Issuu on Google+

LIST UČENIKA STRUKOVNE ŠKOLE VIROVITICA GODINA 10 • BROJ 10 • VELJAČA 2013.

ISSN 1847-1080

NUTRICIONIZAM Budi sretan - budi zdrav

Tjedan ljubaznosti i tolerancije godina Strukovnjaka


SADRŽAJ

U OVOM BROJU VJESTICE 3-7 Ispraćaj maturanata Tjedan psihologije Prekvalifikacija Učenički servis Antičke poslastice NATJECANJA 8-10 Prodavačice na natjecanju Knjigovodstvo s bilanciranjem Mladi poduzetnik LiDraNo 2013 Vjeronaučna olimpijada Naši na Gastru 2013. PROJEKTI Britanska kuhinja Nutricionizam: Budi sretan – budi zdrav Svjetski dan turizma Tjedan ljubaznosti i tolerancije Mjesec hrvatske knjige: Čitajmo zajedno Modna revija i aukcija: Vesela praktična nastava IZVRSNOST G. Gagulić – državni prvak u poznavanju njemačkoga jezika

Dragi čitatelji, s velikim zadovoljstvom donosimo jubilarni deseti broj Strukovnjaka s mnoštvom zanimljivih tema i sadržaja koje smo vrijedno prikupljali tijekom školske godine. Kao i u svakom broju naših školskih novina, tako i ovaj put obrađujemo teme koje su okosnica broja, a to su nutricionizam i tjedan ljubaznosti i tolerancije. Te su teme potakle učenike na razne aktivnosti i suradnju s profesorima. Osim toga pisali smo i o različitim događanjima tijekom školske godine u našoj školi i izvan nje. Nadam se da smo, unatoč odlasku značajnog novinarskog kadra zajedno s višegodišnjom urednicom završetkom prošle školske godine, ekipa Strukovnjaka i ja kao urednica pridonijeli izlasku još jednog zanimljivog i sadržajnog broja te da ćete uživati čitajući naš list i da ćete u njemu pronaći nešto za sebe. U ime redakcije

11 12-15 16-19 20-22 23 24-25

6-27

DESET Deset godina školskih novina Strukovnjak 28-31 KNJIGE Josipa i Ivana predstavljaju

Impresum

32

Strukovnjak, list učenika Strukovne škole Virovitica Godina X, broj 10, veljača 2013. List izlazi jednom na godinu.

ZDRAVSTVENI ODGOJ 33 Seksualno nasilje Sigurnost mladih u prometu ZDRAVSTVENI (PRE)ODGOJ Alkohol – zabava ili prijetnja?

34-35

Naslovna stranica: Rea Pranjić, 4. r Snimila: Aleksandra Đukić

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

2

36 37

PUT POD NOGE Bicikločašće u Međugorje Put u Hrvatsko zagorje: Nezaboravno

38 39

40 41 42-43

LIST UČENIKA STRUKOVNE ŠKOLE VIROVITICA GODINA 10 • BROJ 10 • VELJAČA 2013.

ISSN 1847-1080

SPORT Rukometne reprezentativke: Želimo napredovati Sportašice godine

SLOBODNO VRIJEME Susjeda Mara – modni guru KUD Seljačka sloga Turanovac Metalci na Puntamiki

urednica Aleksandra Đukić

Nutricionizam: Budi sretan - budi zdrav

Tjedan ljubaznosti i tolerancije godina Strukovnjaka

NAKLADNIK: Strukovna škola Virovitica Vukovarska cesta 1, tel. 033/ 72 29 39 e-mail: info@ssv.hr ZA NAKLADNIKA: Pavica Biondić-Ivanković, prof. UREDNICA IZDANJA: Aleksandra Đukić ODGOVORNA UREDNICA: Marija Karacsonyi, prof. IZRADA: Grafoprojekt, Virovitica Naklada: 700 primjeraka Virovitica, veljača, 2013. NOVINARI: Monika Kovač, Gabriela Grgić, Ana Antolić, Martina Oklopčić, Nataša Miočinović, Andrea Lukač, Mirela Radanović, Ines Mijatović, Adriana Režić, Sanela Novosel, Kristina Kolarić, Marin Žada, Katarina Pecolaj,Mirjana Mitin, Ivana Blažević, Kristina Mikić, Ivona Burlić, Mateja Crljenić, Ivana Lješčak, Tena Ciraki, Manuela Kovačević, Sanda Kocijan, Nives Šaka, Martina Majkovčan, Lucija Sabo, Rea Pranjić i drugi učenici i profesori suradnici FOTOGRAFIJE: Aleksandra Đukić


ISPRAĆAJ MATURANATA

VJESTICE

Sretno! Monika Kovač, 4. a

Stotinu sedamdeset maturanata sedam završnih razreda Strukovne škole Virovitica srednjoškolsko obrazovanje završilo je svečanim primanjem završnih svjedodžbi i nagrada za uspjehe tijekom školovanja. Najučenica škole u četverogodišnjim usmjerenjima ekonomistica je Ivana Đilas, u trogodišnjima kuharica Marijana Sklenar. Nagrade za iznimno zalaganje tijekom školovanja u različitim područjima dobili su Krunoslav Blažević, Igor Pasarić i Magdalena Poljak. Svim maturantima čestitke i najbolje želje u daljnjem ostvarivanju životnih planova uputila je ravnateljica Pavica Biondić-Ivanković.

Najbolji maturanti s ravnateljicom Pavicom Biondić-Ivanković

KAKO (P)OSTATI NAJUČENIK?

Učiti iz svega oko sebe Ivana Đilas, najučenicia u četverogodišnjim zanimanjima

Marijana Sklenar, najučenicia u trogodišnjim zanimanjima

Najučenica zapravo i nije teško postati. Recimo ja nisam ni znala da bih mogla uopće biti među kandidatima. Titulu najučenice sam zapravo zaslužila svojim pozornim slušanjem na satu i učenjem kada se bliži ispit, nerijetko čak i neposredno prije početka nastave. Profesorica iz Kuharstva Ljubica Mihaljević izabrala me je da nastupim na Gastru 2012. u kategoriji flambiranja slatkog i slanog jela pred stolom gosta. Zbog tog angažmana na natjecanju postigla sam 1. mjesto u regiji i 4. mjesto u državi. Vjerujem da sam samim time mnogo uspjela, bilo je još tu raznih natjecanja i radionica kojima sam pristupila. Sada napokon kada sam vam ispričala svoju priču, mogu reći da uz malo truda , vjerovanja u sebe i upornosti možete postići mnogo te tako zaobići prepreke i postati najučenik/ica.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Vrlo lako ili ipak ne? Grijući stolac svaki dan najmanje dva sata ili možda čitati što više knjiga? Ma vi se sigurno šalite. Ja zapravo ne znam kako postati najučenik jer zapravo nikada o tome nisam razmišljala na taj način. Za mene to nije neka određena taktika, metoda ili što već svi misle da je. To je zapravo upornost i konstantan rad na unaprjeđenju vlastite osobnosti i znanja. Roditelji i svi stariji od nas stalno nam govore kako „moramo učiti kako bismo nešto znali i kako bismo uspjeli“, no je li to zapravo istina? Učimo zato da samo saznamo više i da izgradimo i usavršimo svoje vještine. Morate se naučiti da učite zapravo zato što vi to samo želite. Netko možda želi biti doktor, netko ekonomist, netko programer, informatičar ili menadžer, ali to će uspjeti jedino ako zbilja bude želio raditi taj posao ili, bolje rečeno, ako se bude zbilja želio baviti time. Ako budete sada bolje i više učili, u daljenjem školovanju, ali i u životu bit će vam lakše. Mogu sa sigurnošću reći da nikada nije previše učenja (pri tome mislim i na „učenje“ čitajući novine, gledajući filmove, ali i razgovarajući s

drugim ljudima), uvijek će vam neka informacija dobro doći. Sada kao studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu shvaćam da je najlakše bilo učiti u srednjoj i osnovnoj školi, ali zapravo to tada nisam shvaćala. Sve mi je bio teško i neshvatljivo, vremena mi je manjkalo u svakom pogledu, a testovi su bili preteški. Sada sam shvatila da postoje i teže stvari od svega toga što sam prije učila. Zato moja preporuka će i dalje biti da se samodisciplinirate i ustrajete u onome što želite. I naravno trudite se, jer truda nikad dosta. Čitajte knjige (ne mora to biti neka knjiga od 500 ili 600 stranica, jer ne želim da imate zdravstvenih problema držeći tako teeeešku knjigu, za početak i manje knjige će biti dovoljne J). Upijajte sve poput spužvi jer to je bit učenja, a ne da nakon mjesec dana ne znate reći ništa o onome što ste učili. I za kraj, nemojte razmišljati o tome kako želite biti najučenik, jer ukoliko budete prihvatili samo jedan savjet od ovih koje sam navela, znat ćete više i neće vam ni biti važno jeste li proglašeni najučenikom ili ne, bit ćete ponosni sami na sebe što ste uspjeli uraditi nešto korisno za sebe. A tko zna, možda budete i najučenik. ;)

Savjeti za zaobilaženje prepreka

3


VJESTICE

RADIONICA O NEVERBALNOJ KOMUNIKACIJI

EKONOMIJA SREĆE

Bez riječi Kako ostvarujemo životno zadovoljstvo U Šestom tjednu psihologije u Strukovnoj je školi stručna suradnica Mirela Vlašić provela radionicu “Neverbalna komunikacija“ među učenicima drugih razreda pod satovima razrednog odjela. Cilj radionice bio je osvještavanje neverbalne komunikacije, a učenici 2.b i 2.g razreda vam mogu reći što su sve naučili. Na fotografiji: dva mladića i jedna djevojka, u situaciji u kojoj djevojka (koja je u vezi s mladićem lijevo) koketira s mladićem desno, zbog čega se njen partner osjeća ugroženo.  

U TJEDNU PSIHOLOGIJE

Adriana Režić, 4.b ekonomist U povodu Tjedna psihologije u našoj je školi održano predavanje „Ekonomija sreće“ koje je vodio prof. Danijel Mišura i na kojem su sudjelovali učenici završnih razreda. Ovo je šesta godina u kojoj se taj tjedan obilježava i 60. godina od osnutka Hrvatskog psihološkog društva (1953.2013.). Na početku predavanja ispunili smo ankete u kojima su bila pitanja na koji način mi ostvarujemo ciljeve i životno zadovoljstvo i s obzirom na to da smo vrlo mladi, odgovor je bio da mi životno zadovoljstvo postižemo ugodnim životom: „Za mene dobar život znači život pun ugode i zadovoljstva!“ Nakon toga smo tražili odgovor na pitanje što je PDV i mi smo, kao maturanti ekonomskih usmjerenja, odgovorili onako kako smo učili - da je to porez koji se obračunava na svaku dodanu vrijednost. Iako naš odgovor nije bio netočan, Sanela Novosel, 2.b

Biti sretan - sudbina ili osobni izbor?

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

U povodu obilježavanja Tjedna psihologije u Strukovnoj je školi održano predavanje na temu: Biti sretan – sudbina ili osobni izbor? Predavanje je organiziralo Hrvatsko psihološko društvo, a u našoj školi predavanja je održao profesor Danijel Mišura. Prezentacija je bila sastavljena u tri djela. Glave teme bile su zašto je važno biti sretan, postoje li sretni ljudi te kako postati sretan. Učenicima su teme bile vrlo zanimljive i na

4

pojedina pitanja nisu odmah znali odgovoriti te su se dvoumili, a na kraju prezentacije došli smo do zaključka da je vrlo važno biti sretan zbog toga što je sretan čovjek uspješan na poslu, simpatičan u društvu, ima puno prijatelja i svi ga vole. Na samom kraju svi učenici zajedno došli su do zaključka: Biti sretan – i sudbina i osobni izbor! Stoga budimo sretni i sami izaberimo sreću jer sreća nam puno pomaže u životu.

Učenici na predavanju o sreći profesor nam je rekao sasvim drugačiji pogled na to - da je PDV „kočnica“ koja nas usporava u jurnjavi za novcem. Vođeni tom mišlju, shvatili smo da bogatstvo ne mora nužno donositi i sreću. Proučili smo BNP po glavi stanovnika u pojedinim zemljama i vidjeli da bogate zemlje nisu uvijek i sretne zemlje te da se naša sreća krije u potpuno različitim stvarima koje čak i ne moraju biti stvari. Predavanje je završeno pitanjem kojim je i započelo: „Kako Vi ostvarujete životno zadovoljstvo?“ Onda, kako to činite?

ASERTIVNOST – KLJUČ USPJEŠNE KOMUNIKACIJE

Važnost JA-poruke Monika Kovač, 4. a Tijekom Tjedna psihologije stručna suradnicapsihologinja Strukovne škole Virovitica Mirela Vlašić provodila je radionice pod nazivom: „Asertivnost - ključ uspješne komunikacije“. Sudjelovali su učenici drugih razreda četverogodišnjih usmjerenja: 2.a (ekonomist) - 27 učenika, 2.b (ekonomist) - 28 učenika, 2.c (komercijalist) - 26 učenika i 2.d (smjer turističko-hotelijerski komercijalist) - 26 učenika. Cilj radionice bio je pobliže upoznati učenike s tri načina komunikacije (submisivnost, asertivnost i agresivnost), razlikom između TIporuka i JA-poruka te koracima kako sastaviti dobru JA-poruku. - Reakcije učenika bile su pozitivne. Samo jedan učenik je i prije početka radionice znao što znači asertivnost, dok su ostali izjavili da nisu nikada čuli za taj pojam. Bez obzira na to, pokazivali su zanimanje za temu i surađivali u svim pripremljenim aktivnostima. Učenici su osvijestili neke pogreške u komuniciranju koje su i sami nesvjesno činili te zaključili da će im znanja dobivena na ovoj radionici puno koristiti u njihovoj budućoj komunikaciji s drugim osobama - prokomentirala je stručna suradnica rad u radionicama. Radionice su se provodile u sklopu satova razrednih odjela.


I NAKON ŠKOLE – ŠKOLA: PREKVALIFIKACIJA U STRUKOVNOJ ŠKOLI

VJESTICE

• Strukovna škola jedina u županiji provodi prekvalifikacije za četverogodišnje programe komercijalist i turističko-hotelijerski komercijalist • Učenici žele položiti državnu maturu i nastaviti školovanje Marijana Sklenar

Teško ali ne i nemoguće Ekipa HTK: Marina Smrček (završila je Srednju školu u Pitomači, kuhar JMO), Marijan Kozjak, Marijana Sklenar, Krešimir Bertić i Marija Gavranović (završili su Strukovnu školu Virovitica, kuhar JMO),:Magdalena Poljak i Štefica Vukelić: (Strukovna škola Virovitica, slastičar JMO), Milan Savanović (Ekonomska i turistička škola Daruvar, kuhar) i Roko Bogojević (kuhar).

U srpnju 2012.godine donesen je zakon u kojemu učenici koji su završili trogodišnju školu mogu nastaviti školovanje u nekom od usmjerenja četverogodišnjih škola. Prekvalifikacija je namijenjena učenicima koji žele završiti četverogodišnju školu i položiti državnu maturu . Strukovna škola Virovitica jedina je u županiji, a i šire, koja je odlučila da će omogućit učenicima ostvarenje prava na prekvalifikaciju. Ovakva vrsta školovanja je besplatna i učenici imaju sva prava kao redoviti učenici. Kako bi krenuli u četvrti razred, moraju položiti

Dojmovi

UČENIČKI SERVIS

predavati u srednjim ili osnovnim školama povijest ili biti povjesničar, Marijana Sklenar želi završiti školovanje na fakultetu FMTU u Opatiji i biti profesorica kuharstva i poznavanja robe i prehrane ; Učenici kažu da imaju mnogo posla s polaganjem jer je gradiva mnogo, a vremena jako malo. Čini im se da će jako malo kandidata uspjeti stići do kraja, ali zasada svi se trude. Prije provedbe ispita predmetni profesori održali su konzultacije s učenicima na kojima su im objasnili kako će to izgledati ispit i što se od njih traži. R. P.

Zapošljavanje učenika U Strukovnoj školi Virovitica počeo je s radom Učenički servis. Strukovna škola Virovitica zatražila je i dobila odobrenje Ministarstva rada i mirovinskoga sustava za obavljanje poslova posredovanja za povremeni rad učenika Virovitičkopodravske županije. Sukladno tome, od lipnja 2012. godine učenici svih srednjih škola koje su sklopile sporazum sa Strukovnom školom Virovitica mogu se učlaniti u Učenički servis i iskoristiti mogućnost zapošljavanja preko školskih praznika, a time i zarade vlastitog džeparca. Za sada uz učenike Strukovne

škole, u Učenički servis mogu se učlaniti i učenici Gimnazije Petra Preradovića, Srednje škole Marka Marulića iz Slatine te Industrijsko-obrtničke škole iz Slatine. Učeničkom servisu mogu se obratiti i poslodavci koji žele zaposliti učenike srednjih škola za povremeni rad. Učenički servis radi u Strukovnoj školi Virovitica, Vukovarska cesta 1, od 10.00 do 12.00 sati, a više informacija o njemu može se naći na web stranicama škole: www.ssv.hr  Dodatne informacije mogu se dobiti i na tel. 722-939 te na e-mail: info@ ssv.hr.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Marina Smrček: - Previše ispita u tjednu, bilo bi bolje da ima više mogućnosti popravaka i da su konzultacije podrobnije. Marijan Kozjak: - Ovo školovanje je veoma zahtjevno i teško, ali ne i nemoguće ako se dobro potrudimo. Marijana Sklenar: - Ispiti su počeli dosta kasno, u tjednu imamo mnogo ispita, s malim razmacima. Voljeli bismo više mogućnosti popravaka. Škola i mjerodavne institucije trebale bi imati bolja saznanja o našim pravima (stipendije, dječji doplatak, zdravstveno osiguranje, pokaz za vlak ili autobus...).

razlike između završenog i izabranog usmjerenja. U Strukovnoj školi dvije su skupine učenika koji su se odlučili nastaviti školovanje po opisanom modelu, oni koji su završili neko od ugostiteljskih usmjerenja i sada nastavljaju u usmjerenju turističko-hotelijerskih komercijalista i druga skupina, učenici koji su završili smjer prodavač i nastavljaju u usmjerenju komercijalist. Učenici su se u program upisali zbog mogućnosti odlaska na fakultet i boljeg radnog mjesta. Marijan Kozjak na primjer želio bi

5


VJESTICE

POZIV 3.C:

GASTRO 2012. - DUBROVNIK

Činimo dobra djela

Kristina Kolarić 4.d

Sreća je imati takve učenike

Sandra Kocijan, 3.c komercijalisti U povodu Međunarodnog dana siromaštva i akcije „Solidarnost na djelu 2012.“ moj razred 3. C razred komercijalisti odlučio je skupiti novac i donirati prehrambene artikle korisnicima pučke kuhinje GDCA Virovitica. Nalazim se u divnom razredu i mi ne znamo što je siromaštvo, jad i bijeda. Velika većina nas ima i više nego što nam je potrebno. Nismo ni svjesni s kolikom nas srećom i ljubavlju obasipaju naši roditelji i bliži članovi obitelji ili prijatelja koji su spremni žrtvovati svoj život za nas. Svaki dan nova je prigoda za bolji život, učinimo nekoga sretnim da uživa u životu punom sreće i zadovoljstva poput nas pojedinaca. Ne postoji sigurnost da ćemo u tim odlukama i željama da nekog drugog usrećimo u potpunosti uspjeti baš svaki put. Ali upornost i nada u bolje sutra neka bude naš veliki oslonac da živimo život bez površnosti i slabosti. Ovom porukom svima želim poručiti da i vi otvorite svoje srce i pomognete onima kojima je naša pomoć zaista potrebna. Oni koji nemaju nikoga, nemaju ništa. U radu i darivanju sigurniji smo i mirniji, a u druženju radosniji i opušteniji. Ponekad sitnica čovjeka učini sretnim. Pomozimo im da se i oni osjećaju važni, da i oni osjete smisao ovog života.

Magdalena i Marijana s mentoricama Melitom Balenović i Ljubicom Mihaljević

U Dubrovniku, jedinstvenom gradu podno Srđa, na Babinu kuku (motelima Argosy, President i Lacroma) od 16. do 19. travnja 2012. g. održano je 32. državno i međunarodno natjecanje učenika turističko-ugostiteljskih škola, popularni Gastro 2012. Više od pedeset škola iz naše zemlje i susjednih zemalja uspjelo se plasirati s regionalnih na ovo natjecanje, i to u šest ugostiteljskih i tri turističke discipline (ukupno oko 350 učenika i mentora).

Sudionici natjecanja dali su sve od sebe kako bi se što bolje plasirali. Strukovnu školu predstavljale su učenice 3. f razreda Marijana Sklenar i Magdalena Poljak. Kuharica Marijana Sklenar (mentorica Ljubica Mihaljević) u disciplni flambiranog slanog i slatkog jela te u timu s učenikom iz Umaga osvojila je četvrto mjesto. Slastičarka Magdalena Poljak (mentorica Melita Balenović) u disciplini izrade hladnog slatkog izloška, u timu s učenicom iz Dubrovnika, osvojila je četvrto mjesto.

SPECIJALITETI RIMSKE KUHINJE IZ KUHARSKOG KABINETA STRUKOVNE ŠKOLE

Antičke poslastice

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Učitelji i nastavnici Strukovne škole Virovitica surađivali su u pripremi i svečanom otvaranju izložbe “Kuhanje i blagovanje u rimskoj Sisciji” i “Siscia u vrijeme kovnice novca” koju je ostvario

6

Gradski muzej Virovitica u suradnji s Gradskim muzejom Sisak. Na izložbi je prikazan dio bogatog fundusa antičkih nalaza s područja Siska iz razdoblja od osnutka kovnice

Petra Iva, Sandra i Kristina u antičkom ruhu

Kristina Kolarić 4.d

• Kuhanje i blagovanje u rimskoj Sisciji i Siscija u vrijeme kovnice novca 262. godine do 5. stoljeća kada je kovnica privremeno zatvorena. Uz numizmatički materijal, izloženi su i keramički predmeti, nakit, uljanice i drugi manji predmeti. Zahvaljujući suradnji organizatora sa Strukovnom školom, gosti su uživali u ukusnoj hrani i piću. Nastavnice Ljubica Mihaljević, Stoja Vujasin i Sanja Bodalija-Mikšić su zajedno sa svojim učenicima pripremile jela za tu večer, a bili su to specijaliteti po antičkim receptima: ukuhana jaja, lukanijeve kobasice, okruglice, tikvice punjene mozgom, domaća poslastica (datulje pržene u medu) i druge. Nastavnik Mato Balenović pripremio je „neobično začinjeno vino“. Jela su prigodom svečanosti predstavili učenici iz 3.f Petra Iva Bančić i Danijel Manović, te učenice iz 4.d Sandra Barić i Kristina Kolarić.


