduha i zato se moraju odsisavati sa donje strane. Mlaz vazduha struji u istom pravcu kao i mlaz prskanja, tako da se umagljeni materijal i pare rastvarača odvode, bez opasnosti po radnika i uticaja na obrađivanu površinu. Vazduh koji se odvodi iz zone rada mora se nadalje prečistiti, kako bi se oslobodio čestica premaza koje nosi sa sobom. Odvajanje čvrstih čestica suštinski se svodi na postavljanje prepreka toku vazdušne struje, čime se smanjuje njihova kinetička energija i zaustavlja njihovo dalje kretanje. Postoje dva osnovna načina prečišćavanja odsisanog vazduha: suvo i mokro (vodeno) prečišćavanje.

interfob 


Stručni članci

Redni broj 1. 2.

Slika 1: Aparat za automatsku analizu sastava vode Figure 1: Automatic water analyser

Najčešće primenjivani način prečišćavanja vazduha iz kabina za lakiranje je mokro prečišćavanje. Kod mokrog prečišćavanja vazduh se dovodi u kontakt sa vodom. Naime, po celoj frontalnoj strani (kod zidnih prskališta) i bočnim stranama (kod kabina) sliva se voda, formirajući vodenu zavesu. U jako turbulentnom polju čestice premaza se hvataju na vodene kapi. Ostaci premaza, koji su prešli u vodu, izdvajaju se u obliku plivajućeg ili nataloženog mulja, koji se povremeno odstranjuje. Tehnološka voda u kabinama za lakiranje koristi se za izdvajanje čvrstih čestica premaza iz vazduha. Time se u zoni filtriranja zagađuje voda, kao i neposredno u radnom prostoru, tako da je potrebno vo¬du kontinuirano ili povremeno čistiti od ostataka premaza. Voda koja ostaje u bazenu ispod radnog mesta (rešetkastog poda) filtrira se i ponovo koristi. Nakon određenog broja ciklusa voda se, konačno, prečišćava i ispušta u gradsku kanalizaciju. Prema tehnološkom postupku i materijalima koji se koriste u procesu lakiranja u otpadnim vodama treba očekivati: suspendovane materije, taložne materije, povećanu hemijsku potrošnju kiseonika (HPK), povećanu biološku potrošnju kiseonika (BPK), obojenost itd. Istovremeno ovo predstavlja osnovne parametre kojima se procenjuje kvalitet i ispravnost otpadnih voda.

PARAMETAR Temperatuta vode Mutnoća

3.

Miris

4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Boja pH vrednost BPK-2 HPK Nitrati (NO3) Sedimentne materije Suspendovane materije

Jedinica mere 0 C NTU

Izmerena vrednost

Dozvoljena vrednost

12 120 Na organske rastavarače Bež 5,4 850 1.720 0 720 1.300

NP NP

mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l

Bez mirisa Bez boje 6,0-9,5 600 900 50 500 1.000

Tabela 1: Fizičko-hemijska analiza uzorka neprečišćene vode iz prihvatnog bazena Table 1: Physical-chemical analyse of nontreated water sample from collector Napomena: NP - Nije propisano Pravilnikom o sanitarnim i tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u gradsku kanalizaciju; MDK - Maksimalno dopuštene koncentracije

odslikava stanje otpadnih voda u praksi, s obzirom na to da se u našoj zemlji za površinsku obradu drveta najčešće koriste poliuretanski premazi. Merenje parametara uzorkovane otpadne vode obavljeno je uređajem PASTEL-UV, proizvodjača “SECO-MAM” (Francuska). Merenje se obavlja automatski, a zasniva se na principu merenja talasnih dužina (slika 1). Hemijski sastav otpadne vode, koja je uzeta iz kabine pre tretmana (obrade), prikazan je u tabeli 1.

3. Obrada otpadnih voda Osnovni cilj obrade otpadnih voda je njeno što potpunije oslobađanje od neželjenih komponenti (zagađivača). To se ostvaruje primenom jedne ili više faza procesa obrade, čija priroda može biti fizička, hemijska ili biološka. Prečišćavanje vode iz kabina za lakiranje predstavlja čisto fizički proces. Čestice premaza se ne razgrađuju, već se

koaguliraju u makro flokule, koje relativno lako izdvajaju vodu, te se dobro filtriraju. Ovaj način pre-čišćavanja omogućen je dodatkom koagulanata, koji deluju u hemijski neutral¬nom području i omogućavaju da se lepljivi ostaci premaza odvajaju od vode za ispiranje. Organske materije prisutne u otpadnoj vodi uklanjaju se adsorpcijom na aktivnom uglju. Osnovni procesi kojima se otpadna voda, koja nastaje u procesu prečišćavanja vazduha iz kabina za lakiranje, prerađuje su: 1. uklanjanje grubih čestica; 2. neutralizacija; 3. koagulacija i flokulacija; 4. adsorpcija na aktivnom uglju; 5. filtriranje mulja; 6. konačna i procesna kontrola kontrola. Tehnološka šema obrade otpadnih voda iz kabine za lakiranje, sa prikazom opreme koja se koristi u procesu prerade otpadnih voda, prikazana je na slici 2. Blok dijagram obrade otpadnih voda prikazan je na slici 3.

Merenje parametara kojima se procenjuje kvalitet i ispravnost otpadnih voda vrši se raznim metodama. U ovom radu izvršeno je uzorkovanje otpadne vode iz kabine za lakiranje sa mokrim (vodenim) prečišćava-njem, gde se kao materijal za površinsku obradu koristi dvokomponentni poliuretanski premaz. Uzeti uzorak vode predstavlja reprezentativni uzorak, jer najrealnije

interfob 

Slika 2: Tehnološka šema obrade otpadnih voda iz kabine za lakiranje 1 - vodomer, 2 - levak, 3 - filter platno, 4 - usisna korpa, 5 - usisna cev, 6 - fleksibilno usisno crevo, 7 - uređaj za filtriranje, 8 - potisno fleksibilno crevo, 9 - potisna cev, 10 - rezervoar obrađene vode, 11 - rezervoar vode u kabini, 12 - gradski vodovod Figure 2: Technological scheme of treatment of waste water from lacquering cabin 1 - water gage, 2 - funnel, 3 - filtering fabric, 4 - sucking basket, 5 - sucking tube, 6 - fleksible sucking hose, 7 - filtering device, 8 – thrust fleksible hose, 9 - thrust tube, 10 - treated water reservoir, 11 - water reservoir within cabin, 12 - city water supply

23


Stručni članci

3.1 Uklanjanje grubih čestica Prvi proces u obradi otpadnih voda je uklanjanje grubih i inertnih čestica, koje se vrši ručnim skupljanjem sa površine bazena pomoću sita. Sito je, ustvari, perforirani čelični lim sa otvorima prečnika 0,3 mm. Talog sa površine bazena u kabini za lakiranje skuplja se sitom i izliva

(zajedno sa delovima vode) u levak, koji pred-stavlja grubu rešetku. Levak je obložen filter platnom i postavljen je direktno iznad bazena. Sadržaj iz sita sipa se u levak, kako bi se izdvojio tečni deo od taloga. Voda se vraća u bazen, a talog se skuplja u burad. Čišćenje filter platna i sita obavlja se ručno, skupljanjem nagomilanog materijala i odlaganjem u

polipropilenske vreće, a zatim u burad. Burad se nakon punjenja zatvaraju i propisno obeležavaju posebnim nalepnicama, a nakon toga se odlažu na posebne palete koje se nazivaju ekotankvane (slika 4).

Slika 3: Blok dijagram obrade otpadnih voda Figure 3: Block diagram of waste water treatment

24

interfob 


Stručni članci

dodira u smislu njihovog konačnog spajanja – koagulacija; 2. faza transporta, kojom se povećava učestalost dodira - flokulacija.

zbog velike količine vode i tehničke nemogućnosti naginjanja bazena. Zato se za odvajanje taloga primenjuje proces filtriranja.

Kao sredstvo za flokulaciju (flokulant) upotrebljava se koaflok. Eksperimentalnim istraživanjima utvrđeno je da je potrebno dodati 5 ml koafloka na 1 litar otpadne vode. Vreme potrebno za koagulaciju i flokulaciju iznosi 15 min.

Filtracija je razdvajanje čvrste i tečne faze pod dejstvom pritiska ili vakuma. Smeša čije filtriranje treba izvršiti naziva se „suspenzija” ili „muljna tečnost”. Ova tečnost se propušta kroz filter napravljen od platna. Nakon filtracije dobija se izlazni fluid, prerađena voda, koja se naziva „filtrat”, čvrst talog koji zaostaje naziva se „filter pogača”, a sloj koji zaostaje na filter platnu naziva se „filtracioni medijum”.

3.4 Adsorpcija na aktivnom uglju

Slika 4: Burad sa otpadnim materijalom odložena na ekotankvani Figure 4: Barrels containing waste material stored at ecotankvana

3.2 Neutralizacija Neutralizacija predstavlja hemijski proces u kome se kiseline i baze prisutne u vodi neutrališu prema jednačini: H+ + 2OH- = H2O Ova tehnološka operacija je potrebna, jer se koagulacija i flokulacija mogu da obave samo u pH području od 6 do 9, dok je početna pH vrednost vode oko 5,5. Predviđeno je da se neutralizacija vrši u bazenu kabine za lakiranje. Kao sredstvo za neutralizaciju otpadnih voda upotrebljava se kreč u prahu. Eksperimentalnim istraživanjima utvrđeno je da je potrebno dodati najmanje 2g kreča na 1 litar otpadne vode. Vreme potrebno za neutralizaciju iznosi 10 min.

3.3 Koagulacija i flokulacija U otpadnim vodama nastalim prilikom prečišćavanja vazduha iz kabine za lakiranje prisutan je veliki broj čestica različitih veličina. Veličina ovih čestica varira od nekoliko stotih delova mikrometra, kada se radi o rastvorenim zagađivačima, do nekoliko stotina mikrometara, kada se radi o suspendovanim materijama, od-nosno razlika u veličini čestica iznosi do 106 puta. Najveći deo ovih čestica može se ukloniti taloženjem. Međutim, brzina taloženja čestica koloidno dispergovanih materija je veoma mala i one se na ovakav način ne mogu ukloniti iz sistema. Do njihovog ukrupnjavanja može doći kroz dve faze: 1. faza destabilizacije, kojom se olakšava dodir čestica i povećava udeo uspešnih

interfob 

Organski rastvarači, kao i ostale materije i supstance organskog porekla prisutne u otpadnim vodama, otkla-njaju se prosecom adsorpcije na aktivnom uglju. Adsorpcija je površinska pojava. Stepen adsorpcije srazmeran je specifičnoj površini adsorbenta, odnosno razvijenosti površine. Aktivni ugalj u prahu je jedno od najsigurnijih sredstava za poboljšanje kvaliteta industrijskih otpadnih voda. Aktivni ugalj je ugljenični inertni materijal, koji ima veoma razvijenu unutrašnju poroznost, što mu daje svojstvo da adsorbuje, to jest da fiksira za unutrašnju površinu organske molekule koji su rastvoreni u vodi. Veličina mikroporoznosti se ustanovljava merenjem specifične površine, koja može da dostigne i više od 1.500 m2 po gramu aktivnog uglja.

