Issuu on Google+

Glasilo Grada Crikvenice

CRIKVENIČKIVJESNIK Broj: 01 Lipanj 2012 Godina I

04 TEMA BROJA Trg - odrednica budućnosti

06 RAZGOVOR Damir Rukavina

14 FOTOREPORTAŽA Dani Frankopana

Ostalo: 12 Prva pričest / 16 Teina zadužbina / 18 Ljetni izložbeni i koncertni program 21 Zvonko Car, proslavljeni kipar / 24 Czriquenicza 1412... / 26 TZ u petoj brzini


Sadržaj

Tema broja.................................................... 4

Uvodnik

Razgovor....................................................... 6 Ime kategorije ide ovdje

Gradski radar................................................ 7 Događanja................................................... 11 S povodom.................................................. 13 Fotoreportaža.............................................. 14 Oko nas....................................................... 16

Dragi čitatelji,

Gradski radar II........................................... 19

pred Vama je prvi broj „Crikveničkog vjesnika“, novoga crikveničkog glasila koje je u suradnji s tvrtkom „KOMUS media& marketing“ iz Rijeke pokrenuo Grad Crikvenica.

Vremeplov................................................... 21 Vijesti........................................................... 23 Kultura......................................................... 24 Turizam........................................................ 26 Info.............................................................. 27

3

Krenuli smo u izdavanje novih lokalnih novina kako bismo građane i goste Grada Crikvenice detaljnije informirali o aktualnim događanjima i zanimljivostima u gradu, a nismo zaboravili ni zabavne rubrike. „Crikvenički vjesnik“ se financira iz Gradskog proračuna i našim ga čitateljima darujemo; dakle, besplatan je i takav će i ostati! Izlazit će dvomjesečno. Drago mi je što su se u kreiranje lista uključili naši sugrađani te vjerujemo da će se broj novinara-suradnika ubuduće i povećavati. Želja naše redakcije je stvarati list po mjeri čitatelja; stoga vas pozivamo da nam šaljete svoje prijedloge tema za idući broj kako bismo što detaljnije obradili gradske aktualnosti. Možda poznajete nekoga tko bi bio idealan sugovornik za rubriku „Naši ljudi“ ili imate zanimljivu temu iz crikveničke prošlosti za naš „Vremeplov“. Svi vaši prijedlozi su dobrodošli! Iza „Crikveničkoga vjesnika“ stoji mlada i kreativna novinarska ekipa spojena sa iskustvom uspješne izdavačke tvrtke. Vjerujemo da je to pravi recept za uspjeh „Crikveničkoga vjesnika“ i da ćete postati njegovi vjerni čitatelji. Vaš gradonačelnik, Damir Rukavina, dipl. ing.

Impresum

Uredništvo: Iva Baldo, Silvija Košuljandić, Kristina Grubišić, Domagoj Knez, Ana Srdoč

Glasilo Grada Crikvenice Br.1, lipanj 2012. g.

Fotografije: Slavko Matejčić, Iva Baldo, Kristina Grubišić, Domagoj Knez, Arhiva TZG Crikvenice, Arhiva GKTD Murvica, Foto Kurti, Arhiva Grada Crikvenice, Arhiva OŠ Zvonka Cara, Arhiva Dječjeg vrtića

Crikvenički Vjesnik

Izdavač: Komus media & marketing Odgovorni Urednik: Damir Konestra

Naklada: 5000 primjeraka List se distribuira besplatno na području Grada Crikvenice Tisak: Denona d.o.o., Zagreb Distribucija: Hrvatska pošta d.d.

Grafička priprema: Astoria dizajn studio Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

3


Tema broja

4 Trg koji će promijeniti način života grada i u gradu

ODREDNICA BUDUĆNOSTI

Jedno od glavnih obilježja mediteranskih gradova, još od vremena Grčke i Rima središnji je gradski trg – agora, forum. Mjesto gdje grad i građani žive svoj javni život, gdje se događaju i lijepe i ružne stvari. Politička arena, zabavna tribina, mjesto dnevne fjake u hladovini terasa... Središnji trg. Crikvenica slavi svoj 600 imendan, po mnogim je obilježjima jadranski, dakle mediteranski grad ali – nema središnjeg trga. Odnosno, možda ga je nekada i imala ali je trg nestao, pretvorio se u raskrižje ispred „Intera“ i okolnih terasa – Trg Stjepana Radića to je samo imenom, ne i funkcijom.

Natječaj Bilo je u prošlosti različitih ideja oko gradskoga trga, središta događanja, postojale su neke ideje oko „Petaka“, pričalo se i o drugim lokacijama, ali – ništa se nije napravilo. A jednom je ipak trebalo nešto napraviti. I tako je 10. Veljače prošle godine raspisan javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Trga Stjepana Radića. Uz jednu važnu

4

Lipanj 2012

napomenu. Već je u natječaju predviđena 1600 četvornih metara veća površina no što je trg stvarno imao. Na natječaj je pristiglo 10 radova od kojih su stručnjaci iz ocjenjivačkoga suda odabrali rad studija NFO iz Zagreba. Po zaključenju natječaja NFO je pristupio izradi projekta, a Grad Crikvenica je morao obaviti dvije važne stvari. Ishodovati potrebnu dokumentaciju i – osigurati onih 1600 četvornih metara „viška prostora“. „Planirali smo da radovi na uređenju cijele površine trga, a ona će iznositi oko 9000 četvornih metara, počnu poslije glavne turističke sezone 2012. godine. Da bismo poštivali tu dinamiku, morali smo prije početka sezone završiti s nasipavanjem dijela luke, što smo eto uspjeli. Dobili smo

veću površinu a obalni je zid tako napravljen da nećemo imati neugodnih efekata odbijanja valova. Tijekom ljeta obavit ćemo natječaj za izvođača radova i vjerujem da ćemo odmah po završetku glavne sezone započeti s radovima na uređenju prve faze trga“ – kaže nam zamjenik gradonačelnika Crikvenice Veselko Mutavgjić.

U sezonu 2013. s novim trgom Prva faza znači pak uređenje kompletnoga partera postojećeg trga zajedno s dograđenim (nasutim) dijelom. A to je posao koji se procjenjuje na oko 25 milijuna kuna koje osigurava Grad Crikvenica. Dakle Crikveničani će se moći podičiti da su vlastitim sredstvima, bez kredita, uredili svoj glavni trg.


Uređenje će započeti kompletnim preuređenjem podzemlja trga – postavit će se nova podzemna infrastruktura (struja, kanalizacija, vodovod...). Sadašnja prometnica koja ide posred trga pomaknut će se uz more, na nasuti dio (tako da ipak ostane šetnica između prometnice i barki). Istovremeno, zatvorit će se sadašnja cesta kojom vozila ulaze na trg i taj će se dio javne površine također pretvoriti u pješačku zonu. Do prometnice na trgu moći će se doći samo s Petaka. Cijela površina trga popločit će se najkvalitetnijim pazinskim kamenom (kirmenjak) koji jamči veliku tvrdoću i koji s vremenom ne postaje klizak. Na trgu će se posaditi 50-tak novih stabala (doći će već velika), a postavit će se i kompletno nova urbana oprema (klupe, košare za smeće, rasvjetna tijela...). Nakon toga uredit će se i nadstrešnice okolnih turističkih objekata – terasa, kako bi bile unificirane i usklađene s ostalom opremom trga. I, ne bude li nekih većih iznenađenja tijekom izvođenja radova (a kad

kopaš po instalacijama uvijek može izroniti neki problem), u turističku sezonu 2013. Crikvenica će ući s noviom središnjim gradskim trgom. Konačno će se naći mjesto gdje održavati velike fešte bez konfuzije s prometom, konačno će iz središta Crikvenice nestati stotine betonskih gljiva koje danas Trg Stjepana Radića pretvaraju u veliki „gljivodrom“. Prostor trga bit će namijenjen urbanim i komercijalnim sadržajima te velikim manifestacijama. Ali, prije svega bit će namijenjen Crikveničanima!

2. faza Tu, međutim, ne staje priča. Druga faza uređenja trga predviđa uređenej Parka palih za domovinu uz kojeg će prolaziti prmetnica koja će povezivati Petak s glavnim trgom. U parku će se urediti i glazbeni paviljon i neki drugi sadržaji koji će ga emancipirati kao poželjan prostor boravka i dokolice. „Građani su upoznati s cijelim projektom o kome se u Crikvenici dosta govorilo. Postavljena je bila i izložba svih pristiglih radova, a ovih bi dana

na trgu trebala biti postavljena i informativna ploča koja će građanima prikazati budući izgled trga. Kako to uvijek biva, u početku dio je sugrađana bio skeptičan, ali danas sve više i više prevladava pozitivno ozračje oko preuređenja trga, koji će, nadamo se, biti simboličan poticaj da se u Crikvenici pokrene kolo prema kvalitetnijem turizmu. Uređenje trga napor je kojega može napraviti lokalna samouprava, a pomoći ćemo u svojim mogućnostima i turističkom sektoru da krene putem podizanja kvalitete.“ – kaže Mutavgjić.

Ime kategorije Tema broja ide ovdje

CRIKVENIČKI VJESNIK

Trgovi su nerijetko simboli gradova, mjesta gdje se okuplja i domicilno stanovništvo i njihovi gosti. I ne (pre) uređuju se svakih desetak godina, već, jednom izgrađeni, traju i daju posebnu odrednicu životu grada, postaju njegova konstanta. Uređenjem Trga Stjepana Radića Crikvenica će biti određena za budućnost i sada preostaje na Crikveničanima da u tu gradsku konstantu trga ugrade svoj život, svoja veselja, opuštanja svoje zabave i manifestacije.

5

Damir Konestra

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

5


Dve tri na palade:

Razgovor

DAMIR RUKAVINA, GRADONAČELNIK

Crikvenički vjesnik: Cijela 2012. godina protječe u svečanom raspoloženju, Crikvenica slavi 600 godina od prvog spomena njezinog imena. Kako se Grad pripremio za proslavu tog velikog jubileja? Damir Rukavina: Grad Crikvenica, u suradnji s TZG Crikvenice, gradskim ustanovama u kulturi, tvrtkama, udrugama i brojnim volonterima, zaljubljenicima u svoj grad, organizirao je raznovrsna i zanimljiva događanja: prezentaciju II. izdanja Fundacijske isprave samostana svete Marije u Crikvenici, izrađen je prigodni poštanski žig, iza nas je i spektakularna središnja manifestacija, srednjovjekovni sajam „Dani Frankopana“ koji nam je na maštovit način dočarao frankopansko doba. U TIC-u se može pogledati filatelističku izložbu morskih motiva, postavljenu također u čast 600 godina Crikvenice. Predstoje nam još mnoga prigodna događanja – velika izložba u Muzeju Grada Crikvenice: Czriquenicza 1412 – Život i umjetnost Vinodola u doba pavlina, predavanje msng. Mila Bogovića na temu hrvatske glagoljaške baštine, staroslavenska misa u Crkvi sv. Antona, prezentacija crikveničke narodne nošnje i brojne druge manifestacije. Na sam Dan Grada Crikvenice, 14. kolovoza, predviđeno je dramsko uprizorenje čina darivanja samostana redovnicima pavlinima od strane kneza Nikole IV. Frankopana.