VIDRA VIROVITICA-PODRAVINA COUNTY’S DEVELOPMENT REGIONAL AGENCY

VJESTICE

Različite aktivnosti i brojni projekti

Razmisliti

DESETI DAN SIGURNIJEG INTERNETA

Marin Žada, 4.c komercijalist

Komercijalisti u posjetu Agenciji VIDRA

U petak 7. 12. u okviru nastavnog predmeta Strukovne vježbe s profesorom Duškom Mandićem posjetili smo agenciju za regionalni razvoj Virovitičko-Podravske županije - VIDRU. O agenciji nam je govorila njezina predsjednica Sanja Bošnjak. Ukratko nam je opisala čime se bave i kako rade puno projekata s raznim tvrtkama. VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije osnovana je Odlukom Skupštine Virovitičkopodravske županije od 23. lipnja 2008. godine ("Službeni glasnik" br. 4/08) kao javna ustanova. VIDRA je skraćenica od engl. Virovitica-podravina County’s Development Regional Agency. Razvojna agencija VIDRA svoje usluge pruža Virovitičko-podravskoj županiji, svim općinama i gradovima u županiji, udrugama, nevladinim organizacijama, javnim ustanovama te sektoru malog gospodarstva. Neki od projekata izrađenih za klijente VIDRE su: Izvorni suvenir: “Rupnica” za Virovitičko-podravska županiju, Izvorni suvenir: ” Ružica grad” - Razvojna agencija VIDRA, Izvorni suvenir: Kneginja Ružica i Crni Vitez te Izvorni suvenir: “Slavonski podmetač” za Udrugu Rukotvorine Zdenci.

Svakog prvog utorka u veljači obilježava se Dan sigurnijeg interneta. Slogan ovogodišnjeg jubilarnog 10. dana sigurnijeg interneta je „Povezivanje uz uvažavanje”. Tim povodom 31. siječnja i 1. veljače u Strukovnoj školi Virovitica na satovima informatike profesor Ivan Kovač proveo je radionice s učenicima 1.c i 2.c razreda smjera komercijalist. Učenici su se upoznali s prednostima i opasnostima interneta te njegovim sigurnim korištenjem. Na taj način potaknuti su na razmišljanje o svojem ponašanju na društvenim mrežama te su razmijenili vlastita iskustva. Usput su naučili izrađivati online multimedijske plakate pomoću Glogstera. Podijeljeni u timove učenici su izradili plakate s temama: Privatno i javno na Facebooku, Ususret online prijateljima ili ne?, Što objaviti, a što ne?, Napadi s interneta i Prikladnoneprikladno.

U HRVATSKOM ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE Katarina Pecolaj, 3.c

zamolbe za zapošljavanje i još neke promotivne letku u kojima se nalaze korisne informacije o HZZ-u kao javnoj ustanovi. Učenici su dobili informacije o tome kome se mogu obratiti nakon završenog školovanja i koje mogućnosti imaju kao potencijalni zaposlenici, ali i poslodavci. Na predavanju je predstavljena Internet stranica HZZ-a, spomenuto je sve što se tamo može naći i kako se njome koristiti. Predavanja kao što je ovo trebala bi se češće održavati radi učenika koji

Učenici pažljivo slušaju predavanje

tim putem mogu dobiti bolji uvid u sve što ih čeka nakon školovanja i koje će mogućnosti imati u poslovnom svijetu.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Dana 1. listopada 2012. godine, 3.c razred posjetio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Cilj posjeta bio je saznati ponešto o zapošljavanju, uvjetima koji se pri tome procesu traže i pogled poslodavaca na potencijalnog zaposlenika općenito. Predavanje o spomenutim temama održale su dvije djelatnice HZZ-a. Bilo je poučno i obrađene su sve teme najavljene na samome početku. Tijekom predavanja učenici su dobili razne popratne materijale - primjer životopisa,

Zanimljivo i korisno

7


NATJECANJA

MEĐUŽUPANIJSKO NATJECANJE - ZANIMANJE: PRODAVAČ - SLATINA, VELJAČA 2013.

Prodavačice na natjecanju • U ponedjeljak 18. veljače 2013. održano je u Industrijsko-obrtničkoj školi Slatina natjecanje u zanimanju prodavač. Na natjecanju je sudjelovalo dvanaestero učenika iz pet škola s područja Virovitičkopodravske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije. Iz naše škole na natjecanju su bile prisutne učenice Mirjana Mitin, Nikolina Nerovčić i Ivana Perić iz 3. e razreda zanimanje prodavač, te njihov mentor Duško Mandić. Mirjana Mitin, Nikolina Nerovčić i Ivana Perić, 3.e prodavač

izbjegle tremu, prodavačice su im dale po koji savjet kako pristupiti kupcu. Već u 10 sati počelo je natjecanje koje je predvodila tročlana komisija s članovima profesoricom Gordanom Kovač, profesoricom Mirnom Mikić i profesoricom Martinom Miler koja je ujedno bila i kupac. Natjecanje je započelo uzimanjem rednih brojeva i pitanja. Svaka je natjecateljica imala različito pitanje te su posebno izlazile jedna po jedna (dok su ostale neizvjesno prisluškivale iz skladišta) pred komisiju obaviti svoj zadatak. Naše učenice imale su pitanja: 1. kupac kupuje majicu, 2. kupac kupuje odijelo i 3. kupac kupuje hlače. Osim svojih pitanja zadatak im je bio ostvariti dodatnu prodaju, riješiti prigovor kupca te ispisati paragon blok i zapakirati kupcu kupljenu robu.

Rezultati

Natjecanje je proteklo u ugodnoj i prijateljskoj atmosferi. Domaćini su se izuzetno potrudili da nam svima bude ugodno. Učenice naše škole osvojile su srednja mjesta tako da je učenica Nikolina Nerovčić osvojila 6. mjesto, a ostale su učenice slijedile poslije nje. O poretku na listi odlučivale su sitnice i jedan ili dva boda tako da svi natjecatelji mogu biti zadovoljni svojim sudjelovanjem na natjecanju. Prvo mjesto osvojio je učenik škole domaćina. U 9:00 sati sa predsjednicom ispitnog povjerenstva profesoricom Mirnom Mikić

počelo je izvlačenje robnih skupina, rednih brojeva natjecatelja te pitanja. Učenice Strukovne škole imale su robnu skupinu B koja je bila tekstilna roba zajedno s još dvjema natjecateljicama iz Požege. Uputile su se s profesoricom Ksenijom Som u butik Amadeus gdje su imale trideset minuta za upoznavanje prodavaonice i proizvoda, a mentori su u to vrijeme imali organiziran razgled muzeja i crkve sv. Jakova. Prodavačice u butika Amadeus ljubazno su primile učenice i detaljno pokazale proizvode našim natjecateljicama. Kako bi učenice

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ NJEMAČKOGA JEZIKA

KNJIGOVODSTVO S BILANCIRANJEM

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Pozvani

8

Nakon završetka natjecateljice su se uputile u školski restoran gdje su zajedno s ostalim natjecateljima uživale u ručku. Rezultati su objavljeni u 16 sati. Za to vrijeme učenice su svoje nestrpljenje tratile boljim upoznavanjem ostalih natjecatelja, smijehom, šalom i razmjenjivanjem iskustava i dojmova. Napokon je došao i trenutak objavljivanja rezultata, što je učinio ravnatelj škole Mladen Graovac. Najbolji rezultat ostvario je slatinski natjecatelj Josip Štefanović s 94 boda od ukupnih 100, dok su naše predstavnice zauzele: 6.mjesto Nikolina Nerovčić sa 82 ostvarena boda, a 8. mjesto podijelile su Ivana Perić i Mirjana Mitin sa 78,54 boda. Uslijedilo je slikanje, dodjela pohvalnica i srdačan ispraćaj kući. Naše predstavnice otišle su zadovoljne, ponosne i s lijepim životnim iskustvom, a svoje dojmove podijelile su sa svojim mentorom Duškom Mandićem, profesoricom Kovač te svojim učenicima iz razreda.

Na županijsko natjecanje u poznavanju njemačkoga jezika koje će se održati početkom ožujka u Slatini pozvano je troje učenika Strukovne škole. Iz 3.c razreda komercijalista pozvani su Juraj Zahanek (osvojio 43 boda od 60) i David Vrdoljak (37 bodova), mentor im je profesor Tihomir Halužan, a iz 3.b Tomislava Knežević (38 bodova), mentorica je profesorica Biljana Juzbaša.

Suzana Sljepčević, 4.b

Najbolja I. Uložnik Međužupanijsko natjecanje iz knjigovodstva s bilanciranjem održano je u Strukovnoj školi 19. veljače 2013. Na natjecanju su sudjelovali: učenica Ivana Uložnik iz Ekonomske škole Požega, Antun Odobašić, Tea Šulter i Sanja Pešorda iz Ekonomsko birotehničke škole iz Slavonskog Broda i iz Strukovne škole Virovitica Mateja Podravac iz 4.a i Suzana Sljepčević iz 4.b. Učenicima je prije početka sreću poželjela ravnateljica Pavica BiondićIvanković. Ispit se od 9 do 12:15

sati. Prvo mjesto osvojila je učenica Ekonomske škole Požega Ivana Uložnik. Naše učenice osvojile su drugo i četvrto mjesto. Unatoč napornom radu i trudu nitko nije prošao dalje jer nitko nije riješio više od 70% ispita.


MEĐUŽUPANIJSKO NATJECANJE MLADI PODUZETNIK

• Međužupanijsko natjecanje održalo se 20. veljače 2013. u Slavonskom Brodu, u srednjoj Ekonomsko-birotehničkoj školi. Sudjelovalo je šest ekipa. Ekipe domaćini, ekipe iz Požege i mi iz Virovitice Sve je počelo u rujnu ove školske godine kada nam je naša profesorica, ujedno i mentorica, Silvija Kekez predstavila natjecanje „Mladi poduzetnik“. Bilo nam je sve to prilično nejasno, ali Dario Deak (4.b), Daria Smiljanić i ja (4.a), kao ekipa, odlučili smo se upustiti u to. U početku nismo baš imali osjećaj da nešto zaista radimo. Kako su se bližili zimski praznici, profesorica je postajala sve napetija te je inzistirala na stalnim pripremama. Sad smo već mislili: „Ajme, u što smo se to uvalili?!“. Školsko natjecanje održalo se krajem siječnja. Sastojalo se od zadataka vezanih za osnivanje tvrtke. Morali smo proći kroz cijeli poslovni i marketinški plan naše tvrtke, popuniti knjigovodstvene isprave, sastaviti poslovno pismo ili izvještaj na hrvatskom i engleskom jeziku, izraditi letak te

Primanje priznanja na Međužupanijskom natjecanju

pitanja za provedbu ankete vezane uz zadani proizvod. Ostvarili smo 86 bodova od mogućih 100 što nam je omogućilo prolaz na međužupanijsko natjecanje. Pripreme za međužupanijsko bile su još intenzivnije, poradili smo na greškama u kojima

NAŠE NADE NA OVOGODIŠNJOJ ŽUPANIJSKOJ SMOTRI ora

Arbn

Ljiljana

Goran, Aleksandra, Vanja, Rea i Roberto

smo griješili na školskom natjecanju. U svemu su nam, uz prof. Kekez, pomogle i profesorice Snježana Cah i Ljerka Nađ. Međužupanijsko natjecanje održalo se 20. veljače 2013. u Slavonskom Brodu, u srednjoj Ekonomsko-birotehničkoj školi. Sudjelovalo je šest ekipa. Ekipe domaćini, ekipe iz Požege i mi iz Virovitice. Natjecanje je trajalo puna 3 sata, a nakon toga smo, zajedno s profesoricom, iskoristili vrijeme dok je povjerenstvo ispravljalo radove i razgledali grad. S ostvarena 73 boda osvojili smo treće mjesto. Ni jedna od ekipa nije ostvarila prolaz na državno za što je trebalo 80 bodova. Slijedila je čestitka ravnatelja škole uz priznanje i prigodan poklon. Svima nam je kroz glavu proletjelo sve što je prethodilo ovom natjecanju. Sav rad, sva živciranja, sav smijeh. I preplavio nas je osjećaj da smo napravili nešto vrijedno, da je naš trud nečemu poslužio. Mladi poduzetnik definitivno je nešto u što biste se trebali uključiti jer vas uspjeh u tako nečemu puni samopouzdanjem i vjerom u sebe. Shvatite da ste sposobni stvoriti nešto. Stekli smo nova poznanstva. Domaćini su bili izrazito ljubazni. Zaista, predivno iskustvo.

NATJEÅCANJA

Vrijedno iskustvo

Ivana Blažević, 4.a ekonomist

LiDraNo 2013.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Literarno stvaralaštvo Blizu njih Arbnora Šahini, 1. r. Voditeljica Vanesa Topalović Za moje ljude Ljiljana Krnjaić, 2. r. Voditeljica Jelena Balenović Priča Goran Čordaš, 4. r. Voditeljica Vanda Balaž Novinarsko stvaralaštvo Školski list Strukovnjak, br. 10 Aleksandra Đukić, 4. r. Voditeljica Marija Karacsonyi Dramsko-scensko stvaralaštvo Rea Pranjić, 4. r. Optužena, Slavenka Drakulić Voditeljica Vanda Balaž Vanja Radanović, 4.r. i Roberto Mioš, 1. r. Volio bih da me vole, Ady Endre Voditeljica Vanda Balaž

9


NATJECANJA

VJERONAUČNA OLIMPIJADA - POŽEGA, 19. VELJAČE 2013.

DVANAESTI VIGOR BARMEN KUP ŽUPANJA, VELJAČA 2013.

Najbolji od strukovnih L. Viljevac pobjednica, H. Grizelj treća Tomislava Knežević i Katica Jelenčić, 3.b

Rješavanje testa na Olimpijadi (snimio: M. Voronjecki)

Ekipa Strukovne škole sudjelovala je na Vjeronaučnoj olimpijadi koja se održala 19. veljače u Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi i na kojoj je sudjelovalo devetnaest timova srednjih škola Požeške biskupije (četiri županije). Tim Strukovne škole, u kojemu su bile učenice 3.b razreda ekonomista Tomislava Knežević, Katica Jelenčić, Martina Šimunija i Marija Živković, osvojio je osmo mjesto. Tema ovogodišnje Olimpijade bila je Sveti Dominik i red propovjednika. Prvi dio natjecanja sastojao se od pisanja testa i u tome je ekipa Strukovne škole osvojila deseto mjesto, no u drugome dijelu - tomboli - bili su tako dobri da su se preselili na osmo mjesto, što je najbolji plasman od svih strukovnih škola koje su sudjelovale. - Na ovom natjecanju dobro smo se zabavili, nasmijali i proživjeli novo iskustvo. Upoznali smo nove prijatelje i pritom naučili nešto novo. Nakon napornog dana lijepo smo proslavili uz kolače i pizzu. Odlučili smo sve ponoviti i iduće godine izjavile su zadovoljne sudionice. Učenice je za natjecanje pripremala vjeroučiteljica Marija Olić.

Lorena i Helena s mentorom J. Botićem

Na 12. Vigor barmen kupu u Županji, natjecanju učenika ugostiteljskih usmjerenja iz Virovitice, Osijeka, Požege, Županje, Orašja u Bosni i Hercegovini te drugih mjesta, koji se održava u okviru Šokačkog sijela, i ove su se godine učenici Strukovne škole Virovitica pod vodstvom mentora, stručnog nastavnika Josipa Botića, natjecali u dvije discipline i postigli izvrsne rezultate. U disciplini pripremanja kratke barske mješavine u ručnom mješaču učenica prvog razreda turističko-hotelijerskog komercijalista Lorena Viljevac osvojila je prvo mjesto, a u disciplini pripremanja bezalkoholne mješavine učenica drugog razreda istog usmjerenja Helena Grizelj osvojila je treće mjesto.

REGIONALNO NATJECANJE GASTRO - OSIJEK, 22. VELJAČE 2013.

Kristina Kolarić, 4.d

Naši na Gastru 2013. 1.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

2.

10

3.

Na regionalnom natjecanju Gastro učenika ugostiteljskih škola nekoliko županija i regija istočne i sjeverne Hrvatske sudjelovali su i učenici Strukovne škole Virovitica sa svojim mentorima u četiri kategorije. U kategoriji pripremanja menija sudjelovala je Katica Zeman (3. f.) i voditeljica Sanja Bodalija-Mikšić. Meni je posluživao Dejan Popović (3.g.), voditelj je Josip Botić. Slatki izložak Čokoladnu rapsodiju pripremila je Matea Škrtić (2.g), voditeljica je Melita Balenović. U kategoriji duge barske mješavine s 4.

koktelom Simply red nastupila je Ivana Krapac (3.d), s mentorom Josipom Botićem. U kategoriji recepcijskog poslovanja natjecala se učenica Kristina Kolarić (4.d), mentorica je profesorica Gordana Kovač. 1. G. Kovač i Kristina; 2. Katia i S. Bodalija-Mikšić; 3. Dejan; 4. Matea i M. Balenović; 5. Ivana i J. Botić 5.


ENGLESKI JEZIK, UGOSTITELJSKO POSLUŽIVANJE I KUHARSTVO SA SLASTIČARSTVOM

• Projekt je spojio teoretska i praktična znanja triju nastavnih predmeta • Kuhanje britanskih jela, posluživanje na britanski način i komunikacija na engleskom jeziku Fotografije: Mario Blažević, 4.d

Andrea Lukač i Ivana Đurasek, 4.b

Britanska kuhinja naziv je projekta što ga je 15. veljače u praktikumu posluživanja proveo 4.d razred turističko hotelijerskog komercijalista s ciljem spajanje teoretskih, praktičnih znanja i vještina triju programa: Engleskog jezika, Kuharstva sa slastičarstvom i Ugostiteljskog posluživanja. Učenici su proučavali recepte na nastavi Engleskog jezika, pripremali pano s informacijama o jelima i pićima koja će biti poslužena i na samom kraju pripremali jela na nastavi kuharstva. U kabinetu posluživanja troje učenika - Veronika Špoljarić, Matej Mato Paljar i Sandra Barić - posluživali su jela na engleski način uz komunikaciju na engleskom jeziku i uz pratnju karakteristične engleske glazbe. U ulozi gostiju sudjelovalo je četvero učenika: Valeria Pacaloš, Antonia Srdić, Andrea Lukač i Ivan Aščić. Oni su konzumirali pripremljena jela i pića te po završetku ručka svako jelo i piće zasebno ocjenjivali. Uz mnogo truda i davanja važnosti pripremanju pića učenici koji su posluživali ponudili su svojim gostima limunadu, zeleni čaj, naranču s đumbirom te limun s đumbirom. Na nastavi kuharstva učenici su pripremili meni koji je sadržavao juhu od bundeve s jabukama, puding od krumpira, pisanicu

Wellington te mahune na engleski način, kupus salatu i za desert pitu od jabuka. Nenaviknuti na vrlo blago začinjena jela, karakteristična za englesku kuhinju, učenici su prokomentirali da im je u jelu nedostajalo soli i drugih začina. Učenicigosti ocijenili su meni prosječnom ocjenom 4,3, dok je prosječna ocjena za posluživanje bila 4,85. Na kraju projekta ispunjavala se anketa i većina učenika bila je zadovoljna njegovom provedbom. Zaključili su da su mogli istodobno učiti i uživati u radu i žele slične projekte jednom u polugodištu. U svakom dijelu projekta svi su ponešto naučili i znaju da vrijedi uložiti potreban trud radi ovakvog učenja kroz projekt. Iako u početku od svega nisu očekivali mnogo, zadovoljni su jer su naučili nešto novo i korisno. U svemu tome pomogli su im i vodili ih Mirjane Jagrić, prof. eng. jezika, Ljubica Mihaljević, prof. kuharstva, i profesor posluživanja Mato Balenović. Također su učenici imali mnogo ideja za nove projekte, kao što su talijanska, bosanska, slavonska, francuska i druge kuhinje, te specijalitete vezane za hrvatsku kuhinju. Anketa je pokazala da uz projekte žele ostvariti više profesionalnosti u radu. Njihov trud bio je nagrađen dobrim ocjenama.

Kuharska ekipa i nastavnica Ljubica Mihaljević

PROJEKTI

Dobar tek

BRITANSKA KUHINJA

Ivana i Katarina nude pisanicu Wellington i mahune na engleski način Upute prof. Mirjane Jagrić

Pune ruke posla

Račun, molim

Gosti u restoranu i njihovi konobari

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

11


SVJETSKI DAN TURIZMA PROJEKTI

NUTRICIONIZAM SUDIONICI Učenici Strukovna škola Virovitica KUHARI Ivona Burlić, Kristina Mikić, Mihael Tomola, Adrijana Dutković, Laura Furdić, Ante Šimić KONOBARI Tomislav Krmpotić, Josip Marijanović, Patricija Virt, Kristijan Popović SLASTIČARI Valentina Papučić, Mihaela Deskar, Barbara Stubičar, Goranka Damjanović TURISTIČKO – HOTELIJERSKI KOMERCIJALIST Tihana Ferenac, Helena Grizelj, Paula Cindrić, Mateja Plavšić, Barbara Bićanić, Anita Ružica Mijatović Srednja škola Stjepana Sulimanca Pitomača KONOBARI Ines Međurečan, Toni Brkić, Alen Šokec, Domagoj Jakupec, David Mihaljević, Luka Barčan, Ivana Krsnik, Ivana Kalenik, Mateja Janček, Borna Markovinović KUHARI Mateja Peša, Vanja Rukavina, Josip Kaša, Valentina Rakitničan, Martina Globan, Petra Globan , Luka Đurišević, Ines Skec, Lucija Horvat, Lucija Krsnik, Belša Antun Srednja škola „Stjepan Ivšić“ Orahovica KUHARI 1.d Martina Odobašić, Ivan Forintić, Terezija-Agneza Bukovac, Matea Mađarić, Robert Šramek, Jadranka Nekić

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

KONOBARI 1.d Marijana Strapač, Marijana Filipović, Viktorija Pancer, Ana Findrik

12

KUHARI 2.d Lucija Kamenar, Andrea Šorman, Dario Stošiuć, Ivan Vuković, Samanta Zaračko, Dajana Vučičević, Kristina Kiš, Robert Kovač KONOBARI 2.d Viktorija Sudarić, Manuela Najmenik

Predstavnici institucija sudionica u projektu na početnoj konferenciji

MODULI 1. Osnove prehrane i novi pristupi 2. Osnove prehrane u održavanju zdravlja tijekom cijelog životnog ciklusa (sprečavanje bolesti) 3. Osnove prehrambene terapije i primjena u ugostiteljstvu 4. Čitanje i razumijevanje deklaracije hrane 5. Dijeta i prehrana počinje (nastala) u proizvodu 6. Popularne dijete i temeljne odrednice za smanjenje tjelesne težine 7. Osnovna mediteranska prehrana 8. Alternativna dijeta (vegetarijanstvo, makrobiotika, Ayurveda, sirova hrana) 9. Metode pripreme hrane za očuvanje hranjivih tvari 10. Nove tehnologije u pripremi hrane 11. Kreativna kuhinja i važnost osjetila u prehrani 12. Osnovni principi izbora izrade

Strukovna škola Virovitica u partnerstvu sa Srednjom školom „Stjepan Ivšić“ iz Orahovice i Srednjom školom Stjepana Sulimanca u Pitomači provodi projekt „Budi sretan, budi zdrav, nutricionizam i njegova primjena u školskom kurikulumu“. Projekt se financira sredstvima IPA fonda za razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj, a cilj mu je promicati znanja o nutricionizmu kao znanosti koja proučava prehranu i utjecaj prehrane na zdravlje čovjeka. Strukovna škola Virovitica jedna je od 30 strukovnih škola u Hrvatskoj kojoj su odobrena bespovratna sredstva za projekt iz IPA programa Razvoj ljudskih potencijala u komponenti Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada/gospodarstva. Značajnu ulogu u potpori i realizaciji projekta imaju osnivač škole Virovitičkopodravska županija i Razvojna agencija Virovitičko-podravske županije VIDRA.


