Page 1

strukovnjak LIST U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA

GODINA 1 • BROJ 1 •

OÆUJAK 2004.


strukovnjak RijeË uredniπtva Dragi Ëitatelji! Evo prvog broja i naπeg lista. Pripremali smo se, promatrali, pisali, brisali i ponovno pisali, i puπtamo naπ prvi broj - kako je to Mirko prikazao na crteæu na prvoj stranici - poput broda, na prvu plovidbu. I kao πto smo i mi uloæili trud, vrijeme i uzburkali vlastiti duh, i naπem strukovnjaku æelimo nemirno more, burnu plovidbu i mnogo, mnogo dinamiËnih stranica. A stranica, sigurni smo, neÊe manjkati jer i ovaj smo put u „iberzacu” ostavili dosta zanimljivih tekstova, priËica i sliËica koje su, kako to veÊ biva, morale ustuknuti pred neminovnom surovom stvarnoπÊu ograniËavanja broja stranica za, ne samo πkolske, novine. U prvom smo broju pokuπali obuhvatiti barem dio mnogobrojnih dogaaja u naπoj πkoli, onih oko nje, naπih putovanja, izleta, proslava… U ovom broju izmeu ostalog donosimo: • album maturanata • prostorni plan nove zgrade Strukovne πkole • markiranje • suradnja sa πkolom u Kaposvaru • eko πkola • kuharski kabinet • uspjeh naπih konobara na regionalnom natjecanju • odnos uËenici - profesori • putovanja: Zagreb, Osijek… • susret s lijeËenim ovisnicima o drogama • najbolji ËitaËi • sport … i joπ mnogo, vjerujemo zanimljivih, naslova. Ugodno vam druæenje uz stranice novina koje je ekipa napravila misleÊi baπ na sve uËenike Strukovne πkole. Uredniπtvo

Impressum Strukovnjak list uËenika Strukovne πkole Virovitica Nakladnik: Strukovna πkola Virovitica Trg Ljudevita PataËiÊa 3 Za nakladnika Vida TurËinoviÊ, prof. List izradili Ëlanovi Novinarske skupine: Natalija VojnoviÊ, Mirko Na, Ida GustoviÊ, Marina –uraËiÊ, Mirela Balaæinec, Ivana BegoviÊ, Andreja KovaË, Ivana Novogradec, Alena HrvoiÊ, Maja JeftiÊ. Suradnici: Martina JergoviÊ (unos teksta), Ivan Δavar, Margareta PtiËek, Dolores Broæek, David MuflizoviÊ i Mario ©olc, prof. Voditeljica: Marija Karácsonyi, prof. GrafiËka priprema i tisak: Grafoprojekt, Virovitica Naklada: 250 kom.

BROJ 1 • oæujak 2004.

Mnogo uËenika u malo prostora Strukovna πkola u Virovitici djeluje od 13. rujna 1995.godine. Od 1995. do 1998. nastava se pohaala u prostorima Gimnazije Petra PreradoviÊa u Virovitici. Danas sjediπte naπe Strukovne πkole nalazi se na Trgu Ljudevita PataËiÊa br. 3. Nastava se u πkoli odræava na dvije lokacije i u dvije smjene πto oteæava nadzor i organizaciju rada. Za izvoenje nastave u πkolskoj zgradi koristi se devet uËionica i dvije manje prostorije za potrebe nastave stranih jezika. Od toga je πest standardnih uËionica, tri uËionice opremljenje su specijaliziranom opremom

ukljuËujuÊi kemijski, informatiËki i daktilo-kabinet. Nastava kuharstva i ugostiteljskog posluæivanja odræava se u ugostiteljskom praktikumu na VinkovaËkoj cesti bb. UËenicima i profesorima na raspolaganju je πkolska knjiænica sa oko 5000 knjiga. Za potrebe nastave tjelesnog odgoja koriste se igraliπta koja se nalaze uz πkolsku zgradu, a u zimskim mjesecima koristila se πkolska πportska dvorana u Gimnazijskoj zgradi,a jednim dijelom i prostorija za tjelesni odgoj u podrumskom prostoru πkole.

ANKETA - MATURANTI PRVA©IMA

Anketu provela: Mirela Balaæinec

Uživajte i pamet u glavu! UËenike zavrπnih razreda naπe πkole pitali smo kakva su im iskustva o vremenu provedenom u πkoli. Evo πto oni savjetuju onima pred kojima je joπ mnogo godina „grijanja” stolice 1. Jesu li se ovih godina ispunila tvoja oËekivanja prilikom upisa u srednju πkolu? 2. ©to bi savjetovao uËenicima koji su tek ove godine krenuli u ovu πkolu? Aleksandra, 4.c. komercijalista 1. Naravno da sam imala oËekivanja na poËetku πkolovanja, ali se ona u potpunosti nisu ostvarila. OËekivala sam bolji uspjeh u πkoli, stroæe profesore, veÊu zainteresiranost za gradivo. 2. Savjetujem im da od prvog dana uËe redovito, a ne dopuπtaju da im se gradivo nakupi, da paze na nastavi i da ne ulaze u neugodne situacije s profesorima. Marko, 3.e. trgovaca 1. Kao maturantu i kao uËeniku zadnje godine u stvari su bile bolje nego πto sam oËekivao. Sve ove godine su bile fantastiËne. Dobio sam fenomenalan razred gdje sam skupio puno prijatelja i ludo se zabavljao. Normalno, bit Êe mi teπko oprostiti se od svojih prijatelja, ali nadam se da Êemo ostati u kontaktu i nakon πkole. 2. Kao maturant uËenicima prvih razreda preporuËio bih da provedu πto bolje svoje πkolske dane

2

jer Êe im tako brzo proÊi da toga neÊe biti ni svjesni. Zabavljajte se πto lue moæete, ali naravno u svojim granicama i naravno uËite da bi vam kasnije bilo lakπe. Danijel, 4.e. hotelijera 1. ©to se tiËe oËekivanja, mogu samo reÊi da mi je drago πto sam uËenik 4.e. razreda. OËekivanja ne smiju biti prevelika jer naπe je da steknemo zanimanje koje smo odabrali. Neka oËekivanja su se ispunila, a neka nisu, no sve je to dio πkolovanja. 2. Savjetujem da uæivate dok idete u πkolu. Ne kaæe se bez veze da je srednja πkola najljepπe razdoblje æivota. Tinejdæerske godine su najljepπe godine. Ove triËetiri godine Êete pamtiti cijeli æivot po lijepim stvarima i zato vam savjetujem da se samo prepustite konceptu æivljenja. Saπa i Nikola, 3.f. kuhara 1. ©kola je ispunila sva naπa oËekivanja, ali bi bilo dobro da nas puπtaju pod malim odmorima van i da nemamo neke predmete πto se ne tiËu naπe struke. 2. Naπ savjet je da ne bjeæe puno i da uËe od poËetka jer ako to budu radili, poslije Êe im biti teπko.


Strukovna danas i - sutra

strukovnjak

Juæno proËelje (buduÊe) zgrade Strukovne πkole

Proπle πkolske godine u πkoli su radila 53 nastavnika od kojih 46 s odgovarajuÊom struËnom spremom. Upravno-administativno osoblje Ëine ravnateljica πkole, struËna suradnica - psiholog, knjiæniËar, tajnik πkole, raËunovoa, administrator, domar i pet spremaËica. ©kola je organizirala nastavu u 24 razredna odjela za 709 uËenika upisanih na poËetku πkolske godine. U πkolskoj godini 2002./2003. naπa πkola za dosadaπnji rad i angaæman obnovila je status Europske eko

πkole i dobila prestiænu Zelenu zastavu. No da bi πkola mogla racionalno i svrsishodno funkcionirati u skladu s postojeÊim programom izobrazbe, potrebna je izgradnja nove πkolske zgrade sa svim prateÊim sadræajima. U tom smislu poduzeti su odgovarajuÊi koraci za dobivanje lokacijske dozvole, prihvaÊen je idejni projekt, te postoji vjerojatnost da se u skoroj buduÊnosti rijeπe problemi oko smjeπtaja i funkcioniranja Strukovne πkole.

U Strukovnoj πkoli uËenici stjeËu znanja iz ekonomske, trgovaËke i ugostiteljske struke. Tako oni koji zavrπe srednjoπkolsko obrazovanje stjeËu neko od sljedeÊih zvanja: ekonomist, komercijalist, ugostiteljsko-hotelijerski komercijalist, trgovac, kuhar i konobar.

Maja JeftiÊ, IV.c

Idejni projekt za novu πkolsku zgradu - prostorni plan (zgrada je predviena na prostoru izmeu Industrijsko-obrtniËke i TehniËke πkole i KTC-a; projekt je izraen 2003. godine i podloæan je izmjenama i nadopunama)

PostojeÊa dvorana PostojeÊa πkola

S Z

I J

3

BROJ 1 • oæujak 2004.


Eko

strukovnjak

STRUKOVNA ©KOLA - EKO-©KOLA

Živimo i djelujmo zajedno za bolje i zdravije sutra U projekt Eko-πkole pri Pokretu prijatelja prirode Lijepa naπa na inicijativu prof. Marije Blaæev πkola se - a tu su ukljuËeni svi uËenici, profesori, ravnatelj i pomoÊno osoblje - prikljuËila 1998. godine. Od 2000. g. eko-πkolu vodi Ivanka ©timac, da bi joj se ove πkolske godine pridruæila i prof. Karmenka Picek. Naπ program teæi ka poboljπanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada, spoznaji pojmova ekologije te ureenju okoliπa i unutraπnjosti zgrade. Utemeljen je eko-odbor i odabrani su

projekti: πtednja vode, skupljanje starog papira, ureenje okoline.

©tednja vode Deæurni uËenici svakodnevno mjere potroπnju vode i utroπak evidentiraju u listu. Svakodnevno se pregledaju instalacije u sanitarnim Ëvorovima i slavine - kako bi se sprijeËilo beskorisno istjecanje pitke vode. Krajem svakog mjeseca na eko-panou objavljuju se rezultati o ukupnoj potroπnji vode.

Skupljanje starog papira Stari papir ima posebno mjesto. Izradili smo posebnu kutiju koju, kad se napuni, uËenici izvaæu, evidentiraju koliËinu i odvezu u gradski kontejner.

Ureenje okoliπa

Ureenje πkolskog okoliπa

UËenici u suradnji s profesorima i pomoÊnim osobljem ureuju cvjetne gredice u dvoriπtu i pred ulazom u πkolu, uredili smo kompostiπte u koje se odlaæe sav biorazgradivi otpad (pokoπena trava,

liπÊe…), oslikali smo ulaz u πkolu, posadili nisko raslinje, inicirali asfaltiranje prilaznog kolnika u πkolu, izradili stalke za bicikle, a za uËionice pobrinuli se da budu ispunjene cvijeÊem. Kako bismo biljeæili i naπ uËeniËki napredak, u svakoj uËionici vodi se evidencija o urednosti i disciplini i posebnom doprinosu uËenika u ureenju uËionice. Na kraju mjeseca objavljuje se rang-lista uspjeπnosti svih razreda. Naπa πkola sadræi mnoge aktivnosti u okviru projekta Eko-πkole: suradnja s VirovitiËko-podravskom æupanijom, gradskom upravom, tvrtkama - Opeco (naπ „kum”), Flora, Hrvatske πume, Ekoloπko druπtvo Virovitica, TuristiËka zajednica, Informativni centar Virovitica, Medicinski centar, Zavod za javno zdravstvo, Hrvatske vode… Od 14. oæujka 2001. godine naπa je πkola ponosni nosilac Zelene zastave i Ëlan meunarodne obitelji Eko-πkole, a taj je status obnovila i u lipnju proπle godine. Sloganom Æivimo zajedno i djelujmo zajedno za bolje i zdravije sutra borit Êemo se da nam boravak u πkoli bude vlastito zadovoljstvo uËenja i ekoloπkog æivljenja. Alena HrvoiÊ, 4.d

AKCIJI „SVE SE MOÆE” PRIDRUÆILI SE I EKOLOZI STRUKOVNE ©KOLE

Starim papirom pomoći razminiranju Akciji prikupljanja starog papira za pomoÊ u razminiranju LiËkog Osika, πto je organizira Hrvatski centar za razminiranje, u suradnji s Radio RTL - Lekenikom, Fondazione Recobot i Unijapapirom, ove se godine prvi put pridruæila i naπa πkola, u skladu sa svojom opredijeljenosti za ekoloπko razmiπljanje i djelovanje. UËenici i zaposlenici tijekom godine neprekidno prikupljaju stari papir i za ove su akcije utovarili sav prikupljeni papir u kamion Unijapapira, koji Êe ga isporuËiti u beliπÊanski kombinat na preradu. Dio sredstava za razminiranje LiËkog Osika, koje joπ nije oËiπÊeno od minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz Domovinskog rata koja ugroæavaju æivote njegovih stanovnika prikupljen je u akciji 'Ne, ne … mine', a preostala sredstva namjeravaju se prikupiti akcijom BROJ 1 • oæujak 2004.