6

CV: Crikvenica je doista sva u znaku obljetnice. Suncobrani koji su dali novi pečat Trgu S. Radića koji se počeo pretvatrati u „srce grada“, zastave na ulazima, a osjeća se i posebna atmosfera ponosa u cijelome gradu. Ali, ova godi6

Lipanj 2012

na nije obilježena samo proslavama. Što je s kapitalnim projektima? D. R.: Ponosni smo na činjenicu što je Grad Crikvenica u aktualnom mandatu ove gradske vlasti, od 2009. do 2012. godine, pokrenuo niz projekata i investicija, bez obzira što smo prisiljeni živjeti i raditi u uvjetima velike ekonomske krize i globalne recesije. U uređenje Vinodolske ulice, danas jedne od najljepših crikveničkih ulica, uloženo je oko 5 milijuna kuna. U vodoopskrbu i kanalizaciju Sopaljske ulice uloženo je 14 milijuna kuna. Time je Crikvenica gotovo u potpunosti vodificirana i Crikvenica je u tom pogledu uzor mnogim gradovima. Na području Sopaljske je probijena i nova prometnica, čime je Sopaljska prometno rasterećena. U uređenje Zidarske ulice uloženo je oko 1.800 000 kn. Ribarska i Dvorska ulica su također uređene; u njih je uloženo 1.200.000 kn. Jedan od najvećih projekata u povijesti ovoga grada je uređenje samoga centra Crikvenice, odnosno Trga Stjepana Radića. Prva faza radova, proširenje trga s novim obalnim zidom, dovršeno je u prvom tjednu lipnja, a u radove je dosad uloženo 6 milijuna kuna. Već je sada grad dobio novu vizuru, a za novi izgled i funkcionalnost trga svakodnevno dobivamo pohvale građana, na što smo izuzetno ponosni. Druga faza radova na trgu kreće u rujnu. CV: Nije se ulagalo samo u ceste, dijelom su ove godine realizirani i projekti koji su preostali iz prošle godine, primjerice šetnica Kačjak – Perhati. D. R.: Da, ulagali smo i u uređenje šetnica, kako bismo u ovoj slavljeničkoj godini goste dočekali u što ljepšem „ruhu“. U uređenje šetnice uz Dubračinu uloženo je 400.000,00 kn, te isto toliki iznos u uređenje šetnice od Kačjaka u Dramlju do Perhata u Jadranovu. U Dramlju su u ovome mandatu izvršena najveća ulaganja u povijesti mjesta. U uređenje ulica Milovana Muževića, braće Košuljandić, i „žile kucavice“ mjesta Dramalj, ceste D8D8, uloženo je ukupno 7,5 milijuna

kuna. U prometnicu D8-D8 je također položena sva potrebna infrastruktura, čime je bitno podignuta kvaliteta života mještana, a Dramaljci su uređenje ove ulice s radošću napokon dočekali nakon više od 50 godina. U Selcu je u pomorski ispust u Uvali Slanoj uloženo oko 1.100.000 kn. CV: O uspješnom projektu gradskog prijevoza pišemo u ovome broju, ali što je s projektom „Pomoć u kući“ u sklopu kojega je Crikvenica dobila i vrijednu donaciju? D. R.: Kvalitetu je projekta prepoznala i tvrtka „Euroherc“ koja je za program nedavno donirala 50.000,00 kn. Zasad imamo 100 stalnih korisnika, a program je toliko uspješno zaživio da ga ni u kojem slučaju nećemo ukidati, već će ubuduće biti financiran kao gradski projekt, neovisno o sufinanciranju države. Naravno, njegova je kvaliteta prepoznata i na državnom nivou te vjerujemo će ga nadležno Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i dalje sufinancirati. U protekle tri godine je u program „Pomoć u kući“ uloženo gotovo milijun kuna. CV: Za kraj, kakva je Vaša ocjena dosadašnjega rada? D. R.: Kad pogledamo pokazatelje ne možemo a ne biti zadovoljni. U uređenje i razvoj komunalnog standarda i kvalitete života, u posljednje je tri godine, bez obzira na recesiju, uloženo više od 60 milijuna kuna. Statistički gledano, u posljednje smo tri godine izgradili više od 5 km prometnica i šetnica, 10 km sanitarne i oborinske kanalizacije te više od 2,5 km vodovodne mreže. Osobno smatram da su ovo brojke na kojima nam mogu pozavidjeti mnogi hrvatski gradovi. Sudeći po svakodnevnim kontaktima, građani Crikvenice dijele naše zadovoljstvo dosad učinjenim. To nam daje poticaj za još kvalitetniji rad u predstojećem razdoblju. Svakako ćemo i ubuduće ulagati u ravnomjeran i održiv razvoj sva četiri mjesta našega grada, u skladu s potrebama naših građana. Ana Srdoč


GRADSKO VIJEĆE

osvrtima na naše napise, sugestijama, ocjenama... Želja je redakcije da Crikvenički vjesnik bude doista novina koju će svi građani Crikvenice rado uzimati u ruke i čitati i koja će poticati pozitivnu kreativnost u javnoj komunikaciji.

Vijeće A sada o Gradskome vijeću koje je tijekom ove godine održalo četirir sjednice na kojima se rapsravljalo o 27 tema. Naravno, na svakoj je sjednici na programu bio i „aktualni sat“ – prilika da pozicija i opozicija u gradskome parlamentu pokaže svoje stavove po nekim gradskim temama za koje drže da su važne za građane. Crikvenički vjesnik, glasilo koje želi biti novina svih građana Crikvenice, započinje svoje izlaženje sredinom godine, pa su iza nas četiri sjednice Gradskoga vijeća koje nismo mogli pratiti. Vjerujemo da su građani Crikvenice upoznati s njihovim tijekom i zaključcima. U ovom tekstu podsjetit ćemo samo na neke važnije teme koje su na njima obrađene

Uvodno Od naredne sjednice Gradskoga vijeća, CV će redovno pratiti sjednice i prenositi najzanimljivije i relevantne dijelove. Svoj ćemo posao obavljati novinarski korektno poštujući prije svega interes svih građana Crikvenice da dobiju objektivnu i sadržajnu informaciju, naravno i pravila i etiku novinarske struke. Nadamo se da ćemo u tome dobiti i podršku čitatelja, a podršku Grada, koji najvećim dijelom financira izlaženje CV-a, za takav rad i pristup već imamo. Kako bi naš posao u praćenju Gradskoga vijeća, Kolegija gradonačelnika i Gradske uprave i službi bio što učinkovitiji i u interesu svih građana, voljeli bismo da nam se čitatelji obraćaju prijedlozima za pisanje,

Od tih 27 točaka dnevnoga reda, dakle 27 pitanja koja je trebalo riješiti nama se najzanimljivijima čine dvije. Prva je ona o realizaciji proračuna za 2011. godinu koja pokazuje da se u Gradu, u skladu s krizom, štedjelo gdje god se moglo, ali i da se neke stavke (pozicije) ipak nisu dirale. To se prije svega odnosi na osnovnoškolsko obrazovanje, vrtiće (izdvajanja za održavanje čak su bila 20 posto viša od planiranih), socijalnu skrb, začudno i sport, i naravno zdravstvo i zaštitu invalida.

Proračun i komunalije Proračun je tijekom 2011. godine imao dva rebalansa i na kraju je u nekim područjima ostvaren i višak sredstava koji će se, kako je zaključeno na sjednici, utrošiti tijekom 2012. godine. O načinu utroška viška sredstava i pokrivanju manjka tamo gdje se pojavio odlučit će se prilikom prve rasprave o izmjenama i dopunama proračuna za 2012. godinu. Na istoj 36. sjednici bilo je riječi i o ostvarenju programa održavanja i gradnje objekata komunalne infrastrukture iz kojeg se dade isčitati da je naplata komunalne naknade

ostvarena prema očekivanom planu ali je utrošak prikupljenih sredstava, posebno kada je riječ o gradnji infrastrukturnih objekata podbacio. Otuda i višak u tom dijelu proračuna. Najveća razlika između planiranih i stvarno utrošenih sredstava je na uređenju Trga S. Radića (govorimo o 2011. godini) za što je bilo utrošeno samo 23 posto planiranoga, potom uređenje šetnice Kačjak – Perhati za što nije utrošena ni jedna kuna u 2011. godini a planirano je bilo 750 000,00 te ulaganja u poduzetničku zonu koja su tijekom 2011. godine realizirana sa svega 13,3 posto u odnosu na planirano. Veća ili na razini planiranog bila su jedino ulaganja u uređenje trga ispred knjižnice i ulaganja u marinu.

Ime kategorije Gradski radar ide ovdje

CRIKVENIČKI VJESNIK

7

Predškolski odgoj Mnogim će građanima biti zanimljivo i podsjećanje na usvojenu Odluku o mjerilima financiranja djelatnosti predškolskog odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi u Gradu Crikvenici. Tom se odlukom određuje udio plaćanja roditelja u ukupnim troškovima vrtića. A taj udio za 10 satni redoviti program iznosi 29 posto, za 10 satni jaslički program pak 24 posto. Poludnevni boravak roditelji plaćaju 26 posto, a djeca s teškoćama 5 posto. Program predškole (3 sata) roditeljima se naplaćuje 50 posto od pune cijene. Razliku do pune cijene osigurava se iz gradskoga proračuna. Pojedini rioditelji ostcvaruju i popuste na dio kojeg uplaćuju a oni primjerice za djecu invalida Domovinskoga rata iznosi 50 posto, za treće dijete istih roditelja, kada su djeca istovremeno u vrtiću također je popust 50 posto, drugo dijete ima popust 25 posto baš kao i dijete samohranog roditelja. Naša kontakt adresa e-pošte: cvjesnik@gmail.com Damir Konestra

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

7


Gradski radar

8

D8 – D8

Dramaljska je cesta donedavno bila jedna od najgorih na Primorju, vjerovali ili ne! Ali više nije tako. Prvi puta nakon 1955. godine kada je cesta asvaltirana na njoj je obavljen neki konkretniji zahvat. Nakon podužih radova tijekom kojih je obavljen velik dio posla na cesti ali i pod cestom, Dramaljska cesta zablistala je novim sjajem. Iskazali su se i Dramaljci – na svim jestima na nkojima je cestu trebalo proširiti besplatno su ustupili zemljište, strpljivo su čekali dovršenje radova. Ispod asvaltnoga sloja postavljeno je 1450 metara sanitarne i oko 1500 metara oborinske kanalizacije.

Uređenje ceste kroz Dramalj Preostalo je još spojiti tu kanalizacijsku mrežu s postojećom što bi trebalo biti gotovo početkom 2013. godine – kaže nam Veselko Mutavgjić, zamjenik gradonačelnika. U trup ceste postavljena je i DTK mreža (telefonija), a rekonstruiran je i vodovod. Nakon rješavanja uskih dijelova ceste, gradnje potpornih zidova, upojnih šahti i gradnje nogostupa gdje je bilo moguće, dovršen je i parter 1600 metara duge ceste, koja je duž cijele trase široka minimalno 5,5 metara. I Dramalj nakon svega izgleda drugačije, ljepše. D. Knez

Crikvenica ima najbolju urbanu plažu u Hrvatskoj

PLAŽA GRADSKO KUPALIŠTE

Na području Crikvenice postoji zaista mnogo plaža, od kojih su neke u režimu županijskih koncesija, neke su u režimu koncesijskih odobrenja koje daje Grad, a neke su van ovakvog sistema upravljanja i brigu o njima vodi Grad. Ove godine dvije su plaže ponijele Plavu zastavu: Gradsko kupalište i Bazeni hotela Varaždin.

Gradsko kupalište Krunski turistički dragulj Crikvenice svakako je više od 1,6 km dugačka 8

Lipanj 2012

pješčana plaža Gradsko kupalište koja već od početka ovog milenija svake godine redovno bude u konkurenciji najljepših jadranskih plaža. Ova plaža već četrnaest godina za redom vije Plavu zastavu, što znači da udovoljava strogim međunarodnim kriterijima, kako na području ekologije, tako i sadržaja prisutnih na plaži. Prošle godine ova je plaža, u jakoj konkurenciji, proglašena najboljom urbanom plažom na Jadranu. Treba naglasiti da se koncepcija ove nagrađivane plaže uveliko razlikuje od uo-

bičajene. Naime, tzv. „Mađarski banji“ formirani su još 1894. godine u doba gradnje Hotela nadvojvode Josipa (današnja Therapia). Za potrebe hotelskih gostiju, a u to vrijeme to su bile okrunjene glave Europe, plemstvo, industrijalci ..., formiran je plažni perivoj i sama plaža koja je kasnije nasipanjem pijeskom dobila i novu kvalitetu, do tada apsolutno nepoznatu na ovom dijelu Jadrana. Plaža je, dakle, od početka svog postojanja imala određeni ekskluzivitet koji se tijekom ovih 118 godina modificirao,


Ime kategorije Gradski radar ide ovdje

9 ali se nije izgubio. Slobodno možemo reći da je plaža već mnogo desetljeća ograđena i u režimu naplate ulaza. Ovo možda djeluje nepopularno, ali prihod od ulaza omogućuje vrlo visok stupanj održavanja plaže kojega inače niti jedan koncesionar ne bi mogao priuštiti. Kompromis u odnosu na nekadašnji ekskluzivitet predstavlja činjenica da se plaža naplaćuje samo u periodu od 8-17 sati, a ostatak dana ulaz je slobodan. Ovaj režim ostavlja dovoljno vremena svima koji to žele da se iza 17 sati kupaju bez plaćanja ulaznice.

Ulaganja koja daju rezultat Danas na plaži postoje tri nezavisne koncesije: Kirica d.o.o. za objekt restorana Sabbia, Kvintaplan d.o.o. za objekt Kataka i GKTD Murvica za preostali dio plaže. Do sada dobivene mnogobrojne županijske i državne nagrade pokazuju da suradnja svih ovih godina funkcionira dobro. Murvica je zadužena za čišćenje, hortikulturno održavanje, rekonstrukciju sanitarnih čvorova i tuševa, omogućavanje pristupa osobama s invaliditetom (lift za invalide, posebni WC-i za invalide i dostupnost ostalih sadržaja ovu plažu čine primjernom na nivou države). Neporecivo je da su posljednjih godina, od kada je Mur-

vica dobila koncesiju 2000. godine, u plažu uložena značajna sredstva. Do sada u plažu je uloženo oko 8 milijuna kuna, što kroz plaćanje koncesije, a što kroz ulaganje u plažne sadržaje. Tako je novom, nehrđajućom, zamijenjena nekadašnja derutna ograda, oplemenile su se sve zelene površine, zasađen je Mediteranski vrt, izgrađen lift za invalide, postavljena je (i sada rekonstruirana) fontana na ulazu u plažu, rekonstruirani su stari sanitarni čvorovi koji su danas vrhunski opremljeni i dostojni elitnog turizma. Svake godine plaža se nadohranjuje s oko 500 prostornih metara finog morskog pijeska granulacije 0-2. U izradu je studija o obnovi „pera“ tj. paladica koje sprečavaju eroziju pijeska sa plaže, odnosno izgradnja / rekonstrukcija novih „pera“ (studiju prihodom od ulaznica plaća Murvica) koja bi trebala strateški smanjiti potrebu za količinama pijeska za godišnju dohranu plaže.