Budi sretan budi zdrav Monika Kovač, 4.a

Ukupna vrijednost projekta iznosi 144.997,25 €, odnosno 1.091.577,80 kuna. Nepovratna sredstva EU iznose 94,86 % od ukupne vrijednosti, odnosno 137.544,39 € ili 1.035.470,70 kuna. Najveći dio sredstava bit će utrošen na edukaciju 20 nastavnika stručnih predmeta ugostiteljske struke i 60 učenika koji se obrazuju za ugostiteljska zanimanja (po 20 iz svake škole). Ostali dio sredstava namijenjen je za nabavu opreme (ugostiteljske i ostalih nastavnih sredstava) te studijsko putovanje. Zašto baš nutricionizam Projektna ideja nastala je kao rezultat analize postojećih ugostiteljskih programa u kojima nisu dovoljno zastupljeni sadržaji iz područja zdrave prehrane i nutricionizma kao potrebe koju nameću novi trendovi na tržištu/u gospodarstvu. Osnovni cilj projekta je promicanje znanja o nutricionizmu kao znanosti koja proučava prehranu i način utjecaja prehrane na zdravlje čovjeka usvajanjem

novih kompetencija učenika i nastavnika ugostiteljskih usmjerenja (teorijska znanja i praktičnu nastavu). Odobravanjem traženih sredstava za ovaj projekt učenici će usvojiti nova znanja koja će prenositi na svoja buduća radna mjesta, biti konkurentniji na tržištu rada te širiti ideju o važnosti zdrave prehrane, a educirani nastavnici će prenositi stečena znanja na ostale generacije učenika. Početna konferencija Projekt je predstavljen na početnoj konferenciji na kojoj su uz ravnatelje i djelatnike srednjih škola govorili ravnateljica Strukovne škole Pavica Biondić-Ivanković, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije Vesna Šerepac i ravnateljica Razvojne agencije VIDRA Sanja Bošnjak.

NUTRICIONIZAM SUDIONICI Nastavnici Strukovna škola Virovitica Stoja Vujasin – nastavnica kuharstva Sanja Bodalija Mikšić – nastavnica kuharstva Ljubica Mihaljević – nastavnica kuharstva Melita Balenović – nastavnica slastičarstva Mato Balenović – nastavnik ugostiteljskog posluživanja Josip Botić – nastavnik ugostiteljskog posluživanja Renata Matišić – nastavnica strukovnih predmeta (poznavanje robe i prehrana) Karmenka Picek – nastavnica strukovnih predmeta (poznavanje robe i prehrana) Saša Hodak – voditelj praktične nastave kuharstva Mladen Vujičić – voditelj praktične nastave ugostiteljskog posluživanja

PROJEKTI SVJETSKI DAN TURIZMA

IPA PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA: MODERNIZACIJA ŠKOLSKIH KURIKULUMA U STRUKOVNIM ŠKOLAMA U SKLADU S PROMJENJIVIM POTREBAMA TRŽIŠTA RADA/GOSPODARSTVA

Srednja škola Stjepana Sulimanca Pitomača Darko Baričević, Darko Mihoković Davor Skender, Mirna Sudec, Ivana Kralj Srednja škola Stjepan Ivšić Orahovica Mirjana Boloban, dipl. inž. prehrambene tehnologije, majstor kuhar, prof. mentor Brigita Jurlina, dipl. inž. prehrambene tehnologije, majstor kuhar, prof. Mira Križanović, dipl oecc, prof. mentor Ivan Jurišić, oecc, majstor konobar, stručni učitelj Danira Vinković, majstor kuhar, kuhar specijalist, stručna učiteljica

U sklopu projekta škola je dobila ugostiteljsku opremu i druga nastavna sredstva

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

13


PROJEKTI

NUTRICIONIZAM

U teoriji i praksi Učenici na prvom predavanju

Učenika radionica o osnovama prehrane

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Novi pristupi prehrani

14

Kristina Mikić i Ivona Burlić, 1.f kuhar

Predavanje o osnovama prehrane

Učenici 1., 2. i 3. razreda kuhara, slastičara, konobara i turističkohotelijerskih komercijalista slušali su predavanje o nutricionizmu. Mr. sc. Irena Šveda mag. nutric. predavala je teorijski dio, a profesorice Eni Milosavljević, mag. nutric. i Ivana Berger, dipl. ing. preh. teh., praktični dio. Na teorijskom dijelu razgovaralo se o zdravoj prehrani i probavi te što znači dijeta i kako dijete utječu na čovjekov život ako se ne provode pravilno i o bolestima koje na prvi pogled ne izgledaju opasno, što zapravo nije točno, jer može doći čak i do smrtnih slučajeva. Na praktičnom dijelu učenici su dokazivali koja hrana sadrži škrob, slagali svoj tanjur zdrave prehrane i crtali svoju piramidu prehrane, te se uspostavilo da je učenička piramida obrnuta od prave piramide prehrane. Spravljali su salatu od povrća i voća, prepoznavali žitarice, crtali tanjur dijabetičara. Nakon toga je prof. Berger pripremala „vegetarijansko meso“ – zamijesila je tijesto od brašna i vode te ga je ispirala od škroba pod mlazom vode. Modernizirani kurikulum pomoći će učenicima da steknu kompetencije koje će im pomoći da budu konkurentniji na tržištu rada, da prošire svoje poslovne vidike, poboljšaju timski rad i vještine kreativnosti i spretnosti, da steknu svijest o važnostima rada na kvaliteti. Učenici i nastavnici u dvanaest će se modula upoznati s novim spoznajama o pravilnijem načinu života.

Profesori na predavanju

Profesori pred praktičnim zadatkom

Kako riješiti problem?

Nove spoznaje za sve sudionike


Dijeta - način života

Nutricionizam Tradicionalna znanja o nutricionizmu očuvana su kroz ayurvedski nutricionizam (star više od 5000 g.) i kinesku medicinu (zapisi stari i oko 2500 godina). Prema pisanju poznatog znanstvenog časopisa Lancet, posljednjih godina došlo je do globaliziranja tradicionalne kineske medicine u svijetu.

Zdravi tanjur

Osnovna podjela namirnica skupine namirnica 1. Žitarice i krumpir – složeni ugljikohidrati, vlakna, vitamini, minerali, esencijalne aminokiseline 2. Povrće – složeni ugljikohidrati, vlakna, vitamini, minerali 3. Voće – jednostavni ugljikohidrati, vlakna, voda, vitamini, minerali 4. Meso, ribe (morski plodovi), jaja, mahunarke, orašasti plodovi – proteini, masti, vitamini, minerali 5. Mlijeko i mliječni proizvodi – kalcij, proteini, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali 6. Šećeri i masti

žitarice

povrće

ulja

mlijeko

voće

žitarice

povrće

proteini

mlijeko

Piramide pravilne prehrane

• Skupine namirnica – 5 glavnih + 1 • Raspodjela prema sadržaju nutrijenata (proteini, ugljikohidrati, masti i šećeri, vitamini i minerali) • Predlaže se konzumacija određene količine namirnica iz svake skupine – putem jedinica serviranja • Prikaz kroz piramidu pravilne prehrane – zbog praktičnosti primjene

meso

Zdrava hrana za sudionike projekta

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Okrjepa za učenike

voće

lat. - diaeta grč. - diaita Danas prevodimo s: NAČIN PREHRANE Ne odnosi se samo na redukcijsku dijetu. Postoje različiti načini prehrane (dijete): kod gastritisa, kod povišenog tlaka, za redukciju težine... Neprikladna dijeta jedan je od glavnih čimbenika za razvoj neravnoteže i bolesti. Prikladna, uravnotežena dijeta - esencijalna je u liječenju, hrani i um i tijelo (bitna za psihičko i fizičko zdravlje).

PROJEKTI

relativno nova znanost i studij na Zapadu

15


PROJEKTI

SVJETSKI DAN TURIZMA

Monika Kovač, 4. a

Svjetski dan turizma, 27. rujna, obilježila je i Strukovna škola Virovitica cjelodnevnim projektom pod nazivom Turizam i održiva energija: jačanje održivog razvoja, u suradnji s Pustarom Višnjica. Program je obuhvatio predavanje Ksenije Plantak, direktorice Višnjice, i njezin razgovor s učenicima, učeničke radionice o turizmu općenito, o hrvatskome turizmu, o svjetskom danu turizma, o pustari Višnjici, europskoj destinaciji izvrsnosti, te o povezanosti između održivih izvora energije i turizma. Učenici i nastavnici kušali su i brojna raznolika jela od batata, dar Pustare, što su ih pripremili učenici ugostiteljskih usmjerenja pod stručnim vodstvom Sanje Bodalija-Mikšić. Obilježavanje Svjetskog dana turizma organizirali su profesori ekonomske (Jadranka Krmpotić, Sanja Hanzić, Igor Kekez, Antonio Risović, Gordana Kovač i Boris Kugler) i ugostiteljske grupe premeta (Sanja Bodalija-Mikšić, Mato Balenović i Melita Bogata trpeza u povodu Svjetskog dana turizma Balenović).

PREDAVANJE I PREZENTACIJA

Višnjica - turistička dragocjenost Mirela Radanović i Adriana Režić

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

U povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma 27. rujna, u našoj školi organiziran je projektni dan. Na početku događaja voditeljice Rea i Barbara pozdravile su učenike, profesore i goste, a zatim je prof. Risović održao uvodnu riječ o obilježavanju Svjetskog dana turizma. Slijedio je govor ravnateljice Pavice Biondić-Ivanković koja je srdačno pozdravila goste iz pustare „Višnjica“, učenike, profesore koji su sudjelovali u organizaciji te manifestacije u našoj školi. Svima je poželjela ugodan dan i pozvala naše goste da ponovno dođu kada god požele. Cijeli ovaj događaj uljepšali su učenici 4. razreda Dario, Ivan i Adrian svojom glazbenom izvedbom. Zatim nam je direktorica pustare „Višnjica“, gđa

16

Spektakl za goste

Ksenija Plantak, direktorica Pustare Višnjica

Ksenija Plantak ispričala kako je došlo do ulaganja kapitala baš u to područje. Na samom početku njenog predavanja pogledali smo uvodni film o tome kako

Ugostiteljska ponuda Višnjice

je pustara izgledala do 2006. godine prije obnove kako bismo shvatili koliko je truda, napora i novca uloženo da bi pustara izgledala ovako kako danas izgleda. Nakon filma prikazana je prezentacija u kojoj je prikazan povijesni pregled, o obiteljima koje su živjele ondje i kako je pustara mijenjala vlasnike. Također smo vidjeli današnji izgled pustare, restorana i mogućnosti koje se nude zaposlenicima kojih je sada 30, ali očekuje se povećanje tog broja na oko 100 zaposlenih. Pustara „Višnjica“, koja je danas prava dragocjenost, ima Europsko priznanje za destinaciju izvrsnosti i ponosi se uzgojem i izvozom divljači jer je to izuzetno teško postići. Svoje predavanje gđa Plantak završila je pozdravom i pozivom svih nas u obilazak pustare.


UČENIČKE RADIONICE: IZRADA PLAKATA O TURIZMU

Pustara Višnjica

dobro. Pustarom je prvo gospodarila obitelj Schaumburg-Lippe, a zatim obitelj Pejačević i grofovska obitelj Drašković. Pustara je prostrano poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje nego služi za uzgoj i ispašu stoke, u ovom slučaju, arapskih konja. Pisali su bitnije stvari o Višnjici: sadržaj imanja, smještaj, uzgoj batata, konja, jelena Lopatara. Također su napomenuli da je Višnjica dobila priznanje Europske destinacije izvrsnosti. Slike su bile crno bijele i prikazivale su konje, batat, jelene, izgled restorana, i vanjsko uređenje Višnjice. Za predstavnika su izabrali Gorana Čordaša koji je bio ozlijeđen i nije mogao izrađivati plakat pa se odužio na taj način. Ne nadaju se pobjedi jer nisu zadovoljni plakatom i tu su došli zbog druženja, zabave i upoznavanja nečeg novog.

Svjetski dan turizma

Hrvatski turizam Slučajnim odabirom u radionici s nazivom Hrvatski turizam činili su učenici: Ivona Bazijanac 1.b, Marina Fosić 2.b, Adrijana Dolinac 4.d, Tihana Husnjak 4.b, i Monika Jendrašić 2.a. Na pitanje kako im se sviđa tema koju su dobili, sudionici ove radionice su odgovorili da je solidna i da je moglo biti i gore. Desetak minuta trajao je dogovor i onda su se odlučili da će sami nacrtati Hrvatsku. Dobro su se složili kao ekipa, nadopunjavali se, imali puno ideja i

lijepo surađivali. Za naslov su koristili oblike slova iz Microsoft worda te su ih obojili flomasterima. Neki su pisali na plakat olovkom, a drugi podebljavali napisano flomasterima. Pisali su ukratko o turizmu općenito i o kontinentalnoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Kvarneru. Koristili su podatke s Wikipedije. Slike koje su stavili na plakat bila su poznata turistička odredišta u Hrvatskoj: Plitvička jezera, Nacionalni park Krka i Kornati. Kako se vrijeme bližilo kraju, bili su zadovoljni postignutim rezultatima i nadali su se pobjedi jer, kako oni kažu, uložili su puno truda u njega. Plakat je prezentirala Marina Fosić.

U grupi koja je imala zadatak da napravi plakat o Svjetskom danu turizma nalazili su se Tea Milković 1.d, Maja Ferenčević 2.a, Ivona Ivoš 3.d, Ivana Đuresak 4.d i

Grupu koja je imala zadatak napraviti plakat o održivim izvorima energije i turizmu činili su Fran Zahanek 1.a, Domagoj Domenčić 3.d, Marija Komar 4.b i vođa Barbara Špoljar 4.a. Kada sam ih pitala što misle o temi, rekli su mi da je to jedna od najtežih tema i da im se nije svidjela. No oni su napravili super plakat, i to sve pod budnim Barbarinim

okom, koja je za svoju grupu imala same riječi hvale. Iako su bili zadovoljni svojim plakatom i svojom složnošću i bili su uvjereni da će pobijediti no završili su na četvrtom mjestu. Nadam se da neće biti tužni, nego da će s osmjehom dočekati novu radionicu.

Turizam u brojkama U povodu Svjetskog dana turizma 27. rujna proučavali smo turizam u brojkama za 2006. godinu i srpanj 2012. godine. 2006. godina bila je rekordna godina hrvatskog turizma. Prvi put je prijeđen broj od 10 milijuna dolazaka turista. Prema pronađenim podacima za srpanj ove godine koji iznose oko 2.800.000 dolazaka turista, pretpostavljamo kako bi ova godina možda mogla nadmašiti rekordnu 2006. Porazne statistike pokazuju da sve manje Hrvata ljetuje na Jadranu. Točnije, samo 7% od ukupnog broja za srpanj 2012.

Također, usporedili smo prihode 2005. i 2006. godine. U prvih devet mjeseci, prve godine prihodi od turizma porasli su 4% u odnosu na sljedeću godinu. Procjenjuje se da su prihodi premašili čak 6 milijardi eura. Što se tiče prometa u Hrvatskoj 2006., ostvaren je porast broja dolazaka turista za 3,9% u odnosu na prošle godine, a ove godine su rast turističkog prometa zabilježile Ličko-senjska županija (3% više dolazaka i 4% noćenja), Istarska (1,3% više dolazaka i čak 7,6% noćenja) te Dubrovačkoneretvanska županija. Ostale primorske županije bilježe pad turističkih dolazaka, ali ne i broj noćenja. Nadamo se da će broj turista iz godine u godinu rasti i da će tako naš turizam doživjeti još veći procvat.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Održivi izvori energije i turizam

PROJEKTI

U grupi Pustara Višnjica bili su: Anamarija Mikić 1.d, Kristina Kovač 3.d, Ester Karacsonyi 1.b, Goran Čordaš 4.a, i Andrea Lukač 4.d. Materijale su sami donijeli, a nešto su i printali u školi. Na početku su imali male nesuglasice koje su brzo riješili i postali su složni i odlučni. Svatko je dobio svoj posao, a zajedno su odlučili da će sve pisati na papire u boji i zalijepiti na hamer papir. Početni naslov je bio sitan pa su okrenuli papir i počeli ponovno. Za temu kažu da im je super jer je bila prezentacija o tome prije radionica na kojoj su saznali da se pustara Višnjica prvi put spominje sredinom 19. stoljeća kao poljoprivredno

vođa Antonio Babec 3.d. Razgovarajući s članovima grupe vidjela sam da su jako veseli i zabavni i uvijek spremni na šalu. Njihov vođa je za temu rekao da je jako zanimljiva i da imaju puno materijala za izradu plakata. Atmosfera u grupi je super, grupa savršena i svi rade. Antonio se nadao da će pobijediti, no završili su na trećem mjestu. Nadam se da nisu pretužni i da su se dobro zabavili kao što sam se i ja.

Ines Mijatović i Mateja Crljenić

17


SVJETSKI DAN TURIZMA

Mateja Crljenić 1.c i Ines Mijatović 4.a

PROJEKTI

KUHARI PRIPREMILI POSLASTICE OD BATATA

Raznovrsno i ukusno

Za pripremu jela i kolača bili su zaduženi učenici kuharskog usmjerenja po vodstvom profesorice Sanje BodalijaMikšić. Već dan ranije cijeli razred je pripremio sve što je potrebno, a na sam dan projekta radili su Mario Vrbančić, Ivan Buzovac, Adrijana Dutković, Ante Šimić, Katica Zeman, Anamarija Virovkić, Antonija Jager, Ivona Rajnović i Laura Furdić. Učenici su na svoja radna mjesta došli u 7. sati i pažljivo slušali upute jer su se prvi put susreli s tom namirnicom. Morali su biti oprezni i pažljivi, svatko

je nešto radio te su se međusobno nadopunjavali i surađivali. Cijela škola je mirisala na slasna jela i kolače. Atmosfera je bila radna, užurbana, napeta, pa smo im mi novinari smetali i nažalost, nismo mogli gledati kako to sve pripremaju. Svatko je dao svoj maksimum i nisu imali vremena puno odgovarati na pitanja, ali su se složili da je batat ukusan i da su se iznenadili što se sve može napraviti od njega. Sva jela uspješno su pripremljena i kada su sve završili, upitali smo profesoricu za recepte.

Kuhari pripremaju poslastice od batata

MALA KUHARICA Batat gricko

Sastojci: 2 šalice brašna (1šalica=200ml), 2 pune žličice paprike, 1/2 ravne žličice papra + posip po vrhu, 1 puna žličica soli,1 žličica šećera, 1 šalica batat pirea, 4 pune žlice maslinova ulja, 1/4 žličice sode, 1 bjelanjak Priprema: Skuhajte/ispecite (po vlastitoj želji) batat. Ja sam ga kuhala oko 20-ak min., a zatim propasirala u pire. Ako se odlučite za opciju pečenja, mislim da je vam je potrebno oko 40-ak min. Uključite pećnicu na 180 stupnjeva. Prosijte brašno, dodajte sodu, šećer, sol, papriku i papar. Izmiješajte! U smjesu pridodajte narančasti babat i maslinovo ulje. Smjesu ponovce primješate i korigirate okuse ukoliko zatreba. Razvaljate tijesto na tanje (ukoliko želite mekšu varijantu krekera, ostavite najmanje 5 mm debljinu tijesta… pečenjem oni malo narastu). Iz razvaljana tijesta radite željene oblike svojih krekera. Stavljate ih na papir za pečenje, premažete bjelanjcem, svakog pospite s još malo papra i po želji soli te stavite peći oko 12 min, do zlatnosmeđe boje.

BROJ 9 • VELJAČA 2012.

Kolač od batata i grisa

18

Sastojci: 500 g batata, 1 l mlijeka, kora 1 naranče naribana, 150 g šećera, 1 vanilin šećer, 125 g margarina, 250 g grisa, 2 dl vode Priprema: Batate ogulite, narežite na četvrtine i kuhajte 15 – 20 minuta. Ocijedite ih i propasirajte. Zakuhajte mlijeko, dodajte pire od batata, vodu, narančinu koru, šećer i vanilin šećer te kuhajte 1 – 2 minute, stalno miješajući kako bi se rastvorile sve grudice. U tavi rastopite margarin, dodajte gris i pržite ga 6 – 7 minuta, stalno miješajući kako ne bi nastale grudice. Smiješajte obje smjese, kuhajte 3 minute, odnosno dok se gris ne počne odvajati od posude. Izlijte smjesu u veliku

posudu za pečenje kolača, poravnajte je vlažnim nožem i ostavite da se ohladi. Kolač, po želji, ukrasite Kraš ekspresom ili šlagom.

Kroketi od batata

Sastojci (do 20 komada): 400g batata, 1 dl ulja, 3 režnja češnjaka, 1 žlica usitnjenog vlasca svježeg ili sušenog, ½ žličice majčine dušice, ½ vrećice začina za ćevapčiće, 500 g zobenih pahuljica, 3-4 žlice krušnih mrvica, sol, malo Vegete. Priprema: Batate ogulite, narežite na četvrtine i kuhajte 15-20 min. Ocijedite ih i propasirajte. Na malo ulja lagano popržite češnjak, dodajte pire od batata, malo soli i začine. Kuhajte na srednje jakoj vatri 5 – 6 minuta. Dodajte zobene pahuljice i malo više soli. Smjesu maknite s vatre, dobro je promiješajte i ostavite da se ohladi. Dodajte mrvice i malo Vegete te još jednom promiješajte. Oblikujte šnicle i pržite na preostalom ulju u teflonskoj tavi svaku stranu oko 3 minute, odnosno dok obje strane ne porumene i ne dobiju koricu.

Namaz od batata i prosa

Sastojci (oko 600 g namaza): 100g prosa, ½ žlice margarina, 1 crveni luk, usitnjeno 400 g batata s narančastim mesom, 3 režnja češnjaka oguljenog i izrezanog na kockice, ½ žličice usitnjene kadulje, 1 žlica sušene slatke mljevene paprike, 1 žlica svježeg usitnjenog peršinovog lista, ½ žličice soli. Priprema: Kuhajte proso u pola litre vode s dodatkom 1 žličice soli 15 minuta. Rastopite margarin, dodajte crveni luk i pržite ga dok ne omekša. Dodajte batat i pržite 3 minute. Dodajte češnjak i kadulju te pržite 3 minute. Dodajte mljevenu papriku, pola žličice soli i pržite dok

batat ne postane mekan. Istresite u dublju posudu, dodajte proso i peršinov list te štapnim mikserom napravite žitku smjesu. Poslužite kao namaz ili kao topao prilog uz meso ili preljev za tjesteninu. Stavite u plastičnu posudu koja se može hermetički zatvorit i prelijte tankom slojem maslinovog ulja. Namaz možete držati u hladnjaku do 5 dana.

Ružice i kiflice s batatom

Sastojci: 100g oštrog brašna, 400g mekog brašna, 20g svježeg kvasca, 1 žličica soli, 1 žlica maslinovog ulja, 300ml mlijeka od riže, 150 g batata, 175g maslaca. Priprema:Neoguljeni batat kuhajte oko 15 minuta. Ocijedite ga, ostavite da se malo ohladi, ogulite i propasirajte. U posudu malo ugrijte mlijeko, u njemu otopite kvasac, dodajte pire od batata, brašno, sol, ulje te zamijesite srednje tvrdo tijesto. Stavite tijesto na ravnu površinu i razvaljajte ga na debljinu od 0, 5 cm. Polovicu tijesta premažite maslacem te je preklopite drugom polovicom. Lagano razvaljajte tijesto u pravokutni oblik na debljinu od 0, 5 cm. Preklopite lijevu i desnu trećinu tijesta na srednju trećinu i ostavite tijesto da stoji oko 30 minuta. Razvaljajte tijesto u pravokutni oblik na debljinu od 0, 5 cm. Podijelite na dva pravokutna oblika i od svakog napravite štrucu. Svaku štrucu zatim režite na komade dužine 3 do 4 cm te tako dobiveno tijesto složite u pleh (ja sam slagala u kalup za muffine). Ili od tijesta oblikujte kiflice. Ja sam u kiflice stavila žlicu krem sira. Ostavite ružice ili kiflice da stoje oko 10 minuta kako bi narasle. Zagrijte pećnicu na 180º C i peciva pecite 20 do 30 minuta. Izvadite peciva iz pećnice i premažite ih s mlijekom od riže.