Koliko su uËenici, znat otpreme u Unijapapira,

papira prikupili naπi Êe se nakon njegove osjeËku srediπnjicu a koliko je udio

strukovnjaka u cijeloj akciji, saznat Êemo nakon njena nadamo se uspjeπna zavrπetka. Ekolozi

»lanovi eko-grupe i drugi vrijedni uËenici Strukovne πkole, pod budnim okom voditeljica Mirjane ©timac i Karmenke Picek, hladnog su zimskog Ëetvrtka 29. sijeËnja 2004. g, utovarili sav papir u kamion slatinske podruænice Unijapapira

4


Istraæili smo

strukovnjak MARKIRANJE - EPIDEMIJA ILI NEMAR

Možemo biti malo zločesti dok su god kazne brojke na papiru Na kraju prvog polugodiπta πkolske godine 2003./2004. prikazan je uspjeh te izostanci razreda Strukovne πkole. Ukupno su opravdana 14.583 sata, a neopravdano 2510. Ove ogromne brojke znaËe ili zaraznu bolest meu uËenicima ili samo redovito i sustavno zaobilaæenje nastave. Za ova 14.583 opravdana sata moæemo reÊi da su dijelom uistinu i opravdani, dok ovih 2510 neopravdanih predstavljaju one isprike koje su bile preprozirne i taj su put naiπle na zid kod naπih razrednika i dobili smo neopravdani sat. Ovdje dakle govorimo o markiranju.

Prema tablici u neopravdanim satima treÊi i Ëetvrti razredi su daleko ispred prvih i drugih. To govori da se s godinama sve viπe uËenika ohrabruje za taj pothvat. U poËetnim godinama srednje πkole joπ uvijek smo donekle dobri, no s vremenom postajemo iskusniji i lakπe se nosimo s kojim neopravdanim satom viπka pa si sami postavimo granicu do koje Êemo nakupiti neopravdanih sati te strateπki planiramo svoje isprike i odreene izostanke. Kako bismo iz prve ruke doznali πto uËenici kaæu o markiranju, proveli smo malu anketu meu uËenicima zavrπnih razreda. Dragi naπi profesori, ne uzimajte za zlo ove zapanjujuÊe brojke jer naposljetku i mi smo samo ljudi, greπni i nesavrπeni. Od vas traæimo samo æliËicu razumijevanja. Zar je to previπe ? KreÊemo.... Rezultati ankete pokazuju da: • 100 % ispitanih uËenika bez imalo griænje savjesti priznaje da su barem jednom markirali • najËeπÊi razlozi izbjegavanja nastave su: a) spas od loπih ocjena (83 %) b) teænja za ''odmorom'' od πkole (10 %) c) utjecaj druπtva (7 %) • 100 % ispitanih uËenika na razne je naËine pokuπavalo opravdati sate na kojima nisu bili prisutni, i to: a) 76,7 % jednostavno izmisli neku dobru priËu i trudi se ''prodati'' je svome razredniku b) 21,2 % nabavi razno-razne ispriËnice (kojima se nikako ne moæe uÊi u trag) c) 2,1 % priznaje da im roditelji uvelike pomaæu pri opravdavanju satova

83 % uËenika sa zadovoljstvom kaæe kako im je razrednik najmanje jednom ''progledao kroz prste'' i opravdao ono πto je oËigledno bio nemar - 16 % tvrdi da im sve ove godine razrednik nije zaæmirio na jedno oko - 1 % uËenika nije se æeljelo izjasniti na pitanja o markiranju; πtite li profesore ili sebe, zakljuËite sami. »injenica je da je markiranje meu nama, i to u velikom broju. Tome nema kraja dok god postoje blagonakloni profesori i uËenici koji su bez obzira na sve odluËili da jednostavno ne æele provesti svaki sat u πkoli te sami sebi s vremena na vrijeme propiπu godiπnji odmor ili kakvu hitnu obvezu izvan πkole. Na ovo Êe naπi profesori vjerojatno reÊi da Êemo jednom svaki dan morati dolaziti na posao kao πto i oni to Ëine, no πto mi tu moæemo kad smo joπ uvijek samo uËenici sa svojim ocjenama kojima prestup markiranja znaËi jedini izlaz u sluËaju krajnje opasnosti. Katkad nam je (premda bismo moæda trebali biti savrπeni i besprijekorno vrijedni) jednostavno previπe nauËiti viπe od dva predmeta za jedan dan pa onda za sve viπe ili manje od toga ''isparimo'' s nastave. Znamo da nam neopravdani sat treba biti kazna, opomena, upozorenje da budemo redoviti na nastavi, no mi se i dalje mirimo s Ëinjenicom da je u redu biti malo zloËest dok su god kazne brojke na papiru. Dragi profesori i razrednici, znamo da ste ''stisnuti'' programom i gradivom, katkad smo i mi pa Êemo svjesno koji put morati ''preskoËiti'' vaπ predmet i odgoditi to odgovaranje ili

5

StruËna suradnica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, prof. psihologije:

I πto joπ reÊi? Jasno je da su ovakvi podaci zabrinjavajuÊi. Donekle je razumljivo (ali ne i opravdano) kada uËenici „markiraju” s kontrolnih zadaÊa ili ispitivanja jer se boje slabe ocjene, ali je zabrinjavajuÊe to πto uËenici sve ËeπÊe izostaju kada razlog nije provjera znanja. U svakom sluËaju ovi podaci otvaraju neka nova pitanja: nastavnicima kako da nastavne metode uËine zanimljivijima i tako privuku uËenike; roditeljima - gdje su njihova djeca i πto rade dok bjeæe s nastave, a jednima i drugima - kako uliti mladim ljudima osjeÊaj odgovornosti i savjesnost u izvrπavanju obveza - vrlinu koja im nije potrebna samo u πkoli, veÊ i kasnije na radnom mjestu i opÊenito u æivotu.

pisanje testa za neki drugi put i snosit Êemo posljedice (neopravdane sate) kao znak naπe nemarnosti. Poπtujemo vaπe znanje i trud, no markiranje se tiËe samo nas i kada izostanemo, ne mislimo naprkositi vama, nego samo trenutaËno olakπati svoje probleme (kao i ostala neozbiljna mladeæ), a hoÊemo li od vas dobiti æliËicu razumijevanja ili neopravdani sat, vaπa je odluka. Markiranju, koje je posljednjih godina proharalo razredima, teπko se staje na kraj. Da bi ga se potpuno istrijebilo, potrebno je otkriti cjepivo kojim bi se u uËenike uπtrcala æelja za uËenjem i πkolom, a do tada ''sayonara'' do iduÊeg πkolskog sata! Marina –uraËiÊ, 4.a Istraæivanje provela Ida GustoviÊ, 4.a BROJ 1 • oæujak 2004.


©kolski æivot SASTANAK VIJEΔA U»ENIKA I VIJEΔA RODITELJA

strukovnjak

Zajedno o zajedniËkim problemima

S predavanja o sigurnosti u prometu

Mladi bi se trebali posebno pridræavati pravila u prometu, naroËito πto se tiËe nepropisne brzine i prekomjerne koliËine alkohola - poruËio je djelatnik Prometne policije Maturanti imaju najbolji uspjeh, a ujedno i najviπe izostanaka. Najviπi postotak prolaznosti imaju ekonomisti - rezultat je analize uspjeha na zavrπetku prvog polugodiπta πk. god. 2003./2004. Izgradnja nove πkolske zgrade trebala bi zapoËeti veÊ ove godine - obavijestila je ravnateljica πkole

Na sastanku Ëlanova VijeÊa uËenika i VijeÊa roditelja Strukovne πkole πto je odræan u oæujku bila je rijeË o sigurnosti u prometu, uspjehu uËenika Strukovne πkole na kraju prvog polugodiπta πk. god. 2003./2004. te planovima za izgradnju nove πkolske zgrade. Djelatnik prometne policije Virovitica Vlado Budæak odræao je predavanje o sigurnosti u prometu. Poruka je bila da bi se mladi trebali posebno pridræavati pravila u prometu, naroËito πto se tiËe nepropisne brzine i prekomjerne koliËine alkohola, te da se upozore roditelje na najËeπÊe opasnosti koje prijete u prometu. Nakon njegovih rijeËi uslijedila su pomalo neugodna pitanja roditelja, koja su se odnosila na, po njihovu miπljenju, loπe intervencije policije. Prema tvrdnjama nazoËnih, djelatnici prometne policije bave se svjetlima biciklista i nenoπenjem osobnih iskaznica, te zapisivanjem pjeπaka, dok im ''pred nosom'' jure vozila ogromnom brzinom prolazeÊi nekaænjeno. Naπ gost je

uzvratio da je nemoguÊe intervenirati kod svih takvih vozaËa i da njegovi suradnici Ëine sve πto mogu. StruËna suradnica Pavica BiondiÊIvankoviÊ, psihologinja, prikazala je podatke o uspjehu i izostancima u 1. polugodiπtu ove πkolske godine. Naglaπeno je da maturanti imaju najbolji uspjeh, no ujedno i najviπe izostanaka. Najviπi pak postotak prolaznosti imaju ekonomisti, zatim komercijalisti, a posebna primjedba i upozorenje upuÊeno je naπim konobarima. Nakon toga ravnateljica Vida TurËinoviÊ iznijela je planove o izgradnji nove πkolske zgrade, koja bi veÊim prostorom omoguÊila uspjeπniji rad. Prema planovima, izgradnja bi trebala zapoËeti veÊ ove godine, zahvaljujuÊi TehniËkoj πkoli koja je darovala zemljiπte. Tom temom sastanak je zavrπen i ravnateljica nas je sve pozdravila s porukom da je cilj πkole postiÊi πto bolji uspjeh te da na tome moraju raditi i uËenici i profesori zajedno. Margareta PtiËek, 3.a.

U STRUKOVNOJ ©KOLI U»I SE ENGLESKI, NJEMA»KI I FRANCUSKI JEZIK Koliko jezika govoriπ - toliko vrijediπ DEATH IN THE FREEZER by Tim Vicary Main characters: Ellen and Al Shore A short summary : Ellen's family is an ordinary American family. She has a brother, Al. Their parents liked Al more than Ellen and that makes her jelous of him. Al becomes rich and famous, while Ellen stays poor, working in a hospital as a nurse. Al has a lot of money and starts taking drugs. His sister steals injections for him. As some of them are not clean, he gets some sort of illness. He dies and two of his friends (actually, his managers) put him in the freezer. Ellen is certain he is

be alive for some thousand years in the future. In the end, she ends up in prison because the police finds the injections she was stealing from the hospital. I chose this book because I like reading in English. I liked this book because it's not an ordinary story, it's more interesting than you can imagine. There is plenty of action and while reading you can not predict what is going to happen. In my opinion, if you if you read this book you will not regreat it! Martina JergoviÊ, 3d

Die beste Klase in unserer Schule stellt sich vor und nimmt Abschied von der Schulzeit KLASSE 4b Was können wir euch über unsere Vergangenheit sagen würden, hätte diese Zeitungeinen Platz mehr. Deshalb werden wir euch nur das Wichtigste sagen, was ihr über uns wissen solltet. Diese Schule begannen wir im Jahr 2000 zu besuchen und jetzt sind wir hauptsächlich in der Schule. - die Abiturienten. Für jede Person aus unserer Klasse wäre eine Seite nicht genug und deshalb werden wir über uns allgemein sprechen. Also, in unserer Klasse sind 33 Schüler (25 Mädels und nur 8 Jungen) und jeder von uns ist einzigartig. Es gibt verschiedene Persönlichkeiten: manche sind sehr schüchtern und ruhig und manche sind sehr offen. So werden sie euch ihre Meinungen ins Gesicht sagen. Wir sind ehrlich und einfach und deswegen (wir glauben, wir übertreibennicht wenn wir BROJ 1 • oæujak 2004.

es sagen) liebt uns jeder und am meisten unsere Klassenlehrerin Jadranka KrmpotiÊ. Wir haben auch Schüler, die immer etwas machen und deshalb ist Schültag interessant und überraschungsvoll. Vor uns haben sich Professoren geschaudert und mit uns gelacht, aber wir glauben nicht, dass sie uns etwas für Böse genommen haben. Erst jetzt sehen wir, wie sich unsere Leben geänderthaben. Diese 4 Jahre sind schnell vorbeigegangen, wie im Schlaf. In diesem letzten Jahr haben wir uns am meisten genähert und wir wissen jetzt eine Sache: eine Generation hat sich getrennt, aber wir sind für immer verbunden. Diese Zeit unseres Lebens werden wir niemals vergessen und unser Leben beginnt hier und jetzt. Deshalb möchten wir uns bei allen Professoren und Klassenlehrerin, Frau KrmpotiÊ, bedanken, die mit uns 4 Jahre waren.

6

DÉJEUNER DU MATIN Il a mis le café Dans la tasse Il a mis le lait Dans la tasse de café Il a mis le sucre Dans le café au lait Avec la petite cuiller Il a tourné Il a bu le café au lait Et il a reposé la tasse Sans me parler Il a allumé Une cigarette il a fait des ronds Avec la fumée Il a mis les cendres Dans le cendrier Sans me regarder Il s' est levé Il a mis Son chapeau sur sa tête Il a mis Son manteau de pluie Parce qu'il pleuvait Et il est parti Sous la pluie Sans une parole sans me regarder et moi j'ai pris Ma tête dans ma main Et j'ai pleuré. Jacqus Prévert

Den nächsten Generationen möchten wir bestellen: Habt viel Spaß und lernt, weil die Zeit läuft schnell und noch schneller werdet ihr unbewußt Menschen, genau so wie wir… Maja IvankoviÊ, 4.b.