Filtriranje mulja u kabinama za lakiranje vrši se pod pritiskom, sa filterskim medijumom od sintetičke tkanine sa veličinom otvora od 5μm. Filtrat, tj. prerađena voda, iz uređaja za filtriranje ispušta se u rezervoar za vodu (slika 5), a filter pogače se pakuju u burad, propisno obeležavaju i odlažu u ekotankvanu.

Adsorpcijom se postižu sledeći ciljevi: tVLMBOKBOKFEFMB[BPTUBMJITVTQFOEPWBOJI materija nakon procesa koagulacije, flokulacije i taloženja; tVLMBOKBOKFSBTUWPSFOJIPSHBOTLJI materija, koje se prilikom prethodne obrade ne mogu tehnološki ukloniti (to se prvenstveno odnosi na obojene premaze). Za obradu otpadnih voda nastalih u procesu prečišćavanja vazduha iz kabina za lakiranje primenjuje se aktivni ugalj u prahu, tipa K. Eksperimentalnim istraživanjima utvrđeno je da je početna količina uglja u prahu 2 g aktivnog uglja (tipa K) na 1 litar otpadne vode.

3.5 Filtriranje mulja Procesima koagulacije, flokulacije i adsorpcije u otpadnoj vodi se na dnu bazena stvara crn, pihtijasti talog, koji je potrebno odvojiti od tečne faze. To se postiže dekantovanjem ili filtriranjem. Proces dekantovanja kod kabina za lakiranje nije moguće primeniti,

Slika 5: Rezervoar za prerađenu vodu (tank) Figure 5: Treated water reservoire (tank)

Uređaj za filtriranje je pokretan, skladišten u posebnom delu objekta, a upotrebljava se samo kada se vrši fil-triranje mulja, koje je inače diskontinualno. Izgled uređaja za filtriranje sa tehničkim karakteristikama prikazan je na slici 6.

3.6 Konačna i procesna kontrola Obrađenoj vodi, koja se nalazi u tanku za vodu, pre ulivanja u gradsku kanalizaciju proverava se pH-vrednost, temperatura i količina. Ovu kontrolu vrše nadležni organi Javnog komunalnog preduzeća, u skladu sa Pravilnikom o tehničkim i sanitarnim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u gradsku kanalizaciju.

25


Stručni članci

Procesna kontrola obuhvata:

5. Troškovi obrade otpadnih voda

1. Kontrolu količine vode - preko vodomera. Vodomer je sastavni deo kabine za lakiranje i pokazuje količinu vode koja ulazi u bazen kabine za lakiranje. Vodomer mora biti baždaren i atestiran od nadležne institucije. 2. Kontrolu temperature i pH-vrednosti - vrši se ručnim pH-metrom. Uzorak za merenje pH-vrednosti uzima se erlenmajerom zapremine do 100 ml. Prvo se vrši merenje temperature ručnim termometrom, a zatim se meri pHvrednost. 3. Kontrolu količine dozirnih hemikalija količina dozirnih hemikalija kontroliše se merenjem na vagi. Vaga mora biti baždarena, tačnosti ± 0,1 g. 4. Kontrolu izlaznih parametara vode: boja, miris, izgled i sediment. Boja i izgled otpadne vode se kontroliše vizuelnim posmatranjem. U tu svrhu se u erlenmajer od 250 ml sipa količina otpadne vode od cca 200 ml i posmatra prema beloj podlozi. Miris se kontroliše čulom mirisa. Količina sedimentnih materija kontroliše se levkom za sediment zapremine 1 litar.

Troškovi obrade otpadnih voda na godišnjem nivou, u jednom prosečnom proizvodnom sistemu u kome se vrši površinska obrada proizvoda od drveta ispred kabine za lakiranje sa vodenim prečišćavanjem, dimenzija 5,0 x 5,0 x 3,0 m i sa bazenom za vodu zapremine 2,0 m3, procenjuju se na oko 290.000,00 dinara.

4. Kvalitet obrađene vode

Obrada otpadnih voda iz kabine za lakiranje obavljena je u lakirnici proizvođača građevinske stolarije, u ko-joj se godišnje površinski obradjuje oko 4.000 unutrašnjih vrata i oko 1.500 prozora. Prosečna prodajna cena vrata

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

PARAMETAR

Za obradu jedne šarže vode (2.000 litara) iz bazena kabine za lakiranje potrebno je 6,0 kg kreča, 20 l Koaflo-ka i 4,0 kg aktivnog uglja u prahu, tipa-K. Voda u bazenu zamenjuje se dva puta mesečno, tako da je godišnja potrošnja hemikalija – 144 kg kreča (200,00 din/kg), 240 l koafloka (230,00 din/l) i 96 kg aktivnog uglja (240,00 din/kg), što ukupno iznosi oko 170.000,00 dinara za godinu dana.

Jedinica mere

Izmerena vrednost

Dozvoljena vrednost

mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l

Bez mirisa Bez boje 8 480 750 15 365 640

Bez mirisa Bez boje 6,5 – 9,0 < 600 < 900 < 50 < 500 < 1.000

Svake sledeće godine troškovi obrade otpadnih voda su manji od prethodno proračunatih, jer treba finansirati samo nabavku potrošnog materijala (hemikalije, filter platno i sl.) i održavanje opreme za prečišćavanje.

Miris Boja pH-vrednost BPK-2 HPK Nitrati (NO) Sedimentne materije Suspendovane materije

Tabela 2: Fizičko-hemijske karakteristike vode nakon obrade Table 2: Physical-chemical characteristics of water after treatment

Na osnovu podataka prikazanih u tabeli 2 vidi se da je kvalitet vode nakon obrade u skladu sa MDK vrednostima propisanim Pravilnikom o kvalitetu vode koja se upušta u gradsku kanalizaciju, tako da se obrađena voda može ispustiti u gradsku kanalizaciju.

iznosi 22.000,00 dinara, a prozora 13.000,00 dinara, tako da je ukupna vrednost godišnje proizvodnje ovog preduzeća 107.500.000,00 dinara, odnosno vrednost uslovnog proizvoda iznosi 19.545,00 dinara. Kada se troškovi obrade otpadnih voda u prvoj godini rada (pored troškova za hemikalije postoje i troškovi investicija za nabavku opreme), procenjenih

26

Slika 6: Izgled uređaja za filtriranje sa tehničkim karakteristikama Figure 6: The appearance of filtering device, with technical characteristics

na 290.000,00 dinara posmatraju u odnosu na procenjenu vred-nost finalnih proizvoda koji se obrade u lakirnici za godinu dana (107.500.000,00 dinara), vidi se da po jedinici uslovnog proizvoda treba izdvojiti oko 55,00 dinara za prečišćavanje vode ili oko 0,28% cene uslovnog proizvoda.

Nakon obrade otpadnih voda predviđenim tehnološkim postupkom dobijena je obrađena voda sledećih karakteristika (tabela 2):

Redni broj

Investicije za nabavku i održavanje opreme za obradu vode iznose oko 120.000,00 dinara. Uređaj za filtiranje vode košta oko 80.000,00 dinara i predstavlja najskuplju opremu. Rezervoar obrađene vode košta 15.000,00 din., vodomer 10.000,00 din., ekotankvana 4.500,00 din., a vaga za merenje 5.000,00 din. Za dodatnu i sitnu opremu treba izdvojiti još 5.500,00 dinara.

6. Zaključak Tehnologijom prečišćavanja otpadnih voda iz kabina za lakiranje sa vodenim prečišćavanjem, koja je opisana u ovom radu, može se postići vrlo visok stepen prerade otpadnih voda koje nastaju prilikom mokrog pre-čišćavanja vazduha iz kabina za lakiranje. Tehnološke operacije koje su opisane u ovom radu su relativno lako izvodljive u većini lakirnica, koje poseduju uređaje za interfob 


Stručni članci

lakiranje sa vodenim prečišćavanjem. Oprema koja je opisana je specifična, ali jednostavna za upotrebu, dugog je veka i laka je za održavanje. Ne zahtevaju se posebni uslovi skladištenja opreme i nije potreban veliki radni prostor za obradu otpadnih voda. Vreme potrebno za izvođenje celokupnog tehnološkog postupka obrade otpadnih voda iznosi nekoliko sati. Obavlja se nakon završetka rada (na kraju smene), čime se ne utiče na normalno odvijanje procesa proizvodnje u lakirnici. Materijalna ulaganja u nabavku opreme i potrebne hemikalije, koje se koriste u procesu obrade otpadnih voda, relitivno su mala, uzimajući u obzir ukupne troškove po jedinici proizvedenih proizvoda.

interfob 

Doprinos održivom upravljanju i zaštiti životne sredine primenom opisane tehnologije izuzetno je veliki i predstavlja značajan pomak u poboljšanju kvaliteta, kao i novi prilaz u sređivanju i kontroli životne sredine.

Mirjana Šerović, dipl.ing., Beograd Prof. dr Milan Jaić, dipl.ing., Šumarski fakultet, Beograd

7. Literatura: Degremont (1976): Tehnika prečišćavanja voda, Građevinska knjiga, Beograd Isailović, M. i M. Bogner (1991): Tehnički propisi u mašinstvu, Poslovna politika, Beograd Jaić, M. i R. Živanovć-Trbojević (2000): Površinska obrada drveta, Autorsko izdanje, Beograd Knežić, L. et al. (1980): Obrada otpadnih voda, I deo, Savez hemičara i tehnologa Srbije, Beograd Pravilnik o tehničkim i sanitarnim uslovima za upuštanje otpadnih voda u gradsku kanalizaciju, Opštinski službeni glasnik, broj 07/92 Vuković, D. i M. Bogner (1996): Tehnika prečišćavanja, SMEITS, Beograd Zakon o vodama, Službeni glasnik RS, broj 46/91 i 54/96 Zakon o zaštiti životne sredine, Službeni glasnik RS, broj 66/91, 83/92, 53/93, 48/94, 53/95


Stručni članci

EKONOMIČNIJE KORIŠĆENJE MAŠINA (VIŠELISNI CIKULAR) U PILANSKOJ PRERADI DRVETA 1. Uvod Višelisni cikular je predviđen za izvođenje operacije paranja-uzdužno piljenje. U odnosu na položaj alata (kružne pile) prema radnom stolu, mogu biti podstolne i nadstolne. Pomoćno kretanje, kod ovih mašina, izvodi obradak. A glavno kretanje list pile-alat. Sa obzirom na stepen mehanizacije pomoćnog kretanja, mogu biti sa ručnim pomerom i mehanizovanim pomerom. Problem efikasnijeg korištenja sredstava rada prisutan je u svakoj proizvodnji. Učinak mašina (višelisnog cikulara) u pilanskoj preradi u određenom periodu proporcionalan je sa posmičnom brzinom, visinom reza i vremenom rada u promatranom periodu. Ovi parametri ovisni su u prvom redu o: 1. utjecaju alata, 2. utjecaju mašine, 3. utjecaju obratka i 4. utjecaju posluživača. Ovi utjecaji očituju se kroz njihovo ograničavanje posmične brzine, te vremena efektivnog rada stroja u promatranome periodu.