REPORTAŽA – OBITELJSKI POSAO U RESTORANU ZLATNI KLAS OTROVANEC

Branko Tkalčec

PROJEKTI

• Zlatni klas Otrovanec veliko je seosko imanje s restoranom za obitelj i poslovne ljude • U prostranom dvorištu nalazi se štala, starinske kuće i kovačnica • Na imanju se nalazi i mnogo životinja • Proizvode povrće kako bi bili sigurni da imaju svježe domaće proizvode za potrebe restorana

Uspjeh i neuspjeh dva su lica istog novčića

Ivana Lješčak i Tena Ciraki, 2.b

U okviru nastavnog predmeta obiteljski posao posjetili smo restoran Zlatni klas Otrovanec. Kada smo stigli, na vratima nas je veselo dočekao gospodin Branko Tkalčec koji će nam i pokazati cijelo imanje. Gospodin Branko je, nakon završetka ugostiteljske škole u Puli, a potom i povratka iz Njemačke, odlučio ostvariti svoj cilj o vrhunskom restoranu u Otrovancu u kojemu je imao samo mali dio polja i roditeljsku kuću. Godine 1977. osnovao je restoran, koji je prvobitno bio diskoteka za mlade, a 2001. dolazi do preokreta. Sve je više proširivao imanje, gradio seoske kućice i okrenuo se seoskom turizmu.

Seosko imanje za obitelj i poslovne ljude

Piće se može popiti i u ovoj kočiji

U ponudi i jahanje konja

imanja svratili smo do kovačnice u kojoj smo vidjeli kako su se prije izrađivale potkove i svi ostali potrebni alati i predmeti od željeza. Bilo je zanimljivo i poučno jer tog zanata više nema, danas sve to izrađuju tvornice.

razlike u mišljenju nas roditelja i naše djece, no obitelj je u životu ipak najbitnija. Kada je stvoriš, tek onda trebaš misliti o započinjanju vlastitog biznisa koji rezultira zaradom novca“. Upravo je obitelj bila ta koja je prevagnula u odluci o proširivanju imanja. Odlučili su, naime, da trenutno neće ulaziti u velike investicije jer je vrijeme krize i stariji se boje da ne bi svoje nasljednike doveli u kasnije financijske probleme. Na konkurenciju obitelj gleda kao na normalnu pojavu u biznisu, koja će im omogućiti da se bolje pokažu svojim potrošačima na tržištu. Gospodin Branko sa svojom suprugom Macom u braku je 38 godina, od čega su 35 zajedno u biznisu, a za nasljednika su odabrali svog sina Bernarda, sadašnjeg poslovnog partnera. Od deset zaposlenih na imanju čak ih je šest koji nisu članovi obitelji Tkalčec. Iako bi bio sretan da se biznis u budućnosti održi unutar obitelji, ne želi stvarati pritisak na svog sina. „Možda će vam, djeco, zvučati čudno, ali novac mi nije bitan. Na prvom je mjestu Stvoritelj koji mi je sve ovo omogućio, na drugome supruga i obitelj, na trećem moj posao, a tek na četvrtome novac. Nije sve u novcu, ali on je ipak pokretač svakog biznisa“, mudro zaključuje naš sugovornik.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Danas je Zlatni klas Otrovanec veliko seosko imanje s restoranom za obitelj i poslovne ljude. Cijeli prostor restorana Obitelj uvijek na prvom mjestu rustikalno je uređen drvenim gredama i velikim brojem starih predmeta iz seoskih U konferencijskoj dvorani bili smo slobodni domaćinstava. Nakon restorana, krenuli gospodinu Branku postavljati pitanja smo u obilazak imanja. U prostranom o vođenju imanja. Na pitanje kako se dvorištu nalazi se štala, suočavaju s određenim starinske kuće i kovačnica. „Kako nam je cijela obitelj poslovnim problemima rekao Vidjeli smo kako su uključena u biznis, uvijek je: „Uspjeh i neuspjeh dva izgledale starinske kuće postoje razlike u mišljenju su lica istog novčića.“ i tako – bile su jako male i nas roditelja i naše djece, nam poručio da se tijekom niske i tada još nisu imali no obitelj je u životu ipak života često suočavamo s kupaonice. Na imanju se najbitnija. Kada je stvoriš, problemima i neuspjesima, nalazi i mnogo životinja, tek onda trebaš misliti ali da ih trebamo znati a sve je krenulo 1980. o započinjanju vlastitog prepoznati i na pravi način godine kada je gospodin biznisa koji rezultira riješiti. I on je, kao i svaki Branko odlučio nabaviti zaradom novca“. poduzetnik, imao kriza i konje kojih i danas ima neuspjeha, no svi su se najviše. Osim što ih se može jahati, problemi brzo riješili jer su ciljevi obitelji Zlatni klas nudi i školu jahanja za svoje i posla slični. Na pitanje kako usklađuju posjetitelje. Nakon uzgoja životinja, obitelj svoje obiteljske i poslovne obveze, se odlučila i na proizvodnju povrća kako bi gospodin Tkalčec je ponudio još jedan bili sigurni da imaju svježe domaće povrće zanimljiv odgovor: „Kako nam je cijela za potrebe restorana. Nakon razgleda obitelj uključena u biznis, uvijek postoje

Kovačnica - danas rijedak obrt

19


PROJEKTI

TJEDAN LJUBAZNOSTI I TOLERANCIJE • Na inicijativu Svjetskog pokreta za ljubaznost, u Tokiju je 13. studenog 1998. godine održana konferencija o ljubaznosti i tom je prilikom donesena posebna deklaracija koja među ostalim govori o toleranciji i prihvaćanju različitosti. Od tada, svake se godine u svijetu obilježava na različite načine ovaj dan i podsjeća na važnost ljubaznosti i tolerancije u suvremenom društvu.

JE

ŠALJI D

ALJE

Poštuj d

jela

tnike šk Spremač ole! icama i d omarima riječ i bu uputimo dimo ljub lijepu azn Poštuj ra d profeso i prema njima. ra i budi Pozdravi pristojan profesore . i ostale d škole. jelatnike

Širenje dobrih djela ru u

so rofe

no p i i, o ost n drav tinu, z d o p e kan no pr Daj ini! ntinu kultuprrofesorbuaznosti i i t kanlasku u kali bilo koje znak lju

JI ŠAL

DAL

j i Pri u ije, ulaz ost. To važn u predn daj m vanja. o pošt

Danijel Mišura, prof.

Kada govorimo o ljubaznosti, obično mislimo na ljubaznost u komunikaciji ili na ljubazno ponašanje. Budući da je ljubaznost u komunikaciji (bonton) često predmet razgovora učenika i profesora, ovaj put odlučili smo se pozabaviti temom ljubaznog ponašanja u školi. U skladu sa znanstvenim saznanjima iz područja pozitivne psihologije, oblikovali smo Tjedan ljubaznosti i tolerancije u Strukovnoj školi Virovitica. Prema istraživanjima iz pozitivne psihologije, jedan od načina povećanja osjećaja sreće pojedinca je činjenje bezrazložnih dobrih djela (random acts of kindness). Ljubazno ponašanje čini onoga tko se ljubazno ponaša privremeno sretnim. Stoga se postavlja pitanje postoji li dugoročna vrijednost

ovakvog ponašanja. Istraživanja su pokazala da učestalo doživljavanje osjećaja sreće rezultira većom produktivnošću (uspješnošću) pojedinca u različitim područjima života (posao, škola i sl.).

Šalji dalje Budući da smo htjeli obuhvatiti što veći broj učenika, pripremili smo materijale za razrednike i zamolili ih da prezentiraju sadržaj svom razrednom odjelu. Kako bi se učenike osnažilo u provođenju projekta, prezentiran je isječak iz filma „Šalji dalje“ (Pay it foward). U filmu je prikazan učenik Trevor koji je za domaću zadaću smislio princip „šalji dalje“ prema kojemu jedna osoba pomaže drugoj osobi, a zauzvrat traži da ta osoba pomogne drugim trima osobama. Na taj

E

ŠALJI DALJ

način bezrazložna dobra djela šire se velikom brzinom što rezultira velikom dobrobiti za zajednicu. Na kraju prezentacije učenicima je zadan zadatak da pokrenu pokret ljubaznosti u školi po uzoru na Trevorov princip „šalji dalje“. Učenici su tijekom razrednih satova osmislili ideje koje se mogu realizirati u školi, a na kraju projekta okupili su se svi predstavnici razreda koji su sudjelovali i izložili ideje svoga razreda. Najbolje ideje zapisane su na plakat i izložene na školskom panou. Tjedan ljubaznosti i tolerancije popraćen je Tjednom dobrih vijesti (u organizaciji učenika-novinara) čiji je cilj bio podsjetiti učenike na ljubazno ponašanje drugih ljudi. U Tjednu dobrih vijesti učenici su putem školskog radija puštali vijesti u kojima su izvještavali o dobrim djelima pojedinih ljudi iz Hrvatske.

djeće

nja o Dan donira

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

skoj godini za n dan u škol da na je iti ed dr O će biti donira odjeće, koja prikupljanje e svrhe. u dobrotvorn

20

Učenici su osmislili ideje za činjenje dobrih djela

Plakat se punio iz dana u dan


NA VJERONAUKU

TJEDAN LJUBAZNOSTI I TOLERANCIJE

Marija Olić, vjeroučiteljica

Smisao svakog projekta u školi je povezati ga s nastavnim sadržajima određenog predmeta, a cilj je oživjeti ga u svakodnevnom životu škole i samih učenika. Projekt obilježavanja Tjedan ljubaznosti i tolerancije izvrsno je primjenjiv na nastavi vjeronauka. Prema Planu i programu katoličkog vjeronauka u trećem razredu srednje škole obrađujemo nastavnu jedinicu „Evanđeoski zakon ljubavi“ u kojoj razmatramo Isusovu Prispodobu o milosrdnom Samarijancu. Ljubav je pojam koji se u međuljudskim odnosima najčešće upotrebljava, ali i zloupotrebljava. Zato,nama kršćanima, Isus daje „lekciju iz ljubavi“. Prema

aja g zagerslpj latnog o n t a l p b im an bes esti Dan

Isusu, ljubav je ona ljudska kvaliteta, ona ljubaznost koja ne ostaje samo na riječima, nego se ostvaruje u konkretnim djelima. Ljubav prema bližnjemu je naklonost i spremnost da drugima činimo dobro ne očekujući ništa za uzvrat. Isus nas ovom prispodobom uči da smo dužni prema svima imati poštovanja i biti na usluzi ljudima koje susrećemo na životnom putu. Uči nas da činimo dobro ne iz religioznih razloga, niti iz bilo kakve koristi već zbog toga jer je činjenje dobra vrijednost sama po sebi. Sve što je Samarijanac učinio za unesrećenog čovjeka su tadašnja sredstva za ublažavanje boli. Kako mi danas možemo nasljedovati Isusa? Kojim djelima ljubavi mi danas može-

ALJE

ŠALJI D

D

elik i uv m pod v oj godin U školsk a određeni datu u naše škole .N nik zagrljaja olonteri na hod jateljska v m i jaje pri odmoro . tne zagrl la p razreda s e b a ostalih dijele im ic n e č u tapšanja DJEČAK SE VRAĆAO KUĆI. NA PUTU SU GA SLIJEDILI RAZBOJNICI, U ŽELJI DA GA NAPADNU SAMO ZATO ŠTO IM SE NIJE SVIĐAO.

NEDUGO ZATIM NAIŠAO JE ČOVJEK KOJI JE ISTO TAKO PRODUŽIO SVOJ PUT, NE POMOGAVŠI MLADIĆU

Šalji dalje BACILI SU GA UZ VELIKI KAMEN KOJI JE BIO KRAJ PUTA I KAMENOVALI GA, DOK SU GA DVOJICA IZUDARALI PALICAMA.

NAKON NEKOG VREMENA NAIŠAO JE DOBAR I PLEMENIT STARIJI ČOVJEK, KOJI SE SMILOVAO NAD MLADIĆEM I ODLUČIO MU POMOĆI. UZEO GA JE POD SVOJ KROV, NAHRANIO GA I POMOGAO MU DA DOĐE K SEBI. NIJE MU BILO BITNO TKO JE MLADIĆ, VEĆ SAMO DA MU POMOGNE DA SPASI NJEGOV ŽIVOT.

mo ovaj svijet učiniti boljim i tolerantnijim? Potaknuti Isusovom poukom, na satu vjeronauka nastali su izvrsni likovni i prozni radovi. Nastale su „nove prispodobe“ u kojima je istaknuto ono što važi za sva vremena: „Jednostavno je DOBRO – BITI DOBAR“. Čineći tako ovaj svijet možemo učiniti boljim i tolerantnijim. Isus i tebi poručuje „IDI PA I TI ČINI TAKO“ ili kao što je učenik Danijel Manović iz 3.f napisao: “ČINI DOBRO, ŠALJI DALJE, BIT ĆE MRŽNJE MANJE!“

PROJEKTI

„Idi pa i ti čini tako“ ŠALJI DA

LJE

Dan besp la instrukcij tnih a Jedan

dan u tje dnu najb volontiraju olji učenic u knjižnic i i i daju be instrukcije splatne iz pojedin ih predme ta.

Ivona Vladimira Župan, 3. a ekonomist OSTAVILI SU GA TAKO KRVAVOG I PRETUČENOG DA LEŽI KRAJ PUTA. NAIŠAO JE JEDAN STRANAC KOJI GA JE SAMO POGLEDAO I OTIŠAO, NIJE MU HTIO POMOĆI, SAMO ZATO ŠTO NIJE ZNAO TKO JE.

NAKON TOG PLEMENITOG ČINA MLADIĆ JE IZ ZAHVALNOSTI STARIJEM ČOVJEKU ZA UZVRAT DAROVAO SVOJE VJEČNO PRIJATELJSTVO.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

21


NOVE PRISPODOBE O MILOSRDNOM SAMARIJANCU

PROJEKTI

Prispodoba o milosrdnom Samarijancu

„Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao U mrežu razbojnika koji ga svukoše i izraniše, pa odoše ostavivši ga polumrtva. Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe. A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe. Neki Samarijanac putujući dođe do njega, vidje ga, sažali se pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj. Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioničaru i reče: „Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit ću ti kad se budem vraćao.“ (Isus zatim pita zakonoznanca) „Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?“ Zakonoznanac odgovori: „Onaj koji mu iskaza milosrđe:“ Nato mu reče Isus: „Idi pa i ti čini tako!“ Lk 10,29-37

Priča o milosrdnom beskućniku Išao mladić kasno noću iz grada. Sa strahom je žurno prolazio kroz mračni park, bojeći se da ga policija ne uhvati jer je bio maloljetan. Ususret su mu dolazila četiri nasilnika, koji su stali ispred njega i zatražili novac. Kako im mladić nije imao što dati, nasilnici su ga napali i pretučenog ostavili na stazi parka. Ležeći bespomoćno, mladić je primijetio kako mu se približava najbolji prijatelj. Osjetio je olakšanje misleći kako će mu on pomoći. Međutim, prijatelj ga je samo izdaleka pogledao i odjurio kući. Bojao se roditeljske kazne ako ne dođe na vrijeme doma. Nakon nekoliko minuta pretučenom mladiću prišao je beskućnik koji je spavao na klupi u tom parku. Beskućnik je počeo dozivati u pomoć dok ga nije čuo par koji je prolazio parkom. Odmah su prišli i zvali hitnu i policiju. Mladić je odvezen u bolnicu. Nakon nekoliko dana oporavio se od napada i zahvalio onomu od kojeg je najmanje očekivao da mari za ljude oko sebe. Od tog trenutka beskućnike je promatrao drugim očima. Ali bol što ga je prijatelj iznevjerio ostat će zauvijek. (Barbara i Matko, 3. d)

ŠALJI DALJE

Isus nas uči toleranciji, jer smo svi jednaki pred Bogom bez obzira na rasu, izgled i vjeru. (Andrea i Tomislava, 3 a) U Isusovo vrijeme ljudi nisu voljeli Samarijance. Isus ističe upravo njega kao najboljega. Time nas uči toleranciji. Isus ruši ljudske predrasude o prednosti podrijetla. Uči nas da ne cijenimo ljude po tome odakle su ili po vjerskoj pripadnosti, bogatstvu, rasi ili po osobnosti. Uči nas da cijenimo jedni druge bez obzira na naše podrijetlo. (Mateo i Vinko, 3. a) Isus nas Prispodobom o milosrdnom Samarijancu uči: NIJE VAŽNO TKO SMO, VEĆ KAKVI SMO! (Andrea i Tomislava, 3.a) Nije važno misliti samo na sebe, poput onog levita i svećenika, već je važno ZASTATI i biti milostiv prema drugima. Isus ruši ljudske predrasude o čovjeku. uči nas da SVAKI NEZNANAC MOŽE POSTATI NAŠ BLIŽNJI!

Prispodoba o milosrdnom Romu Djevojka je krenula na rođendan, a proslava je bila u jednom poznatom klubu u gradu. Ispočetka je sve bilo sam luda zabava. Nazdravljalo se i veselilo. A onda… Usred zabave netko joj je u piće stavio tableticu, zapravo drogu, koja potiče nesvjesno ponašanje. Tableta je počela djelovati u vrlo kratkom vremenu i od tog trena djevojka se više ničeg nije sjećala. Ona je nesvjesno radila svakakve gluposti; „bacala“ se po ljudima, vikala, govorila prostote i činila užasne stvari. Nakon toga svi su je napustili. Prijateljica koja je došla s njom otišla je kući i ostavila ju u takvom stanju, jer se stidjela njenog ponašanja. Prolaznici, konobari i cijelo društvo izrugivali su joj se i ismijavali je. Na kraju je djevojka oteturala na livadu pored kluba i tamo pala u nesvijest. Svi su to vidjeli. Ležala je tako neko vrijeme i nitko joj nije pritrčao u pomoć. Jedan siromašni Rom često je vikendom iz prikrajka promatrao mlade kako se zabavljaju i druže kod kluba. Primijetio je djevojku, prišao joj, otrčao po vodu i polio je. Došla je k sebi. Upitao ju je je li dobro i kako je završila tu. Ona je uplašeno odgovorila da je bila na proslavi rođendana, ali da se ničega ne sjeća. Rom joj je rekao da se ne boji i da će joj on pomoći. Uzeo ju je u naručje i odnio u bolnicu. Primili su ju na Hitnoj i dali joj infuziju kako bi se oporavila. Dok je još ležala, siromašni Rom odlazio je bez pozdrava. Djevojka je uspjela viknuti: “Gospodine!“ On se okrenuo. Ona mu je, uplakana, od srca zahvalila što joj je neznanac spasio život i obećala sebi da će, kad god je to moguće, pomagati ljudima u nevolji. (Ivana, Luka, Dario 3.a)

a

rema drugim

Budi pažljiv p

tu i pod ražavaj (na sa o Pristojno se iz reci kako lijep , ga ko ne vali odmorom). Poh an zbog tuđeg uspjeha. sret spoloži izgleda. Budi e u nevolji. Ora m ko ne Pomozi prijatelja.

DONACIJA ZAJEDNICI „VJERA I SVJETLO“

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Dobri duh naše škole

22

Na aukciji koja je pred božićne blagdane održana u našoj školi licitirali smo dvije torte. Učenici su ukupno platili torte 640 kuna. Prikupljenim novcem učinili smo dobro djelo. Novac smo poklonili zajednici „Vjera i svjetlo“ Virovitica. „Vjera i svjetlo“ međunarodni je duhovni pokret zajednica u čijem su srcu osobe ranjene različitim stupnjem mentalnog hendikepa okružene svojim roditeljima i prijateljima. „Vjera i svjetlo“ uz pomoć Božje ljubavi nastoji pokazati ljudima da su osobe s posebnim potrebama potpune osobe s pravom da budu poštovane i voljene. Naša škola već niz godina pomaže zajednici „Vjera i svjetlo“.

Martina Oklopčić 4.a

Članovi Zajednice ugostili naše učenike

Program za goste


U MJESECU HRVATSKE KNJIGE

ČITAJMO ZAJEDNO

PROJEKTI

Mala vila

Brojalice, pitalice i rugalice čitali su učenici prvih razreda

U bajkovitom svijetu • Učenici Strukovne škole i profesorice Stručnog vijeća Hrvatskoga jezika cjelodnevnim su programom - radionicama i priredbom - obilježili Mjesec hrvatske knjige. Monika Kovač, 4.a

Ove je godine središnja tema Mjeseca knjige posvećena Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti, a zajednička  akcija svih knjižnica provodi se pod  nazivom Čitajmo zajedno i to je bila misao vodilja i cjelodnevnog programa. Stoga su u goste došli pripadnici različitih naraštaja: učenici iz Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Virovitica i njihova voditeljica profesorica Kristina Đeri te bivše profesorice u Strukovnoj školi a danas u mirovini, bivša ravnateljica škole Vida Turčinović i profesorica hrvatskoga jezika Seada Paradinović. S obzirom na svesrdnu podršku

ravnateljice i razumijevanje svih profesora za izvannastavne aktivnosti u Strukovnoj školi, odaziv učenika i ovaj je put bio izrazito velik, kao što je to uostalom prilikom provedbe svih projekata, i pridonio je vrlo plodnom radu u svim radionicama: slikarskoj (gdje su učenici crtali i slikali motive iz bajki), izradi plakata (s temama teorije bajke, europskih i hrvatskih bajkopisaca) te radionici obrade narodne priče Mala vila (crtanje vila, izrada stripa, promjena bajke). Završetak dana obilježen je priredbom inspiriranom narodnim stvaralaštvom: učenici su čitali bajku Mala vila, brojalice, pitalice i rugalice, izveli su scensku igru po vlastitom tekstu suvremene bajke Princeza i žabac, sve je popraćeno glazbenom pratnjom, a i osnovnoškolci su se uklopili u program pročitavši ulomke bajke Ivane Brlić-Mažuranić. Sudionici radionica predstavili su svoje radove – plakate, koji zajedno s crtežima i slikama krase školske hodnike pretvarajući ih u čudesni svijet.

PLJESAK ZA OSNOVNOŠKOLCE

Profesorice Vida Turčinović i Seada Paradinović u gostima

Žabac i princeza - učenička scenska igra

Rezultat radionice o braći Grimm

Predstavljanje plakata o I. B. Mažuranić

Mali među velikima Tanja Janus, 6.a OŠ „Vladimir Nazor“

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Učenici OŠ V. Nazor u našem programu

Čitanje bajki osnovnoškolaca sa srednjoškolcima zvuči čudno, ali ne i nestvarno. To se dogodilo kada su nas iz Strukovne škole pozvali u goste na „čitanje bajki“. Kada sam ušla u školu, svi su nas začuđeno gledali, a poneki je učenik nešto i dobacio nama „malima“. Ja sam bila nervozna i pomalo me bilo strah među njima „velikima“. S nastavnicom hrvatskog jezika ušli smo u učionicu gdje smo ostavili svoje stvari. Malo sam se opustila, ali mi još uvijek nije bilo svejedno. Krenuli smo u knjižnicu u kojoj se odvijao program, svi su se okrenuli prema nama. Čuli smo nekoliko bajki. Tada je došao red na mene i na moje prijatelje da i mi pročitamo svoju pripremljenu bajku. Imala sam tremu, ali i nje sam se riješila u dobroj atmosferi. Učenici su nas podržali pljeskom. Meni se jako svidio igrokaz (bajka) koju su stariji učenici sami osmislili i odglumili. Bilo mi je jako lijepo na našem druženju i zahvaljujem se Strukovnoj školi što su nas pozvali i prihvatili u svojoj velikoj školi.

