Issuu on Google+


Izdavač:

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Za izdavača:

Branislava Baranović

Urednica: Vlasta Ilišin Uredništvo: Branislava Baranović Branimir Krištofić Antun Petak Vlasta Vizek Vidović Karolina Vranješ

Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Grada Zagreba. ©2014 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu ISBN 978-953-6218-57-8 CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 874443.


INSTITUT ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA U ZAGREBU 1964. - 2014.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Zagreb, 2014.


Sadržaj 50 GODINA INSTITUTA ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA (Branislava Baranović, Vlasta Ilišin)...........................................................7 DJELATNOST I RAZVOJ INSTITUTA...............................................11 1. Osnivanje i razvoj Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (1964. – 1993.) – (Antun Petak).....................................12 1.1. Osnivanje IDIS-a: znanstvene i društvene pretpostavke..........13 1.2. Profil osnivača IDIS-a............................................................23 1.3. Izvorna koncepcija i znanstvena uloga IDIS-a.........................29 1.4. Razvoj IDIS-a kao ustanove i načina organizacije znanstvenoistraživačkoga rada................................................35 1.5. Glavni rezultati rada IDIS-a...................................................50 Literatura i izvori.............................................................................54 2. Djelatnost i razvoj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (od 1994.)......................................................................................60 2.1. Istraživanja socijalne strukture (Alija Hodžić, Branimir Krištofić)..................................................................61 2.2. Istraživanja sela, grada i prostora (Dušica Seferagić, Anđelina Svirčić Gotovac)........................................................64 2.3. Istraživanja kulture (Mladen Labus, Mirjana Adamović, Ana Maskalan).......................................................................68 2.4. Istraživanja religije (Dinka Marinović Jerolimov, Ankica Marinović).............................................................................72 2.5. Rodna istraživanja (Mirjana Adamović, Ana Maskalan, Mladen Labus)........................................................................77 2.6. Istraživanja mladih (Vlasta Ilišin)............................................80 2.7. Istraživanja obrazovanja (Branislava Baranović, Vlasta Vizek Vidović).........................................................................86 2.8. Istraživanja znanosti i tehnologije (Katarina Prpić).................90 2.9. Scientometrijska istraživanja (Maja Jokić)...............................96 3. Popis projekata Instituta (Darinka Žeželj, Antun Petak)..................100 4. Znanstvena i stručna suradnja.......................................................197


5.

6.

4.1. Suradnja sa znanstvenim i drugim institucijama u zemlji (Boris Jokić, Dunja Potočnik).......................................197 4.2. Suradnja s međunarodnim znanstvenim i drugim institucijama (Dinka Marinović Jerolimov)............................200 Izdavačka djelatnost Instituta (Anđelina Svirčić Gotovac, Dinka Marinović Jerolimov, Karolina Vranješ).................................208 5.1. Knjige i studije....................................................................208 5.2. Časopis Sociologija i prostor...................................................213 Stručne i administrativno-tehničke službe (Darinka Žeželj, Hrvoje Haim, Karolina Vranješ)......................................................216

LJUDSKI POTENCIJALI INSTITUTA (Darinka Žeželj)....................223 1. Zaposlenici Instituta.....................................................................223 1.1. Aktualni zaposlenici Instituta (na dan 1. 4. 2014.)................223 1.2. Bivši zaposlenici Instituta.....................................................224 2. Upravna tijela Instituta.................................................................230 3. Kvalifikacijski radovi istraživača Instituta.......................................233 3.1. Magistarski radovi...............................................................233 3.2. Doktorske disertacije...........................................................237 SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA RADOVA ISTRAŽIVAČA I VANJSKIH SURADNIKA U PROJEKTIMA INSTITUTA 1964. – 2013. (Karolina Vranješ)............................................................245


50 godina Instituta za društvena istraživanja

50 GODINA INSTITUTA ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA Pola stoljeća djelovanja Instituta za društvena istraživanja dovoljno je dugo razdoblje koje omogućuje razmjerno zaokruženi osvrt kako na tradiciju, profiliranost i prepoznatljivost ustanove, tako i na organizacijske i druge mijene uvjetovane promjenama u društvenoj okolini. Tih 50 godina bile su vrlo dinamične i teško je na jednom mjestu prikazati sve relevantne događaje i rezultate rada. Stoga ova monografija nema ambiciju dati detaljnu retrospektivu djelovanja Instituta u proteklim desetljećima, nego nastoji pružiti što informativniji uvid u razvoj djelatnosti i ostvarena postignuća ustanove za koja držimo da Institutu osiguravaju važno mjesto u hrvatskim društvenim znanostima, pa i šire. Institut je prva, dakle i najstarija, znanstvenoistraživačka ustanova osnovana u području sociologije u Hrvatskoj. Prva tri desetljeća djelovao je kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a posljednja dva kao javni znanstveni institut. Od osnutka do danas razvoj Instituta nije tekao linearno, a svojevrsni usponi i padovi ponajprije su se manifestirali oscilacijama u broju istraživača i, s tim povezanim, opsegom znanstvenoistraživačke djelatnosti. Institut je trajno pripadao skupini manjih znanstvenih ustanova, pri čemu je broj istraživača i znanstvenika varirao između 10 i 40 te je tijekom pet desetljeća u njemu bilo zaposleno gotovo 120 istraživača. Dio njih je cijelu ili najveći dio svoje znanstvene karijere ostvario u Institutu, dio je u različitim etapama svoga znanstvenoga osposobljavanja i usavršavanja u ustanovi nastavio sa znanstvenim radom u istraživačkim i visokoškolskim organizacijama u zemlji i inozemstvu, a dio je nakon već ostvarene profesionalne afirmacije postignute radom u drugim znanstvenim ustanovama svoj znanstvenoistraživački rad nastavio u Institutu. Najmanji broj istraživača je odlaskom iz Instituta ujedno napustio i profesionalni rad u sustavu znanosti. Na taj se način Institut pokazao kao znanstvenoistraživačka ustanova s umjerenom fluktuacijom istraživača i znanstvenika, ali ponajprije kao adekvatna institucija za formiranje znanstvenog potencijala te rasadnik znanstvenog kadra u području društvenih znanosti. Osim istraživača zaposlenih u ustanovi, u provedbi istraživačkih projekata sudjelovalo je i oko 350 vanjskih suradnika-istraživača iz zemlje i inozemstva, što je pridonijelo ne 7


50 godina Instituta za društvena istraživanja

samo kvalitetnijoj realizaciji institutskog znanstvenoistraživačkog programa, nego i afirmaciji ustanove kao mjesta okupljanja i znanstvenoistraživačkog usavršavanja širokog kruga “vanjskih” istraživača. U Institutu je tijekom 50 godina djelovanja realizirano oko 380 istraživačkih projekata različitog opsega. U sklopu rada na tim projektima publicirano je više od 2400 znanstvenih i stručnih radova, ponajprije knjiga, poglavlja u knjigama i zbornicima te članaka u znanstvenim časopisima. U posljednjih desetak godina znanstvena produktivnost je primjetno porasla, a ujedno je povećan broj znanstvenih radova objavljenih na engleskom jeziku te u prestižnim međunarodnim publikacijama. Osim navedenih, publiciran je i veliki broj drugih stručnih radova kao što su istraživački izvještaji, elaborati, priručnici, analize, prikazi i slično. Ostvarivanje znanstvenoistraživačke djelatnosti Instituta povezano je sa stvaranjem i profiliranjem vlastite izdavačke djelatnosti. Izdanja Instituta obuhvaćaju nekoliko edicija i biblioteka znanstvenih knjiga i studija te kontinuirano izdavanje najstarijeg sociologijskog časopisa u Hrvatskoj. Uz taj oblik diseminacije znanja, istraživači i znanstvenici svoje istraživačke rezultate i znanstvene spoznaje redovito su prezentirali na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, te su sudjelovali u visokoškolskoj nastavi od preddiplomskih do doktorskih studija. Djelovanje Instituta bilo je usmjereno i na druge aktivnosti relevantne za širu znanstvenu zajednicu i razvoj sociologije u Hrvatskoj. Tako je Institut bio suorganizator nekoliko poslijediplomskih studija, suosnivač i suizdavač još jednog sociologijskog časopisa te jedan od obnovitelja rada Hrvatskog sociološkog društva i dugogodišnje sjedište tog strukovnog udruženja. Uzimajući u obzir sve navedeno, može se konstatirati da je u proteklih pet desetljeća Institut dao važan doprinos razvoju sociologije u nas, posebice kroz profiliranje i razvoj posebnih sociologija koje čine temelje znanstvenoistraživačke orijentacije ustanove. Oslanjajući se na ono najbolje što baštini iz vlastite tradicije i rukovodeći se aktualnim znanstvenim i društvenim potrebama i procesima, danas Institut svoju misiju definira kao sustavno, longitudinalno i interdisciplinarno bavljenje znanstvenim istraživanjima društva, posebice istraživanjima socijalne stratifikacije, prostora, mladih, obrazovanja, znanosti, religije, kul8


50 godina Instituta za društvena istraživanja

ture i roda. To pretpostavlja i uključuje objavljivanje znanstvenoistraživačkih rezultata u knjigama i časopisima, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i u ostalim oblicima diseminacije znanja, intenzivnu međunarodnu suradnju i umreženost te doprinos razvoju hrvatskog društva stvaranjem znanstvenih podloga javnih politika. Na navedenom se temelji i vizija Instituta kao neprofitne znanstvene ustanove koja teži vrhunskoj znanstvenoj kvaliteti, međunarodnoj prepoznatljivosti i priznatosti svojih znanstvenih istraživanja i rezultata te postizanju statusa znanstvenog centra izvrsnosti u istraživačkim područjima kojima se bavi. U tom kontekstu valja napomenuti da je u posljednjih šest godina u tri navrata provedeno vanjsko vrednovanje Instituta u čemu su sudjelovali domaći i međunarodni eksperti. Sva tri stručna povjerenstva su u svojim ocjenama i preporukama istakla da Institut vrlo uspješno ostvaruje svoju znanstvenu i društvenu ulogu te da je na dobrom putu ostvarivanja postavljenih strateških ciljeva. Istraživači Instituta, danas kao i kroz svih pet desetljeća djelovanja, “svjesni su da je znanost autonoman oblik ljudskog duha i stvaralaštva te da je kao takva sama sebi imanentan sudac, slobodan od svih neznanstvenih mjerila i ciljeva, jer samo tako, tj. znanstvenom istinom i primjerenim korištenjem rezultata znanosti, može služiti čovjeku, društvu i njegovom razvoju”, kako je to u monografiji objavljenoj povodom 40. obljetnice Instituta naglasio tadašnji ravnatelj Nikola Skledar. Vjerujemo da je takvo poimanje znanosti, osobito društvenih i humanističkih, nužna pretpostavka za daljnji uspješan rad i razvoj Instituta kao istraživačke ustanove u kojoj će se generirati nove znanstvene spoznaje o hrvatskom društvu koje trebaju pridonijeti da ono bude što bolje mjesto za život što većeg broja svojih građana. Branislava Baranović Vlasta Ilišin

9


Djelatnost i razvoj Instituta

DJELATNOST I RAZVOJ INSTITUTA 50 godina djelovanja neke institucije je činjenica koja izaziva respekt, posebice ako je riječ o djelatnosti koja je zbog svojih specifičnosti permanentno izložena različitim utjecajima iz društvene okoline. Upravo razvojni put Instituta za društvena istraživanja (Sveučilišta) u Zagrebu zorno pokazuje kompleksnost međuodnosa društvenih transformacija, promjena u znanstvenoj politici i sustavu te mijena u samoj ustanovi. Naznačene okolnosti ujedno podrazumijevaju da bi bilo nerealno očekivati kako je razvoj takvog tipa institucije i djelatnosti tekao linearno prema ostvarivanju sve većih i boljih rezultata. Štoviše, Institut je imao svoje uspone i padove, odnosno razdoblja relativne stabilnosti i prosperiteta kao i razdoblja stagnacije i izrazite nesigurnosti. Takva razvojna dinamika zahtjeva da se nakon više desetljeća kontinuiranoga rada pokuša na sistematiziran način prikazati djelovanje Instituta u hrvatskoj znanstvenoj zajednici i društvu uopće. Premda se razvoj Instituta može i mora promatrati u kontinuitetu, ovdje se djelovanje ustanove prikazuje u dva veća vremenska isječka. Prvo razdoblje se tiče rada Instituta kao sveučilišne znanstvenoistraživačke ustanove, a drugo djelovanja Instituta kao javne znanstvene ustanove. Takva podjela nije uvjetovana samo promjenom formalnog statusa institucije. Primijenjenom razdiobom ujedno se omogućuje kronološko praćenje razvoja ustanove pri čemu se jasno izdvaja razdoblje koje primarno govori o povijesti Instituta. Stoga je pregled djelovanja Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu koncipiran tako da otrgne zaboravu okolnosti, ljude i događaje koji su višestruko važni za razumijevanje razvojnog puta institucije. Poglavlje o djelatnosti Instituta kao javne znanstvene ustanove je pak dominantno orijentirano na novije razdoblje, a na prošlost u onim segmentima koji su potrebni za pružanje integralnih informacija o svim relevantnim aktivnostima Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

11


Djelatnost i razvoj Instituta

1. Osnivanje i razvoj Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (1964.-1993.) (Antun Petak) Razvoj Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (IDIS) u prvih 30 godina (1964.-1993.) odvijao se u dva različita društvena i politička poretka, premda u drugom samo četiri godine. Do promjene statusa u javni, odnosno državni institut, IDIS je prošao dvije faze: etapu u kojoj je prvenstveno nastavno osoblje referentnih fakulteta izvodeći u njemu empirijska sociologijska i srodna istraživanja, ostvarivalo svoju znanstvenoistraživačku ulogu (1965.-1975.) te fazu prerastanja u institut koji (gotovo) iste znanstvene i društvene zadaće ostvaruje umrežujući vlastiti istraživački potencijal s istraživačima drugih ustanova (1976.-1993.). Pregled počiva na raščlambi arhivske građe i objavljenih radova te osobnom uvidu autora, a sadržaj je strukturiran u pet dijelova: pripreme, okolnosti i osnivanje, profil osnivača, koncepcija IDIS-a, razvoj Instituta kao ustanove i sustava znanstvenoistraživačkog rada te glavni rezultati rada IDIS-a. Takav je pristup omogućio diferenciran uvid u nastanak i razvoj ove najstarije hrvatske infrastrukturne jedinice sociologijskih istraživanja. Premda pregled svojom ambicijom premašuje dosadašnje, dijelom i prigodničke, prikaze objavljene u obljetničkim publikacijama (Bahtijarević i Milinković, 1989: 1-11; Bahtijarević, 1994: 1-13; Petak, 2004: 9-16)1 valja upozoriti na njegova ograničenja. Prvo, pregled je selektivan jer autor razmatra samo one događaje koje drži bitnim za prosudbu evolucije IDIS-a. Drugo, on je sudionik gotovo svih zbivanja2 i nije vrijednosno neutralan. Međutim, su1

IDIS je objavio i četiri biltena (1966., 1970., 1973. i 1989. godine) kako bi znanstvenu i društvenu javnost obavijestio o rezultatima rada u kraćim razdobljima svoga razvoja. 2

Sedmi sam istraživač po redoslijedu zaposlenja u IDIS-u u kojem sam ostvario istraživačku karijeru (1967.-2005.). Student sam gotovo svih osnivača Instituta, a u znanstvenoistraživački rad uveli su me prof. dr. sc. Rudi Supek i prof. dr. sc. Vladimir Serdar. Prvih deset godina bio sam asistent u Odjelu za fundamentalna sociologijska istraživanja u kojem su pokrenuti i izvedeni neki ključni znanstveni događaji za razvoj sociologije i društvenih znanosti uopće, kao što su: prvi postdiplomski studij iz sociologije, prva međunarodna sociološka konferencija o participaciji i samoupravljanju, Studijska grupa »Čovjek i sistem«. Jedan sam od utemeljitelja i glavnih i odgovornih urednika časopisa Revija za sociologiju. Između ostalog, bio sam rukovoditelj Centra za društvena istraživanja, pokretač procesa revitalizacije i direktor-ravnatelj IDIS-a, osnivač i voditelj radnih grupa za sociologiju kulture i znanosti, voditelj zagrebačke mreže istraživača znanstvene politike, a bavio sam se istraživanjima u području sociologije sela, kulture, znanosti, mladih i obrazovanja. 12


Djelatnost i razvoj Instituta

djelovanje u brojnim istraživačkim projektima od temeljnih sociologijskih do onih čijim su predmetom bili konkretni društveni problemi u više sociologijskih disciplina čini ga kvalificiranim svjedokom o tome koliko su istraživanja teorijski i metodologijski seriozno postavljana i lege artis izvođena te s kojom su korektnošću rezultati interpretirani u širem spoznajnom okviru i cjelovito artikulirani prijedlozi održivih rješenja konkretnih društvenih problema. I ne samo to. Rezultati istraživanja Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu su objavljeni i, u pravilu, bili predmetom rasprava na znanstvenim forumima (Ivanišević, 2012: 536).

1.1. Osnivanje IDIS-a: znanstvene i društvene pretpostavke Institut za društvena i sociološka istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, prednika Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, osnovao je Savjet Sveučilišta u Zagrebu 21. travnja 1964. godine, na prijedlog nastavnika Zagrebačkog sveučilišta. Savjet Sveučilišta svojom je odlukom (broj: 01238/1-1964.) odredio narav i djelatnost novoosnovane ustanove (sveučilišni institut za znanstvenoistračivački rad u području sociologije i srodnih disciplina), obveze Sveučilišta kao osnivača i privremeni odbor Instituta.3 Odluka s obrazloženjem isti je dan pod brojem 01-238/1-1964. radi pribavljanja suglasnosti dostavljena Savjetu za naučni rad Socijalističke Republike Hrvatske.4 Savjet za naučni rad SRH utvrdio je 5. studenoga 1964. da su ispunjeni zakonski uvjeti za osnivanje Instituta.5 Privremeni je odbor pro3

Prijedlog za osnivanje Instituta poduprla je 4. ožujka 1964. Komisija Savjeta Sveučilišta za organizaciju znanstvenog rada založivši se za ustroj znanstvenog rada po odjelima umjesto u centrima. Izvjestilac o prijedlogu za osnivanje Instituta na sjednici Savjeta Sveučilišta bio je prof. dr. sc. Rudi Supek. 4

Kako je izvornik Odluke zagubljen, objavljujemo njezinu presliku iz Sveučilišnog vjesnika A suppl. (1964) 180, str. 112 i presliku dopisa rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavka Macarola od 10. listopada 1964. R. Supeku (Osobni arhivski fond Rudi Supek HR HDA 1780/1: 3.4. Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, kutija 14). 5

Izvještaj o postojanju zakonskih uvjeta propisanih člankom 15. Zakona o organizaciji naučnog rada (Službeni list FNRJ, br. 34/1957.) za osnivanje Instituta za društvena i sociološka istraživanja Sveučilišta u Zagrebu broj 502/2-1964. od 5. XI. 1964. i pozitivno mišljenje o ispunjenim uvjetima prema kojem su za nositelje glavnih grana djelatnosti »predviđeni (su) sveučilišni nastavnici dr. R. Supek, dr. A. Dragičević, dr. Mirko Martić, dr. M. Prelog, dr. V. Serdar i dr. M. Zvonarević« (Izvještaj, HR HDA 1780/1: 5, kutija 14). 13


Djelatnost i razvoj Instituta

mijenio ime Instituta 29. siječnja 1965. u Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (IDIS), pod kojim je djelovao sve do 1993. kada su mu Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti određeni status javnog instituta i sadašnje ime Institut za društvena istraživanja u Zagrebu6. IDIS je treći je po redu sociologijski institut osnovan u drugoj Jugoslaviji. Prije njega osnovani su Institut društvenih nauka u Beogradu (1957.)7 i Inštitut za sociologijo pri Univerzi u Ljubljani (1959.),8 ali su njihov nastanak, profil i geneza različiti. Osnovna djelatnost Instituta društvenih nauka bila je proučavanje društvenih pojava u Jugoslaviji i suvremenom društvu koja su se vremenom izdvojila u šest centara (za ekonomska, pravna i politološka, sociološka, demografska istraživanja, za javno mnijenje te za filozofiju i društvenu teoriju), usavršavanje znanstvenih kadrova i pripremanje znanstvenog podmlatka (putem postdiplomske škole). Ljubljanski je odmah otpočeo s postdiplomskim studijem iz sociologije na kojem je jedini profesor iz sociologije bio Jože Goričar te istraživanjima u odjelima za opću sociologiju, sociologiju lokalnih zajednica, socijalnu psihologiju, sociologiju kulture, sociologiju sredstava masovnih komunikacija, industrijsku sociologiju i za istraživanja u poduzećima (Kroflič, 1999: 20-24; Saksida, 2007: 492). Naposljetku, beogradski i ljubljanski institut prethodili su početku sveučilišnih studija sociologije u svojim sredinama, a IDIS slijedio osnutak Odsjeka za sociologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1963. godine.9

6

Prema stavku 1. članka 76. dana 2. prosinca 1993. godine 23 instituta, među njima i IDIS, postali su »javni instituti u vlasništvu Republike Hrvatske« (Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, Narodne novine, br. 96/1993.). 7

Institut društvenih nauka u Beogradu osnovalo je Savezno izvršno vijeće 10. srpnja 1957. godine ujedno i kao postdiplomsku školu. Taj prvi postdiplomski studij u Jugoslaviji (1958.1960.) od osnivača IDIS-a polazili su Mirko Martić i Mladen Zvonarević, a među profesorima je bio i R. Supek te još dva IDIS-ova suradnika: Jože Goričar i Vuko Pavičević. 8

Institut je na prijedlog sociologa, filozofa i političara te njegovog prvog ravnatelja Borisa Ziherla (1910.-1976.) i vjerojatno sociologa Jožeta Goričara (1907.-1985.) osnovao Univerzitetni svet v Ljubljani 11. travnja 1959., koji ga je krajem 1962. preimenovao te odlučio da mu se 1963. pripoji Zavod za društveno samoupravljanje (Kroflič, 1999: 20-24; Saksida, 2007: 492). Izvorno ime vraćeno mu je 1987. 9

Studij sociologije na Filozofskome fakultetu u Beogradu otpočeo je 1959. godine, a na Odjelu za sociologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani akademske 1960/61. godine na poticaj B. Ziherla (Lešnik, 2011: 300). 14


Djelatnost i razvoj Instituta

Preslika Odluke Sveučilišnog savjeta o osnutku IDIS-a Sveučilišni vjesnik, Zagreb, 15. svibnja 1964., A suppl. (1964) 180, str. 112.

IDIS, cum grano salis, kao prvi i najstariji hrvatski focal-point sociologijskih i srodnih istraživanja, međutim, nije nastao na pustopoljini, nego onda kada su se za to stekli uvjeti i, u izvjesnom smislu, nije neupitno prvi sociologijski istraživački znanstveni pogon u širem smislu. 15


Djelatnost i razvoj Instituta

Preslika dopisa rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavka Macarola prof. dr. sc. Rudiju Supeku o potrebi dodatnih objašnjenja Savjetu za naučni rad SR Hrvatske Osobni arhivski fond Rudi Supek HR HDA 1780/1: 3.4. Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, kutija 14.

16


Djelatnost i razvoj Instituta

IDIS-ovim prednikom može se smatrati Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva10 pri ravnateljstvu »Gospodarske sloge« u Zagrebu (1936.-1940.) što ga je za postavljenje rada te ustanove na znanstvene i stručne temelje u doba velike agrarne krize osnovao i vodio najveći hrvatski ruralist 20. stoljeća Rudolf Bićanić.11 Ova teza ne počiva na institucionalnom kontinuitetu, nego na znanstveno-predmetnoj baštini i personalnom kontinuitetu: trojakom osobnom Bićanićevom doprinosu IDIS-u i ulozi Vladimira Serdara. Prvo, podaci prikupljeni prvim minuciozno izvedenim preglednim istraživanjima primjenom metode ankete omogućili su Bićaniću da prvi napiše empirijske studije o životu najsiromašnijeg dijela hrvatskog seljačkog puka i seljacima-radnicima u nas. S mladim istraživačima objavio je desetak studija (Petak, 1999: 67-68). Time je dokazao važnost iskustvenih sociologijskih i ekonomskih istraživanja (Dujšin, 1996: 84). Nadalje, u njegovom je Zavodu bio poseban odjel za sociologiju sela kojega je vodio Dinko Tomašić (1902.-1975.). Bićanić je pružio i značajan prinos teorijsko-metodologijskim pripremama osnutka (1953.), koncipiranju programa i organizaciji znanstvenoistraživačkog rada IDIS-a kao član njegovog Znanstveno-stručnog kolegija (1965.), te kao profesor na prvom postdiplomskom studiju iz sociologije u Hrvatskoj u organizaciji IDIS-a (1967.-1968.). Osim toga, Bićanić je bio članom uredništva i suradnikom časopisa Sociologija sela što ga je izdavao Odjel za sociologiju sela zagrebačkog Agrarnog instituta, koji se kasnije integrirao u IDIS. Bićanićeva teorijska i metodologijska baština ugrađene su u IDIS. Naposljetku, Vladimir Serdar, jedan od utemeljitelja i dugogodišnji direktor IDIS-a, bio je voditelj statistike i tajnik 10

Bićanićev Zavod nije preteča Ekonomskog instituta u Zagrebu. Ekonomski institut Banovine Hrvatske osnovao je 1939. godine ekonomist prof. dr. sc. Mirko Lamer (1907.-1979.), a Bićanić je svojim Zavodom ravnao do 1940. (Krešić, 1992; Starc, 2009: 10, 13). 11

Rudolf Bićanić (*Bjelovar, 5. lipnja 1905. – †Zagreb, 9. srpnja 1968.) veliki je i svestran hrvatski znanstvenik (ekonomist, sociolog, demograf i ekonomski i socijalni povjesnik) i političar koji se ustrajno i predano borio za interese i dobrobit svoga naroda. Njegova su najznačajnija djela iz sociologije: »Kako živi ovaj narod – u pasivnim krajevima« sv. 1 – 1936, sv. 2 – 1939) – prvo djelo u Hrvata napisano na temelju rezultata empirijskog istraživanja provedenog metodom ankete i »Agrarna prenapučenost« (1940). Bićanić je pružio izvoran prinos ruralnoj sociologiji, jer se bavio socio-ekonomskim i prirodnim uvjetima zapuštenosti i neimaštine seljaka u pasivnim krajevima, analizirao prodor i utjecaj kapitalizma na ekonomski i kulturni život tradicionalne, nekapitalitičke sredine, koji izaziva dalekosežne promjene u životu i mentalitetu seljaka (Petak, 1999.). 17


Djelatnost i razvoj Instituta

Zavoda za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva, i u IDIS-u je nastavio njegovati i misiju znanosti i ulogu znanstvenika kakve su prakticirane u Bićanićevu Zavodu. IDIS je, pojednostavljeno govoreći, osnovan kada su se za to stekli znanstveni i društveni uvjeti12, nakon što se sociologija prestala motriti »buržoaskom« znanošću te poslije prihvaćanja postupne modernizacije društva zasnovane na primjeni rezultata suvremene znanosti i tehnologije. Pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća razdoblje su snažne ekspanzije i promjene paradigme društvenih znanosti, što je povezano s promjenom uloge sociologije u društvu i očitovalo se u razvoju znanstvenoistraživačkog rada i znanstvenih institucija. Temeljna je značajka tog razvitka što se sociologija pretvarala od prvenstveno akademske filozofske-teorijske u društveno-istraživačku disciplinu, dopunjujući svoj teorijski okvir brojnim istraživačkim postupcima. Rezultati te iskustvene, analitičke i praktične znanosti postali su i dio društvene svijesti i nužna sastavnica profesionalne socijalizacije (prvenstveno sveučilišno obrazovanih) stručnjaka tehničkog profila, ali i nezaobilazni uvjet društvene praktične akcije – znanstvene i stručne podloge te naputci ključnim akterima javne i poslovne politike za rješavanje društvenih problema. Time je sociologija postala znanost dvojakog karaktera, i »akademska znanstvena disciplina … i istraživačka i praktičko-organizatorska primijenjena znanost« čija je »uloga da na osnovu znanstvenih analiza predlaže društvu praktično rješavanje društvenih problema, skladnije odvijanje društvenih procesa, bolju integraciju pojedinaca u društveni život« (Supek, 1989: 4). Ona je postala sposobnom odgovoriti zahtjevima kontrole i planiranja društvenih procesa u znanstveno-tehnološki proizvedenom modelu društva, bez obzira na političku diferencijaciju, modelu u kojem je sam ubrzani razvoj nametnuo potrebu da se društveni procesi predviđaju i planiraju. Na drugoj strani, važan preduvjet za formiranje IDIS-a bio je uznapredovali proces destaljinizacije i demokratizacije koji je i u Jugoslaviji omogu12

IDIS je osnovan – parafrazirajući Bićanića – onda kada je došlo vrijeme da sociologija može ponuditi a akteri javne politike primijeniti znanstveno i stručno zasnovane prijedloge za uklanjanje glavnih povlastica »koje ima grad nad selom, trgovina, industrija i bankarstvo nad poljodjelstvom, kapital nad radom, školovani ljudi nad neškolovanim i bogati nad siromašnim … da svaki čovjek ima sve, što mu je najnužnije za uzdržavanje života« (R. Bićanić: Gospodarska politika, 1939: 10, 30). 18


Djelatnost i razvoj Instituta

ćio prevladavanje dogmatskog stava prema sociologiji. Bila je sazrela svijest da je pomoć sociologije uvjet racionalne i efikasne organizacije proizvodnje i društva. Prihvaćanje sociologije kao fundamentalne društveno-istraživačke znanosti primjena čijih rezultata može pridonijeti rješavanju problema suvremenog društva i otvorenost prema svijetu omogućili su formiranje kompetentnih teorijsko-metodologijski profiliranih sociologa-istraživača, znalaca organizacije empirijskih istraživanja (znanstvena je politika poticala ubrzano prenošenje stranih iskustava), a teorija otuđenja kao kritički sociološki misaoni i znanstveni proces potakla oslobađanje od dogmatskog dijamatskog strukturalizma. Potonje je važno, jer »minimum, koji je naučnom radniku potreban, … je autonomna naučna svijest i savjest« (Filipović, 1954: 231).13 To je omogućilo da »većina sociologa usprkos društvenoj angažiranosti u tom periodu (bude, op. autora) kritički raspoložena prema društvenoj praksi« (Supek, 1989: 22). Takav je razvoj sociologije u Hrvatskoj otpočeo šezdesetih godina. Važna teorijska priprema bila je rasprava u Ekonomskom institutu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 21. prosinca 1953. godine.14 U toj je raspravi Predrag Vranicki – govoreći o odnosu historijskog materijalizma i sociologije, o raskoraku između petrificiranih shvaćanja birokrata i mogućnosti interpretacije i rješavanja konkretnih društvenih problema – istakao: »razlozi za rješavanje pitanja sociologije, pa čak i za osnivanje odgovarajućih ustanova, koje će se posebno baviti nizom tih socioloških pitanja, toliko važnih 13