Rasprava

strukovnjak U»ENICI vs PROFESORI Piπe: Marina –uraËiÊ, 4.a

Ovaj tekst usmjeren je prema πtovanoj populaciji πkole i nastoji pomoÊi objema stranama za meusobno shvaÊanje i suradnju

Prepoznajte i poπtujte naπe znakove PROFESORI

U»ENICI

Dok jedni u svom poslu nalaze zadovoljstvo i ispunjavaju svoj san u radu s uËenicima, drugima je profesorsko zvanje samo naËin preæivljavanja. I jedna i druga skupina profesora prenose svoje znanje na uËenike, no razlika je u æaru s kojim predaju i predanosti svome predmetu. Da bismo shvatili kako je teπko biti profesor, zamislimo kako je zahtjevno uspostaviti kontakt i suradnju s jednom osobom, a koji napor tek zahtijeva uËiniti to s njih trideset! RijeË je o osobama koji se nalaze u fazi svog æivota kada najmanje podnose autoritet i obvezu i pokuπavaju otkriti svoj identitet i ono πto ih na ovom svijetu zanima. BuduÊi da je πkola preduvjet za naπe preæivljavanje, odnos profesora prema odreenom predmetu za uËenike je uvelike vaæan. Ono πto uËenici ne vide i Ëesto zanemaruju, stanje je profesora kao Ëovjeka, ne doæivljavaju njegov autoritet i æelju za suradnjom kao ljudski, veÊ kao prisilu na disciplinu, koncentraciju, πto je za uËenike samo joπ jedan izazov na otpor. Kako se s tim problemom suoËavaju profesori? Je li strogoÊa jedino rjeπenje ? U razgovoru s profesoricama J. KrmpotiÊ i S. Cah dobili smo odgovore da se bolji rezultati postiæu u dobrim meuljudskim odnosima jer su i uËenici ljudi, stoga strogoÊa nije rjeπenje. Da bi se dobio naπ konaËni odgovor na suradnju, profesori, po njihovim rijeËima, pokuπavaju promijeniti metodu rada, poticati uËenike, isticati vaænost obrazovanja, no i dalje nailaze na zid naπe nedovoljne motivacije i frustriranosti πkolom. Ne razumijemo duænost profesora po kojoj nam on mora nametnuti obveze i na taj nam naËin pokuπava stvoriti naviku rada. Profesorice bolje rezultate vide u prijateljskom odnosu i suradnji. Smatraju da profesora i uËenika ne treba promatrati kao suprotstavljene strane, veÊ kao odreene partnere koji imaju zajedniËki cilj. Bolje odnose moguÊe je ostvariti ako postoji meusobno poπtovanje, tolerancija, poπtovanje individualnosti i izvrπavanje obveza.

Zaπto nitko ne moæe shvatiti naπu æelju za intenzivnim proæivljavanjem mladosti kroz vjeËitu razonodu, zaokupljanje razliËitim stvarima, a koje nisu πkola? U πkolu idemo jer smo i sami svjesni da je to dobro za naπ buduÊi æivot i æelimo nauËiti, no uz toliko drugih, interesantnijih okupacija, to je velika obveza. Mi znamo da imamo potpuno krivi pristup kad je rijeË o redovitom uËenju i dolaæenju na nastavu, no to je i dalje obveza od koje bjeæimo. Razlog tome je razvijena svijest o imanju prava na svaki propust i posrnuÊe kao mladi i neiskusni Ëovjek od sve manje odgovornosti. Zaπto nas optereÊuje posveÊivanje nastavi i redoviti rad? Joπ jednom odgovor je ova prolazna faza u kojoj se nalazimo i æelja da sada, bez obzira na sve, ne propustimo niπta.U vremenu kada spoznajemo kako je to zaljubiti se, biti prijatelj i kada æelimo naÊi sebe i svoj identitet, postaviti si ciljeve, svoje doæivljaje i osjeÊaje stavljamo na prvo mjesto. Postoji tu ipak joπ neπto. Osim naπe razigranosti, to je neutaæena æelja za otporom, koja jednostavno viπe-manje æivi u nama. Naπ otpor izraæava se na nastavi kao ignoriranje bilo kakve suradnje s profesorima, takoer izbjegavamo bilo kakav pokuπaj olakπanja cjelokupne situacije jer bi netko mogao pomisliti da smo „mekani”. Jedino na πto smo skoncentrirani i πto nam daje dar govora jest spoznaja nepravde.Tada zaboravljamo da razgovaramo s joπ jednim ljudskim biÊem i ne mislimo da su profesori stvoreni samo za ispitivanje, davanje loπih ocjena i da samo grijeπe. No i mi se trudimo biti objektivni, cijenimo svako razumijevanje i pokuπaj suradnje, no naπa iskrenost i nezadovoljstvo profesorskim propustima i dalje ostaje. I na kraju tko bi uopÊe shvatio naπe bjeæanje od obveza, stalno pozivanje na naπa prava: samo onaj tko za nas ima odgovor, dostojan naπih zahtjeva. Æelimo suradnju, prijateljski odnos, biti dobri i prisutni, ali i oËuvati obraz svoje mladosti.

©to se ovdje kosi s naπim uvjerenjima? Moæemo li i dalje uporno osuivati profesore? Odgovor leæi u manje pesimistiËnom shvaÊanju πkole i obveza, takoer da u sebi pronaemo i izgradimo æelju za suradnjom i boljim odnosima s profesorima. OsjeÊat Êemo se spremniji za nadolazeÊi samostalni æivot, lakπe Êemo graditi odnose s ostalim Ëlanovima zajednice i redovito Êemo izvrπavati svoje obveze jer su nas tako uËili u πkoli.

7

BROJ 1 • oæujak 2004.


Ugostitelji na djelu

strukovnjak

STRUKOVNJAK U KUHARSKOM KABINETU S U»ENICIMA 2.E - KUHARA

Ne bojmo se gladi! Danijel, Stipe, Ivan i Milan pokazali su nam kako se priprema kosani odrezak, Ivana, Maja i Nikolina pripremile su salatu od ribe, umak od gljiva Davor i Sanja, peËene krumpire s pjenastim nadjevom Anita, Svjetlana i Marinela, a Darija, Ljiljana i Ivana salatu od πampinjona s ljeπnjacima Mi smo posjetili 2.e. kuhara koji su nam pokazali kako sve to funkcionira. Podijelili su se u skupine koje Êe pripremati pojedine vrste jela i brzo prionuli na posao. Danijel, Stipe, Ivan i Milan pokazali su nam kako se priprema kosani odrezak. Ivana, Maja i Nikolina pripremile su salatu od ribe, umak od gljiva Davor i Sanja, Ovako se priprema salata od ribe

Naπi buduÊi kuhari, konobari i hotelijeri - ugostitelji dio programa sluπaju u specijaliziranim uËionicama gdje se mogu bolje upoznati sa svojim buduÊim zanimanjem. To je sklop od dvije uËionice koje se dijele na kuhinjski i posluæni dio. U ovom broju pozabavit Êemo se kuhinjskim dijelom. Tamo naime uËenici uz teorijsku nastavu pohaaju i praktiËnu gdje kuhaju jela o kojima su prethodno uËili. UËionice su opremljene potrebnim inventarom koji saËinjavaju razni πtednjaci, hladnjaci i prostorija za Ëuvanje hrane tako da uËenici imaju sve potrebne uvjete za rad. Tamo oni pripremaju jela za domjenke, sveËane ruËkove i sliËno za πkolu. Ivan: - Ide li to, Stipo?

BROJ 1 • oæujak 2004.

peËene krumpire s pjenastim nadjevom Anita, Svjetlana i Marinela. Salata od πampinjona s ljeπnjacima koju su pripremile Darija, Ljiljana i Ivana Ëinila nam se najzanimljivijom pa donosimo recept tako da i vi moæete kuhati ono πto pripremaju naπi uËenici na praktiËnoj nastavi. Da bi uËenici mogli kuhati i uopÊe prisustvovati nastavi, moraju naravno imati odgovarajuÊu opremu: bijele hlaËe, majice, marame ili kape, kuhinjske krpe, a ponekad i kute. Moæda ste se zapitali πto se dogaa s uËenicima koji ne donesu opremu? Osim πto na æalost dobiju negativnu ocjenu, moraju nakon kuhanja oprati sve posue koje se uprljalo. Tako smo i mi na svu nesreÊu imali priliku vidjeti tu situaciju koja se dogodila uËeniku Ëije ime neÊemo spominjati (poslije smo doznali da je on jedan od boljih kuhara). VojnoviÊ Sve je spremno za pripremu umaka A tko Êe prati posue?

Salata od πampinjona s ljeπnjacima • svjeæi πampinjoni, 1600 g • bijelo vino, 20 cl • maslinovo ulje 25 cl • list lovora 1 kom • Ëeπnjak 10 g • limun 100 g • papar u zrnu 3 g • slaËica 20 g • jabuËni ocat 8 cl • svjeæi luk vlasac 50 g • perπin u listu 40 g • ljeπnjaci - jezgra 100 g • papar u prahu _ g Prigotovljavanje: _ litre vode dodati bijelo vino, • sol 40 g maslinovo ulje (10 cl), list lovora, limun sjeËen na ploπke papar u zrnu i dio soli, pa kuhati pola sata. OËiπÊene πampinjone staviti u marinadu (kuhanu tekuÊinu sa zaËinima i mirisnim biljem) i lagano kuhati do 15 min. Potpuno ih ohladiti u marinadi. Izvaene manje πampinjone ne treba sjeÊi, a veÊe sjeÊi na polovine ili Ëetvrtine, prema potrebi. Posebno staviti i izmijeπati umak od slaËice, ulja, octa, kosanog luka, vlasca, papra u prahu i soli. Umakom preliti πampinjone, lagano izmijeπati i pustiti hladiti. Ljeπnjake lagano ispeÊi, skinuti opnu pa isjeÊi na listiÊe. Posuti salatu sjeckanim perπinom i ljeπnjacima pa posluæiti.

8


Ugostitelji na djelu

strukovnjak

USPJEH UGOSTITELJA STRUKOVNE ©KOLE NA REGIONALNOM NATJECANJU U ÆUPANJI

Slaana prva, Mario treÊi U Æupanji je 19. veljaËe odræano regionalno natjecanje osam slavonskih πkola (i jedna iz BiH), a na tom su natjecanju sudjelovali i uËenici naπe πkole i postigli zavidne rezultate Sudionici su se natjecali u disciplinama mijeπanja barskih mjeπavina u barskoj Ëaπi, mijeπanja barskih mjeπavina u ruËnom mjeπaËu i pripravljanju frapea u elektriËnom mjeπaËu. U disciplini pripremanja duge barske mjeπavine u ruËnom mjeπaËu prvo mjesto osvojila je Slaana Trupina iz 2.d razreda

Mario Bijak - kratkom barskom mjeπavinom do treÊeg mjesta

naπe πkole, a Mario Bijak treÊe mjesto u pripremanju kratke barske mjeπavine u barskoj Ëaπi (mentor Josip BotiÊ). Oboje su svojim uspjehom stekli pravo sudjelovanja na dræavnom natjecanju Gastro koje Êe se odræati u Crikvenici 21.-25. travnja, gdje Êe nastupiti i naπe ekipe u pripremi jela. Bila je to prigoda da pobjednici postavimo nekoliko pitanja. ♦ Koji si koktel pripremala? - Koktel se zove „Dora”, a sastoji se od Dry Sax Gina, votke od breskve, sirupa grenadine i soka od ananasa. Nakon toga u Ëaπe se nadolijeva 7-upom. ♦ Kako si se osjeÊala dok si pripremala koktel pred komisijom i svim onim ljudima? - Imala sam tremu i bila sam priliËno nervozna jer mi je to bilo prvi put da negdje nastupam pred toliko ljudi, ali sve je na kraju ispalo dobro. ♦ Koliko je bilo natjecatelja u tvojoj disciplini?

Slaana Trupina predstavila πkolu u najboljem svjetlu

- Bilo nas je osmero i ja sam bila jedina natjecateljica, no nisam na to obraÊala previπe pozornosti. Ipak drago mi je πto sam baπ ja osvojila prvo mjesto. Zbog toga sam jako sretna πto sam nastupila za svoju πkolu i πto sam je predstavila na tako velikom natjecanju. Nadam se da Êu i dalje postizati dobre rezultate. Natalija VojnoviÊ

SURADNJA STRUKOVNE ©KOLE I UGOSTITELJSKE ©KOLE IZ KAPOSVARA

Prijatelji već drugo desetljeće

Susret predstavnika prijateljskih πkola

Suradnja izmeu Strukovne πkole u Virovitici i ugostiteljske i trgovaËke πkole Séchenji István u Kaposváru traje od proπlog stoljeÊa, toËnije od 1993.godine, kada su prve kontakte uspostavili ravnatelji Vida TurËinoviÊ

i Imre Tot. Ta suradnja odvija se na nekoliko razina: sportskoj, druπtvenoj i ugostiteljskoj. Predstavnici dviju πkola susreÊu se obvezatno jednomdvaput na godinu. Maarska πkola deset je godina organizirala turnir u malom nogometu, a nakon toga turnir u koπarci. Na tim turnirima sudjeluje i ekipa uËenika strukovne πkole, koja je najveÊi uspjeh postigla 2002. g. kada je na koπarkaπkom turniru osvojila treÊe mjesto. Strukovna πkola organizira prijateljske susrete u malom nogometu i izmeu uËenika i profesora πkole u Virovitici i πkole u Kaposváru. Nakon svakog od tih susreta slijedi zajedniËko druæenje uËenika i profesora iz Virovitice i Kaposvára. Preko zajednice ugostiteljskih πkola Republike Hrvatske, Strukovna

9

πkola ukljuËila je πkolu iz Kaposvára u Meunarodno natjecanje ugostiteljskih πkola Gastro, koje se svake godine odræava u jednom od turistiËkih centara u Hrvatskoj. ©kola Séchenji Iπtvan iz Kaposvara na Gastru je osvojila nekoliko prvih mjesta, posebice u slastiËarstvu. U Maarskoj se u ugostiteljskoj struci ne organiziraju natjecanja, veÊ prezentacije i smotre. Na nekoliko takvih susreta sudjelovali su prodavaËi i uËenici ugostiteljskih smjerova strukovne πkole. Posljednji susret uËenika i profesora dviju πkola bio je 17. listopada 2003. godine, a sljedeÊi je dogovoren za proljeÊe 2004. godine. Nadamo se da Êe se ova suradnja nastaviti i sljedeÊih godina. Mario ©olc, prof. BROJ 1 • oæujak 2004.