23


MODNA REVIJA I AUKCIJA

PROJEKTI

Vesela praktična

Odjeća i galanterija za svaku prigodu

Spremna za školu

• Projekt se sastojao od četiri dijela: prvi revijalni izlazak u casual odjeći iz butika Ga-Ga i Charlie uz torbice iz Butika kože, zatim prodajni razgovor, aukcija te drugi revijalni izlazak u haljinama i svečanoj muškoj odjeći Kako učenje može postati zabavno, pokazali su 18. prosinca učenici Strukovne škole u projektu Revija i aukcija simbolično nazvanim „Vesela praktična nastava“. Cilj projekta je poticanje interesa za struke prodavač i komercijalist,razvijanje timskog rada suradnjom učenika različitih usmjerenja iz različitih razreda, razvijanje kreativnih sposobnosti uređivanjem škole, osmišljavanjem koreografije za reviju, dijalogom za prodajni razgovor i aukciju, razvijanje komunikacijskih vještina te suradnja s vanjskim dionicima. Za realizaciju ovoga projekta bila je prijeko potrebna suradnja s prodavaonicama u gradu u kojima naši učenici obavljaju praktičnu nastavu. Ove godine to su butik Ga-Ga i butik Charlie, prodavaonice muške i ženske odjeće te Butik kože i kožne galanterije. Ta suradnja realizirana je na obostranu korist. Proizvodi i butici promovirali su se upravo pred ciljanim potrošačima -

tinejdžerima. A učenici su se zabavili, naučili nešto novo i usput predstavili svoj rad ostalim učenicima u školi te učenicima 8.d razreda Osnovne škole Vladimir Nazor, koje smo pozvali u posjet. Projekt se sastojao od četiri dijela: prvi revijalni izlazak u casual odjeći iz butika Ga-Ga i Charlie uz torbice iz Butika kože, zatim prodajni razgovor, aukcija te drugi revijalni izlazak u haljinama i svečanoj muškoj odjeći. Velike pohvale djevojkama i mladićima koji su se odvažili i ove školske godine podržati ovaj neobičan projekt i prezentirati svoju struku kako bi pokazali nove načine učenja i suradnje. Hvala Hani i Mirni iz 2.a, Eleni i Ivani iz 2.c, Mateji iz 2.f, Sandi i Mariji iz 3.c, te hrabrim i odvažnim momcima iz 4.c - Marku, Mateju i Kristijanu, koji su posebno oduševili svojim dobrim nastupom. Budući da temelj struke prodavača čini dobar prodajni razgovor, Ivona iz 1.c

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Aukcija torti

24

Mladenački opušteno

Vrhunac projekta je činila aukcijska prodaja koja se sastojala od licitiranja jedne čokoladne torte i jedne voćne torte. Torte su djelo Mihaele Boj, učenice 3.f razreda, smjer slastičar, pod stručnim vodstvom nastavnice Melite Balenović. Aukcija je poseban oblik prodaje u kojemu se licitira jedan predmet, s početnom cijenom 1,00 kn,  a potencijalni kupci se natječu dajući svoje ponude. Robu (tortu) kupuje onaj tko ponudi najviše. Sudjelovati su mogli svi. Nakon uzbudljivog natjecanja u davanju ponuda najviše su dali učenici 2.b razreda za čokoladnu tortu 320,00 kn, a za voćnu tortu učenici 4.c razreda 310,00 kn. Prihod od aukcije doniran je djeci s poteškoćama u razvoju

okupljenoj u zajednici Vjera i svijetlo. Aukciju je vrlo profesionalno vodio Ivan Jerbić iz 4.a razreda. Tijek aukcije nadgledala je  komisija koja je otvorila aukciju, prebrojila novac i brinula da sve prođe u redu. Činili su je: Ivana iz 4.a, Bruno iz 3.c, Antonio iz 2.d  i Josipa iz 1.e razreda. Tehnička podrška projekta u Strukovnoj školi su bili Mario iz 4. d i Bojan iz 2.b, koji su brinuli o glazbi, Aleksandra iz 4.b i Lorena iz 1.a koje su zabilježile taj događaj fotoaparatom i kamerom. Hvala njima te 1.e i 3.c na uređenju prostora na kojemu se sve odvijalo, hvala profesorima i ostalim zaposlenicima škole koji su suradnjom i pomoći podržali ovaj projekt. Hvala Nikolini i Ines iz 3.c koje su program vodile za 5!


PROJEKTI

nastava

RAZGOVOR: MARKO, MATEJ I KRISTIJAN U ULOZI MANEKENA TIJEKOM MODNE REVIJE

Gordana Kovač, voditeljica projekta

i Nikolina iz 2.c demonstrirale su nam kako izgleda loš prodajni razgovor, a kako kada je prodajni razgovor dobar. Pokazale su nam da se prodajni razgovor sastoji od nekoliko faza koje dobar prodavač mora odraditi kako bi njegova prodaja uspješno završila. Kristijan

Marko

Vatreno

Matej

Manuela Kovačević 4.c komercijalist

manekensko krštenje Sigurnim korakom pred publiku

Uspješni aukcionari 4.c Gabriela Grgić, 4. c komercijalist

Kako ste se odlučili za nastup? Kristijan: - Htio sam probati nešto novo.  Marko: - Iskreno,odlučio sam se za nastup da ne budem na nastavi.  Matej: - Htio sam probati nešto novo i izbjeći nastavu naravno. Kako ste se osjećali? Kristijan: - Uzbuđeno! Marko: - Uživio sam se tek kad je bilo sve gotovo. Matej: - Dobro! Haha! Jeste li imali slično iskustvo? SVI: - Naravno, svaki dan silazimo tim stepenicama! :d Imate li želju ponoviti?  SVI: - Svakako !! Kako se namjeravate braniti od djevojaka?  Kristijan: - Neću se kupat.:d

Marko: - Baseball palicom i pendrekom! :p Matej: - Branim se šutnjom! Što mislite o manekenkama u školi? Marko: - Činile su se sigurnijima od nas jer su imale prethodnog iskustva . Jeste li imali tremu? Kristijan: - Prije prvog izlaska nije nam baš bilo svejedno, ali nakon prve reakcije publike opustili smo se. Jeste li bili svjesni komentara? Matej: -Bojali smo se ismijavanja, ali kada smo se pogledali u ogledalo, znali smo da je to-to. Ha-ha-ha! Što mislite o muškoj modi? Marko: - Svatko ima svoj stil oblačenja, nosi ono u čemu se osjeća ugodno. Kako ste se osjećali nakon podrške svog razreda? Matej: - Bili su glasniji od svih što nam je pomoglo da razbijemo tremu. Hvala im. Poruka za kraj? Kristijan: - Želim mir u svijetu! :d Marko: - Ne d’o bog da se vidimo do godine!! :p Matej:- Za sve informacije obratite se na fejsu! :* 

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

U božićno vrijeme učenici su još jednom pokazali složnost i spremnost na pomoć onima najpotrebnijima. Čokoladna i osvježavajuća torta bile su prava poslastica za učenike koji su odnijeli tortu kao pobjednici. Voditelj aukcije Ivan Jerbić uspio je nadmetanje dovesti do vrhunca, tako da je naš razred, nakon dugog nadmetanja, iako se nismo htjeli natjecati i nismo skupljali novce, u jednom trenutku skupio najveći iznos novca i osvojio tortu. Samo skupljanje novca i dogovor s razredom trajao je svega nekoliko sekundi. Atmosferu je dodatno podizala podrška našeg cijelog razreda, uz naše drage dečke koji su nosili i reviju bili smo još hrabriji. Kada smo osvojili tortu osjećali smo se uzbuđeno i sretno, i našu tortu smo podijelili s našom dragom razrednicom.

U projektu Modna revija i aukcija ove su školske godine prvi put nastupila i trojica učenika u ulozi manekena. To su Matej Devčić, Marko Bodalija i Kristijan Medić iz 4. razreda komercijalista. Upitali smo ih za dojmove.

25


IZVRSNOST

USPJEH UČENIKA STRUKOVNE ŠKOLE VIROVITICA NA DRŽAVNOM NATJECANJU IZ NJEMAČKOG JEZIKA

G. Gagulić najbolji

• U Makarskoj se od 13. do 15. svibnja 2012. godine održalo državno natjecanje iz njemačkog jezika za osnovne i srednje škole. Osnovna škola Stjepana Ivičevića iz Makarske u kojoj je održano natjecanje ugostila je 70 učenika i 50 mentora.

MENTORICA BILJANA JUZBAŠA O G. GAGULIĆU, DRŽAVNOM PRVAKU U POZNAVANJU NJEMAČKOGA JEZIKA

Gabrielov uspjeh nije iznenađenje • Do sada smo tri puta bili i na državnim natjecanjima iz njemačkog jezika, prvi put 2008.g., a već 2010. g. učenik Bernard Zahanek postao je državni prvak. Vrlo sam ponosna što je Gabriel Gagulić, kojemu sam i razrednica, prošle godine na državnom natjecanju u Makarskoj ponovio uspjeh i dokazao da prijašnji rezultati nisu bili slučajni, već da se zalaganje i rad i te kako isplate

Strukovna škola Virovitica na ovogodišnjem natjecanju ostvarila je najbolji uspjeh, i to ni manje ni više nego 1. mjesto u kategoriji 2B, a uspjeh je postigao učenik 3.b razreda Gabriel Gagulić s postignutih 92/100 bodova, a za natjecanje ga je pripremala profesorica Biljana Juzbaša. Natjecanje se sastojalo od pismenog dijela - zadataka za čitanje s razumijevanjem uz uporabu jezika, i pisanja sastavka. Pri ocjenjivanju sastavka Državno povjerenstvo ocjenjivalo je sadržaj, jezični izričaj i jezičnu točnost. Usmeni dio natjecanja sastojao se od razgovora učenika s članovima državnog povjerenstva tijekom kojega se provjeravala

učenikova komunikacijska kompetencija na stranome jeziku i vrednovao se sadržaj, interakcija, jezični izričaj, jezična točnost i izgovor. Učenik Gabriel Gagulić za osvojeno prvo mjesto pored priznanja i knjige na njemačkom jeziku dobio je od Goethe instituta stipendiju za jednomjesečni boravak u Njemačkoj. Državno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola iz njemačkog jezika organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta s ciljem jačanja motivacije i popularizacija učenja njemačkog jezika te predstavljanje rezultata rada, znanja, vještina i kompetencija učenika i njihovih mentora. G.G.

FESTIVAL MATEMATIKE U PULI

Šesti od jedanaest

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Gabriel Gagulić

26

Dana 4. svibnja 2012. godine u Puli je održan Festival matematike. Bilo je to ekipno natjecanje, a od 53 ekipe sudionice pet je ekipa bilo iz Virovitičko-podravske županije, među kojima i ekipa Strukovne škole Virovitica. Boje Strukovne  branili su: Ivan Mikšić, Mato Iličić, Filip Romić i Gabriel Gagulić. U kategoriji strukovnih natjecalo se 11 ekipa, a ekipa Strukovne škole Virovitica osvojila je 6. mjesto. Učenike su za natjecanje pripremale profesorice matematike u Strukovnoj školi Marica Borbaš, Vera Nađ-Lisjak i Ana Borbaš Bajivić.

Naši matematičari u Puli

Naša škola jedna je od rijetkih srednjih škola u Republici Hrvatskoj u kojoj njemački jezik nije samo drugi strani jezik, već je u svim usmjerenjima tek neznatno više učenika kojima je engleski, a ne njemački, prvi strani jezik. Trudim se učenike prije svega zainteresirati za predmet, učiniti nastavu njemačkog jezika što zanimljivijom, a učenici to vraćaju marljivim radom, zalaganjem na satu, a onda niti uspjeh ne može izostati. Moji učenici uvijek postižu vrlo dobre rezultate na državnoj maturi, a na županijskim natjecanjima redovito osvajaju jedno od prva tri mjesta. Do sada smo tri puta bili i na državnim natjecanjima iz njemačkog jezika, prvi put 2008.g., a već 2010. g. učenik Bernard Zahanek postao je državni prvak. Vrlo sam ponosna što je Gabriel Gagulić, kojemu sam i razrednica, prošle godine na Državnom natjecanju u Makarskoj ponovio uspjeh i dokazao da prijašnji rezultati nisu bili slučajni, već da se zalaganje i rad itekako isplate. Gabriel je iz osnovne škole došao s odličnim predznanjem njemačkog jezika, koje je proširio, razvio i radom unaprijedio. Za razliku od Bernarda, koji je tek uz moje nagovaranje i poticanje pristao natjecati se u znanju njemačkog jezika, Gabrielu je još u osnovnoj školi bila želja plasirati se na državno natjecanje. Kako mu to tada nije uspjelo, u srednjoj školi se još više angažirao i tijekom tri godine školovanja svojim marljivim radom uvelike unaprijedio svoje znanje i vještine. Moram priznati da me nakon svega njegov uspjeh nije iznenadio, kruna je to svih riješenih dodatnih zadataka, svih napisanih eseja, svih pročitanih lektira i članaka na njemačkom jeziku, a posebno me raduje što je za osvojeno prvo mjesto dobio stipendiju za jednomjesečni boravak u SR Njemačkoj, gdje je još bolje usavršio znanje njemačkog jezika.


MJESEC DANA NAGRADNOG BORAVKA ZA POBJEDNIKA

Gabriel Gagulić

Nagrada za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju iz njemačkog jezika bio je jednomjesečni boravak u Njemačkoj, podijeljen na dva dijela u trajanju od po dva tjedna. Dva tjedna putovao sam po Njemačkoj, a druga dva tjedna živio sam kod jedne njemačke obitelji i pohađao tamo školu sa svojim „Gastbruderom“. Jednomjesečni boravak donio mi je saznanja o mnogim vidovima života u toj zemlji. Školski sustav u Njemačkoj drugačiji je nego kod nas. Osnovna škola traje četiri godine i nakon toga se učenici opredjeljuju za jednu od triju škola koje mogu nastaviti nakon osnovne. Škola u kojoj sam ja bio bila je gimnazija. Školska zgrada je stara, ali je iznutra renovirana i lijepo uređena. Prilično je moderna i u svakoj učionici postoji potrebna tehnička podrška za obavljanje nastave. Nastava je počinjala u 7:55 h, a svakim danom završi u drugo vrijeme. Često nastava traje do 17 h. Učenici su vrlo marljivi i bave se mnogim izvannastavnim i

IZVRSNOST

• Učenici u njemačkoj školi imaju mnogo više obveza i znatno manje vremena za njihovo obavljanje • Obitelji u kojoj sam boravio nisu bitne materijalne vrijednosti, iako si mogu mnogo priuštiti. Bitno im je zdravlje i da prožive lijep život, da dožive i prođu puno toga • Nakon srednje škole planiram se preseliti u Njemačku i ondje studirati te nastaviti svoj život tamo

Na rijeci u Kolnu s poglednom na katedralu i most na koji ljubavni parovi zakvače lokot i bace ga u Rheinu

Rado bi ponovno izvanškolskim aktivnostima. Gotovo cijeli dan upotpunjen im je nekim aktivnostima i jako malo vremena imaju za zadaću i učenje, no unatoč tome uspijevaju obavljati svoje dužnosti i biti odlični đaci. Profesori su jako ljubazni i strpljivi. Daju si truda objasniti sve svakome koliko je potrebno da bi shvatili. Smatram da je školovanje u Njemačkoj teže nego kod nas. Učenici imaju puno više obaveza i znatno manje vremena za njihovo obavljanje, ali je to u neku ruku i dobro. Đaci se nauče disciplini i bolje uspijevaju u životu. Mislim da je to jedan od razloga zašto je Njemačka vrlo razvijena i gospodarski jaka zemlja. Obitelj koja me ugostila jako je dobra, ljubazna i gostoljubiva. Mislio sam da su Nijemci škrti ljudi, no moja obitelj kod koje sam boravio dva tjedna uvjerila me u suprotno. Žive na visokoj nozi jer roditelji visoko kotiraju u tvrtkama u kojima rade. Njima nisu bitne materijalne

vrijednosti, iako si mogu priuštiti puno toga. Bitno im je zdravlje i da prožive lijep život, da dožive i prođu puno toga. Jako vole putovati i radije bi dali novac na neko kvalitetno putovanje nego, recimo, kupili skupi auto. Jako su skromni i ne vole se hvaliti time što imaju. Katolici su i svake nedjelje obavezno idu na misu. Nakon srednje škole planiram se preseliti u Njemačku i ondje studirati te nastaviti svoj život tamo. Mislim da će mi tamo u svakom slučaju biti bolje nego u Hrvatskoj. Moj jednomjesečni boravak u Njemačkoj bio je za mene neprocjenjivo iskustvo. Tamo mi je bilo jako dobro i dobro sam se osjećao. Kada bih mogao, rado bih to ponovio. Prilikom povratka kući bio sam i sretan i tužan. Sretan sam bio što idem konačno opet svojoj kući, a tužan što sam se morao rastati od ljudi koje sam tamo upoznao i koji su mi postali dragi.

Jedan dan moje grupe u školi, na satu likovnoga: svaki član naslikao je dio slike i ona je ispala kao što se vidi

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Gastfamilie - obitelj kod koje sam živio dva tjedna i sa svojim “Gastbruderom” Thomasom pohađao školu (na slici nedostaje još jedan brat)

27


Deset godina DESET

Voditeljica novinarske skupine Marija Karácsonyi

Novinarska sekcija Strukovnjak osnovana je u Strukovnoj školi šk. god. 2003./2004. i u njene aktivnosti tijekom školske godine zadnjih deset godina prosječno je uključeno po dvadesetak učenika (nekada je to petnaestak, a nekada i više od trideset učenika, ovisno o generaciji). Članovi skupine prate sva događanja u školi i pišu o temama koje ih same zanimaju ili bi mogle zanimati njihove vršnjake. Svake godine skupina pripremi broj školskoga lista. Prve godine objavili smo Strukovnjak na 24 stranice, u crno-bijeloj tehnici i nakladi 250 primjeraka. Prvih pet brojeva naklada je 200 – 250 primjeraka, broj stranica se povećao na 32. Od šestog broja časopis objavljujemo na 44 ili 48 stranica u nakladi 700-1000 primjeraka. U prvim godinama rada redakcija nije imala istaknutog urednika te tek br. 4 dobiva urednicu – Sanju Janković. Nakon nje dvije godine za redom brigu je o svemu više vodila Mateja Szabo, a 7., 8. i 9. broj bili su pod budnim okom agilne i vrlo zainteresirane Ivane Đilas. Stalni suradnik u tehničkoj izradi lista virovitička je tvrtka Grafoprojekt.

PREGLED DEVET BROJEVA SADRŽAJ BROJA 1. Strukovna škola - eko-škola 2. Markiranje – epidemija ili nemar 3. U Strukovnoj školi uči se engleski, njemački i francuski jezik 4. Uspjeh ugostitelja Strukovne škole na regionalnom natjecanju u Županji 5. Album maturanata 6. Strukovnjak u posjetu zajednici Cenaccolo Vrbovec

SADRŽAJ BROJA 1. U Strukovnoj školi u Virovitici do kraja 2004. g djeluje Vježbenička tvrtka E-Dekor 2. Kako rade učenici u školskom praktikumu 3. I skustvo gubitka 4. Položaj djece u svijetu 5. Valentinovo 6. Kultura ponašanja 7. Vikend-zabava u našem lijepom gradu

Pisati je - hrabrost

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Ida Foret (Gustović)

28

Dragi moji strukovnjaci, prošlo je punih 10 godina od kada su moje priče i moje misli punile retke Strukovnjaka. Bila sam maturantica, puna ideja i puna energije. S kolegicom iz razreda često sam maštala o tome kako bi bilo lijepo da i naša škola ima svoje novine u kojima bi se pisalo o našim učenicima, o profesorima, o izletima i putovanjima na kojima smo bili. Možda je ta ideja nastala iz američkih tinejdžerskih serija, ali nama se činila i te kako zanimljiva. Nedugo nakon našeg razgovora čule smo da profesorica Karacsonyi osniva novinarsku grupu i odmah smo se kolegica i ja s oduševljenjem prijavile. Možda će vam se činiti čudno kada kažem da u to vrijeme većina nas nije ni imala računalo doma, da nismo znali

googlati, nismo imali ni (polu)profesionalni fotoaparat, a ni prikladne ambijentalne uvjete za rad. Ali imali smo silnu želju da ova ideja uspije, a još veću da zaživi i postane tradicija. Kada mi se profesorica javila i rekla da naš Strukovnjak slavi 10. rođendan i da bi htjela da napišem koju riječ i da vam ispričam kako je zapravo nastao naš list i kako smo radili na prvom broju tada crno-bijelog Strukovnjaka, osjetila sam silan ponos. Neopisivo mi je drago što i dalje pišete i, moram priznati, puno kvalitetnije i modernije nego mi prije deset godina, ali to tako i treba biti. Svi vi koji pišete znate da pisanje nisu samo slova na papiru formirana u karticu, dvije, teksta. Pisanje je način izražavanja svojih misli, interesa, stava. Način na koji možete reći ono što mislite, sredstvo pomoću kojega pokušavate promijeniti ono što vam se ne sviđa. Iako vam se sada možda i ne čini da je tako, veoma je hrabro pisati. Iznijeti svoje mišljenje, otvoriti se pred svojim čitateljima, a pritom znati da se nekome možda i neće svidjeti to što ste napisali, ništa je drugo nego hrabro. Budite ponosni. Svaki vaš članak je dio vas i svaki će ostaviti nekakav trag. Ja zapravo i nisam bila literarni tip. Više me je privlačila akcija i dinamika. Ali i toga u novinarstvu ima. Uživala sam prateći naše rukometne i nogometne ekipe na utakmicama i izvještavati o rezultatima, prisustvovati božićnim priredbama, te provoditi istraživanja

i anketiranja među učenicima. Toliko mi se to svidjelo da sam razmišljala i o tome da se upišem na novinarstvo. Dugo sam se premišljala, ali na kraju sam ipak odabrala ekonomiju, vjerujući da se novinarstvom mogu baviti i s Kennedyjeva trga na kojem se nalazi Ekonomski fakultet u Zagrebu. No kako život zna biti uistinu nepredvidiv, put me je s „kolosijeka novine“ prebacio na „kolosijek televizija“. Okušala sam se u ulozi reporterke i voditeljice na jednoj lokalnoj zagrebačkoj televiziji. Snimanja su išla uživo i velike količine adrenalina bile su svakodnevno prisutne u mome organizmu. Moram priznati da mi se svidjelo to uzbuđenje i činjenica da svaka emisija i svaki kontakt s gledateljima bude drugačiji i poseban. Međutim, redovno studiranje i svakodnevni posao na televiziji nisu išli ruku pod ruku. Morala sam odlučiti kojim od ta dva puta želim ići i opet sam se odlučila za ekonomiju. Nije mi žao, jer sam se (s)našla i u tim vodama, kojima i danas plovim. A ako mislite da sam prestala pisati, varate se, jer i danas pišem, samo ne sportske izvještaje, već revizorske. Dragi učenici, ono što sam vam ovim tekstom htjela reći jest da budete hrabri, odvažni, ali nadasve svoji. Vjerujte u sebe i vjerujte da svaka zatvorena vrata otvaraju neka druga, možda još bolja. Na posljetku, budite i malo „ludi“, jer najljepše uspomene se uglavnom i stvaraju u trenucima „ludosti“.