Sigurnost i urednost Murvica je jedinstven slučaj koncesionara koji je angažirao profesionalne ronioce da iz mora izvade potencijalno opasne predmete (staklo, metalni predmeti). Treba uz to konstatirati i vosoku razinu čistoće. Čišćenje svakoga dana počinje u 5 sati ujutro jer plaža najkasnije do trenutka otvara-

nja u 8 sati mora biti potpuno čista i uređena. Tijekom dana čistoća se kontinuirano održava, kako na otvorenom plažnom prostoru, tako i u sanitarnim čvorovima. Također, prisustvo zaštitara na ulazima i unutar same plaže pridonosi sigurnosti kupača i njihovih stvari. Svaki kupač na plaži kupnjom ulaznice može neograničeno koristiti ponuđene sadržaje, primjerice dječja igrališta, sanitarne čvorove i tuševe bez dodatnog plaćanja za razliku od većine ostalih plaža na kojima se tuširanje posebno naplaćuje. U svakom slučaju kupač na Gradskom kupalištu u Crikvenici dobije pravu protuvrijednost za uloženi novac. Domagoj Knez

Želja lokalnog stanovništva da se ulaz na plažu ne naplaćuje domiciolnom stanovništvu ima i drugu dimenziju. Ulaz se može naplaćivati svima ili nikome, bilo koja međuvarijanta predstavlja diskriminaciju, a Murvicu dovodi i u porezni prekršaj. Naplata ulaza donosi prihod koji omogućuje standard održavanja koji donosi nagrade. Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

9


SUNCOBRANI

Suncobrani! Da, zapravo sitnica koja gradsku kasu nije koštala ni kune. S trga su uklonjenje nadstrešnice što fiksne što montažne, ali vrlo šarene i uglavnom – ružne. Umjesto njih jednoobrazni suncobrani u boji crikveničkoga jubileja (i s prepoznatljivim znakom toga jubileja).

Gradski radar

10

politiku, već u organiziranoj sredini koja želi biti turistički prepoznatljiva i dopadljiva.

Trg Stjepana Radića već i u ovome trenutku (unatoč što će neki reći da „ona pješčara uz rivu nije trebala“) izgleda ljepše nego prošle godine. Stvar je u malo „šminke“, tek jedna promjena i odmah – imaš dojam da nisi u drugorazrednom turističkom mjestu gdje svaka terasa vodi svoju

Postavljeno je 80 suncobrana, sponzor je pokrio sve troškove, a bilo je i otpora ugostitelja koji se nisu htjeli riješiti „svojih ideja o natkrivanju terasa“. Grad je ipak uspio nakon niza sastanaka izgladiti nesporazume i sada su – više manje svi zadovoljni. I trg je puno ljepši. Ali, već naredne sezone nestat će suncobrani – vratit će se nadstrešnice, ali tipske, za svih jednake, u duhu uređenja cijeloga trga. D. Knez

SAVJET MLADIH

Savjet mladih Grada Crikvenice savjetodavno je tijelo Gradskog vijeća osnovano radi uključivanja mladih u javni život Grada Crikvnice. Mandat članova Savjet traje dvije godine. Kandidati za sadašnji saziv Savjeta mladih predloženi su početkom ljeta 2010.godine, a izabralo ih je Gradsko vijeće krajem ljeta iste godine. Izabrani članovi bili su: Sandi Manestar (SDP-FM), Dražen Maričić (HDZ), Iva Baldo (Katedra Čakavskog sabora Kotor), Kristina Grubišić (SDP-FM), Antonio Visković (SDP-FM) , Maro Car (HSLS-MHL), Marino Lučić (HSLS-MHL), Željko Vukić (HDZ) i Žarko Stilin (HNS-LD). Za predsjednika je izabran Sandi Manestar, a 10

Lipanj 2012

za zamjenika predsjednika Dražen Maričić. U travnju 2012. Savjet mladih Grada Crikvenice bio je domaćin susreta savjeta mladih s područja Primorsko-goranske. Tijekom susreta donijeta je ''Crikvenička povelja'', dokument u koji su uvršteni najkvalitetniji prijedlozi sudionika, do kojih se došlo kroz radionicu o prevenciji nasilja u vezama mladih. Neki od tih prijedloga jesu: razvijanje i provođenje programa primarne prevencije nasilja u partnerskim vezama u populaciji djece i mladih, izobrazba odgojno-obrazovnih djelatnika na temu prevencije nasilja, informiranje javnosti o problematici nasilja u vezama mladih te o postojećim aktivnim tijelima i udrugama koje se bave tom problematikom, odgoj djece i mladih u duhu nenasilja... Taj dokument bit će dostavljen predstavnicima izvršne vlasti u općinama i gradovima. Nakon radnog dijela sastanka u vijećnici, domaćini su goste odveli na vožnju brodom, a druženje se nastavilo kod ribarske kućice ŠRD-a „Lovrata“ u Dramlju do dugo u noć. Iva Baldo

VIDEO VIJESTI Grad Crikvenica je projekt gradske internetske televizije, odnosno lokalnih video vijesti na službenoj web stranici Grada Crikvenice pokrenuo u veljači 2011. godine u suradnji s tvrtkom “Internet Televizija” d.o.o. iz Rijeke. Video prilozi u trajanju do pet minuta, koji su dostupni na službenom internetskom portalu Grada Crikvenice www.crikvenica.hr, donose aktualna kulturna, sportska i zabavna događanja u Selcu, Crikvenici, Dramlju i Jadranovu, te obavijesti o radu Gradske uprave. Snimaju se i kolegiji gradonačelnika Damira Rukavine te aktualni sat Gradskog vijeća Grada Crikvenice. Vijesti se ažuriraju triput tjedno, a svi prilozi se mogu pogledati i na YouTubeu. Dosad je snimljeno više od 200 priloga s više od 41.000 prikaza. Prema dostupnim podacima, crikveničke video vijesti se gledaju i u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji, Češkoj, Austriji, Kanadi, Australiji i Mađarskoj (Izvor: YouTube, 22. 6. 2012.). C.V.

ROTOR

Svatko će zacijelo imati neko svoje mišljenje o rotoru postavljenom na raskrižju Magistrale i ceste za Šmriku-Križišće, ali nedvojbeno je da je ovakvo prometno rješenje s kružnim tokom mnogo sigurnije i manje stresno, posebno za one koji se uključuju na magistralu. Na Crikveničku se rivijeru tako odnedavno ulazi preko – rotora, koji uz svoju osnovnu funkciju ujedno i usporava promet baš na mjestu gdje su brzine vozila znale prečesto biti previsoke, ponekad i kobne. A.S.


CRIKVENIČKI VJESNIK

Čak ni vremenske neprilike nisu uspjele naštetiti ovogodišnjoj 200. proslavi dana mjesta Dramalj, posvećenih blagdanu zaštitnice mjesta, Svete Jelene. Proslava je obilježena nizom događanja koji su se održali u razmaku od gotovo mjesec dana - od 5. svibnja do 2. lipnja 2012. godine. Niz događanja, od turnira u briškuli i trešeti, tradicionalnom malonogometnom turniru, klupskom otvorenom natjecanju u udičarenju, trećem turniru u pikadu i sl., sve do središnjih događanja od kojih je koncert u kojem su sudjelovala i djeca dječjeg vrtića “Radost” pod nazivom “Mi smo djeca vesela“, OŠ Vladimira Nazora, KUD-a „Jelena“ i Klape „Sveta Jelena“ ipak zbog loših vremenskih uvjeta premješten u Crkvu. Sva događanja popratio je velik broj gledatelja i posjetitelja.

Nakon brojnih dnevnih događanja, na samome kraju Dana Svete Jelene, kao šećer na kraju, održana je četvrta smotra klapa pod nazivom „Sv. Jelena“ Dramalj u lučici Pazdehova. Na susretu je sudjelovalo 14 klapa, i to muške klape: „Kala“ iz Crikvenice, „Tić“ iz Triblja, „Škrljevo“ iz Škrljeva, „Mriža“ iz Splita, „Kvarner“ iz Bakra, „Rab“ s Raba, „Trabakul“ iz Kostrene i „Gardelin"“ iz Rijeke, te ženske klape: „Rožice“ iz Šapjana, „Mela“ iz Murtera, „Ventula“ iz Splita, „Sozal“ s Raba, „Volosko“ iz Voloskog i domaća „Sv. Jelena“ iz Dramlja. U prepunoj lučici Pazdehova gledatelji su uživali u ugodnoj klapskoj pjesmi koja im

SURADNJA S OPĆINOM KIDRIČEVO

U nedjelju, 24. lipnja 2012. delegacija Grada Crikvenice, na čelu s gradonačelnikom Damirom Rukavinom, posjetila je Općinu Kidričevo povodom Dana Općine. Tom je prigodom gradonačelnik Rukavina s kolegom Antonom Leskovarom, tijekom svečane sjednice Općinskog vijeća, svečano potpisao Sporazum o suradnji dvaju gradova, čime su Općina Kidričevo i Grad Crikvenica i službeno postali gradovi prijatelji. Gradonačelnik

je još jednom pružila nezaboravan doživljaj tradicijskih pjesama. Najzamjećenije i gromoglasnim pljeskom popraćene bile su, naravno, domaćice, klapa „Sveta Jelena“ iz Dramlja. Organizatori 4. smotre klapa "Sv. Jelena" Dramalj bili su: ženska klapa "Sv. Jelena" i KUD "Jelena" Dramalj, suorganizatori Udruga mladeži "Sveta Jelena", ŠRD "Lovrata", BK "Sveta Jelena" i RK "Mornar", a pokrovitelji Grad Crikvenica - MO Dramalj, Turistička zajednica Grada Crikvenice i KUD "Jelena". K. Grubišić

Ime kategorije ide ovdje Događanja

JELENINA 2012.

11

IVANJSKI KRIJES

Rukavina je tom prigodom izrazio zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i dugogodišnjim prijateljstvom koje su inicirale udruge umirovljenika. „Suradnja s Općinom Kidričevo se sada i formalizirala te vjerujemo da ćemo i nadalje uspješno surađivati na gospodarskom planu i realizirati razmjene na području kulture i sporta“, naglasio je gradonačelnik. Posebno je istaknuta kvalitetna suradnja na kandidaturi zajedničkog projekta za dobivanje bespovratnih sredstava iz IPA fonda Europske unije. Svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji u Crikvenici će se održati u sklopu programa u povodu Dana Grada Crikvenice, 17. kolovoza 2012. godine. A.S.

U nedjelju 24.06.2012. s početkom u 21:00 sat zapaljen je još jedan Ivanjski krijes na plaži Balustrada pokraj male palade u Crikvenici, u organizaciji Društva Crikveničana, Katedre Čakavskog sabora Kotor, te Turističke zajednice Grada Crikvenice. Svoj doprinos pri organizaciji manifestacije dali su GKTD Murvica, Kirica d.o.o., DVD Crikvenica... a u prigodnom programu sudjelovali su članovi KUD-a Vatroslav Lisinski, te Katedre Čakavskog sabora Kotor. I.B.

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

11


Događanja

PRVA PRIČEST Pod vodstvom župnika: vlč. Slobodana Bunoza u Crikvenici, vlč. Tomislava Ćurića u Selcu, vlč. Marko Stipetić u Dramlju i Jadranovu, na području je Grada Crikvenice, u ozračju posebne duhovne svečanosti, obavljena prva pričest za brojne prvopričesnike. Evo njihovih zajedničkih fotografija.