Putovanja ...

strukovnjak

U»ENICI STRUKOVNE ©KOLE U HNK-u OSIJEK

1.

Svi u kazaliπte! Okupili smo se na æeljezniËkom kolodvoru u Virovitici, u 13:15. h i krenuli vlakom u 13:30. Put je protekao mirno, te smo veÊ oko pola pet stigli u Osijek. Sa æeljezniËkog kolodvora zaputili smo se u skupinama pjeπice do kazaliπta kako bi oni koji nisu znali gdje se ono nalazi mogli biti ispred njega u 18:45. Slobodno vrijeme svatko je iskoristio kako je najbolje znao, uglavnom obilaskom kafiÊa i πetnjom po centru. Kad smo se ponovno okupili, iπli smo u predvorje kazaliπta, tamo nas je portir pustio u garderobu da odloæimo jakne i torbe, a potom je svatko otiπao do svog sjedala. Samo kazaliπte izgleda

predivno i ljudi koji su zaduæeni za red i raspored vrlo su ljubazni i spremni odgovoriti na svako pitanje. Predstava je poËela u 19:00 h i trajala do 21:15 te nam je nakon zavrπetka ostalo slobodnog vremena do polaska vlaka. Okupili smo se na æeljezniËom kolodvoru i krenuli kuÊi. Tako je proteklo popodne, veËer i noÊ naπeg izleta u Osijek. Dolores Broæek 3.d.

ma: Na fotografija vlak? iÊi st Êe a ad K 1. tuje, 2. Kad se pu i πto at im je vaæno prigristi 3. Prijatelji 4. U predvorju alo πm kazaliπta - jo zbunjeni eu 5. Predah izm va Ëino ku 6. Na povrat teni potpuno opuπ

3.

2.

6.

5. OSVRT NA PREDSTAVU Predstava ''Teπtament'' odræana u HNK - u u Osijeku bila je viπe nego zabavna. Radnja se odvijala u kuÊi bogate liËke obitelji na dan gazdine smrti. Laæna smrt gazde koji je htio vidjeti postupke nekih od Ëlanova bliænje rodbine pretvorila se u Ëitavu strku i zbrku, gomilu smijeπnih no i æalosnih trenutaka te ispada pojedinaca kojima je bilo najvaænije izvuÊi materijalnu korist. Laæiranu smrt, za koju mnogi nisu imali pojma da je laæna, snimali su ljudi s televizije kako bi svijetu prikazali narodne obiËaje. Pri tome je od karmina napravljen cijeli show, neprestanim ponavljanjem dolaska i odlaska bliæe i daljnje rodbine, glumljenjem osjeÊaja koji prema pokojniku zapravo nisu ni postojali. BROJ 1 • oæujak 2004.

4.

O ljudskoj prirodi

HRVATSKO NARODNO KAZALI©TE OSIJEK - PERO BUDAK „TE©TAMENT”

Iz predstave se toËno mogu vidjeti kakvi su zapravo ljudi, kako se naglo mogu mijenjati samo radi koristi opravdavajuÊi se glupostima a ne misleÊi na dobrobit najbliæih. Predstava koju su glumci zaista profesionalno izveli u meni je probudila prvenstveno osjeÊaj tuge zbog zlobe i nepromiπljenosti glavnih likova koji na æalost postoje i u realnoj predstavi zvanoj æivot. No unatoË tome mogla se vidjeti i ona dobrota, ona prava æalost i Ëeænja za izgubljenim Ëlanom. Ujedno smo imali priliku upoznati se s izvornim narodnim obiËajima, liËkim govorom i prelijepim noπnjama seljana. David MuflizoviÊ 3.d

10

Naklon za VirovitiËane


Album maturanata

strukovnjak

IV. a ekonomisti Marina BartuloviÊ, Vedrana ΔoriÊ, Nina ΔosiÊ, Alen DizdareviÊ, Jure Duvnjak, Anita Ercegovac, Marija GjukiÊ, Marina –uraËiÊ, Maja Grahovac, Ida GustoviÊ, Ivan GveriÊ, Martina Ivanic, Jelena JakπiÊ, Tomislav KataliniÊ, Maja Kutija, Marina LaliÊ, Dario LegËeviÊ, Marina LenartiÊ, Tina LonËar, Vlatka LovrekoviÊ, Antonija LukaËeviÊ, Ivan LuliÊ, Iva MarekoviÊ, Lidija MarinkoviÊ, Maja NovakoviÊ, Marina PanËiÊ, Tatjana RadeliÊ, Marija Sabov, Natalija Sinjeri, Marija ©okac, Danijel VeliÊ, Maja VlahoviÊ, Mirela VrkiÊ, Antonia Æeravica i Melira Æeravica Razrednica: Snjeæana Cah

IV.b ekonomisti Martina BaπiÊ, Ivana BuruπiÊ, Ivana Car, Ana DukariÊ, Jasmina DukariÊ Josip FadljeviÊ, Bojan Giba, Vedran GurabiÊ, Andrea Hasanec, Maja IvankoviÊ, Marinko IvankoviÊ, Jelena Kecman, Ivan KeleËiÊ, Helena KlinËiÊ, Ana KoæariÊ, Tihana LijoviÊ, Maja MihelËiÊ, Mihaela MilakoviÊ, Dragana Mlikota, Andrea OævatiÊ, Palush Radi, Ivana PavloviÊ, Mirela PavloviÊ, Kristina ©amu, Samanta ©kalac, Slavica Trupina, Maja Udvardi, Nenad VajagiÊ, Valerija VeliËan, Katarina Vranek, Davor VukoviÊ, Æeljka Zver i Antonia ÆupaniÊ Razrednica: Jadranka KrmpotiÊ

11

BROJ 1 • oæujak 2004.


Album maturanata

strukovnjak

IV.c komercijalisti Mirela Balaæinec, Ivana BegoviÊ, Aleksandra BrkiÊ, Marko CareviÊ, Luka CicvariÊ, Ana DimnjaπeviÊ, Anita Franc, Dijana Glad, Ivana Horvat, Sanja Horvat, Marko HrgetiÊ, Martina Ivanic, Maja JeftiÊ, Andreja KovaË, Petar MagdiÊ, Andrea MariÊ, Darija Meter, Ivana Neveli, Ivana Novogradec, Danijela Olijan, Maja ParipoviÊ, Marija PeriÊ, Marijana PeriÊ, Mario Perπa, Mirjana PoloviÊ, Jasmina RadeliÊ, Martina Repinc, Suzana Strusa, Igor ©imara, Ivana ©tefiËar i Sven Turk Razrednica: Marija Karácsonyi

IV.d komercijalisti Adriana BaniÊ, Kristina BanoviÊ, Dijana BoæiÊ, Ivana BradariÊ, Ivana BuntiÊ, Jelena CicvariÊ, Tomislav CicvariÊ, Zlatko Crljen, Luce Crnoja, Martina Gaπpar, Hrvoje Hasanec, Alena HrvoiÊ, Dijana Ivoπ, Josip Jakupec, Tomislav KaliÊ, Dijana KovaËeviÊ, Ivana Kralj, Ivana Kreπo, Sanja Kveπtek, Tanja LesiÊ, Marina OraË, Danijela PintariÊ, Katarina Runjak, Aldijana StjepanoviÊ, Maja StubiËar, Mirjana Svetec, Sanela ©tefoviÊ, Iva Vecko, Ivana VukoviÊ i Gordana Æuti Razrednica: Mirjana Subota-GuroviÊ BROJ 1 • oæujak 2004.

12


Album maturanata

strukovnjak

IV.e hotelijeri - ugostitelji Velimir AntunoviÊ, Vedrana BrajkoviÊ, Dejan DeæmariÊ, Martina –urËeviÊ, Ema FigaË, Ivana GojeviÊ-ZrniÊ Nataπa Guævinac, Anita HeËimoviÊ, Ivana Horvat, Danijela JegdiÊ, Jelena JeleËki, Ankica Juriπa, Ivan Kocijan, Andreja KovaËeviÊ, Alen MatiÊ, Ivana MatiÊ, Jelena MiπkoviÊ, Danijel Pintar, Tomislav RibiÊ, Marina Rotim, Boris Sandi, Davor Skender, Dejana Subota i Biljana ©ajnoviÊ Razrednica Nevenka Cabunac

III.e - prodavači Jelena BarkoviÊ, Marko BlaæeviÊ, Elizabeta Boroπ, Marijana CrnkoviÊ, Marija Dunaj, Ivana –uroviÊ, Jasna Frantal, Arta Gjugja, Smiljana GlumiËiÊ, Ivan GojeviÊ, Ivanka HorvatinËiÊ, Mirjana IvanuπiÊ, Marko KaliÊ, Saπa Klimek, Emina Kolovica, Matea KovaË, Sran KovaËeviÊ, Æeljko Lovrenc, Vere LukiÊ, Marija MajstoroviÊ, Tanja MediÊ, Martina MikolËiÊ, Matija Oberling, Sandra OgnjanoviÊ, Diana Podravac, Josipa RadiÊ, Martina SesveËan, Marija Vedrinski, Ana VoπËak, Natalija VukiÊ i Mladen VukmiroviÊ Razrednica: Seada ParadinoviÊ

13

BROJ 1 • oæujak 2004.


Album maturanata

strukovnjak

III.f - kuhari Vere BlaæeviÊ, Magdalena Brlas, Andrija BukviÊ, Lidija »osiÊ, Darko »olak, Ivan Duvnjak, IvanËica Farago, Petar Fijala, Katarina Garaj, Saπa Hodak, Josipa JuriËiÊ, Nada KaranoviÊ, Tamara KladuπiÊ, Dragan KovaËeviÊ, Josip Lukπec, Mirko Mandura, Miroslav Miter, Mario PapiÊ, Matija PeriÊ, Mihael Pregiban, Valentino SaboliÊ, Josipa SuænjeviÊ, Lidija ©ardi, Snjeæana ©oπtar, Danijela Valadæija, Matija Vida, Aleksandar VukoviÊ i Marija Zeba Razrednica: Vanja Beloti

III.g - konobari Draæen Boban, Marina BoriÊ, Mario Buk, Mario BukviÊ, Alen DutkoviÊ, Katica FadljeviÊ, Alen Kotarski, Vanesa KovaËeviÊ, Antonijo KrivaËiÊ, Igor LesiÊ, Emina PaniÊ, Danijel PreradoviÊ, Ivan Reider, Matija StaneπiÊ, Æeljko Stolnik, Danijela TroπiÊ i Ivan Vinovrπki Razrednica: Sanja HanziÊ BROJ 1 • oæujak 2004.

14


Putovanja ...

strukovnjak POSJET SAJMU ENOGASTRONOMIJA I TURIZAM

Izlet za pamÊenje

Dana 5. oæujka 177 uËenika naπe πkole (iz usmjerenja konobara, trgovaca, komercijalista i hotelijeraugostitelja), uz pratnju desetero profesora, posjetili su sajam pod nazivom Enogastronomija i turizam koji se odræavao na ZagrebaËkom velesajmu. Na put smo krenuli u 7 sati s virovitiËkog autobusnog kolodvora. Nakon oko dva sata veselog i uzbudljivog putovanja, uz kavu, sendviËe i razne grickalice odmorili smo se u Vivi, ugostiteljskom objektu uz auto-cestu u blizini Zagreba. Nakon 15-minutnog odmora nastavili smo putovanje. Na velesajamskom ulazu dobili smo karte i svatko je krenuo svojim putem u razgledavanje zanimljivosti πto su nam se nudile. Osim mnoπtva prospekata iz razliËitih podruËja - ribolova i ribiËkog pribora, te turistiËkoh agencija koje su nam nudile putovanja u gotovo sve gradove Lijepe naπe (Zagreb, Bjelolasicu, Senj, Umag, Zadar, Novalju, Cavtat, Istru, Hvar…) i za inozemstvo, bilo je i raznih drugih zanimljivosti. Na sajmu se moglo degustirati vino, kruh i pecivo, kolaËi, sirevi, sokovi, oprobati u baratanju vatrenim oruæjem za lov, noæevima, pogledati ponuenu odjeÊu, automobile, traktore, graevni

Putovanja su uvijek zanimljiviji dio πkolovanja

gaanju lukom i strijelom te piπtoljem. Na odjelu prirodoslovlja vidjeli smo mnoge preparirane divlje æivotinje u njihovu prirodnom okruæenju - lisicu, zeca, divlju svinju, medvjeda, fazane, jastreba, jelena… Djevojke su odjevene u narodnu noπnju predstavljale svoje krajeve Hrvatsko zagorje, Slavoniju… UËenicima je svakako glavna atrakcija bila „brodica za krstarenje” kojom su bili oËarani, dok su uËenice uæivale u kupnji mini kaktusa (okruæenih mnogim drugim lijepim cvijeÊem). Umorni od hodanja i mnoπtva zanimljivih ponuda, doπlo je vrijeme da napustimo velesajam. S vreÊicama prepunim prospekata, reklamnih kartica i sliËnih stvarËica autobusom smo se dovezli do ZagrebaËke katedrale. Slobodno vrijeme iskoristili smo, mislim, πto se najbolje moglo. Uz

trgova, umorni i pomalo promrzli vratili smo se na mjesto sastanka i jedva Ëekali da uemo u topli autobus. Uz zvukove pjesama Miroslava ©kore i Thompsona pjevajuÊi smo se polako vraÊali u naπ dragi grad. MraËilo se i bili smo umorni, ali pjesma nije prestala sve do virovitiËke autobusne stanice. Puni uzbuenja koje smo tog dana doæivjeli i sa svim lijepim dogaajima i iskustvima krenuli smo svojim kuÊama. Vjerujem da Êe ovo putovanje svima ostati u lijepom sjeÊanju. Ivan Δavar, 2.e