Uplitanje državnih organa u rad fakulteta i sveučilišta ukinuto je tek Općim zakonom o univerzitetima od 15. srpnja 1954. godine, što je preuzeo i hrvatski Zakon o sveučilištima od 13. srpnja 1957. 14

Temeljem ekspozea pravnika i sociologa prof. dr. sc. Olega Mandića (str. 225-231) u raspravi su sudjelovali filozof-neokantovac prof. dr. sc. Vladimir Filipović, ekspert za međunarodno pravo prof. dr. sc. Natko Katičić, filozof marksističke orijentacije doc. dr. sc. Predrag Vranicki, socijalni psiholog doc. dr. sc. Rudi Supek, upravni znanstvenik dr. sc. Eugen Pusić i sociolog i ekonomist prof. dr. sc. Rudolf Bićanić (Diskusija, 1954.). Znakovito je što je Supek u toj raspravi još »u okvirima« socijalne psihologije i što su službene vlasti onemogućile daljnje izlaženje časopisa Pogledi (čijim je urednikom bio Supek) nakon broja u kojem je ta rasprava objavljena, proglasivši ga – zbog njegove izrazito humanističke i pluralističke orijentacije – nosiocem »apstraktnog humanizma«. Sociologiju kao svoj životni poziv Supek bira po prelasku s Odsjeka za psihologiju u Zagrebu (1950.-1958.) u Institut društvenih nauka u Beogradu (1958.-1961.) i odonda intenzivno pridonosi razvoju znanstvenoistraživačkog rada i institucionalizaciji društvenih znanosti, poglavito sociologije, polazeći od promjene društvene uloge profesija i ustrajući na autonomiji znanosti (Supek, 1983., 1989.). 19


Djelatnost i razvoj Instituta

za naš razvitak – veoma su jasni« (Vranicki, 1954: 235-236). R. Bićanić je dometnuo evidentnost brojnih »društvenih napetosti u kojima bi sociologija mogla dati korisnih rezultata… Zašto da se danas prepusti ta materija suštom prakticizmu i diletantizmu, začinjenom s nekoliko vulgarnih fraza. … Argumenat, da nije potrebna sociologija kod nas, jer da već historijski materijalizam daje opću teoriju društva, ne može izdržati kritiku. … Mislim, da bi bilo potrebno obnoviti u Zagrebu Sociološko društvo, a napose obnoviti na Pravnom fakultetu katedru za sociologiju i osnovati takvu katedru na Filozofskom fakultetu« (Bićanić, 1954: 242-243). Srodno institucionalno okružje čijom je sastavnicom IDIS postao nakon osnivanja bilo je relevantno, kako to neupitno proizlazi iz »Prijedloga za osnivanje Instituta za društvena i sociološka istraživanja Sveučilišta u Zagrebu«15, za artikuliranje uloge, zadaća, programa i organizacije IDIS-a. To su okružje od znanstvenoistraživačkih institucija činili Agrarni institut, Institut za društveno upravljanje i Zavod za migracije i narodnosti pri Matici iseljenika Hrvatske u Zagrebu, od sveučilišnih nastavnih jedinica Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, katedre za sociologiju na Pravnom, Ekonomskom, Filozofskom, Fakultetu političkih znanosti i Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu,16 te Sociološko društvo Hrvatske.17 U ustanove koje su se bavile znanstvenoistraživačkim radom u sociologiji, ubraja se i Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je prvu generaciju studenata upisao akademske 1963./1964. godine,18 15

Agrarni institut i Institut za društveno upravljanje navode se expresis verbis na str. 4 Prijedloga (Osobni fond Rudi Supek HR HDA 1780/1: kutija 14) i u prvom IDIS-ovom biltenu (Bilten, 1966: 18). 16

Sociologija se nakon Drugoga svjetskog rata nije predavala i tek je 1953. uvedena kao redoviti kolegij na Pravnom i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Uvod u sociologiju postao je 1957. obveznim predmetom za sve studente zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Agrarna sociologija uvedena je kao dvosemestralni predmet akademske 1963./1964. godine u nastavni plan i program novoosnovanog Poljoprivredno-ekonomskog odsjeka Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu (nastavu je 1966/67. izveo Mirko Martić), a 1974./75. kao jednosemestralni kolegij i na svim tehničkim odsjecima tog Fakulteta. 17

Sociološko društvo Hrvatske kao strukovna asocijacija osnovano je 1959. godine, tragom Sociološkog društva u Zagrebu (1918.-1932.), pri Institutu za društveno upravljanje u Zagrebu s pedesetak članova (prvi predsjednik bio mu je Juraj Hrženjak), ali je ubrzo sjedište dobilo u Agrarnom institutu, a po osnutku dulje ga je vrijeme udomio IDIS. 18

S obzirom da je osnivanje IDIS-a inicirano potkraj 1963. godine, neki smatraju da je osnovan istodobno kada i Odsjek za sociologiju na Filozofskom fakultetu. 20


Djelatnost i razvoj Instituta

posebice zbog koncepcije IDIS-a i činjenice što će ubrzo pri Odsjeku biti formiran i Zavod za sociološka istraživanja. Sažeto, u tom okružju još nije bilo istraživača i nastavnika koji su završili sveučilišni studij sociologije. Oni su se uglavnom novačili iz redova pravnika, filozofa i psihologa. Institut za društveno upravljanje u Zagrebu, iako je izveo i vrijedna istraživanja a među istraživačima imao i ponekog respektabilnog sociologa, nije bio sociologijski institut, na njegov je program snažno utjecao sindikat, a gro istraživača bili su ekonomisti. Osnovan je kao svojevrsna stručna organizacija čija je temeljna zadaća bila »znanstveni rad u oblasti društvenog upravljanja i radničkog samoupravljanja, [da] proučava ulogu društvenopolitičkih organizacija u sistemu društvenog upravljanja«, a »u okviru plana i programa vrši za potrebe državnih organa, društvenih i privrednih organizacija pojedinačna aktuelna istraživanja i analize«. Potonji mu je zadatak bio glavni.19 Institucionalnu a ni projektnu suradnju IDIS s tim Institutom nikad nije uspostavio.20 Slično je bilo i sa Zavodom za migracije i narodnosti u Zagrebu koji se i nije legitimirao kao znanstvenoistraživačka ustanova iako je krajem 1966. i početkom 1967. godine poduzeo prvo ambiciozno sociologijsko i ekonomsko istraživanje ondašnje nove ekonomske emigracije (radnika na privremenom radu u inozemstvu).21 19

Osnovalo ga je Izvršno vijeće Sabora (vlada) NR Hrvatske 16. ožujka 1956. godine rješenjem broj 4486/1956. na prijedlog CKSKH i isto takvim ga aktom 1960. prevelo, mimo znanosti imanentnog postupka licenciranja, u znanstvenu ustanovu. Od 15 članova Savjeta Instituta Izvršno vijeće imenovalo je čak devet! (Narodne novine, god. 41(122), 31. kolovoza 1960, br. 35, str. 323-324). 20

I to unatoč tome što je R. Supek u program istraživanja radničkog samoupravljanja Instituta društvenih nauka u Beogradu 1959. uključio njegove istraživače (Josip Županov, Ivan Perić, Mirjana Poček-Matić i Stevo Matić), a E. Pusić i V. Serdar neko vrijeme po osnivanju Instituta držali predavanja istraživačima. Samo su četiri istraživača, i to nakon odlaska iz Instituta za društveno upravljanje, pojedinačno ostvarili suradnju u IDIS-u: J. Hrženjak (prvi direktor u razdoblju 1956.-1969.) s ponovljenim istraživanjem Jalžabeta (1982.-1985.), sociolog J. Županov u nekoliko projekata i to zajedno s politologom I. Perićem i u Studijskoj grupi »Čovjek i sistem« (1971.-1975.) te sociologinja obrazovanja Gordana Bosanac koja je u IDIS-u i završila svoju znanstvenu karijeru (1986.-1992.). 21

Ispitivanje je provedeno metodom ankete na uzorku od gotovo 2.200 ispitanika u više zapadnoeuropskih zemalja. Voditelji projekta »SFRJ u evropskim migracijama rada« bili su Zvonimir Komarica, Mladen Zvonarević i Ivo Vinski, a autor ovog pregleda jedan od suradnika. Zavod se 1987. integrirao s Centrom za istraživanje migracija u današnji Institut za migracije i narodnosti (IMIN). 21


Djelatnost i razvoj Instituta

Umrežavanje je ostvareno i s Odjelom za sociologiju sela Agrarnog instituta22 koji se i 1. siječnja 1973. godine pripojio IDIS-u, kao što je i do 1993. nastavno osoblje Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta bilo uključeno u projekte IDIS-a, a nekoliko istraživača IDIS-a u izvođenje nastave na studiju sociologije. Ruralni sociolozi i agrarni ekonomisti su u Agrarnom institutu od samih početaka ranih 60-ih godina 20. stoljeća sa zanosom proučavali selo i poljoprivredu temeljem ambicioznog znanstvenoistraživačkog programa. Odjel za sociologiju sela odmah prerasta u institucionalni okvir ruralnosociologijskih istraživanja za bivšu Jugoslaviju. Ta je istraživanja izvodila dinamična zagrebačka jezgra (sastavljena mahom od istraživača Agrarnog instituta) u suradnji s istraživačima iz znanstvenih središta drugih republika i pokrajina.23 Kako se program razvijao, zaokruživao i diferencirao, ta se skupina idućih godina širila. Interdisciplinarna istraživanja procesa i promjena u seoskom društvu i poljoprivredi urodila su golemom produkcijom, gdje je pojava časopisa Sociologija sela – zbog mogućnosti publiciranja vrijednih analiza ruralnosocioloških i agrarnih problema u bivšoj Jugoslaviji – bila kapitalan pomak.24 22

Agrarni institut osnovala je Privredna komora NR Hrvatske 30. lipnja 1960. godine, a kao samostalna ustanova djelovao je do 31. ožujka 1969. Imao je dva odjela – agroekonomski i za sociologiju sela. Potonji je formirao Stipe Šuvar 1962. godine i zajedno sa suradnicima već u srpnju 1963. pokrenuo časopis Sociologija sela (Šuvar, 1962; Petak, Puljiz i Štambuk, 2002: 232; Župančić, 2004: 50). Direktori Agrarnog instituta bili su: pravnik Branko Karanović (1960.-1962.), ekonomist prof. dr. sc. Vladimir Stipetić (1962.-1964.), politekonomist dr. sc. Zvonimir Baletić (1964.-1965.), sociolog doc. dr. sc. Stipe Šuvar (1965.-1968.) te sociolog sela i demograf Svetozar Livada kao vršitelj dužnosti (1968.-1969.) (Matična knjiga Sindikalne podružnice, 1958.-1964.; Šuvar, 1966.; izvorno prikupljeni podaci). 23

Početkom 1965. godine institutsku jezgru (po redoslijedu zasnivanja radnog odnosa i s godinom prekida) činili su: Stipe Šuvar (1961.–1968.), Svetozar Livada (1962.–1972.), Vlado Cvjetićanin (1963.– 1966.), Vlado Puljiz (1963.–1976.) i Edhem Dilić (1965.–1982.) uz neposrednu suradnju prof. dr. sc. Rudolfa Bićanića, prof. dr. sc. Vladimira Stipetića, doc. Mirka Martića, Branimira Pavića, Stanka Pintarića, prof. dr. sc. Artura Starca, Nade Šaban, dr. sc. Zvonimira Baletića i dr. sc. Vladimira Veselice iz Hrvatske. Iz drugih znanstvenih središta u bivšoj Jugoslaviji suradnici su bili: prof. dr. sc. Petar J. Marković, Petar Popović i dr. sc. Borislav A. Radovanović iz Beograda, Alojz Avšič iz Ljubljane, prof. dr. sc. Prokopije Milenković iz Novog Sada, dr. sc. Miloš Bogdanović iz Prištine, dr. sc. Ljubo Božić iz Sarajeva te Kiril Tomevski iz Skopja (izvorni podaci). 24

Formirana je tzv. zagrebačka ruralnosociološka škola i činilo se da im je znanstvenoistraživačka perspektiva zajamčena. Međutim, nakon zapadanja u krizu 1968. godine u integracijama nisu »nalazili svoje mjesto pod znanstvenim suncem«. 22


Djelatnost i razvoj Instituta

Sve u svemu, IDIS i Odsjek za sociologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu bili su sve do 1991. godine jedine dvije hrvatske znanstvenoistraživačke ustanove u području sociologije u kojima su se provodila sustavna i organizirana iskustvena sociologijska i srodna znanstvena istraživanja društva. 25

1.2. Profil osnivača IDIS-a Profil i identitet znanstvene ustanove, u krajnjoj liniji, određuju njezini istraživači. Središta izvrsnosti nastaju kao rezultat sveukupnoga znanstvenog i društvenog djelovanja predominantnog dijela njihovoga znanstvenog osoblja čiju znanstvenu produkciju referentna znanstvena zajednica vrednuje izvrsnom. Takvu su pretpostavku IDIS-u stvorili njegovi osnivači. Potpisnici Prijedloga za osnivanje Instituta za društvena i sociološka istraživanja Sveučilišta u Zagrebu – Rudi Supek, Adolf Dragičević, Milan Prelog, Mladen Zvonarević, Mirko Martić i Vladimir Serdar, kojima se pridružio i Eugen Pusić, izvanserijske su znanstvene osobnosti i sjajni angažirani intelektualci koji su označili svoje vrijeme. Stvarajući IDIS na početku slabljenja vladavine sukladne komandnom tipu birokratskog socijalizma i historijskog materijalizma kao njegove ideološko-teorijske legitimacije (Šuvar, 1964.), oni su bili svjesni da je temeljni uvjet ozbiljenja njihovog projekta da znanost bude sama sebi sudac. Utemeljitelji su bili iz reda ponajboljih profesora Sveučilišta u Zagrebu i IDIS su formirali kao sveučilišnu ustanovu vjerujući da je autonomija sveučilišta zaštita od posizanja i presizanja političkog faktora u znanost. To su posebnosti formiranja ovoga spram drugih instituta društvenih znanosti u bivšoj Jugoslaviji. Sljedeći odlomci najsažetiji su prikaz njihovog djelovanja.26

25

Tada je osnovan Institut za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, danas Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. 26

Potpora tih znanstvenih velikana postojala je do 1989. godine kada se i zadnji od njih povukao.

23


Djelatnost i razvoj Instituta

Prof. dr. sc. Rudi Supek (*Zagreb, 8. travnja 1913. – †Zagreb, 2. siječnja 1993.) – student i doktorand Zagrebačkog sveučilišta i pariške Sorbonne; pripadnik hrvatske ljevice, sudionik europskog antifašističkog pokreta i zatočenik nacističkog koncentracijskog logora Buchenwald (pukovnik Francuskog pokreta otpora - Mouvement de résistance i nositelj Nacionalnog reda Legije časti - Ordre National de la Légion d’honneur); psiholog, sociolog i filozof humanističke emancipatorske orijentacije svjetskog formata, kozmopolit, vrlo odvažan buntovnik, osobito britkog analitičkog uma koji je plodnost koncepcije angažiranog intelektualca kao kristalizacije svijesti i savjesti epohe i njemu imanentne metode kritike svega postojećeg posvjedočio dokazavši involuciju i birokratizaciju revolucionarnog pokreta (1967.), prakticiranjem zanata sociologa i suvođenjem Korčulanske ljetne škole; osnivač Odsjeka za sociologiju u Zagrebu (1963.), osnivač i predstojnik Odjela za fundamentalna sociologijska istraživanja IDIS-a (1965.1975.) i s E. Pusićem suutemeljitelj i suvoditelj Studijske grupe »Čovjek i sistem« (1971), najkreativnijeg tima u društvenim znanostima na ovim prostorima u 20. stoljeću. Autor impresivnog znanstvenog opusa. Doc. dr. sc. Adolf Dragičević (*Zaostrog kod Makarske, 7. kolovoza 1924. - †Zaostrog kod Makarske, 20. srpnja 2010.)– prominentan, iznimno plodan hrvatski politekonomist s Pravnog fakulteta i šef Katedre za društveni razvitak i socijalističku izgradnju Sveučilišta u Zagrebu, kasnije redoviti sveučilišni profesor političke ekonomije, ekonomskih doktrina i drugih kolegija te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; sudionik antifašističkog pokreta (politički komesar 24


Djelatnost i razvoj Instituta

čete), angažirani intelektualac lijeve provenijencije, strastan, hrabar i dosljedan borac za ideale socijalne emancipacije, briljantan i kontroverzan um poznat po vivisekcijama teorije socijalističkog razvoja, doprinosu povijesti modernih ekonomskih doktrina, a posebice po znanstvenim raščlambama i predviđanjima posljedica znanstvene i tehnološke revolucije za sveukupna svjetska kretanja iz kojih je proizišla njegova proročanska teza o Kindiji (Kini i Indiji) kao budućem generatoru svjetske ekonomije. Bio je preokupiran onim što može i ima biti te unutarnjim granicama za reforme u konkretnim društvima, a ne poznatim interpretacijama onoga što se već zbilo. U programu IDIS-a sudjelovao je do akademske 1965./1966. godine kao član Znanstveno-stručnog kolegija i Uprave (1964.-1965.). Prof. dr. sc. Milan Prelog (*Osijek, 19. lipnja 1919. – †Zagreb, 25. kolovoza 1988.) - povjesničar umjetnosti, konzervator i urbanist svjetskog glasa, sudionik antifašističkog pokreta. Bio je erudit i aktivan sudionik svih zbivanja u svom i širim područjima te je uz nastavnički poziv na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu bio rukovodilac Republičkog konzervatorskog zavoda (1952.-1954.). Bio je suosnivač i dugogodišnji direktor Instituta za povijest umjetnosti (1961.), osnivač i predstojnik Odjela za izučavanje naselja i urbanizam koji se 1972. prometnuo u Odjel za urbanizam i sociologiju naselja IDIS-a (1965.-1974.), te utemeljitelj nastave Povijest naselja na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1969.). Osobito je proučavao umjetnost Istre i Dalmacije od kasne antike do renesanse te povijest i teoriju urbanizma. Autor je metode dokumentarne arhitektonske obrade, temelja suvremena interdisciplinarna pristupa analizi i vrednovanju povijesnih urbanih jezgri i aglomeracija, čijim je razvojem formirana tzv. Prelogova škola. Od 1969. bio je član direktorija postdiplomskog studija »Urbanizam i prostorno planiranje« u organizaciji IDIS-a i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te zamjenik generalnog komesara i jedan od autora izložbe »Umjetnost na tlu Jugoslavije od prethistorije do danas«, održane 1971. u Parizu i Sarajevu. 25


Djelatnost i razvoj Instituta

Prof. dr. sc. Mladen Zvonarević (*Podcrkavlje kod Slavonskoga Broda, 10. siječnja 1922. - †Rijeka, 14. prosinca 1995.) – renomirani i društveno angažirani socijalni psiholog koji je integrirao nastavni i znanstvenoistraživački rad vodeći računa o primjeni znanstvenih rezultata, prvi službeno postavljeni nastavnik i tvorac koncepcije kolegija iz socijalne psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1949.-1978.), a time i u Hrvatskoj; utemeljitelj i predstojnik Odjela za ispitivanje javnog mnijenja (1965.-1973.) i Odjela za socijalnu patologiju IDIS-a (1969.-1989.); začetnik istraživačkog i nastavnog rada u području socijalne psihologije te socijalne patologije i forenzičke psihologije u nas, postavio je temelje penološke i političke psihologije, napose psihologije kriminaliteta, uveo i prakticirao sondaže javnoga mnijenja poštujući najrigoroznije kriterije terenskoga rada, te pridonio istraživanjima socijalne moći i izvora utjecaja, andragogiji i gerontologiji. Osobnost koja je psihologiju i psihologe u nas iz psihologijskog laboratorija »izvela« u društveni laboratorij; aktivan sudionik antifašističkog rata na čijem je kraju bio u činu majora. Doc. dr. sc. Mirko Martić (*Knin, 2. siječnja 1926. - †Zagreb, 11. rujna 1997.) - agronom, koji je ubrzo stekao doktorat znanosti obranom eminentno sociologijske istraživačke teme, a potom redoviti sveučilišni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu; aktivan sudionik antifašističkog rata na čijem je kraju bio u činu potpukovnika – vrstan sociolog sela koji je u nas postavio temelje agrarne sociologije, istraživač obrazovanja koji je proveo istraživanje na nekoliko generacija studenata, iznimno seriozan metodolog zaslužan za izbor i longitunalno istraživanje u četiri naselja (Babin Potok, Kučan, Sv. Filip i Jakov, Vođinci) i bibliograf; jedan od prvih suradnika Odjela za sociologiju sela Agrarnog instituta u Zagrebu, a do 1973. i Centra za sociologiju sela te pripadnik tzv. zagrebačke ruralnosociologijske 26


Djelatnost i razvoj Instituta

škole, prvi direktor IDIS-a (1964.-1965.), suradnik Odjela za fundamentalna sociologijska istraživanja i Odjela za proučavanje visokog školstva IDIS-a, predsjednik obnovljenoga Hrvatskog sociološkog društva. Prof. dr. sc. Vladimir Serdar (*Vinkovci, 12. svibnja 1912. - †Zagreb, 24. travnja 2002.) – voditelj statistike i tajnik Zavoda za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva »Gospodarske sloge« u Zagrebu, tzv. Bićanićevog instituta (1940.-1941.), zaslužni direktor Republičkog zavoda za statistiku NR Hrvatske u kojem je na rješavanju zadaća okupljao najvrsnije demografe (1945.-1947.), jedan od najistaknutijih statističara iz ovih prostora i profesor statistike i demografije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iznimnih sposobnosti za uvođenje mladih u znanstvenoistraživački rad, član Međunarodnog statističkog instituta, utemeljitelj demografske škole statističko-analitičke orijentacije i promotor čitave generacije demografa koje je poticao u promjeni paradigme i formiranju socijalno-demografske škole, rektor (1960.-1963.) i prorektor Sveučilišta u Zagrebu (1963.-1965.) koji je osobno sudjelovao u utvrđivanju prijedloga i zagovarao osnivanje IDISa, osnivač i predstojnik Odjela za demografska istraživanja (1965.-1966.) i suutemeljitelj Odjela za proučavanje visokog školstva (1965.) te dugogodišnji direktor-ravnatelj IDIS-a (1967.-1976.) koji je pod njegovim vodstvom postao vrsna i u svijetu priznata znanstvena ustanova. Prof. dr. sc. Eugen Pusić (*Zagreb, 1. srpnja 1916. - †Zagreb, 20. rujna 2010.) - sveučilišni profesor upravnih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jedan od ponajboljih i najuspješnijih eksperata za socijalne i javne službe te upravu općenito, tvorac teorijsko-metodologijske koncepcije i svjetski priznat autoritet u 27


Djelatnost i razvoj Instituta

upravnoj znanosti, osnivač i predstojnik Odjela za proučavanja upravljanja (1965.-1978.-1985.) čiji je program pod njegovim vodstvom bio okosnica osnivanja i formiranja zagrebačke škole znanosti o upravi, suutemeljitelj i suvoditelj Studijske grupe »Čovjek i sistem« (1971), jedan od utemeljitelja Studijskog centra za socijalni rad u Zagrebu, autor grandioznog znanstvenog opusa. Pusić je prvi prevladao pravno-normativni pristup državnoj upravi i upravnom sistemu, a zatim polazeći od klasične teorije organizacije i njezinih kritika, interpretirao funkcioniranje uprave izvornim konceptom jedinstva suprotnosti podjele rada i istodobnog povezivanja u organizaciji te je na osnovu vlastite teorije diferencijacije i integracije sistema formulirao novi, složeniji interakcijski teorijski model. IDIS je utemeljila, po prakticiranju znanosti kao poziva i uloge intelektualca u društvu svjetonazorski bliska, a profesionalno heterogena skupina istaknutih znanstvenika koja je obilježila ono turbulentno razdoblje u mapi vremena u kojem se povijest na ovim prostorima zgusnula u tektonskim promjenama – od Drugoga svjetskog rata sa smjenom režima i ideologija, do involucije i raspadanja lijevog pokreta kojem su pripadali, stvaranja, degeneracije i nestanka s društveno-povijesne scene samoupravnog socijalizma, društvenog sustava koji je taj pokret stvorio. Bili su istaknuti i u znanstvenoj zajednici, priznati eminentni istraživači u svojim područjima, veliki učitelji koje je krasila iznimna širina znanstvenih interesa, poštovanje teorijskog pluralizma te teorijska i metodologijska vrsnoća istraživanja, izvanredna i potpuna upućenost u svjetsku literaturu i istraživanja, iznimna sposobnost raščlambe i sinteze, rijetka akribičnost i jasnoća, svježina ideja, ali i sveprisutne osobnosti iznimne energije i potencijala. Uvijek su birali humanističku emancipatorsku stranu, gorljivo zagovarali europsku koncepciju individualizacije kao zakonomjerne istodobnosti procesa podruštvljenja, demokracije i tolerancije, a bili protiv svake isključivosti, uskogrudnosti i političkih konstrukcija ili redizajniranja mapa vremena. Predani bez ostatka znanosti kao pozivu koji nije vrijednosno neutralan kako bi mogla iznjedriti prijedloge racionalnih rješenja po mjeri općeg dobra, zalagali su se za formiranje (izgradnju) istraživača humanističke orijentacije koji će se, u cilju ostvarenja boljeg društva i potpunijeg čovjeka, u njemu rukovoditi istraživačkom etikom sociologa, odnosno imperativom »izgrađivati sebe u 28


Djelatnost i razvoj Instituta

smislu univerzalne spoznaje, a predavati sebe samo parcijalnim istraživanjima, imati u misli i zamisli gotovu zgradu, a baviti se samo njezinim pojedinim ciglama ili katovima« (Supek, 1983: 80). U borbi protiv individualne i društvene nepravde, za pravednije društvo slobodnih i emancipiranih pojedinaca-građana, u različitim prigodama i uvjetima okupljali su se ili ulazili u šire – po društvenom projektu za koji su se zalagali profiliranije – grupe kojima su pružili veliki doprinos. Zahvaljujući njima Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu postao je jednom od ključnih točaka (focal-point) koja je privlačila i bila mjesto okupljanja najistaknutijih društvenih i humanističkih znanstvenika. Bili su istaknuti aktivni članovi svjetske znanstvene zajednice koji su otvorili referentni dio naše znanstvene zajednice svjetskoj i integrirali Institut u međunarodnu znanstvenoistraživačku mrežu – od projekata i sveučilišne nastave, preko međunarodnih znanstvenih skupova i znanstvene periodike, do međunarodnih znanstvenih asocijacija i ustanova (ISA, IARS, Bečki centar i dr.). Začetnici su i nositelji profiliranja Zagrebačkog kao istraživačkog sveučilišta: pripadnici škola koje su formirali stekli su magisterije i doktorate znanosti i nerijetko napisali svoje najznačajnije znanstvene radove temeljem rezultata istraživanja proizašlih iz projekata izvedenih u okviru IDIS-a, uključujući i tri istraživački koncipirana postdiplomska studija u izvedbi čijih programa su većinom sudjelovali. Listom su bili sudionici ili suradnici antifašističkog pokreta, inkoruptivne, dosljedne i beskompromisne osobnosti, borci protiv privilegija i monopola nad ljudima te spremni da pomognu drugima.