CRIKVENICA - Anamaria Blanda, Anita Brozović, Gabriel Fugošić, Antonio Karlović, Klara Krizmanić, Barbara Maljković, Antonija Matijašić, Matea Pađen, Nika Raguž, Antonio Rubčić, Tea Smirnov, Anđela Tomić, Paula Tomičić, Domagoj Vidović, Dora Zec, Ema Gašparović, Leonardo Matovina, Lea Peko Lončar, Oriana Šabanović, Ivan Filipović, Tea Frković, Dora Krešić, Antea Lukić, Lara Manestar, Marcelo Suden, Josipa Tokić, Valentino Lovrić. JADRANOVO - Laura Ahel, Lea Brnić, Maja Perhat, Ivona Pijevac, Loren

Šegulja, Andreas Sajko, Josip Novak, Ana-Marija Marinović i Antonio Bujan-Maričić. DRAMALJ - Karlo Domijan, Tina Frković, Ela Harambašić, Antonio Jurković, Mario Jurković, Laura Jurković, Stjepan Turčinov, Alin Vorkapić, Matija Car, Nika Manestar, Patra Šekrts, Borna Matejčić i Karlo Car. SELCE - Marino Bošnjak, Adrijan Grubišić, Paula Jakubin, Iva Lončar, Marija Lončarić, Maja Kardum, Ivan Kardum, Rene Kaliman, Luka Kršul, Vanja Modrić i Loris Pobor.

12

PONOVO TIJELOVSKA PROCESIJA Blagdan Tijelova ili punim nazivom Svetkovina Presvetog tijela i krvi Kristove proslavljen je ove godine veličanstvenom procesijom koja se nakon duga, gotovo 70 godina strpljiva, čekanja napokon vratila na ulice Crikvenice. Nakon svete mise u crkvi Uznesenja blažene djevice Marije procesija se uputila ulicom Petak, nastavila Frankopanskom i vratila u crkvu ulicom Ivana Skomerže. Molilo se na četiri postaje, u Parku hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 12

Lipanj 2012

na križanju Petaka i Frankopanske, ispred ljekarne na Trgu Stjepana Radića i naposljetku u Parku palih za Domovinu. Ispred i iza baldahina kretala se rijeka Crikveničana, njih oko pet stotina, a najmanje toliko ih je i sa strane promatralo obred koji se proteklih godina obilježavao skromnom simboličnom procesijom prostorom oko crkve. Tijelovo se slavi od 14. stoljeća u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak , 9. četvrtka nakon Uskrsa. V.A.


CRIKVENIČKI VJESNIK

Amabilis, prvi hotel s pet zvjezdica na Crikveničkoj rivijeri

LUKSUZ, ELEGANCIJA I STIL Ime S povodom kategorije ide ovdje

Nakon 15 mjeseci radova i uloženih 8 milijuna eura u Selcu otvoren novi ponos Crikveničke rivijere. Crikvenička rivijera napokon je dobila prestižni reprezentativni turistički objekt s pet zvjezdica. Riječ je o hotelu Amabilis u Selcu, zdanju koje već na prvi pogled privlači pozornost. Brojni su razlozi zbog kojih taj hotel nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, a to je i bila nit vodilja direktorice Amabilisa Mirjane Dragaš, kojoj je vlasnik i investitor Milorad Gajić s punim povjerenjem prepustio izvedbu tog zahtjevnog projekta. Ono što, među ostalim, Amabilis čini jedinstvenim jest položaj na hridi uz more, pa s koje god strane netko stigao u Selce, ne može a ne zamjetiti

prekrasnu bijelu građevinu koja s južne strane neprestano umivaju valovi. Iz daljine, prva bi pomisao bila da se malo podalje od selačke luke usidrio veliki bijeli brod. No tek dolaskom u blizinu hotela postaje jasno o čemu je riječ. Bijeli ljepotan uz samo more nije brod, nego prekrasno zidano zdanje pri čijoj se izgradnji očigledno vodilo računa o svakom, pa i najsitnijem detalju. Da je tomu tako potvrdio nam je Milorad Gajić, koji ništa nije htio prepustiti slučaju nego je cjelokupno oblikovanje hotela dao u ruke mladog hrvatskog arhitekta svjetskog glasa Ante Vrbana. A njemu je čim je prvi

13

put vidio lokaciju sinulo - brod! Vrban je sljedeći svoju zamisao redizajnirao fasade, izmjenio boje stakala i stolariju, napravio projekt vanjskog osvjetljenja… Vanjsko blještavilo dobiveno je zahvaljujući jedinstvenom bračkom kamenu i noću posebnom rasvjetom pomoću LED tehnologije, otkrila nam je Mirjana Dragaš upoznajavjući nas s poviješću Amabilisa, ljetnikovca - vile što ga je zaljubljena u ljepotu Selca prije točno sto godina dala sagraditi čuvena bečka glumica Helena Odilon. Zahvaljujući njoj i današnji Amabilis ima za ova sadašnja vremena nevjerojatni položaj uz samo more, a zahvaljujući Vrbanu i iznimno uspješnu uklopljenost u okoliš. Turističko naselje s četiri zvjezdice i 210 apartmana raspolaže posteljama za tisuću ljudi, a u šlagu na torti, Amabilisu s pet zvjezdica na 4.000 četvornih metara u 29 soba i dva apartmana mjesta je za 60 gostiju. Hotel posluje pod okriljem Gajićevog poduzeća MGL international, a direktorica mu je Mirjana Dragaš. Ulaganje u hotel "teško" je 8 milijuna eura,

od čega, kaže Gajić, 4,5 milijuna vlastitih sredstava i 3,5 milijuna zajma od Hrvatske banke za obnovu i razvoj. U hotelu se našlo mjesta za 20 zaposlenika, u jeku sezone broj će im se udvostručiti. A ono u što je uloženo 8 milijuna eura impresivno je u istoj mjeri unutra koliko i izvana. Zapravo tek unutrašnjost pokazuje u svoj punoći da je riječ o mjestu koje upravo pršti luksuzom, elegancijom i stilom. Od prisutnih isključivo i samo bijelih i crnih tonova, s tek dodacima ljubičaste, preko lustera od murano stakla i sa Swarovski kristalima do podova opločenih kamenom bianco lasa. Hotel čine dva restorana, dva bara, bazen, spa, wellness, tri dvorane za sastanke, a s obzirom na luksuz cijena noćenja za istinske hedoniste prava je sitnica: dvokrevetna soba u kolovozu košta 260 eura, u svibnju 156 eura, luksuzni apartaman 480 eura u kolovozu i 288 eura u svibnju. I za one koji ne znaju, s latinskog amabilis se na hrvatski može prevesti ljubazan, drag, mio, vrijedan ljubavi. Uistinu, pravo ime za pravu stvar. V. Antić

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

13


Fotoreportaža

DANI FRANKOPANA

14

Zvuci renesansnih frulica i udaraljki, što su tako nježno prilegli na kulisu crkve Marijina uznesenja i pripadajući joj Kaštel, raskošan sajam svega i svačega, od metalnih novčića tik iskovanih do sira s koprivom i drugih gastro delicija među kojima je Pavlinska torta zauzimala posebno, počasno mjesto razlegli su se na lijevoj obali Dubračine. Na desnoj pak silna vojska, sve vitez do viteza, polegla duž obale u dva tabora što se međusobno gledaju preko mača. Sve to nekako pod kontrolom drži Knez Nikola IV. Frankopan kome je ovaj njegov posjed Czriquenicza osobito drag. Dani Frankopana – prvi srednjovjekovni povjesni spektakl u Crikvenici

okupio je šaroliku družinu „glumaca“ i nekoliko tisuća posjetitelja koji su tijekom dva dana uživali u onome „kako je to nekada bilo“. A bilo je svega, viteških borbi u kojima su i doslovce frcale iskre, opsadi grada s katapultom i vatrenim kuglama, scenskih prikaza o redu Hospitalaca ili pak renesansnih plesova mladih djeva. Bilo je i zabavljača, akrobata, streličari su imali pune ruke posla baš kao i čuvari reda koji su u klade stavljali neposlušne i one nestašne... Mogla se saznati i sudbina iz karata ili na Božjem sudu koji je presuđivao mačem. Sve u svemu zabave na pretek, baš kao i ljudi u suboti navečer kada se „alejom“ sa štandovima jedva moglo prolaziti od silna svijeta što je došao vidjeti Dane Frankopana.

PAVLINSKA TORTA

Evo što su neki od njih rekli: SLAVICA CAR: „Manifestacija je predivna, prigodna za 600 godina Crikvenice jer je sve u stilu Frankopana. Isto tako sam mišljenja da bi slične manifestacije trebalo nastaviti svake godine, možda u manjem obliku, kako bi se svake godine prisjetili Frankopana. Crikvenica se pokazala sposobna da može organizirati ovakvu predivnu manifestaciju. Veliko hvala organizatorima.“ DAMIR RUKAVINA (gradonačelnik Grada Crikvenice): „Moje mišljenje o manifestaciji je izuzetno pozitivno. Ovaj događaj vratio nas je u povijest i na ovaj način najbolje možemo doživjeti kako su Frankopani živjeli. Prije 600. godina, darovnicom Pavlina, prvi puta je spomenuto ime Crikvenica. Nadam se da će ova manifestacija postati jedna lijepa tradicija. Ovakvog događaja već dugo nije bilo u našem gradu“. MARIO FAJDETIĆ: Super doživljaj za sve! Odlično popraćeno raznovrsnim sadržajima za sve uzraste, pogotovo zanimljivo djeci zbog životinja – ponija jer su imali mogućnost jahati i uživo ih doživjeti. Prava atrakcija za turiste.

Crikvenica je u godini kada slavi 600 obljetnicu prvoga spomena svoga imena, u darovnici kneza Nikole IV. Frankopana crikveničkim pavlinima, dobila i svoj originalni gastro-suvenir „Pavlinsku tortu“. Na natječaj za osmišljavanje torte uključio se veliki broj građana koji su oduševili stručni žiri svojom kreativnošću. Nakon jednomjesečnih testiranja torti, žiri je jednoglasno odlučio da je najuspješ14

Lipanj 2012

nija torta pripremljena prema receptu u Slasticama "Selce", autorice Božene Biljan. Božena Biljan primila je, na Danima Frankopana, diplomu i vrijedan poklon bon „Konzuma“ kao nagradu za prvo mjesto. Ipak najveća nagrada autorici jest činjenica da je torta od prve razgrabljena i da su je svi ocijenili jednom ocjenom – odlično!

RUŽICA HRELJAC: Manifestacija je prekrasna, sve je lijepo uređeno. Ovo je Crikvenici trebalo, samo smatram da je trebalo uključiti veći broj ljudi u organizaciju. Govorim u ime Udruge umirovljenika, pošto ove godine nismo bili pozvani a rado bi se zasigurno uključili, nadamo se pozivu dogodine. ŠIMUN KATNIĆ: Privlačno je za turiste, ali ne pamtim da se ikada to prije na ovakav način obilježavalo ni spominjalo. Smatram da bi pogodnije bilo da se iduće godine održava na nekom drugom mjestu u gradu, a ne ispred Crkve. D.K., S.K., K.G.


CRIKVENIČKI VJESNIK

Ime kategorije ide ovdje Fotoreportaža

U sklopu obilježavanja 600 godina od spomena imena Crikvenice, pod Kotorom su ponovo, makar nakratko, oživjela davna frankopanska vremena

15

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

15


Katedra čakavskog sabora „Kotor“

Oko nas

TEINA ZADUŽBINA

16

Katedra čakavskog sabora ''Kotor'' osnovana je 08.05.2010. na inicijativu pokojne Timoteje Matejčić Jerić i istomišljenika. Nakon neočekivane smrti prve predsjednice za novog predsjednika je izabran Vladimir Car. Sustavno izučavanje i promicanje kulturne baštine čakavskog jezika i izričaja,očuvanje i promicanje materijalnog i duhovnog nasljeđa čakavske baštine s posebnim naglaskom na unapređivanje zavičajne kulture Crikvenice, Vinodola i Hrvatskog primorja, te vrednovanje kulturno – povijesnog razvitka, promišljanje kulturnih programa te poticanje ideja i djelatnosti kulture galavni su ciljevi katedre. U dvije godine postojanja Katedre organizirana su predavanja o Kotoru, glagoljici, te o crikveničkoj čakavici. Naše ''ča'' moglo se čuti na mnogim večerima poezije domaćih

TETA TEA

Timoteja Matejčić Jerić (1932-2010.) je bila dobri duh Crikvenice. Teško ju je opisati u par riječi. Uvijek optimistična, vizionarka, poetesa, poliglot, etnolog, povjesničar, arheolog, a najviše ljubiteljica crikveničke čakavice. Radila je u poduzeću Jadran, bila je kolumnistica Novog lista, vodila radio-emisije, djelovala u KUDu Vatroslav Lisinski, sudjelovala u arheološkim istraživanjima, inicirala osnivanje Katedre čakavskog sabora Kotor, dobitnica je godišnje nagrade za životno djelo Grada Crikvenice... I.B.

16

Lipanj 2012

pjesnika i čakavskim večerima. Tradicionalna je postala manifestacija Čakavsko maškarano zapolne. Kontinuirano se radi na revitalizaciji Kotora i zaštiti glazbe i glazbala ovog kraja. Članovi Katedre inicirali su izdavanje brošure o crikveničkoj narodnoj nošnji koja bi svjetlo dana trebala ugledati u ljetnim mjesecima. Katedra sudjeluje i u brojnim manifestacijama u organizaciji Grada Crikvenice, Turističke zajednice, te ostalih udruga.