U»ENICI STRUKOVNE ©KOLE SVAKE ©KOLSKE GODINE NAJMANJE DVA PUTA POSJETE ZAGREBA»KI VELESAJAM - BILO JE TAKO I OVE GODINE

Od sendviËa do æemlje

20 minuta do 7. Gledam uokolo, ali nema nikoga iz mog razreda. PoËeo sam raËunati: u ''Mikeπu'' kupim dvije kile kruha s kraljevskom salamom dok bi si na velesajmu kupio neku malu æemlju s krastavcima Ëudnog podrijetla i salamom ''podriguπom'', a oboje po istoj cijeni. ZakljuËio sam da je ''Mikeπ'' prihvatljiviji. No, nisam imao vremena Ëekati u redu do pola osam (minimalno). Izgleda da Êu morati jesti æemlju s velesajma. Do 10 do 7 cijeli razred se okupio, Ëak ih je bilo i viπka. Dobili smo pomalo ofucan bus, ali ipak bolje i to nego pjeπke. A i vozaË nije loπ. 60 na sat na ravnoj cesti, a 80 u zavoju. U busu je bilo dosta zafrkancije pa je vrijeme dosta brzo proπlo. Od æivotinja do X-Mana Dok smo doπli na velesajam, nismo znali kuda, pa samo iπli okolo ko greπne duπe. Na sajmu knjiga bilo je dosta enciklopedija i knjiga o seksu, πto sam primijetio. Za oko su mi zapale Velika enciklopedija æivotinja, Spolni æivot (ili tako nekako) i X- Man 2 (dobro to je strip, ali X-Mani rasturaju!). Jednome iz razreda

gotovo smo kupili rjeËnik iz engleskog (jesam li spomenuo da su imali jaaako velik izbor rjeËnika?) zato jer taj uËi engleski skoro sedam godina, a ne zna reÊi ni svoje ime na engleskom. Anja Alavanja, priπtiÊi i Hameed Na informatiËkom dijelu sajma bilo je zabavnije. »im se ue, u oËi bode jedan jako lijepi autiÊ Chrysler. ProlazeÊi kroz taj paviljon, zakljuËio sam da su svi πtandovi sliËni, samo s drukËijim ljudima. Bilo je tu ultra-super printera, praznih cd-a, laptopa, upravljanja autiÊa mobitelom (ludnica) i paviljon za igrice. Nismo niπta igrali jer je bila guæva kao u mravinjaku. Vidjeli smo i ''zvijezde '' ''Story Super Nov@'' showa: Ana Alavanja je uzgojila priπtiÊe, Nenad i Dorijan su smrπavili desetak kila i konkurencija su Ally Mc Beal, a Monika KraviÊ je pokrila djecu onom svojom kosom. Tironi nije bio zanimljiv jer se ponaπao uobiËajeno. A Hameed (voditelj ''Hit Depoa'') prodavao je fore o bradonjama nekim bradatim ljudima koji

15

su sjedili s njim, a oni su njemu o crncima i ljudoæderima. »ekali smo pola sata (doslovno) da naemo mjesto u tom nekom kafiÊu gdje je bio i Hameed da bismo umjesto kave sa πlagom dobili sladoled od kave (kave nema ni pola deci, a πlaga natovare do vrha πalice). Odavde se nismo micali dokle nismo trebali krenuti pred izlaz jer kao prvo: ne da nam se viπe hodati, kao drugo: jedva smo naπli to jedno mjesto i kao treÊe: lijeni smo. Æemlja s velesajma »im smo otiπli s velesajma u centar, prvo odrediπte bio je FAST FOOD, a jelo treba zaliti. Svi kafiÊi su bili zauzeti, pa smo jedva naπli neki. Poslije opet u drugi kafiÊ, pa opet jesti i - doma. Taj put je dosta brzo proπao; na zadnjim sjedalima su pjevali, vozaË je pustio film ''Tata od formata'' (nije loπ, nije loπ), a cijelo druπtvo iz razreda se okupilo oko dva sjedala i provaljivalo gluposti. Bilo je dosta dobro, makar zna i biti bolje. A Ëak ni ona æemlja na velesajmu πto sam pojeo nije bila loπa. I to je neπto. Mirko Na, 3.a BROJ 1 • oæujak 2004.


Album maturanata

strukovnjak

STRUKOVNJAK U POSJETU ZAJEDNICI CENACCOLO VRBOVEC

“Jednog dana stao sam pred majku i pitao je li mi spremna pomoÊi” Zajednica Cenaccolo je krπÊansko udruæenje koje je osnovala Ëasna sestra Elvira, u srpnju 1983. god. PrihvaÊa ovisnike o drogama i druge oËajne mlade ljude koji æele ponovno pronaÊi sebe, radost i smisao svog æivota. ''KuÊa Majka'' Zajednice nalazi se na breæuljku Saluzza, gradiÊa u pokrajini Cuneo u Piemonteu. Diljem svijeta osnovano je viπe od 40 zajednica Naπ posjet zajednici Cenaccolo Vrbovec odrazio se kao novo iskustvo u naπem æivotu. Kad smo stigli u njihov ''novi dom'', naπ doæivljaj bio je suprotan od oËekivanog. S radoπÊu su nas doËekali Ante i Nikola koji su i sami bili ærtve droge i veÊ duæe æive u toj zajednici. Poveli su nas u kapelicu gdje su nam govorili o razdoblju svog æivota kada su se i zaπto poËeli drogirati. Po njihovim rijeËima vidjela se tuga i nezadovoljstvo vlastitom proπloπÊu, onim πto su proæivjeli pa smo im tako postavili nekoliko pitanja o tome: ♦ Kada si prvi put uzeo drogu i zaπto? Ante: - PoËeo sam s travom u srednjoj πkoli, a kasnije s heroinom. Razlog je bila znatiæelja. Nikola: - Na kraju osnovne πkole. Znatiæelja. ♦ Kako si odluËio prestati s drogom i uz Ëiju pomoÊ? Ante: - OdluËio sam ne æivjeti takvim æivotom svaa s roditeljima, kraa, spavanje na ulici, problemi s policijom, dugovi…). Jednog dana stao sam pred majku i upitao je li mi spremna pomoÊi. Ustrajao sam u tome i mogu reÊi da sam uspio. Nikola: - Majka mi je puno puta pokuπala pomoÊi, ali nisam se obazirao na to. Mislio sam da mogu bez toga, ali jednoga sam dana shvatio da mi zaista treba pomoÊ. ♦ Koliko si veÊ dugo ovdje u Zajednici? Ante: - 3,5 godina. Nikola: - 8 mjeseci. ♦ Kako se osjeÊaπ u Zajednici? Ante: - OsjeÊam se jako dobro, ovo je moj novi dom i æivot. Sretan sam πto sam doπao baπ u tu zajednicu. Nikola: - U poËetku mi se Ëinilo Ëudnim, a sada iz dana u dan shvaÊam da je to dobro za mene i da mi moæe pomoÊi. ♦ Tko vam je pomogao u poËetku? Ante: - U poËetku svatko ima svog ''anela Ëuvara'', tj. osobu koja se Ëetiri mjeseca brine o nama, govori nam πto i kako treba raditi dok ne shvatimo da moæemo sami. Nikola: - Ja sam mislio da mi ne moæe pomoÊi i sve sam to prihvaÊao kao glupost jer sam mislio kako Êe mi pomoÊi kad nikad nije probao drogu i ne zna BROJ 1 • oæujak 2004.

niπta o tome. Kasnije sam shvatio da mi samo æeli pomoÊi i æao mi je πto nismo imali bolje prijateljske odnose, naæalost on je sad u Italiji. ♦ Je li tko odustao kad je doπao u Zajednicu? Nikola: - Bilo je sluËajeva kad je netko odustao, ali veÊinom ostanu. Kakvi su vam odnosi s obitelji i nakon koliko vremena idete doma? Ante: - Doma idemo nakon godinu i pol, a odnos nakon toga je bio bolji nego ikad. ♦ Ima li ovdje maloljetnika? Ante: - Ima ih, ali ne tako puno, trenutno je sada jedan djeËak od 14 godina. ♦ ©to radite cijele dane? Ante: - Budimo se u 6 sati. Kad

pospremimo postelje i sobe, odlazimo svi zajedno u kapelu na molitvu Gospine krunice i podjelu RijeËi Boæje za taj dan. Molitva je srediπte i srce naπeg dana u zajednici. Naπ radni dan poËinje otprilike u 8 sati, sve radove i obveze u kuÊama svaki tjedan odreuje skupina momaka, koji su tako odgovorni za organizaciju æivota. Svatko dobije za neko vrijeme odreen posao ili obvezu u kuhinji, ËiπÊenju, πtali, pekarnici, zidanju… Tako u Zajednici radom spoznajemo i razvijamo svoje sposobnosti u sluæbi za druge te shvaÊamo vrijednost ærtve u poπtenju i smisao odgovornosti. Nakon dugog razgovora Ante i Nikola poveli su nas u obilazak oko njihove kuÊe, gdje ih boravi sedamdesetak, sprijateljili smo se s njima i usput joπ popriËali. Pokazali su nam svoju pekaru, praonicu rublja, tiskaru u kojoj izrauju svoj list '' UskrsnuÊe'', radionicu drveta, nojeve i krave o kojima se oni rado i sa zadovoljstvom brinu. Poslije svega pozdravili smo se i krenuli s tugom i dubokim razmiπljanjem o tome zaπto do toga uopÊe mora doÊi. Bilo nam je drago i lijepo πto smo ih posjetili, spoznale smo novo iskustvo i mnogo iz toga nauËile. Nadamo se da Êe i naπa Strukovna πkola Virovitica organizirati odlazak u Zajednicu Vrbovec jer mislimo da bi to mnogo znaËilo za mlade u naπoj πkoli i potaklo ih na mnoga razmiπljanja. Andreja KovaË i Ivana BegoviÊ, 4. c

Zajednice u Hrvatskoj (iz lista „UskrsnuÊe”)

16


strukovnjak

Knjiga - najbolji prijatelj

Za ukus svakog čitatelja Knjiænica Strukovne πkole zauzima svega 32 Ëetvorna metra, a to je doista malo u odnosu na broj razreda i uËenika. U taj mali prostor smjeπteno je neπto viπe od 5000 knjiga, od lektire i udæbenika do struËne literature, rjeËnika, enciklopedija i sl. Tu moæete naÊi i velik broj Ëasopisa kao πto su: Meridijani, Priroda, Drvo znanja, Jezik, MI, Vidi, Trgovina, UT, ali i Paris match, Stern, Aktuell, Essen und trinken, Cousine... O ponudi πkolske knjiænice i korisnicima - uËenicima - zamolili smo za komentar knjiæniËarku prof. Mariju VeriÊ: U knjiænici je tijekom prvog polugodiπta ove πkolske godine uËlanjen 561 uËenik. Zajedno su posudili 2933 knjige, πto je 5,12 knjiga po uËeniku. Interesi za Ëitanje su razliËiti. Jedni Ëitaju uglavnom obveznu lektiru, ali je veÊi broj onih koji poseæu za neobveznim πtivom, beletristikom. Meu njima je omiljen H. Potter, Gospodar prstenova, Dnevnik B. Jones, »okolada, ©ta svaka æena triba znat... Od autora najomiljeniji su: M. Cabot, S. Brown, R. L. Stine, Tribuson, Viewegh, Breπan, JergoviÊ itd.

Knjiga - obveza, odmor i opuπtanje

Moja preporuka...

Jackie Collins Svijet je pun razvedenih žena Za sve ljubitelje dobrog zapleta, napetih situacija i neoËekivanog raspleta... Za sve one koji æele otkriti kako pobijediti muπkarce kojima je varanje æena poput hobija Nakon πto zatekne muæa sa svojom prijateljicom, lijepa i mlada novinarka kreÊe u sasvim novi svijet u kojemu je sve dopuπteno. Snagu i radost pronalazi u poslu, te putuje svijetom praveÊi intervjue s U πkolskoj knjiænici uvijek dinamiËno

poznatim osobama. No, ni slutila nije da Êe jedan slavni glumac kojega je intervjuirala osvojiti njeno srce do te mjere da Êe æeljeti njegovo dijete. U isto vrijeme novopeËena fotomodel diva suoËava se sa svojom slavom, no njezinim æivotom, a i financijama, upravlja njezin deËko i menedæer kojemu je glavni i jedini cilj - NOVAC! Sami otkrijte na koji su naËin ove dvije mlade æene pobijedile muπkarce, te kroz πto su sve morale proÊi kako bi otkrile svoje pravo ja. Ida GustoviÊ, 4.a

UËenici koji su posudili najveÊi broj knjiga R.br.