1.3. Izvorna koncepcija i znanstvena uloga IDIS-a Raščlamba Prijedloga za osnivanje Instituta za društvena i sociološka istraživanja Sveučilišta u Zagrebu kazuje da su utemeljitelji izvorno koncipirali IDIS kao radionicu znanosti koja nedostaje u referentnoj institucionalnoj znanstvenoj mreži, odnosno kao matičnu radnu i institucionalnu točku empirijskih sociologijskih i srodnih istraživanja te razvoja sociologije (projekt tzv. institucionalne razlike). O tome svjedoče obrazloženja potreba i mogućnosti osnivanja Instituta, napomene o njegovom organizacijskom 29


Djelatnost i razvoj Instituta

ustroju, određenje uloge, zadataka, okvirni program rada i kratka elaboracija programa dugoročnih istraživanja s prikazom ondašnjeg istraživačkog kadra i projekata u tijeku, a to posebice proizlazi iz zadataka Instituta u odluci o njegovom osnivanju.27 Tezu kako je izvorna koncepcija IDIS-a projekt ključne institucionalne točke u znanstvenoistraživačkom radu u sociologiji i društvenim znanostima potvrđuje definicija njegovih 13 zadataka u odluci o osnivanju. Objedine li se ti zadaci u predmetno-sadržajne cjeline, onda je od njih devet čak šest temeljnih za čitavu institucionalnu mrežu društvenih znanosti: b) organiziranje i koordiniranje znanstvenoistraživačkog rada (1. zadatak) uspostavljanjem suradnje stručnjaka i znanstvenih radnika i povezivanjem njihove znanstvenoistraživačke djelatnosti (2. zadatak) putem raznih oblika timskog rada (7. zadatak) u svrhu unapređenja teorije društvenih znanosti i metodologije znanstvenoistraživačkog rada (5. zadatak); c) okupljanje, stručno i znanstveno usavršavanje stručnjaka iz prakse i poticanje na trajan i sustavan znanstvenoistraživački rad (3. zadatak); d) samostalno proučavanje aktualne društvene i sociološke problematike, »osobito pitanja koja se ne izučavaju na nekoj drugoj visokoškolskoj ili znanstvenoj ustanovi i koja zahtijevaju suradnju stručnjaka i naučnih radnika iz raznih oblasti« (4. zadatak);

27

Prijedlog za osnivanje Instituta za društvena i sociološka istraživanja Sveučilišta u Zagrebu opsega je 10 stranica teksta bez proreda formata A4 i cjelovit je elaborat koji se po pristupu i stupnju razrade koncepcije, profila i uloge u znanstvenoistraživačkom radu razlikuje od predložaka temeljem kojih su osnovani Institut društvenih nauka u Beogradu i Inštitut za sociologijo in filozofijo pri Univerzi v Ljubljani. Predmetno (sadržajno) Prijedlog je kolektivno djelo utemeljitelja, ali opći integrativni pristup, način argumentacije, stil i rječnik neupitno su Supekovi. Primjerice, zaključak i zahtjev »sociologija je bila dugo vremena zapostavljena … te postoji potreba za njezinim ubrzanim razvitkom« (str. 3) rezultat su cjelovitog uvida (potpune obaviještenosti, upućenosti) u state-of-the-art sociologije i srodnih znanosti u svijetu te nerazvijenosti i razmrvljenosti istraživačkog rada u zemlji. Prikazani su istraživački interesi i desetak projekata 11 istraživača u Hrvatskoj: radničko samoupravljanje istraživali su Supek, J. Županov i Josip Obradović, od istraživača mladih navedeni su Supek (socijalna ekspanzija), Pavao Novosel (radnička omladina) i M. Martić (studenti), iz reda teorijskih istraživača u političkoj sociologiji Veljko Cvjetičanin, Ante Marušić i Srđan Vrcan, Ivo Šimičević kao istraživač smjene političkih elita u selu, te projekti ispitivanja javnog mnijenja i socijalne patologije M. Zvonarevića i istraživanje uloge masovnih medija Vjekoslava Grabarića (spomenuta su i istraživanja lokalizma i integracije Franje Kožula u Bosni, te radničke klase Lazara Nikodimovskog u Makedoniji). (Osobni arhiv Rudi Supek HR HDA 1780/1: 3.4. Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, kutija 14). 30


Djelatnost i razvoj Instituta

e)

unapređivanje oblika i metoda visokoškolske nastave i izučavanje visokog školstva (6. zadatak); f ) organizacija i izvođenje postdiplomske nastave iz oblasti koje nisu zastupljene u drugim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama (10. zadatak), kao i drugih oblika nastave, stručnog i znanstvenog usavršavanja u društvenim znanostima i sociologiji (11. zadatak); g) sistematsko prikupljanje podataka, dokumentacije i literature iz znanstvenih područja kojima se Institut bavi (8. zadatak); h) znanstveno-publicistički rad u područjima kojima se Institut bavi (9. zadatak); i) suradnja sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama i drugim organizacijama u svezi s djelatnošću Instituta (12. zadatak); j) obavljanje ostalih poslova vezanih uz osnovne zadatke (13. zadatak). Slijedom tako definiranih zadataka u prijedlogu je pobrojano sedam u prethodnim raspravama sugeriranih organizacijskih jedinica (stanica) Instituta u kojima će se odvijati znanstvenoistraživački rad: za sociološka istraživanja fundamentalnog karaktera, za ispitivanje javnog mnijenja, za istraživanje visokog školstva, za izučavanje naselja i urbanizam, za demografska istraživanja, za regionalno planiranje i za društvene probleme automatizacije (str. 2). Ključna uloga (matičnost) proizlazi iz tri – u motrištu intelektualne i socijalne organizacije znanstvenoistraživačkog rada u društvenim znanostima – pretpostavke znanstvene i organizacijske produktivnosti: (a) disciplinarno i, u pravilu, interdisciplinarno (transdiciplinarno, pluridisciplinarno) izvođenje znanstvenih zadaća, i to u timskom radu u (b) nehijerarhijskom i elastičnom višeodjelnom, a ne jednoodjelnom organizacijskom okviru istraživanja, kojega nalaže priroda znanstvenog rada i činjenica što rješenja životnih problema zahtijevaju suradnju stručnjaka iz različitih područja – disciplina, te (c) što u takvoj višestaničnoj organizaciji društvenih istraživanja važnu ulogu ima odjel za temeljna sociologijska istraživanja, čiji bi osnovni cilj bio da pomoću empirije razvija i unapređuje opće teorijske okvire i jedinstvenu metodologiju socijalnih istraživanja, uz »sociološku teoriju i metodologiju istraživanja« (str. 3). Naime, »sociološki pristup društvenim pro31


Djelatnost i razvoj Instituta

blemima (je, op. autora) na onom stupnju općenitosti i apstraktnosti koji omogućuje da se najuspješnije odredi što je u jednom problemu zajedničko raznim naučnim disciplinama, a što im je specifično, tj. u koje okvire valja staviti stvarnu suradnju (s formiranjem timova)« (str. 2). Zbog toga su na str. 3-6 pojašnjeni »karakter, uloga i program rada« odjela za fundamentalna istraživanja. Zadaci su svrstani u tri grupe: interdisciplinarna znanstvena suradnja između sociologije i drugih društvenih znanosti), stručno uzdizanje pojedinaca koji izvode nastavu ili se bave istraživanjima u sociologiji, te znanstvenoistraživački rad (str. 4). Posebna pozornost poklonjena je stručnom usavršavanju pojedinaca uključenih u nastavu i istraživački rad u sociologiji putem specijalističkih tečajeva, postdiplomskog studija i specijalizacije, a znanstvenoistraživački bi se rad u tom odjelu osim putem fundamentalnih istraživanja odvijao i u posebnim područjima.28 Program dugoročnih specijaliziranih i interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja Instituta, strukturiran je u osam općih tema polazeći od njihovog teorijskog i društveno-praktičnog značaja te interesa istraživača koji su se onda bavili sociologijskim istraživanjima (Prijedlog, str. 6-8): (1) Društveno i radničko samoupravljanje (s obzirom na tehnički i društveni razvitak, organizaciju i upravljanje proizvodnim kolektivitetima, ostvarenje ideje zajednice i društvenu integraciju); (2) Društvena struktura i društvena pokretljivost; (3) Čimbenici društvenog kulturnog medija (stvaraoci, publika/potrošači, posrednici te akteri kulturne politike); (4) Razvoj političkog (socijalističkog) sistema; (5) Struktura i oblici društvene svijesti; (6) Problemi mladih; (7) Velike društvene i političke ustanove i organizacije; (8) Problemi visokoškolskog obrazovanja.29 Iako projekt nije bio posve konzistentan, on je s pretpostavljenim objedinjavanjem i umrežavanjem znanstvenog potencijala Filozofskog, Eko-

28

U prijedlogu su navedena četiri: istraživanje radničkog samoupravljanja, psihosociologija omladine, industrijska i politička sociologija (str. 6). 29

U 1. informativnom biltenu dodana su još tri: Samoupravljanje (participacija radnika u odlučivanju, društveno upravljanje u kulturnim ustanovama te javno mnijenje o samoupravljanju), Istraživanje komunalnog sistema, Ostala područja u što su uvršteni revitalizacija starih naselja, slobodno vrijeme gradskog stanovništva, uloga studentskog servisa, te populacijska politika (Bilten, 1966: 8-12).

32


Djelatnost i razvoj Instituta

nomskog, Pravnog i Fakulteta političkih znanosti te drugih istraživača iz predmetno i teorijsko-metodologijski povezanih disciplina (sociologija, socijalna psihologija, socijalna antropologija, demografija, upravna znanost, socijalna patologija, urbanizam itd.) bio izvodljiv i potencijalno produktivan jer je omogućavao izvedbu zahtjevnijih istraživanja, izbjegavanje zamki empirističkog pozitivizma, razvoj istraživačkog potencijala, unapređenje teorijskog okvira i razvoj metodologije istraživanja. Projekt ništa nije oktroirao niti petrificirao. Polazište mu je paradigma razvoja znanstvenoistraživačkog rada i po tome je bio suvremen. Razvoj znanstvenoistraživačkog rada i znanstvene organizacije ovisi o razvoju predmeta istraživanja (u Weberovom smislu) i teorijsko-metodologijskog okvira (same znanosti), tj. racionalna i učinkovita je ona organizacija koja počiva na jedinstvu suprotnosti odnosno podjele rada i interakcije (bolje: integracije).30 Specijalistički bi odjeli nastajali i razvijali se onako kako se slijedom razvoja znanosti i društvenih potreba određena istraživačka područja institucionaliziraju te pojavljuju vodeći istraživači koji oko svojih prihvaćenih programa-projekata okupljaju istraživačke timove, a integrativnu je zadaću imao obnašati Odjel za temeljna sociološka istraživanja. U takvoj fleksibilnoj organizaciji znanstvenoistraživačkog rada ustrojbene jedinice nisu trajne (»vječne«) jer razdoblje djelovanja odjela ovisi o subjektivnim i/ili objektivnim čimbenicima.31 Drugo, ne samo što je odjelska organizacija po uzoru na onu prokušanu s ključnom ulogom glavnog istraživača (directeur de recherche) u francuskom Centre national de la recherche scientifique (CNRS), nego je preuzeta i misija Centre d’études sociologiques de la Sorbonne (Centar za sociologijska istraživanja na Sorboni). Treće, program dugoročnih istraživanja počivao je i na uvidu u istraživačke interese istraživača 30

Ovdje se koristi kategorijalni aparat organizacijskih teorija, ali se to jednako tako može prevesti u termine teorije finalizacije znanstvenih disciplina i teorije intelektualne i socijalne organizacije znanstvenoistraživačkog rada. (Vidjeti, primjerice, o funkcionalnoj ovisnosti pojedinih područja u Richard Whitley: The Intellectual and Social Organization of the Sciences, Toronto, Oxford University Press, 1984.). 31

Razvoj IDIS-a je pokazao da su odjeli i istraživačka područja prestajali djelovati iz ta dva razloga. Ukinuti su ili su se podijelili ili proširili i na drugi način modificirali kad je splasnuo interes za njihov rad jer su glavni istraživač i/ili članovi tima promijenili istraživački interes i radno okružje (subjektivni razlozi), ili jer za područje odnosno predmet istraživanja više nije postojao društveni i znanstveni interes, jer su stubokom promijenjeni uvjeti subvencioniranja rada istraživača (objektivni razlozi). Potonji su razlozi bili presudni. 33


Djelatnost i razvoj Instituta

i projekte u tijeku, a poglavito u istraživanja utemeljitelja, što je najzornije u Supekovom primjeru.32 Na pitanje je li projekt ozbiljen ne može se decidirano odgovoriti barem iz dva razloga. Ne samo što je bio parcijalno implementiran, nego je i izvanjskom znanstvenopolitičkom intervencijom 1974. godine in originali onemogućen. Promjena sustava financiranja znanstvenoistraživačkog rada s vezivanjem tzv. glavarine sveučilišnih nastavnika uz njihove matične ustanove, izazvala je povlačenje directeur de recherche, a novi voditelji (ključni samostalni istraživači) nerijetko su pridavali veću pozornost podjeli rada sa specijalizacijom nego integraciji. U svakom slučaju, izvanjske intervencije i njihov utjecaj na organizaciju znanstvenoistraživačkog rada u IDIS-u zahtijevaju pomniju analizu. Tako je i program revitalizacije IDIS-a (1976.-1981.) značio tzv. prizemljenje, uvažavanje činjenice da se projekt nehijerarhijske i fleksibilne organizacije znanstvenoistraživačkog rada u Institutu nakon povlačenja utemeljitelja i drugih samostalnih istraživača na fakultete ne može izvesti bez vlastitih meritornih istraživača, bez orijentacije na stjecanje pretpostavki za znanstvenu promociju, odnosno bez formiranja institutskog istraživačkog potencijala koji će uza se vezivati vanjske suradnike. Međutim, razvoj je – kako se to ponajčešće zbiva u organizacijama, pa tako i znanstvenim institutima – više išao u pravcu prenaglašavanja staničnog pristupa, odnosno specijalizacije (logikom podjele rada koju je nalagao i razvoj predmeta istraživanja i znanosti), nego u smjeru interdisciplinarnosti i interakcije.

32

Supek je u okvirni program dugoročnih istraživanja IDIS-a i prospektivni program Odjela za fundamentalna sociologijska istraživanja uvrstio program i projekt na kojima je radio kao viši znanstveni suradnik u Odjeljenju za sociologiju Instituta društvenih nauka u Beogradu (1958.-1960.), kada je upravnik Odjeljenja bio Jože Goričar a njegov zamjenik Ilija Stanojčić. Riječ je o projektu »Psihosociologija radnih akcija« (Socijalna ekspanzija omladine - indeks socijabilnosti) i »Programu izučavanja radničkog samoupravljanja« (Osobni arhiv Rudi Supek HR HDA 1780/1: (3.2. Institut društvenih nauka Univerziteta u Beogradu) kutija 10).

34


Djelatnost i razvoj Instituta

1.4. Razvoj IDIS-a kao ustanove i načina organizacije znanstvenoistraživačkog rada Dvije temeljne razvojne faze – razdoblje sveučilišnog odjela u kojem se Institut uglavnom oslanjao na istraživačko osoblje fakulteta (1965.-1975.) i razdoblje involucije i krize s prerastanjem u sveučilišni institut s vlastitim istraživačkim potencijalom (1976.-1993.) – nalažu analitički odvojen potpuniji prikaz razvoja IDIS-a kao ustanove i sustava znanstvenoistraživačkog rada. U tome su raščlanjene znanstvenopolitičke intervencije u izvedbi projekta Instituta 1974. i 1991.-1993. godine. O razvoju IDIS-a kao ustanove IDIS je ustrojen u dvije godine, od 28. listopada 1964. do 8. prosinca 1966. godine.33 Počelo je tako što je Privremeni odbor nakon registracije Instituta angažirao 28. studenoga 1964. godine izvanrednog profesora Visoke škole za fizičku kulturu Miru A. Mihovilovića za obnašanje tajničkih poslova i pripreme početka znanstvenoistraživačkog rada. Institut je započeo s radom 1. prosinca 1964. u jednoj prostoriji Tajništva Sveučilišta u Zagrebu na Trgu maršala Tita 14.34 Potom su Mirko Martić, v.d. direktora i Rudi Supek 10. prosinca 1964. godine u Društvu sveučilišnih nastavnika upoznali predstavnike ustanova, organizacija i pojedince koji se izravno ili posredno bave društvenim znanostima s projektom, ciljevima i zadacima Instituta (Bilten, 33

Sveučilište u Zagrebu kao osnivač je 1964. za pripreme osnivanja osiguralo tri milijuna starih dinara, a 1965. i 1966. po 10,5 milijuna za prikupljanje i obradu podataka o radu Sveučilišta (Bilten, 1966.: 15-16). 34

IDIS nije riješio problem poslovnog prostora sve do danas. U prva tri desetljeća bio je u nefunkcionalnom i skučenom prostoru na šest lokacija od kojih su tri bile privremene. Prvo se iz Tajništva Sveučilišta 15. svibnja 1965. preselio na Jezuitski trg 4 u zgradu isusovačkog samostana, današnju Galeriju Klovićevi dvori, gdje su onda bile prostorije Republičkog sekretarijata za pravosuđe i opću upravu. Gubitak te lokacije 1972. djelomično je nadomješten unajmljivanjem manjeg prostora Hrvatske kršćanske sadašnjosti na Trgu kralja Tomislava 21/I. (202 m²). Integracijom s Biroom za mediteranski projekt 1. ožujka 1968. postao je i podstanarom ondašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Ilici 44/I (izgubio ga je 31. srpnja 1977.), a nakon pripojenja Centra za sociologiju sela 1. siječnja 1973. i Zadružnog saveza Hrvatske u Amruševoj ulici 8/III. (185 m²). Jedini prostor čiji je vlasnik od 1. srpnja 1989. (Amruševa 11/II.) kupljen je od RO »Elektropromet« (127 m²). 35


Djelatnost i razvoj Instituta

1966.: 4). Privremeni odbor je 7. siječnja 1965. izabrao Znanstveno-stručni kolegij Instituta35, koji je već 15. veljače 1965. imenovao Upravu IDIS-a u sastavu: Rudi Supek, Vladimir Serdar, Adolf Dragičević, Eugen Pusić, Milan Prelog, Marijan Štefinović, Mirko Martić, direktor Instituta36, te Miro A. Mihovilović, tajnik Instituta. Slijedila je odluka Upravnog odbora od 22. travnja 1965. godine o otvaranju radnih mjesta asistenta u Odjelu za izučavanje upravljanja i statistički manipulant u Odjelu za istraživanje visokog školstva.37 Prvih 10 znanstvenoistraživačkih projekata ugovoreno je u lipnju 1965. s Republičkim fondom za znanstveni rad SR Hrvatske (15 milijuna starih dinara od čega za prvu godinu 7,5 milijuna).38 Savjet IDIS-a je u 3. sjednici 17. rujna 1965. usvojio Program istraživanja i organizaciju Instituta, a ustroj terenske službe utvrđen je 14. ožujka 1966. temeljem prijedloga M. Zvonarevića od 10. veljače 1966. Privremeni odbor završio je radom 23. travnja 1966. godine kada je Institut, nakon organizacijskog sređivanja, formirao tijela upravljanja: Savjet radne 35

U Znanstveno-stručni kolegij izabrano je 15 članova: prof. dr. sc. Rudi Supek (predstojnik Odjela za sociološka istraživanja fundamentalnog karaktera), doc. dr. sc. Marijan Štefinović (statističar), doc. Mirko Martić (predstojnik Odjela za istraživanje visokog školstva), prof. dr. sc. Vladimir Serdar (predstojnik Odjela za demografska istraživanja), doc. dr. sc. Adolf Dragičević (predstojnik Sveučilišne katedre za kolegij Osnovi društvenih nanističko obrazovanje studenata), prof. dr. sc. Eugen Pusić (predstojnik Odjela za izučavanje upravljanja), prof. dr. sc. Rudolf Bićanić (šef Odjela za ekonomske nauke Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Mirko Bolfek (predsjednik CK Narodne omladine Hrvatske), dr. Ivo Brodarec (direktor Republičkog zavoda za zaštitu zdravlja SR Hrvatske), Juraj Hrženjak (predsjednik Komisije za ekonomski i društveni razvoj Glavnog odbora SSRNH), Dražen Kalogjera (tajnik Savjeta za industriju i rudarstvo Privredne komore SR Hrvatske), Ante Marin (podsekretar u Republičkom sekretarijatu za prosvjetu SR Hrvatske), dr. sc. Miljenko Rendulić (direktor Republičkog zavoda za statistiku SR Hrvatske), prof. dr. sc. Mladen Zvonarević (Psihologijski institut Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i Miro A. Mihovilović (tajnik Kolegija). 36

Martić je razriješen dužnosti 1. srpnja 1965. na vlastiti zahtjev, a za v.d. imenovan doc. dr. sc. Ivan Klauzer. 37

Redoslijed zapošljavanja istraživača uglavnom je do kraja 1968. godine slijedio početak rada odjela. U tom razdoblju u radni je odnos primljeno 12 istraživača, od kojih 10 asistenata: prof. fizičke kulture Miro A. Mihovilović, psihologinja Mira Čudina Obradović, pravnik Eugen Zadravec, demograf doc. dr. sc. Ivan Klauzer, povjesničarka umjetnosti Biserka Tadić, politologinja Branka Mihelčić, psiholozi Antun Petak i Štefica Bahtijarević, sociologinje Marija Krpan i Maja Minček-Maroević te psihologinje Margita Nyarai Šercar i Vlasta Spitek Zvonarević. U popis, korektnosti radi, valja uvrstiti i politologa Milana Benca, isprva referenta terenske službe, ali koji je kasnije postigao znanstvenu karijeru. 38

36

Vidjeti popis projekata, potprojekata i istraživačkih zadataka.


Djelatnost i razvoj Instituta

zajednice39 (predsjednik je bio viši znanstveni suradnik dr. sc. Miro A. Mihovilović, a zamjenik predsjednika asistent Eugen Zadravec); Upravni odbor u sastavu prof. dr. sc. Vladimir Serdar, predsjednik, te asistentica Mira Čudina, računopolagateljica Ljudmila Drezga, prof. dr. sc. Rudi Supek i direktor viši znanstveni suradnik dr. sc. Ivan Klauzer, članovi); Znanstveno vijeće koje su činili predstojnici odjela, voditelji projekata i istraživači u stalnom radnom odnosu (predsjednik Rudi Supek). V.d. tajnika IDIS-a je bio Milan Benc, referent terenske službe (Bilten, 1966: 16-17). Ustroj ovih tijela ostao je isti i u 1967. godini, osim što je predsjednikom Upravnog odbora postao prof. dr. sc. Eugen Pusić jer je Serdar 1. kolovoza 1967. imenovan direktorom. Upravni odbor je pak 19. svibnja 1966. donio odluku o potpisivanju »načelnih ugovora o suradnji sa skraćenim radnim vremenom« sa Supekom, Serdarom, Zvonarevićem, Pusićem, Prelogom i Martićem (ranije i s Novoselom) za »kontinuiranu suradnju u naučno-istraživačkom radu prema planu i programu rada Instituta kao i u publicističkoj djelatnosti Instituta« te usvojio Prijedlog programa studija III. stupnja »Sociologija razvojnih procesa jugoslavenskog društva«. Naposljetku, konstituiranje je okončano 8. prosinca 1966. donošenjem Statuta i Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, izboru i reizboru u Institutu (Pravilnik o radnim odnosima) te Pravilnika o utvrđivanju i raspodjeli dohotka i osobnih dohodaka na sjednici Znanstvenog vijeća. U prvih 30 godina zbile su se četiri značajnije organizacijske promjene: pripajanje Biroa za mediteranski regionalni projekt 1. ožujka 1968. 40; udruživanje Centra za sociologiju sela 1. siječnja 1973. 41 (koji se 29. pro39

Savjet su kao najviše samoupravno tijelo, zbog malog broja stalno zaposlenih, činili svi stalni suradnici IDIS-a i predstavnici zainteresiranih organizacija i institucija. Zbog malog broja zaposlenih u IDIS-u, također, nije postojala sindikalna podružnica niti druge organizacije, nego su zaposlenici godinama bili članovi takvih organizacija pri Tajništvu Sveučilišta. 40

Pripajanjem ove specijalizirane stručne agencije za visoko školstvo IDIS je preuzeo njezinu suradničku mrežu i dva stručna suradnika ekonomista (Slavko Koričančić i Sonja Šarić) i ojačao svoju ulogu. 41

Bila je to djelomična realizacija odluke Republičkog savjeta za naučni rad SR Hrvatske iz 1971./1972. o formiranju jedinstvenog instituta za sociologiju donijete temeljem prijedloga Odbora za formiranje jedinstvenog sociološkog instituta u Hrvatskoj što ga je od predstavnika institucija koje su se bavile sociološkim istraživanjima (IDIS, Centar za sociologiju sela, Centar za migracije pri Geografskom odjelu PMF-a u Zagrebu, Institut za društveno upravljanje i dr.) imenovao predsjednik tog Savjeta akademik Ivan Jurković. Važnu je ulogu u tome imao dr. sc. Branko Adamčić, tajnik Republičkog savjeta za znanstveni rad. 37


Djelatnost i razvoj Instituta

sinca 1972. izdvojio iz sastava Instituta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 42; ourizacija 1973./1974. i deourizacija 1977. godine. Najznačajnije su bile potonje dvije. Racionale ourizacije bile su: »U razvitku Instituta od njegova osnivanja do danas … nisu obavljene nikakve veće organizacione promjene …, te Institut već neko vrijeme pokazuje znatne disfunkcije u svom radu i u međusobnim odnosima zaposlenih.« (str. 3:) pa »nova organizacija treba da osigura … uspostavljanje takve organizacije u radu Instituta koja će maksimalno isključivati nastale disfunkcije te povećati efikasnost i racionalnost u radu« (str. 4). Temeljnim organizacijskim oblikom rada je definiran istraživački projekt »u čijoj realizaciji sudjeluju jedan ili više znanstvenih i stručnih i stručno-tehničkih radnika, a administrativno i računovodstveno osoblje, sa svojim funkcijama, javlja se isključivo kao neophodna prateća služba«, a kako je istraživački projekt »oblik privremenog okupljanja radnika« prihvaćena je potreba udruživanja »u manje ili veće radne cjeline na osnovi sadržaja rada, načina rada ili načina stjecanja dohotka.« (str. 4), s tim što »radna grupa isključuje mogućnost zadržavanja postojećeg stanja« (str. 5).43 U procesu ourizacije formirane su i od 1. siječnja 1974. godine poslovale tri pravne osobe: OOUR I. – Centar za društvena istraživanja sa sedam

42

Agrarni institut integrirao se 31. ožujka 1969. s Institutom za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela istog Fakulteta. Godine 1971. formirane su dvije samostalne organizacije udruženog rada (SOUR), i to za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede te za sociologiju sela. One su zajedno poslovale do 31. prosinca 1972. iako je prema odluci Savjeta Fakulteta od 20. travnja 1972. pripajanje Centra IDIS-u trebalo okončati najkasnije 1. srpnja. Centar se izdvojio i pripojio temeljem odluke Savjeta Instituta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela od 29. prosinca 1972., a sukladno ishodu referenduma provedenog 25. svibnja 1972., s tim što su M. Martić i Srećko Brkić, organizacijski vezani za Fakultet, ostali u Institutu za ekonomiku poljoprivrede (Dorčić, Romanović i Lalić, 1975: 62; Puljiz, 2013: 171-172). Centar se 3. siječnja 1973. ustrojio kao osnovna organizacija udruženog rada (OOUR). Za rukovoditelja je imenovan E. Dilić, prethodno v.d. i rukovodilac SOUR-a Centar za sociologiju sela (1971.–1972.) koji je tu dužnost obnašao do 5. listopada 1973. kada je rukovodiocem imenovan Milan Župančić (do 14. studenoga 1973.). U Centru za sociologiju sela bilo je zaposleno šest istraživača: S. Livada (1962.–1972.), V. Puljiz, E. Dilić, M. Župančić, Jordan Jelić i mr. sc. Ruža First-Dilić te bibliotekarka Bosiljka Milinković. 43

Racionale je podastrla radna grupa u predlošku Teze za organizacione promjene u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu: radni materijal (IDIS, rujan 1973., 8+4 str.) 38


Djelatnost i razvoj Instituta

odjela, terensko-analitičkom službom i knjižnicom, OOUR II. – Centar za izučavanje obrazovanja (nastavio je djelatnost ranijeg Odjela za visoko školstvo), te OOUR III. – Centar za sociologiju sela, grada i prostora nastao objedinjavanjem Odjela za sociologiju naselja, urbanizam i prostorno planiranje IDIS-a i Centra za sociologiju sela koji je imao i svoju posebnu knjižnicu. Na razini Instituta zadržano je Tajništvo (tzv. Radna zajednica).44 Iako se ourizacija u službenom aktu pokušala racionalno utemeljiti, ona je prvenstveno bila uzrokovala borbom novointegriranih jedinica za očuvanje vlastite institucionalne autonomije i odlučivanja (a ne za identitet i radnu autonomiju, jer su oni postojali), čemu je pogodovao onodobni organizacijski samoupravno-dohodovni optimizam koji su zagovornici tog restrukturiranja koristili. U stvari, ourizacija je dovela do preorganiziranosti na štetu racionalne i učinkovite fleksibilne i elastične organizacije znanstvenoistraživačkog rada, pretvaranja IDIS-a u tri patuljasta instituta, umnožavanja razina odlučivanja s potencijalnom birokratizacijom, proširenja administrativnog servisa i povećanja troškova tih funkcija. Bio je to promašen eksperiment – četverogodišnji (ne računajući jednogodišnju pripremnu fazu) energetski, vremenski i financijski gubitak. Štoviše, počivao je na pogrešnoj premisi o istraživačkom projektu kao glavnoj radnoj i razvojnoj jedinici (minorizirao je pluricelularni i elastični organizacijski okvir) i omogućio multipliciranje pogubnih učinaka promjene sustava financiranja znanstvenoistraživačkog rada s kojom se preklopio, te izravno produbio krizu Instituta.45 Odluka o prestanku postojanja OOUR-a i Radne zajednice te o udruživanju u jedinstvenu ustanovu donijeta je na referendumu 28. 44

Odluka o organizaciji OOUR-a I. donijeta je 2. studenoga, OOUR-a II. 5. studenoga i OOUR-a III. 14. studenoga 1973. OOUR-i su konstituirani 28. siječnja 1974. kada su zborovi radnih ljudi (zaposlenika) imenovali i njihove rukovoditelje. Rukovoditelji novih pravnih osoba do njihovog ukidanja bili su: OOUR I. – A. Petak (1974.) i dr. sc. Š. Bahtijarević (1974.1977.); OOUR II. – S. Koričančić (1974.-1976.) i kao v.d. S. Šarić (1976.-1977.); OOUR III. – M. Župančić (1973.-1976.), dr. sc. V. Puljiz (1976.-1977.) i potom M. Župančić kao zamjenik rukovodioca (1977.). 45

Primjera radi, kako bi se otklonile ozbiljne zapreke u obnašanju funkcija ravnatelja Instituta, Znanstveno vijeće je predložilo osnivanje kolegijalnog poslovodnog organa IDIS-a kojega bi tvorili rukovoditelji OOUR-a i direktor IDIS-a, ali Zbor radnika prijedlog nije prihvatio. Vakuum je popunjen izvaninstitucionalnim rješenjem: funkcije ravnatelja IDIS-a obnašali su rukovoditelji OOUR-a koje je koordinirao voditelj procesa revitalizacije.