Govor od zlata jur će morda eva moja beseda ka već miljari let isto govori ostat kadegodre živa i potlja mene morda će kigodre otet i želet čut ju i dalje okol sebe aš sramota vela bila bi za seh nas kada bi našemu staromu govoru prišal kraj a lip je ti govor kad opreš usta on sam kanta ne treba mu muzika ni kitara ni citra ni sopeli ni vidulice govor je naš kako črčanja od tice od kanarinca i gardelca ki nan dušu blaži skačić i leteć od vogalki do grančice

U svibnju Organizirana je večer poezije ''Ren ti ja i niš'' posvećena prvoj predsjednici Timoteji Matejčić Jerić. Gost večeri bila je Goranka Vrkljan Lipovac koja je govorila o suradnji s Teom na arheološkim istraživanjima. O Teinu liku i djelu govorile su Marija Gračaković i Sanja Škrgatić. Za glazbeni dio večeri pobrinula se vokalna skupina KUD-a Vatroslav Lisinski, dok su Slavica Car – Frišova i Marija Benić kazivale Teine stihove. Iva Baldo

ma zaprt va gajbice opret ćemo od gajbice vrata pušćat naš govor van aš je od zlata

Noni od negda črni rubac na glave pod bradun vezan črljeni obrazi bela stomanja črna šurka i črni berhan tarvez bele hlače očenaše i črne papuče takove su bile noni naše


CRIKVENIČKI VJESNIK

ZADNJI DAN NASTAVE Ime kategorije Oko nas ide ovdje

Napokon je osvanuo i taj dugo očekivani dan – 15.06., zadnji dan nastave! Učenici crikveničkih osnovnih škola nisu skrivali osmjeh na licima. Osmaši su imali oproštajno druženje na glavnoj crikveničkoj plaži. Udruga Društvo naša djeca i Kirica d.o.o. za sport i rekreaciju organizirali su sportske igre na plaži, te omogućila učenicima i njihovim razrednicima vožnju na tubama. Učenici četvrtih razreda Osnovne škole Zvonka Cara su, umjesto priredbe, krenuli brodom Alga do Klimna, gdje je uslijedilo kupanje, druženje i gledanje podmorja. Uredništvo novina želi svim školarcima ugodno i bezbrižno ljeto, a posebno osmašima da upišu željene srednje škole! I.B., S.K.

17

Osnovna škola Zvonka Cara obilježila dan škole

NIZ PRIZNANJA ZA POSTIGNUTE USPJEHE učiteljima za vrstan stvaralački rad i zapažena postignuća s učenicima na županijskim, državnim i regionalnim natjecanjima. Priznanja su primili: Irena Vretovski, Lukrecija Stilin, Rešad Mujkanović, Dušanka Starčević, Dubravka Kršul, Jan Dupor, Damir Donadić, Marijana Marić-Tonković, Milena Blažić Knez i Ivo Tkalec.

Svečanom sjednicom i priredbom pod nazivom ''Crikvenička kartulina'' Osnovna škola Zvonka Cara obilježila je 4.lipnja Dan škole. Cjelokupni program bio je posvećen obilježavanju 600 godina Crikvenice. Nakon pjesme i plesa u izvedbi učenika škole uslijedila je dodjela priznanja

Nakon učitelja nagrađeni su i učenici koji su ostvarili vrhunske rezultate na županijskim, državnim i regionalnim natjecanjima. Nagradu je primilo 59 učenika. Oni su sudjelovali na natjecanjima iz hrvatskog, njemačkog i engleskog jezika, matematike, povijesti, biologije, tehničke i likovne kulture, vjeronaučne olimpijade, Lidrano, Sigurno u prometu, te brojnim sportskim natjecanjima. Dodijeljene su i jubilarne nagrade zaposlenicima u školstvu. Njih dodjeljuje Ministarstvo prosvjete i športa. Za pet godina rada u školstvu nagradu

su dobile Tamara Domijan i Marijana Barac Tomić, za deset godina Damir Donadić, za petnaest godina Divna Miškulin i Tereza Rukober, te za 35 godina rada Dušanka Starčević.

I šećer na kraju – izbor najboljeg učenika razreda i proglašenje uzornog učenika. Prema Statutu škole titulu najboljeg odnosno uzornog učenika može ponijeti onaj učenik koji je svojim odličnim uspjehom i primjerenim ponašanjem, te sustavnim radom uznio ugled škole u gradu, županiji ili Republici Hrvatskoj. Najbolja učenica četvrtih razreda je Marta Vukelić, petih razreda Ivona Martinović, a šestih razreda Ivona Gržičić. Najbolji učenik sedmih razreda je Toni Pelić, dok je najbolja učenica osmih razreda Valentina Vuković. Uzornom učenicom proglašena je Ena Đipalo. Priznanja im je uručio zamjenik gradonačelnika Grada Crikvenice Veselko Mutavgjić. Iva Baldo

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

17


Ljetni izložbeni i koncertni program Centra za kulturu

Oko nas

MURTIĆ, PRICA, VOJO, TEREZA, „CAMBI“...

18

Unatoč teškim vremenima koja nisu sklona kulturi, jer tu se najprije steže remen, crikvenički Centar za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“ i ovoga će nas ljeta ugodno iznenaditi vrhunskim izložbenim i zanimljivim koncertnim programom. Pogledajmo što nas lijepoga čeka ovoga ljeta u galeriji i na koncertnim podijima.

Izložbe Izložbeni ciklus u Gradskoj galeriji, pod nazivom „Šest autorskih opažaja“, s popratnim katalogom promoviran je u subotu 23. lipnja otvorenjem izložbe printova i objekata Izabele Peculić „Premošćivanje vremena“. Izložba će se moći razgledati do 7. srpnja, nakon čega slijedi vrlo zanimljiva izložba slika Zlatka Price „Samotne putnice vremena“. Izložba „Pricinih žena“ koje melanholično i sjetno podsjećaju na vrijeme i njegov tijek bit će otvorena od 10. do 23. srpnja 2012. Poslije Price još jedan velikan hrvatske likovnosti - od 25. srpnja do 7. kolovoza u Gradskoj galeriji će biti izložene grafike apstraktnih motiva Ede Murtića. Razigrana Murtićeva paleta snažnih ppoteza i jakoga kolorita bit će svojevrsni antipod onome što će u galeriji uslijediti nakon toga - a nakon Murtića slijedi izložba željeznih slika Sanje Švrljuge Milić „Sirovo“ ili kritika običnosti, trivijalnosti i banalnosti života. Izložba će se moći razgledati od 9. do 22. kolovoza 2012. Svojevrsni oproštaj s glavnom sezonom likovno ćemo obilježiti izložbom fotografija Egona Hreljanovića „Sapinjanje vremena i prostora“, od 24. kolovoza do 6. rujna. Ljetni izložbeni ciklus završava izložbom slika na drvu Vjekoslava Voja Radoičića „Sunce od čera ili zaigranost ozbiljnošću života“. Izložba će biti postavljena od 8. do 21. rujna 2012. Izvrstan program koji neće ostaviti ravnodušnim ni Crikveničane ni njihove goste ovoga ljeta

18

Lipanj 2012

Koncerti Ljetni koncertni program nije ništa manje atraktivan, a započinje koncertom Sabrine Hebiri i Marija Šimunovića 19. srpnja u 21:00 sat u Crkvi sv. Jakova u Jadranovu. Ulaz je besplatan. Darovita pjevačica Sabrina Hebiri i gitarski virtuoz Mario Šimunović izvode južnoameričku tango glazbu i venecuelanske valcere, te svjetske hitove Nore Jones, Willieja Nelsona, Ette James, Runjića i Gibonnija. Vrući glazbeni uvod južnoameričkih ritmova u dugo, toplo ljeto. Na terasi Hotela „Esplanade“ u Crikvenici će se 28. srpnja s početkom

“NA LIVADI”

Jedna od najaktivnijih udruga mladih na području grada Crikvenice, je svima dobro poznata udruga Malik. Jedan od primarnih ciljeva Malika je poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u kulturnim aktivnostima i manifestacijama. Udruga broji šestu godinu postojanja i istakla se na mnogim manifestacijama, od organizacije velikog broja koncerata i festivala, do sudjelovanja u volontiranjima, izložbama, tribinama i slično. “Zaštitni znak” Malika je organizacija „Open Air Festivala“ pod nazivom “Na Livadi”. Projekt je pokrenut 2007. godine u sklopu utrke Biciklističkog

u 21:00 h održati koncert nenadmašna Tereze Kesovije, hrvatske glazbene legende svjetskog glasa koja je održala bezbroj koncerata i snimila veliki broj albuma u Hrvatskoj i inozemstvu. Cijena ulaznice je 50,00 kn. 10. kolovoza u 21:00 sat na terasi Hotela „Esplanade“ slijedi prava glazbena poslastica za sve ljubitelje klapskog pjevanja – koncert slavne dalmatinske Klape „Cambi“ iz Kaštel Kambelovca. Cijena ulaznice je 50,00 kn. Sva događanja Centar za kulturu „Dr. Ivan Kostrenčić“ organizira pod pokroviteljstvom Grada Crikvenice. C.V.

kluba Crikvenica. Na početku cilj je bio organizacija jednovečernje manifestacije sa muzikom uživo pod vodstvom lokalnih bendova. S vremenom događanja su postala brojnija i raznolikija. Središnje mjesto je livada Sam na atraktivnoj lokaciji svega nekoliko kilometara od središta Crikvenice, na području Podbadnj. Posjetiteljima se nudi niz događanja - od turnira koji sadrži sportske igre poput graničara, malog nogometa, povlačenja konopa pa sve do slušanja svirke poznatih lokalnih bendova i uživanja u svježem zraku i ljepotama prirode, uz naravno naglasak na druženje mladih ljudi željnih zabave i veselja. Ove godine održalo se šesto izdanje Open Air Festivala “Na Livadi” od 15 do 16. lipnja te ssmo ponovno uživali u dva nezaboravna dana uz odličnu muziku. U dva dana festivala nastupilo je 12 bendova, iz cijele Hrvatske (i okolice) a prošlogodišnji 'struja-stage' strujao je i ove godine. Koncerti su u oba festivalska dana počinjali u 19 sati a za dvodnevnu festivalsku ulaznicu bilo potrebno izdvojiti svega 30 kuna. K.G.


CRIKVENIČKI VJESNIK 11. MEĐUNARODNI GLAZBENI FESTIVAL "CRIKVENICA 2012"

Nova prometna regulacija

PROGRAM:

Kako ne bi dolazilo do ozbiljnijih zastoja u odvijanju prometa, te kako bi se stvorile dodatne pješačke zone i ove se gpodine na području Grada Crikvenice uvode nova prometna rješenja i već ustaljene sezonske preregulacije prometa.

24.7. - Utorak - Dražen Franolić (oud)& Kamenko Ćulap (perc.) HR/ BiH

Nova prometna regulacija

27.7. - Petak - Zdenka Kovačiček (voc.) & Branimir Bogunović - Pif (guit.) HR

Od 15. 06. 2012.g. uvedena je nova prometna regulacija u djelu mjesta Selce i Jadranovo.

3.8. - Petak Luca Ciarla Trio (Luca Ciarla - violin, Vince Abbracciante accordion, Nicola Di Camillo - c-bass) I

Selce: Uvodi se jednosmjerni promet koridorom: Ulica Knežina od Ulice maršala Tita – Emila Antića – Trg palih boraca – Slavka Jeličića do Ulice maršala Tita; U Ulici Knežina na lijevom voznom trakom organizira se uzdužno parkiranje; Ulica Brdo postaje dvosmjerna na dijelu između ulica Andrije Antića i Ulice maršala Tita, Dio ulice Ivana Jeličića uz hotel Slaven do ulice Andrije Antića postaje dvosmjeran.

4.8. - Subota - Goran Končar (violin) i Ljerka Končar Gamulin (cello) HR 10.8. – Petak - Lela (voc) i Joe Kaplowitz (keyboards, tuba) HR/USA 13.8. - Ponedjeljak - Beppe Gambetta & Steve Kaufman (guitars) I/USA 18.8. - Subota - Marco Graziani (violin), spec.guest. Ankica Šoša (violin) HR 25.8. - Subota - Flamenco Fusion= David Savčić (guit.), Goran Tomić (guit.)& Nevio Brozić (perc.) HR 31.8. – Petak - Damir Halilić- Hal (guitar) HR

Jadranovo: U središnjem dijelu Jadranova, na području ulica Kloštar, Mali dol i 13. primorsko goranske divizije, od dana 15.06. 2012.g. uvodi se jednosmjerni promet i to: U Ulici 13.primorsko goranske divizije između ulica Mali dol i Kloštar,

U Crikvenicu je stigla još jedna turistička sezona. Obilježit će je, očito, manjak mjesta za (nenaplatno) parkiranje vozila, a domišljati Crikveničani će se snaći na uobičajen način - dijelovima namještaja, gredama, pivskim gajbama, već prema tome što se kome prvo nađe pri ruci kako bi sebi i/ili svojim gostima osigurali dragocjene "kvadrate" za limene ljubimce.