UËenik

Razred Br. knjiga

1. Sanja CindriÊ 3.d 2. Nada KaranoviÊ 3.f 3. Ivana PutiÊ 2.d 4. Katarina Garaj 3.f 4. Emina KodriÊ 2.c 5. Snjeæana Trupina 3.d 6. Mirela Balaæinec 4.c 7. Mirjana Jurlina 2.c 8. Josipa PutriÊ 3.d 9. Sandra GrubiÊ 3.d. 10. Sanja ©trbac 2.a 10. Sonja Teskera 2.a 11. Martina Ivanic 4.a 11. Ivana MarjanoviÊ 1.b 11. Marija MlinariÊ 2.a 11. Valentina Poæega 3.e 12. Ivana Hamvaπ 2.a 12. Maja Kutija 4.a 13. Jelena BarkoviÊ 3.e 13. Barbara Butko 2.a 14. Ljubica KomljenoviÊ2.b 14. Tina MilinoviÊ 3.d 14. Maja UremoviÊ 1.a

40 35 29 27 27 26 25 24 23 22 19 19 18 18 18 18 17 17 16 16 15 15 15

Broj posuenih knjiga po razredima R.br. 1. 2. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Razr. 1.b 1.a 4.a 4.b 3.d 2.a 1.c 2.c 3.f 2.b 3.b 3.a 4.c 2.d 3.e 1.e 4.e 1.f 4.d 3.c 1.d 2.e 3.g

Broj knjiga 244 217 217 212 202 197 160 149 147 125 122 112 106 97 83 81 80 74 71 67 65 42 5

TOP 5 NAJ»ITANIJIH KNJIGA U ©KOLSKOJ KNJIÆNICI: 1. Christiane F. - MI DJECA S KOLODVORA ZOO 2. R. L. Stine - RUÆNI SNOVI 3. Bushnell - SEKS I GRAD 4. Tribuson - DUBLJA STRANA ZALJEVA 5. Koelho - VERONIKA JE ODLU»ILA UMRIJETI

17

BROJ 1 • oæujak 2004.


Literarni radovi

strukovnjak

I u meni spava Ana Karenjina

Život pod maskama i krinkama

Ana Karenjina. Æena puna emocija, ljubavi. Æena koja je davala ljubav i pogreπnom i pravom. U svakoj æeni spava Ana Karenjina. Kao Ana Karenjina svaka æena ima æelju za preljubom. Prva ljubav izblijedi i pojavi se novo, neπto bolje Ëemu ni jedna æena ne moæe odoljeti. A takva sam i ja. Postoji deËko kojeg oboæavam, koji mene oboæava, ali takoer postoji deËko koji mi se moæda svia. To je moja prva ljubav, koju, kako sam shvatila, joπ uvijek nisam zaboravila. Sadaπnjeg deËka zaista volim i jako mi je lijepo s njim, ali uvijek se uznemirim kada vidim bivπeg. HoÊu li zbog njega upropastiti ovako lijepu vezu koja me usreÊuje? HoÊu li popustiti njegovom πarmu i na sekundu zaboraviti ''novu ljubav'' ? »esto razmiπljam je li vrijedno izgubiti zbog jedne avanturice neπto πto bi me moglo usreÊiti za cijeli æivot. Lijepo mi je u druπtvu s bivπim, uvijek me razveseli. Voljela sam ga u vrijeme dok mu se sviala druga djevojka, a zbog koje me je ostavio, no ipak nije bio dugo s njom. Sad mi opet daje do znanja da se zanima za mene. Moæda me ne moæe vidjeti da sam sretna s drugim. Ono novo, ono bolje svaki dan sve viπe mi pokazuje koliko mu je stalo do mene, pruæa mi oslonac u svakom trenutku, osjeÊam se zaπtiÊeno u njegovom naruËju, prvi put se osjeÊam voljenom. Ali zaπto ruπi snove onaj kojemu sam prije davala svoju ljubav i svoju sreÊu? Zaπto mi ne dopuπta da budem sretna ? Vjerojatno sam ja kriva za taj svoj problem. Moæda mu se æelim osvetiti zbog boli koju mi je nanio, moæda ga æelim kazniti. Ali najverojatnije Êu ja biti ona koja Êe snositi tu kaznu. Moæda Êu ja patiti zbog svoje osvete. Moæda Êu izgubiti ovo bolje πto me usreÊuje zbog neËega πto moæda i nije vrijedno truda.

Svi smo mi maπkare i tek kada predstava zavrπi, maske padaju i ostajemo mi. Da, samo mi kao kada skinemo sa sebe odjeÊu koja je pretijesna, cipele koje æuljaju. Zaπto predstava ikad poËinje, zaπto se navlaËi pretijesna odjeÊa, zaπto oblaËimo laæi i Ëemu sve to vodi? Vodi nas predstavi æivota, idealizmu, ljepoti... Bezuvjetna ljubav skida maske mada i ona nailazi na otpor onih veÊ duboko ukorijenjenih u nama koje ne skidamo ni kad smo sami. Naπe tajne, razmiπljanja, osjeÊaji duboko su skriveni i ne otkrivamo ih ni onima koji nas vole. Strah od razotkrivanja veÊi je. Upoznati osobu do ''kraja'' ne moæemo nikada, moæemo samo saznati koga glumi u toj predstavi æivota dok razloge za to moæda ne saznamo nikad. NavlaËeÊi masku, glumimo ulogu koju æelimo. Zaπto se ne potruditi da ta uloga postane stvarnost? Maska nas poboljπava. Nitko ne æeli masku koju Êe drugi prezirati i mrziti. ZnaËi æelimo biti bolji, bolje osobe. Da ona ne postoji, mi bismo bili samo mi, zapravo onakvi kakvi ne æelimo biti. TrudeÊi se ambiciozno dostiÊi svoju masku, tj. biti kakvi æelimo biti, ponekad nemamo snage i izabiremo lakπi put, stavljamo masku i naπa predstava poËinje. Stalno nametanje pretjerane ambicioznosti i druπtvenosti uvodi nas u krug istomiπljeniËkih maski i dobro sakrivenih tragova maskiranja. Æelimo li odbiti maskirati se, naπe do tada istomiπljeniËke maske izvrgavaju nas ruglu. Postoji sliËnost izmeu diktatora i glavnih glumaca u naπoj predstavi: neistomiπljenici se ubijaju. Ubija se njihov identitet i oni viπe nisu osobe, oni su zapravo tue tvorevine. Tvorevine dobro sakrivenih tragova maskiranja.

Nena Korica, 3d

Martina Repinc, 4c

Svijet u mojoj πalici Ëaja Joπ jedan dosadan dan - budim se, podne je… Ponekad Ëujem pjesmu koja je, znam, nastala i zbog mene… ©alica vrelog Ëaja na stolu ne budi ni sjenicu topline u meni. Para se diæe u raznim oblicima i Ëini staklo malog prozora neprozirnim. Dodirnem ga, s namjerom da si omoguÊim pogled van i osjetim hladnoÊu stakla pomijeπanu s onom u meni. A vani… Krupne zvijezde padaju tko zna od kuda, a lede se pri grubom dodiru s tlom. Kao sama od sebe, ruka mi poleti do πalice i prolije crvenilo po bijelom stolnjaku. Ima li iπta vrijedno u mojoj πalici Ëaja? Snaæna æelja da se bolje uklopim u okolinu tjera me van. Tek sam malo bliæe beskraju, a veÊ me neπto prenulo. Hitac. Crna ptica pada tik pred moje teπke noge, praÊena pokojim vlastitim perom. Nekoliko crvenih kapljica ostavilo je teπko Ëitljivu poruku u snijegu. Hladan zrak, neduæno - mrtvo, krv, crnilo u daljini. Ima li u mom svijetu iπta

Tko je vodio ovaj rat? A tko je kriv za ovaj u meni? OsjeÊam kako me boli ova zima. Kao da je netko briæno skupljao sva moja sjeÊanja i sada ih istresao ovom uskom stazom u nadi da Êu zapeti o svako. ©to je danas u usporedbi s juËer? S beskrajnim poljima moje duπe, sa sjajem zlata u mojim oËima, sa πumom liπÊa pod mojim koracima? Gdje su rijeËi koje su tekle bræe nego bistra rijeka? Moæda je ovo godiπnje doba zaledilo moju rijeku. Ispod leda je sve πto volim. A led je teæi od svega πto mi pritiπÊe srce. Nisam ni primijetila da je prestalo snijeæiti… ©to to znaËi? Da Êe se i snijeg od sutra otopiti i sve Êe polako postati kao prije. Moglo bi biti malo snijega na samom vrhu zelene planine na koju Êu se uskoro popeti. Ali, to je normalno, zar ne? Do tada, idem na πalicu Ëaja, no ledenoga, da mi promjena ne bude nagla… Anita Ercegovac 4.a.

»estitka za novo ljeto U novom ljetu bih voljela da se promijene mnoge stvari. Ova godina i nije nam bila baπ najbolja. Bilo je i lijepih, ali i ruænih trenutaka. Æelim da u ovoj godini imaπ viπe sreÊe jer je u proπloj baπ i nije bilo. Nerado te prisjeÊam proπle godine. U novom ljetu smatram da bi bilo sve bolje, samo ako se potrudimo. Godina bi mogla biti i predivna, ako to æelimo. U ljubavi nisi imao sreÊe, moæda ti se posreÊi. Vrijeme si provodio izvan obitelji i daleko od zemlje, pa se nadam da Êeπ ove godine biti viπe s obitelji. Ipak, bilo je i lijepih trenutaka. Kada si bio kod kuÊe, lijepo nam je bilo. Bili smo mnogo sretniji. Voljela bih kada bi novo ljeto donijelo i viπe vremena u tvome druπtvu. Drago mi je jer sam jedan dio godine provela s tobom. Meusobno smo si pomagali kada je bilo potrebno. Ako nam i ova godina donese probleme, æeljela bih da ti opet mogu pomoÊi. Joπ viπe bih voljela da ne bude problema. Mogu ti samo reÊi: ''Sve najbolje u novom ljetu.'' Ivana PeradinoviÊ, 2e

Ti i ne slutiš

Moji nemiri

Ti i ne slutiπ koliko sam ti blizu, koliko Ëeznem i vapim za tvojim osmijehom, vapim za tvojim pogledom. Tako sjeÊajuÊi se i razmiπljajuÊi o tebi, u mom srcu zaigra vatra koja me grije poput Ëarolije. OsjeÊaπ li i ti da sam tu, da ti dolazim, imaπ li me u svom srcu ? Teπko je Ëovjeku biti sam i meni je teπko bez tebe. Putujem, dolazim k tebi, a na mom srcu odjednom je kamen i hladno mi je, zar ti i ne slutiπ da sam ti sve bliæe. Toliko toga bih ti rekla, ali rijeËi su tako malo. Dok budim se uz cvrkut ptica i svitanje dana, zamiπljam te bosog u livadi punoj cvijeÊa, gdje rosa kaplje s jednog cvijetnog lista na drugi. Ta mala kapljica rose tako je Ëista i bistra, baπ poput tvog lica. Bliæi se noÊ, a zvijezde tako predivno sjaju i trepere… HoÊu li moÊi stati pred tvoj prag i svojom rukom dohvatiti tvoju? HoÊeπ li mi pruæiti svoj topli dom i zagrliti me baπ kao nekad prije? Polako, otvori vrata svoga doma i ugledat Êeπ me sretnu kako stojim pred tvojim domom s buketom crvenih ruæa namijenjenih tebi, dragi moj

Ti i ne slutiπ kako mi je sada. »ini mi se kao da je proπlo tisuÊu ljeta, a nije bilo tako davno. »esto se sjetim tebe, tvojih dubokih smeih oËiju, koje su me tako njeæno gledale, tvojih crvenih, toplih, poput putra mekanih usana, koje su me tako slatko ljubile. »esto te se sjetim i uvijek, baπ uvijek mi trnci prou kroz tijelo, neπto me stisne u grudima, srce zaigra, a tebe nema veÊ dugo. Nema tvojih koraka, a Ëesto mi koracaπ u snu, nema tvog osmijeha, tvog dodira… Znaπ li kako mi je? Znaπ li da drugu ne mogu voljeti, æeljeti, ljubiti? Ti si prokletstvo koje mi ne da æivjeti, ti si razlog zbog kojeg ne mogu biti sretan, ali svejedno te volim. I æelim samo spavati. Samo spavati i sanjati, jer jedino tako mogu biti s tobom. U snovima.

Danijela PintariÊ, 4d

Zlatko Crljen, 4.d

BROJ 1 • oæujak 2004.

18


strukovnjak Iako već srednjoškolka, još sam uvijek dijete Lice mi je uvijek nasmijano, osmijeh bezbriæan i moje æelje su kao u djeteta. Sve se to pomalo mijenja. Nema viπe igara iz osnovnjaka, takoer ni viπe vremena za igru, ali ipak me to joπ uvijek privlaËi. Æao mi se rastati od predivnog djetinjstva koje je brzo proπlo poput vjetra kad puhne u liπÊe i viπe ga nema. Sada me Ëeka neki novi, drugi svijet u koji sam veÊ zakoraËila, ali ga joπ ne poznajem dovoljno. Znam samo da me Ëeka velika odgovornost i da Êe roditelji puno viπe traæiti od mene. Najgore je to πto me gledaju kao da sam odraslija i πto misle da sam odgovornija. Nekim dijelom i jesam, ali oni, vjerujem, joπ uvijek æele da sam dijete. Kao srednjoπkolku oËekuje me ljubav, prvi poljubac, moj prvi deËko. Vrlo uzbudljivo, zar ne? Takoer moram misliti o svom daljnjem æivotu, buduÊnosti, πto Êu postati. I mislim da me to oËekuje u novom svijetu odraslih, u koji se ja joπ ne uklapam. Joπ bih htjela reÊi da djetinjstvo iskoristite πto viπe moæete jer lijepe stvari kratko traju.