2. Utjecajne veličine koje ograničavaju efikasnost preko alata Bočna stabilnost alata je najčešće prisutan ograničavajući faktor na veličinu pomoćne brzine. Pri narušavanju bočne stabilnosti alata prva reakcija poslužioca je smanjenje posmične brzine, što dovodi do pada efikasnosti stroja kroz smanjenje učinka i povećanje jediničnih energetskih normativa zbog smanjenja debljine strugotine. Kod alata svih pilanskih mašina se najčešće kao uzrok gubitka bočne stabilnosti javljaju sljedeći utjecajni parametri: a.neodgovarajuća priprema ozubljenja b. nedovoljna napetost ili nepravilna napetost c. toplinske pojave

28

a)

b) Slika 1- a) Višelisni cikular, b) kružne pile

d. neusklađenost pravca posmične brzine i ravnine u kojoj je smješten alat a. Neodgovarjuća priprema ozubljenja podrazumijeva veći broj grešaka koje se mogu pojaviti kod izbora alata, te uređivanja alata. Postoje preporuke o odnosima geometrijskih veličina ozubljenja pri piljenju pojedinih vrsta drva. U praksi se često susreću alati s neodgovarajućim odnosima geometrijskih veličina ozubljenja. Narušavanje nekih odnosa može izazvati i lateralnu nestabilnost alata. Primjerice, prevelika visina zuba za zadani korak ozubljenja uzrok je povećanim amplitudama vibracije alata. Iste posljedice ima i premaleni kut klina pri rezanju tvrdog drva. Da bi se alat umirio, potrebno je smanjiti silu rezanja. Sila rezanja se smanjuje smanjenjem površine poprečnog presjeka strugotine, a ona pak smanjenjem posmične brzine. Širina propiljka se povećava u odnosu na debljinu lista pile, uglavnom stlačivanjem i razvraćanjem zubi. Poznato je da razvraćeni zubi pri rezanju stvaraju strugotinu neravnomjerne debljine po duljini glavnog reznog brida. Usljed neravnomjerne debljine strugotine, pravac djelovanja rezultantne sile se ne poklapa sa neutralnom osi alata što isto isto tako uzrokuje skretanje lista u propiljku.

Problem postaje tim izraženiji ukoliko se radi istovremeno i o neravnomjernom razvraćanju. Isti se problemi mogu sresti i kod stlačenih zubi ako se pojavi nejednoliko stlačenje na obje strane, ili nejednoliki oblik i položaj bočnih ploha rezne oštrice. Posljedice ovakvih grešaka su jednake posljedicama navednih kod razvraćenih zubi. b. Unutarnja naprezanja koja unosimo u listove tračnih i kružnih pila, te pila jarmača s ciljem da povećamo njihovu krutost u propiljku i da omogućimo djelomičnu kompenzaciju neravnomjernih temperaturnih diletacija, mogu biti nedostatna ili prevelika, ali isto tako i nepravilno izvedena. U sva tri slučaja doći će do smanjenja krutosti alata, a time i do smanjenja bočne stabilnosti. Mada postoje vrlo jasne preporuke o načinima napinjanja listova pila, treba reći da se ispravna priprema listova napinjanjem vrlo rijetko sreće u našim pogonima. Problem nedovoljne stabilnosti lista pile u radu, izazvan neodgovarajućim napinjanjem, također minorizira smanjivanjem posmične brzine, čime se smanjuje učinak. c. Sva mehanička energija dovedena za rezanje se pretvara u toplinsku energiju. S obzirom na to da se transformacija

interfob 


StruÄ?ni Ä?lanci

energije vrĹĄi na samoj reznoj oĹĄtrici, to je i raspored temperatura po popreÄ?nom presjeku lista razliÄ?it. BuduÄ&#x2021;i da dolazi do neravnomjernog toplinskog istezanja zagrijanih zona lista pile, to neminovno vodi labavljenju dijela alata koji bi tijekom zahvata trebao pokazati najveÄ&#x2021;u krutost. Ovu problematiku treba dobro poznavati, jer je tome u velikoj mjeri podreÄ&#x2018;eno i napinjanje lista pile. Problemi izazvani toplinskim pojavama se multipliciraju izborom neodgovarajuÄ&#x2021;e veliÄ?ine razvrake, odnosno stlaÄ?enja, te izborom neodgovarajuÄ&#x2021;ih reĹžima rada. d. Pri montaĹži stroja i alata moĹže doÄ&#x2021;i do odstupanja ravnine u kojoj leĹži alat u odnosu na pravac posmiÄ?nog gibanja. To se odstupanje moĹže pojaviti i tijekom eksploatacije stroja. Stoga je nuĹžno nakon odreÄ&#x2018;enog broja radnih sati izvrĹĄiti kontrolu na stroju. Pri pojavi takve greĹĄke, dolazi do izvijanja alata u propiljku, do nepotrebnih jalovih otpora, te do zagrijavanja i onih dijelova alata kojima se ne vrĹĄi neposredna radnja rezanja. Time se destabilizira alat u propiljku, ĹĄiri se propiljak, troĹĄe se poveÄ&#x2021;ani jediniÄ?ni energetski normativi, Ä?ime proces sam sebe ubrzava. Kako bi se postigla zahtjevana kvaliteta, nuĹžno je smanjiti posmiÄ?nu brzinu. Postojanost rezne oĹĄtrice u mnogome ovisi i o kvaliteti postupka oĹĄtrenja alata. Izbor brusnih ploÄ?a neodgovarajuÄ&#x2021;e tvrdoÄ&#x2021;e i neodgovarajuÄ&#x2021;e ďŹ noÄ&#x2021;e brusnih zrnaca, izbor neodgovarajuÄ&#x2021;ih reĹžima bruĹĄenja moĹže znaÄ?ajno umanjiti postojanost bruĹĄenja. Dobro je poznato da tvrdo bruĹĄenje ima dvostruke negativne posljedice. S jedne strane dolazi do â&#x20AC;&#x17E;pregaranja materijalaâ&#x20AC;? i to najizrazitije na vrhu oĹĄtrice. Time dolazi do pada mehaniÄ?kih svojstava, do znatnog smanjenja postojanosti, poviĹĄenih

interfob 

energetskih normativa te Ä?eĹĄÄ&#x2021;e zamjene alata. Na taj naÄ?in smanjuje se efektivno vrijeme rada maĹĄina i poveÄ&#x2021;avaju troĹĄkovi alata ĹĄto viĹĄestruko smanjuje eďŹ kasnost maĹĄine. S druge strane, tvrdim bruĹĄenjem dolazi do mikrozakljenja u korjenu zuba. Martenzitna struktura koja time nastaje na mjestima najjaÄ?e koncentracije naprezanja, zbog svoje krtosti veoma Ä?esto postaje uzrokom pojava mikropukotina, a potom i loma alata. To je posebno izraĹženo kod listova traÄ?nih pila. Razumljivo da se na taj naÄ?in poveÄ&#x2021;avaju troĹĄkovi alata, kako je to veÄ&#x2021; i ranije utvrÄ&#x2018;eno. Linija oblika ozubljenja se Ä?esto pri bruĹĄenju naruĹĄava uslijed izbora neodgovarajuÄ&#x2021;eg pribora na brusilicama za zadani oblik ozubljenja ili neodgovarajuÄ&#x2021;im podeĹĄavanjem maĹĄine. Mjesta na kojima dolazi do â&#x20AC;&#x17E;lomljenjaâ&#x20AC;? linije ozubljenja su redovito mjesta koncentriranih naprezanja, te uzrok loma zuba ili alata s veÄ&#x2021; ranije spomenutim posljedicama po eďŹ kasnost strojeva.

3. Utjecajne veliÄ?ine koje djeluju preko samog stroja na njegovu eďŹ kasnost Konsrtukcijske karakteristike maĹĄina su Ä?esto ograniÄ?avajuÄ&#x2021;i faktor u poveÄ&#x2021;anju eďŹ kasnosti maĹĄina. To posebno dolazi do izraĹžaja pri primjeni alata novije generacije na starijim maĹĄinama. OgraniÄ?enja koja se pri tom pojavljuju su uglavnom sadrĹžana u malom rasponu moguÄ&#x2021;e regulacije posmiÄ?ne brzine s jedne strane, te u maloj snazi glavnog pogonskog motora s druge strane. Bez obzira na ograniÄ?enja, ni u kojem sluÄ?aju nije preporuÄ?ljivo samostalno, bez struÄ?nog savjeta i nadzora mijenjati bilo koje konstrukcijske karakteristike. NestruÄ?ne promjene mogu poluÄ?iti fatalne posljedice, kako po

maĹĄinu, tako i po okolinu. GreĹĄke koje nastaju tijekom eksploatacije predstavljaju isto tako ograniÄ?avajuÄ&#x2021;i faktor u eďŹ kasnijem koriĹĄtenju strojeva. Redovita struÄ?na kontrola maĹĄina, te pravovremeno otklanjanje uoÄ?enih nedostataka, uvjet je njihovog eďŹ kasnijeg koriĹĄtenja. Vrlo su rijetke sredine koje posveÄ&#x2021;uju paĹžnju utvrÄ&#x2018;ivanju stvarnog stanja u kojem se maĹĄina nalazi. GreĹĄke koje se tijekom eksploatacije javljaju ne samo da direktno smanjuju eďŹ kasnost maĹĄine, veÄ&#x2021; utjeÄ?u i na ubrzano troĹĄenje alata i ubrzano gubljenje radnih sposobnosti (gubljenje boÄ?ne stabilnosti) alata. Velik je broj greĹĄaka koje mogu nastati na stroju u eksploataciji, a da pritom nije ugroĹžena direktno njegova osnovna funkcija. NuĹžne su povremene kontrole: tCPNCFBLPUBIJBUSBIJOJIQJMB t[SBIJOPTUJVVMFäJĂ?UFOKJNBSBEOPH vretena, odnosno kotaÄ?a traÄ?ne pile tQPMPäBKPTJSBEOPHWSFUFOBPEOPTOP kotaÄ?a tQPMPäBKMJTUBQJMFVPEOPTVOBTNKFS posmoÄ&#x2021;ne brzine Dio greĹĄaka na maĹĄinama, pojedine radne sredine nisu u stanju same ustanoviti pa je i to Ä?esto razlog njihove neeďŹ kasnosti u eksploataciji.

4. Utjecaj obratka na eďŹ kasnost strojeva PovrĹĄinska oneÄ?iĹĄÄ&#x2021;enja koja s obratkom dolaze na maĹĄinu su uglavnom sitna kamena praĹĄina, zemlja, led, sitniji kamenÄ?iÄ&#x2021;i koji se nalaze u povrĹĄinskim slojevima obratka. Problem je posebno izraĹžen u zimskim mjesecima, kada se pili smrznuto drvo. U svim pilanama je to dobro poznati problem uslijed kojeg

29


Stručni članci

dolazi do smanjenja postojanosti alata i do nekoliko puta u odnosu na toplije periode. Mnogi to povezuju s povećanjem tvrdoće smrznutog drveta, te time i s povećanjem jediničnih otpora rezanja. Činjenično je da se jedinični otpor rezanja kod smrznutog drva povećava za ~25% u odnosu na nesmrznuto drvo, a da su efekti na postojanost neusporedivo veći. Ovaj se problem u novije vrijeme na tračnim pilama rješava pomoću kružnih pila s pločicama od sinteriranih karbida koje služe kao predrezači. Takve se pile montiraju na vodilicu lista tračne pile i u obradi prethode tračnoj pili. Pri zahvatu odvajaju materijal do visine ~5mm u protusmjernom rezu, čime se sva površinska onečišćenja otklanjaju prije nailaska alata tračne pile.Preporučljivo je, bez obzira da li su već postavljene kružne pile kao predrezači, da se povede računa o spomenutom problemu već pri manipulaciji trupaca na stovarištu. Problemi se time zasigurno mogu umanjiti.