39


Djelatnost i razvoj Instituta

lipnja46 i potvrđena 8. srpnja 1977. godine47, a konstituiranje IDIS-a kao jedinstvenog instituta provedeno je usvajanjem statuta 28. listopada 1977. u procesu revitalizacije.48 Razvoj IDIS-a kao sustava znanstvenoistraživačkog rada Razvoj IDIS-a kao sustava znanstvenoistraživačkog rada slijedio je u osnovi trajektoriju prihvaćenu prigodom osnivanja: IDIS je formiran. Prvo, kako bi se objedinili znanstvenici i stručnjaci-praktičari u sociologiji49 i s njom teorijsko-metodologijski povezanim društvenim znanostima, odnosno disciplinama u fleksibilno ustrojene monodisciplinarne i višedisciplinarne odjele s laissez-fair stilom vođenja, u cilju unapređenja i razvoja teorije i metodologije istraživanja, te omogućila izvedba zahtjevnijih istraživanja i izbjegle opasnosti empirističkog pozitivizma. Drugo, interdisciplinarnom suradnjom između srodnih i bliskih znanstvenih disciplina, ostvarivala se i integracija znanstvenog rada, a vrsni znanstvenici s fakulteta jamčili su razvitak te stalnu pomoć malobrojnim istraživačima u samom Institutu. Tako je IDIS u relativno kratkom vremenu svojeg postojanja stekao ugled renomirane znanstvene ustanove u području društvenih istraživanja. Kao matična sociologijska znanstvenoistraživačka organizacija u Republici Hrvatskoj, IDIS je njegovao svoju izvornu programsku orijentaciju čiji su temeljni trajni zadaci bili: a) sustavna teorijsko-metodologijski koncipirana i racionalno organizirana znanstvena istraživanja i stručna djelatnost u sociologiji i srodnim 46

Vršiteljem dužnosti direktora imenovan je Antun Petak, koji je, kao voditelj Radne grupe za revitalizaciju, potpisao Program revitalizacije IDIS-a već 17. ožujka 1977. godine. 47

U tom procesu iz IDIS-a se temeljem referenduma provedenog 9. lipnja 1977. izdvojio OOUR Centar za izučavanje obrazovanja sa svojih šest zaposlenika i sukladno Samoupravnom sporazumu zaključenom 8. srpnja pripojio Centru za istraživanje migracija Zagreb. Pripajanje je provedeno s 1. kolovozom 1977. godine. 48

OOUR-i su prestali postojati 30. rujna 1977. godine, a financijski samostalno su poslovali od 1. siječnja 1974. do 31. prosinca 1977. godine. 49

Do osnutka IDIS-a »postojali su po raznim fakultetima mnogi srodni odjeli i instituti koji svojom zatvorenošću, rascjepkanošću sredstava i snaga nisu mogli zadovoljiti ni narasle društvene potrebe niti su mogli odgovoriti na zahtjeve interdisciplinarnog istraživanja i suradnje koje se upravo sve više nameće pri svakom istraživačkom pokušaju na polju društvenih znanosti« (Serdar, 1969: 8). 40


Djelatnost i razvoj Instituta

znanostima, s težištem na temeljnim interdisciplinarnim istraživanjima; b) izdavačka djelatnost koja obuhvaća publiciranje istraživačkih izvještaja, knjiga, časopisa i drugih publikacija iz sociologije i srodnih disciplina; c) organiziranje znanstvenih i stručnih skupova iz društvenih znanosti; d) međunarodna i tuzemna znanstvena suradnja sa srodnim ustanovama i drugim organizacijama; e) razvijanje bibliotečne i dokumentacijske djelatnosti; f ) izobrazba, odnosno osposobljavanje i usavršavanje za znanstvenoistraživački rad (su)organizacijom znanstvenih seminara, konferencija, rasprava i suorganizacijom postdiplomskih studija. Organizacijski okvir znanstvenoistraživačkog rada u IDIS-u promijenio se četiri puta tijekom prvih trideset godina (1974., 1977., 1982. i 1987.). Iako su promjene bile uzrokovane i subjektivnim čimbenicima, ključne su bile radikalna promjena sustava subvencioniranja rada istraživača 1974.-1975. i selektivan odnos aktera znanstvene politike prema IDISu 1991.-1993. godine. One su bitno izmijenile organizacijski okvir, ali je zadržana, u osnovi, ista logika podjele na istraživačka područja, odnosno disciplinarni i predmetno-problemski kontinuitet. Znanstvenoistraživački rad se izvodio timski u fleksibilno organiziranim monodisciplinarnim ili višedisciplinarnim odjelima, radnim grupama i centrima (neko vrijeme OOUR-ima) koje su tvorili istraživači u radnom odnosu i vanjski suradnici, a izvedbena jedinica je bio projekt, potprojekt ili istraživački zadatak. Prva promjena profila IDIS-a 1976./1977. godine posljedica je sistemskog vezivanja »glavarine« uz matičnu znanstvenu ustanovu i kriterija licenciranja znanstvenih ustanova uvedenih 12. prosinca 1974.50 Time je već deset godina poslije osnivanja IDIS-u praktično bila dokinuta mogućnost ostvarenja izvorne koncepcije kao pluricelularne infrastrukturne točke interdisciplinarnog timskog znanstvenoistraživačkog rada sveučilišnih nastavnika. Oni su se gotovo svi »vratili« na svoje fakultete što je dovelo do projekta poznatog pod imenom revitalizacija IDIS-a, do generiranja kon-

50

Zakon o organizaciji znanstvenog rada (Narodne novine, broj 51/1974). 41


Djelatnost i razvoj Instituta

cepcije institucionalnog istraživačkog oslonca sukladnog potrebama i logici razvoja znanosti, posebice sociologije, ali i temeljnim odrednicama znanstvene politike i subvencioniranja istraživanja. Dva desetljeća nakon toga, intervencijom nositelja znanstvene politike, IDIS-u je ugrožena mogućnost i fleksibilnog umrežavanja članova referentnog dijela znanstvene zajednice putem projekata, i poduzimanja sustavnih empirijskih istraživanja – odnosno obnašanja vlastite djelatnosti i stvaranja racionalne (znanstvene i stručne) osnove i prijedloga za rješavanje razvojnih društvenih problema.51 U prvih desetak godina IDIS je imao odjele koje su vodili sljedeći predstojnici: 1. Odjel za sociološka istraživanja fundamentalnog karaktera koji se 1967. godine prometnuo u Odjel za fundamentalna (osnovna) sociologijska istraživanja (predstojnik: Rudi Supek, 1965.-1975.); 2. Odjel za demografska istraživanja (predstojnici: Vladimir Serdar, 1965.1966.; Ivan Klauzer, 1966.-1968.; Alica Wertheimer-Baletić, 1968.1971. i Ante Mladen Friganović, 1971.-1975.); 3. Odjel za izučavanje naselja i urbanizam – od 1972. Odjel za sociologiju naselja, urbanizam i prostorno planiranje (predstojnik: Milan Prelog, 1965.-1974.; Stipe Šuvar, 1975.-1976.); 4. Odjel za proučavanje visokog školstva (predstojnici: Pavao Novosel, 1965.-1966.; Bogdan Tomašić, 1968.-1971.; Slavko Koričančić, v.d. predstojnika 1971.-1977.); 5. Odjel za izučavanje upravljanja (predstojnik: Eugen Pusić, 1965.1978.-1985.); 6. Odjel za ispitivanje javnog mnijenja (predstojnik: Mladen Zvonarević, 1965.-1973.); 7. Odjel za proučavanje ateizma i religije (predstojnici: Ante Fiamengo, 1967.-1968.; Branko Bošnjak, 1968.-1978.); 8. Odjel za ispitivanje slobodnog vremena (predstojnik: Miro A. Mihovilović, 1967.-1977.); 9. Odjel za industrijsku sociologiju osnovan 1969. izdvajanjem iz Odjela 51

Potonji je problem središnji predmet uvodnog teksta u zborniku radova Sociološki ogledi uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (Bahtijarević, 1994: 1-13). 42


Djelatnost i razvoj Instituta

za fundamentalna sociologijska istraživanja (predstojnik: Josip Obradović, 1969.-1975.); 10. Odjel za socijalnu patologiju (predstojnik: Mladen Zvonarević, 1969.1973. i 1979.-1989.); 11. Odjel za socijalno-psihologijska i politička istraživanja nastao krajem 1973. spajanjem Odjela za ispitivanje javnog mnijenja i Odjela za socijalnu patologiju (predstojnik: Mladen Zvonarević, 1972.-1978.). Na kraju prvog razdoblja, odnosno faze djelovanja Instituta kao sveučilišnog odjela, znanstvenoistraživački se rad odvijao u devet odjela od kojih su sedam (osim Odjela za proučavanje visokog školstva i Odjela za ispitivanje slobodnog vremena) vodili istaknuti znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu i samostalni istraživači koji su za realizaciju prihvaćenog plana i programa istraživanja kao nositelji istraživanja stvarali istraživačke timove.52 Sustav je destabiliziran povlačenjem sveučilišnih nastavnika na fakultete koje je izazvala promjena načina doznačivanja sredstava za znanstveni rad uvedena Zakonom o znanstvenoistraživačkom radu iz 1974. godine.53 Kriza koja je nastupila bila je posljedica drastičnog smanjenja potpore koju je IDIS mogao ostvariti zbog gubitka brojnih »glavarina«, a prije svega jer nije bio kadrovski pripremljen za sustav financiranja ovisan o novouvedenim kriterijima i načinu licenciranja znanstvenih ustanova. Više se u kritičnu masu za stjecanje statusa znanstvene jedinice (tri doktora znanosti i pet magistara znanosti) i znanstvenog instituta (pet doktora znanosti i 10 52

Bilo je to razdoblje razmjerno velike stabilnosti i prosperiteta. Akademske 1966./1967. godine IDIS je radio na 21 projektu, a 1973. na 62 znanstvenoistraživačka projekta (Centar za sociologiju sela na još osam). »U izboru tema i projekata ostali smo isključivo na području znanstvenog interesa« (Serdar, 1969: 8). Financijska realizacija projekata bila je dobra iako je Republički savjet za naučni rad osiguravao približno tek jednu trećinu sredstava. Realizacija se kretala od 30 milijuna starih dinara 1966. godine, preko 160 milijuna 1968. do 346 milijuna 1972. (kada je realizacija Centra za sociologiju sela iznosila 127 milijuna starih dinara) (Serdar, 1969: 8; Teze za organizacione promjene u IDIS-u, 1973.). 53

Uvedena je tzv. glavarina (iznos potpore Republičkog fonda za znanstveni rad za neki znanstvenoistraživački projekt obračunat po istraživaču) koja je bila vezana uz matičnu znanstvenu ustanovu gdje je istraživač u stalnom radnom odnosu. Bilo je moguće zaključivanje sporazuma kojim fakultet ili druga matična ustanova dopušta da se »glavarina« za određenog njezinog znanstvenika doznačuje drugoj ustanovi u kojoj on realizira suportirani projekt, ali je to bila iznimka. Iz dva razloga: ili matična ustanova s tim nije bila suglasna ili zbog subjektivnih razloga samog istraživača. 43


Djelatnost i razvoj Instituta

magistara znanosti) nisu ubrajali predstojnici i suradnici s fakulteta i drugih ustanova, a u prethodnom je razdoblju fenomen podijeljene lojalnosti (rad u dvije ustanove) rezultirao zanemarivanjem posebnosti koju je sa sobom nosila diferencijacija uloga zaposlenih istraživača i vanjskih suradnika u procesu znanstvenoistraživačkog rada. Tako se dogodilo da je broj istraživača zaposlenih u IDIS-u bio ne samo razmjerno vrlo malen, nego je ukupan broj onih koji su stekli akademski stupanj magistra i doktora znanosti bio je ispod, novim zakonom propisanih, minimalnih kriterija za znanstveni institut. Minimalni kriterij pojedinačno nije ispunjavao ni jedan OOUR, ali ni IDIS kao cjelina. Naime, 30. lipnja 1973. godine u deset istraživačkih odjela (računajući i Centar za sociologiju sela) u radnom su odnosu bila 22 istraživača (po jedan znanstveni savjetnik i znanstveni suradnik, 12 asistenata i osam stručnih suradnika), te devet znanstvenika u dopunskom radnom odnosu (predstojnici i direktor Instituta), a pored njih 20 zaposlenika s punim radnim vremenom u tzv. pratećim djelatnostima (osam u terensko-analitičkoj, izdavačkoj, dokumentacijskoj službi i knjižnici, 12 na administrativno-pomoćnim i računovodstvenim poslovima), te pet administrativno-računovodstvenih i pomoćnih radnika sa skraćenim radnim vremenom: 42 zaposlenika s punim radnim vremenom i 14 u dopunskom radnom odnosu i sa skraćenim radnim vremenom. Zapravo je na dugoročnim istraživačkim projektima-zadacima bilo angažirano 38 znanstvenika vanjskih suradnika. Kao izlaz, ponuđen je i 7. travnja 1977. i usvojen te s punim kolektivnim zalaganjem u četiri godine i realiziran Program revitalizacije Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu.54 Koncepcija revitalizacije nastala je izmjenama i dopunama izvorne misije IDIS-a (1964.), koje omogućuju suradnju istraživačkog potencijala IDIS-a i drugih suradnika iz sociologije i srodnih znanstvenih polja i disciplina čijim su predmetom društveni, kulturni i gospodarski razvoj s težištem na istraživanju društvenih procesa kako bi se timskim naporom na načelima diciplinarnosti, interdisciplinarnosti i transdiciplinarnosti u fleksibilnom organizacijskom okviru temeljem iskustvenih istraživanja pružio doprinos teoriji i metodologiji društvenih

54

44

Program revitalizacije kreirao je i proces revitalizacije vodio Antun Petak.


Djelatnost i razvoj Instituta

znanosti, a posebice sociologije. Polazišta programa bila su: formiranje instituta u području sociologije i srodnih disciplina nalažu i znanstveni i društveni razlozi – u Hrvatskoj takvoga instituta tada nije bilo; poduzimanje iole ozbiljnijeg znanstvenoistraživačkog napora zahtijeva i objedinjavanje malobrojnog istraživačkog potencijala uopće i formiranje istraživačkog potencijala IDIS-a koji će umrežavanje ostvarivati, te stvaranje infrastrukture znanstvenoistraživačkog rada u društvenim znanostima; znanstvene i društvene racionale opravdavaju jedino projekt instituta koji će imati ulogu središta suvremeno koncipiranog i organiziranog znanstvenoistraživačkog rada s vlastitim profiliranim znanstvenim kadrom u ovim znanstvenim poljima i disciplinama. Program revitalizacije je sadržavao – u IDIS-u socijaliziranu i od ključnog aktera znanstvene politike prihvaćenu – cjelovitu operacionalizaciju zadataka.55 Jedinstven Centar za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu počeo je radom 30. rujna 1977. i već iste godine stekao uvjete za znanstvenu jedinicu (tri doktora znanosti i pet magistara znanosti u punom radnom odnosu) sa 18 stalnih vanjskih suradnika. Kratkoročniji ciljevi Programa ostvareni su 15 mjeseci prije roka postavljenog od Republičkog savjeta za znanstveni rad i 30. rujna 1980. okončano je trogodišnje razdoblje u kojem je Institut bio sveden na razinu znanstvene jedinice i preimenovan u Centar.56 Početkom programa jedva je imao dva doktora i tri magistra znanosti, a 30. rujna 1980. godine 25 zaposlenih istraživača od kojih pet doktora znanosti (jedan znanstveni savjetnik, dva viša znanstvena suradnika i dva znan55

Republički savjet za naučni rad osnovao je 7. srpnja 1977. godine Radnu grupu za utvrđivanje buduće programske orijentacije Centra (ranije Instituta) za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, njegove kadrovske popunjenosti i osiguranje financijskih sredstava za saniranje postojećeg stanja i budući razvoj, a 20. listopada 1977. prihvatio »Program revitalizacije Centra (Instituta) za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu s prikazom materijalnog, kadrovskog i organizacijskog stanja« i prijedlog zaključka rečene Radne grupe kojim se prihvaća Programom revitalizacije utvrđena programska orijentacija, plan popunjavanja i formiranja istraživačkog potencijala te osiguranja financijskih sredstava (Arhiv IDIZ-a; Arhiv A. Petaka). 56

Naziv Institut promijenjen je u Centar (za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu) 20. rujna 1977. i IDIS je 22. rujna 1977. brisan kao institut iz Registra znanstvenih organizacija i znanstvenih jedinica, a u statusu znanstvene jedinice upisan 1. veljače 1978. (rješenje broj 06193/1-1978.), da bi 26. rujna 1980. Savjet Centra za društvena istraživanja donio odluku o promjeni naziva u IDIS, pod kojim ga je Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku SR Hrvatske 1. listopada 1980. svojim rješenjem 06-1311/2-80 opet upisao u Registar znanstvenih organizacija pod IDIS-ovim ranijim brojem 100 (Arhiv IDIZ-a; Arhiv A. Petaka). 45


Djelatnost i razvoj Instituta

stvena suradnika) te 10 magistara znanosti i 41 vanjskog suradnika. Zadana kritična masa znanstvenika polučena je ponajprije promocijama vlastitoga istraživačkog kadra. Godine 1977. ukinuta OOUR-ska struktura zamijenjena je iste i 1978. godine fleksibilnim ustrojem kao pretpostavkom timskog rada: formirano je sedam monodisciplinarnih i višedisciplinarnih radnih grupa za provedbu pretežito fundamentalnih i primijenjenih istraživanja u sociologiji i srodnim disciplinama, koje su se uz veće izmjene i dopune zadržale do kraja 1993. Od 1977. do 1993. postojale su sljedeće grupe: 1. Radna grupa za sociologiju kulture (voditelj: Antun Petak, znanstveni asistent, 1978.-1985.) 2. Radna grupa za sociologiju znanosti i tehnologije (voditelji: Antun Petak, znanstveni asistent, 1982.-1985.; dr. sc. Katarina Prpić, viša znanstvena suradnica, 1985.-1993.) 3. Radna grupa za socijalnu strukturu i dinamiku (voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent, 1987.-1992.) 4. Radna grupa za sociologiju sela (voditelj: Milan Župančić, znanstveni asistent, 1977.-1984.) 5. Radna grupa za urbanu sociologiju (voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent, 1976.-1984.; dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica, 1985.-1992.) 6. Radna grupa sociologiju sela, grada i prostora – nastala spajanjem radnih grupa za sociologiju sela i sociologiju grada (voditeljica: dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica, 1985.-1992.) 7. Radna grupa za sociologiju samoupravljanja / izučavanje političkog sistema (voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik, 1978.1985.) 8. Radna grupa za proučavanje ateizma i religije – od 1990. Radna grupa za sociologiju religije (voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica, 1978.-1993.) 9. Radna grupa za izučavanje upravljanja (voditelj: prof. dr. sc. Eugen Pusić, 1978.-1985.) 10. Radna grupa za socijalnu patologiju (voditelj: prof. dr. sc. Mladen Zvonarević, 1978.-1989.) 46


Djelatnost i razvoj Instituta

11. Radna grupa za sociologiju obrazovanja (voditeljica: prof. dr. sc. Gordana Bosanac, 1986.-1992.). Radne grupe za sociologiju kulture i socijalnu patologiju prestale su postojati zbog splašnjavanja ili promjene polja znanstvenog interesa glavnih istraživača, Radna grupa za sociologiju sela zbog sustavnog dugoročnog slabljenja društvenog interesa što je 1984./1985. izazvalo spajanje s Radnom grupom za urbanu sociologiju da bi ta grupa prestala djelovati 1992. zbog obustavljanja financiranja projekta (Petak, 2013: 224), Radna grupa za izučavanje upravljanja nastavila je djelovati u Centru za istraživanja upravljanja Pravnog fakulteta u Zagrebu (Pusić, 2004: 28), a radne grupe za socijalnu strukturu i dinamiku i sociologiju obrazovanja prekinule su sustavna istraživanja zbog prekida financiranja projekata. Radna grupa za sociologiju samoupravljanja, odnosno za izučavanje političkog sistema je pak bila svojevrsni provizorij – nikad nije potpuno institucionalizirana niti profilirana (Bahtijarević, 2004: 27). U promatranom se razdoblju sve do 1990. povećavao i broj istraživača. U travnju 1989. Institut je imao 40 stalno zaposlenih istraživača (od sveukupno 50 zaposlenih): 12 doktora znanosti (šest znanstvenih savjetnika, dva viša znanstvena suradnika, četiri znanstvena suradnika), 14 magistara znanosti (od toga dva s priznatim ekvivalentom) i 12 istraživača s visokom školskom spremom te dva stručna radnika (programer-organizator i viši statističar). Uz to je u istraživanjima sudjelovalo i tridesetak vanjskih (stalnih i povremenih) suradnika. Zatim je uslijedilo razdoblje nestabilnosti i već u travnju 1994. broj istraživača pao je na 23 (od 30 ukupno uposlenih), od kojih devet doktora znanosti i 12 magistara znanosti (tri s priznatim ekvivalentom) (Bahtijarević, 1994: 4). Godine 1990. stubokom se promijenio društveni i politički okvir. Novi nositelji vlasti u znanstvenom sustavu su prema IDIS-u prakticirali politiku destabilizacije čiji je konačni cilj bio njegovo odumiranje bez zabrane, koja bi izazvala reakciju znanstvene zajednice, ne samo one u Hrvatskoj. Ubrzo je obustavljeno doznačivanje materijalnih troškova za sva istraživanja, uskraćena potpora za prijam znanstvenih novaka i zapriječeno popunjavanje upražnjenih istraživačkih radnih mjesta, a potom i odbijeno financiranje tri47


Djelatnost i razvoj Instituta

ju projekata sustavnih istraživanja u kojima je bilo angažirano 18 istraživača IDIS-a i pet renomiranih vanjskih suradnika.57 Znakovito, Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike uskratilo je potporu projektima koje je 1991. godine prihvatilo i financiralo (!), i to odbacujući pokazatelje o realizaciji. Umjesto toga latilo se osporavanja pozitivnih recenzija prijava projekata temeljem kojih ih je prihvatilo (Bahtijarević, 1994: 8-9). Znanstveno vijeće IDIS-a je na taj čin reagiralo 29. srpnja 1992. godine Otvorenim pismom i upozorilo kreatore/realizatore znanstvene politike i znanstvenu javnost58 na krajnje konzekvence takvog besprimjernog »znanstvenopolitičkog« reza po društvena, sociologijska i srodna iskustvena istraživanja, a posebice po IDIS. Pismo je ostalo bez odjeka i u znanstvenoj zajednici i u široj javnosti. Neizvjesna sudbina IDIS-a kao institucije i egzistencijalna ugroženost, izazvali su iznimno snažan egzodus i alternativno samozapošljavanje istraživača. Do kraja 1993. godine istraživački je potencijal gotovo prepolovljen: u prijevremenu mirovinu otišlo je četvero, u druge znanstvene institucije čak 11, od čega šestoro u inozemstvo, a izvan znanosti zaposlila su se dva istraživača. Posljedično, IDIS je kao institucionalni okvir sociologijskih istraživanja zadesila implozija, kriza koja se jedino može okarakterizirati generacijskim gubitkom. Plaćena je najskuplja cijena iracionalne znanstvene politike: straćen najkvalitetniji ljudski resurs i pre57

Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske odbilo je 1992. godine novčanu potporu trima projektima: »Društvena struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj« (rješenje: Klasa: 402-02/92-11/005, Ur. broj: 533-02/92/0 od 13. srpnja 1992.), »Sociološka istraživanja mladih i problemi obrazovanja« (rješenje: Klasa: 402-02/92-11/005, Ur. broj: 53302-92/1 od 15. srpnja 1992.) te »Društvene promjene u prostoru« (rješenje: Klasa: 402-02/9211/005, Ur. broj: 533-02/92/2 od 15. srpnja 1992.). S obzirom da je u IDIS-u u to vrijeme bio zaposlen 31 istraživač (po četiri znanstvena savjetnika i viša znanstvena suradnika, dva znanstvena suradnika, 17 znanstvenih asistenata i tri istraživača-suradnika) bila je to svojevrsna Bartolomejska noć: bez istraživačke potpore je ostalo gotovo šest desetina zaposlenih istraživača, i to: jedna znanstvena savjetnica, dvije više znanstvene suradnice, tri znanstvene suradnice, 11 znanstvenih asistenata i jedna istraživačica-suradnica. A od pet vanjskih suradnika četiri su bila znanstvena savjetnika i jedan viši znanstveni suradnik. 58

Otvoreno pismo (Ur. broj: 609-5-06-052-38-8/92) upućeno je Ministarstvu znanosti, tehnologije i informatike, rektoru Sveučilišta u Zagrebu, predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskome udruženju za društvene i humanističke znanosti, Almae Matris Alumni Croaticae-Humaniora, Hrvatskome sociološkom društvu, Hrvatskom društvu Humboldtovaca, Zajednici znanstvenih instituta Republike Hrvatske, direktorima svih instituta i dekanima svih fakulteta društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj, predsjedniku Matice hrvatske, potpredsjednicima Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i za organizaciju državne uprave, te savjetniku za znanost i tehnologiju Predsjednika Republike Hrvatske. 48


Djelatnost i razvoj Instituta

kinuta longitudinalna istraživanja društvene strukture i pokretljivosti, kvalitete života, mladeži i obrazovanja te ruralnosociologijska, sociopatološka i sociokulturna istraživanja.59 Riječju, »Gašenje ovih projekata ugrozilo je i razvoj onih socioloških subdisciplina kojih je IDIS jedino ili najznačajnije središte u Hrvatskoj: sociologije sela, sociologije omladine, sociologije obrazovanja, istraživanje socijalne stratifikacije.« (Bahtijarević, 1994: 10). Drugo, model znanstvene politike in usu je, sine ira et studio, promašen (Petak, 2003: 261).60 Ukratko rečeno, prekid potpore onemogućio je sustavna, a da se longitudinalna i ne spominju, iskustvena sociologijska i njima srodna istraživanja procesa postsocijalističke tranzicije (jedinstvene, neponovljive tzv. društveno-eksperimentalne situacije) koja ključnim akterima razvojne politike mogu osigurati znanstveno verificirane podloge za donošenje odluka. Drugim riječima, bez nalaza lege artis izvedenih istraživanja nemoguće je steći uvid u razvojne resurse i aktere što znatno otežava planiranje i organizaciju razvoja.61 Naposljetku, treba nešto reći i o logističkoj i infrastrukturnoj potpori znanstvenoistraživačkog rada u promatranom razdoblju, ponajprije o terensko-analitičkoj službi, jer se rad stručnih službi obrađuje u drugim prilozima. Terensko-analitička služba ustrojena je početkom 1968. godine odlukom Savjeta IDIS-a o objedinjavanju statističke službe formirane 1965. i terenske službe osnovane 1966., slijedom činjenice da reprezentativnost, 59

Znanstvenoistraživačke organizacije su kooperativni društveni sustavi i kada nastupi takav radikalan rez, a ne postoji mogućnost novog načina ekvivalentne razmjene sa drugim dijelovima globalnog društvenog sustava (nije postojala, jer se tržišni projekti nisu mogli ugovarati), rez kod istraživača izaziva previsoku neizvjesnost u vjerojatnost ostvarenja očekivanja i probitaka te dezorijentaciju čije su posljedice izbor financijski stabilnije i prosperitetnije te egzistencijalno sigurnije radne okoline, a u krajnjem slučaju i raspad kooperativnog sustava (Eugen Pusić: Upravni sistemi. Vol. 1., 1985: 378). 60

Negativna intervenirajuća varijabla jest i to što je tržište projekata postalo drastično suženo, gotovo je nestalo. O promjeni znanstvene politike u Hrvatskoj podrobnije u: A. Petak, Alokacija resursa: predmet i izazov znanstvenih i tehnoloških politika (Pristup poredbenoj analizi modela). (U: Prilozi o znanstvenom i tehnološkom potencijalu Hrvatske. – Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1991: 59-151.). 61

Odnos hrvatske znanstvene politike spram sociologije nalaže cjelovitu raščlambu. Podrobnije je analiziran jedino fenomen tzv. slabljenja društvenog interesa za ruralnosociologijska istraživanja u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća (vidjeti, primjerice: Šuvar, 1988-I: 10; Štambuk, 2003: 258-259; Petak, 2013: 224-225). O odnosu tijela državne uprave Republike Slovenije prema sociologiji, i zašto bez sociologa ne mogu ni gospodarske tvrtke pisao je Z. Mlinar (2005: 660-669). 49


Djelatnost i razvoj Instituta

valjanost i pouzdanost podataka prikupljenih u iskustvenim sociologijskim istraživanjima ovise o kakvoći terenskog istraživanja, odnosno o procesu planiranja, prikupljanja i obrade prikupljenih primarnih podataka. Služba je te zadaće ostvarivala lege artis jer je skrbila o mreži povjerenika, anketara i opservera i provodila stalne kontrole i izobrazbu. Terenska je služba imala stalnu mrežu povjerenika koju je na području Hrvatske činilo 15 stalnih i 20 povremenih suradnika, a oni su umrežavali 105 anketara izvan područja grada Zagreba te još 20 promatrača, listom psihologa. Prestala je djelovati kao zasebna organizacijska jedinica 1991. godine kada su IDIS-u uskraćena materijalna sredstva za projekte.