U Ulici Kloštar između ulica 13.primorsko goranske divizije i I.L. Ribara, U Ulici I. L. Ribara između ulica Kloštar i Mali dol. Sezonska regulacija Selce: Od dana 15. 06. 2012. g. uvedena je sezanska regulacija prometa koja je na snazi do 15. 09. 2012.g. u naseljima Selce, Crikvenica i Jadranovo i to kako slijedi; U naselju Selce zabranjen je promet na Šetalištu Ivana Jeličića – Tominčića (od Trga plih boraca do hotela „Slaven“) u vremenu od 18,00 sati do 05,00 sati s dodatnom tablom/oznakom “osim za stanare, goste hotela i privatnog smještaja”.

Ime kategorije Gradski radar ide ovdje

20.7. - Petak - Darko Jurković (el. guit.), Bruno Mičetić (el.guit.) i Henry Radanović (c-bass) HR

LAKŠE KROZ LJETNE GUŽVE

19

Crikvenica: Uveden je jednosmjeran promet na Šetalištu Vladimora Nazora, od skretanja za lučicu “Podvorska” te nastavno, Ulicom Emila Antića u naselju Selce do križanja s Ulicom Knežina. U ulici Nikole Cara Črnog uveden je jednosmjeni promet od križanja sa Ulicom V. Nazor do križanja sa Ulicom Dr. Antun Barac sa dodatnom tablom “ dozvoljeno do parkiraklišta srednjoškolskog cenrta Dr. Antun Barac. Na Štrosmajerovom šetalištu, od hotela Miramare do Crnog mola, i Gajevom šetlištu (od Crnog mola do restorana „Mendula“) uvodi se zabrana prometa u vremenu od 21,00 do 05,00 sati sa dodatnom tablom “osim za stanare, goste hotela i privatnog smještaja”. Jadranovo: Uveden je jednosmjeran promet u Ulici Obala od križanja s Ulicom I.G. Kovačića do križanja s Ulicom Banija-Perčin. Uveden je jednosmjeran promet u Ulici prilaz Omladinskoj i to od križanja s Ulicom Banija Perčin do križanja s Ulicom Omladinska sa dodatnom tablom”osim za stanare lokalno do 200 m.

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

19


Ministar Ivan Vrdoljak posjetio Crikvenicu

Gradski radar

PODRŠKA ROMSKOM NASELJU

20

Na radnom sastanku u Gradskoj upravi su sudjelovali i saborski zastupnici Nada Turina-Đurić i Veljko Kajtazi, predstavnik Romske zajednice na području PGŽ Nedjeljko Bjelajac te predstavnici Udruge Roma i Aškalija s područja Grada Crikvenice. Tema radnog sastanka bila je izgradnja novog romskog naselja kod Dubračine, nedaleko postojećeg naselja. Gradonačelnik je istaknuo da u postojećem romskom naselju živi oko 35 obitelji s 200-230 prijavljenih osoba. Postojeće naselje u kojem su izgrađeni bespravni objekti, nije adekvatno uređeno i veliki broj Roma i Aškalija tamo živi u izuzetno lošim uvjetima.

„Izgradnjom novog romskog naselja, Grad Crikvenica želi riješiti smještaj Roma i Aškalija na prihvatljiv način u smislu standarda uređenja naselja, komunalne opremljenosti i prihvatljivog arhitektonskog rješenja“, istaknuo je gradonačelnik. Namjera Grada je kandidirati projekt za dobivanje sredstava iz EU fondova i drugih raspoloživih izvora financiranja. U naselju se predviđa i izgradnja društvenog doma i igrališta, a na tom će se području urediti i šetnica koja prati tok Dubračine. Ministar Vrdoljak je rekao da je ovaj projekt pozitivan primjer ne samo na Hrvatskoj, već i na svjetskoj razini. Predstavnici Roma i Aškalija istaknuli su uspješnu suradnju romske zajednice i Gradske uprave te nadu da će izgradnja novoga stambenog naselja prvenstveno omogućiti bolje uvjete života romskoj djeci, te im olakšati školovanje, koje je prepoznato kao prioritet i preduvjet za društveni razvoj i integraciju Roma u društvo. A. Srdoč

Čistoća Grada u turističkoj sezoni

PITANJE OSOBNOGA IZBORA Za svaku kalendarsku godinu GKTD Murvica izrađuje plan odvoza otpada uvažavajući pri tome iskustveno poznate oscilacije u opterećenju sustava (turistička sezona, pojačani produženi vikendi i slično). Plan se dostavlja svim korisnicima uz mjesečni račun početkom godine. Na letku su također objašnjeni načini na koje se mogu zbrinuti i druge vrste otpada (papir, plastika, otpadne konzerve, elektronski i električni te ostale vrste krupnog otpada). U praksi se pokazalo da mnogi korisnici ili ne čitaju letak, ili ih nije briga što na njemu piše, što rezultira bujanjem divljih deponija. Na stranu što je takvo ponašanje

20

Lipanj 2012

kažnjivo prema zakonu i gradskim odlukama, ono u očima turista stvara lošu sliku o svima predstavljajući Crikvenicu kao ekološki neosviještenu sredinu. „Mislim da Crikvenica to ne zaslužuje, a naročito ne zaslužuju oni mnogobrojni građani Crikvenice koji se savjesno drže propisanih termina i načina odvoza, razvrstavaju otpad i zbrinjavaju ga na propisani način. Iz tog razloga apeliram na građane da komunalnom redarstvu Grada (besplatni telefon 0800-0456, fax 051/781-372) ili na tel. broj Murvičine garaže (051/781-177, dostupan 0-24) prijave neprihvatljivo postupanje s otpadom kako bismo

DELEGACIJA ORLOVE

Delegacija iz češkog grada Orlove, prijatelja Crikvenice, predvođena gradonačelnikom Jirijem Michalikom posjetila srednjovjekovni sajam Dani Frankopana, a u sklopu posjeta organiziran je i obilazak crikveničkog Aquariuma. A.S.

Pitanje divljih deponija – pitanje je našega osobnoga izbora - Bilo bi puno ljepše i korisnije da novac utrošen u kontinuirane sanacije divljih deponija možemo utrošiti u daljnje oplemenjivanje naših parkova i uređenje grada. mogli reagirati i upozoriti prekršitelje. Na broju 051/781-177 mogu se dobiti i druge informacije, prijaviti potrebu za intervencijom u slučaju problema s kanalizacijom, septičkom jamom i slično.“ – kaže nam direktorica Murvice Sonja Polonijo. Kalendar odvoza otpada dostupan je i na web stranici www.murvica.hr, a u papirnatom se obliku može preuzeti u upravi Murvice, na Trgu S. Radića 1. S.K.


CRIKVENIČKI VJESNIK

Zvonko Car, proslavljeni crikvenički kipar

nasljediti dimnjačarski obrt svoga nonića, a epizoda kratkog boravka među fratrima na Košljunu završila je bijegom iz samostana i to u pravom avanturističkom stilu, uz krađu barke i veslanje po nemirnome moru. Unatoč željama obitelji da mladome Zvonku osiguraju „siguran kruh“ on je ipak odabrao egzistencijalno nesiguran put umjetnika.

Ime kategorije ide ovdje Vremeplov

ZADOVOLJSTVO MODELIRANJA GLINE

Nazorov štićenik

Bliži se stota obljetnica rođenja Zvonka Cara, kipara koji je i 30 godina nakon svoje smrti svakodnevno prisutan u životu našega grada. Već polaskom u školu, najmlađi crikvenički školarci se susreću s njegovim imenom, koje nosi jedna od osnovnih škola u gradu. Gotovo na svakom koraku nailazimo na Carove mnogobrojne skulpture, od kojih neke više od pola stoljeća žive svojim tihim životom u zelenilu cikveničkih parkova. Tu je i svojevrsni simbol i blagonakloni čuvar gradske luke, brončani crikvenički Ribar, koji svakodnevno dočekuje i pozdravlja turiste. Ako krenemo malo dalje od Crikvenice opet ćemo naići na skulpture Zvonka Cara. Gotovo da nema mjesta u okolici, pa i u cijelome Primorju, bez barem jednog kiparovog rada. Najčešće su to skulpture nastale u svrhu čuvanja uspomene na ljude i povijesna zbivanja, a danas ih promatramo i kao spomenike prošloga vremena, koje nam se čini idiličnim iz ove naše zamagljene perspektive odmakloga 21. stoljeća.

Oda Primorcima Zvonko Car je, poput renesansnih umjetnika, koji su imali svoje mece-

ne i financijere, također imao prilično pouzdanog i postojanog naručitelja u onodobim društvenim organizacijama, koje su od umjetnika naručivale skulpture u različitim prigodama. Najčešće su to bila spomenička obilježja antifašističke borbe, koja je u ovome kraju bila vrlo razvijena. S tim zadatkom i povodom izradio je Zvonko Car mnoge monumentalne spomenike diljem Primorja, od Selca, Bribira, Crikvenice, Dramlja, Hreljina, pa čak i dalmatinskog Vinjerca. Ove skulpture mišićavih boraca, partizana, odlučnih i ustrajnih u humanim ciljevima, prepoznatljive su po svom dramatskom izrazu. Poredani jedan do drugoga, likovni Zvonkovih boraca, čvrstih težačkih lica koja život nije mazio, prerastaju ideološke okvire vremena u kojem su nastali. S današnje vremenske distance možemo ih promatrati kao zajednički spomenik čovjeku, bezvremenom Primorcu, koji se za svoj životni prostor stoljećima morao ustrajno i mukotrpno boriti. Zvonko Car je suosjećao sa svim tim znanim i neznanim ljudima i osobno dijeleći sličnu životnu sudbinu. Probijao se kroz život stremeći ka zvjezdanim umjetničkim ciljevima. Nije želio

Već u ranome djetinjstvu osjetio je poriv ka likovnom izražavanju. Kao većina djece, crtao je po svemu i svačemu što mu je došlo pod ruku, ali to nije bilo samo kratkotrajno razdoblje kao kod većine djece. Zvonko je uživao i u modeliranju gline, koju se u okolici Crikvenice tada moglo naći na svakom koraku, a najčešće kod zemljanih iskopa za građevinske temelje. Spretnim je rukama izrađivao figurice od gline i već tada je svakome moglo biti jasno da je likovno izražavanje pravi i jedini životni poziv mladoga Zvonka.

21

Kao što svaki umjetnik u svom životu doživi neki odlučujući trenutak, upozna neku ključnu osobu, tako je za Zvonka Cara sudbonosan bio susret s pjesnikom Vladimirom Nazorom, tadašnjim upraviteljem Dječjeg doma u Crikvenici. Nazor je odmah prepoznao Zvonkovu kiparsku nadarenost i pomogao mu da s jedva navršenih šesnaest godina bude primljen na Likovnu akademiju u Zagrebu. Možemo samo nagađati kakve su se senzacije zbivale u duši ovog jednostavnog mladića prilikom susreta s već tada slavnim kiparima Ivanom Meštrovićem, Robertom FrangešomMihanovićem i Franom Kršinićem, profesorima na Likovnoj akademiji. Diplomirao je 1933, a svoju stručnu naobrazbu produbio je tijekom studijskih putovanja u Prag i Italiju. Cijelo je to vrijeme ostao u vezi s Nazorom koji mu je snažio duh i financijski pomagao njegovo školovanje. Prijatelj-

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

21


stvo je potrajalo sve do pjesnikove smrti 1949. godine.