ŠKOLSKIH NOVINA STRUKOVNJAK

Sanja Janković

SADRŽAJ BROJA 1. Nacionalni ispiti 2. Učenici poduzetnici 3. Humanost - čovječnost na djelu 4. Zajednička akcija stručnih vijeća ugostiteljstva, ekonomije i ekoškole 5. Buling- ozbiljan društveni problem 6. Razgovor: Nije lako biti različit 7. Slobodno vrijeme, izleti

Strukovnjak zauvijek dio mene kojima sam i sama prisustvovala. Ono najvažnije zbilo se u 4. razredu - Lidrano u Novigradu. Tek u ovo vrijeme svjesna sam koliko me je zauvijek obilježio susret sa srednjoškolskim novinarima i književnim stvarateljima iz cijele zemlje. Kao da se upalila neka skrivena lampica i sve je postalo jasno. Iako učenica ekonomske i unatoč idealnom prosjeku i statusu najučenice škole svoje generacije, napokon i nasreću postalo mi je jasno da ekonomija nije put za mene i da treba krenuti smjerom jezika i književnosti. Destinacija: Filozofski fakultet u Zagrebu. Bila je to ljubav na prvi pogled, na prvi ulazak u aulu, kad je sve kao čarolijom došlo na svoje. Ja sam došla. Na ovom mjestu se osjećam kao doma. I dandanas. Trenutno sam na diplomskome studiju kroatistike i pedagogije, između dva studijska boravka u inozemstvu. Prošli semestar provela sam na Sveučilištu u Grazu, radeći istraživanje o slavenskim jezicima u kulturalnom kontekstu i usavršavajući svoj njemački. Sada me čeka odlazak u Trst na stručnu praksu, gdje ću držati konverzacijske vježbe hrvatskoga jezika talijanskim studentima. Još do jučer mi je najveći problem bio

Sanja Janković, druga s desna, pored predsjednika RH Ive Josipovića

uspješno napisati test iz knjigovodstva ili statistike, a sutra, sutra ću biti professoressa budućim prevoditeljima s hrvatskog. To je onaj trenutak kad san postane stvarnost. S vremena na vrijeme promislim o određenim odlukama i odabirima u prošlosti. Ni zbog čega mi nije žao, no zbog određenih stvari mi je osobito drago. Drago mi je što sam bila dio Strukovnjaka u njegovim povojima, a on je zauvijek dio mene. Možda nikada ne bih na svijet gledala jednako, kritički, s dozom distance, ali istodobno i radoznalosti. Možda i bih, no ovako je ispalo bolje u svakom slučaju.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Veliko mi je zadovoljstvo biti pozvanom da sudjelujem u obilježavanju obljetnice našeg školskog lista. Da bi ijedne novine bile otisnute, potrebno je uložiti mnogo rada i truda, dobrih ideja i dobre volje. Bez kvalitetne realizacije, sve to pada u vodu. A kad jedan školski list izlazi godinama, pri čemu je sve bolji i bolji, to je samo znak da članovi novinarske ekipe vide smisao u svojem pisanju. Naposljetku, nije li najvrjednije postignuće onoga koji piše - biti čitan. Strukovnjak ima svoje čitatelje, stečeni su zaslugom, na temelju zanimljivosti i aktualnosti sadržaja. Povremeno uzmem u ruke stare brojeve na kojima sam i sama radila. Naslovi, tekstovi, a osobito fotografije imaju u sebi moć odupiranja zakonima fizike - vraćaju nas u vrijeme, u prošlost, u trenutke zadržane u sjećanju. Kad je riječ o Strukovnjaku, to je uvijek lijepo sjećanje. Vraćam se na svoj prvi intervju, s tadašnjim zamjenikom ministra školstva. Da sada razgovaramo, pripremila bih sasvim drugačija pitanja za njega. No tko zna bi li on imao spremne odgovore. Nastavila sam sa sličnim zaduženjima: razgovor i veliki članak o umirovljenoj prof. Šolc, s prebogatim radnim i životnim iskustvom. Uslijedile su reportaže, uglavnom sa školskih putovanja

SADRŽAJ BROJA 1. Položaj mladih u društvu nije u pitanju 2. Okupljanje hrvatskih srednjoškolaca u Krapinskim toplicama 3. Nasilnici nam oduzimaju osnovna ljudska prava 4. Stereotipi u našoj okolini 5. Može li Hrvatska bez učitelja biti zemlja znanja 6. Kako Hrvatska čuva svoju tradiciju 7. Arheološko iskopavanje ostataka srednjovjekovne utvrde - Gradski park Virovitica

DESET

SADRŽAJ BROJA 1. Je li moguće živjeti s drugačijima od sebe 2. Poduzetništvo - temelj razvoja gospodarstva 3. Anita Šolc, profesorica koja je cijeli svoj radni vijek posvetila obrazovanju učenika Ekonomske škole 4. Čitanje- potreba ili primoranost 5. Komercijalisti na Plitvičkim jezerima 6. Značenje i vrijednost poznavanja jezika 7. Pravo, pravednost i etika danas 8. Bogatstvo umjetničke baštine

Ivana Blažević, 4.a ekonomist

29


DESET

SADRŽAJ BROJA 1. Tribina o državnoj maturi 2. OBLJETNICA: Držićeva renesansa u kontekstu post moderne 3. Europski dan jezika 4. Predstavljanje novinarske skupine Strukovne škole 5. Učenice majke 6. Djeca rastavljenih roditelja 7. Europski Lan party u Rimu i Zagrebu 8. Mala glazbena enciklopedija

SADRŽAJ BROJA 1. Maturantski pogled na srednju školu 2. Učeničko vijeće 3. Pedagoška mjera produženog stručnog postupka 4. Ovisnost o kockanju 5. RASPRAVA: Mogu li mladi vozači voziti bez pratnje starije osobe 6. Damask- putovanje života 7. U susret desetoj godišnjici međunarodnog statusa Eko škole Strukovne škole Virovitica 8. Rastanci - dio života

SADRŽAJ BROJA 1. Samovrednovanje 2. Dan škole - osvrt na proteklu godinu 3. Državna natjecanja (knjigovodstvo, gastro 2010., njemački jezik) 4. Županijski susret Lidrano 2011. 5. Mjesec borbe protiv bolesti ovisnosti 6. Restoran Strukovne škole 7. Mjesec knjige 8. Mladi u EU 9. Razna natjecanja 10. Slobodno vrijeme i izleti

Novinarsko iskustvo vrijedno svugdje i uvijek Mateja Szabo

Obilježavanjem desete godine postojanja školskog lista s osmjehom na licu prisjećam se lijepih dana u Strukovnoj školi. Još i danas se ponosim time što sam 2008. i 2009. godine bila urednica Strukovnjaka i predstavljala svoju školu na državnim smotrama u Dubrovniku i Puli. Bili smo izabrani između 15 najboljih školskih listova u državi i do sada smo uspjeli održati taj status. Naravno, osim marljivih učenika najveću ulogu u tome imala je i naša mentorica kojoj se ovim putem zahvaljujem od srca. Ona je i osnovala Novinarsku grupu Strukovne škole na Facebooku gdje smo povezani sa sadašnjim i bivšim učenicima škole. Kada sam bila u Dubrovniku i Puli, družila sam se s učenicima iz cijele Hrvatske. Imali smo zajedničke radionice koje su nam držali

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Podizanje novina na ozbiljnu razinu

30

Kada sam ja bila novinarka Strukovnjaka, tek smo se preselili u „novu školu“. Polako se pokretao projekt školskog radija i svi smo bili uzbuđeni. Što se pisanja tiče, već sam imala nekakvog iskustva iako i dalje niti jedan zadatak nije bio prelagan. Radio Strukovnjak svima je bio nešto novo, te vjerujem da ne govorim samo u svoje ime kada kažem da je trema bila ogromna u trenucima emitiranja pojedinih emisija. Ipak, svaki put sve je prošlo u redu, a učenici i djelatnici škole prihvatili su radio s oduševljenjem. Također, u to vrijeme u

Strukovnjaku su se objavljivale pomalo neuobičajene teme za školske novine, poput maloljetničke trudnoće, samohranih roditelja, djece s rastavljenim roditeljima i slično. Takvim temama vjerujem da smo doveli novine na neku novu, višu i ozbiljniju razinu, a tako su pokazivali i rezultati na smotrama, komentari čitatelja, pa i pojedine TV-postaje koje su prenosile takve vijesti. Drago mi je da sam upravo tada bila dio Strukovnjaka i savjetujem svakom učeniku da na taj način pokuša izraziti sebe i svoja razmišljanja, jer će se svakako isplatiti u budućnosti.

članovi povjerenstva. U našem listu pisali smo o aktualnim događajima, radili smo razne intervjue, imali modele i glumce za potrebne fotografije vezane uz članke, putovali smo s učenicima i pratili njihove sportske uspjehe, radili kao novinari kada se u našoj školi održavalo međužupanijsko natjecanje Gastro, te obrađivali bitnije teme kao što su bile učenice majke i buling u školi. Tako sam razvijala svoje sposobnosti koje mi na neki način i danas pomažu u svakodnevici, ali i u poslu jer radim u turizmu gdje su društvenost i dobra komunikacija na samom vrhu. Našem Strukovnjaku želim još mnogo godina uspjeha i još više malih novinara, a ostalim učenicima poručujem da uživaju listajući Strukovnjak i sačuvaju ih za lijepu uspomenu na školske dane.

Nikolina Vuković


IVANA I KRUNOSLAV NA LIDRANU 2012. U ŠIBENIKU

Strukovnjak sedmi put

Na najvažnijoj i najvećoj smotri učeničkog literarnog, dramskog i novinarskog izraza učenika osnovnih i srednjih škola predstavnici Strukovne škole Virovitica i ponovno su pozvani sa školskim listom – Strukovnjakom br. 9. Uredništvo su predstavljali učenici 4. b razreda Ivana Đilas, urednica s trogodišnjim uredničkim statusom, i novinar Krunoslav Blažević te voditeljica školske novinarske grupe profesorica hrvatskog jezika Marija Karacsonyi. Državni susret u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održan je u Šibeniku 15.-19. travnja i ugostio ukupno gotovo 900 učenika i mentora.

Biti dio tima

DESET

SADRŽAJ BROJA 1. Istraživanje (strategija učenja) 2. Parlaonica: globalizacija - za i protiv 3. Projekt - modna revija i aukcija 4. Poduzetništvo: učenje na praktičnoj vježbi 5. Svijet oko nas 6. Spolnost i zdravlje 7. Putovanja 8. Učenici i mediji 9. Sportski vrhunci 10. Moda i škola

Ivana Đilas

• Kao dio tima shvatila sam što znači biti odgovoran za svoj dio posla i kako je od velike važnosti izvršiti svoju obavezu na vrijeme. Naučila sam slušati ljude oko sebe, ali ujedno biti i aktivna i u toku s događajima

Važno je imati školski list David Muflizović

člancima ili zanimljivostima. To su za mene trenutci kada želimo zauvijek ostati dio te ekipe. Znam da ću kao i svi ostali članovi novinarske grupe biti dio jedne velike grupe svih novinara koji su prošli kroz našu malu redakciju. Osim školskih novina, za vrijeme moga “mandata”, izrađivali smo i različite brošure te priloge, bio je tu Gastro 2008./2009., suradnja s Milenij hotelima, posjet grafičkim studijima, radijskim postajama i suradnja s raznim institucijama u gradu Virovitici. Tek sada kada se svega sjetim, shvaćam da je to bilo veoma lijepo razdoblje. Strukovnjak me naučio kako da budem dio tima i pridonesem svojoj grupi. Također sam stekla i jako dobre prijatelje koji su mi bili uvijek spremni pomoći. Kao dio tima shvatila sam što znači biti odgovoran za svoj dio posla i kako je od velike važnosti izvršiti svoju obvezu na vrijeme. Naučila sam slušati ljude oko sebe, ali ujedno biti i aktivna i u toku s događajima. Sada oko sebe promatram ljude drugim očima jer shvaćam da u svima vidim nešto zanimljivo, unikatno, nešto na čemu bih mogla graditi neku priču, vijest ili zanimljivost. A tu su bila i sva Lidrana na kojima sam predstavljala redakciju Strukovnjaka. Jedino što mi je žao što cijela novinarska grupa ne može prisustvovati jednoj takvoj smotri jer kada se sve zbroji to je rad i trud cijele grupe, a ne samo nekoliko pojedinaca. Sada će neki misliti da pretjerujem. Oni koji su dio ekipe Strukovnjaka shvatit će me, a ja znam da ono što čovjek osjeti u ovakvim trenutcima koje sam navela, nikad ne zaboravi. Kao ni prijateljstva koja se steknu u srednjoj školi i u grupama sličnoj našoj. I za kraj mogu reći da mi je bila zbilja čast biti urednica Strukovnjaka i predstavljati našu malu redakciju.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Pozdrav svima. Zovem se David Muflizović I bivši sam učenik Strukovne škole te autor nekih članaka vaših starih Strukovnjaka. Išao sam u smjer hotelijer-ugostitelj, obožavao Hrvatski jezik i, eto, surađivao s ostalom ekipom pri stvaranju školskog lista. Trenutno sam polaznik tečaja ruskog i kineskog jezika u jednoj školi stranih jezika u Zagrebu, a u slobodno vrijeme bavim se hobijima kao što su pisanje i slikanje. Za školovanja sam pisao o nekima od raznih tema. Ljudskom ponašanju u kazalištu, glazbi, odijevanju, a u jednome je broju objavljen i moj pokušaj u poeziji. Te smo godine sudjelovali na Lidranu u Zatonu gdje je bila fantastična atmosfera I gdje smo od žirija dobili mnogo korisnih informacija u vidu primjedbi i pohvala. Smatram da je za svaku školu jedna od velikih i važnih stvari da ima školski list gdje mladi novinari imaju priliku predstavljati sebe, druge kroz sebe i druge. Radi ljepšeg danas i boljeg sutra.

Prošlo je već godina dana otkada sam zadnji put sa svojim prijateljima završavala članke, sakupljala zadnje vijesti, pratila priredbe i sastavljala pitanja za intervjue. Sada kada sjedim na predavanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, shvaćam da je sve to zbilja prošlo. Tri godine bila sam urednica Strukovnjaka, od drugog do četvrtog razreda, a sada sam studentica prve godine poslovne ekonomije i mogu vam reći da tek sada shvaćam kako je to lijepo razdoblje jako brzo prošlo. Za Strukovnjak sam prvi put čula kada sam u prvom razredu bila na satu njemačkog. Tadašnja urednica Mateja došla je s obavijesti da se možemo uključiti i aktivno sudjelovati u radu školskog lista Strukovnjak ili školskog radija, a ja takvu priliku nisam željela propustiti. Budući da se moja prijateljica također priključila odlučile smo prvi članak napisati zajedno. Bio je to članak o glazbi. Bio je to moj prvi susret sa pisanjem novinskog članka. Voditeljica bi nam pomagala kad god bismo zapeli, a ostatak ekipe, već poznate kao novinarska grupa, bio je uhodan i jako dobar tim. Iduće godine novinarska grupa odlučila je mene postaviti za glavnu urednicu. A upravo tada je započeo najveći dio posla. Tada bih sve vezano uz uredništvo opisala kao “zabadanje nosa svugdje”. Trebala sam uvijek biti upoznata s temama koje ćemo obrađivati, tko je zadužen za određenu temu, do kada se članci trebaju predati, ali to je tako ukoliko želite da budu dobre. Isprva mi je to bilo malo teško shvatiti, ali nakon izlaska broja kojeg sam bila glavna urednica shvatila sam da se sav trud isplati. Najviše su mi u sjećanju ostali sastanci novinarske grupe, onda kada bismo se svi okupili nakon izlaska novog broja, to bi uvijek bilo u veljači, i tada bismo zajedno prokomentirali taj broj, davali nove prijedloge ili se smijali nekim

31


KNJIGE

PROČITALI SU ZA VAS

Josipa Moslavac 2.f kuhar

Ivana Pintarić 2.f kuhar

GORAN TRIBUSON

Potonulo groblje Autor Goran Tribuson rođen je u Bjelovaru 6. kolovoza 1948. godine. Akademik, jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca. Filmski i televizijski scenarist. Potonulo groblje napisao je 1990. Ova jako zanimljiva i malo čudna knjiga govori o potrazi za majčinim grobom, radnja je smještena u Grad, u 20. stoljeću. Nakon 36 godina Ivan Hum vraća se u svoj rodni grad. Majka mu je umrla kad je imao pet godina i on se vratio kako bi posjetio majčin grob, kojeg nigdje nema jer ga je progutala voda iz rijeke. U gradu upoznaje puno čudnih ljudi. Marilina je čudakinja, koja samo želi novac. Dok je tražio majčin grob, vidio je Gašpara, čovjeka za kojeg svi tvrde da je lud. Nakon što razgovara s ocem Maksimilijanom, shvati da neće pronaći majčin grob. Gašpar oživi Aleksandra, Marilinog brata, koji ubije doktora Javorovskog i odnese novac Marilini. Ona je pobjegla s novcem jer je saznala da je Ivan ubio stariju sestru i da je zbog toga bio u popravnom domu. Zadnji put posjetio je grob.

MARIE LOUISE FISCHER

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Žena u najboljim godinama

32

Autorica se već desetljećima ubraja u najomiljenije spisateljice zabavnog štiva. Nakon srednje škole studirala je njemački, književnost i povijest umjetnosti. Radila je kao scenarist i umjetnik, a godinu dana je radila prisilno na poljoprivredi. Ona je zapravo htjela biti skladateljica. Roman govori o imućnoj obitelji Holl iz Munchena. Radnja je smještena u Munchen i Rim 1970. godine. Gospodin Georg Holl je vlasnik banke i tvrtke Holl & co. Njegova supruga se zove Sylvia, a djeca Brabar i Valentin. Kada se Sylvia jednog jutra probudila, shvatila je kako joj je život nakon 19 godina braka procurio kroz prste kao pijesak. Nije znala zbog čega jer je od supruga dobivala svu pažnju i ljubav, a i od djece također. Mislila je da ju umara ista svakodnevica i što mora raditi sve kako bi njena obitelj bila na dobrom glasu. Na proslavi 30. obljetnice svoje banke, Georg Holl se usred govora sruši i umre. Njegovoj se obitelji nakon toga život znatno zakomplicirao. Georg je u oporuci sve svoje nasljedstvo ostavio Sylvii, a to je jako naljutilo Romana Millera, koji je bio direktor banke. Smatrao je da ga je Georg prevario jer mu nije ništa ostavio, poslije Georgove smrti nastoji Hollove prikazati kao varalice. Nakon tog zapleta roman prikazuje težak povratak obitelji Holl normalnom životu. Knjiga je jako dobra. Puna zapleta koji se još kompliciraju. Svaki je lik lijepo opisan. Svidjelo mi se to što Sylvia i u najtežim trenutcima nije ostavila svoju djecu.

PAULO COELHO

Demon i gospođica Prym Demon i gospođica Prym Coelho je napisao 2000.godine Knjiga govori o borbi između dobra i zla. U gradić Viscos dolazi Demon, kako ga je nazvala stara Berta. Chantal upoznaje stranca koji joj pokazuje 11 poluga zlata u planinama. Dok su razgovarali, stranac joj ponudi dogovor: ako netko bude ubijen u tjedan dana, mještani će dobiti zlato. Chantal nije htjela nikome reći za ponudu, ali nakon nekoliko dana je progovorila. Svi su se zgrozili i nisu joj vjerovali. Kada su ljudi malo razmislili, odlučili su ubiti nekoga da dobiju zlato. Na kraju su se odlučili da ubiju staru Bertu, jer nema obitelji i nikome ne bi nedostajala. Bertu su uspavali i privezali za kamen. Chantal je u zadnji tren spasila staricu. Stranac je vidio da su mještani bili spremni ubiti za zlato pa im je darovao poluge. Chantal je dobila jednu i zauvijek napustila Viscos. Zanimljiva knjiga, na početku malo dosadna.

JEFFERY EUGENIDES

Nevina samoubojstva Autor je rođen 1960. U Detroitu. -Njegov prvi roman, Nevina samoubojstva (1993.) preveden je na 15 jezika, a po njemu je i snimljen zapažen film. Za svoj drugi roman Middlesex, Eugenides je 2003. Dobio Pulitzerovu nagradu za književnost. Živi u Berlinu sa ženom i kćeri. Knjiga govori o tužnom životu i zagonetnim samoubojstvima sestara Lisbon, koje žive u sedmeročlanoj katoličkoj obitelji iz East Sidea. Njihova majka bila je jako stroga, a otac blag, ali im to nije pomoglo jer se i on bojao svoje žene. U tih pet plavuša zaljubili su se mladići koji žive u susjedstvu i svakodnevno ih promatraju dalekozorom iz kuće preko puta njihove. Ti dječaci i prepričavaju kratak i tužan život sestara Lisbon. Sve je počelo pokušajem samoubojstva najmlađe sestre Cecilije koja si je prerezala vene i legla u kadu s toplom vodom. Ceciliju su na vrijeme pronašli i doktori su ju uspjeli spasiti. Nakon neuspjelog samoubojstva, Cecilija je išla kod psihologa kojemu je na pitanje zašto se pokušala ubiti odgovorila „Vi nikad niste bili trinaestogodišnja djevojčica.“ U knjizi pratimo samoubojstva i ostalih sestara. Nikome još nije jasno zašto su to učinile, nitko ne može pronaći razlog. Tu tajnu sestre su ponijele sa sobom u grob. Roman je odličan. Priča mi se jako svidjela. Dok sam je čitala, bila sam jako znatiželjna. Jako mi se svidjelo to što likovi koji prepričavaju radnju malo vraća u prošlost dok su djevojke bile žive, one se ponovno vraćaju u sadašnjost. Svidjelo mi se je i to što autor svakog lika detaljno opisuje pa sam saznala sve o svakome pa mi je roman bio još bolji i privlačniji. Svima koji vole ovakve rasplete i do kraja nerazjašnjivu radnju, preporučam ovaj roman. Sigurno će im se svidjeti.


PREDAVANJE I RADIONICA O SEKSUALNOM NASILJU

Učenici zainteresirani za temu

2. g. konobari, slastičari

Tema prvog sata zdravstvenog odgoja, koji je s učenicima odradila stručna suradnica Mirela Fištrović, bilo je seksualno nasilje među mladima. Nakon uvodnog predavanja gdje smo saznali što je zapravo seksualno nasilje i tko su počinitelji i žrtve, saznali smo i neke nove informacije o seksualnom nasilju, odnosno da verbalni prijedlozi, govor

Stručna suradnica Mirela Vlašić

tijela, seksualna razmjena, seksualno podmićivanje također mogu biti oblici seksualnog nasilja. Profesorica nam je postavila niz pitanja o tome kako prepoznati seksualno

nasilje, kako spriječiti seksualno nasilje i koje su posljedice tog nasilja. Radionica je bila vezana uz zanimljivu priču o Ivani i Matiji u kojoj smo mogli pročitati priču i pričati o postupcima glavnih likova. Postavili smo se u izmišljenu situaciju, u ulogu ili Ivane ili Matije i odgovarali na postavljena pitanja. Smatram da je takav način edukacije koristan za mlade ljude jer saznajemo neke stvari o kojima se ne govori u svakodnevnom životu.