1.5. Glavni rezultati rada IDIS-a do 1993. godine Ovaj postament za studiju slučaja o Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu završava pokušajem notacije glavnih rezultata u razdoblju od 1964. do1993. godine. U znanosti dvadesetogodišnja vremenska distanca može i ne mora značiti mnogo. Ako za Institut to »prošlo svršeno vrijeme« dopušta izvođenje bilance, ono je moguće samo za ona područja istraživanja u kojima su istraživanja prekinuta ili završena prije ili 1993. godine. I to temeljem objavljenih prosudbi (Petak, 2004: 19-81), a uzimajući u obzir razlike između znanstvenih polja i (sub)disciplina u stupnju finalizacije, u mjestu na kontinuumu temeljna – primijenjena – razvojna istraživanja te u izraženosti društvenih potreba za njihovim rezultatima. Ti čimbenici nalažu zasebnu analizu razvoja teorijsko-metodologijskog okvira, doprinosa fondu znanstvenih spoznaja te unapređenju teorije i razvoju metodologije istraživanja, kao i rješavanju društvenih problema generiranjem znanstveno-stručnih podloga za odlučivanje aktera javne politike, što prelazi okvire ovog pregleda. Sa svom skrupuloznošću i uvažavajući kumulativni karakter razvoja znanosti te znanosti kao imanentnog procesa stalnog prevrednovanja, postignuća IDIS-a sažeta su u naznakama. 1. IDIS se, unatoč usponima i padovima, do 1993. godine razvio u suvremen i produktivan fleksibilno ustrojen znanstveni pogon sposoban poduzimati najsloženije disciplinarne i interdisciplinarne timske znanstvenoistraživačke pothvate u sociologiji i srodnim društvenim 50


Djelatnost i razvoj Instituta

znanostima, s težištem na fundamentalnim istraživanjima. Premda je brojem istraživača ostao mali institut (u prvih trideset godina u njemu je sveukupno bilo zaposleno 69 istraživača od kojih čak 16 kraće od tri godine, a dulje od 10 godina tek dvije petine, odnosno 29), njegov je istraživački potencijal umrežen u izvedbu znanstvenoistraživačkih projekata s 21 istraživačem u dopunskom radnom odnosu, pridonio konstituiraju sociologije kao iskustvene, analitičke i praktične znanosti, unapređenju teorije i metodologije, stvarao racionalne osnove za rješavanje društvenih problema, a formiranjem znanstvenog potencijala i razvojem logistike znanstvenih istraživanja (terensko-analitička služba, specijalizirana znanstvena biblioteka, izdavačka djelatnost), prerastao u matičnu sociologijsku znanstvenoistraživačku ustanovu. Od svih ustanova što su se od 1964. do 1993. godine bavile sociologijskim istraživanjima, IDIS je – što mu je nalagao i profil sveučilišnog instituta – bio najotvoreniji za suradnju s istraživačima i znanstvenim institucijama, a često i predlagatelj, nositelj i koordinator zajedničkih projekata. U 258 izvedenih i tri započeta projekta trajnije je sudjelovalo 249 vanjskih suradnika društvoslovaca, znanstvenika i sveučilišnih nastavnika, istraživača drugih instituta i stručnjaka-praktičara različitih profila, prosječno pet na jednog zaposlenog u IDIS-u. Već taj podatak potvrđuje praksu umrežavanja i njegovanje timskog rada. 2. Raščlamba upućuje da je IDIS pridonio ustanovljavanju i institucionalizaciji te promociji sociologijskih i srodnih istraživanja na širem području, stekavši tako važno mjesto i u mreži srodnih instituta bivše Jugoslavije. U određenim je sociologijskim pod/disciplinama bio istraživačkim središtem, a dugo i jedinim institucionalnim okvirom znanstvenoistraživačkog rada u Hrvatskoj. Focal-point širih razmjera bio je u sociologiji sela i istraživanju uprave, a od sredine 1980-ih i u sociologiji religije, istraživanjima mladih, društvenim i sociologijskim istraživanjima znanosti i društvene strukture, te trajno uključen u međunarodnu znanstvenu suradnju. 3. Znanstvenoistraživačka djelatnost u prva se tri desetljeća odvijala u 24 istraživačka ili uža područja unutar kojih je realizirano gotovo 260 projekata. Ta područja istraživanja bila su: socijalna struktura i dinamika 51


Djelatnost i razvoj Instituta

te kvaliteta života, globalni društveni sistem, dugoročan društveni razvoj, politički sustav, upravljanje – upravna znanost, znanost o znanosti te sociologija znanosti i tehnologije, sociologija religije, demografija, radnička participacija i samoupravljanje – industrijska sociologija, slobodno vrijeme, igre na sreću i zabavne igre, turizam, sociologija sela i agroekonomska istraživanja, sociologija grada, društveni procesi u prostoru i urbanizam, sociologijska i druga istraživanja mladeži, istraživanja obitelji i položaja žene u društvu, javno mnijenje, društvene devijacije i socijalna patologija, sociologija kulture, obrana i društvena samozaštita – defendologija, problemi ljudi u trećoj životnoj dobi, socijalna ugroženost i zaštita62, istraživanja odgoja i obrazovanja te posebna bibliografska istraživanja Javljanje, razvoj i nestanak pojedinih područja istraživanja bili su uzrokovani prvenstveno promjenama znanstvene politike. Rezultati znanstvenoistraživačkih projekata Instituta nezaobilazan su doprinos razvoju sociologije i u nas i u svijetu, te razvoju i profiliranju posebnih sociologija - ponajprije ruralne sociologije, demografije, upravnih znanosti, a potom urbane sociologije, sociologije religije, znanosti, obrazovanja, mladeži, kulture i slobodnog vremena, socijalne patologije te istraživanju socijalne strukture i kvalitete života. Osobitu su ulogu 1970-ih imala istraživanja društvenosti, društvenih procesa i vrednota, alternativnih modela odlučivanja te globalnog društvenog sustava63 u Odjelu za fundamentalna sociologijska istraživanja (Petak, 2004: 21). 62

Istraživanja političkog sustava, igara na sreću i zabavnih igara, turizma, obitelji i položaja žene u društvu, obrane i društvene samozaštite, problema ljudi u trećoj životnoj dobi te socijalne ugroženosti i zaštite nisu se institucionalizirala kao istraživačka područja. Izuzetak su istraživanja obitelji i položaja žene koja su se pojavljivala od početaka znanstvenoistraživačkog rada u IDIS-u, a institucionalizirala su se u zasebno područje tzv. rodnih studija poslije 2000. godine. 63

Projekt »Globalni društveni sustav« bio je programska osnovica formiranja interdisciplinarne Studijske grupe »Čovjek i sistem«, koju su činila 42 stalna člana iz reda istaknutih i perspektivnih istraživača iz Zagreba, Ljubljane, Beograda, Sarajeva i Splita kojima su teorija organizacije i društvenog sistema u njihovom radu u društvenim disciplinama bile najvažnije i najbliže. U radu grupe povremeno su sudjelovali i prominentni znanstvenici iz zapadnih zemalja. Zadatak Grupe je bio da temeljem rezultata vlastitih istraživanja slijedom teorije društvene organizacije i teorije društvenog sistema, a poštujući teorijski i metodologijski pluralizam, pokuša protumačiti (kako se onda držalo) »posljednju« reziduu društvenih znanosti: globalni društveni sistem. Svjetska znanstvena zajednica prepoznala je njezine rezultate koji su imali značajne implikacije (Petak, 2004: 24-26; Ivanišević, 2013: 523; Osobni arhivski fond Rudi Supek: HR-HDA-1780; Pusić, 1997. i 1998.). 52


Djelatnost i razvoj Instituta

Pri tome su u prvih trideset godina provedena teorijsko-metodologijski fundirana empirijska istraživanja iz kojih su proizašli brojni znanstveni radovi, studije i knjige. Ona su važan dio sociologijske baštine o hrvatskom sociokulturnom prostoru i polazišne osnovice budućih sociologijskih i srodnih istraživanja. 4. Doprinos Instituta se ogleda i u generiranju i podastiranju racionalnih (znanstvenih i stručnih osnova) akterima društvenog razvoja za koncipiranje javnih politika i rješavanje društvenih problema. Malo koji projekt je poduzet bez te svrhe, što je proizlazilo i iz temeljne misije IDIS-a. 5. Sustavnom skrbi o usavršavanju istraživača uključenih u projekte, suorganizacijom triju postdiplomskih studija s više od 190 polaznika i upućivanjem istraživača u radnom odnosu na postdiplomske studije i znanstveno usavršavanje u druge ustanove, IDIS je značajno pridonio formiranju znanstvenog potencijala. Temeljem sudjelovanja u projektima IDIS-a, odnosno rezultata tih projekata do kraja 1993. godine 29 istraživača suradnika u projektima (od kojih je samo jedan dio bio u radnom odnosu u IDIS-u) steklo je akademski stupanj magistra, a 25 akademski stupanj doktora znanosti. Na drugoj strani, neki istraživači Instituta sudjelovali su u izvedbi dodiplomske i poslijediplomske nastave, posebice jer je znanstvenoistraživački rad kao osnovna djelatnost Instituta olakšavao uključivanje postdiplomanata u istraživačke projekte. Napokon, stanoviti broj studenata sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sudjelovanjem u projektima IDIS-a ostvario je svoju obvezu praktične nastave. 6. Suradnici Instituta sudjelovali su na velikom broju domaćih i međunarodnim znanstvenih skupova, konferencija, simpozija i kongresa – često i kao članovi organizacijskih i programskih tijela te uvodničari ili moderatori, a gotovo uvijek iznoseći rezultate istraživanja provedenih u IDIS-u, kao što je IDIS bio organizator i suorganizator dvadesetak takvih skupova. 7. IDIS je 11 godina obnašao zadaću focal-pointa za međunarodnu suradnju u društvenim znanostima. Temeljem odluke Savjeta Saveza republičkih i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za znanstvene 53


Djelatnost i razvoj Instituta

8.

djelatnosti u SFRJ (SZNJ), IDIS je od 1980. do 1990. bio koordinator europske suradnje znanstvenih ustanova na području društvenih znanosti s teritorija bivše Jugoslavije putem Bečkog centra za koordinaciju istraživanja i dokumentaciju u društvenim znanostima Međunarodnog savjeta društvenih znanosti (European Coordination Centre for Research and Documentation in the Social Sciences – Vienna Centre). Naposljetku, Institut je udomljavao i profesionalne sociološke asocijacije. Tako je u njemu bilo sjedište Sociološkog društva Hrvatske (1963.1982.) i Jugoslavenskog udruženja za sociologiju (1972.-1986.).

Literatura i izvori 1. 2.

3.

4. 5. 6. 7. 8.

9.

54

Arhiv Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu / Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Bahtijarević, Š.: Znanstvenoistraživački rad i uloga IDIS-a: uz 30-godišnji jubilej. U: K. Prpić, B. Baranović, N. Dugandžija i B. Milinović (ur.): Sociološki ogledi: zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1994: 1-13. Bićanić, R.: Kako živi narod: život u pasivnim krajevima. Zagreb: Tipografija, 1936. Pretisak u: R. Bićanić: Kako živi narod, I-II. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Nakladni zavod Globus, 1996: 1-126. Bilten broj 2 / ur. B. Aviani; V. Serdar: Uvodna riječ. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1970. Bulletin No. 2 / ed. B. Aviani; V. Serdar: Introductory word. Zagreb: Institute for social research University of Zagreb, 1970. Bilten broj 3 / urednica B. Aviani. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1973. Bosnar, M.: Osobni arhivski fond Rudi Supek: analitički inventar. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2010. Bosnar, M.: Rudi Supek i nacistički koncentracijski logor Buchenwald kroz arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva. Arhivski vjesnik, Zagreb, (2011), 54: 153-178. Božović, R. R.: In memoriam Rudi Supek (1913-1993). Luča, Nikšić, 10 (1993), 1: 125-128.


Djelatnost i razvoj Instituta

10. Brkić, L.: In memoriam Adolf Dragičević (1924-2010). Politička misao, Zagreb, 48 (2011), 2: 253–255. 11. Brkić, S.: In memoriam: Mirko Martić (1926.-1997.). Sociologija sela, Zagreb, 35 (1997), 135/138: 127-131. 12. Brkić, S.: Agroekonomska i agrosociološka istraživanja. U: S. Brkić, ur.: Prvi sabor hrvatskih agrarnih ekonomista: zbornik. Zagreb: Hrvatsko agroekonomsko društvo, 1998: 109-125. 13. Diskusija o predmetu i metodi sociologije (održana u Ekonomskom institutu Pravnoga fakulteta 21. prosinca 1953.) / iz ekspozea O. Mandića i rasprave V. Filipovića, N. Katičića, P. Vranickog, R. Supeka, E. Pusića i R. Bićanića. Pogledi, Zagreb, 3 (1954), 3: 225-243. 14. Dorčić, I., Romanović, D., Lalić, B.: Razdoblje društvenog upravljanja i samoupravljanja 1951-1975. U: N. Rapajić (ur.): Spomenica povodom 30-godišnjice rada Instituta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela i 14-godišnjice osnivanja Poljoprivredno-ekonomskog odsjeka Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Zagreb: Institut za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede i sociologiju sela, Poljoprivredno-ekonomski odsjek Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta, 1975: 54–63. 15. Dujšin, Uroš: Kako misliti Hrvatsku: Rudolf Bićanić. Sociologija sela, Zagreb, 34 (1996), 131/132: 83-86. 16. Enciklopedija: opća i nacionalna u 20 knjiga / gl. ur. A. Vujić. Zagreb: Pro leksis, Večernji list, 2005.-2007. 17. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: monografija / urednik S. Damjanović. Zagreb: Filozofski fakultet, 1998. 18. First-Dilić, R.: Edhem Dilić: dobar poznavalac metodologije društvenih istraživanja. U: Jugoslovenska sociologija sela / priredio P. Marković. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 1987: 189-191. 19. Flere, S.: Rudi Supek (1903-1993): in memoriam. Družboslovne razprave, Ljubljana, 9 (1992), 14: 3-4. 20. Hrvatski bibliografski leksikon 21. In memoriam dru Ivanu Klauzeru [1920.-1968.]. U: B. Aviani, ur.: Bilten broj 2. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1970: 1-3. 22. Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu: 1964-1989 : bilten / priredile Š. Bahtijarević i B. Milinković. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1989.

55


Djelatnost i razvoj Instituta

23. Ivančević, R.: Riječ o Milanu Prelogu. Radovi Odjela za povijest umjetnosti Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 12-13 (1988-1989): 8-15. 24. Ivanišević, S.: Pusićeva teorijsko-metodološka polazišta u istraživanju javne uprave: kontinuitet i/ili diskontinuitet. Hrvatska i komparativna javna uprava, Zagreb, 12 (2012), 2: 489-539. 25. Kljajić, S.: In memoriam: Mladen Zvonarević (1922.-1995.). Hrvatski psihologijski glasnik, Zagreb, 1 (1995), 3-4: 26. 26. Kregar, J.: Eugen Pusić i sociologija prava. Hrvatska i komparativna javna uprava, 12 (2012), 2: 541-556. 27. Krešić, I.: Kako smo nastali i uz mnoge oscilacije stasali: Institut u periodu 1928-1952. Zagreb: Ekonomski institut Zagreb, 1992. 28. Kroflič, M.: Prispevek v mozaik zgodovine Inštituta za sociologijo in filozofijo pri Univerzi v Ljubljani ob njegovem jubileju. Družboslovne rasprave, Ljubljana, 15 (1999), 30-31: 17-34. 29. Lešnik, A.: Prispevek za zgodovino študija sociologije na FF UL. Anthropos, Ljubljana, 3-4 (223-224) 2011: 299-307. - http://www2. arnes.si/~anthropos/anthropos/2011/3_4/17_lesnik1.pdf 30. Maroević, T.: In memoriam dr. Milan Prelog (1919-1988). U: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb, (1988/89), 14/15: 229-231. 31. Matična knjiga radnika: evidencija o zaposlenim radnicima Instituta za društvena istraživanja (Sveučilišta) u Zagrebu i njegovih ustrojbenih jedinica (centara), Zagreb, 1964.-2012. 32. Matična knjiga Sindikalne podružnice Glavnog saveza poljoprivrednih zadruga NR Hrvatske Zagreb, 1958.-1964. 33. Mihovilović, M. A.: O Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. U: J. Šidak, (ur.): Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, Knj. I. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, 1969: 684-689. 34. Milinković, B.: Bibliografija znanstvenih i stručnih radova radnika i suradnika Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu: 19611987. / Štefica Bahtijarević: Predgovor. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 1988. 35. Milinković, B.: Bibliografija radova istraživača i suradnika IDIS-a 1989.-1993. U: K. Prpić, B. Baranović, N. Dugandžija i B. Milinović (ur.): Sociološki ogledi: zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1994: 189-239. 56


Djelatnost i razvoj Instituta

36. Mlinar, Z.: Sociolog, humanist in svetovljan: Rudi Supek (1913-1993). Teorija in praksa, Ljubljana, 30 (1993), 3-4: 277-279. 37. Osobni arhiv Antuna Petaka 38. Petak, A.: Bibliografija radova Rudolfa Bićanića iz ekonomike poljoprivrede i sociologije sela = Bibliography of Rudolf Bićanić’s Writings in Agricultural Economics and Rural Sociology. Sociologija sela, Zagreb, 37 (1999), 143: 65-94. 39. Petak, A., Puljiz, V., Štambuk, M.: Časopis Sociologija sela, razvoj sela i poljoprivrede, razvoj ruralne sociologije. Sociologija sela, Zagreb, 40 (2002), 157/158: 227-251. 40. Petak, A. (ur.): Institut za društvena istraživanja u Zagrebu: 1964.2004. / zastupljeni autori: A. Petak, N. Skledar, Š. Bahtijarević, E. Pusić, K. Prpić, D. Marinović Jerolimov et al. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2004. 41. Petak, A. (ur.): Okrugli stol »In memoriam Stipi Šuvaru, utemeljitelju ‘Sociologije sela’«. Sociologija sela, Zagreb, 43 (2005), 170: 857-968. 42. Petak, A.: Prvih osam godina nove serije Sociologije sela (1998.-2005.): širenje koncepcije. Sociologija i prostor, Zagreb, 51 (2013), 196: 217-243. 43. Prof. dr. Milan Prelog (1919-1988): biografija / uredila I. Reberski. Radovi Odjela za povijest umjetnosti Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 12-13 (1988-1989): 16-18. 44. (Prvi) 1. informativni bilten [IDIS-a] / redakcijski odbor: I. Klauzer, M. Mihovilović, P. Novosel, V. Serdar, B. Sorokin, R. Supek i M. Zvonarević. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1966. 45. Puljiz, V.: Pokretanje i prvih dvanaest godina (1963.-1975.) Sociologije sela. Sociologija i prostor, Zagreb, 51 (2013), 196: 175-189. 46. Saksida, S.: Vloga Jožeta Goričarja pri ustanovitvi Inštituta za sociologijo in filozofijo Univerze v Ljubljani. Teorija in praksa, Ljubljana, 44 (2007), 3-4: 482-494. 47. Serdar, V.: Znanstvena uloga – da, servis – ne: znanstvenoistraživački rad može i bez budžetskog mecenatstva. – Vjesnik, Zagreb, 30 (25. ožujka 1969), 7938: 8. 48. Skledar, N.: Poziv sociologa: koncepcija Rudija Supeka. U: K. Prpić, B. Baranović, N. Dugandžija i B. Milinović (ur.): Sociološki ogledi: zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1994: 113-121. 57


Djelatnost i razvoj Instituta

49. Starc, N.: Ekonomski institut, Zagreb: prvih sedamdeset godina. Privredna kretanja i ekonomska politika, Zagreb, 19 (2009), 120: 9-28. 50. Supek, R.: Zanat sociologa: strukturalna analiza. Zagreb: Školska knjiga, 1983. 51. Supek, R.: Uvod [u Položaj jugoslavenske sociologije]: 30 godina Sociološkog društva Hrvatske. Revija za sociologiju, Zagreb, 20 (1989), 1-2: 3-12. 52. Štambuk, M.: Povodom 40. godišnjice Sociologije sela: struka, stvarnost, politika. Sociologija sela, Zagreb, 41 (2003), 161/162: 257-259. 53. Šuvar, S.: Naslijeđe i stremljenja ruralne sociologije. Naše teme, Zagreb, 6 (1962), 5: 756-766. 54. Šuvar, S.: Društvena uvjetovanost sociologije. Naše teme, Zagreb, 8 (1964), 4: 442-447. 55. Šuvar, S.: Sociologija sela. I. i II. tom. Zagreb: Školska knjiga, 1988. 56. Vranicki, P.: Rudi Supek (1913-1993): in memoriam. Filozofska istraživanja, Zagreb, 13 (1993), 47, sv. 2: 807-810. 57. Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju. U: S. Košutić (ur.): Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1994.-2004.: spomenica. Zagreb: Agronomski fakultet, 2004: 296-306. 58. Župančić, M., Malić, A.: Osvrt na ranija i novija istraživanja sela u Jugoslaviji. Sociologija sela, Zagreb, 8 (1970), 29/30: 171-178. Zahvale Autor zahvaljuje brojnim pojedincima i ustanovama na pomoći u prikupljanju i kontroli podataka. Bez te suradnje ovaj pregled rada Instituta u njegovih prvih 30 godina jednostavno ne bi bilo moguće napisati. Posebnu zahvalnost dugujem (abecednim redom): Ljiljani Bajs, voditeljici Centralne geografske knjižnice pri Geografskom odjelu PMF-a u Zagrebu, Štefki Batinić, voditeljici Pedagoške knjižnice »Davorin Trstenjak«, Vjekoslavi Bešlaj, voditeljici, te Martini Đurinski Kunović i mr. sc. Vanji Masnov, knjižničarkama-informatorima iz Centralne agronomske knjižnice Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Jasni Blažević, voditeljici knjižnice IMIN-a, mr. sc. Senki Bosner i Vladimiru Bosneru, Mariji Botici, tajnici Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Kati Brkić, Vladimiru Cvjetićaninu, prof. dr. sc. Svetozaru Livadi i prof. dr. sc. Adolfu Maliću, Tei Čonč, voditeljici 58


Djelatnost i razvoj Instituta

međuknjižnične posudbe, Marijani Glavica, sistemskom knjižničaru Zbirke za psihologiju i Jeleni Paurić, knjižničarki Zbirke za sociologiju u Knjižnicama Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Draženu Dujmoviću iz Knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu, Juraju (Đuki) Hrženjaku, Jadranki Jakšić, dr. sc. Snješki Knežević, stalnoj vanjskoj suradnici Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Milošu Marjanoviću s Pravnog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr. sc. Nenadu Prelogu s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Ivanki Purić, načelnici Odjela informacija Državnog zavoda za statistiku, Borisu Suljagiću, arhivisti-specijalisti Hrvatskoga državnog arhiva, Miri Šuvar, Karolini Vranješ, Bojani Vukotić iz Narodne knjižnice Srbije, Goranu Zvonareviću, Branku Žalcu iz Hrvatskoga poljoprivrednog zadružnog saveza i Darinki Žeželj.

59


Djelatnost i razvoj Instituta

2. Djelatnost i razvoj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (od 1994.) Krajem 1993. godine promjenom statusa mijenja se i ime ustanove u Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ). Transformacija iz sveučilišne u javnu znanstvenu ustanovu događa se u razdoblju već započete involucije Instituta. Tako je prvu fazu njegova rada kao javne znanstvene ustanove obilježilo izrazito nesigurno financiranje djelatnosti i znatno osipanje istraživačkog kadra. To je potrajalo cijelo desetljeće na kraju kojega se broj znanstvenika i istraživača smanjio na ukupno 16. Početkom novog tisućljeća nastupa druga faza rada IDIZ-a koju obilježava kadrovska obnova i širenje znanstvenoistraživačke djelatnosti s čime koincidira i osnivanje Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja (2001. godine) kao podružnice Instituta. Proces revitalizacije Instituta još je aktualan, tim prije jer se istodobno zbivaju značajne promjene u organizaciji i financiranju znanstvenoistraživačke djelatnosti i u hrvatskom znanstvenom sustavu i u samoj ustanovi. No u ovom se trenutku može konstatirati da je revitalizacija IDIZ-a u posljednjem desetljeću rezultirala udvostručavanjem ukupnog broja znanstvenika i istraživača što je nužna pretpostavka za stabilizaciju znanstvenoistraživačkog potencijala i djelatnosti Instituta. Aktualna struktura znanstvenoistraživačkog potencijala - kojeg većinom čine sociolozi, a potom psiholozi, filozofi, politolozi i drugi - osigurava nastavak njegovanja i sociologijskog i interdisciplinarnog usmjerenja znanstvenoistraživačke djelatnosti IDIZ-a. Rad na ostvarivanju znanstvenoistraživačkog programa Instituta tijekom posljednjih dvadesetak godina kontinuirano je organiziran kroz fleksibilne projektne timove koji uz znanstvenike i istraživače IDIZ-a uključuju i brojne istraživače-vanjske suradnike. Oni zajednički realiziraju znanstvenoistraživački program koji obuhvaća nekoliko istraživačkih područja sukladno definiranoj misiji Instituta. Istraživačka područja su tijekom pola stoljeća znanstvenog rada i razvoja Instituta doživjela različitu sudbinu. Neka su se stjecajem različitih okolnosti ugasila, a neka su se transformirala i kontinuirano razvijala. Usporedo s tim, otvarana su i nova područja istraživanja. Ovdje se prikazuje integralan razvoj istraživačkih područja koja obilježavaju posljednja dva desetljeća znanstvenoistraživačkog djelovanja IDIZ-a. 60


Djelatnost i razvoj Instituta

2.1. Istraživanja socijalne strukture (Alija Hodžić, Branimir Krištofić) Neke sociološke teorije pojam društvene strukture određuju kao sustav ograničenja i prepreka s kojima se suočava ljudsko djelovanje. U tom kontekstu i sociološka istraživanja nužno moraju svladavati ograničenja i prepreke koje “strukture’’ postavljaju. Teret takvih sučeljavanja na polju socioloških istraživanja socijalne strukture u Hrvatskoj dobrim su dijelom iznijeli istraživači Instituta za društvena istraživanja, često u suradnji sa znanstvenicima iz drugih institucija. Ponekad, silom prilika i postavljenih prepreka i, za znanstveni rad, u posve atipičnim organizacijskim oblicima. Tako se povijest istraživanja socijalne strukture u Institutu teško može opisati kroz kontinuirani slijed projekata i razvoja istraživačkih grupa. Stoga ponajprije treba uputiti na stvoreni fond znanja i podataka nezaobilaznih za analizu i razumijevanje promjena društvene strukture Hrvatske. Riječ je, prije svega, o pet empirijskih istraživanja provedenih u razdoblju od 1984. do 2010. godine. To razdoblje pokriva doba turbulentnih društvenih zbivanja koje se uobičajilo nazivati tranzicijom pa su rezultati spomenutih istraživanja omogućili (i još uvijek omogućuju) znanstveno plodne uvide u različite aspekte procesa promjene socijalne strukture Hrvatske. Početke znanstvenog bavljenja socijalnom strukturom u Institutu treba tražiti u drugoj polovici šezdesetih godina prošlog stoljeća u radu Odjela za fundamentalna sociološka istraživanja te istraživanja na području radničkog samoupravljanja i omladine. No za istraživanja strukture svakako je najvažniji rad Studijske grupe “Čovjek i sistem’’ koju su pokrenuli i vodili Rudi Supek i Eugen Pusić. Grupa je počela djelovati krajem sedamdesetih i okupljala je četrdesetak znanstvenika iz Zagreba, Beograda, Ljubljane, Sarajeva i Splita. Od 1971. do 1975. godine grupa je djelovala kao projekt, a poslije, sve do 1985. u formi unaprijed tematiziranog, u pravilu jednodnevnog, skupa. U okviru Instituta bavljenje društvenom strukturom potaknula je i kumulacija rezultata istraživanja iz područja urbane sociologije i sociologije sela, sociologije omladine te rezultati rada na društvenim aspektima dugoročnog razvoja Hrvatske. Tako su početkom 1980-ih, uz povećane kadrovske potencijale i u suradnji sa Zavodom za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sazreli 61


Djelatnost i razvoj Instituta

uvjeti da se započne s ambicioznijim i sistematičnijim istraživanjem društvene strukture. Istraživačkim se projektom (postavljenim u okviru institutskog istraživačkog programa “Sociokulturni razvoj’’) nastojalo stvoriti jedinstven teorijsko-metodologijski okvir za provedbu opsežnijeg empirijskog istraživanja društvene strukture. Održano je niz rasprava kao teorijska priprema, a 1984. provedeno je i terensko istraživanje. Empirijsko istraživanje zamišljeno je kao panel anketa u kojoj su pored problema društvene strukture svoje mjesto našli i drugi istraživački problemi, a za potrebe ostalih projekata iz programa “Sociokulturni razvoj’’. To je omogućilo povezivanje strukture s drugim područjima istraživanja (religija, kultura, društvene vrijednosti, selo, slobodno vrijeme, kvaliteta života, …). Kvotnim uzorkom obuhvaćeno je radnoaktivno stanovništvo podijeljeno, s obzirom na društvenu podjelu rada, u devet grupa. Iz tog je uzorka izveden reprezentativni uzorak radnoaktivnog stanovništva. S obzirom na veličinu uzorka takva je kombinacija omogućila analize unutar i između grupa na reprezentativnom uzorku. U istraživanjima koja su slijedila, principi uzorkovanja (i “izbor’’ društvenih grupa) će se razlikovati, no usporedivost rezultata svih pet istraživanja osigurana je na razini reprezentativnosti radnoaktivnog stanovništva. Također treba napomenuti da je u četiri istraživanja formiran i poduzorak privrednih i političkih elita. Tako postavljeno istraživanje omogućilo je plodan analitički odnos prema zbilji i previranjima u društvenoj strukturi. Rad na istraživanju ubrzao je kristalizaciju ideje o formiranju radne grupe. Tako je u proljeće 1987. osnovana Radna grupa za socijalnu strukturu i dinamiku koja je postojala do 1992. godine. Okosnicu rada grupe činio je projekt (opet u okviru programa “Sociokulturni razvoj”) koji je sadržajno obuhvaćao istraživanje društvene strukture, društvenih nejednakosti i kvalitete života. Godine 1989. provedeno je empirijsko istraživanje na reprezentativnom uzorku koje je omogućilo i analizu međugeneracijske i unutargeneracijske društvene pokretljivosti, socijalne distance te vrijednosnih orijentacija. Istraživanje je bilo okosnica za šira institucionalna povezivanja i zahtjevnije zadaće, a realizirao ga je Konzorcij instituta društvenih znanosti Jugoslavije kao dio međurepubličko-pokrajinskog projekta “Struktura jugoslavenskog društva’’. Istraživanje je provedeno u svim republikama i pokrajinama Jugoslavije iako ne svugdje s podjednakim uspjehom (Zajednica 62


Djelatnost i razvoj Instituta

za znanstveni rad Slovenije odbila je financiranje projekta pa je terensko istraživanje u Sloveniji, za razliku od ostalih republika, provedeno poslije prvih višestranačkih izbora, a poduzorci privrednih i političkih elita nisu uopće obavljeni). Institut je bio koordinator i organizator cijelog projekta te realizator istraživanja društvene strukture Hrvatske. U Hrvatskoj je instrument za prikupljanje podataka sadržavao dodatni dio koji se odnosio na međunacionalne odnose. Provedbom ovog istraživanja i onog iz 1984. godine stvoren je osnovni fond sociologijskih, demografskih i drugih podataka o dominantnim socijalnim procesima koji tvore socijalnu strukturu socijalističke Hrvatske. Time su stvorene znanstvene pretpostavke za nastavak takvih istraživanja u promijenjenim društvenim okolnostima. Međutim, namjera da se empirijsko istraživanje ponovi, što bi omogućilo da se očitavanjem podataka u različitim vremenskim presjecima registriraju promjene u strukturi društva, nije ostvarena: prijedlog projekta 1992. godine tadašnje Ministarstvo znanosti nije prihvatilo, a neki istraživači koji su bili predviđeni za rad na tom projektu, proglašeni su “tehnološkim viškom” i sve do 1997. godine su bili isključeni iz istraživačkog procesa. Kako u okviru IDIZ-a rad na istraživanju društvene strukture više nije bio moguć, isključeni članovi radne grupe i nekoliko njihovih suradnika osnovali su nevladinu organizaciju Centar za istraživanje tranzicije i civilnog društva. Zahvaljujući spletu povoljnih okolnosti istraživači s University of Indiana i University of Wyoming prihvatili su s novoosnovanim Centrom suradnju na provođenju još jednog istraživanja socijalne strukture u Hrvatskoj. To je omogućilo financijsku potporu zaklade International Research and Exchanges Board pa je 1996. godine obavljeno istraživanje komparabilno s dva prethodna. Uzorkom nije obuhvaćena Istočna Slavonija jer tada još nije bila reintegrirana u prostor Republike Hrvatske. Upitnik je, pored pitanja nužnih za održanje kontinuiteta, sadržavao niz pitanja kojima se htjelo sociološki snimiti “postolujno’’ doba te bateriju pitanja o ratnim stradanjima. Nakon 2000. godine, kadrovskim i organizacijskim jačanjem IDIZ-a, stvoreni su povoljniji uvjeti za istraživački rad. Četiri projekta - iz područja sociologije prostora, sociologije religije, sociologije znanosti i sociologije mladih - organizirala su zajedničko istraživanje u koje su uključeni i oni dijelovi koji su se ranije odnosili na probleme 63


Djelatnost i razvoj Instituta

društvene strukture pa je tako osigurana usporedivost s rezultatima triju ranijih istraživanja. Terensko istraživanje, u kojem su i ovoga puta dodani poduzorci za privrednu i političku elitu, provedeno je 2004. godine na reprezentativnom uzorku punoljetnog stanovništva. Posljednje, peto istraživanje se bavi odnosom stratifikacije i društvenih vrijednosti te u tom segmentu osigurava usporedivost s prethodna četiri istraživanja. Terensko istraživanje ovog projekta obavljeno je 2010. godine na reprezentativnom uzorku. Iako je bilo planirano, nisu anketirane privredne i političke elite zbog nedostatnih sredstava. Prikazanim istraživanjima stvoren je osnovni fond sociologijskih, demografskih i drugih podataka o socijalnoj strukturi Hrvatske i socijalnim procesima koji određuju tijek kretanja hrvatskog društva. Ti podaci i znanja mogu pomoći i svakoj novoj ozbiljnoj sociološkoj analizi društvene strukture suvremene Hrvatske. Osim za izradu niza knjiga, časopisa i zbornika u kojima su prikazani rezultati spomenutih istraživanja, podaci su poslužili i pri izradi nekoliko doktorata. Projekt istraživanja strukture hrvatskog društva je, dakako, neprestano otvoren i čeka neke nove mlade istraživače koji će se sukobiti s ograničenjima i preprekama što ih strukture postavljaju.