Razne uključine koje se u trupcima pojavljuju bilo u vidu klinova koji ostaju pri sječi, bilo u vidu krhotina granata i zrna metaka, često imaju fatalne posljedice po alat. Uređaji za otkrivanje prisustva metala u trupcima se, zbog svoje relativno visoke cijene, rijetko koriste.

5. Za maksimalno korišćenje srestava rada treba poštovati neka jednostavna pravila:

očistiti , u slučaju smole na tijelu i sa razređivačem. e. ukoliko su sve komponente korektno pozicijonirane i imaju navedene karekteristike, kružna pila kruži bez oscilacija f. obezbijediti da je vođenje obrtka kroz mašinu paralelno sa tijelom kružne pile.

Dipl. ing. maš. Luka Panić panicluka@yahoo.com

a. Mašina na koju montirate kružne pile neka bude ispravna, bez vibracija; vreteno (1) treba da je cilidrično u tolerancijama h7. b. Matice fiksiranja (2) treba da budu istog promjera maksimalne mogućnosti (nikad manji od 1/3 promjera kružne pile). Matice treba da su međusobno paralelne. c. prije početka reza materijala provjeriti da je kružna pila dobro blokirana i da se ne okreće na vretenu. d. prije montaže pilu treba dobro

interfob 


Stručni članci

Čovjek i ekologija Čovjek je davno prekoračio granice iskorištavanja životne sredine pa na pitanje da li čovjek prilagođava profitabilne norme životu ili život profitu, dobijamo jedan odgovor: život je roba na tržistu. Na polju profitiranja, koje se zasniva na ličnom interesu,zajednički interes je sekundarna stvar. Zloupotrebom naučnih i tehnološko-tehničkih dostignuća, akcenat se stavlja na proizvodnju, preradu i profit, gubi se bioetička uloga pojedinca i društva u životu. Antropogena distribucija izazvala je razne poremećaje u prirodnim ekosistemima: klimatske,geomorfološke, pedološke, hidrološke, vegetacijske. Posljedice su brojne kisele kiše, povećanje količine ugljen dioksida, efekat staklene bašte, uništavanje ozonskog omotača, širenje pustinja i mnogobrojne druge štetne promjene.

je riječ o prečišćavanju voda. Šumska prostirka je najefikasniji filter za vodu. Koliki uticaj ima samo u sprječavanju jakih, štetnih zvukova i buke, može se sagledati iz činjenice da zeleni pojas sa gustim i višespratnim zasadima drveća može da umanji intenzitet buke na polovinu. Svojim djelovanjem u regulisanju temperature smanjuje temperaturna kolebanja. Vazduh u šumi je u toku dana ,u prosjeku, topliji od 3 do 5 stepeni C, a noću hladniji za oko jedan stepen. Iz navedenih primjera o uticaju šuma na biljne resurse, dolazi se do zaključka da su šumski ekosistemi u cilju zaštite i pozitivnog uticaja na brojne prirodne resurse od neupitno velikog značaja.

Približiti šumu savremenom čovjeku, kao životnu zajednicu, kao značajan i neprolazan interes, objasniti mnogostruke i složene funkcije na koje ona presudno utiče, predstavlja ključni zadatak, da bismo u budućnosti imali ekološki održivo društvo. “ Savremeni čovjek ne može živjeti u uvjerenju da su bogatstva prirode neiscrpna i da on u toj prirodi može da radi sve što hoće, bez obzira na posljedice koje moraju da proističu iz takvog ponašanja. Ponašajući se bezobzirno i neodgovorno prema prirodi, čiji je sastavni dio i od koje zavisi, čovjek postaje sam sebi neprijatelj” (E. Kardelj)

Biljana Stojnić

Ekologija je danas u usponu, formira se veliki broj ekoloških pokreta, održavaju se mnogobrojni seminari i konferencije o temi održivog razvoja i podizanja ekološke svijesti, od čega zavisi opstanak i razvoj savremenog društva. Njihov cilj je zaštita i unapređenje životne okoline i razvoj humanog odnosa prema prirodi. U odnosu na druge prirodne resurse, šumski ekosistemi predstavljaju najefikasnije, a u mnogo slučajeva i nezamjenjivo sredstvo za rješavanje problema savremenog društva-očuvanja životne sredine. Racionalno gazdovanje, kompenzacija gubitaka šumskih zaliha i podizanje novih šuma, čine najznačajniji faktor u očuvanju životne sredine, zbog same kopleksnosti djelovanja šume. U prvom redu, šume obezbjeđuju kiseonik i prečišćavaju ga od aerosola, regulišu klimu i vodni režim, sprječavaju erozije i poplave, služe kao nezamjenjiv sonoizolator, koriste se u prostornom oblikovanju itd. Pri pročišćavanju zagađenog vazduha, šume smrče i bora zadržavaju oko 35 tona po hektaru ugljene prašine godišnje, dok šume bukve zadržavaju čak i do 70 tona ugljene prašine po hektaru godišnje. Još ni jedna laboratorija u svijetu ne predstavlja konkurenciju šumama kada

interfob 

31


StruÄ?ni Ä?lanci

Associating in clusters provides opportunities of closer horizontal and vertical coordination Looking at the global market situation in the wood industry and the availability of forest resources the potentials of B&H further progress can be made through planning and designing appropriate development strategies. According to Develop strategy of RARS (2007) creating of networked market with a fast ďŹ&#x201A;ow of information will be enabled a solid ground for supporting SMEs. Strengthening of SME can be done trough clustering, subcontracting and supporting industry, trough introducing ISO quality standards and trough innovations in organization, technology and technique support. To create a favorable environment interrelated businesses must work together developing and implementing strategies that result in improved products and services that meet consumer demands. Mrosek, (2007) shows that a cluster-based transfer platform for communication and cooperation (e.g. in the form of networks or forums) provides a basis for ďŹ&#x201A;ow of information. In this way, cluster related information and knowledge (concerning the socio-economic importance of forestry) is created. This information provides the basis for cluster management which can take the form of recommendations to industry and policy decision-makers, public relation activities or environmental education efforts. Once the transfer platform is established and the relevant information becomes available, increased communication and stakeholder cooperation can take place. In a reciprocal process of information and knowledge transfer the stakeholders of the cluster serve a dual role as target and dialogue groups at the same time. There is a widespread awareness, in most elements of the different supply chains (â&#x20AC;&#x17E;from the farm to the grocery storeâ&#x20AC;?) of the need of improving quality in order to face increasing competition from developed, transition and developing countries and regions, and of the need of public-private partnerships to implement programs to this king (Bisso, 2003).

32

Figure 1. Transfer concept of forest and wood-processing industry clusters Source: Mrosek. and Schulte (2006:5)

According to present situation in RS, because of presence one enterprise that manage and own forest, cooperation between horizontally connected ďŹ rm is necessary for a further and better develop and economy results. In vertically coordination there is are good links trough the Chamber of Commerce and trough association of employers and other â&#x20AC;&#x153;stateâ&#x20AC;? oriented organizations. In this research entrepreneurs have not shown a unique attitude.

The information indicated in Graph 1 shows that more efforts are necessary. More than 50% of the respondents have stated that they donâ&#x20AC;&#x2122;t have a speaking partner when they need to solve a problem. Among those that are in a better position 17% each address a cluster or the Chamber of Commerce. To a minor extent advisory agencies and the Association of Employers are consulted.

]DIDDh

c:I^Eh

cDIDDh =DIDDh mDIDDh :DIDDh

;]I]^h

;]I]^h

;DIDDh

cIc]h

EImmh

DIDDh }35

}`y 1~ }1``}

691F 4}F !qjI /Â&#x20AC;>>>J

1}1 1~ `Â 31F

1y16F

Graph 1. If you have a business problem to whom do you speak?

interfob 


StruÄ?ni Ä?lanci

Graph 2 provides interesting information on the type of help that is looked for respectively given. Need for advisory help stands out with more than 50%. Legal help (20%), ďŹ nancial help (11%) and marketing help (3%) have also indicated by the respondents. With regard to this kind of help the respondents remarked said it is again some advisory type of help but of a kind of â&#x20AC;&#x153;copy-pasteâ&#x20AC;? from enterprises which already had some similar problems it usually comes from â&#x20AC;&#x153;trustedâ&#x20AC;? people that are well known to them.

]D>DDh c;>=mh cD>DDh =D>DDh mD>DDh :D>DDh :D>DDh

;=>:[h

;;>=mh ;D>DDh :>E]h D>DDh 31| 3Â 

691F 3Â

~}3 3Â

`H4 3Â 

Graph 2. Which type of help do you get from other subjects?

mr Miladin BaÄ?iÄ&#x2021;, dipl.inĹž.ĹĄum. e-mail : bacicmiladin@yahoo.com

interfob 

1 !|J


StruÄ?ni Ä?lanci

DRVO MEHANIKA d.o.o.      



    

DRVO MEHANIKA d.o.o. je preduzeÄ&#x2021;e za konsalting i inĹženjering u drvnoj industriji, koje je osnovano 2006. godine. OsnivaÄ? preduzeÄ&#x2021;a je Dragan SaviÄ&#x2021;, dipl.ing. maĹĄ., Ä?ije inĹženjerstvo i iskustvo od preko 20 godina rada u drvopreradi predstavlja dobru bazu za program konsultantskih usluga, koje Ä&#x2021;e biti od viĹĄestruke koristi buduÄ&#x2021;im partnerima. Gospodin Dragan SaviÄ&#x2021; je i sam proĹĄao praktiÄ?no kroz sve faze prerade drveta, od tehnologa proizvodnje, direktora proizvodnje do generalnog direktora preuzeÄ&#x2021;a, koja su zapoĹĄljavala po nekoliko stotina radnika. U svim preduzeÄ&#x2021;ima je odgovorno i uspjeĹĄno obavljao povjerene poslove. S obzirom na dosadaĹĄnje iskustvo i iskustva saradnika, stekli su se uslovi i potreba za postojanjem i radom ovakve organizacije. S obzirom na to da je konsultantsko trĹžiĹĄte u BiH totalno nerazvijeno, pomoÄ&#x2021; u njegovom razvoju pruĹžaju meÄ&#x2018;unarodne organizacije direktno, da bi se u zadnje vrijeme ukljuÄ?ile u podrĹĄku konsaltingu i institucije Vlade, kroz programe suďŹ nansiranja konsultantskih usluga. Osnovna djelatnost preduzeÄ&#x2021;a DRVO MEHANIKA d.o.o. je konsalting i inĹženjering u drvnoj industriji, u okviru koje izdvajamo:

34

 projektovanje proizvodnih sistema (tehnoloĹĄko-maĹĄinska faza),  proizvodno â&#x20AC;&#x201C; tehnoloĹĄko savjetovanje (konsalting) u svim fazama drvoprerade,  razvoj unapreÄ&#x2018;enje i stvaranje novih poslovnih veza  izbor i nabavka maĹĄina i alata za obradu drveta,  izbor i uvoÄ&#x2018;enje novih tehnologija u proizvodnju,  posredovanje u nabavci i prodaji maĹĄina i tehnologija za obradu drveta,  procjene vrijednosti maĹĄina, alata i proizvoda od drveta,

Tel: Fax: Mob: E-mail:

+387 51 384 290 +387 51 384 291 +387 65 923 635 dragansd@teol.net drvomehanika@teol.net

vodeÄ&#x2021;ih eksperata i organizacija za rjeĹĄavanje predmetne problematike, radi konkurentnog nastupa na domaÄ&#x2021;em, evropskom i meÄ&#x2018;unarodnom trĹžiĹĄtu. Danas, DRVO MEHANIKA d.o.o. predstavlja sinonim za struÄ?nost, poĹĄtenje, sigurnost i kvalitet. Molimo da sve vaĹĄe zahtjeve i sva pitanja na koja Ĺželite odgovore, uputite na naĹĄ e-mail, faks ili telefon. Mi smo spremni da Vam odgovorimo u najkraÄ&#x2021;em roku, jer ...