Literarni radovi Dragi Don Quijote Ja sam Hasanaga

Proπlo je mnogo vremena od naπih pustolovina, bio si mi gospodar, ali ne samo to, nego i najbolji prijatelj. Javljam Ti da smo supruga i ja dobro. Dobili smo i sina, nazvao sam ga po najhrabrijem Ëovjeku kojeg poznajem.... Tebi. Svaku veËer mu priËam naπe doæivljaje, rekao mi je da æeli jednog dana biti poput Tebe. Pravi razlog zbog kojeg piπem ovo pismo je upozorenje. Ljudi priËaju da i dalje ratujeπ sam protiv zlikovaca i kradljivaca. Smiju se kad netko spomene Tvoje ime, kaæu da si poludio od mnogih udaraca u glavu koje si zadobio tijekom svojih junaËkih podviga. To me jako razljuti! E, da, upozorenje, vidiπ kako lako zaboravljam! Na trænici sam naËuo skupinu stranaca kako priËaju o zasjedi, kasnije sam saznao da je da zasjeda namijenjena Tebi. Ne znam naæalost ni kada ni gdje, zato Ëuvaj se. Znam da Êe mi sigurno nedostajati æena i sin, ali mnogo sam razmiπljao o tome da budem opet tvoj πtitonoπa. Naravno, ako ti to æeliπ. Nedostaju mi naπe pustolovine... SjeÊaπ li se samo onih divova koji su nas bacili nekoliko metara u zrak. Æelim da dobro razmisliπ o mojoj ponudi i da mi javiπ πto prije moæeπ. Tvoj Sancho Panza

Sabrina MihokoviÊ, 1d

Marko AndraπeviÊ, 2d

NeobiËna priËa Bila je to ljubav na prvi pogled. Na prvi oblak, na prvi val. More je imalo oËi boje neba, a nebo oËi boje mora. Kad god je nebo putovalo, more mu je bilo suputnik, a kud god je more iπlo, nebo je iπlo s njim. More se ljutilo i nebo se mrgodilo, a kad je nebo pljuπtalo, more ga je zalijevalo suzama bisernim. Padale su zvijezde s neba, a more ih je doËekivalo u naruËje. Kad su mornari lomili kruh sa sedam kora, nebo ih je pojilo mlijekom s MlijeËnog puta. Jednog dana mornare brodolomce progutalo je more i duπe su im otiπle u nebo, a morske sirene su pjevale i oplakivale njihovu duπu. Nebo je grmjelo, i munja kidala oblake, more bi Ëupalo modre kose i trgalo zmijolike trave. Mjesec bi se srebrnim smijehom smijao, a more se mjeseËinom kao svilenom kosom pokrivalo. I dogodi se da neki Ëovjek istrgnuo πkoljku iz grudi morskih. Stavi je pod glavu blizu uha, kako bi bio bliæe svima πto ga more davno otme. ©koljka mu zaπumi i kaæe o sinu koji kao morski vitez na valovima jaπe u oklopu od sunca, s mjeseËevim πtitom, ali oda mu i svoju tajnu o velikoj ljubavi morskoj i nebeskoj. ©koljka se prenosila od uha do uha i joπ se prenosi i πumi. I dan danas mogu se vidjeti ljudi koji traæe tajnu æivota u moru i nebu. Traæe odgovore na svoja pitanja. Traæe, pitaju i Ëude se… More i nebo znaju sve odgovore i duboko skrivene tajne, ali zagrljeni, zaËarani, zaljubljeni jedno u drugo πute. A nama preostaje jedino naslanjati πkoljku na uho, traæiti tajnu æivota i ispod zvijezda putovati, daleko putovati i traæiti ono πto su nebo i more veÊ davno pronaπli Sandra BajiviÊ 1.b

Oko mene sive planine. HladnoÊa. OsjeÊam bol u cijelome tijelu od zadobivenih rana. Tu i tamo posjete me majka i sestra. Ali, Ëekao sam nju. Moj pogled lutao je prema vratima πatora. GorËina i bol u duπi prevladavali su kao da ne postojim. Poæelio sam da sam mrtav. Ali, ne! Pa ja sam aga Hasanaga. Ratnik. Napisat Êu joj pismo da me ne Ëeka u dvorima naπim, ne mogu podnijeti da je vidim, nakon toliko dana samoÊe. Iako mi je bilo teπko, poslao sam poruku po glasniku. Srce mi se cijepalo. ProÊi Êe. Sve prolazi. Bilo mi je sve bolje. Odjahao sam u dvorac. Tamo praznina. Ali, ne… Djeca su mi ovdje. Ponadao sam se ipak da je i ona ostala. Pa ne bi valjda ostavila same svoje siroËiÊe, svoje kÊeri i sinove. Nije je bilo. Budio sam se po noÊi i osjeÊao straπnu pustoπ u duπi. »inilo mi se da Ëujem njene korake kako odzvanjaju u tiπini. Gledao sam tupo u zidove sobe. Ipak odluËio sam æivjeti. Zbog djece, zbog siroËiÊa. Polako sam poËeo zaboravljati njen lik. Sve viπe mi je blijedio iz sjeÊanja. Æivot je tekao svojim tokom. Ipak, nije mi bilo sueno zaboraviti je. Jednog dana zaËuo sam njen glas. Ne, nije san. To je stvarnost. Ona je vani pred dvorima. »ujem uzbuene glasove svoje djece. Nisu vidjeli majku duæe vrijeme, nije ni pitala za njih. Osjetio sam ljutnju, mrænju. Pozvao sam djecu unutra govoreÊi im kako im je mati srca kamenoga. Iznenada sam zaËuo neki tupi udarac. Djeca su vrisnula. Pogledao sam kroz prozor. Dolje na zemlji leæala je ona. Moja Hasanaginica. Bijela, prekrasna, sa smijehom na usnama. Ali mrtvim. Njeno tijelo beæivotno je poËivalo na pijesku. Tup pogled joπ uvijek je bio uprt negdje prema meni kao da je oËekivala da je pozovem da se vrati. Ali, nije se micala. Nije govorila. Bio je to kraj. Kraj moje ljubavi. Ostala su sjeÊanja i gorËina i bol i praznina u srcu. Bio sam bez duπe.

¨

Bojan Radijevac 1. a

Muškarci su s Marsa, a žene s Venere

Muπkarci su s Marsa, a æene s Venere. To moæemo Ëesto Ëuti, πto nije ni Ëudno jer se ponekad uopÊe ne razumijemo i Ëini nam se da nema baπ nikakve sliËnosti izmeu muπkarca i æene. Zaπto? Mnogo je razloga. Krenimo od onih bioloπkih. Dvije ruke, dvije noge, mozak (?!), toliko sliËnosti, a opet toliko razlika. Najosnovnija je ona u vanjskoj grai, naravno. Svi vidimo da su muπkarci grublje grae, dlakaviji, s kojim udom viπe. A tek one emocionalne razlike. OsjeÊaji, æene govore o njima, s najboljom prijateljicom izrauju detaljne analize. Jedini osjeÊaj koji muπkarac iskazuje je kada nekom treba reÊi da je glup i onda jednostavno kaæe: ''Ti si glup'', a privlaËnost iskazuje hvatanjem za straænjicu. Æene su opsjednute malim fiziËkim i modnim normama, dok muπkarac na neko

pitanje o izgledu, npr. miπljenje o nekom drugom deËku, uzvraÊa sa ''nisam peder'' samouvjeren i zadovoljan svojim izgledom. Æene se opÊenito viπe brinu, teæe se nose s problemima, vrte sve uzroke u glavi, razrauju uz pomoÊ prijateljica, jadikuju nad zlom sudbinom. Muπkarcu je dovoljno da slegne ramenima i kaæe ''πto ja tu mogu?'' Dobro, neÊu reÊi da muπkarci ne mogu voljeti, Ëak i jaËe od æena, ali to nisu spremni uvijek pokazati, tako ni tugu zbog prekida veze. Æene se isplaËu i odboluju, a muπkarcima je mnogo teæe jer sve nose u sebi. Tu je i onaj dobro poznati nogomet i video igrice. Daj mu slobodan dan, televizor, pivo i on je sretan. A tek muπka sljepoÊa za boje. Skloniji su upotrijebiti fiziËku snagu kad æele nekoga povrijediti, a æene radije koriste emocionalne prijetnje.

19

Muπkarci vole slobodno vrijeme troπiti na sport, a veÊina æena se bavi sportom samo da bi smrπavile. No ima æena koje nisu jadne, male, njeæne djevojËice spremne plakati za svaku sitnicu i muπkaraca koji trËe na tjedni tretman u kozmetiËki salon. Sve se razlikuje od osobe do osobe. E tko bi nas onda zbilja sve shvatio. Ovo je samo jedan dio naπih razlika (ali i sliËnosti) napisanih na temelju mog ''dugogodiπnjeg''iskustva, a za par godina… Tko zna s kojeg Êemo onda planeta biti. Za raj mala nada. Muπkarci i æene moæda jesu kao kruπke i jabuke, ali ne zaboravimo da su kruπke i jabuke na kraju krajeva - voÊe! Nemamo izbora. Kako svi pripadnici homo sapiensa vole reÊi, ne moæemo s njima, ali ne moæemo ni bez njih. Jelena JakπiÊ 4.a. BROJ 1 • oæujak 2004.


Sport

strukovnjak

PRVI DIO PRVENSTVA ©©K SREDNJIH ©KOLA • MALI NOGOMET

Vrlo dobro drugo mjesto

Utorak, 28. 10. 2003 Sportska dvorana S. IvπiÊ u Orahovici DomaÊin natjecanja je ©©K „Victoria” koji je osigurao dvoranu, lopte i sendviËe za sudionike natjecanja. Igrali: KeleËiÊ, Kocijan, LuliÊ, LesiÊ, Δavar, Djak, Duvnjak, BukviÊ, ÆitkoviÊ, PapiÊ Trener: Æeljko GrbiÊ Iako su meteorolozi najavili kiπu i nestabilno vrijeme, nas je na putu do Orahovice pratilo sunce i samo sunce. Putem smo se malo i zagubili, a kao putokaz sluæili su nam striËeki koji su se naπli blizu ceste. Nakon zaista dugog putovanja uspjeli smo pronaÊi njihovu πkolu. Dok su se deËki pripremali u svlaËionici, ja sam malo proπvrljala po πkoli. Odmah sam zamijetila da je πkola veoma uredna i Ëista, s velikim predvorjem i malim uËionicama. Dvorana je bila ispod mojih oËekivanja. Usprkos svojoj veliËini, djelovala je na neki naËin zapuπteno. Kao za inat, baπ prije poËetka utakmice nestalo je struje tako da semafor nije radio, a rezultat i vrijeme pratilo se „pjeπke”. Atmosfera u ekipi bila je izvrsna i svi smo se super zabavljali. Profesor GrbiÊ davao je deËkima zadnje upute i utakmica je poËela. Ekipa ©©K Strukovne πkole s trenerima Prvu utakmicu igrali smo s domaÊinima, od profesora, LuliÊ postiæe gol za 2:1. ©©K „Victoria”. Naπi deËki su spremno uπli obrtniËke πkole iz Virovitice. Ovaj put poveli Nekoliko minuta prije samoga kraja doπlo u igru i od poËetka su napadali suprotnu smo mi, i to pogotkom Ivana LuliÊa. Zbog je do izjednaËenja (LesiÊ). Tim rezultatom ekipu. No prije nego πto su uspjeli razraditi male neopreznosti Majstori su uspjeli utakmica je zavrπila. igru, primili su prvi gol. Nedugo zatim primili izjednaËiti rezultat, a tako je i zavrπilo prvo U ukupnom poretku naπa πkola osvojila su i drugi. OsjeÊala se sve veÊa napetost poluvrijeme. U drugom dijelu utakmice izbila je drugo mjesto, odmah iza domaÊina, a je kiπa golova. Uz meu igraËima, no i prvenstvo se nastavlja na proljeÊe. asistenciju dalje su se borili. Zbog Najviπe pogodaka za Strukovnu skolu dobru Jedna pobjeda, jedan poraz, jedan remi ÆitkoviÊa, LuliÊ je brzine i spretnosti (4) postigao je Ivan LuliÊ: - nije sjajno, no nitko time ne smije biti igraËa suprotne ”Prvu utakmicu nesretno smo izgubili i zabio i drugi gol. TreÊi razoËaran. DeËki su dali sve od sebe, a na momËadi naπ golman je to je odredilo daljnji tijek turnira. U drugu gol zabio je Δavar, i to nama je da im Ëestitamo. Moram priznati da Sad je stalno bio zaposlen. I utakmicu smo uπli s puno viπe glavom. su naπe nogometaπe zamijetile mnoge tako se na odmor otiπlo samopouzdanja πto je rezultiralo pobjedom. napetost vladala u djevojke s tribina, a Æitkovica su Ëak traæile rezultatom 2:0 za Jedino mi je æao πto smo treÊu utakmicu ekipi Majstora. Δavara i broj mobitela! Kako bi barem malo domaÊine. PoËetkom odigrali nerijeπeno s gimnazijalcima zato πto je krenulo i ubrzo je nadoknadili propuπtenu nastavu, deËki su drugog dijela utakmice nam je taj rezultat onemoguÊio borbu za prvo zabio gol za 4:1. prisustvovali satu poznavanja robe u SljedeÊi strijelac bio je deËki su se vratili u igru mjesto.” orahovaËkoj πkoli, no profesorica ih je ubrzo LesiÊ. I on je, kao i i postigli prvi gol (LuliÊ). poslala van! Ah, barem su pokuπali! No, veselje nije dugo trajalo jer su OrahovËani LuliÊ i Δavar, postigao dva gola tako da je ©to je lijepo, kratko traje, tako da je brzo povisili rezultat na 3:1. Taj rezultat bio je naπim zavrπni rezultat glasio 6:1. doπlo vrijeme za polazak kuÊi. Pomalo U treÊoj, i posljednjoj utakmici za nas, igraËima poticaj, i uskoro izjednaËuju rezultat umorni, no puni doæivljaja, oko 15 h vratili protivnici su bili virovitiËki gimnazijalci. pogocima Djaka. smo se u Viroviticu. Protivnici se nisu predavali i ponovno su PoËetak je bio neizvjestan, gimnazijalci su ostvarili prednost. Na naπu æalost, tako je i bili doista jaki. To su i potvrdili u sedmoj minuti Analiza utakmica - Æeljko GrbiÊ, trener pogotkom Marka VukoviÊa. Pet minuta nakon ostalo. „VICTORIA” - „STRUKOVNA” 4:3 Iako razoËarani, deËki su ostali pribrani toga „Strukovna” je gubila 2:0. Tako je „Ekipa Victoria je bila domaÊin i favorit, a bili su i dosta dobro pripremljeni. To je bila najbolja ekipa, brza i motoriËnija od PRVENSTVO ©©K SREDNJIH ©KOLA U STOLNOM TENISU nas. Svaki njihov igraË imao je prave patike za klizak teren, dok jedan od naπih najboljih igraËa upravo zbog „krivih” patika nije nastupio ni u jednoj utakmici. Zavrπnica je DJEVOJKE MLADIΔI bila dramatiËna, jer iako smo uspjeli DomaÊin prvenstva bio je Poredak: izjednaËiti rezultat, na kraju su domaÊini opet stekli prednost.” πkolski πpoortski klub Victoria iz 1. Strukovna „MAJSTOR” - „STRUKOVNA” 1:6 Orahovice, a poredak ekipa je 2. Marul „Obrtnici nam nisu bili teæak protivnik. sljedeÊi: 3. Victoria Vidjela se izuzetno velika razlika u kvaliteti, 1. Majstor (Vt) 4. Gimnazija πto i sam rezultat govori.” 2. Strukovna (Vt) Na poluzavrπno natjecanje „STRUKOVNA” - „GIMNAZIJA” 2:2 3. Victoria (O) plasirale su se Strukovna (ekipa u „Moram priznati da je ova utakmica pomalo i nesretno zavrπila. Nakon njihovog 4. Marul (Sl) sastavu Jure Duvnjak, Josip vodstva od 2:0, ipak smo ih dostigli. U 5. Gimnazija (Vt) BukviÊ i Mario BukviÊ) i Marul. njihovoj ekipi bila su dva kvalitetna i dva Na poluzavrπno prvenstvo dosta slabija igraËa tako da su pred kraj Poluzavrπno natjecanje i za plasirale su se ekipe ©©K Majstor i igrali znatno slabije. Imali smo prilika za ©©K Strukovna (ekipa u sastavu djevojke i za mladiÊe odræat Êe se pobjedu, no sreÊa je bila na njihovoj strani.”