2.2. Istraživanja sela, grada i prostora (Dušica Seferagić, Anđelina Svirčić Gotovac) Sociološka istraživanja sela, grada i prostora započela su razvojem dijela spomenutih disciplina i prije osnutka Institutu za društvena istraživanja 1964. godine. Naime, ruralni sociolozi (tzv. ruralnosociološko jezgro) djelovali su u časopisu Sociologija sela koji je pokrenut 1963. godine pri tadašnjem Agrarnom institutu. Grupa istraživača sela i ruralnih sociologa pri Odjelu za sociologiju sela tog instituta pokrenula je časopis te započela intenzivan i vrlo vrijedan rad na prvim ruralno-sociološkim projektima i istraživanjima kroz cijelo sljedeće desetljeće, a njihov se rad nastavio i dugi niz godina kasnije. U Institutu za društvena istraživanja su od početka postojali zasebni istraživački centri, a među njima i Centar za sociologiju sela koji kasnije postaje Centar za sociologiju sela, grada i prostora. Sve promjene u istraživanjima uvjetovane su promjenama u društvu, odnosno prostoru. Istraživane su neke od osnovnih ruralnih tema kao što su 64


Djelatnost i razvoj Instituta

društveni procesi u selu, struktura seoskog stanovništva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, agrarna i ruralna politika, te svi procesi specifični za tadašnji socijalistički sustav i transformaciju sela i seoskog stanovništva kao što su deagrarizacija i napuštanje poljoprivredne djelatnosti, deruralizacija, negativni demografski procesi kao depopulacija i ruralni egzodus, položaj seoske žene i feminizacija poljoprivrede. Te istraživačke teme omogućile su da se prikažu socijalne, ekonomske, političke i kulturne promjene u tadašnjem selu. Tadašnja istraživanja pokazala su da je u selu došlo do sve intenzivnije heterogenizacije socijalne strukture sela i da stanovnici sela sve manje žive samo od poljoprivrede. Kako je veličina prosječnog poljoprivrednog posjeda u 1960-ima iznosila manje od 3 ha, što je bio jedan od manjih posjeda u Europi, to je uzrokovalo brojne probleme u ekonomskom i socijalnom položaju poljoprivrede i uopće života na selu. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, kao osnovnu jedinicu poljoprivredne proizvodnje na selu, sačinjavali su članovi zaposleni izvan primarnog sektora i poljoprivrede, odnosno njihovi članovi bili su zaposleni u sekundarnom i tercijarnom sektoru, a rad na poljoprivrednom gospodarstvu mogao se nazvati povremenim ili mješovitim na kojem je radio tzv. sloj seljaka-radnika. Sve to vodilo je slabljenju poljoprivrede koje se u sljedećim desetljećima samo pogoršavalo. Hrvatska je postajala sve više samo urbano-industrijsko društvo koje je zanemarivalo selo i seoske vrijednosti. Ruralni sociolozi oslanjali su se mahom na francusku ruralnu sociologiju H. Mendrasa s tezom o pluralitetu seljačkih društava kao različitih, ali su se opredijelili za teorije M. Jolliveta o “nemilosrdnom kotaču povijesti” koji je uništio autohtona obilježja sela na općoj razini, te B. Kaysera o razvojnim fazama ruralnog sustava (kompoziciji, dekompoziciji i rekompoziciji). Tako je započet i rad na tipologiji ruralnih sredina u nas baziran na tipološkoj ljestvici, a prema socio-kulturnim obilježjima. Sve važnije nalaze iz istraživanja ruralnih sociologa, kako iz Instituta tako i ostalih srodnih institucija i disciplina (agroekonomske, agrarne, etnološke, povijesne i dr.), redovito je objavljivao časopis Sociologija sela. Tako je časopis postao neizostavno vrelo spoznaja o selu i seljaštvu ne samo na razini Hrvatske nego i šire, a ruralni sociolozi iz Instituta okupljeni oko časopisa, aktualizirali su ruralno-društvene fenomene i ruralnosociološku terminologiju. Postojala je i vrlo jaka suradnja institutskih sociologa sela s 65


Djelatnost i razvoj Instituta

kolegama iz drugih bivših jugoslavenskih republika, a njihov rad je prepoznat i iznimno vrednovan. Može se reći da su u hrvatskim okvirima časopis i ruralni sociolozi oko njega, a time i Institut, ustanovili ruralnu sociologiju u istraživačkom, disciplinarnom i akademskom smislu. Od 1970-ih počinje intenzivan razvoj urbane sociologije i istraživanja gradskog i prigradskog prostora, naročito Zagreba. Urbani sociolozi bave se svojim, sasvim drukčijim, temama: funkcioniranjem mjesnih zajednica, primarnim i razvijenim potrebama stanovnika te elementima kvalitete života u prostoru (opremljenošću naselja, stanovanjem, zdravstvenim, prehrambenim, kulturnim i drugim ustanovama, sadržajima za slobodno vrijeme i komunalnim standardom). Fenomeni metropolizacije i naseljavanja rubnih gradskih prostora (procesi suburbanizacije) te kvalitete života novostambenih i većinom radničkih naselja (na primjeru Novog Zagreba) samo su neki od značajnih istraživanja u području urbane sociologije započetih u Institutu, a nastavljenih djelomično sve do danas. Ta su istraživanja često služila kao znanstvene podloge prostornom planiranju. Početkom 1980-ih započelo se s istraživačkim projektima o sociokulturnom razvoju, socijalnoj strukturi i kvaliteti života. Ta su se istraživanja provodila više puta tijekom 1980-ih te su se nastavila i u sljedećem desetljeću kao dio tadašnjeg međurepubličkog projekta na razini bivše Jugoslavije sve do osamostaljenja, a nakon toga u nešto smanjenom opsegu. Ti su projekti vodili sustavnom prikupljanju značajnih znanstvenih rezultata iz ruralne i urbane sociologije u Institutu i Hrvatskoj. Nakon toga, odnosno početkom 1990-ih, dolazi do krize i ruralnosocioloških i urbanosocioloških istraživanja uzrokovanih promjenama u zemlji, ali i unutar Instituta. Naime, osamostaljenje Hrvatske i Domovinski rat znatno su utjecali na položaj znanosti uopće, a unutar Instituta ponajviše se kriza očitovala u kadrovskoj (istraživačkoj) deficitarnosti zbog čega je istraživanja bilo nemoguće nastaviti u bivšem sastavu i opsegu. Dijelom su ipak nastavljena krajem 1990-ih i početkom sljedećeg desetljeća. Ruralna sociologija izgubila je značajna imena bilo odlaskom (prijelazom) u druge institucije, bilo odlaskom pojedinih ruralnih sociologa u mirovinu. Također i zbog nastalih promjena u društvu i prostoru (na globalnoj i lokalnoj razini) i institutska istraživanja krenula su u smjeru povezivanja ruralno-urbanih 66


Djelatnost i razvoj Instituta

istraživanja u istraživanja na području sociologije prostora i tzv. ruralno-urbanog kontinuuma. Časopis Sociologija sela također je slijedom spomenutih događaja zapao u svojevrsnu krizu zbog smanjenja istraživanja u području sociologije sela i nedovoljnog broja radova iz ruralnih disciplina te je prvo 1998. godine proširio svoj izdavački i sadržajni profil na ostale sociološke discipline i uveo podnaslov pod nazivom Časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja. Od 2007. godine časopis mijenja ime u Sociologija i prostor te pod tim imenom izlazi i danas. U vremenu tranzicije sociologija sela bavi se brojnim “manjim” temama koje ukazuju na nemoć i nevoljkost države da potakne modernizaciju sela i rast kvalitete života u njemu, dobro poznatim u razvijenim zemljama Zapada. U isto vrijeme demografi su ukazivali na probleme migracija, depopulaciju te nedostatak ruralnog planiranja u cilju revitalizacije sela. Također velik doprinos daju i socijalnoekološka istraživanja. Tijekom i poslije rata sela su najviše stradala, a obnova nije polučila zadovoljavajuće rezultate. Osnovne teme koje su se nastavile istraživati u Institutu bile su naslonjene na neka dosadašnja istraživanja, naročito tema kvalitete života u mreži naselja. Ispitivala se umreženost i opremljenosti naselja unutar mreže, hijerarhizacija naselja u mreži, proces centralizacije i disperzne naseljenosti, opremljenosti susjedstva ili neposredne okoline života na razini Hrvatske i postojećeg teritorijalnog ustroja (od jedinice sela do makroregionalnih centara ili najvećih gradova). Također su istraživane i društvene tranzicijske promjene, tranzicijski kontekst današnjeg društva i društveni akteri u prostoru kao nositelji i pokretači brojnih promjena u prostoru gradova i sela. Društveni akteri (ekonomski, politički, stručni, civilni) ovisno o tipu značajno se razlikuju prema utjecaju i moći u preoblikovanju prostora (oslanjajući se na svjetske autore M. Castellsa – umreženo društvo, A. Giddensa – globalizacijski procesi, S. Sassen – urbana ekonomija i P. Bassanda – tipologija urbanih aktera). Istraživana je i tzv. mobilnost aktera u lokalnim i globalnim okvirima. Tako je ova institutska grupa, iako od 1990-ih znatno smanjena, nastavila dosadašnju istraživačku tradiciju, u nekim temama gotovo neprekinutu. Istraživanja su se temeljila na kvantitativnoj ili kvalitativnoj metodologiji mijenjajući pristupe i metode - od velikih anketnih istraživanja ka kvalitativnima, većinom studijama slučaja potpomognutih polustrukturiranim intervjuima. 67


Djelatnost i razvoj Instituta

Urbana sociologija zadržala je i svoje specifične teme užeg i šireg opsega vezane uz drastične promjene u gradovima poput procesa: gentrifikacije, pauperizacije, izgradnje velikih trgovačkih centara, stambene (rezidencijalne) preizgrađenosti ili poslovne (komercijalne) preizgrađenosti (tzv. neboderizacije), uništenja kulturno-povijesnih jezgara i neadekvatne urbane obnove središta gradova, prometnih problema i gradnje garaža, a sve pod utjecajem kapitala i njegovih promotora (tzv. investitora). Bavila se i temom tzv. točkastog planiranja te nestanka urbanizma kao značajne i interdisciplinarne struke koja uključuje i sociologiju kao društvenu znanost u procesu planiranja, ali interdisciplinarnost danas nedostaje u dugoročnom i sustavnom procesu planiranja prostora (ruralnog i urbanog). Ruralni i urbani sociolozi tijekom svih dosadašnjih godina rada u Institutu trudili su se rezultate svojih istraživanja učiniti primjenjivima i korisnima organizirajući brojne skupove (znanstvene i stručne) te nastupajući u medijima. S obzirom da su se problemi ruralnih i urbanih prostora kod nas s tranzicijskim periodom intenzivirali, pokušavalo se aktivno djelovati na ublažavanju istih na temelju rezultata rada i suradnjom s različitim društvenim akterima. Također su nastavili suradnju sa susjednim zemljama, naročito Slovenijom i Srbijom, koja je ponovo aktualizirana zadnjih godina vođena činjenicom postojanja sličnih društvenih i prostornih promjena te stoga i potrebe za suradnjom. Mnoge kolege iz regije suradnici su na institutskim projektima, znanstvenim publikacijama i organiziranim skupovima vezanima uz aktualne prostorne teme.

2.3. Istraživanja kulture (Mladen Labus, Mirjana Adamović, Ana Maskalan) Razvoj istraživačkog područja kulture započeo je krajem 1960-ih godina te je u cjelini imao karakteristike sukladne višeznačnom konceptu kulture koji, u društvenim i humanističkim znanostima u najširem smislu, podrazumijeva istraživanje brojnih ideja i kulturnih faktora vezanih uz simboličko ekspresivnu komponentu društvenog života. Tematska i metodološka raznovrsnost su stoga osnovna obilježja razvoja područja kulture. Tematski pregled pokazuje da se područje počelo razvi68


Djelatnost i razvoj Instituta

jati sociološkim istraživanjem društvenog upravljanja u kulturnim ustanovama. Tim su projektom stvorene teorijsko-metodologijske osnove za daljnja istraživanja koja su se bavila kulturnom situacijom u općinama Hrvatske te analizom društvenog položaja i kulturne uloge likovnih umjetnika, kulturnim amaterizmom te razvojem izdavačke djelatnosti. Kulturološke teme su istraživane i kroz stilove života i budžet slobodnog vremena s obzirom na profesionalne, ekonomske, obrazovne i kulturne determinante. Pojedini istraživački projekti, kojima su u fokusu bile teme iz područja sociologije sporta i igre, dali su svojim rezultatima važan doprinos razvoju posebnih sociologija. Istraživanja morfologije slobodnog vremena na različitim uzorcima bila su inspirirana sličnim, komparativnim, međunarodnim istraživanjima. Teme razvijane kroz sociologiju naselja obuhvaćale su kulturni život, procese i odnose na selu, tradicionalnu kulturu i slobodno vrijeme. Osim toga, istraživana je interakcija kulturnih procesa velikog grada (Zagreba) i njegove neposredne okolice te načini provođenja slobodnog vremena njegovih stanovnika. Također, masovna kultura i slobodno vrijeme pojavljuju se u tematskom fokusu istraživača/ica zainteresiranih za suvremene forme kulture i tada započete procese kulturne globalizacije. U posljednjih desetak godina istraživanja su usmjerena prema rodnim i kulturološkim studijima, a osnovni istraživački pojmovi, koji se koriste u proučavanju kulturnih obrazaca i identiteta, su društvena i rodna moć, odnos kulture i Drugih, marginalizirani identiteti, kulturna hijerarhija i represija te multikulturalizam. Konstantna značajka provođenih istraživanja u području kulture je njihova interdisciplinarnost. Metodološki pristup izabranim temama bio je u suglasju s orijentacijom Instituta ka provođenju kompleksnih, teorijski dobro fundiranih istraživanja čiji su nalazi empirijski verificirani te društveno relevantni. Metodološka raznovrsnost još je jedna odlika tih istraživanja jer su u njima primjenjuju ne samo kvantitativne metode, nego se još od 1980ih godina primjenjuju i razvijaju kvalitativne metode istraživanja, posebice analiza sadržaja. Rezultati rada te znanstveni i društveni doprinos ovoga područja značajni su za kulturu hrvatskog društva. Istraživanje o društvenim procesima i vrednotama provedeno tijekom 1960-ih godina ukazalo je na prve znakove krize ondašnjeg društvenog sistema kao i njegovih ideoloških aktera. Istraži69


Djelatnost i razvoj Instituta

vanjem o likovnim umjetnicima (kroz tri generacije slikara i kipara) te likovnoj kritici, koja je analizirana u razdoblju od 1945. - 1967. godine, ukazalo se na međugeneracijske razlike umjetnika kao i na tendencije razvoja likovne kritike koja je pratila njihov razvoj. Istraživanjem o izdavačkoj djelatnosti analizirana je kulturna politika prema izdavaštvu kroz petnaestak godina, način njezinog financiranja te sadržajni zaokreti u izdavačkoj djelatnosti a slično istraživanje, jednim dijelom usmjereno ka evaluaciji kulturne politike, provedeno je krajem 2000-ih. Na prijelazu 1960-ih na 1970-e godine istraživanje o kulturnoj situaciji općina i regija u Hrvatskoj, upotrebom mješovite metodologije, omogućilo je dublje uvide u kulturni razvoj Hrvatske toga vremena. Osamdesetih godina nastao je i niz vrijednih znanstvenih radova o području masovne kulture i to zahvaljujući rezultatima analize sadržaja tada vrlo popularnih ljubavnih romana i stripova. Na taj se način došlo do značajnih uvida vezanih uz konceptualizaciju kulture i kulturne hijerarhizacije te vrijednosti hrvatskog društva. U posljednjih desetak godina provedena su opsežna teorijska istraživanja iz kojih je izveden određeni broj empirijskih analiza. Teorijsko-metodologijski pristup prvog takvog istraživačkog projekta započetog sredinom 2000-ih proizašao je iz filozofijskih i socioloških razmatranja naravi i funkcije simbola te od teze o čovjeku kao simboličkom biću ili biću kulture. U tom su razdoblju izvedena istraživanja koja su po prvi puta u Hrvatskoj empirijski pokazala prisutnost kulturnih obilježja rodne hijerarhije u povijesti i to kroz opsežnu analizu sadržaja Hrvatskog općeg leksikona. Spolno/rodna stratifikacija praćena je u svim zastupljenim djelatnostima u Leksikonu pa je ta analiza, zajedno s kvalitativnom, dala nove uvide u pitanje zašto je ženski rod u nerazmjerno manjoj mjeri od muškog upisan u povijesno vrijeme. To je istraživanje također dalo interdisciplinarni uvid u različita područja ljudskog stvaralaštva (povijest, znanost, filozofija, likovna umjetnost, ples, glazbena umjetnost itd.). Drugo važno istraživanje u tom razdoblju bavilo se analizom prostora, odnosno analizom naziva imena ulica i trgova u Republici Hrvatskoj. Rezultati su pokazali kako ženski rod nije vrednovan u javnom prostoru te kako su u imenima ulica i trgova najčešće prisutni kanonski simboli (sakralni i mitski likovi, likovi iz značajnih književnih djela, a tek 70


Djelatnost i razvoj Instituta

potom u manjoj mjeri stvarne povijesne osobe). Slične rezultate pokazala je i analiza spomeničke baštine Grada Zagreba jer su stvarne osobe skoro pa neprisutne u javnom prostoru, dok su najčešći ženski aktovi, bezimene reprezentacije idealiziranog majčinstva, sakralni ženski likovi i slično. Posljednji projekt išao je smjerom proučavanja različitih identiteta i njihovih kulturnih varijeteta i u tome je u potpunom suglasju s najnovijom teorijom u istraživačkom polju. Rezultati istraživanja provedenog 2007. – 2008. pokazali su distribuciju i domete društvene moći žena u politici, ekonomiji i posebno kulturnom sektoru. Empirijski dio istraživanja bio je proveden kvalitativnom metodologijom na uzorku upravljačke ženske kulturne elite a rezultati istraživanja dali su temelj za oblikovanje niza preporuka usmjerenih ka kulturnim i rodnim politikama u javnom, privatnom i civilnom sektoru kulture. Posljednjih nekoliko godina nastavljaju se uglavnom teorijska, interdisciplinarna istraživanja kulture Drugih u odnosu na dominantnu kulturu te simbolički obrasci pripisani raznim kategorijama Drugih. Taj se projekt nadalje razvija u dva smjera. U prvom redu ispituju se onto-antropološke i sociološke perspektive promjene tipova kulturnih identiteta unutar procesa globalizacije, modernizma i postmodernizma, pri čemu se prati rekonceptualizacija i redefinicija kulturnog identiteta iz pojmovnog diskursa u diskurs kulturnog praksisa. Također, iz pozicije filozofije kulture rekonstruira se proces transformacije kolektivnih identiteta u metafizički utemeljene identitete te se razmatraju pojedini aspekti politike identiteta a posebno oni koji su po svojoj naravi diskriminacijski. Pored navedenog, taj smjer istraživanja koncentrirao se na povijest teorijske misli o kulturi, umjetnosti i estetici kao i na djela hrvatskih teoretičara umjetnosti. Također, objavljen je kompendij tekstova koji iz različitih uglova sumiraju sociologiju kulture kao kulturologijsku disciplinu i njezin odnos prema sociokulturnoj antropologiji i filozofiji kulture. Drugi istraživački smjer koncentriran je na rodna obilježja kulture. On, između ostaloga, obuhvaća istraživanje identiteta posredovanih tehnologijom čime se ostvaruje odmak od njihova tradicionalnog značenja. U okviru takvog pristupa analizirani su kiberkulturni narativi koji počivaju na utopijskim idejama informacijske tehnologije kao one koja promiče individualne slobode te potiče neograničenost intelektualnih i umjetničkih 71


Djelatnost i razvoj Instituta

izražaja. Na tom tragu poduzeta su istraživanja utjecaja medija na kreiranje tjelesnog identiteta, odnosno istražuje se utjecaj globalizacijskih procesa i kapitalizma na oblikovanje tijela i značenja koje tijelo ima u suvremenosti. Također, istraživački interes odnedavno je usmjeren prema “posebnim kulturama”, prvenstveno prema “kulturi straha” i “kulturi mira” kao teorijskim i političkim konceptima koji se u posljednjih nekoliko desetljeća pojavljuju u sklopu pokušaja objašnjenja vrijednosne supstance modernih društava.

2.4. Istraživanja religije (Dinka Marinović Jerolimov, Ankica Marinović) Istraživanja religije u Institutu se kontinuirano odvijaju od 1967. godine kada je utemeljen Odjel za izučavanje ateizma i religije, kasnije preimenovan u Radnu grupu. Religija (i religioznost kao njezin individualni izraz) od početnih istraživanja poimala se kao složena, višedimenzionalna pojava koja ima različite oblike (institucionalne i izvaninstitucionalne), različite uloge (javne i privatne), različite sadržaje, različite razine (individualnu, užu i širu grupnu, te društvenu), različite aspekte (povijesne, pravne, sociološke, psihološke, filozofske, teološke), različite tipove (crkvene i necrkvene) itd. Stoga je od samih početaka postojala svijest o tome da je istraživanje s aspekta jedne znanstvene discipline nužno nedovoljno i ograničeno, ne samo pristupom nego i metodama. Tako su i započeta interdisciplinarna (filozofska i sociološka) istraživanja najrasprostranjenije tradicionalne crkvene religioznosti i nereligioznosti (posebno ateizma). Iako su se u najvećem opsegu provodila empirijska sociološka istraživanja, spoznaje o religijskom fenomenu nastojalo se proširivati filozofskim i socijalno-psihologijskim uvidima, istraživanjem pravnih aspekata položaja vjerskih zajednica, te istraživanjima unutarcrkvene situacije (osobito u svjetlu poruka II. koncila). U tom cilju je Radna grupa okupljala široki krug vanjskih suradnika – filozofa, sociologa, pravnika i teologa, nastojeći steći što šire znanstvene spoznaje i uvide, a također i u javno-političkoj sferi razvijati svijest o složenosti i višedimenzionalnosti religije i religioznosti na individualnoj, grupnoj, institucionalnoj i široj društvenoj razini. Uvažavajući relevantne svjetske znanstvene uvide, religioznost i nereligioznost od početaka istraživanja se ne poimaju kao dihotomija, nego 72


Djelatnost i razvoj Instituta

(idealno-tipski) kao kontinuum od potpune religioznosti do potpune nereligioznosti, s nizom prijelaznih stupnjeva, gdje se miješaju komponente religioznosti s komponentama nereligioznosti. Ovo važno teorijsko/metodologijsko polazište usmjeravalo je empirijska istraživanja prema širini fenomena, te je bilo znanstveno utemeljeno uporište značajno za nadilaženje pojednostavljivanja u kontekstu ideologijski negativnog kvalificiranja religije, crkve i religioznih ljudi u društvu u razdoblju socijalizma. Naime, za istraživanje fenomena religije i ateizma posebno je važan njihov tretman u sociokulturnom i političkom kontekstu u kojem egzistiraju, tj. je li društveno poželjan konformistički obrazac nereligioznost (ateizam) ili religioznost. Empirijska sociološka istraživanja religioznosti i nereligioznosti obuhvaćala su do kraja 1980-ih godina prvenstveno najrasprostranjeniju tradicionalnu crkvenu religiju i religioznost obuhvaćajući tematski različite elemente: rasprostranjenost religioznosti i nereligioznosti u općoj populaciji, u određenoj regiji (zagrebačkoj) i u pojedinim segmentima populacije (srednjoškolci, seoska mladež); religijsko strukturne elemente, gdje se istraživala ne/religioznost u svim njezinim temeljnim dimenzijama (identifikacije, vjerovanja, prakse, iskustva i posljedica u svakodnevnom životu); položaj i ulogu religije i crkve na razini užih kolektiviteta (obitelji, škole) i širih (nacionalne i klasno/slojne pripadnosti) kao i pravnog položaja vjerskih zajednica u društvu. Empirijska istraživanja bila su u tom razdoblju teorijski utemeljena na široko prihvaćenoj tezi o sekularizaciji modernih industrijskih društava. Naglasak je tada bio na marksističkom konceptu religije kao alijenacije, no s vremenom su se uočavale ograničenosti toga koncepta te su se istraživanja krajem 1980-ih usmjerila na religiologijski pristup. To se odnosi na teorijske radove o kritičkoj analizi teorijskih orijentacija u proučavanju religije i ateizma u svijetu i u Hrvatskoj te o kritičkoj analizi metodologijskih dosega empirijskih istraživanja provedenih u tadašnjem sociokulturnom kontekstu. Longitudinalna istraživanja religioznosti u zagrebačkoj regiji (1969., 1972., 1982. i 1999. godine), te sociokulturnog razvoja u Hrvatskoj, gdje su se pratile osnovne religijske varijable (1984., 1989., 1996. godine), te opsežnije istraživanje religijske situacije 2004. godine, a u sklopu međunarodnog projekta International Social Survey Programme i 2009. godine, omogućila su uvid u religijske promjene i njihove sociostrukturne, sociokultur73


Djelatnost i razvoj Instituta

ne (vrijednosne) i političke korelate u razdoblju socijalizma i u tranzicijsko transformacijskom razdoblju, tj. u kontekstu dubokih političkih i socijalnih promjena. Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih te nadalje, teorijska i empirijska istraživanja su se tematski širila na manjinsku religioznost, a teorijski se proširivao pojam necrkvene religioznosti, nereligioznosti i ateizma. U kontekstu promjene položaja religije i vjerskih zajednica u društvu i njihove prisutnosti u javnom prostoru i obrazovnom sustavu, istraživanja su obuhvaćala religijsko obrazovanje, religiju u tiskanim medijima, religiju i diskriminaciju te se po prvi puta iz sociologijskog vidika počeo istraživati odnos religije i zdravlja. Iako su se u velikoj mjeri koristile kvantitativne metode (anketa), od samih početaka istraživanja religije u istraživačkoj grupi je svijest o kompleksnosti fenomena usmjerila empirijska istraživanja i na korištenje kvalitativnih metoda (opservacija, intervjua, analize sadržaja različitih svjetovnih i crkvenih dokumenata, vjerskog i svjetovnog tiska, pravnih dokumenata, te analize slučaja) kako u istraživanjima tradicionalne crkvene religije i religioznosti, tako osobito manjinske religioznosti koja je u velikoj mjeri komunitarnog karaktera, te su joj kvalitativne metode i primjerenije. Teorijski se oslanjajući na svjetski relevantne koncepte sekularizacije/ desekularizacije, privatizacije/deprivatizacije te povratak svetom, religijske promjene u Hrvatskoj promatraju se nakon 1990. u kontekstu dubokih društvenih i političkih promjena te globalizacije, modernizacije i postmodernih tendencija. Utvrđeno opadanje religioznosti unutar crkava judeo-kršćanske tradicije na Zapadu s jedne strane, te kontinuirana vitalnost religije u svijetu, rast novih religijskih pokreta i New Age religioznosti, rast pučke religioznosti i porast religijskog fundamentalizma s druge strane, ukazuju na kreativnu napetost između “sekularizirajućih” i “revitalizirajućih” tendencija. U kontekstu utvrđenog trenda opadanja religioznosti unutar kršćanskih crkava na Zapadu, kontinuirano istraživanje tradicionalne crkvene religioznosti u Hrvatskoj omogućilo je znanstvene uvide koji su pokazali da se u nas odvija suprotan proces, tj. proces jačanja tradicionalne crkvene religioznosti kolektivističkog tipa, posebno katoličanstva koje sadrži određenu manifestnu sociokulturnu i nacionalnu identifikaciju. Utvrđeno je također 74


Djelatnost i razvoj Instituta

da su u Hrvatskoj prisutne promjene karakteristične za većinu tranzicijskih zemalja: promjena položaja i uloge religije i vjerskih zajednica, promjena odnosa države i vjerskih zajednica, povezanost religijskog i nacionalnog, povezanost religije i politike te porast novih religijskih pokreta i tzv. novodobne religioznosti. Nalazi longitudinalnih istraživanja su pokazali da je u Hrvatskoj (uz to što kontinuirano postoji visoka razina konfesionalne identifikacije s katoličanstvom) nakon 1990. došlo da značajnog porasta religioznosti u svim njezinim ključnim dimenzijama, da dominiraju oblici religioznosti vezani uz socijalizaciju u obitelji, svetkovanje blagdana i običaja i osobito uz religijsko obilježavanje životnih ciklusa, što čini zajednički tradicionalni kulturni obrazac ne samo religioznih, nego i manje religioznih i nereligioznih dijelova populacije. Također je potvrđen postojeći sociodemografski obrazac kao podloga veće religioznosti (starija životna dob, žene, niži stupanj školske spreme, ruralna područja, manje razvijene regije), odnosno nereligioznosti (mlađa životna dob, muškarci, veći stupanj školske spreme, urbana područja, razvijenije regije). No, utvrđeno je i da su se razlike, koje su u tom smislu postojale između različitih društvenih grupa, u pojedinim slučajevima smanjile. Analize su pokazale da se uz procese revitalizacije, desekularizacije i deprivatizacije, na individualnoj razini uočavaju naznake paralelnog postojanja i suprotnih procesa. To se očituje u različitom opsegu prihvaćanja temeljnih crkvenih vjerovanja, paralelnom usvajanju alternativnih izvancrkvenih vjerovanja, raskoraku između (više) razine vjerovanja i (niže) razine religijske prakse, te u odstupanju stavova ispitanika od crkvenih moralnih normi, a posebno u smislu tih razlika unutar religiozno identificirane populacije. Religioznost se, dakle, pokazuje kao nehomogena pojava, a to se, donekle može reći i za nereligioznost, gdje se dijelom, na razini običaja i obreda prijelaza također prenosi religijska tradicija. To religijsku situaciju u Hrvatskoj čini složenom iako gotovo monokonfesionalno i mononacionalno društvo ne odaje na prvi pogled takvu sliku. Znanstveni dosezi istraživanja u području religije, religioznosti i nereligioznosti mogu se sažeti na sljedeće: a) primjena relevantnih teorijskih pristupa primjerenih religijskoj situaciji u Hrvatskoj, heuristički plodnih za objašnjenje pojedinih aspekata religijskog fenomena, uz primjenu ade75


Djelatnost i razvoj Instituta

kvatnih istraživačkih metoda; b) uvid u kontinuitet i promjene u rasprostranjenosti i strukturi tradicionalne crkvene religioznosti, što su omogućila longitudinalna istraživanja provođena tijekom više od četiri desetljeća, odnosno stjecanje znanstvenih uvida u povezanost društvenih i religijskih promjena; c) praćenje kontinuirane “napetosti” u odnosu religije i politike, države i crkve, te crkve u javnom prostoru, tj. širenje znanstvenih spoznaja o integrativnim ili dezintegrativnim (potencijalno konfliktnim i diskriminirajućim) elementima u tim odnosima, imajući u tom kontekstu u vidu i manje vjerske zajednice; d) uvid u manjinsku religioznost gdje se (i šire kulturološki) posebnim doprinosom smatra prikaz njihova djelovanja u kontekstu registriranih vjerskih zajednica u Hrvatskoj; e) teorijsko i empirijsko istraživanja nereligioznosti i ateizma koje je u nas kao zasebna tema započelo na samom početku 1990-ih dok u svjetskim okvirima postaje istraživačka tema tek posljednjih desetak godina; e) tematsko širenje na (i u svjetskim razmjerima) sociološki neistražen odnos religije i zdravlja. Sažeto iznesene znanstvene spoznaje i dosezi grupe za istraživanje religioznosti i nereligioznosti značajno su doprinijeli razvoju sociologije religije u bivšoj državi i Republici Hrvatskoj te obogatili spoznaje o razvoju hrvatskog društva. Rezultati naših istraživanja doprinos su i širenju znanstvenih spoznaja o religijskoj situaciji u tranzicijskim postsocijalističkim zemljama Centralne i Istočne Europe. U javnim istupima, bilo u znanstvenoj zajednici ili široj javnosti u medijima, znanstvenici grupe za istraživanje religioznosti i nereligioznosti zalažu se za uvažavanje znanstveno utemeljenih činjenica o ovom osjetljivom individualnom i društvenom fenomenu te za njegovanje pluralizma, dijaloga i tolerancije kada su u pitanju međusobni odnosi države i vjerskih zajednica, vjerskih zajednica međusobno, te različitih svjetonazora, bilo religijskih ili nereligijskih, u međuljudskim odnosima. Skupština grada Zagreba je 1969. godine dodijelila Radnoj grupi za istraživanje ateizma i religije Nagradu grada Zagreba “za znanstveni rad u istraživanjima fenomena ateizma i religije”.