Zaposleni u preduzeÄ&#x2021;u i saradnici su renomirani struÄ?njaci i certiďŹ kovani konsultanti GTZ/DEZA,... DRVO MEHANIKA d.o.o. je akreditovana i od Razvojne agencije za regiju Hercegovine (REDAH) za pruĹžanje konsultantskih specijalistiÄ?kih usluga preduzeÄ&#x2021;ima drvoprerade na teritoriji koju pokriva pomenuta Agencija. TakoÄ&#x2018;e, preduzeÄ&#x2021;e je licencirano za projektovanje â&#x20AC;&#x201C; izradu tehniÄ?ke dokumentacije â&#x20AC;&#x201C; maĹĄinsko tehnoloĹĄka faza. NaĹĄa misija je razvoj i praktiÄ?na primjena znanja neophodnih naĹĄim partnerima za razvoj, osvajanje i veriďŹ kaciju proizvoda i tehnologija, radi unapreÄ&#x2018;enja poslovanja u skladu s meÄ&#x2018;unarodnim standardima za sisteme menadĹžmenta, uz angaĹžovanje

interfob 


Stručni članci

  Preduzeće »ŠUMA PLAN« doo Čelinac osnovano je u januaru, 2005.godine, kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Osnivači i vlasnici preduzeća su: TOPIĆ DUŠKO dipl. inž. šumarstva i ŠAJINOVIĆ STEVO dipl. inž. šumarstva. - Preduzeće ima stalno zaposlenih 8 (osam) radnika (sa VSS 7 radnika i 1 sa SSS ) i 2 (dva) stalna stručna saradnika (ugovor o dopunskom radu) koji su specijalisti za poslove gazdovanja i planiranja u šumarstvu kao i za poslove standardiz acije,normativa,kalkulacija i šumarske industrije. Preduzeće posjeduje licencu za projektovanje u šumarstvu (br.04332-2479/05) izdatu od Ministarstva poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i licencu br. 06-26261/06 izdatu od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, te licencu za izradu projekata niskogradnje – šumske komunikacije br. 2812/06, izdatu od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. - Preduzeće je, u toku 2005. godine, radilo na poslovima prikupljanja taksacionih podataka i izradi šumskoprivrednih osnova za državne i privatne šume u opštinama: Šekovići, Kotor Varoš, Višegrad, Nevesinje, Gacko, Bosanski Brod,Jezero,Ribnik, Petrovo i Han Pijesak, a u 2006. godini za opštine: Bratunac, Vlasenica, Zvornik, Pelagićevo, Šamac, Teslić, a 2007. i 2008. godine za opštine Trebinje, Ljubinje Srebrenica, Berkovići, Modriča, Srbac, Donji Žabar. - Rad na sprovođenju druge državne inventure šuma BiH za Republiku Srpsku koja se radi u 2007, 2008. i 2009. godini. (Digitalizacija karata i izrada lokacija tačaka premjera u GIS projektu ArcGis 9, prikupljane terenskih podataka i njihov unos u odgovarajući server) - Nadzor nad izradom šumskoprivrednih osnova za privatne šume Tuzlanskog kantona. - Izradu šumskoprivrednih osnova za državne šume u Crnoj Gori za GJ »Župa Pivska«, »Planina Pivska«, »Voloder«, »Potkovač«, »Duga Crnovrh« i »Javorak Vojnik« u 2007/08 te G.J. »Župa-Štitova«, »Bijela gora«, »Vojnik-Brezna« i Bijela gora« u 2009. godini. - Izradu Cost-benefit analize opravdanosti izdvajanja Prokletija za peti Nacionalni park Crne Gore.

interfob 

- Pored navedenih poslova preduzeće je radilo na poslovima projektovanja šumskih komunikacija, pružanju geodetskih usluga u oblasti šumarstava kao i pružanju konsalting usluga u oblasti ekologije i zaštite šuma, projektovanju gradskog zelenila, izradi tehničke dokumentacije o opravdanosti krčenja šuma i dr. - Sve završene šumskoprivredne osnove su usvojene od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u skladu sa članom 33, Zakona o šumama R.S. br.66/03 i Pravilnika o elementima i sadržaju ŠPO br.25/94, kao i od nadležnih opštinskih organa za svaku opštinu posebno, te nadležnih Ministarstava Vlade Crne Gore. - Na navedenim poslovima angažuje se referentno stručno osoblje koje posjeduje potrebne licence. - Izrada šumsko-privrednih osnova i drugih projekata rađena je po naučnostručnoj metodologiji koju je usvojila praksa i zakonska regulativa kao i potrebe šumarstva i šumarske privrede u BiH i drugim evropskim zemljama. - U metodologiji izrade osnova korištena su sva dostignuta inventarisanja šume metodom uzorka na bazi matematičkostatističkih dostignuća i iskustava kao i dostignuća u oblasti kartiranja. . - Preduzeće posjeduje Certifikat usklađenosti sa standardima ISO 9001:2000 za oblast- Planiranje i projektovanje razvoja u šumarstvu, lovstvu i ostalim biotehničkim djelatnostima br. 75.100.50129 izdat od certifikacijske kuće TUV Rheinland InterCert doo. -

- Programe za izradu projekata šumskih komunikacija,karata i sl. - Terenska vozila i opremu. Bitno je napomenuti da je firma na svim poslovima koje radi i koje će raditi u budućnosti otvorena za sve vidove saradnje i partnerskih odnosa sa naučnim i projektnim organizacijama i pojedincima na bazi zajedničkih interesa. - Preduzeće«ŠUMA PLAN« d.o.o. je otvorena i ima stručne i poslovne kapacitete za saradnju,posebno sa projektnim organizacijama koje se bave projektovanjem u šumarstvu,prostornim planiranjem,zaštitom životne sredine i ekonomsko-finansijskim analizama. KONTAKT: ŠUMA PLAN d.o.o Ulica- Romanijska 1E 78000 BANJA LUKA Duško Topić telefon: 00387 (0)51/323-600, telefon: 00387 (0)51/323-601 faks: 00387 (0)51/323-602 mobtel: 065/518-398 Stevo Šajinović telefon: 00387 (0)51/323-600 faks: 00387 (0)51/323-602 mobtel: 065/512-337 web:www.sumaplan.com e-mail: sumaplan@teol.net , sumaplan@inecco.net, info@sumaplan.com

Zbog kompleksnosti djelatnosti koje obavlja, preduzeće posjeduje i modernu opremu za kvalitetan rad, preko 20 (dvadeset) kompleta opreme koja je potrebna za terenska-taksaciona prikupljanja podataka (Verteksi, GPS, busole, pantljike, prečnice, visinomjeri, svrdla za mjerenje prirasta, relaskopi) - Oprema za projektovanje šumskih komunikacija.( Totalna stanica i ostala prateća oprema) - Više savremenih računara. - Softver za obradu taksacionih podataka za izradu šumsko-privrednih osnova za privatne i državne šume - Gis programe ( ArchWiev 9, MapInfo Professional 9.0, Autodesk Map 6) - Program za izradu finansijsko-proizvodnih planova i operativno-izvedbenih projekata.

35


je program za kreiranje, prezentaciju i podršku u izradi namještaja. Omogućava aktivno sudjelovanje u kompletnom ciklusu izrade, od osnovnog dizajna, preko izrade radioničkih nacrta i kalkulacije troškova sve do vizualizacije završnog proizvoda. U samoj proizvodnji omogućava prijenos informacija prema optimizatorima krojenja i CNC obradnim centrima, pojednostavljujući i ubrzavajući osjetljive procese bušenja rupa i krivolinijskog izrezivanja.

Dizajn U fazi dizajniranja Corpus omogaćava brzi razvoj ideja. Bez obzira radi li se o razvoju pojedinačnih elemenata namještaja ili namještanju interijera, jednostavnost, lakoća i brzina koju program nudi omogućavaju da se projekti razvijaju pred očima naručitelja. Nema potrebe za prethodnim skicama i dogovorima. Koristeći Corpus dizajner može razgovarajući s naručiteljem odmah oblikovati njegove ideje. Pošto je program vizualan, odmah se vide rezultati i mogu se donijeti odluke o daljnjem razvoju ili preinakama. Takav pristup višekratno skraćuje vrijeme razvoja i time direktno utječe na smanjenje troškova. Ukoliko se projekti razvijaju bez direktne prisutnosti naručitelja, dokumenti koji se dobijaju iz Corpusa predstavljaju mogućnost prezentacije različitih mogućnosti o odabiru smijera kojim će proizvod ići u daljnji razvoj. Dokumenti koje stvara Corpus mogu biti trodimenzionalni prikazi objekata, nacrti, shematski prikazi bušenja, tekstualna objašnjenja, kalkulacije, ponude ili, što je čest slučaj, mješavina svega navedenog.

Priprema proizvodnje Direktno nasljeđujući fazu dizajna, u pripremi proizvodnje se projekti dotjeruju i prilagođavaju proizvodnim mogućnostima. Ukoliko je korisnik početna podešavanja Corpusa izveo u skladu s vlastitim proizvodnim mogućnostima, priprema se svodi na ispis dokumenata kao što su krojne liste, narudžbe materijala, sheme bušenja itd.

interfob 


Proizvodnja Izlazni podaci Corpusa mogu biti: - narudžbe materijala za rezanje i kantiranje koje se šalju vanjskom davatelju usluga rezanja i kantiranja, - podaci o materijalima, dimenzijama i kantiranju koje čita CNC raskrajač, - podaci o bušenju i krivolinijskom izrezivanju koje čitaju CNC obradni centri, - podaci u elektronskom obliku ili na papiru koji se mogu koristiti u pogonu (radionici) kao detaljne upute za proizvodnju jer mogu sadržavati precizne radioničke nacrte pojedinih komada namještaja ili njihovih specifičnih dijelova. Bez obzira obrađuje li se materijal strojno ili ručno, precizna dokumentacija sa točno specificiranim dimenzijama, rezovima i rupama može predstavljati ključni faktor u dostizanju preciznosti i kvalitete.

Promocija i marketing Bez obzira da li se radi o prodaji poluproizvoda, gotovih komada namještaja ili ponudi usluga njihova kvalitetna promocija naručitelju ili potencijalnom kupcu je neizostavni dio posla kojeg je neobično važno kvalitetno odraditi. Pri tome dobra prezentacija može odigrati odlučujuću ulogu jer svaki potencijalni kupac cijeni detaljnost i vizualnost. Corpus u toj fazi, osim standardnih vizualnih i tekstualnih dokumenata, nudi i prezentaciju u 3D prostoru i izradu animacija koje naročito cijene ozbiljni naručitelji naviknut na dobro dokumentirane proizvode.