Vremeplov

Od kamene Madone do driveničkoga Klovića

22

Općina Crikvenica je godine 1955. na inicijativu tadašnjeg predsjednika općine, Dušana Cvetića, sagradila Zvonku Caru kiparski atelje, kao jedan od rijetkih, a možda i jedini namjenski građen atelje u našoj Županiji. Ovdje su nastali mnogobrojni radovi, od javnih spomenika do kiparskih djela manjeg formata pa i mnogobrojne slike. U ateljeu je umjetnik provodio veći dio svog vremena, radio skice i studije sklulptura u crtežu i glini, lijevao ih u sadri i pripremao za lijevanje u bronci. U ateljeu je i primao posjetitelje, prijatelje i kupce, znance i slučajne namjernike, a mnoge je privlačila upravo vedra i pristupačna umjetnikova narav. U tridesetim godinama prošloga stoljeća u njegovim radovima prevladavaju sakralne teme. Godine 1933. dovršava skulpturu Madone, jedan od rijetkih radova u kamenu, koji se danas nalazi ispred župne crkve Uznesenja Blažene djevice Marije. Sudjeluje i u pripremama za gradnju nove crkve sv. Antona u Crikvenici, za koju izrađuje niz idejnih skica i crteža. Za novu crkvu je izradio i kip sv. Antona koji se nalazi u sklopu bočnog oltara od crnog mramora. U ovom razdoblju se sve više okreće bronci kao kiparskom materijalu koji najviše odgovara njegovom senzibilitetu i načinu rada. To mu omogućuje da se prepusti zadovoljstvu modeliranja gline, mirno i studiozno, za razliku od obrade kamenog bloka čekićem i dljetom, što nimalo nije odgovaralo njegovoj osobnosti. Do konca Drugog svjetskog rata, nastali su brojni portreti u bronci, od članova obitelji (nadgrobni spomenici majke i prve supruge Anke na crikveničkom groblju) do istaknutih ličnosti umjetničkog i društvenog života (biste Josipa Pančića u Bribiru i Stjepana Radića u Crikvenici) pa do poznatih Crikveničana (bista Leopolda Ivančića u

22

Lipanj 2012

parku crkve sv. Antona). Po završetku Drugoga svjetskog rata pretežno radi javne spomenike s temama antifašističke borbe te poprsja istaknutih osoba, Antuna Barca (u Srednjoj školi), Vladimira Nazora (ispred istoimene osnovne škole), a posebno je isticao Klovićevu skulpturu u Driveniku, kao jedan od najdražih radova. Carova medijski najpoznatija skulptura je Djevojka s galebom (1953.), a nalazi se u Opatiji na morskoj hridi ispred hotela Kvarner. Po ljepoti i

izražajnosti slijedi ju skulptura Hygie (1955.-6.) izrađena kao poklon Riječkoj bolnici i dr. Kučiću u znak zahvalnosti za uspješno liječenje. Godine 2007. Grad Crikvenica je uredio zgradu Carovog kiparskog ateljea i pretvorio ju u Memorijalni atelje Zvonka Cara u znak zahvalnosti i sjećanja na ovog plodnog umjetnika. Sanja Škrgatić, prof. ravnateljica Ustanove u kulturi «Dr. Ivan Kostrenčić» Crikvenica

Svojedobno je, u vrijeme kada se uređivala zgrada Memorijalnog ateljea Zvonka Cara, bilo planirano i uređeje pomoćnog likovnog paviljona u kojem bi se održavale likovne radionice, kiparske kolonije, izložbe, razne priredbe i druženja. Ovi su programi trebali oživjeti stalni izložbeni postav Zvonka Cara, omogućiti ljudima da bolje upoznaju kiparov rad, a i turistima pružiti zanimljiv kulturnoturistički sadržaj. Ovu ideju povezalo bi se s idejom održavanja festivala malih kiparskih formi, svojevrsne kiparske minijature. Zatim, tu je ideja o oplemenjivanju naših parkova i javnih gradskih prostora suvremenim skulpturama i općenitom poboljšanju vizualne dimenzije javnih prostora u gradu. Možda je stota obljetnica umjetnikova rođenja prava prigoda za realizaciju ovih ideja.


CRIKVENIČKI VJESNIK

MLADE NADE

Kao ukupni pobjednik ovogodišnjeg Olimpijskog festivala, vrtić koji je pokazao najviše spretnosti i sportskog duha, proglašeni je dječji vrtić „Radost“ iz Crikvenice s ukupno osvojena 143 boda, pred drugoplasiranim Dječjim vrtićem „Rijeka“ koji je osvojio 139 bodova, te trećeplasiranim Dječjim vrtićem „Kostrena“ sa osvojenih 124 boda.

Na 11. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Primorsko – goranske županije koji je ove godine, 12. svibnja u odličnoj organizaciji Grada Novog Vinodolskog, održan na nogometnom igralištu Bahalin okupilo se više od 500 malih sudionika. U natjecanjima je sudjelovalo čak 14 ekipa: Dječji vrtić Bakar, Dječji vrtić „Girice“ Cres, Dječji vrtić „Radost“ Crikvenica, Dječji vrtić „Bubamara“ Čabar, Dječji vrtić „Grobnički tići“ Jelenje, Dječji vrtić „Vladimir Nazor“ Kastav, Dječji vrtić „Zlatna ribica“ Kostrena, Dječji vrtić „Orepčići“ Kraljevica, Dječji vrtić „Matulji“, Dječji vrtić „Opatija“, Dječji vrtić „Pahuljica“ Rab, Dječji vrtić „Rijeka“, Dječji vrtić „Katarina Frankopan“ Krk te domaćin, Dječji vrtić „Fijolica“ Novi Vinodolski. Djeca su se natjecala u četiri atletske discipline: bacanju loptice, nogometu, skoku u dalj, trčanju na 50 metara te štafeti 4 puta 25 metara za djevojčice i dječake.

WEST SIDE STORY

Crikvenički šampioni Mali Crikveničani su pokazali kako su najbolji u različitim disciplinama, pa su tako osvojili: srebrnu medalju u štafeti 4 x 25 za djevojčice: Sara Lončar Hestin, Bianka Maria Ornik, Zara Šnajdar i Karla Šolin; zlatnu medalju u štafeti 4 x 25 za dječake: Tin Božić, Mateo Domijan, Rafael Fugošić i Matej Nekić; srebrnu medalju u bacanju loptice za dječake: Ivan Peko Lončar te srebrnu medalju u skoku u dalj za djevojčice: Nina Abramović Dimec. Nezaboravno iskustvo koje je pružio Olimpijski festival svoj djeci koja su sudjelovala ove godine popratio je i prelijep sunčan dan na kraju kojeg su oni najbolji dobili pehare i medalje, a oni manje uspješni diplome i medalje. Među malim Crikveničanima se zasigurno kriju talenti budućih sportaša koji su već sada prave nade crikveničkog sporta u budućnosti. Kristina Grubišić

Uspješan nastup crikveničkih školaraca u Kostreni

Početkom lipnja u Kostreni je izveden mjuzikl Priča sa zapadne strane (West side story) u izvedbi članica Teatra EPY OŠ Zvonka Cara iz Crikvenice. Na njoj se radilo tijekom cijele školske godine. Izvedba je u Kostreni bila popraćena čestim aplauzima kroz svih petnaest slika i na kraju ispraćena dugotrajnim i srdačnim aplauzom. I.B.

OBLJETNICE

U povodu Dana antifašističke borbe i Dana državnosti delegacije Grada Crikvenice položile su vijence na spomen obilježja antifašizma i Domovinskoga rata. Na fotografiji gradska delegacija prilikom polaganja vijenca na spomenik antifašizmu u Jadranovu.

Ime kategorije ide ovdje Vijesti

Ukupni pobjednik ovogodišnjeg Olimpijskog festivala je dječji vrtić „Radost“ iz Crikvenice

23

„NEKA SE LOKALNI GLASOVI ČUJU“

Zamjenik gradonačelnika Senko Smoljan potpisao je povelju suradnje s gradovima-partnerima na projektu Regionalnog info centra za mlade „Neka se lokalni glasovi čuju“. Projekt je financiran sredstvima EU fondova. U sklopu jučerašnje svečanosti predstavljeni su rezultati projekta čiji je cilj bio ostvariti povećanje razine sudjelovanja mladih kroz inicijative i projekte u lokalnim zajednicama u gradovima PGŽ. U provedbi projekta na području Grada Crikvenice sudjelovali su čelnici i zaposlenici Gradske uprave grada Crikvenice te članovi Savjeta mladih Grada Crikvenice. Rezultati su ankete provedene među mladima pokazali da postoji potreba za izradom informativnog portala za mlade na kojemu bi brzo i jednostavno mogli pronaći podatke o gradskim programima za mlade, podatke o stipendijama, edukacijama i slično. Internetski portal za mlade bit će pokrenut u rujnu, u suradnji s gradovima-partnerima na području PGŽ: Bakrom, Cresom, Crikvenicom, Čabrom, Delnicama, Kastvom, Kraljevicom, Krkom, Malim Lošinjem, Novim Vinodolskim, Opatijom, Rabom, Rijekom i Vrbovskim. A.S.

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

23


U povodu 600. godišnjice prvoga spomena imena Crikvenica

CZRIQUENICZA 1412

U Muzeju Grada Crikvenice 6. srpnja otvara se izložba pod nazivom: Czriquenicza 1412 - život i umjetnost Vinodola u doba pavlina. Izložba će biti otvorena do 31. siječnja 2013.

Kultura

dosade, sad već vrlo poznate Dane Ad Turesa i zapažene akcije u sklopu Noći muzeja. Spomenimo na kraju i vrlo uspješan projekt eksperimentalne arheologije kojega provodi Muzej u suradnji s Institutom za arheologiju iz Zagreba, a koji je pobudio svjetski interes. U sklopu projekta izvedena je rekonstrukcija autentične, crikveničke keramičke peći, koja je u punoj funkciji, pa su u njoj već ispečeni keramički vrčevi, vaze, uljanice... Muzej nastavlja suradnju s Institutom i na daljnjim arheološkim istraživanjima na lokalitetu Igralište gdje će i ove godine, od 2. do 14. srpnja biti provođena sustavna terenska istraživanja velike keramičarske radionice, (rekli bismo danas - tvornice keramičkih proizvoda) iz rimskoga perioda.

24

vlina na ovim prostorima (od 1412. do 1786.), kroz sakralnu i svjetovnu arhitekturu, kiparstvo, slikarstvo, zlatarstvo, obradu tekstila – sve u kontekstu ondašnjih povijesnih okolnosti. Vidjet ćemo na taj način presjek načina življenja i umjetničkog izričaja Vinodola u kojem su djelovali i neki vrlo poznati slikari, kipari – uostalom ovo je kraj koji je i dao jedno od najvećih imena renesansnoga slikarstva i minijature Jurja Julija Klovića, đaka crikveničkih pavlina.

Bogatstvo eksponata Izložba Czriquenicza 1412... će nam proširiti naše znanje o povijesti Vinodola, u periodu za kojega mislimo da o njemu sve znamo, ali kad trebamo

Život u doba Pavlina

Muzej Grada Crikvenice broji tek treću godinu postojanja, a već se može podičiti s nekoliko vrlo uspješnih izložaba koje ga svrstavaju među najagilnije, uvjetno rečeno male, muzeje u Hrvatskoj. Uostalom podatak da je u nepune tri godine kroz muzej prošlo gotovo 40 000 posjetitelja, a da je samo izložbu Lavlja jama, kojom je predstavljena Paleontološka zbirka Muzeja, vidjelo 15 000 posjetitelja dovoljan je pokazatelj vitalnosti ove mlade kulturne institucije. Uz pet do sada organiziranih većih izložaba: Rogi ribaru, jako dobro primljena izložba o povijesti ribarstva na crikveničkom području, Tekuća arheološka nalazišta, Otkriveni svjetovi, Lavlja jama i Sjenke slave) valja spomenuti i kreativne dječje radionice koje organizira muzej, izložbu mladih neafirmiranih umjetnika Kreativnost protiv 24

Lipanj 2012

Doba Frankopanske i Zrinske uprave Vinodolom, dakle vrijeme kada su ovdje živjeli i bijeli fratri kao dušebrižnici, ali i savjetnici kneževa, možda je i najuspješnije vrijeme vinodolske knežije. Vreće žita, bačve vina, kašete riba što su se ovdje proizvodile i lovile, a ponajviše trgovale, govore o gospodarskom značaju Vinodola. Naravno, ta je ekonomska moć našla svoj odraz i u kulturnom životu, svjetovnom i sakralnom. Izložba Czriquenicza 1412 - život i umjetnost Vinodola u doba pavlina prikazat će nam to bogatstvo Vinodola, koji je cvjetao mada se nalazio u neposrednoj blizini granice svjetova: tada suprotstavljenog islama i kršćanstva, jer Vojna krajina i granica s Otomanskom imperijom bila je tu, na par sati konjem od Vinodola. Izložba prati 4 stoljeća Vinodola, odnosno povijest Crikvenice i Vinodolske doline za vrijeme djelovanja pa-

Muzej Grada Crikvenice tijekom ljeta provodi još dvije aktivnosti . S Institutom za arheologiju iz Zagreba nastavlja suradnju na arheološkim iskapanjima na lokalitetu Igralište koji je Crikvenicu, kao najveću keramičarsku radionicu na istočnoj obali Jadrana, svrstao među najzanimljivije točke rimskog keramičarstva u Europi. Sama iskopavanja će se obavljati od 2. do 14. srpnja. Drugi je projekt kojega Muzej organizira u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Crikvenice a odnosi se na oživljavanje vremena Rimljana kroz povijesni prikaz života u nekadašnjem rimskom Ad Turesu. Dani Ad Turesa na programu su 21. i 22. srpnja.


nešto o njemu reći počnemo i stanemo na Vinodolskom zakoniku. Učinit će to na momente na spektakularan način. Svakako veliku će atrakciju za Crikveničane predstavljati darovnica Nikole IV. Frankopana pavlinima u kojoj se prvi puta spominje „njegov posjed Crikvenica“, zanimanje će pobuditi sačuvani predmeti iz kotorskih crkava, kipovi i oltarne pale iz vinodolskih crkava. Ali, osim sakralnog blještavila izložba će nam predstaviti i cijeli niz svjetovnih uporabnih predmeta – približiti nam svakodnevni život Vinodolaca u promatranom periodu. Možemo već sada konstatirati kako je riječ o vrlo obimnom projektu u kojega su uključene i eminentne institucije: Riječka Nadbiskupija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci te

brojne druge ustanove, zbirke i pojedinci koji su ustupili dio od nekoliko stotina eksponata koliko će ih ukupno biti izloženo.

reni smo, svako malo zastati iznenađeni nekim eksponatom, njegovom ljepotom, vrijednošću, povijesnim značajem.