ZDRAVSTVENI ODGOJ

O tomu ne znamo dovoljno

TREĆI MODUL ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Sigurnost mladih u prometu Marijana Lukinić i Sanda Kocijan, 3c komercijalist

Djelatnici PU i AK u školi

Alkohol je podmukao i privlačan vrag, ne dajte se zavesti i prevariti! Ukoliko pretpostavljate da ima i najmanje šanse da negdje popijete, ostavite svoje vozilo doma. Nemojte piti i voziti! Vozači, poštujte znakove ograničenja brzine, sačuvat ćete svoj život i život ostalih sudionika u prometu - poruke su to koje su učenicima trećih razreda prenijeli

ZDRAVSTVENI ODGOJ U STRUKOVNOJ ŠKOLI

djelatnik Policijske uprave virovitičkopodravske Dario Gazibara i Auto kluba Virovitica Marijan Krmpotić na predavanju o sudjelovanju i oprezu mladih u prometu. Cilj predavanja bio je upozoriti i potaknuti mlade kako alkohol i brzina mogu ugroziti njihove mlade i neiskusne živote, ali i živote ostalih sudionika u prometu većinom njihovom krivnjom i nepažnjom. Zadnjih pet godina dogodilo se 345 prometnih nesreća, od toga 50 prometnih nesreća uzrokovali su mladi vozači (16-24 god.). Ukupan broj sudionika u prometnim nesrećama narastao je na 848, od toga je mladih vozača 174, a njih 13 bilo je pod utjecajem alkohola. Sve se više nesreće događa upravo zbog konzumiranja alkohola i kretanja neprilagođenom brzinom. 49 žrtava završilo je smrću,

Mladi su česte žrtve u prometnim nesrećama

a njih 27 bilo je pod velikim utjecajem alkohola u krvi. Predavanje je bilo i više nego potrebno zbog toga što su upravo srednjoškolci oni koji kreću u autoškolu i postaju mladi neiskusni, ali i uplašeni vozači. Predavanje je trebalo biti poticaj tomu kako bi se trebali ponašati u prometu i poštovati pravila zakona.

Pomoć stručnjaka 2. Posljedice uzimanja lijekova i drugih sredstava na mentalno zdravlje (1. modul, 1 sat) - Hrvatska udruga za prevenciju suicida (dr. Elvira Koić) 2. Kockanje i klađenje adolescenata i mladih (3. modul, 1 sat) - Hrvatska udruga za prevenciju suicida (dr. Elvira Koić) 3. razred: Brak, roditeljstvo i obitelj (4. modul, 1 sat) - Obiteljski centar 3. razred: Alkohol i promet (3. modul, 1 sat) - HAK i PU VPŽ

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Na roditeljskim sastancima roditeljima je detaljno predstavljen Kurikulum zdravstvenog odgoja: prikazana je ppt prezentacija i nastavni sadržaji – teme koje će se obrađivati ovisno o razredu. Neke teme odradit će vanjski suradnici: 1. razred: Emocije i komunikacija u vezi (4. modul, 1 sat) - Obiteljski centar 2. razred: razvijanje vještina potrebnih za odgovorno seksualno ponašanje II. – dio o potrebama (4. modul, 1 sat) - Obiteljski centar

33


ZDRAVSTVENI (PRE)ODGOJ

ŽUSTRA RASPRAVA U 4.C

Da bismo se zabavili, ne treba nam alkohol? • Afirmacijska ekipa ustvrdila je da se može zabavljati i bez alkohola te da oni koji piju, sramote sebe i svoju obitelj i prijatelje • Negacijska ekipa tvrdila je da malo alkohola ne može naškoditi, da pomaže u opuštanju i zbližavanju s ljudima • Afirmacija je dobila jedan glas, jedan negacija, a ostali su suzdržani Nives Šaka, 4. komercijalist Učenici 4. razreda komercijalista okušali su se u raspravljanju o čestoj i važnoj temi u današnje doba – mogu li se mladi zabaviti a da ne konzumiraju alkohol. Formirali su dvije skupine – afirmacijsku i negacijsku ekipu – i pokušali sa što više činjenica uvjeriti suprotnu stranu i neutralne promatrače (ostale učenike u razredu) u ispravnost svoga stava. Moderatorica Ida Zidar iznijela je uvodne riječi o temi i predstavila strane (afirmacija i negacija) koje su tada iznijele svoja stajališta i obrazložile zašto misle tako. Afirmacijska ekipa ustvrdila je da se može zabavljati i bez alkohola te da oni koji piju, sramote sebe i svoju obitelj i prijatelje. Negacijska ekipa tvrdila je da malo alkohola ne može naškoditi, da pomaže u opuštanju i zbližavanju s ljudima. Odgovoreno im je da većina mladih ne zna umjereno piti pa dolazi do loših događaja i greški.

Nakon mnoštva provokativnih pitanja i burne i zanimljive rasprave koja je povremeno bila na rubu incidenta (nedostatak raspravljačkog iskustva) strane su iznijele svoje završne riječi. Afirmacija je ostala pri svojim stavovima, negacija ih nije uspjela razuvjeriti. Oni su se susreli s pijanim osobama u društvu i nije im nimalo bilo ugodno. Negacija također ostaje pri svojim stavovima, navode da afirmacija nema toliko iskustva kao oni, doza alkohola ovisi o čovjeka, o tome koliko smo jeli taj dan, itd. Moderatorica je tada pozvala publika da glasuje koja je strana bila uvjerljivija u raspravi. Afirmacija je dobila jedan glas, jedan negacija, a ostali su suzdržani. Moderatorica navodi da je rasprava završena te se utvrđuje da svi imaju svoje mišljenje i da se nitko nije složio nakon rasprave. Da bi sve bilo točno dokumentirano, tijek rasprave pratili su i zapisničari Marija Štribl i Nives Šaka.

ISKUSTVA Priča 1

Pijan pred djevojčinim vratima Išao sam s dečkima u grad, nije bilo nikakvo slavlje, nego smo se išli napiti. Pili smo svašta i još jednu za drugom tako da smo se brzo napili. Oni su prestali piti oko 23:00, a ja sam nastavio do 00:30 tako da sam se napio kao nikad u životu. Nakon nekog vremena primijetili su da je bolje da me odvezu kući, ali nisu znali gdje živim. Onako pijan, dao sam im adresu svoje djevojke. Odvezli su me i ja sam krenuo unutra. Pas me poznaje pa nije lajao i oni su tada otišli. Ne sjećam se baš svega, samo da sam zvonio na vrata oko 01:30. Otvorili su mi njezini roditelji. Što je dalje bilo, ne želim otkriti.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Najzanimljivija pitanja i odgovori iz rasprave

34

Negacija postavlja pitanje afirmaciji: - Zašto ne pijete barem kada idete nekome na rođendan? Afirmacija: - Zato što ne želimo. Kada ljudi popiju puno alkohola, rade loše stvari i događaju se nesreće, npr. da netko pogine, itd. Negacija: - I trijezna osoba može poginuti ili nekoga ubiti. Tihana iz publike postavlja pitanje afirmaciji: - Zašto ste toliko protiv alkohola? Negacijska grupa je navela malu količinu alkohola. Jeste li se vi taj jedan put što ste pili toliko napili? Profesorica afirmaciji: - Savjetujte negaciju kako da priđu nepoznatim osobama a da prvo ne popiju alkohol „za opuštanje“. Afirmacija postavlja pitanje negaciji: - Kada želiš upoznati neku curu, zašto bi se morali napiti? Profesorica: - Kako ljudi postanu alkoholičari? Negacija: - Organizam ih to traži, nije

velika razlika između čaše i flaše, treba se znati kontrolirati. Afirmacija: - Znate li što alkohol radi vašim organima? Negacija: - Pelinkovac je dobar za želudac. Profesorica: - Znate li što znači 0.5 promila alkohola? Negacija: - Zašto ne pijete subotom čokoladno mlijeko kao i inače? Margareta iz afirmacije Marku iz negacije: - A ti kao popiješ samo jednu čašu vani? Što za tebe znači mala količina? Sjećaš li se svake subote kad si se napio? Negacija: -Ta jedna čaša može biti različita od čovjeka do čovjeka. Afirmacija: Iva Odalj, Margareta Krušelj, Gabrijela Grgić, Mateja Kovačić Negacija: Kristijan Medić, Ivan Devčić, Matej Devčić, Marko Bodalija

Koja je čaša previše?

Priča 2

U zadnji čas na ispumpavanje Okupili smo se na igralištu i pili skrivajući se od policije jer smo svi bili maloljetni. Odužila se ta naša pijanka i odlučili smo ostati tamo. Ne sjećam se svega jer sam se napila, ali su mi pričali da su me ostavili svi, nisu znali što da naprave, bojali su se da ne uđu u probleme, tako da sam ostala tamo sama. Naišla je policija i odveli su me na hitnu, na ispumpavanje. Doktori su rekli da su me dovezli u zadnji tren, da su me kasnije našli, dobila bih trovanje alkoholom.


Noćni vrtlari Slavila sam rođendan s prijateljima i dečkom. Svi smo se napili i ubrzo smo krenuli potražiti zabavu jer nam je u kafiću postalo dosadno. Hodali smo gradom i pjevali iz sveg glasa. Tada smo spazili cvijeće kod FINE, u centru grada. Prijateljica je došla na ideju da presadimo cvijeće na drugi kraj grada. Primili smo se posla, no ubrzo je naišao policajac i morali smo sve to cvijeće vratiti natrag. I tako smo kopali do četiri sata ujutro. Priča 4

Kad te roditelji ne prepoznaju Nakon burnog izlaska u kojem sam izgubio svijest od udarca, otišao sam s društvom na obližnje igralište. Budući da je bilo toplo, odlučio sam

ZDRAVSTVENI (PRE)ODGOJ

Priča 3

UNATOČ ZAKONSKIM PROPISIMA, ALKOHOL JE MALOLJETNICIMA DOSTUPAN, A ONI SU I NAJBROJNIJI GOSTI VIKEND-VEČERI I NOĆI U GRADSKIM KLUBOVIMA I KAFIĆIMA

Česta slika sa zabava maloljetnika

Alkohol - zabava ili prijetnja? • Sve je češća pojava da se maloljetnici opijaju i čak završe na ispumpavanju želuca • Mnogi ugostitelji gledaju isključivo na zaradu, stoga stave alkohol u boce soka • Cijene pića za vikend ne napišu na cjenik, već ih objave na svojoj facebook stranici Ines Mijatović, 4.a ekonomist

malo prileći na klupu da se otrijeznim. Zaspao sam, a cure su me našminkale. Kada sam se probudio, otišao sam kući. Roditelji su došli u sobu da mi održe lekciju, bome su imali što vidjeti. Priča 5

Važno nosom u asfalt

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Zanio me alkohol i nisam nikoga slušala, bila sam odlučna prijeći cestu u centru grada od Monte Christa prema Robnoj kući, ali na mjestu gdje nema pješačkog p rijelaza. Tako puna sebe hodala sam u štiklama bez gledanja okolo. Kraj fontane je bila skupina momaka koji su me gledali i htjela sam se praviti važna pokraj njih i tako sam pala, jedino što su mi uputili bilo je: Hahaha jel se miče pod?

Tema alkohola i opijanja maloljetnika uvijek pokrene brojne rasprave i komentare. Putem interneta, televizije i raznih letaka upoznati smo s posljedicama prekomjernog konzumiranja alkohola i o tome koliko je štetan za naš organizam. Budući da se sve brže razvija (tehnologija, način života…) pa se ponekad čini da se i djeca brže razvijaju i ranije „prijeđu u svijet odraslih“. Sve što je nekada bilo nezamislivo u određenoj dobi, danas se radi, pa je tako sve češća pojava da se maloljetnici opijaju ili čak završe na ispumpavanju želuca. Zbog čega to rade, radi zabave, društva ili da bi ispali „bitni“? Svatko ima svoj razlog, ali to polako postaje problem jer mnogi postanu nasilni pa se potuku ili npr. uništavaju dječja igrališta. Postavlja se pitanje i tko im je dao alkohol. U svim trgovinama i kafićima stoji natpis zabrane konzumacije i prodaje pića maloljetnicima, ali se ne pridržavaju baš svi toga. Mnogi ugostitelji gledaju isključivo na zaradu,

stoga znaju staviti alkohol u boce od soka tako da se ne primijeti što je unutra. Sve više mladih izlazi u grad pa tako i ugostitelji prilagode cijene. Mnogi ne napišu cijene pića za vikend na cjenik, nego ih objave na svojoj facebook stranici tako da je svima vidljivo i primamljivo pa će na taj način privući brojne maloljetnike jer će proći jeftinije i doći upravo u taj kafić. Ne bi to bio neki problem da mnogi ne popiju mnogo više nego što bi trebalo pa izazovu probleme. Svi smo mi znatiželjni i želimo isprobati brojne stvari, no sa svime treba biti oprezan i pripaziti na prijatelja ako vidimo da je previše popio, nikad nikog ne smijemo ostaviti samog/samu, a ako vidimo da se loše ponaša, trebamo ga pokušati spriječiti da radi gluposti. Alkohol nam daje hrabrost, stoga se „najzanimljivije“ stvari dogode upravo kada malo popijemo. Kao ilustraciju iznesenim tvrdnjama donosimo pet različitih istinitih priča od kojih su četiri šaljive, a jedna je ozbiljna i primjer je kako se ne trebamo ponašati dok smo pijani. Hoćete li piti ili ne, procijenite sami, ali budite na oprezu.

35


SPORT

NATAŠA MIOČINOVIĆ I KRISTINA SMILJČIĆ NA PRIPREMAMA REPREZENTACIJE • Poseban je osjećaj obući dres hrvatske reprezentacije • Trener Mrđen ima znanje, karakter, autoritet i najbolji je trener Hrvatske za naš uzrast • Odnosi u reprezentaciji su jako dobri • Bilo bi lijepo zaigrati na europskom prvenstvu

Martina Majkovčan

Kao što i sami već znamo, ovo vam nije bio prvi poziv u reprezentaciju. Možete li nam opisati taj osjećaj kada saznaš da si dobio poziv reprezentacije? Nataša: - Osjećaj je savršen. Ne mogu opisati, to se mora osjetiti. Kristina: - Osjećaj je neopisiv, tamo su najbolji pojedinci, uvijek se netko istakne kao bolji, ali stvarno je posebno obući dres hrvatske reprezentacije. Pripreme su ovoga puta bile oglednoga karaktera zbog promjene trenera. Što mislite o novome treneru? Nataša: - Hm.. što reći, trener Mrđen bio mi je i klupski trener. Čovjek ima znanje, karakter, autoritet i jednostavno je, po meni, najbolji trener Hrvatske za naš uzrast. Kristina: - O novome treneru imam najbolje mišljenje jer ga stvarno dobro poznajem, dugo mi je bio trener u klubu

Nataša i Kristina

i jednim dijelom je on zaslužan što sam ovdje gdje jesam. Mislite li da ste ostavile dobar dojam na novoga trenera Gorana Mrđena? Nataša: - Mislim da jesam. Treninge sam odrađivala maksimalno, imale smo jednu utakmicu sa ŽRK Zametom i to sam odigrala odlično. Kristina: - Dala sam sve od sebe i mislim da sam dobro odradila ove pripreme. Treninge ste imale dva puta dnevno po 2-2 i pola sata. Jesu li vam treninzi bili naporni? Nataša: - Treninzi nisu bili naporni. Kristina: - Nisu bili naporni, jer u klubu dobro treniramo i u kondiciji sam. Kakve odnose imate s ostalim djevojkama u reprezentaciji? Nataša: - Dobre. Sve su cure super. Kristina: - Odnosi su nam jako dobri, iako se ne družim sa svim curama isto.

ŽUPANIJSKO PRVENSTVO SREDNJIH ŠKOLA U BADMINTONU

Nadate li se pozivu i za nadolazeće kvalifikacije za Europsko prvenstvo? Nataša: - Nadam se, lijepo bi bilo zaigrati na europskom prvenstvu. Kristina: - Bilo bi glupo reći da se ne nadam, ali na treneru je da odluči tko se najbolje dokazao i tko će nastupiti na prvenstvu. Nažalost do sada me pratila loša sreća tako da sam za svako veliko prvenstvo bila povrijeđena. Trenutno obje igrate u TVINUVirovitica. Kakve su vaše ambicije za budućnost? Želite li zaigrati u nekom većem klubu? Nataša: - Želim se upisati na fakultet i otići iz Virovitice. Želim otići u veći klub i napredovati. Kristina: - Kao i svi sportaši pa tako i ja, želim zaigrati u nekom velikom klubu, ali za sada mi je prioritet završiti srednju školu i nastaviti trenirati, a za dalje kamo me životni put odvede. Nataša Miočinović

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Drugo i treće mjesto

36

Badmintonske ekipe naše škole s prof. D. Petrovićem

Krajem siječnja u Srednjoj školi Marka Marulića u Slatini održano je prvenstvo srednjih škola Virovitičko-podravske županije u badmintonu za djevojke i mladiće. U prvenstvu su sudjelovale škole: Gimnazija Petra Preradovića Virovitica, Tehnička škola Virovitica, Srednja škola Stjepana Sulimanca Pitomača, Strukovna škola Virovitica te domaćin Srednja škola Marka Marulića Slatina. Učenice naše škole osvojile su drugo mjesto izgubivši u finalu od domaćina Slatine, a učenici su osvojili treće mjesto pobijedivši Pitomaču 3:2. Učenice: Martina Majkovčan, 4.b, Nataša Miočinović, 4.b, Margareta Krušelj, 4.c Učenici: Bruno Jelak, 3.c, Mislav Šutalo, 3.c i Matko Duvnjak, 3.d. Ovo je još jedan uspjeh naše škole u sportskim aktivnostima te i tu dokazujemo da imamo dobre učenike i dobre sportaše.


• PROGLAŠENI NAJBOLJI U SPORTU GRADA VIROVITICE I VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

• Učenice Strukovne škole Virovitica - sportašice godine

SPORT

Nataša Miočinović, 4.b

NAJBOLJA SENIORKA U GRADU VIROVITICI NAJBOLJA SENIORKA U VIROVITIČKO PODRAVSKOJ ŽUPANIJI Anamarija Mikulić, 4.a

Nataša, Gabriela i Anamarija

NAJBOLJA KADETKINJA U GRADU VIROVITICI Nataša Miočinović, 4.b ŽRK Tvin-Virovitica.

NAJBOLJA JUNIORKA U GRADU VIROVITICI Gabriela Grgić, 4.c Streljačko društvo Virovitica 1861.

„Dojmovi za bilo kakav uspjeh su predivni, kao i za ovo. Biti proglašen najboljim u svom gradu u bilo kojoj kategoriji veliki je uspjeh prvenstveno za tebe, a onda i za druge. Trudom i radom sve se može postići, samo treba vjerovati. Sada treba davati još više i pokazati zašto si baš ti izabran.“

„Velik je ovo uspjeh za mene i moj klub, drugu godinu za redom osvojila sam titulu najbolje juniorke grada Virovitice. Nastupila sam na velikim natjecanjima, a jedno od njih je i državno prvenstvo Hrvatske. Mogu reći da je to jedan od pokazatelja zašto sam izabrana za najbolju. Trud, zalaganje i odricanje moraju dovesti do ovakvog uspjeha.“

„Nagradu sam dobila za igranje u Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi za žene, ostvareno 4.mjesto u kategoriji kadetkinje na nivou Hrvatske, članstvo u kadetskoj Hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji i sudjelovanje na kvalifikacijama za Europsko prvenstvo na Islandu. Osjećaj je predivan. Zbog ozljede nisam nastupala u ovoj godini ali mi je ovo dalo još veći motiv da se što prije oporavim i nastavim s ovakvim rezultatima.“

Foto: icv

ODBOJKA – ŽUPANIJSKO PRVENSTVO ŠKOLSKIH ŠPORTSKIH KLUBOVA SREDNJIH ŠKOLA

Mladići treći, djevojke četvrte Nataša Miočinović

Odbojkaši s trenerom

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Na Županijskom prvenstvu školskih športskih klubova srednjih škola u odbojci - održanom u Slatini, sudjelovale su i ekipe Strukovne škole Virovitica. Ekipa mladića osvojila je treće mjesto - u polufinalu su izgubili od pobjednika Slatine, da bi zatim za treće mjesto lagano pobijedili ekipu Pitomače. Djevojke su osvojile četvrto mjesto.

37


PUT POD NOGE

DESETERO MLADIH U NESVAKIDAŠNJOJ PUSTOLOVINI • Svaki dan uvjeravala sam se u ono što postižemo kad sve prepustimo u Božje ruke i zato govorim da ne postoje bezizlazne situacije Ana Antolić, 4.c, komercijalist

Ne boj se, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj! Kad preko vode prelaziš, s tobom sam, ili preko rijeke, neće te preplaviti.(Iz 43,1-3) - riječi su to proroka koje su odzvanjale u meni što je to čovjeku nemoguće, a ako to želi, s Bogom ne može ostvariti!? Uvjerila sam se

Dolazak u Međugorje

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Bicikločašće u Međugorje

38

u Njegovu ljubav koja je svemoćna i bezuvjetna. Od sedmog razreda bavim se biciklizmom, vozila sam s prijateljima na hodočašća, posjećivali smo hrvatska svetišta. Nisam to smatrala žrtvom, već nečim što me je ispunjalo, davalo mir i radost, upoznavala sam mnoge ljude koji su mi i danas oslonac i potpora. Oduvijek sam međutim željela ići u Međugorje biciklom. Mojima je to zvučalo suludo, a pomalo nisu ni imali povjerenja u mene; samo mi je šesnaest godina, a to je vrlo zahtjevan put, nemam dobar bicikli itd. Sigurno se pitate kako to da sam uz ovakvu podršku ipak pošla? E pa Bogu je sve moguće! Želim posvjedočiti da sam ljetos posjetila Međugorje, i to po drugi put, biciklom s još devet prijatelja. Većinu njih upoznala sam tek prvi dan našega bicikločašća. Prve godine organizator je bio naš bivši župnik fra Ante Barišić, a ovoga ljeta na ovaj pothvat odlučili smo se sami, organizaciju smještaja prepustili smo u ruke Bogu i dobrim ljudima koji su nas primali, a njih hvala Bogu ima. Dakle nismo apsolutno ništa organizirali, naš pokrovitelj bila je Božja providnost. Znali smo samo kamo idemo i otprilike kojim putem, ostalo smo prepustili našem Organizatoru. Od nas desetero Iliji i meni bio je drugi put da idemo pa smo imali nekoga iskustva. Pa da predstavim te hrabre ljude: Jasna Mihelić, 24 godine,

studentica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Ivona Ramljak, 19 godin, bivša učenica naše škole, studira u Puli poslovnu ekonomiju, Ilija Barić kojega sam već spomenula, 24 godine, nedavno diplomirao elektrotehniku u Osijeku, Matej Galić, Jurica Marić i Marko Dugandžić, studenti elektrotehnike u Osijeku, Višeslav Kozjak, 19 godina, studira pravo također u Osijeku, Ivan Šimić, student građevine, i naš bogoslov Jurica Košutić, prva godina na bogosloviji u Zagrebu. Put pod kotače Krenuli smo 25. srpnja, tjedan dana prije festivala mladih na koji smo se uputili. Petero nas je krenulo iz Virovitice, dvoje dan prije iz Osijeka, a ostali iz Požege. Sreli smo se u Kutini. Iako se nismo svi poznavali, ubrzo su nas zbližile tegobe i brda, već prvi dan imali smo nezgoda, našem bogoslovu otpao je kotač nakon što je pao s bicikla. Hvala Bogu, njemu nije ništa bilo, a bicikl je uspio popraviti uz pomoć „milosrdnog Samaritanca“ koji mu je stao kad je vidio što se dogodilo i odvezao ga do servisera. Nakon 180 km stigli smo do Gline i odlučili tu noćiti. Pokucali smo na vrata župnog ureda i nakon što smo rekli da smo hodočasnici, mladi kapelan radosno nas je primio. Drugi dan vozili smo prema Plitvičkim jezerima. Te večeri nikako nismo mogli

naći smještaj, vozili smo do kasno sve dok nismo naišli na neko selo iza Plitvica. Spavali smo u šatorima ispred crkve. Te su nam male žrtve davale radosti, moram priznati da je u nekim trenucima bilo teško, ali molitva nas je uvijek jačala, a gotovo svaki dan uspjeli smo stići negdje na misu. Nismo se pripremali fizički, nego duhovno jer mnogo nam je bio važniji susret u Međugorju od bicikliranja. Treći dan stigli smo do Knina, tamo smo spavali u franjevačkoj župi, taj dan mi je pukla guma prilikom spuštanja s Velebita. Imala sam sreće što sam bila s prijateljima pa su mi uspjeli zamijeniti gumu jer ja nisam imali ni rezervnu gumu ni alat. Sljedeći dan napokon stižemo do mora. U Šibeniku smo se okupali, taj dan je bilo jako sunce, na asfaltu temperatura je bila i preko 45 stupnjeva. Opet je stradao naš bogoslov - malo ga je udarila sunčanica tako da smo taj dan najmanje vozili. I tu su nas primili u jednoj župi; nije uvijek svima odgovaralo što se nismo najavili, ali nisu nas mogli odbiti. Predzadnji dan smo se malo vozili, malo kupali i tako preko Trogira i Splita, u kojem je taj dan bila ogromna gužva, kako zbog sezone, tako i zbog utakmice, što nam je sve dodatno otežalo put, ali stigli smo do Omiša. U Omišu smo spavali na plaži, malo su nas izgrizli kukci, ali sve u svemu, bilo je lijepo kupati se noću i spavati pod


PUT U HRVATSKO ZAGORJE

Lucija Sabo, 2.a, ekonomist

Festival mladih – zajedništvo cijeloga svijeta

Povratak u budućnost?