Zastupnici CORPUS programa za BiH:

INTERFOB Consulting Bulevar Vojvode Stepe Stepanovića 75a 78000 Banja Luka, R.S. BiH Tel/fax:+387 51 465 417 Mob: +387 63 560 378 zoran.vukovic@interfob.rs.ba www.energowood.com GLAVINA Knešpolje bb, 88220 Široki Brijeg tel/fax: 039/701-150

interfob 


Enterijeri

Savremeni dizajn kupatila

Dodir luksuza u vašem domu Savršeno skrojeno po vašim mjerama Jedan od vodećih trendova u uredjenju kupatila je što prirodniji izgled. Sve se svodi na stvaranje umirujuće i prijatne atmosfere. Boje kao da su malo zanijemile i dopustile jednostavnim linijama i oblicima da udovolje oku. Prirodni materijali poput drveta i kamena su pronašli svoj put do kupatila kako bi unijeli malo čistih zemljanih tonova. Kupatilo već odavno nije prostorija koju samo povremeno koristimo za zadovoljavanje osnovnih potreba. Zadnjih godina ono postaje centar doma, u kojem provodimo dosta vremena. Kupatilo zahtijeva dosta pažnje, mora da ispunjava mnoge uslove, prije svega da je dizajn prilagođen našim potrebama, da ima komfor, adekvatnu rasvjetu, pristupačnost svim elementima, i mnoge druge. Savremena kupatila projektuju se na većoj površini u odnosu na ranije godine, trendovi se mijenjaju. Veličina kupatila, gotovo da je srazmjerna spavaćim i radnim prostorima. Osnovni elementi kupatila zahtijevaju prostor za korištenje. Elementi se mogu organizovati na jednoj liniji ili „ukrug“ zavisno od veličine kupatila, uređenja prostora, i samih elemenata. Zbog toga mu se posvećuje velika pažnja u pogledu enterijera.

Materijali Kao i na većini drugih polja dizajna, i pločice su evoluirale izvan svog prvobitnog oblika. Guma, smola, staklo kao i metal u spreju su samo neka od rješenja koja su u ponudi. Kompozitni materijali, titanijum, mermer, inox su još jedna od mnogih mogućnosti. Fini kamenčići raznih oblika, ili granit, koje povezuje smola, predstavlja idealno rješenje za vaše kupatilo. Uzevši u obzir njihovu dugotrajnost, vodootpornost i lako održavanje, postali su jako popularni za kupatila. Postoji savremena tehnika rezanja svih ovih materijala jakim mlazom vode, na sve oblike koje zamislite. Moguće je praviti i razne mozaike, motive u podu ili na zidu po vašim idejama.

38

interfob 


Enterijeri

postiže se vještačkim putem. Rasvjetom možete postići da se neki dijelovi više naglase u odnosu na druge. Za kupatilske prostore potrebno je jako i ujednačeno svjetlo bez sjenki, kako bi mogli da se obrijete, našminkate ili sredite frizuru. U manjim kupatilima sijalice iznad ogledala biće dovoljne da osvijetle cijelu prostoriju. Ukoliko su u u većim potrebne su i svijetiljke na tavanici. U tom slučaju adekvatne su sijalice sa zračenjem u infracrvenom spektru, koje osim da osvjetljavaju imaju i ulogu mini-grijalice, što može biti izuzetno značajno kada ujutro uđete u hladno kupatilo. Najadekvatnije je bijelo svjetlo jer daje najrealniju sliku, i svjetiljke usmjerene ka ogledalu, kao i neonsko osvjetljenje jer ne baca sjenu. Kade i tuš kabine obično su slabo osvijetljene zbog zavjesa ili peskarenog stakla koje ne propuštaju glavno svjetlo iz kupatila, pa je dobro montirati indirektno ili zamućeno svjetlo koje vas osvjetljava tokom kupanja ako iznad kade ili kabine postoje mjesta na koje ne može dospjeti voda. Ukoliko imate hidromasažnu kadu ili jacuzzi, efektno osvjetljenje je skoro obavezno, kako biste upotpunili doživljaj.

Savršeno skrojeno po vašim mjerama, detalji

Ono što je svakako zanimljivo, što do sada nije bio aktuelno, to je da se u enterijerima kupatila počelo uvoditi drvo kao materijal koji unosi toplinu u naš dom, prelakirano vodonepropusnim sredstvima. Drvo je oduvijek imalo bitnu ulogu u enterijerima, pogotovo kada je riječ o prostorima gdje želimo maksimalnu udobnost. Od sada su to i prostori za higijenu! Više nema predrasuda, samo mašta, koja nas vodi do novih dostignuća. Drvo je danas prilagođeno svim potrebama, za sve uslove i razne enterijere. Vodonepropusni premazi pomažu da se drvo savršeno ponaša u kupatilima, i pri tom daju toplinu prostoru.

interfob 

Osvjetljenje Količina svjetla utiče na raspoloženje, na doživljaj nekog prostora. Danas se u savremenom dizajnu primjenjuju velika „platna svjetlosti“. Više to nisu mali „kvadratići“ na zidovima kroz koje dopire samo zračak svjetlosti,i koji su imali samo funkciju provjetravanja. Savremeni dizajn kupatila podrazumijeva što veću količinu svjetlosti, koja uljepšava svaki vaš trenutak proveden u kupatilu. Sa suncem u novi dan! Ako se radi o prostoru gdje je nemoguće povećati površinu otvora, dodatno svjetlo

Kupatila su do nedavno sadržala samo osnovne elemente: lavabo, wc školjku, kadu i ogledalo. Sa malo mašte, dodavanjem samo nekoliko detalja, kupatilo može biti transformisano u predivnu oazu, mjesto u kojem želite da počnete novi dan. Dakle, bilo da želite da modernizujete ili zamijenite vaše kupatilo, ili samo neki kupatilski dio, sa nekoliko novih, modernih elemenata možete to učini unoseći neke detalje koji će oživjeti vaš prostor, bez ulaganja puno novca. U kupatilima se danas mogu naći detalji koji su do sada pupunjavali samo postore dnevnog boravka, spavaćih i radnih soba, kao što su cvijeće, zidni ukrasi, drvo kao finalni materijal, ukrasni šljunak i slično, zavisno od efekta koji želite postići. Cvijeće i šljunak unose toplinu i baštenski ambijent, kao segment ukraden iz prirode. Osjećaćete se kao da se kupate na otvorenom. Slike na zidu, ili mozaicima, srušiće barijeru da je kupatilo prostor koji samo povremeno koristite, i nećete se po cijeli dan odvajati od njega! Savremeni način obrade zidova, tapete, nisu se zadržale samo u prostorijama za boravak, već ulaze i u prostore za higijenu da uljepšaju svaki vaš kutak. Najčešće se

39


Enterijeri

primjenjuju u manjim kupatilima gdje nemate prostora za cvijeće, slike, i druge detalje, pa ih danas možete naći na tapetama.

Dizajn Elemenata

vam ostavlja more mogućnosti, bilo da je vaša želja da se kupate dok kišica rominja ili želite pravu monsunsku. Brojne kompanije imaju u svojoj ponudi ovaj tuš tako da, ako vam ikada dosadi puko tuširanje i poželite nešto malo egzotičnije, znate šta vam je činiti.

Kada razmišljamo o novom kupatilu, treba posmatrati širu sliku, razmišljati o elementima kupatila koji treba da istaknu njegovu lepotu. Instalacioni sistemi dozvoljavaju da se istakne ljepota u prvi plan, i mogu da sakriju sve što ne treba da se vidi.Tako daju prednost izazu osnovnih elemenata. Konzolna rešenja obezbjeđuju neograničenu kreativnost u dizajnu vašeg idealnog kupatila, kombinujući lepotu, praktičnost i eleganciju sa higijenom. Elementi kupatila koji su pričvršćeni za zidove, a ne za podove produbljuju kupatilo i ostavljaju više prostora.

Boje

Jedan od jako popularnih trendova u kupatilima je takozvano ‘kupanje po kiši’, što podiže samo tuširanje na jedan sasvim novi nivo. Ogroman tuš

Najljepše boje prirode, zemljane i vesele, ušle su i u vaša kupatila. Prilagođavaju se prirodi, da bi zadovoljile sve vaše zahtjeve, da se osjećate potpuno

40

Preporučujemo što sitnije pločice ili onoliko velike koliko vam zid dozvoljava. Posljednjih nekoliko godina mozaici su postali jako popularni, pa je tako sada u trendu imati mozaik koji se preliva u duginim bojama. Stvara osjećaj čistog kao i iluziju da je prostor veći. Stoga vam preporucujem male doze, na primer oko ogledala ili na nekom manjem mjestu gdje vam se čini da nešto fali. Sa druge strane, upotreba velikih pločica daće vašem kupatilu malo pravih i čistih linija.

udomljeno u savršenstvu prirode. Sve više se primjenjuju i tamne boje, siva i crna, koje su prilagodljive za velike prostore koji su dobro osvjetljeni. Za manja kupatila, i slabo osvjetljena, potrebno je vizuelno povećati prostor primjenom svjetlijih nijansi, i što jednostavnijeg dizajna zidova i tapeta. Razni materijali mogu da reflektuju raličite boje zavisno od svjetlosti, i da imaju sjaj, koji bi se mogao kombinovati sa drugim materijalima i tako istaći neki prostor, dio kupatila, ili samo naglasiti jedan elemenat. Opustite se i uživajte u oazi mira nakon stresne svakodnevice. Savremena tehnologija stavlja naglasak na kreiranje individualnog oblika prostora. Doživite kupaonicu svim čulima i učinite svoja četiri zida jedinstvenim – za odmor, doživljaj, veselje i užitak.

Bojana Ivić, dipl.arh. e-mail: boky.61@gmail.com

interfob 


interfob 


Predstavljanje preduzeća

Renomirano preduzeće ‚‚Drvna industrija Podgradci‚ koje nakon privatizacije, 2008. godine, nosi novi naziv ‚‚NOVA DIPO‚‚ jedino je preduzeće na području Republike Srpske i BiH koje ima 154 (stotinu pedeset i četiri) godine postojanja. S obzirom na dugogodišnju tradiciju ove drvne industrije iz podgradačkog kraja, preduzeće ‚‚NOVA DIPO‚‚ zahtijeva osebnu pažnju javnosti i hronološko predstavljanje svoga rada i postojanja.

vijeku svoga postojanja preživjela i ovaj posljednji rat kada je i pored svih nedaća počela sa novim proizvodnim ciklusom. Tokom rada i postojanja, Drvna industrija Podgradci je izgradila svoju tradiciju, kvalitetne i prepoznatljive proizvode koji su cijenjeni na našem, ali i na inostranom tržištu. Dobitnik je mnogih zaslužnih priznanja na sajmovima namještaja širom zemlje i regiona.