Strukovnjaci u poluzavrπnicu

Ivana PeradinoviÊ - 2.e, Slaana

BROJ 1 • oæujak 2004.

30. oæujka u Virovitici.

20

Ida GustoviÊ, 4.a


Sport

strukovnjak RUKOMET (Æ)

Naπe rukometaπice nepripremljene i poraæene! 03. 11. 2003, petak Sportska dvorana TehniËke πkole, Virovitica DomaÊin natjecanja: ©©K „Gimnazija” Virovitica Rukometaπice Strukovne πkole: SesveËan, FuËkar, SmiljiËiÊ, –uraËiÊ, Sinjeri, DeteliÊ, BradariÊ, Blaπko, KladuπiÊ, GrgiÊ, StipiÊ, BoæiÊ, Kesten, Kojadin Trener: Draæen PetroviÊ

Gimnazijalke uvjeæbanije Prvenstvo je otvoreno utakmicom izmeu naπih rukometaπica i virovitiËkih gimnazijalki. Gimnazija je ipak imala jaËi sastav i nije ni Ëudo da je prva povela. Napetost je porasla kada su gimnazijalke ostvarile prednost od velikih 5:0. Naπe cure su znale da pod hitno moraju neπto poduzeti i prije odlaska na odmor rezultat je ipak izgledao malo ljepπe - 5:2. Iako su se naπe rukometaπice svim silama trudile da dostignu rezultat, suprotna ekipa je RijeËi trenera: ”Odigrali smo u granicama svojih moguÊnosti. Rezultati su posve opravdani s obzirom na nemoguÊnost treniranja i pripreme naπe ekipe. Nadamo se da Êemo u proljeÊe proÊi bolje.”

ipak bila uvjeæbanija πto se i vidi iz konaËnog rezultata 13:6. Pogotke postigle: FuËkar 3 (2 iz sedmeraca), –uraËiÊ 2, DeteliÊ 1

I Marul bolji Niti u drugoj utakmici, protiv ekipe „Marul” iz Slatine, nije pronaena igra koja vodi do pobjede. U poËetku se igralo „gol za gol”, no cure iz protivniËke ekipe uzele su stvar u svoje ruke i poËele puniti naπu mreæu. Svojom uigranoπÊu i upornom igrom stalno su odræavale prednost. U 20. minuti vodile su Ëak 10:3 i bilo je oËigledno da se pobjeda smijeπi njima. Usprkos velikom zalaganju naπih igraËica i odliËnim obranama Martine SesveËan, izgubili smo 17:6. Pogotke postigle: BradariÊ 1, Sinjeri 1, FuËkar 4. Ida GustoviÊ

Iako ozlijeena, Sanela FuËkar dala je sve od sebe i zatresla protivniËku mreæu 7 puta. Pomalo razoËarana kaæe: ”Obje utakmice bile su dosta teπke. I jedna i druga protivniËka ekipa je imala treninge, a mi niti jedan, stoga nije ni Ëudo πto smo u obje utakmice poraæeni. U proljeÊe joπ igramo s TehniËkom skolom i Orahovicom, i nadam se da Êemo tada pokazati svoje pravo lice i pobijediti!”

10. GODI©NJICA TRADICIONALNIH SPORTSKIH SUSRETA U KAPOSVARU

Profesori spretniji od uËenika! Jedini pogodak u igri, za Strukovnu πkolu, postigao je S. Djak koji je, nimalo razoËaran, rekao: „Bilo je dobro, no iznenadili smo se vidjevπi da se igra na betonu, a ne u dvorani. Mislim da je to i razlog konaËnom rezultatu. Æao mi je πto nismo pobijedili, no barem smo se dobro najeli i nagledali dobrih Maarica!” Za ekipu profesora Strukovne πkole igrali su: BotiÊ, GrbiÊ, PetroviÊ, ©olc, Kekez, MandiÊ, KovaËevic, i pojaËanje izvana: Staniπa ÆarkoviÊ, Ernest ZoriÊ i Josip AsiÊ. U tako dobrom sastavu „sredili” su profesore iz Kaposvara rezultatom 3:2 Strijelci: Staniπa Æarkovic (2), Æeljko GrbiÊ Profesor GrbiÊ ponosan na pobjedu rekao je: „Opet smo ih pobijedili! Dokazali smo da smo bolji i na betonu, a ne samo u dvorani. Naπa ravnateljica je obeÊala da Êe revanπ biti veÊ u proljeÊe. A ravnatelj πkole iz Kaposvara je rekao da Êe za sljedeÊi put bolje pripremiti ekipu i dovesti pojaËanje, no mi se ne (IzvjeπÊe bojimo!”pripremila Ida GustoviÊ)

DomaÊin natjecanja - Ugostiteljska πkola Kaposvar Vrijeme - sunËano Gledatelja - stotinjak Ugostiteljska Kaposvar - Strukovna Virovitica 1:1 - Djak (jedanaesterci 3:1 - Duvnjak) Za Strukovnu πkolu igrali su: KeleËiÊ, Kocijan, Djak, Duvnjak, LuliÊ, LesiÊ, ÆitkoviÊ, MatiÊ, Δavar, BukviÊ Voditelji: Æeljko GrbiÊ i Draæen PetroviÊ

Ekipe Kaposvara i Virovitice

21

BROJ 1 • oæujak 2004.


Strip

strukovnjak piπe i crta: Mirko Na

BROJ 1 • oæujak 2004.

22


BoæiÊ u naπoj πkoli

strukovnjak

Djed zamalo ostao bez brade Kako BoæiÊ ne bi proπao monotono, odluËili smo uËenike iznenaditi pjesmom, plesom, bombonËiÊima i iskrenim æeljama. Ekipa u sastavu: Djed BoæiÊnjak, Djedove pomoÊnice i raspjevane mrazice posjetila je svaki razred i barem mrvicu nasmijala i oraspoloæila uËenike, profesore i ostale djelatnike naπe πkole predstava, recitacija, plesnih i pjevaËkih toËaka. Zar nije to bilo uistinu slatko? Zaπto i ove godine nismo mogli uæivati u tako neËemu, saznali smo od profesorice Danijele ©olc, koja je uvijek jedan od glavnih organizatora ovakvih dogadaja. Profesorica Danijela, pomalo iznenaena time πto smo æeljeli saznati πto se dogodilo s naπom priredbom, objasnila nam je u Ëemu je Djedica i njegova ekipa zapravo bila „kvaka”: I ove je godine, kao i svake do sada, ”Naime, Ëetvrti razredi, BoæiÊ posjetio i naπu πkolu. Sve je koji obiËno sudjeluju i zapoËelo postavljanjem osnovnih stvaraju program, bili su simbola BoæiÊa; velikog i bogato preoptereÊeni pripremama ukraπenog bora, te jaslica i prigodnih za maturalnu zabavu. Osim Ëestitaka nastalih radom i kreativnoπÊu toga, u petak su profesori iπli na svoju ekskurziju, tako da naπih uËenika. Iako je sve odisalo boæiÊnim je i njihova odsutnost jedan od duhom, ipak su uËenici zamijetili da razloga. Naravno, najveÊi neπto nedostaje. Naravno, rijeË je o problem je to πto nemamo prigodnoj, veÊ tradicionalnoj priredbi u adekvatan prostor, a kazaliπte povodu velikog krπÊanskog blagdana. je bilo zauzeto. I upravo zato se Svi smo mi svjesni da naπa πkola bas iskreno nadamo da Êemo u i nema odgovarajuÊi prostor za novoj πkoli imati prikladan prostor za izvoenje raznoraznih spektakala, no takva dogaanja.” Kako BoæiÊ ne bi proπao pomalo uËenici bi se zasigurno zadovoljili i kratkim programom u hodniku, kao πto monotono, odluËili smo uËenike pjesmom, plesom, je to bio obiËaj proteklih godina. iznenaditi Sjetimo se samo onih zgodnih bombonËiÊima i iskrenim æeljama. Ekipa u sastavu: Djed BoæiÊnjak Pjesmom i plesom do boæiÊnog ugoaja (Marinko IvanoviÊ), Djedove pomoÊnice (Maja Udvardi i Ivana Car) i raspjevane mrazice (Marina BartuloviÊ, Marina –uraËiÊ, Anita Ercegovac, Ida GustoviÊ, Jelena JakπiÊ, Vlatka LovrekoviÊ i Melita Æeravica) posjetila je svaki razred i barem mrvicu nasmijala i oraspoloæila uËenike, profesore i ostale djelatnike naπe πkole. Osim njih, ovu mini priredbu vidjela su i

23

DoËek Djedice

PoklonËiÊi za svakoga

djeËica naπih profesora, pri podjeli darova. Poπto je naπem Djedu stalno otpadala brada, moguÊe je da su neka djeca od tog dana i prestala vjerovati i Djeda BoæiÊnjaka, no nadajmo se da oni najmlai to nisu zamijetili. Na pitanje kako se osjeÊao u ulozi Djeda, Marinko je jednostavno odgovorio: ”Iako je bilo izrazito vruÊe u onom debelom crvenom odijelu, ovo mi je bilo veoma lijepo iskustvo. Uistinu sam se odliËno zabavljao, najradije bih to ponovio i nagodinu. Nadam se da sam se dobro snaπao u ulozi Djeda i da su se i drugi zabavljali koliko i ja!” Kako je BoæiÊ brzo doπao, tako je i proπao. Razmiπljanja o cjelokupnom obiljeæavanju BoæiÊa u naπoj πkoli su razliËita, no zasigurno je svatko naπao barem neπto i za sebe. Nadajmo se da Êe se sljedeÊe godine opet sve vratiti na staro, iako ne bi bilo loπe „iskoristiti” kazaliπte za sliËne svrhe. Ida GustoviÊ BROJ 1 • oæujak 2004.


Maπkare

l u … đ o e … d u L

I ovog pokladnog utorka maπkare su stigle na vrata naπe πkole. Bilo je tu Ëudnih gostiju sa svih strana: mladih dama i mladiÊa iz susjedstva, kao i onih s bliæeg ili daljeg Istoka, s bojiπnica i onih πto su ispali iz cirkuskih kola. Uveseljavali su maπtoviti maskirani gosti i uËenike i profesore te smo tako svi zajedno otpratili joπ jedne poklade i uπli u korizmu, u kojoj Êe pak svatko odabrati i nositi svoju ærtvu; za naπe maπkarice to Êe vjerojatno biti pojaËano uËenje pred zavrπne ispite.

Strukovnjak broj 1  

List učenika Strukovne škole Virovitica

Advertisement