• Varaždinske ulice i trgovi, barokne zgrade i palače • Legende o Velikom taboru • Fascinirajući efekti iz razvoja života na Zemlji

Nezaboravno...

Putovanje u predivan dobro očuvan barokni Varaždin pomalo me vratilo u u davna vremena plemića i plemkinja. U obilasku smo vidjeli bivšu isusovačku crkvu, današnju katedralu, nekadašnji samostan koji je danas Fakultet organizacije i informatike te palače Henze i Patačić. Na trgu se nalazi i kip Grgura Ninskog do kojega smo otišli kako bismo stavili ruku na njegov palac i zaželjeli želju (a moja je želja bila dvojka iz matematike). Nakon doručka i kave krenuli smo prema Velikom taboru. Posebno me očarala ljepota prirode i zelenilo. Naime, trava je tamo izrazito zelena, a kućice, od kojih gotovo svaka ima svoj vinograd, poprilično su malene. Došavši u podnožje Velikog tabora, pješice smo polako krenuli na brdo na kojem se nalazi dvorac. Na zidovima smo vidjeli nacrte utvrde i portrete plemića i vladara koji su boravili u njoj. U izložbenom dijelu najviše su mi se dopali mali kreveti te saznanje da ljudi nekada nisu spavali ispruženi nego u polusjedećem položaju jer su se bojali da će im netko uzeti dušu pa im nisu ni trebali veliki kreveti. Posebno su mi se svidjeli izrezbareni detalji na velikim drvenim ormarima te ručno izrađivane slike na pločicama kamina, a u pamćenje mi se urezao i još jedan poseban detalj - stari, očuvani, drveni toalet koji je bio dokaz brige o higijeni. Tijekom obilaska čuli smo i legendu o

zabranjenoj ljubavi građanke Veronike i Fridricha, sina plemića. Veronika je navodno zazidana u zidine utvrde te se i dan danas predvečer znaju čuti uzvici nesretne djevojke. Krapina me posebno oduševila zbog svoje predivne prirode koja je okruživala cijeli grad. Pošto je grad na brdovitom području, opet smo se susreli s puno zavoja i penjanja te spuštanja niz brda na koje mi, Virovitičani, nismo baš navikli. Saznali smo da je to jako pogodno područje za život te da sve više ljudi iz napučenog Zagreba seli u Krapinu. U muzeju smo pogledali dokumentarno-igrani film u trajanju od 20-ak minuta kako bismo što bolje shvatili kako je izgledao život u davnim vremenima. Obilazak muzeja osmišljen je tako da prikazuje razvoj života na zemlji u 24 sata prezentirajući zavidnu geološku, paleontološku i arheološku građu. Posebno mi se pri tom obilasku svidio prikaz Velikog praska te prikaz kiše i oblaka koji proizvodi munju. Najviše su mi se ipak svidjeli kosturi drevnih dinosaura koje obožavam i prikaz leda koji je bio tako stvarno dočaran da si jednostavno želio što prije prijeći preko njega kako ne bi slučajno baš pod tobom do kraja puknuo. Put kući bio je pravi užitak jer smo cijelo vijeme pjevali i smijali se. U večernjim satima pristigli smo kući puni lijepih uspomena i korisnih iskustava koja zasigurno nećemo zaboraviti.

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

U Međugorju smo proveli desetak dana i tamo nas je pratila Božja providnost. Kao da smo bili obilježeni - gdje god se pojavimo, ljudi nas prime s radošću. Tako smo u Međugorju slučajno, iako nisam sigurna da bih to tako nazvala, završili na radiju Mir Međugorje koji sluša cijeli svijet jer je u tijeku bio festival. Na radiju smo svjedočili o našem hodočašću. Na festivalu je bilo oko 40 tisuća mladih iz šezdeset zemalja, a misu je znalo držati i po petsto svećenika koji su nam bili na usluzi i za ispovijed po cijele dane. Festival je trajao šest dana i to je neizmjerno iskustvo! Nigdje ne možete vidjeti da toliko mladih iz različitih dijelova svijeta na jednom mjestu zajedno slave Boga bez obzira na rasu, političke netrpeljivosti i sve ostalo što to inače priječi. Nevjerojatno da na tako velikom skupu mladih sve prođe bez incidenata. Međugorje je za mene drugi svijet. Bilo je predivno, u zajednici smo bili smješteni u sportsku dvoranu zajedno s Riječanima i Poljacima. Imali smo i troje iznenadne zaruke. Svaki dan uvjeravala sam se u ono što postižemo kad sve prepustimo u Božje ruke i zato govorim da ne postoje bezizlazne situacije. Kada sve predate u Božje ruke, sve ispadne bolje nego što ćete ikada moći isplanirati. Zato samo hrabro! Naš moto je bio „Sve možemo u onome koji nas jača!“ Ja sam se uvjerila u to i preporučujem svima da nam se pridruže sljedeće ljeto i da se sami uvjere! I da, sigurno se pitate kako smo se vratili ove godine. Zbog nedostatka vremena morali smo natrag autobusom do Zagreba pa vlakom do Virovitice. Godinu prije uspjela sam se vratiti s dva prijatelja biciklom, a ovaj put morali smo busom, što mi nije teško palo. Bog s vama!

PUT POD NOGE

zvijezdama pokraj mora. Ujedno je bilo zanimljivo gledati ljude kako s čuđenjem gledaju kako mladi ljudi, umjesto da luduju, na plaži mole. Ali mi znamo da bez molitve sve ovo ne bismo uspjeli. Zadnji nam je dan ostalo malo brdašce, naše Biokovo. Kud sve, tu još i to.To je bio zaista težak dio puta jer je puhao jak vjetar koji nas je nosio s jednog na drugi kraj ceste, što nije bilo ni malo ugodno. Uz Božju pomoć i to smo prebrodili. Granicu smo prešli bez ikakvih problema. I nakon oko osamsto kilometara, evo nas kod Gospe, naše majčice.

39


MOJ MODNI UZOR SLOBODNO VRIJEME

• I kada danas obučem neki odjevni predmet, izgledam jednako dobro i nitko ne bi pomislio da sam ga izvukla iz davno zaboravljenog ormara moje susjede Mare Rea Pranjić, 4.a ekonomist

Rea kao model na reviji frizura

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Moda (lat. modus- način) naziv je za novo i prolazno prihvaćene oblike života. Termin se obično primjenjuje na odijevanje, frizure, pokućanstvo, nakit, umjetnost … Egipćani su jedni od zaštitnika mode, i to još prije nove ere. Favorizirali su svijetlu odjeću ukrašenu plavim ili žutim nitima, koje su dobivali iz različitih biljaka, odjeću su ukrašavali svilom, perjem, šljokicama. Nosili su nakit od dragulja, perlica. Frizure su najčešće bile kratke sa šiškama, a usne su naglašavane crvenom bojom. U novije vrijeme ulogu „modnih diktatora’’ sve više preuzimaju utjecajni ljudi s filma i iz svijeta sporta. Početkom 20.st. u modnim časopisima počele su se pojavljivati fotografije modela. Moda je postala sve važnija! Američki časopis Vogue, osnovan 1892. ima najdužu tradiciju od svih modnih časopisa. Kroz vrijeme mijenjali su se i trendovi što se najviše moglo primijetiti po ženskoj modi, i to Vichy stila, muškobanjastog (audroginost) preko rock ‘n’ rolla, pa sve do vječne ženstvene klasike. Ženska moda postala je sve izazovnija, slobodnija i mnogo otvorenija. Modna

40

Spremna za maturalnu zabavu - u spavaćici susjede Mare

Susjeda Mara - modni guru revolucija započela je početkom 60-ih godina. Kad bolje razmislim, nije moda ta koja se mijenja previše, mijenjaju se samo ljudi koji je prate i način na koji je ističu. Mi smo mlada, modno osviještena generacija, ali meni osobno najdraži su komadi odjeće moje mame, bake, susjede iz 80-ih, 70-ih čak i 60-ih godina. Nemam neki određeni stil i ne povodim se za trenutnim modnim trendovima, volim biti svoja i drugačija. Ali, mogla bih izdvojiti dvije za mene modne ikone, a to su Marilyn Monroe i Audrey Hepburn. Uvijek kombiniram nešto staro i nešto novo i nikada unaprijed, u glavi nemam složenu kombinaciju, nego se prepustim trenutku. Najveću inspiraciju za odijevanje pronalazim kod moje drage „komšinke Mare’’ i neću pretjerati kada kažem da su njeni ormari puni odjevnih predmeta od Escade, Pierrea Cardiu, Roberta Cavallija, Guccija i drugih modnih kreatora za koje nisam ni čula. Kada otvorim vrata njenih ormara, kao da zaživim u nekom drugom svijetu, to su kreacije u kojima su se žene osjećale ljepše, ženstvenije, elegantnije, nježnije…

I modni detalj poput stare narukvice odlično se uklapa u Rein stil

Marija Petrović I kada danas obučem svaki taj odjevni predmet, izgledam jednako dobro i nitko ne bi pomislio da sam ga izvukla iz davno zaboravljenog ormara moje susjede. Moja draga baka Mara ima 77 godina, prešla je težak životni put kao i sve djevojke rođene na selu. Oduvijek je bila snalažljiva i inovativna, znala je kako namazati usne i narumeniti lice bez ruža i rumenila, kako napraviti lokne bez ijednog vitlera i figara, kako od stare tkanine napraviti lijepu haljinu, kako zamirisati bez kapi parfema. Bila je ona i vrsna kuharica, mnoge su mladenke ispraćene njenim kolačima i njenom pjesmom… A onda se trbuhom za kruhom zaputila u Njemačku. Na tom putu polako je počela ostvarivati svoje snove. Kada je kupovala odjeću, kupovala ju je zato što su joj se sviđale tkanine i modeli, a ni pojma nije imala da kupuje odjeću s potpisom- tako ona kaže! I danas, iako je u toj dobi, voli sjaj i blještavilo, voli se lijepo obući, zapjevati i zaplesati, jer kako ona kaže: ‘’ Uz pjesmu i veselje svijet je puno ljepši! ‘’

Sako, torbica, cipele iz sedamdesetih sasvi se dobro uklapaju u 21. stoljeću


MLADI U KUD-u SELJAČKA SLOGA TURANOVAC

Turanovac

• Mlade generacije pridružuju se društvu i nastoje očuvati ljubav prema tradiciji

SLOBODNO VRIJEME

• Turanovac je najponosniji na svoj KUD ‘’Seljačka sloga’’ koji su mještani prozvali čuvarom narodnog blaga

Rea Pranjić, 4.a ekonomist

S ponosom predstavljaju svoje narodno blago

dok ti ime traje,

čuvat ćemo tvoje običaje društvu je 60 aktivnih članova u 4 sekcije: dječja, ženska pjevačka, tamburaška i folklorna. U ovih četrnaest godina bilo je mnogo nastupa koje je u teško nabrojati u jednom članku a da se nešto ne izostavi, recimo samo - prosječno dvadesetak nastupa godišnje. Nastupi na koje smo najponosni ji su smotra izvornog folklora u RH Vinkovačke jeseni (koja je i najveća smotra folklora u cijeloj Hrvatskoj),

Jamci budućnosti KUD-a

pet puta nastupili smo na Đakovačkim vezovima gdje su članice sudjelovale i u izborima ljepote narodnog ruha, a jedna snaša osvojila je i treće mjesto, Voloderske jeseni, Savski vali u Bobovcu kod Siska gdje je snaša ponovno osvojila treće mjesto, a naš je par sudjelovao

i u konkurenciji triju najboljih parova smotre, nastupali smo i na mnogobrojnim smotrama u Slavoniji, Moslavini i Zagorju te u susjednoj Mađarskoj i Sloveniji ... Svake godine organiziramo doček Svetog Nikole i Krampusa kao i povorku maškara kroz cijelo selo za sve mještane i članove društva, a dobrodošli su i gosti iz susjednih mjesta. Već četrnaest godina održavamo Susrete folklora Turanovac na kojima smo do sada ugostili mnogobrojna društva iz cijele Lijepe naše i iz susjednih zemalja i većina je tih susreta međunarodnog karaktera. Članove društva bez zadrške možemo nazvati čuvarima narodnog blaga našega kraja jer od zaborava čuvaju mnoštvo narodnih nošnji i predmeta koje vrijedno skupljaju u svojoj zbirci starina kojom će pokušati otvoriti etnološku zbirku gdje će ih sve okupiti na jednom mjestu. Ovo je samo kratki presjek naših aktivnosti u proteklih 55 godina rada, a mi očekujemo barem još toliko jer mlade generacije se pridružuju i nastojat ćemo u njima sačuvati ljubav prema ovim lijepim nošnjama koje nosimo i prema pjesmama i plesovima koje pjevamo i kako kaže jedan stih... „Turanovac dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje!“

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Turanovac najveće je selo u općini Lukač, smješteno uz glavnu cestu prema Republici Mađarskoj. Prvi put spominje se u povijesnim knjigama 1690. godine (u knjizi o popisu zapadne Slavonije Ive Mažurana). Od 1687. Turanovac se počinje naseljavati. Naše je selo nedvojbeno jedno od najstarijih mjesta sjeverno od Virovitice, pa tako raspolažemo podatkom da se današnja Ulica Matije Gupca u Virovitici zvala Turanovačka ulica. Turanovac je najponosniji na svoj KUD ‘’Seljačka sloga’’, koji su mještani prozvali čuvarom narodnog blaga. Zapisnik KUD-a od 14. siječnja 1953. govori nam da počeci njegova rada sežu u veljaču 1952. godine kada je imao samo 7 članova i zbog toga nije mogao biti službeno registriran. Godine 1954. društvo se registrira kao KUD Mladost Turanovac i brojalo je 25 članova, predsjednica i jedna od osnivača bila je seoska učiteljica Štefica Lacković. U prosincu 1954. odlaskom gospođe Lacković KUD se preimenuje u Ogranak Seljačka sloga Turanovac, a aktivno se uključuje učitelj OŠ Vlado Đurđević sa suprugom Jelkom i nastavnicama Anom Tudić i gospođom Bernardom. Seljačka sloga postiže sve veće i brojnije uspjehe na smotrama slavonskih kotara, kasnije općine Virovitica s kojih kao pobjednici odlaze na republičke smotre. KUD je aktivan u svim kulturnim događajima u mjestu, organiziraju otvaranje spomen-ploče palim borcima u Drugom svjetskom ratu, cvjetni korzo, prvomajske proslave s bakljadom itd. Nekoliko puta dolazi i do prekida u radu, ali su aktivnosti nekih članova uvijek dovodile do obnavljanja rada društva. Nakon kraće stanke u radu ponovno se aktivirao gospodin Ivica Bukvić i uz pomoć Turističke zajednice grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije 1997. okupio je današnju Seljačku slogu koja bez prekida radi već 14 godina. U ovim godinama sastav društva malo se mijenjao, ali većina članova je stalna. U

41


GLAZBENI KUTAK

METALFEST, ZADAR, LIPANJ 2012.

Abeceda metala

• Osamdesetak koncerata svjetskih metal-bendova: Megadeth Insolitvus, E.N.D., Blind Guardian, Hypocrisy, Moonspell, Legion Of The Damned, Alestorm, Triptykon, Fear Factory, Ensiferum, Death Angel, In Extremo, Brainstorm, , Kreator, Symphony X, Behemoth, Eluveitie, Vader, Grand Magus, Powerwolf, AC/ DC tribute grupa Problem Child... Adriana, Marija, Nives, Michael i Adrian

Metal je vrsta rock muzike koja se pojavila 70-ih godina. Prvi bendovi koji su se tada pojavili na sceni su: Black Sabbat, Judas Priest, Alice Cooper, Motorhead. Kasnije kroz 80-e razvili su se bendovi poput Metallice, Megaderha, Iron Maiden, Death i mnogi drugi, te tada metal doživljava svoj vrhunac. Tijekom 70-ih i 80-ih godina nastali si mnogi podžanrovi , a neki od njih su: black metal, death metal, doom metal, folk metal, glam metal, gothic metal, groove, heavy, nu metal, progresivni metal, thrash, power, speed, symphonic metal. U današnje vrijeme mnogi tumače metal kao glazbu sotone, što nikako nije istina. Više od polovine bendova piše pjesme o životu, politici, ljubavi, paranormali i sl. Megadeth

Američki thrash metal sastav iz Los Angelesa. Osnivač sastava je Dave Mustaine, nekadašnji član orginalne postave Metallice. To je jedan od največih bendova svijeta. Sveukupno ima 13 uspješnih albuma koji su prodani u milijunima primjeraka.

Blind Guardian

Power metal sastav osnovan 1985. u Krefeldu u Njemačkoj. Od osnivanja njihovi tekstovi bili su inspirirani imaginarnim svijetom J. R. R. Tolkiena i drugih autora fantastične proze, te legendama i mitovima. Izdali su 9 albuma

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Hypocrisy

42

Jedan od najpoznatijih švedskih death metal bendova, osnovan početkom ‘90-ih, kada je death metal kao podžanr doživljavao svoj procvat. Hypocrisy je do sada izdao 12 albuma.

Septicflesh

Sigurno najpoznatiji i najznačajniji grčki bend ekstremnog metal usmjerenja, bez ograničenja i kompromisa u glazbi - death, doom,

gothic, black, mrak, mitologija, simfonija = ‘music without border’.

Moonspell

Ubraja se među najznačajnije svjetske metal bendove. Spadaju u kategoriju rijetkih bendova kojima je svaki album drukčiji. Bilo da se radi o gothic, doom, heavy, death, folk metalu, Moonspell se u svemu dobro snalazi, a mračna atmosfera koja vlada u njihovim pjesmama ima posebnu dimenziju.

Metalci Nakon višemjesečnog dogovaranja i planiranja odlučili smo otići na prvi Metalfest u Hrvatskoj. Održao se u Zadru na poluotoku Puntamika od 3. do 6. lipnja. Ulaznice smo kupili nekoliko mjeseci ranije jer su tada bile jeftinije. U prodaju je bilo pušteno 6000 ulaznica, a prodano ih je oko 3500. U tri dana održano je oko 80 koncerata s izvođačima iz cijeloga svijeta. Prvog dana smjestili smo se u mobilne kućice u kampu Borik. Do mjesta održavanja Metalfesta trebalo

Behemoth

Godine 1991. u Gdańsku su ga osnovali Nergal, Desecrator i Baal i prvih je godina svirao klasični black metal, no nisu se uspjeli ozbiljnije nametnuti. Prekretnica se dogodila krajem devedesetih, poglavito albumom ‘Satanica’ (1999), na kojemu je prvi put tekstove pisao poljski glumac, pjesnik, filozof i okultist Krzysztof Azarewicz, s kojim je suradnja potrajala i na svim narednim albumima te od tada behemoth umjesto klasičnog black metala prelazi na blackened death.

Valerija i Michael s članovima poljskog metal banda Vader

Hypocrisy


na Puntamiki nam je desetak minuta hoda. Nakon kratkog odmora odlučili smo prošetati do Puntamike. Bila je subota i tada je započelo zagrijavanje te je ulaz bio besplatan za sve posjetitelje. Sve je bilo smješteno pokraj plaže te su posjetitelji mogli lagodno ležati uz more pijuckajući pivo i uživati u svojem omiljenom bendu. Toga dana nastupila je AC/DC tribute grupa Problem Child. Vrijeme je bilo sunčano i prvo se zasviralo na malom stageu, a otvorio ga je domaći Insolitvus, tehnički death metal bend iz Varaždina/Čakovca. Na njemu su uglavnom nastupali manji bendovi koji su se sami prijavili. Nakon njihova nastupa

veliki stage otvorio je zadarski bend E.N.D., te su nakon njega slijedili veći i poznatiji bendovi poput Blind Guardian, Hypocrisy, Moonspell, Legion Of The Damned, Alestorm, Triptykon i mnogi drugi. Na prostoru gdje se održao Metalfest prodavalo se piće, hrana i majice. Kako je nastupao neki veći bend, njihove majice bile su puštene u prodaju. Budući da je na prostoru Metalfesta sve bilo skupo, cugu smo kupovali u obližnjem Konzumu. Svaki dan pogledali smo nastupe 5-6 bendova. Imali smo priliku upoznati se s nekim od svjetskih muzičara. Oko nas sve je vrvilo metalcima iz Hrvatske, europskih zemalja, pa

GLAZBENI KUTAK

Uobičajena atmosfera koja nas je pratila na svim koncertima

čak i iz Australije, Meksika i Egipta. Nažalost drugi dan padala je kiša, no to nas nije spriječilo da se dobro zabavimo. U dobrom društvu i s vrećicama na glavama uživali smo u zvucima Kreatora, Symphony X, Behemotha, Eluveitiea, Vadera, Grand Magusa, Powerwolfa i drugih. Trećeg dana sunce je potjeralo kišu i učinilo nas vrlo sretnima jer smo mogli lagodno uživati na plaži čekajući koncerte. Nakon velikog iščekivanja nastupio je Megadeth. Zbog nekoliko nezadovoljnih posljetitelja došlo je do incidenta, ali i on je bio riješen. Nadalje smo mogli uživati u ostalim bendovima poput Fear Factorya, Ensiferuma, Death Angela, In Extremoa, Brainstorma... Zbog malog nesporazuma u vezi s dogovorom za smještaj, noć smo proveli pod zvijezdama te hodali tri sata do željezničkog kolodvora. Zahvaljujući organizatoru Metalfesta doživjeli smo nezaboravno putovanje u kojem smo uživali, doživjeli nova iskustva kojih ćemo se dugo i rado sjećati.

Adrian i Russell iz Symphony X

U elementu na koncertu Vadera

Spremni za prvi koncert

BROJ 10 • VELJAČA 2013.

Symphony X

43



Strukovnjak broj 10