Nova Drvna industrija Podgradci Istorija Drvne industrije Podgradci Drvna industrija Podgradci od svoga postanka, u vrijeme turske vladavine, pa do danas, kada je u potpunosti privatizovano preduzeće, ima bogatu i dugogodišnju istoriju. Zanimljivo je to, kako je navedeno u monografiji ovog preduzeća, da su se mijenjale carevine, kraljivine, države i sistemi, vlasnici i gospodari, ali preduzeće Drvna industrija Podgradci je opstalo i postoji i danas. Za izgradnju pilane u Gornjim Podgradcima bila su presudna tri faktora : velika prostranstva najkvalitetnijih lišćara, prije svega čuvene kozarske bukve, blizina evropskog tržišta i dobre putne i vodene komunikacije u svim pravcima. Te prednosti Drvna industrija ima i danas. Ovo preduzeće je kroz istoriju dva svjetska rata bilo uništeno požarom u toku Prvog svjetskog rata, godine 1915. i početkom Drugog svjetskog rata, godine 1941.

Februara, 2008. godine, Drvna industrija Podgradci prelazi u 100 % privatno vlasništvo preduzeća ‘’Niskogradnja’’ iz Laktaša, odnosno g-dina Ljubomira Ćubića, i dobija novo ime ‚‚NOVA DIPO‚‚ nakon čega se, u aprilu iste godine pokreće proizvodnja.

Šef tehničke pripreme, Miodrag Babić, potvrdio je da je orijentacija preduzeća u pravcu finalizacije i izvoza proizvoda što je potkrijepio činjenicom da se trenutno proizvode, kao jedan od osnovnih proizvoda, stolice za renomiranog kupca IKEU, prema godišnjem ugovoru u količini od 100.000 komada, a priprema se proširenje ugovora za još 40.000 komada novih stolica. S obzirom na to da je godišnji prorez oblovine oko 18.000 m3, što ukazuje na značajnu proizvodnju ovog preduzeća, ‚‚NOVA DIPO‚‚ proizvodi i druge proizvode kao što su: rezana građa, parket, školski namještaj i ostali namještaj za potrebe domaćeg i stranog tržišta.

Danas ‚‚NOVA DIPO‚‚ zapošljava oko dvije stotine radnika i radi punim kapacitetom.

Važno je spomenuti da su već uložena značajna sredstva u nove mašine i rekonstrukciju postojećih proizvodnih linija, te da su u planu dodatna ulaganja,radi povećavanja proizvodnih kapaciteta i fina-lizacije proizvodnje.

Direktor, Borislav Spasojević, istakao je da ‚‚NOVA DIPO‚‚ pradstavlja jedno moderno, privatno preduzeće koje je u sve većem usponu, sa sačuvanim kvalitetom i tradicijom koja je građena vijek i po.

Iz svega navedenog može se zaključiti da preduzeće ‚‚NOVA DIPO‚‚ nastavlja svoju uspješnu tradiciju te da ima svijetlu budućnost u proizvodnji namještaja za domaće i inostrano tržište.

Zabilježen je značajan porast proizvodnje,a zapošljavaju se i novi radnici, jer je preduzeće izvozno orijentisano, sa osnovnim ciljem totalne finalizacije proizvodnje.

(Z.V.)

Nakon završetka rata 1945. godine, Drvna industrija Podgraci se opet digla iz pepela, postavši državna firma, kada je prvih godina proizvodila isključivo rezanu građu. Godine 1962. počeo je da radi pogon za proizvodnju parketa, a 1970. godine počinje priprema za izgradnju pogona za izradu masivnog namještaja, da bi u aprilu, 1980. godine, fabrika počela proizvodnju. Drvna industrija Podgradci je u drugom

42

interfob 


Predstavljanje preduzeća

Dio širokog asortimana proizvoda ‚‚NOVA DIPO‚‚ d.o.o.

Garnitura ‚‚Denver‚‚

Stolica ‚‚ Sara‚‚

Garnitura ‚‚Petra‚‚

Garnitura ‚‚Simona‚‚

Stolica ‚‚Parker‚‚

Proizvodni pogoni ‚‚NOVA DIPO‚‚d.o.o.

pilana

finalizacija namještaja

interfob 

parketara

decimirnica

43


Predstavljanje materijala

Postanite dio novog web portala drvne industrije i obnovljivih izvora energije u BiH

interfob 


      6,67(0=$$8720$76.26$*25,-(9$1-('591(3,/-(9,1(6$63.:  6LVWHP ]D DXWRPDWVNR VDJRULMHYDQMH GUYQH SLOMHYLQH X GDOMHP WHNVWX VLVWHP  MH NRQVWUXLVDQ GD UDGL QD SLOMHYLQX L ฤ€YUVWR JRULYR 6LVWHP MH QDPLMHQMHQ SUYHQVWYHQR ]D SRJRQH GUYQH LQGXVWULMH X NRMLPD VH VWYDUDMX YHOLNH NROLฤ€LQH GUYQRJRWSDGDXREOLNXSLOMHYLQH

.RULรฅรพHQMH RYRJ VLVWHPD RPRJXรพDYD HILNDVQR HOLPLQLVDQMH GUYQH SLOMHYLQHL RVWDORJ GUYQRJ RWSDGD L] SRJRQD V MHGQH L REH]EMHฤHQMH HILNDVQRJ VQDEGMHYDQMH WRSORWQRP HQHUJLMRP V GUXJH VWUDQH VLVWHPH VXรฅDUD SURL]YRGQLK KDODNDQFHODULMDLVWDPEHQLKMHGLQLFD 6LVWHPVHSURL]YRGLXRVDPYHOLฤ€LQDSUHPDWRSOLQVNRMPRรพLXUDVSRQXRG.:GR.:7RVXVLVWHPL L.:6LVWHPMHNRQVWUXLVDQ]DJULMDQMHWRSOHYRGHVDWHPSHUDWXURPUD]YRGQHYRGHGR PD[ยž&3UHGYLฤHQMHWHPSHUDWXUQLUHรงLPUDGDยž&VPDNVLPDOQLPUDGQLPSULWLVNRPGREDU  .RQVWUXNFLMD VLVWHPD MH XVDJODรฅHQD SUHPD HYURSVNLP GLUHNWLYDPD (& (& (& (& L HYURSVNLPQRUPDWLYLPD(1  (1  (1  (1 L(1,VSLWLYDQMH VLVWHPD MH XUDฤHQR SUHPD (1  ',1  (1  -86 0 5 -86 0 ( L -86 0( 8NRPSOHWVLVWHPXJUDฤHQLVX NYDOLWHWQLDWHVWLUDQLPDWHULMDOL SURYMHUHQLRGVWUDQH RGJRYDUDMXรพLKLQVWLWXFLMD .RULVWHVHฤ€HOLฤ€QLNRWORYVNL OLPRYLรฅDYQHLEHรฅDYQHFLMHYL .RQVWUXNFLMDMHQDMฤ€HรฅรพH XUDฤHQDQDED]L]DYDUHQLK VSRMHYDLHOHPHQDWD]DYH]X 1DMฤ€HรฅรพHVHNRULVWHXJDRQLL VXฤ€HRQLVSRMHYL8JUDฤHQDMH WRSORWQDL]RODFLMDLOLPHQL RNORS6LVWHPPRรงHUDGLWL DXWRPDWVNLLOLUXฤ€QR.DGVH SRVWLJQHPDNVLPDOQLSULWLVDNL WHPSHUDWXUDVLVWHPVH DXWRPDWVNLLVNOMXฤ€XMHLREH]EMHฤXMHEH]RSDVDQUDG/RรงLรฅWHLNRQYHNWLYQLGHRNRWODNRQVWUXLVDQLVXWDNRGDVHNRG NRULรฅรพHQMDELORNRMHYUVWHJRULYDSRVWLรงHSRWSXQRVDJRULMHYDQMHRGOLฤ€QDUD]PMHQDWRSORWHLPLQLPDOQLJXELFLX GLPQLPJDVRYLPD      

9LMDND%%3UQMDYRU%RVQDL+HUFHJRYLQD_WHO_WRSOLQJ#EOLFQHW 


Uradi sam

Lijepljenje kamenih ploča Trenutno jedna od popularnijih verzija uređenja i dekorisanja enterijera je i postavljanje „kamenih ploča“ na zidove, stubove ili, ponekad, i na plafone prostora koji uređujemo. Najčešće se koriste kao detalji, ali nije isključeno da se nekada sa njima prekriju i cijeli zidovi. Naravno, to je sve stvar ukusa. U našem slučaju mi smo ih koristili za oblaganje šanka.

46

NAČIN POSTAVLJANJA: Kamene ploče (koje smo mi koristili) su dimenzija 60 x 15 cm. Zid na koji se postavljaju ne mora biti gletovan i posebno pripremljen (kao kod postavljanja tapeta) jer i sama njihova konfiguracija dozvoljava mala odstupanja prilikom postavljanja. Za lijepljenje kamenih ploča najbolje je koristiti fleksibilno ljepilo za vanjske pločice. Ljepilo se u većoj posudi miješa sa vodom dok se ne dobije gusta

masa koja se nanosi na zid. Na svakoj vreći se nalazi uputstvo za upotrebu, tj. koji je postotak vode i ljepila. Gleterom se masa navlači na zid na koju se postavljaju kamene ploče dok se ne dobije jedna kompaktna cjelina. Ono što je posebno kod ovih kamenih ploča je to što se slažu i uz moderan i klasičan namještaj, a način postavljanja je veoma jednostavan. SZ-UR Maestro info@maestrom.com

interfob 


Sajmovi

Sajmovi namještaja, drvne industrije i prateće opreme novembar 2009.

Gent, Belgija: 10–14.11.2009. Wood products, Woodworking machinery www.prowood-fair.be Hanover, Njemačka: 10–14.11.2009. Forestry www.agritechnica.com Beograd, Srbija: 12–18.11.2009. 47th INTERNATIONAL FAIR OF FURNITURE, EQUIPMENT AND INTERIOR DECORATION (UFI), 47th INTERNATIONAL EXHIBITION OF MACHINES, TOOLS AND PRODUCTION MATERIALS FOR THE WOODWORKING INDUSTRY (UFI) www.sajam.co.rs

decembar 2009. januar 2010.

interfob 

Keln, Njemačka: 2–3.12.2009. Wood products www.wpc-kongress.de

Basel, Švicarska: 12–16.01.2010 SWISSBAU - specialist fair for the construction and real-estate sector in Switzerland www.swissbau.ch

47


Tenderi

Tenderi NABAVKA KANCELARIJSKOG NAMJEŠTAJA, PROSTIRKI (TEPISI, OTIRAČI), ZAVJESA, KUHINJA (APARATI+PLOČASTI NAMJEŠTAJ) - JP NIO Službeni list BiH Sarajevo

IV.6. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 30. 11. 2009. godine do 12,00 sati IV.7. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VAŽNOSTI PONUDE KOJI JE PONUĐAČ DUŽAN OBEZBIJEDITI Do 60 dana IV.8. DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA (član 33. ZJN, član 13. UPZ) 30. 11. 2009. u 12,00 Doboj, Svetog Save 71, sala 69.