Multimedijalan pristup

Uvjereni smo kako će ova izložba, kao jedan od temeljnih zaloga donijeti poticaj osvještavanju jedinstvene slike života i kulture na području Hrvatskoga primorja u vrijeme njegova zlatna procvata – u doba Frankopana i Zrinskih.

Prema broju i značaju eksponata, sustavnom pristupu i velikom terenskom istraživačkom radu koji je proveden tijekom pripreme izložbe, može se već sada reći kako ova izložba prerasta okvire Crikvenice i predstavlja prvorazredan muzeološki događaj u Županiji pa i Hrvatskoj. Izložba će biti predstavljena na dva kata gradskoga muzeja, dok će u podrumu biti multimedijalni postav koji će posjetitelje ambijentirati u vrijeme „događanja radnje“. U sustavnom slijedu pratit ćemo odvijanje života i razvoj umjetnosti u Vinodolu. I uvje-

Do kraja 2012. godine planira se i izdavanje opsežnog kataloga, znastvenog izdanja koje će na jednom mjestu obuhvatiti dosadašnja saznanja o bogatoj kulturno-povijesnoj baštini Vinodola i koji će ostati kao pisani trag ove velike izložbe, ali i crikveničke obljetnice.

Ime kategorije ide ovdje Kultura

CRIKVENIČKI VJESNIK

25

Damir Konestra

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

25


Turistička zajednica Grada Crikvenice

U PETOJ BRZINI

trajno podsjećati na bogatu kulturnopovijesnu i gastronomsku baštinu. Koncem svibnja stručni je ocjenjivački žiri jednoglasno odlučio da je najbolji recept i najukusnija Pavlinska torta autorice Božene Biljan iz Selca.

Turizam

Novosti u programu

26

U razdoblju predsezone Turistička je zajednica Grada Crikvenice pripremala i realizirala mnoge i raznovrsne aktivnosti. Završen je projekt izrade smeđe signalizacije za mjesto Crikvenica, a paralelno se radi i na smeđoj signalizaciji za Dramalj, Jadranovo i Selce te očekujemo da će se najesen krenuti sa završnom fazom realizacije tih projekata.

Snaženje identiteta Osim toga, TZG Crikvenice je izdala turistički informator Rivijera Crikvenica info na hrvatskome, engleskome, njemačkome, slovenskome i slovačkome jeziku, u ukupnoj nakladi od 60.000 primjeraka. Tiskan je i novi plan grada za Crikvenicu, Dramalj, Jadranovo i Selce te cjelokupan program događanja za Rivijeru Crikvenica na hrvatskome, engleskome i njemačkome jeziku, a uskoro će se krenuti i s izradom nove imidž brošure. Intenzivno se radilo na novoj dinamičnoj web stranici www.riviera26

Lipanj 2012

crikvenica.com, čiji je novi dizajn prilagođen zahtjevima suvremenog tržišta, a nudi raznovrsne sadržaje za sva 4 turistička mjesta, brojne korisne informacije za turiste, posjetitelje i iznajmljivače, katalog smještaja, zanimljivosti te nove društvene mreže. Web stranica će ove godine funkcionirati u tri jezične varijante, hrvatskoj, engleskoj i njemačkoj, a dogodine se planira proširenje na još nekoliko jezika.

Prvi gastro suvenir U proljetnim mjesecima je TZG Crikvenice organizirala nekoliko manifestacija (Uskršnja pogača, Festival jagoda, Fešta od črešanj), a najznačajniji je svakako izbor za Pavlinsku tortu, održan 21. travnja 2012. Projekt natječaja za Pavlinsku tortu je jedinstven na području Hrvatske, osmišljen je povodom obilježavanja 600 godina Crikvenice, i to s ciljem da Crikvenica dobije svoj prvi gastro suvenir, koji će stanovnike ovoga kraja te njihovu rodbinu, prijatelje i goste

Od novih događanja u sezoni svakako valja istaknuti Dane Frankopana, dvodnevnu manifestaciju s velikim brojem sudionika, koja se temelji na srednjovjekovnoj tematici i prikazivanju života i običaja u vrijeme knezova Frankopana. Ovo je ujedno i središnje događanje u slavljeničkoj godini. Uz to, u Selcu će tijekom glavne sezone biti organizirana nova manifestacija pod nazivom (Sr)etno Selce, kojom će se prikazati bogata kulturna baština Selca, bit će predstavljeni stari zanati, tradicionalna jela, selački i primorski plesovi i pjesme, narodne nošnje te razni običaji, poput mlaćenja slame ili pranja rublja na tradicionalan način. U Dramlju nas ove sezone očekuje nova glazbena manifestacija Melodije s okusom mora, koja će posjetiteljima pružiti poseban doživljaj glazbenih interpretacija vrhunskih glazbenika u romantičnom ambijentu lučice Pazdehova. Pored navedenih, u svim mjestima Rivijere Crikvenica će se organizirati brojna kulturna, zabavna i sportska događanja, od kojih su mnoga tradicionalna i bilježe izvrsnu posjećenost.

Super proljeće Iznimno smo zadovoljni i statističkim podacima za prvih pet mjeseci 2012., prema kojima je na području Rivijere Crikvenica zabilježeno 17% više noćenja te 11% više dolazaka u odnosu na 2011. godinu. Drugim riječima došlo je više gostiju ali je i njihov boravak na rivijeri trajao duže! Očekivanja za nadolazeću sezonu su vrlo optimistična i dobra, a prema procjeni i dosadašnjim podacima s terena, u konačnici očekujemo porast turističkog prometa. Direktorica TU TZG Crikvenice: Marijana Biondić, dipl.oec.


CRIKVENIČKI VJESNIK

Gradski autobus oduševio Crikveničane

Zahvaljujući trima linijama gradskoga autobusa Crikvenica je dobila još jedno bitno obilježje grada, ali i „za male novce“, barem kada je riječ o krajnjem korisniku, povezala sva svoja naselja u jednu cjelinu. Doći iz Jadranova u Crikvenicu za one koji ne voze bio je donedavno pravi poduhvat, pri tome i dosta skup, spustiti se s Gornjeg kraja u centar za umirovljenike je bila gotovo nepremostiva zadaća, roditelji su morali gubiti sate razvozeći djecu po vannastavnim aktivnostima... Sada sve to rješava crikvenički gradski autobus i to

Ime kategorije ide ovdje Info

POVEZANA CRIKVENICA

za cijenu od samo 8 kuna po vožnji. Mjesečni „pokaz“ košta 150 kuna a karnet od 10 vožnji, prava stvar za turiste koji tako mogu razgledati cijelu rivijeru i svaki se dan kupati na drugome mjestu, samo 60 kuna.

crikvenica-draMaLj-jadranOvO-draMaLj-crikvenica

1

AUTOBUSNI KOLODVOR kraLja TOMisLava DUGA BraĆe dr. sOBOL THALASSOTHERAPIA MiLOvana MuŽeviĆa zadruŽni dOM MANESTRI KLANFARI KALAC jadranOvO KLOŠTAR Banija KALAC KLANFARI MANESTRI zadruŽni dOM MiLOvana MuŽeviĆa THALASSOTHERAPIA DUGA AUTOBUSNI KOLODVOR PROMETUJE SVAKODNEVNO/ OPERATES EVERY DAY.

crikvenica-GOrnji kraj-crikvenica AUTOBUSNI KOLODVOR GLaGOLjaŠa Židine GORANSKA LadviĆ BeniĆi PODŠUPERA HRUSTA srednja ŠkOLa dOM zdravLja AUTOBUSNI KOLODVOR

2 7:00 7:03 7:04 7:06 7:07 7:08 7:11 7:13 7:16 7:18 7:20 7:23 7:25 7:28 7:30 7:34 7:36 7:40 7:42 7:45 7:47

6:25 6:28 6:30 6:33 6:35 6:38 6:40 6:43 6:45 6:48 6:50

1 6:30 6:31 6:35 6:37 6:39 6:42 6:43 6:45 6:46 6:49 6:51

2 7:30 7:31 7:35 7:37 7:39 7:42 7:43 7:45 7:46 7:49 7:51

3 11:15 11:16 11:20 11:22 11:24 11:27 11:28 11:30 11:31 11:34 11:36

3 10:00 10:03 10:04 10:06 10:07 10:08 10:11 10:13 10:16 10:18 10:20 10:23 10:25 10:28 10:30 10:34 10:36 10:40 10:42 10:45 10:47

4 12:55 12:56 13:00 13:02 13:04 13:07 13:08 13:10 13:11 13:14 13:16

4 12:25 12:28 12:29 12:31 12:32 12:33 12:36 12:38 12:41 12:43 12:45 12:48 12:50 12:53 12:55 12:59 13:01 13:05 13:07 13:10 13:12

5 14:15 14:16 14:20 14:22 14:24 14:27 14:28 14:30 14:31 14:34 14:36

Da bi gradski autobus nesmetano funkcionirao, Grad Crikvenica godišnje koncesionaru plaća oko 300 000 kuna, a svaki će se Crikveničan složiti da je to dobro uložen novac građana. S.K.

5 15:30 15:33 15:34 15:36 15:37 15:38 15:41 15:43 15:46 15:48 15:50 15:53 15:55 15:58 16:00 16:04 16:06 16:10 16:12 16:15 16:17

6 15:10 15:11 15:15 15:17 15:19 15:22 15:23 15:25 15:26 15:29 15:31

6 16:30 16:33 16:34 16:36 16:37 16:38 16:41 16.43 16:46 16:48 16:50 16:53 16:55 16:58 17:00 17:04 17:06 17:10 17:12 17:15 17:17

7 16:30 16:31 16:34 16:36 16:39 16:42 16:43 16:45 16:46 16:49 16:51

PROMETUJE SVAKODNEVNO/ OPERATES EVERY DAY.

CRIKVENICA-SELCE-CRIKVENICA

AUTOBUSNI KOLODVOR srednja ŠkOLa Bazeni SELCE MATKINO srednja ŠkOLa dOM zdravLja AUTOBUSNI KOLODVOR

PROMETUJE SVAKODNEVNO/ OPERATES EVERY DAY.

27

7 8 9 18:10 20:00 21:30 18:13 20:03 21:33 18:14 20:04 21:34 18:16 20:06 21:36 18:17 20:07 21:37 18:18 20:08 21:38 18:21 20:11 21:41 18:23 20:13 21:43 18:26 20:16 21:46 18:28 20:18 21:48 18:30 20:20 21:50 18:33 20:23 21:53 18:35 20:25 21:55 18:38 20:28 21:58 18:40 20:30 22:00 18:44 20:34 22:04 18:46 20:36 22:06 18:50 20:40 22:10 18:52 20:42 22:12 18:55 20:45 22:15 18:57 20:47 22:17 VRIJEDI/VALID 16.05.-15.09.2012. 8 19:00 19:01 19:05 19:07 19:09 19:12 19:13 19:15 19:16 19:19 19:21

9 20:40 20:41 20:45 20:47 20:49 20:52 20:53 20:55 20:56 20:59 21:01

10 21:30 21:31 21:35 21:37 21:39 21:42 21:43 21:45 21:46 21:49 21:51

VRIJEDI/VALID 16.05.-15.09.2012. 1 7:10 7:11 7:14 7:15 7:17 7:21 7:24 7:26 letak nije za prodaju

2 10:55 10:56 10:59 11:00 11:02 11:06 11:09 11:11

3 13:30 13:31 13:34 13:35 13:37 13:41 13:44 13:46

4 16:10 16:11 16:14 16.15 16:17 16:21 16:24 16:26

5 19:25 19:26 19:29 19:30 19:32 19:36 19:39 19:41

6 20:15 20:16 20:19 20:20 20:22 20:26 20:29 20:31

7 21:10 21:11 21:14 21:15 21:17 21:21 21:24 21:26

VRIJEDI/VALID 16.05.-15.09.2012.

Crikvenički Vjesnik - Glasilo Grada Crikvenice

27



Crikvenički Vjesnik 1