76


Djelatnost i razvoj Instituta

2.5. Rodna istraživanja (Mladen Labus, Ana Maskalan, Mirjana Adamović) Rodna istraživanja u IDIZ-u započinju odmah po njegovu osnivanju prateći suvremene trendove kako u odabiru istraživačkih tema, tako i u korištenju istraživačke metodologije. Nužno se fokusirajući na interdisciplinarnost, znanstvenici IDIZ-a su uspješno kombinirali sociološke, psihološke i filozofske spoznaje kako bi ostvarili značajan teorijski i analitički doprinos istraživanjima roda i načina na koji se on posreduje u odnosu na pitanja društvene moći i društvene pravednosti. Ispreplićući istraživanja roda s istraživanjima ostalih aspekata društvenosti i življenog iskustva, znanstvenici i suradnici IDIZ-a su svojim refleksijama normi, vrijednosti i praksi, koje se nalaze u temelju društvenih struktura rodne diferencijacije, nadišli stroge znanstvene okvire te ostvarili značajan kulturni, društveni i javno-politički doprinos. Rana istraživanja roda započeta šezdesetih godina odvijala su se u okvirima sociologije obitelji te su imala dva smjera: istraživanja seoske porodice u Jugoslaviji i istraživanja utjecaja zaposlenosti žena na strukturu i funkciju porodice. Rezultati istraživanja koji su potvrdili promjenu strukture i preobražaj temeljnih funkcija obitelji na selu kao i promjenu unutargeneracijskih i međugeneracijskih odnosa, također su pokazali i jačanje demokratskih naspram tradicionalno-patrijarhalnih obrazaca unutarobiteljskih odnosa očitovanih, između ostaloga, u tome što je sve više žena preuzimalo ekonomsku ulogu na gospodarstvu. Na posljednje su se, sedamdesetih godina, prirodno nadovezala istraživanja o utjecaju zapošljavanja žena izvan domaćinstva i promjena njihova položaja s obzirom na strukturu i funkcije gradskih obitelji. Također, ispitivani su njihovi stavovi o vlastitom položaju u društvu i obitelji. Ova su istraživanja s vremenom nadrasla nacionalni kontekst prerastavši osamdesetih godina (do 1991.) u međunarodne komparativne istraživačke projekte u kojima su evaluirane mjere poticanja fertiliteta, izvedena komparativna istraživanja seoskih obitelji u Europi te analizirane promjene u načinu roditeljskog života i vrijednostima. Devedesetih godina naovamo zabilježen je pomak istraživačkog interesa, opet u skladu s dominantnim međunarodnim trendovima, na rodnu 77


Djelatnost i razvoj Instituta

problematiku u javnoj sferi s obzirom na političke, znanstvene, obrazovne i kulturne aspekte. Utoliko se posebna pažnja posvećuje istraživanjima rodnog identiteta i spolne diferencijacije u znanosti, obrazovanju, u populaciji mladih, u upravljačkim elitama, u javnom prostoru i vremenu, u medijima i umjetnosti te suvremenim društvenim pokretima. Istraživanja spolne diferencijacije profesionalnog položaja i produktivnosti mladih istraživača/ica započinju još krajem osamdesetih godina pružajući dragocjen uvid u karijere i položaj žena u socijalnoj organizaciji znanosti te u njihove znanstvene performanse. Rezultati tih istraživanja su pokazali kako istraživačice sporije i rjeđe stječu znanstvene stupnjeve, rjeđe zauzimaju visoke znanstvene pozicije u istraživačkim institucijama, minimalno sudjeluju u strukturi moći u znanosti u cjelini kao i da su slabije plaćene od svojih muških kolega. Slijedom ovih nalaza uslijedila su istraživanja znanstvene produktivnosti istraživačica, organizirana je međunarodna znanstvena konferencija na temu žena u znanosti i tehnologiji te su izdane publikacije u kojima su iznijeti rezultati europskih komparativnih istraživanja ove teme kao i specifičnosti hrvatske znanstvene zajednice. U okviru istraživanja vrijednosnog sustava mladeži i društvenih promjena u Hrvatskoj krajem devedesetih, poseban je naglasak stavljen na stjecanje uvida u društvenu “sliku” žena i kreiranje te “slike” u školskom diskursu. Uz prikaz osnovnih karakteristika društvenog konteksta i društvenog položaja žena u socijalističkom i post-socijalističkom razdoblju, istraživana je prezentacija žena u udžbenicima književnosti namijenjenih programima osnovnoškolske i gimnazijske nastave. Unatoč emancipatorskoj ulozi škole, nalazi su pokazali kako su žene u udžbenicima stereotipno predstavljene te slabije zastupljene od muškaraca, čime se mladima prenosi patrijarhalni model koji podržava nejednak (neravnopravan) društveni i obiteljski položaj žena. Ovo je istraživanje u sljedećem desetljeću preseljeno u regionalni kontekst s istraživačkom i primijenjenom ulogom osiguravanja rodne ravnopravnosti u osnovnoškolskom obrazovanju. Također, u tom se razdoblju ističe niz istraživanja poduzetih na učenicima srednjih škola u kojima su ispitivana značenja odnosa s roditeljima različitog spola na razvoj ličnosti u adolescenciji, obiteljska kohezivnost i zadovoljstvo životom djevojaka i mladića iz sela i grada te regionalne i rodne razlike u vrijednosnim stavovima 78


Djelatnost i razvoj Instituta

srednjoškolaca, koji su omogućili značajan uvid u razumijevanje relevantnosti rodnih podjela u uvjetima suvremenih društvenih promjena. Posljedice ovih promjena na društveni položaj žena, osobito u kontekstu ekonomske tranzicije zemalja jugoistočne Europe, istraživane su i kroz ispitivanje stavova prema ženskom zapošljavanju i rodnim ulogama uspješno nastavljajući tradiciju IDIZ-ovih istraživanja promjena ženske ekonomske uloge i društvenog položaja. Sredinom 2000-ih provedeno je istraživanje koje ispituje rasprostranjenost i strukturu nasilja nad osobama homoseksualne i biseksualne orijentacije, dok su u drugoj polovici 2000-ih istraživači/ice i suradnici/ice IDIZ-a poduzeli ekstenzivno istraživanje percepcije, iskustava i stavova o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj. Pritom su analizirali iskustva rodne diskriminacije tijekom školovanja i stavove prema rodnoj diskriminaciji u obrazovanju, rodnu (ne)ravnopravnost i diskriminaciju u obiteljskim odnosima, rodne stereotipe te razvijali instrumente za mjerenje rodnih uloga. Rezultati potonjeg istraživanja poslužili su ne samo kao znanstvena osnova pri stvaranju hrvatske nacionalne strategije za ravnopravnost spolova, već su pokazali i napredak hrvatskog društva s obzirom na pitanja rodne ravnopravnosti kao integralnog dijela razvoja društvene pravednosti kojoj su, vjerujemo, bitno doprinijeli svojim dugogodišnjim radom i znanstvenici IDIZ-a. Metodologija rodnih istraživanja razvijala se u skladu s istraživačkim područjima u kojima su se pojedina istraživanja provodila dok novije rodne analize teorijski prate saznanja u području sociologije, filozofije i psihologije roda, ali i suvremene (post)feminističke teorije. Interdisciplinarnost i širenje fokusa rodnih istraživanja posebno su se očitovali u provedenim analizama simbola rodne/spolne moći upisanih u hrvatski javni prostor i vrijeme/povijest. Empirijsko i teorijsko istraživanje rodnih aspekata imena ulica i trgova u Republici Hrvatskoj te značajnih osoba navedenih u Hrvatskom općem leksikonu, nisu samo omogućili uvid u rodnu asimetriju temeljenu na diskriminatornom isključivanju ženskog misaonog i stvaralačkog opusa iz povijesnog sjećanja, već i suvremeni politički i društveni odnos spram istog. Ovime su dijelom nastavljena ranije započeta istraživanja položaja i vidljivosti žena umjetnica u hrvatskom 79


Djelatnost i razvoj Instituta

društvu. Krajem 2000-ih poduzeto je teorijsko i empirijsko istraživanje o društvenoj moći žena pri čemu se inovativnost nije očitovala samo u dosada rijetko zabilježenoj analizi socioloških i rodnih teorija moći, nego i u odabiru kvalitativnih metoda istraživanja karakterističnih za suvremeni pristup ovoj problematici. Analiza društvene (ne)moći žena posebno je do izražaja došla u istraživanju identiteta Drugih, u prvom redu žena, u Republici Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je analizirati kulturne obrasce pripisane ženi, a koji (p)održavaju hijerarhijske i nepravedne raspodjele moći pa je u sklopu toga analizirana veza između kulturnih obrazaca i ženskog identiteta kao i utjecaja koji na njegovo oblikovanje imaju strukturalni faktori, u prvom redu kapitalizam i globalizacija. Ti su strukturalni faktori ponovno dovedeni u odnos s rodom kroz teorijsku analizu tjelesnosti i osobnog identiteta pri čemu je problematiziran njihov utjecaj na pozicioniranje tijela u modernim društvima. Orođeno tijelo tako u suvremeno doba, poput identiteta, postaje osobni projekt i predmet kreacije, ali je istovremeno podložan kako unificirajućim, tako i multikulturalnim tendencijama mijenjanja kao individualnog pokušaja otpora ustaljenim kulturnim i rodnim obrascima. Ideja otpora zrcali se i u istraživanju metafizike društvenih promjena koja kroz analizu rodnih utopija pokazuje nove smjerove rodnih istraživanja kao i mogućnosti angažiranog znanstvenog pristupa društvenoj stvarnosti. Unatoč značajnim političkim i društvenim promjenama usmjerenima prema ostvarenju rodne ravnopravnosti, ljudska (ženska) prava i jednake mogućnosti predstavljaju i dalje bitnu društvenu i istraživačku temu kojoj znanstvenici/e IDIZ-a mogu i planiraju bitno pridonijeti i u budućnosti.

2.6. Istraživanja mladih (Vlasta Ilišin) Znanstvena istraživanja mladih, omladine ili mlade generacije, u Institutu za društvena istraživanja kontinuirano se provode od osnutka ustanove. Ta istraživanja utemeljena su i razvijana u okviru klasičnih teorijskih koncepata i metodologija korištenih u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća. U sociologiji mladih najznačajnija su tri šira teorijska koncepta, kojima je zajednička ishodišna točka razmjeno niska životna dob populacijske skupine 80


Djelatnost i razvoj Instituta

koju se izučava. Prvi pristup promatra mlade kao prepoznatljive socijalne (i političke) generacije koje se konstituiraju na osnovi zajedničkog sociopovijesnog iskustva, obrazaca ponašanja i svijesti o generacijskoj pripadnosti, a na osnovi tih konstitutivnih elemenata unutar pojedinih generacija formiraju se tzv. generacijske jedinice kao oblik i pokazatelj heterogenosti pojedinih generacija. Drugi pristup prepoznaje mlade kao specifičnu društvenu grupu konstituiranu na temelju njihova objektivno drugačijeg društvenog položaja u usporedbi s drugim društvenim grupama, te distinktivnih obrazaca ponašanja i izgradnje pripadajućeg grupnog identiteta (što uključuje subkulturna i kontrakulturna grupiranja). Treći pristup vidi mlade kao populacijsku skupinu u prijelaznoj fazi između djetinjstva i odraslosti, pri čemu je to tranzicijsko razdoblje obilježeno više ili manje sinkroniziranim preuzimanjem trajnih društvenih uloga u sferi rada, obitelji i javnog djelovanja, odnosno procesom socijalnog odrastanja/sazrijevanja i društvenog integriranja. U institutskim istraživanjima prikazani koncepti su razvijani i modificirani u skladu sa specifičnostima hrvatskoga društva i promjenama koje su se zbivale na lokalnoj i globalnoj razini. Znanstvena istraživanja mladih provođena u Institutu od početka su bila primarno empirijske prirode, pri čemu su dominirala kvantitativna istraživanja, a teme i problemi istraživanja korespondirali su s vremenom i transformacijama hrvatskog društva. Tako se proteklih pola stoljeća provođenja istraživanja mladih u Institutu mogu grubo podijeliti u dva prepoznatljiva razdoblja. Prvo razdoblje obuhvaća prva dva desetljeća djelovanja Instituta, kada su istraživanja mladih poglavito bila fokusirana na pojedine podskupine mladih, prije svega na srednjoškolce i studente, tj. one podskupine mladih koji se u sustavu obrazovanja tek osposobljavaju za buduće preuzimanje profesionalnih društvenih uloga i izloženi su procesu intenzivne socijalizacije. Veća pozornost posvećena je i seoskoj mladeži kao specifičnoj podskupini mladih koja se – pod utjecajem modernizacijskih procesa – rapidno smanjivala i mijenjala. Predmetom istraživanja u promatranom razdoblju bili su: socijalna ekspanzija šest generacija mladih iz raznih kulturnih i etničkih sredina; struktura i funkcija omladinskih klubova; društveni položaj i profesionalne te životne orijentacije studenata; društveni položaj i orijentaci81


Djelatnost i razvoj Instituta

je srednjoškolaca; društveni položaj i orijentacije seoske omladine. Većina tih istraživanja provođena je u više navrata, što je omogućilo detektiranje eventualnih promjena nastalih u ispitivanim fenomenima i podskupinama mladih. Drugo razdoblje datira od sredine 1980-ih kada su istraživanja mladih, nakon relativno kraćeg prekida nastalog potkraj 1970-ih, obnovljena i intenzivirana. Osigurane su nužne organizacijske i kadrovske pretpostavke (s naglaskom na zapošljavanje istraživača iz različitih znanstvenih polja. sociologije, psihologije i politologije) za permanentno izučavanje mladih. Ujedno je razvijana intenzivna suradnja s organizacijama i ustanovama koje su bile vrlo zainteresirane za znanstvena istraživanja mladih – primjerice, tadašnji omladinski istraživački centri u Zagrebu i Beogradu te Studentski centar u Zagrebu. Zahvaljujući izgrađenim potencijalima, Institut je bio znanstveni nositelj i koordinator velikog interdisciplinarnog istraživanja položaja, svijesti i ponašanja mlade generacije Jugoslavije. Taj je projekt potaknuo razvoj istraživanja mladih i u Hrvatskoj i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji te je Institut postao vodeća znanstvena ustanova za istraživanja mladih u regiji, a taj je status uspio zadržati i učvrstiti i u kasnijim, bitno promijenjenim društvenim okolnostima. Spomenuto je istraživanje ujedno u hrvatskim okvirima označilo preusmjeravanje istraživačkog interesa na sve glavne socioprofesionalne podskupine mladih (učenici, studenti, nezaposleni, zaposleni, poljoprivrednici). Takav integralni pristup utemeljen je na saznanju da su mladi heterogena društvena skupina koja je unutar sebe socijalno raslojena sukladno raslojenosti društva u kojem žive, te da populaciju mladih od 15 od 30 godina života čine distinktivne dobne kohorte koje obilježavaju primjetno različiti stupnjevi maturacije. To prvo sveobuhvatno istraživanje mladih u Hrvatskoj bilo je ishodište za kasnija tematski i metodološki komplementarna istraživanja koja se u Institutu razmjerno redovito provode od konca 1990-ih godina. Od tada do danas realizirana su tri vala interdisciplinarnih empirijskih istraživanja svih socioprofesionalnih i dobnih podskupina mladih u cijeloj Hrvatskoj. U fokusu tih istraživanja provedenih na nacionalnoj razini, bile su vrijednosti mladih u kontekstu društvenih promjena, odnos mladih prema europskim integracijskim procesima te stavovi i obrasci ponašanja mladih u razdoblju 82


Djelatnost i razvoj Instituta

društvene krize. Slični su se projekti provodili i na regionalnoj/lokalnoj razini kao studije slučaja o položaju, problemima i potrebama mladih. Sva ta istraživanja omogućila su longitudinalno praćenje niza fenomena važnih za razumijevanje specifičnosti mladih i dinamike eventualnih generacijskih promjena. Stoga su sustavno ispitivani i analizirani društveni status i problemi mladih (posebice pitanja nezaposlenosti i zapošljavanja), njihov osobni i društveni optimizam/pesimizam, sustav vrijednosti (individualnih, društvenih, obrazovnih, profesionalnih, političkih, nacionalnih, religijskih, obiteljskih), politička kultura (politički stavovi i participacija), kultura i slobodno vrijeme te rizični oblici ponašanja. Sukladno promjenama koje su se zbivale na lokalnom i globalnom planu, istraživački interes je proširen na pitanja rodne osviještenosti, percepciju posljedica integracije Hrvatske u Europsku uniju, socijalno povjerenje i mjesto novih tehnologija u životu mladih. Sredinom 2000-ih, uz mlade je ispitan i kontrolni uzorak starijih, što je omogućilo preispitivanje raširene hipoteze o nastanku jaza i/ili sukoba generacija u tranzicijskim društvima utemeljenim na proklamiranim liberalno-demokratskim vrijednostima (što ih mladi usvajaju socijalizacijom u transformiranom društvenom okruženju) koje se razlikuju od vrijednosti promicanih u socijalističkom razdoblju kada je generacija roditelja današnje mladeži odrastala i sazrijevala. U posljednja tri desetljeća orijentacija na sve podskupine mladih u Hrvatskoj predstavlja jezgru institutskih istraživanja mlade populacije, no razvijaju se i projekti fokusirani na posebne podskupine mladih. To se poglavito tiče istraživanja studentske populacije koncem 1980-ih i to studenata Sveučilišta u Zagrebu, a 2010. godine studenata sa svih područja znanosti i svih sedam sveučilišta u Hrvatskoj. Potonjim projektom obuhvaćeno je prvih pet generacija koje su studirale po pravilima tzv. Bolonjske deklaracije i ono predstavlja najcjelovitije znanstveno istraživanje studenata u reformiranom hrvatskom visokoškolskom sustavu. Odabir studenata kao podskupine mladih zanimljive za posebno izučavanje proizlazi iz saznanja da je riječ o sociostrukturno i sociokulturno selektiranoj omladinskoj podskupini koja po nizu značajki predstavlja elitni segment mlade populacije te resurs iz kojeg će se regrutirati većina buduće društvene elite. Analizirane su teme i problemi koji su bili predmetom istraživanja na svim podskupinama mladih 83


Djelatnost i razvoj Instituta

(gdje su studenti predstavljali jedan od poduzoraka mladih) što omogućuje ustanovljavanje sociološkog profila suvremene generacije hrvatskih studenata kao i eventualnih promjena nastalih unutar te podskupine tijekom tranzicijskog razdoblja. Dodatna je pozornost posvećena ispitivanju obrazovnih i profesionalnih aspiracija, mobilnosti i stavovima prema bolonjskoj reformi studija kao specifično studentskim problemima koje treba nastaviti sustavno istraživati. Osim spomenutih interdisciplinarno koncipiranih empirijskih istraživanja kvantitativnoga karaktera, realizirano je i nekoliko kvalitativnih istraživanja. Njima su bile obuhvaćene posebne skupine mladih, kao što su studenti na odabranim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, ili specifične teme, kao što je odnos mladih prema izgradnji mira, strukturirani dijalog i socijalno poduzetništvo mladih te poznavanje i zaštita socijalnih i radnih prava učenika obrtničkih škola u Zagrebu. U toj skupini projekata osobito se ističe istraživanje uloge medija u svakodnevnom životu djece kojim su obuhvaćeni učenici viših razreda osnovnih škola u četiri hrvatske regije, što je tematski i konceptualno bio pionirski istraživački projekt u hrvatskim društvenim znanostima. U realizaciji institutskih istraživanja mlade populacije u protekla dva desetljeća razvijana je suradnja s većim brojem ustanova i organizacija koje su zainteresirane za proučavanje i dobrobit mladih. Riječ je savjetodavnim tijelima i stručnim istraživačkim skupinama za mlade pri Europskoj komisiji i Vijeću Europe, državnom sektoru na nacionalnoj i lokalnoj razini, odnosno ministarstvima i tijelima vlasti u Hrvatskoj čije nadležnosti obuhvaćaju (su)definiranje i provođenje politike prema mladima, organizacijama civilnog društva usmjerenim na zagovaranje interesa mladih i rješavanje njihovih problema te zaklada orijentiranih na poticanje istraživačke djelatnosti i demokratizaciju tranzicijskih društava. Tako su rezultati institutskih istraživanja mladih poslužili kao znanstvena podloga za koncipiranje odgovarajućih javnih politika, odnosno za izradu tri nacionalna i dva lokalna programa za mlade te putem medijske popularizacije pridonijeli širem i boljem društvenom razumijevanju problema i potencijala mladih. No, najvažniji je znanstveni doprinos jer su polučeni brojni relevantni i znanstveno verificirani uvidi koji su obogatili znanja - kako o mladima, tako 84


Djelatnost i razvoj Instituta

i o suvremenom hrvatskom društvu - te pridonijeli razvoju sociologije mladih u okviru hrvatskih društvenih znanosti, pa i šire. U tom kontekstu razvija se istraživačka suradnja sa sličnim znanstvenim ustanovama u inozemstvu, osobito u Sloveniji i Velikoj Britaniji. I u svijetu i u Hrvatskoj trajno je potvrđivano saznanje da mladi, kao integralni dio društva, nisu homogena društvena grupa. Linije njihova diferenciranja i segmentiranja su socijalno porijeklo, stupanj zrelosti, obrazovna postignuća, rodna pripadnost, te – osobito u Hrvatskoj – urbaniziranost uže sredine i specifičnosti šire okoline, odnosno regije. Longitudinalno praćenje utjecaja navedenih obilježja omogućilo je i detektiranje kontinuiteta i diskontinuiteta u obrascima socijalizacije proučavanih generacija mladih. Zbog niza svojih specifičnih značajki, mlada se populacija ujedno pokazala kao jedan od najsenzibilnijih seizmografa društvenih promjena, koje u većini područja prvo zahvaćaju upravo mlade koji time postaju nositelji novih društvenih trendova. Pritom su mladi prepoznati i kao jedna od najranjivijih društvenih skupina koju i krizni procesi pogađaju više nego ostale društvene grupe. Također se pokazalo da mladi Hrvatske u nizu područja svakodnevnoga života dijele sudbinu svojih vršnjaka iz europskog okruženja s tim da su, kao i mladi iz drugih tranzicijskih zemalja, izloženiji različitim rizicima u odnosu na mlade iz razvijenijih zemalja. Istodobno, pokazalo se da, unatoč korjenitim društvenim i političkim promjenama, u Hrvatskoj nema prepoznatljivog sukoba i/ili jaza generacija, odnosno da su intergeneracijske razlike ograničenog dosega. One su najviše izražene u onim područjima svakodnevnoga života koja su tradicionalno najpodložnija utjecajima životnog ciklusa (tijeka života), što znači da slabe ili se gube sazrijevanjem i ulaskom mladih u svijet odraslih. Spomenuti rezultati ujedno ukazuju na to da je međugeneracijska transmisija vrijednosti relativno stabilna, što je jedan od indikatora društvenog kontinuiteta. S druge strane, iako su sve generacije zahvaćene promjenama tzv. epohalne naravi koje tendiraju niveliranju partikularnih utjecaja i razlika, promjene socio-povijesne naravi najviše utječu na mijene u obrascima ponašanja mladih u nekim dimenzijama njihova svakodnevnoga života čime inovirani obrasci postaju uočljivi pokazatelji društvenih transformacija. Raspoložive znanstvene spoznaje podupiru tezu da mlade istodobno treba izučavati i tretirati i kao važan društveni resurs - kako u sadašnjosti, 85


Djelatnost i razvoj Instituta

tako i u budućnosti - i kao populaciju sa specifičnim (generacijskim) problemima koje tek manjina mladih, unatoč snažnoj individualizaciji životnih ciljeva, može zadovoljavajuće razriješiti isključivo individualnim i obiteljskim nastojanjima. Stoga je za dobrobit većine mladih, kao i za društva u kojim žive, potrebna osmišljena i ciljana društvena potpora, posebice u gospodarski i demokratski nedovoljno razvijenim društvima.