Odjeljak I: UGOVORNI ORGAN I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA Organizacija: JP NIO Službeni list BiH Kontakt osoba: Edisa Zornić Adresa: Magribija 3 Poštanski broj: 71000 Grad: Sarajevo Telefon: 033/554-160 Fax: 033/554-161 E-mail: Sllist@sllist.ba Internet adresa: www.sllist.ba II.4. OPIS PREDMETA UGOVORA LOT 1 Kancelarijski namještaj LOT 2 Prostirke (tepisi, otirači) LOT 3 Zavjese LOT 4 Kuhinja (aparati+pločasti namještaj) Odjeljak IV: POSTUPAK IV.1. VRSTA POSTUPKA Otvoreni IV.2. KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA (član 34. ZJN) b) Ekonomski najpovoljnija ponuda po pitanju niže navedenih kriterija: 1) cijena učešće 55% 2) garantni rok učešće 20% 3) rok isporuke učešće 15% 4) način plaćanja učešće 10% IV.3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMAĆEG (član 20. UPZ) Da IV.4. USLOVI ZA DOBIJANJE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (član 18. ZJN) Može se obezbijediti od 9. 11. 2009. Novčana naknada za tendersku dokumentaciju iznosi 100,00 KM.

IZVOĐENJE RADOVA NA IZMJENI VANJSKE I UNUTRAŠNJE STOLARIJE NA NOVIM SANITARNIM ČVOROVIMA U SKLOPU ANEKSA VI OSNOVNE ŠKOLE BREZOVO POLJE - Vlada Brčko Distrikta BiH Dio I: UGOVORNI ORGAN I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA Organizacija: Brčko Distrikt BiH Kontakt osoba: Zoran Šibalija Adresa: Bulevar mira 1 Poštanski broj: 76100 Grad: Brčko Identifikacioni broj: 600082130006 Telefon: 049/216-006 Faks: 049/216-594 E-mail: zoransibalija@bdcentral.net; nabavka@bdcentral.net Internet adresa: www.bdcentral.net IV.6. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 8. 12. 2009. godine do 12,00 sati IV.7. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VAŽNOSTI PONUDE KOJI JE PONUĐAČ DUŽAN OBEZBIJEDITI Opcija ponude minimalno 120 dana, nakon krajnjeg roka za podnošenje ponuda. IV.8. DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA (član 33. ZJN, član 13. UPZ) 8. 12. 2009. godine u 12,15 sati Vlada Brčko Distrikta BiH, sala za pres konferencije

NABAVKA DRVENIH STUBOVA - ZP Elektrokrajina a.d. Banja Luka Dio I: UGOVORNI ORGAN I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA Organizacija: ZP „Elektrokrajina” a.d. Banjaluka Kontakt osoba: Nenad Milanović, dipl. el. inž. Adresa: Kralja Petra I Karađorđevića 95 Poštanski broj: 78000 Grad: Banja Luka Identifikacioni broj: 400855640000 Telefon: 051/246-300 Faks: 051/215-614 E-mail: info@elektrokrajina.com Internet adresa: www.elektrokrajina.com IV.6. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 1. 12. 2009. godine do 12,00 časova IV.7. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VAŽNOSTI PONUDE KOJI JE PONUĐAČ DUŽAN OBEZBIJEDITI 60 dana nakon krajnjeg roka za podnošenje onuda IV.8. DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA (član 33. ZJN, član 13. UPZ) Javno otvaranje ponuda biće izvršeno u prostorijama ZP „Elektrokrajina” a.d. Banjaluka, dana 1. 12. 2009. godine u 13,00 časova.

NABAVKA KANCELARIJSKOG NAMJEŠTAJA - Okružni sud u Doboju Dio I: UGOVORNI ORGAN I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA Organizacija: Okružni sud u Doboju Kontakt osoba: Darinka Marković Adresa: Svetog Save 22 Poštanski broj: 74000 Grad: Doboj Identifikacioni broj: 4400009920008 Telefon: 033/241-310 Faks: 053/241-310 E-mail: ok.sud.d@teol.net

IV.5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE (član 8. ZJN) Jedan od službenih jezika u BiH

48

interfob 


Tenderi

IV.6. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ ZAHTJEVA ZA UČEŠĆE 24. 11. 2009. godine do 12,00 časova

Korisni linkovi

IV.7. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VAŽNOSTI PONUDE KOJI JE PONUĐAČ DUŽAN OBEZBIJEDITI 120 dana nakon krajnjeg roka za podnošenje ponuda IV.8. DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA (član 33. ZJN, član 13. UPZ) 24. 11. 2009. godine u 13,00 časova U prostorijama Okružnog suda u Doboju

WEB portali drvne industrije: www.energowood.com www.bhwoodex.com Drvni klasteri: www.drvo-pd.com www.drina-drvo.org www.drvni-klaster.ba Stručno-informativni časopisi drvne industrije: www.energowood.com - za BiH www.drvotehnika.com - za Srbiju www.drvo-namještaj.hr - za Hrvatsku Dnevne informacije o tenderima, poslu i sl.: www.posao.ba www.ekapija.ba

Projektovanje namještaja u 3D i izrada dokumentacije za proizvodnju: www.energowood.com www.corpus.hr Državne i javne institucije: www.vladars.net www.fbihvlada.gov.ba Razvojne agencije: www.cidea.org www.rars-msp.org Preporuka za preduzeća oprema za sušenje drveta: www.nigos.rs Holandska razvojna organizacija SNV: www.snvworld.org

Uradi sam (primjeri iz prakse): www.uradi.com

Vrata KMK odlikuju se: - dobrom konstrukcijom - izradom od najkvalitetnijeg drveta i furnira - čvrstih i postojanih repromaterijala - prepoznatljivim kvalitetom - najpovoljnijim cijenama - provlačnim dizajnom - toplotnom i zvučnom izolacijom

Na temelju dugogodišnjeg iskustva i sa modernom tehnologijom izrađujemo unutrašnja (sobna) vrata, vratna krila i ulazna vrata. Možete birati između lesonitnih, šperovanih, furniranih (bukva, hrast, mahagoni, orah, jasen, javor) I savremeno oblikovanih kraft master vrata u svim standardnim širinama i p o n a r u d ž b i . Štokovi se izrađuju za debljinu zida: 10, 12, 15, 22, 28 cm i po narudžbi. Lajsne su štelujuće.

interfob 


Ponude i potraĹžnja

Ponude i potraĹžnja Stolar, LaktaĹĄi Opis radnog mjesta D.O.O. Kis-Produkt Nikole Pasica bb 78252 Trn-Laktasi Tel:051/58 58 76 Fax:051/ 58 63 30 E-Mail: info@kisprodukt.com www.kisprodukt.com Stolar: KV stolar sa iskustvom na izradi plocastog namjestaja. Konstruktor-tehnolog sa iskustvom na izradi plocastog namjestaja-inzinjer drvopreradjivackog smjera. Pomocni radnik u lakirnici, NK radnik sa ili bez iskustva. Informacije na telefon: 065 597 037. Grad: LaktaĹĄi DrĹžava: Bosna i Hercegovina Broj radnih mjesta: 1 Datum objave: 30. Sep 2009. Oglas traje do 30. Oct 2009.

Ĺ ef sluĹžbe kontrole kvaliteta, GradiĹĄka Opis radnog mjesta KONKURS ZA POPUNU RADNOG MJESTA- Ĺ EF SLUĹ˝BE KONTROLE KVALITETA Opis posla: tQSPWPÄľFOKF[BEBUBLBWF[BOJIV[LPOUSPMVLWBMJUFUF  tPWKFSBWFSJmLBDJKB VUWSÄľJWBOKFQSJIWBUMKJWPTUJ OBE[PSB  inspekcije i ispitivanja proizvoda, tNKFSFOKBQSPJ[WPEB QPUWSÄľJWBOKFJTQVOKFOPTUJLWBMJUFUB[B proizvod, primjena radne i kontrolne dokumentacije, tQSJNOJQPTMPWJQSJVWPÄľFOKV*40TUBOEBSEB UFPTUBMJI mjerodavnih vaĹžeÄ&#x2021;ih normi, tLPOUJOVJSBOBPCVLBSBEOJLBQPQJUBOKVLWBMJUFUFQSPJ[WPEB Uslovi koje kandidat treba zadovoljiti: t7447Ă&#x20AC;4444NBĂ?JOTLPHTNKFSB  t1P[OBWBOKF&OHMFTLPHKF[JLB  t1PTKFEPWBOKFWP[BIJLFEP[WPMF  t,PNVOJLBUJWOPTU  t4QFNOPTUOBUJNTLJSBE  Mjesto rada Bosna i Hercegovina, GradiĹĄka Konkurs ostaje otvoren mjesec dana.

izvor: www.posao.ba Svi zainteresovani mogu svoje prijave uz biograďŹ ju slati na mail b.banjac@pmp-jelsingrad.it ili na adresu: PMP JELĹ INGRAD FMG A.D. ul.Utve Zlatokrile V, 78400 GradiĹĄka

PotraĹžnja Jela (Picea abies)-Bjelo drvo KoliÄ?ina : 300 - 1000 m3mjeseÄ?no Debljina : 12-75 mm Ĺ irina : 100-250 mm DuĹžina : 3-9 mm Pravilo klasiranja : (*)CD_GradingSofs_Romanian_SawnTimber_ QualityNorms Kvalitet : A-B SuĹĄenje : SvjeĹže rezano (zeleno), Bitte Eriksson Invest AB Terma Lamias 403 00 Farsala GrÄ?ka , Kontakt: G-din Elias Karagiannis Tel: +30 24910 239 89 Fax: +30 24910 239 89 , IstiÄ?e 28/02/2010, Upit ref. 4268559

Sve dodatne informacije u vezi sa otvorenim konkursom moĹžete dobiti na broj telefona 051/826-100 ili direktno u sjediĹĄtu preduzeÄ&#x2021;a. Grad: GradiĹĄka DrĹžava: Bosna i Hercegovina Broj radnih mjesta: 1 Datum objave: 07. Oct 2009. Oglas traje do 06. Nov 2009. izvor: www.bhwoodex.ba

Hrast (evropski) Tip : Podovi od punog drveta S4S lamele KoliÄ?ina : 60 - 90 m3 mjeseÄ?no Debljina : 21 mm Ĺ irina : 150; 175; 200 mm DuĹžina : 1.8+ mm Kvalitet : rustic, ďŹ rma: CITY HARDWOODS LTD 18 ELM TREE CLOSE FAILSWORTH M35 9NA MANCHESTER Ujedinjeno Kraljevstvo , Kontakt: G-din JOHN MATTHEWS Tel: 0044 161 682 0733 Fax: 0044 161 682 0733 , IstiÄ?e 21/11/2009, Upit ref. 4814729

50

interfob 


CIJENE OGLASNOG PROSTORA u â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;INTERFOB Ä?asopisuâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; za 2009. god.    

                  '(') )  *'+,*-.) *'+,*-.)  *))) *'+,*-.) *'+,*-.)  /))) *'+,*-.) *'+,*-.)  0) )) *'+,*-.) *'+,*-.) ) '(*) ) )   *'+,'03) 1 " 2) *'+,'03)

'(') ) *))) /))) 0) )) '(*) ) 1 " 2) '(*) )  '+4,*-.) '(*) )1" 2) '+4,*-.) 1" 2) '(/) ) '(/) )  1 " 2) *'+,'++) 1 " 2) *'+,'++) '(/) )  1" 2) .+,*-.) '(/) )1" 2) .+,*-.)  '(0) ) '+4,'03) '(0) ) '+4,'03)  '(5) ) ).+,'03) '(5) ) ).+,'03)  '(3) ) )4*,'03) '(3) ) )4*,'03) 6)  )  )"  )& )7)8))#)))# 9) )

               )

interfob 

     


Interfob časopis Br.4  

Stručno-informativni časopis prerade drveta, šumarstva, ekologije i enterijera

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you