zdanje, ni naklonost dobrotvora Crkve u svijetu, koja je shvatila da se može opstati samo tada kad se ostaje vjeran korijenima. Plod svih tih napora jest obnova zdanja i života na ovoj točki crkvenog i narodnog postojanja na najljepši način. Mi danas možemo s punom sviješću i sigurnošću reći da znamo uporište neuništive nade u obnovu života i zdanja ovoga samostana. To je Isus Krist, Sin Boga živoga." Nadbiskup Prenđa podsjetio je kako je katolička zajednica na tome području izgrađivala svoju kulturu, koja poznaje ostatke srednjovjekovne crkve sv. Marka u Donjem Karinu, romaničkoga stila s prelaska iz 12. u 13. stoljeće. "U toj vjeri su franjevci podigli ovu crkvu 1429. godine. U osmom desetljeću 17. stoljeća u Karinu se susreću katolici i pravoslavni vjernici u dugom razdoblju suživota sve do naših dana. Povijesna zbivanja naših dana nose nove oznake. Ovdje su sada uz dosadašnje stanovništvo i dosadašnje sakralne objekte, nove obitelji i organizirana župa sa svojom župnom crkvom sv. Male Terezije i obnovljeni franjevački samostan, koji će ovom čovjeku ponuditi Riječ Božju i Sveta otajstva vjere. Želim da i župa sv. Male Terezije i franjevački samostan budu mjesto susretanja i čvrsti oslonac života za katoličke vjernike i jednako čvrsti oslonac suživota katoličkih i pravoslavnih vjernika. U naravi je, naime, franjevačke karizme duboka ljubav prema čovjeku kao slici Božjoj bez obzira na rasnu, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Uljudnost, gostoprimstvo, osjećaj za potrebne, s jedne strane, odlike su toliko bliske malom čovjeku i kršćanski humanizam utemeljen na Evanđelju, s druge strane, jamstvo su franjevačkog doprinosa svekolikom životu ovoga Misno slavlje u crkvi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije predvodio je nadbiskup Prenđa
Misnom slavlju pribivao je velik broj vjernika
dijela zadarske nadbiskupije i naše, hrvatske domovine. Hrvatski vjernik u ime Evanđelja i svoje vjere pozvan je opet u novom vremenu širiti duh tolerancije, opraštanja, pomirenja, štoviše, suživota, te tako pružati svjedočanstvo ukorijenjenosti u Kristovo Evanđelje. Kad smo tako postupali tijekom sve naše povijest, nismo se nikada pokajali. Tim duhovnim bogatstvom može ovaj mali narod sa svojom Crkvom biti graditelj novoga društva europskim okvirima utemeljena na neprolaznim vrijeednostima duha. Zato imamo snage jer nam ona dolazi od Boga", poručio je na kraju nadbiskup mons. Ivan Prenđa. Na kraju misnoga slavlja riječ zahvale svima izrekao je provincijal o. Tolić, koji je nakon mise blagoslovio samostan. Istaknuo je kako su tijekom povijesti franjevci na kamenu uz ljude umorne od kamena nalazili svoj identitet čovjeka i fratra. "Upravo svijetli trag naše braće u prošlosti i važnost koju je karinski samostan imao kroz stoljeća, potaknuli su upravu naše Provincije da je nedugo nakon vojno-redarstvene operacije ''Oluja'' krenulo i pitanje obnove crkve i samostana u Karinu, koje su zajedno s fratarskom grobnicom i gospodarskim objektima pobunjeni Srbi najprije opljačkali, a potom i minirali 1993. godine", kazao je o. Tolić dodajući kako je ta Provincija za vrijeme Domovinskog rata pretrpjela veliku materijalnu štetu od 105 uništenih objekata, koji su se nalazili na okupiranom području. Provincijal je u znak zahvale za obnovu crkve i samostana prigodne darove predao ministrima Biškupiću i Kalmeti. Pismo generalnog ministra Reda Manje braće pročitao je njegov izaslanik generalni definitor dr. fra Šime Samac. 43 matica kolovoz-rujan/august-september 2006.
U pismu se, među ostalim, kaže: "Dok slavimo 800. obljetnicu utemeljenja našega Reda, pomoć Ministarstva kulture i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u ovoj obnovi porušenoga i onoga iz prošloga rata doživljavamo kao posebnu zahvalu za sve dobro što su ga franjevci učinili u proteklih 800 godina i tako obuhvatili kulturnu baštinu hrvatskoga naroda. Njihov doprinos nije mali, a nadamo se da će moći biti još veći u prilikama u kojima živi puk s kojim franjevci dijele povijesni usud". Ujedno je dr. o. Samac kazao kako je Providnost htjela da se porušeno obnovi. "Ovaj samostan je duhovna oaza za dobre ljude, ljude vjere i svih dobrih nakana." U ime predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera i u svoje osobno ime obratio se ministar mr. Biškupić. "Danas svjedočimo o upornosti i ljubavi hrvatskog čovjeka, koji je ruševine ponovno pretvorio u divno zdanje. Obnovom ovog samostana osigurali smo trajnu duhovnu i fizičku prisutnost franjevaca redovnika kao poticajnog čimbenika svima nama koji prihvatismo zajedničku brigu i obvezu očuvanja kulturne baštine." Pročitana je i prigodna povelja o obnovi samostana i crkve. Misno slavlje, koje je završilo himnom "Lijepa naša", uveličao je mješoviti zbor crkve Gospe od Zdravlja iz Splita pod ravnanjem fra Stipice Grgata i orguljskom pratnjom s. Zorislave Radić. Nakon mise nazočni su u samostanskim prostorijama mogli pogledati prigodnu izložbu o samostanu i crkvi tijekom povijesti. U popodnevnim su satima priređene tradicionalne pučke igre, biciklistička utrka od izvora do utoka rijeke Karišnice, te je organiziran športski i kulturno-glazbeni program. ■