2.7. Istraživanja obrazovanja (Branislava Baranović, Vlasta Vizek Vidović) Istraživanja različitih aspekata obrazovanja imaju u IDIZ-u dugu povijest premda ne uvijek i očekivani kontinuitet. Od osnutka Instituta do danas u ovom se području mogu prepoznati tri razdoblja u kojima je proučavanje obrazovanja bilo osobito plodno. U prvom razdoblju, koje je trajalo nešto više od deseteljeća glavno područje istraživanja bilo je visokoškolsko obrazovanje. Ono se istraživalo u okviru Odjela za proučavanje visokog školstva koji je kao zasebna organizacijska jedinica djelovao do potkraj 1970-ih godina. U Odjelu su se realizirala istraživanja vezana uz opća pitanja razvoja visokog obrazovanja, uključujući proučavanje procesa reforme visokog školstva te materijalnih, kadrovskih i obrazovnih pretpostavki tog procesa. Istraživanja provođena u tom razdoblju i u današnje vrijeme su u središtu pozornosti istraživača visokog obrazovanja s obzirom da je već tada kao i danas visoko obrazovanje prepoznato kao jedan od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja. U tim je istraživanjima sudjelovao izuzetno velik broj istraživača, kako oni sa Sveučilišta u Zagrebu, tako i istraživači iz Instituta, te niz vanjskih suradnika. Glavne istraživačke teme bile su: međunarodne razmjena u visokom obrazovanju, inovacije u visokom školstvu, društveno-ekonomski odnosi i položaj obrazovanja u uvjetima samoupravljanja, materijalno-financijske osnove i cijena obrazovanja u visokoškolskim ustanovama, planiranje resursa u visokom školstvu, opće obrazovanje i reforma školstva, osnove reforme visokog obrazovanja, relacije obrazovanja, zaposlenosti i stanovništva, valorizacija nastavne i znanstvene djelatnosti, strukturna diversifikacija u visokom obrazovanju, sličnosti i razlike između jugoslavenskih sveučilišta, 86


Djelatnost i razvoj Instituta

profesionalne namjere srednjoškolaca, mjesto i uloga viših škola u visokom obrazovanju, socijalni sastav i motivacije studenata viših škola, profesionalno obrazovanje i profesionalizacija poljoprivrede, te socijalna diferencijacija u obrazovanju studenata. Osim toga, za potrebe Sveučilišta u Zagrebu redovito su na godišnjoj razini prikupljani i analizirani podaci relevantni za planiranje djelatnosti Sveučilišta, kao što su analize kvalifikacijskih ispita i upisa na Sveučilište u Zagrebu, praćenje diplomiranih studenata i analize efikasnosti studiranja te praćenje postdiplomskih studija i nastavnog osoblja Sveučilišta. No, 1977. godine, u okviru restrukturiranja Sveučilišta u Zagrebu, dolazi do izdvajanja organizacijske jedinice za izučavanje obrazovanja iz Instituta. Kako je ukinuta mogućnost istodobnog radnog odnosa u Institutu i na fakultetima, većina istraživača odlazi na fakultete i istraživanja obrazovanja u Institutu se privremeno gase. Drugo razdoblje započinje sredinom 1980-ih kada dolazi do revitalizacije istraživanja obrazovanja. U tom se razdoblju oformljuje interdisciplinarni tim stalno zaposlenih znanstvenika Instituta koji, nastavljajući tradiciju istraživanja u visokom obrazovanju, okupljaju više od tridesetak vanjskih suradnika različitih profila. Tada počinje i novi ciklus interdisciplinarnih istraživanja obrazovanja u kojem se istraživački interes proširuje i na sustav srednjeg obrazovanja. U tom su razdoblju otvorene dvije široke istraživačke teme. Jedna se odnosila na istraživanje socijalnog položaj studenata i srednjoškolaca s naglaskom na utvrđivanje socijalnih, kognitivnih, vrijednosnih i ekonomskih determinanti njihova socijalnog statusa. Druga istraživačka tema ticala se promjena u strukturi rada i obrazovanja promatranih kao kulturno-znanstveno-tehnologijski transfer. Pritom je obrazovna struktura školskog sistema analizirana na tri razine: epistemologijskoj, socio-antropologijskoj i institucionalno-ekonomskoj. Kontinuitet istraživanja u području sociologije obrazovanja još je jednom narušen kada je ranih 1990-ih odobreno minimalno financiranje istraživanja mladih i problema obrazovanja, što je dovelo i do osipanja istraživača. U trećem razdoblju, koje traje do danas, istraživanja obrazovanja su obnovljena i proširena s čime je povezano i osnivanje Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja 2001. godine kao znanstveno-istraživačke jedinice u statusu podružnice IDIZ-a. Inicijalnu skupinu predlagatelja osnivanja Cen87


Djelatnost i razvoj Instituta

tra činila je skupina profesora i suradnika Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te istraživači IDIZ-a koji su osmislili prijedlog za osnivanjem interdisciplinarne znanstveno-istraživačke jedinice u području obrazovanja s ciljem sustavnog istraživanja obrazovnih fenomena i procesa, kao i prijedlog za pokretanjem novog interdisciplinarnog područja obrazovnih znanosti. U skladu s postavljenim ciljem, Centar razvija interdisciplinarna temeljna i primijenjena istraživanja obrazovanja. U dosadašnjih 12 godina rada Centar je proveo niz znanstvenoistraživačkih projekata, razvio izdavačku djelatnost, započeo s realizacijom obrazovne funkcije, uspostavio suradnju s više sveučilišnih institucija, vladinih agencija i nevladinih udruga u području odgoja i obrazovanja, te postao članom više međunarodnih mreža u području obrazovanja. Uz to, Centar je imao i značajan doprinos u uspostavi novog interdisciplinarnog polja obrazovnih znanosti u 2009. godini u kojem se danas profiliraju i promoviraju prvi mladi znanstvenici. U realizaciji projekata trajno sudjeluje više od desetak stalno zaposlenih istraživača i oko 40 vanjskih suradnika iz područja temeljnih obrazovnih znanosti: psihologije, sociologije, ekonomike i antropologije obrazovanja. U radu Centra prepoznaju se dvije faze rada koje se poklapaju s projektnim razdobljem 2003./2006., te razdobljem započetim 2007. godine. U skladu sa zacrtanom zadaćom, Centar je svoju djelatnost otpočeo pokretanjem pet projekata kojima su obuhvaćena ključna pitanja na makrorazini obrazovnog sustava: nacionalni kurikulum, organizacijska struktura školskog sustava, sustav interne i eksterne evaluacije kvalitete obrazovanja i obrazovnih postignuća, sustav obrazovanja učitelja i nastavnika, te transformacija visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. U drugom razdoblju zadržan je kontinuitet u istraživanju pet temeljnih područja dok su same istraživačke teme oblikovane na temelju rezultata i spoznaja prethodne faze, ali su uvedena i nova istraživačka područja ovisno o prepoznatim potrebama obrazovnog sustava. U okviru proučavanja kurikuluma u prvom projektnom razdoblju, težište je bilo na analizi nastavnih planova i programa obveznog obrazovanja s obzirom na razvojne trendove u području kurikuluma u Europi u svrhu razrade teorijsko-metodologijskih osnova za konstrukciju nacionalnog kurikuluma obveznog obrazovanja u Hrvatskoj. Spoznaje dobivene u ovim istra88


Djelatnost i razvoj Instituta

živanjima upotrijebljene su kao podloga za izradu Nacionalnog okvirnog kurikuluma koji je predstavljen javnosti 2011. godine. U drugom projektnom razdoblju težište je na proučavanju temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje ugrađenim u osnove okvirnog kurikuluma. U središtu analize više projekata provedenih u ovom području bile su: matematička kompetencija, kompetencija “učiti kako učiti”, poduzetnička kompetencija, mirovna kompetencija te kompetencija za održivi razvoj. U prvom razdoblju u okviru istraživanja strukture predtercijarnog obrazovanja, cilj je bio istražiti optimalni model predtercijarnog školovanja u Hrvatskoj s obzirom na trajanje primarnoga obveznog i predtercijarnog školovanja, te način diferencijacije učenika tijekom obveznog obrazovanja. Istraživani su kadrovski, infrastrukturni i ekonomski uvjeti potrebni za poboljšanje kvalitete i provođenje strukturnih promjena obrazovnog sustava. U drugom projektnom razdoblju problematika optimiranja sustava obveznog obrazovanja usmjerena je na pitanje podizanja i ujednačavanja kvalitete obveznog obrazovanja u Hrvatskoj pri čemu su kao glavni razlozi ispodprosječnih obrazovnih postignuća hrvatskih petnaestogodišnjaka prepoznati suboptimalna struktura sustava hrvatskog osnovnog obrazovanja te nedovoljni resursi koji ograničavaju kvalitetu transformacijskih procesa. Rezultati ovih istraživanja imali su praktičnih implikacija kao podloga za izradu Državnog pedagoškog standarda (2008.). U okviru proučavanja eksternog i internog vrednovanja obrazovnih postignuća u prvoj fazi rada, razvijena je metodologija procjenjivanja, praćenja i poticanja kvalitete rada u školama kao i metodologija provođenja eksterne evaluacije obrazovnih postignuća. U okviru ovog područja razrađen je i model državne mature u srednjim školama u Hrvatskoj koji je od 2010. godine implementiran u obrazovni sustav. U drugom projektnom razdoblju nastavljen je rad na poticanju razvoja kulture kvalitete u školama razvojem modela samovrednovanja škola i instrumentarija za opažanje nastave, dok su istraživanja vezana uz eksternu evaluaciju obrazovnih ishoda usmjerena na kontinuirano praćenje i analizu rezultata ispita državne mature u području prirodoslovlja i matematika. Svrha analiza je unapređivanje kvalitete testova primijenjenih na državnoj maturi te pružanje relevantnih informacija kreatorima obrazovne politike o obrazovnim postignućima u promatranim ku89


Djelatnost i razvoj Instituta

rikulumskim područjima i o potrebi unapređivanja programa i metoda rada unutar tih srednjoškolskih predmeta. U dva istraživačka ciklusa sustavno se istražuju oblici i raširenost fenomena privatnih instrukcija u Hrvatskoj kao posrednom pokazatelju kretanja potreba i kvalitete javnog obrazovanja. Od početka djelovanja Centra sustavno se istražuje područje obrazovanja i profesionalnog razvoja učitelja s obzirom da je obrazovanje učitelja činitelj kvalitete učiteljskog i nastavničkog rada, a time i važan činitelj kvalitete ishoda cijelog obrazovnog procesa. U prvom projektnom razdoblju istraživani su modeli inicijalnog i kontinuiranog obrazovanja učitelja u svijetu i u Hrvatskoj s ciljem pružanja uvida u različite pristupe planiranju obrazovanja učitelja i nastavnika na razini inicijalnog i cjeloživotnog obrazovanja s naglaskom na problematici uvođenja načela Bolonjskog procesa. U drugom projektnom razdoblju težište je na ispitivanju osobnih i vanjskih činitelja koji doprinose oblikovanju profesionalnog identiteta budućih učitelja tijekom inicijalnog obrazovanja i pripravništva. Rezultati tih istraživanja doprinijeli su implementaciji kurikuluma usmjerenih na ishode učenja u inicijalnom obrazovanju učitelja i usmjeravanju pozornosti na kvalitetu mentoriranja učitelja početnika. U području profesionalnog razvoja učitelja provodi se program poticanja učiteljskih liderskih kompetencija s ciljem osnaživanja učitelja za uvođenje inovacija u nastavu i unapređenje školske prakse. Važno područje djelovanja Centra jesu i istraživanja standarda visokog obrazovanja koja revitaliziraju temeljnu istraživačku orijentaciju Instituta u području obrazovnih istraživanja. U okviru ovog tematskog područja u prvoj su fazi istraživane implikacije i kapacitet hrvatskog visokog obrazovanja za implementaciju bolonjskog procesa, a zatim se težište prenosi na istraživanje tema vezanih uz socijalnu dimenziju obrazovanja: socijalnu pravednost i modele financiranje, mogućnost mobilnosti u sustavu visokog obrazovanja te podršku zapošljivosti kroz karijerno savjetovanje. Ta su pitanja obuhvaćena i najnovijim istraživanjem u kojem se ispituje međuodnos socijalnih identiteta i pristupa visokom obrazovanju kao činitelja odabira studija.

2.8. Istraživanja znanosti i tehnologije (Katarina Prpić) Iako filozofijska i povijesna proučavanja znanosti u Hrvatskoj imaju tradiciju dužu od posljednjih pola stoljeća, interes za istraživanja znanosti 90


Djelatnost i razvoj Instituta

intenzivira se šezdesetih i, osobito, sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Rani je razvoj tih istraživanja u nas bio istodobno sličan globalnim obrascima razvoja područja, ali i različit od njih. Šezdesete i sedamdesete su period u kojem filozofi, povjesničari, politolozi i ekonomisti prevladavaju među hrvatskim istraživačima znanosti. I pojedini prirodoznanstvenici pokazuju interes za kvantitativne analize znanosti, poglavito za indikatore znanosti i tehnologije te korištenje citatne analize kao evaluacijske alatke. Neke (površnije) inozemne meta-analize znanosti tvrde da je upravo tradicija scijentometrijskih, filozofijskih i povijesnih studija znanosti bila prisutna u bivšim socijalističkim zemljama što se, navodno, ne može reći i za sociologiju znanosti i znanja. I dok se zbog višedecenijske tradicije socioloških proučavanja znanosti Poljsku smatra izuzetkom od ovog pravila, bivša Jugoslavija i Hrvatska postale su drugim, daleko manje poznatim izuzetkom. Najvećma zahvaljujući Institutu kad je riječ o Hrvatskoj. Sociološkim se istraživanjima znanosti/znanja već šezdesetih i sedamdesetih godina bavi najpoznatiji i najproduktivniji jugoslavenski istraživač znanosti Vojin Milić. Sedamdesetih se godina i hrvatski sociolozi počinju znatnije pridruživati ostalim istraživačima znanosti. Tada se u Hrvatskoj javljaju dvije vrste socioloških studija znanosti – teorijska proučavanja znanstvene spoznaje i znanosti te deskriptivne studije znanstvenoistraživačkog kadra temeljene na empirijskim istraživanjima Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Potonje su prethodile institucionalizaciji ovog istraživačkog područja u nas. Institut je bio prva znanstvena institucija u Hrvatskoj (i bivšoj Jugoslaviji) koja je koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina inicirala, započela i organizirala sustavna timska (empirijska) istraživanja znanosti i tehnologije. U početku je bavljenje Instituta tim područjem bilo fokusirano na empirijske analize institucionalnoga, financijskoga i kadrovskog potencijala znanosti u Hrvatskoj/Jugoslaviji kao iskustvenim podlogama znanstvene politike i planiranja razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti. Institut čak postaje središnjom jugoslavenskom institucijom za organizaciju i provođenje tog tipa primijenjenih istraživanja znanosti i tehnologije. Ubrzo se uviđa da ni društveno-praktična (policy) orijentacija, niti teorijski nedostatno utemeljena empirijsko-istraživačka orijentacija ne mogu rezultirati dubljim razumijevanjem društvenih korijena, aspekata i učinaka 91


Djelatnost i razvoj Instituta

znanosti i tehnologije. Stoga IDIS-ov tim sociologa znanosti i tehnologije razvija teorijom vođena empirijska istraživanja koja pokrivaju tri široka temata o znanosti: a) odnos znanosti i društva s prvotnim fokusom na društvenu ulogu znanosti i tehnologije te znanstvenu i tehnološku politiku; b) socijalnu organizaciju znanosti, znanstveni potencijal i znanstvenu profesiju; c) tehnološki razvoj i inovacije. Ovaj istraživački program počiva na relevantnosti globalnih znanstveno-tehnoloških fenomena u suvremenosti, ali i na njihovoj lokalnoj važnosti, dakle na potrebama hrvatskoga društvenog konteksta u kasno-socijalističkom socio-povijesnom razdoblju. Naime, tadašnja politička elita, sukladno vladajućoj ideološkoj matrici o znanosti kao proizvodnoj snazi društveno-ekonomskog napretka, pokušavala je rješavati nagomilane dugoročne probleme neefikasne privrede i društvenog razvoja intenzifikacijom znanstveno-tehnološkog razvoja. Stoga je postojala spremnost da se redovito, mada nipošto adekvatno, financiraju istraživanja znanosti i tehnologije, naročito sociološke studije. Treba li i naglasiti da je, usprkos načelnoj potpori i proklamiranoj važnosti znanosti, posve izostala djelatna spremnost na dublje promjene znanstvenoga i društvenog sustava. Teorijski okvir institutskih empirijskih istraživanja znanosti, ovisno o njihovu predmetu i problemu, izvođen je iz relevantnih socioloških teorija, poput teorija tehnološke promjene, organizacija, socijalnog kapitala, profesija, odljeva mozgova, spolne diferencijacije i drugih. Ipak, u gradnji teorijskih okvira socioloških empirijskih istraživanja, središnje mjesto zauzima Whitleyjeva teorija znanosti/znanstvenih polja ili teorija znanstvenih organizacija. Njezina je heuristička vrijednost prvenstveno u pretpostavljenoj uzajamnoj ovisnosti društvene i intelektualne organizacije znanosti, a utjecaj nacionalnoga znanstvenog sustava u našim je istraživanjima uzet u obzir i prije no što su teorije znanosti, pa i spomenuti autor, ukazali na njegovu relevantnost. Kompatibilnost i komplementarnost ove teorije s drugim relevantnim teorijama znanosti - poput Bourdieuove teorije znanstvenog polja, Becherove teorije disciplinarnih kultura ili teorije novog načina proizvodnje znanja Gibbonsa i suradnika - njezina je dodatna prednost kao izvora hipotetskih okvira empirijskih istraživanja. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća, istraživački se tim Instituta fokusirao na znanstveno i društveno, globalno i nacionalno najvažnije teme 92


Djelatnost i razvoj Instituta

i probleme suvremene znanosti i tehnologije. Kako se radilo o novom istraživačkom području, nije bilo prethodnih empirijskih znanstvenih uvida u značajke i performanse hrvatske znanstvenoistraživačke djelatnosti. Osim znanstvene politike koja i dalje ostaje predmetom istraživanja, glavne su istraživačke teme tada povezane s problemima i nepoznanicama kasno-socijalističkoga znanstvenog konteksta i njegova društvenog okruženja. Tako su usporedbe jugoslavenskih/hrvatskih indikatora znanosti i tehnologije s međunarodnima omogućile da se utvrdi položaj i uloga nacionalnoga znanstvenog sustava, mjesto u globalnim znanstveno-tehnološkim razvojnim trendovima, ali i lokalne specifičnosti. Empirijske su studije inovacijskih aktivnosti hrvatskih industrijskih organizacija težile uvidu u činitelje (nezadovoljavajućeg) tehnološkog, dapače tehno-ekonomskog razvoja zemlje. Najvažnijim problemima društvene organizacije znanosti bave se istraživanja profesionalne diferencijacije i hijerarhije u znanosti, znanstvene proizvodnje i podjele rada, zatim regrutacije, obnove i socijalnog sastava znanstvenog potencijala, strukture (izvan)profesionalnih aktivnosti istraživača te obilježja i činilaca odljeva znanstvenika u inozemstvo (brain drain). S političkom i društvenom transformacijom samostalne Hrvatske, devedesetih se godina glavne istraživačke teme pomiču prema ključnim problemima tranzicije od (pseudo)egalitarnoga, neselektivnoga i nedjelotvornoga znanstvenoga i tehno-ekonomskog sustava prema kompetitivnom, selektivnom i produktivnom sistemu. Nažalost, empirijska istraživanja toga “društvenog eksperimenta” bila su izuzetno rijetka zbog drastičnog smanjenja ionako niske razine financiranja znanosti naslijeđene iz socijalističkog razdoblja. Znanstveno-političke (policy) analize se usmjeravaju na usporedbe glavnih svjetskih modela financiranja znanstvenih istraživanja i eksperimentalnog razvoja u funkciji uspostave novoga hrvatskog sustava njihova financiranja. Istraživanja tehnološkog razvoja se preusmjeravaju na proces privatizacije kao ključni preduvjet tehno-ekonomskog razvoja i na tehnološku modernizaciju hrvatskih poduzeća. Treći se temat fokusira na stvarne i potencijalne društvene aktere hrvatskoga znanstvenoga i tehnološkog razvoja: istražuju se znanstvene performanse istraživača, znanstvene elite i istraživačkog podmlatka (uključujući i činitelje produktivnosti), kao i znanstvenička profesionalna etika, na vrijednosnoj i na ponašajnoj ravni. Empi93


Djelatnost i razvoj Instituta

rijske se studije također bave stvarnim i potencijalnim odljevom mozgova izvan zemlje ili/i znanosti (brain drain & waste), socijalnom reprodukcijom istraživačke populacije i znanstvene elite kao i socio-profesionalnim i vrijednosnim profilom hrvatske menadžerske elite. I u novom tisućljeću sociološke studije znanosti i tehnologije Instituta pokazuju tematski i empirijsko-istraživački kontinuitet uz istodobno uključivanje novih istraživačkih tema i problema. Empirijsko-istraživački kontinuitet kao dugoročna orijentacija počiva na spoznajnim i društveno-praktičnim prednostima kumulacije usporedivih ključnih podataka o znanstvenotehnološkom potencijalu, što omogućuje proučavanje promjena i trendova njegova razvoja. S druge strane, uključivanje novih tema nije puka preslika glavnih svjetskih tema u ovom području (mainstream), već se usredotočuje na nove ili/i neriješene probleme nacionalnoga znanstvenotehnološkog razvoja, poglavito one koje se odnose na evaluacijski sustav u znanosti te odnos znanosti i društva. Ta je orijentacija od dvijetisućitih naovamo rezultirala znanstvenim sintezama i proučavanjima dubljih i širih aspekata znanstveničke profesije, odljeva i gubitka znanstvenog kadra, položaja i uloge žena i mladih istraživača, hrvatskoga znanstvenog sustava i razvoja istraživačkog potencijala. Istodobno, nove su se teme fokusirale na usporedbe proizvodnje znanja u različitim znanstvenim područjima, prvenstveno u prirodnim i društvenim znanostima, na društvoslovnu produkciju, na javne, znanstveničke i moćničke percepcije znanosti te na sliku znanosti u medijima. S obzirom na društvenu zapostavljenost, ali veliku potencijalnu važnost hrvatskoga istraživačko-razvojnoga poslovnog sektora, pažnja se usmjerava i na višedimenzionalno sociološko istraživanje njegova znanstvenoistraživačkog potencijala. Institutska istraživanja znanosti važno je promatrati u međunarodnom znanstvenom kontekstu kojeg, kako pokazuju najrelevantnije meta-analize, još od konca sedamdesetih godina obilježavaju duboke teorijske, metodološke i empirijsko-istraživačke podjele između glavnih suprotstavljenih struja u STS (science & technology studies) području - kvantitativne scijentometrije i izoliranih kvalitativnih istraživanja. Umjesto jaza između komplementarnih teorijsko-metodoloških pristupa, u Institutu se nastojalo razvijati složenije pristupe koji uvažavaju globalne i lokalne/nacionalne, socijalne i intelektualne utjecaje na znanost, koji se zanimaju za produkte znanosti ali i za 94


Djelatnost i razvoj Instituta

proces njihove proizvodnje, koji teže široj panoramskoj slici znanstvenog i tehnološkog fenomena ali i njihovu dubinskom razumijevanju, koji pretežno koriste kvantitativne ali također i kvalitativne metode. Spoznajne i društveno-praktične (policy) kontra-efekte teorijskih i metodoloških jednostranosti u STS području - osobito nekritično uopćavanje/ prenošenje nalaza iz znanstveno i tehno-ekonomski visokorazvijenih društava na druge društvene kontekste, primjerice na post-socijalistička društva - naglašavalo se i u, inače zapaženoj, međunarodnoj znanstvenoj komunikaciji te publikacijama. Povrh toga, ova su sociološka istraživanja znanosti nastojala razvijati i kritički odnos prema položaju i ulozi znanosti i tehnologije u oba razdoblja/sistema u novijoj povijesti hrvatskog društva, socijalističkom i post-socijalističkom. Pritom samo-reflektirajući kritički odnos istraživača znanosti nije zaobilazio ni socijalni sustav, etos, istraživačke prakse, evaluacijske procedure i kriterije (lokalne) znanstvene zajednice te njezinu društvenu i javnu odgovornost. Najvažnijim znanstvenim doprinosima gotovo pa četrdesetgodišnje istraživačke tradicije Instituta u području sociologije znanosti i tehnologije mogu se okvalificirati sljedeći dosezi: a) Konceptualno utemeljenje (kvantitativnih i kvalitativnih) empirijskih istraživanja znanosti u najrelevantnijim sociološkim teorijama znanosti, tehnologije i društva. Ovo znanstveno polazište IDIZ-ovih istraživanja predstavlja doprinos rijetkim pokušajima premošćivanja teorijskoga i metodološkog jaza među spomenutim nasuprotnim strujanjima i na svjetskoj STS sceni i njezine sve veće istraživačke i problemske fragmentacije. b) Uvažavanje konkretnoga, hrvatskoga društvenog konteksta u izboru istraživačkih problema, u stjecanju i interpretaciji empirijskih znanstvenih uvida o znanosti i tehnologiji u njihovu konkretnom socijalnom miljeu, te u osiguranju kontinuiteta najvažnijih empirijskoistraživačkih podataka o akterima hrvatskoga znanstvenotehnološkog razvoja. Takvo teorijsko-metodološko opredjeljenje, srodno socijalno-konstruktivističkom naglasku na lokalnim/nacionalnim okvirima i utjecajima na znanost i tehnologiju, omogućuje da se izbjegnu zamke globalističke redukcije. 95


Djelatnost i razvoj Instituta

c)

Zahvaljujući uspješnoj kombinaciji navedenih teorijskih i metodoloških orijentira, institutska su istraživanja znanosti i tehnologije pokazala i globalne sličnosti i lokalne specifičnosti znanstvenotehnološkog razvoja i njegovoga hrvatskoga društvenog okvira. Ta međupovezanost globalnih i nacionalnih obilježja, činilaca i učinaka znanosti i tehnologije, nađena je kad se istraživalo položaj i ulogu znanosti u društvu, znanstvenu politiku, socijalno ustrojstvo znanosti, proizvodnju znanja, istraživačku produktivnost, znanstvenu profesiju, profesionalne vrednote, aktivnosti i istraživačke prakse, znanstvene elite i znanstveno marginalne grupe, selekciju i formiranje znanstvenog potencijala, odljev i gubitak hrvatskoga znanstvenog kadra, prirodoslovni i društvoslovni znanstveni te socijalni i socijalizacijski kontekst, sociološku i politološku znanstvenu produkciju, medijsku sliku znanosti, kao i tehnološki razvoj i inovativnost te istraživačko-razvojni poslovni sektor.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je 2001. godine grupi za istraživanje znanosti i tehnologije dodijelila nagradu u području društvenih znanosti za knjigu U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja.

2.9. Scientometrijska istraživanja (Maja Jokić) Scientometrijska istraživanja u IDIZ-u započinju u prvoj polovici 2000-ih godina u sklopu istraživanja znanosti i tehnologije, dok se o sustavnom provođenju scientometrijskih istraživanja u Institutu može govoriti od 2010. godine organiziranjem grupe istraživača iz ove discipline. Znanost kao dinamičan sustav, kao djelatnost od koje se očekuje da bude pokretač razvoja svih segmenata društva, a naročito u vrijeme gospodarske i društvene krize te velikih društvenih promjena, čest je objekt različitih istraživanja i sve je podložnija mjerenjima. Scientometrijskim analizama i njihovim rezultatima pokušavaju se na mjerljiv način upoznati specifičnosti znanstvenog komuniciranja u različitim znanstvenim područjima i poljima te utvrditi smjer razvoja pojedinih znanstvenih disciplina i područja. Glavne teme ovih istraživanja u IDIZ-u bile su: specifičnosti znanstvene produktivnosti hrvatskih znanstvenika iz društvenih i humanističkih znanosti i umjetničkog područja na razini sva tri područja kao i na razini 96


Djelatnost i razvoj Instituta

pojedinih znanstvenih polja; karakteristike suradnje na objavljenim radovima u polju psihologije; znanstvena produktivnost i citiranost hrvatskih znanstvenika iz područja prirodnih znanosti; razvoj bioloških znanosti u Hrvatskoj mjeren kroz časopis Periodicum biologorum; razvoj scientometrije kao discipline praćen preko časopisa Scientometrics te bibliometrijska analiza komunikacijskih mreža časopisa Sociologija sela / Sociologija i prostor. Za potrebe realizacije istraživačke teme karakteristika znanstvene produktivnosti hrvatskih znanstvenika iz društvenih i humanističkih znanosti i umjetničkog područja na razini pojedinih područja kao i na razini pojedinih znanstvenih polja, po prvi puta, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, korišten je novi teorijski i metodološki pristup istraživanju. Specifičnost teorijskog pristupa vidljiva je u cjelovitosti pristupa znanstvenoj produktivnosti u društvenim i humanističkim znanostima kao i pojedinim znanstvenim poljima. Produktivnost je mjerena na nacionalnoj i međunarodnoj ravni. Na nacionalnoj razini analizirane su sve vrste publikacija (knjige, radovi u hrvatskim časopisima, referentna literatura, udžbenici) objavljene u Hrvatskoj. Podaci su ekscerptirani iz kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice, što čini novinu u metodološkom pristupu. Takav odabir proizlazi iz činjenice da knjižnični katalozi nisu primarno rađeni za scientometrijska istraživanja i tek se razvojem novih softverskih alata mogu koristiti za tu vrstu istraživanja. Za potrebe ekstrakcije podataka, njihovu identifikaciju i obradu, izrađen je poseban algoritamski alat, kao novi metodološki instrumentarij. U svijetu je, prema saznanjima IDIZ-ovih istraživača, provedeno tek nekoliko tematski sličnih, manje zahtjevnih istraživanja. Kako bi se dobila što cjelovitija slika specifičnosti znanstvene produktivnosti i vidljivosti radova znanstvenika iz društveno-humanističkih znanosti na međunarodnoj razini, obavljene su analize na temelju podataka iz baze WoS, kao najčešće korištenog izvora za ovu vrstu istraživanja. Za radove hrvatskih autora čiji su radovi bili indeksirani u bazi WoS istražena je i citiranost, kao i analize statusa časopisa u kojima su objavljivali. Metoda analize društvenih mreža (social network analysis), koja je u svijetu korištena za različite potrebe u psihološkim i sociološkim istraživanjima, u IDIZ-u je među prvima u Hrvatskoj primijenjena – u funkciji pilot-istraživanja - na uzorku objavljenih radova hrvatskih psihologa indeksiranih u bazama WoS, Scopus i PsycInfo. U ovom primjeru metoda anali97


Djelatnost i razvoj Instituta

za društvenih mreža otkriva suradnju među znanstvenicima: opisuje mrežu (gustoća i najveća komponenta) i poziciju pojedinca unutar mreže (mjere centralnosti: stupanj centralnosti, međupovezanost i blizina, te artikulacijski čvorovi i nepovezani članovi). Iako su u okviru znanstvenoistraživačkog rada ove IDIZ-ove grupe planirana scientometrijska istraživanja i ostalih znanstvenih područja, do sada je istražen samo jedan segment prirodnih znanosti i to na uzorku radova hrvatskih znanstvenika indeksiranih u bazi WoS, kao najprestižnijem svjetskom izvoru podataka za prirodne znanosti. Specifičnost ovog istraživanja je pristup istraživanju preko časopisa u kojima su objavljivali znanstvenici s hrvatskim adresama. Kako je časopis ključni komunikacijski medij u prirodnim znanostima, a postaje sve važniji i u društvenim i u većini humanističkih znanosti – zbog čega je za bibliometrijska i scientometrijska istraživanja jedan od osnovnih izvora - časopisi su bili osnovni izvor za tri teme scientometrijskih istraživanja. Prva tema bila je definiranje i primjena metodologije za praćenje razvoja bioloških znanosti kroz časopis Periodicum biologorum od početka njegova izlaženja 1886. do 2008. godine. Specifičnost ovog istraživanja je teorijski i metodološki pristup. U teorijskom dijelu je kao dopuna scientometrijskim istraživanjima razrađena klasifikacija bioloških znanstvenih disciplina, a u metodološkom pogledu posebnost je priprema i obrada podataka u više nego stogodišnjem razdoblju života časopisa. Istraživanjem razvoja znanstvene discipline scientometrije, kroz njezin osnovni časopis Scientometrics, osim već korištenih metodoloških pristupa - analize produktivnosti, citatnih analiza i analize mreža suradnje - razvija se metoda analize punog teksta kako bi se dobila cjelovitija slika razvoja ove znanstvene discipline. Treće istraživanje koje se bazira na analizama časopisa je bibliometrijska analiza komunikacijskih mreža časopisa Sociologija sela / Sociologija i prostor. Kako se radi o prvom sociološkom časopisu u Hrvatskoj i regiji, u njegovom 50-godišnjem kontinuiranom izlaženju su, uz analize produktivnosti, izrađene i analize citiranih referenci svih znanstvenih i stručnih radova, kao osnova za upoznavanje oblika znanstvenog komuniciranja. Istražena je i prepoznatljivost časopisa mjerena citiranošću u bazi WoS. Ovakva vrsta istraživanja nije često provođena ni u Hrvatskoj ni u svijetu, pogotovo u području društvenih znanosti jer, osim što se radi o vremenski vrlo zahtjevnom poslu, ne postoje ni profesionalne baze podataka kao relevantan izvor podataka. 98


Djelatnost i razvoj Instituta

Sva opisana istraživanja i teme odlikuju se razvojem i primjenom novih metodoloških pristupa i izradom originalnih softverskih i algoritamskih rješenja. To je važan znanstveni doprinos, s jedne strane razvoju metodologije u scientometriji, a s druge strane otkrivanju specifičnosti u znanstvenom komuniciranju i razvoju pojedinih znanstvenih polja i disciplina. Najopsežnije istraživanje o karakteristikama znanstvene produkcije znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti i umjetničkog područja, istraživano za razdoblje 1991.-2005., osim vrijednog znanstvenog doprinosa ima i društveni značaj jer rezultati istraživanja mogu poslužiti u donošenju odluka institucijama koje se bave znanstvenom politikom. S druge strane, znanstvenim ustanovama i znanstvenicima iz ovih područja dobiveni rezultati mogu biti orijentir za promjenu paradigme objavljivanja te za prilagođavanje relevantnom okruženju. Istraživanje specifičnosti znanstvenog komuniciranja pomoću analiza društvenih mreža također uz znanstveni ima i društveni doprinos jer omogućuje uvid u otvorenost znanstvenika, ustanova i zemlje u smislu suradnje i mobilnosti. Prirodne znanosti - najčešće promatrane kao osnovni pokretač razvoja tehnologija i gospodarstva, o čemu ovisi i status i razvoj društvenih i humanističkih znanosti - imaju posebno mjesto u scientometrijskim istraživanjima. Iako je u Institutu do sada realiziran samo jedan aspekt tih istraživanja, rezultati bi mogli poslužiti nositeljima nacionalne znanstvene politike u donošenju odgovarajućih odluka kao i u planiranju razvoja i ulaganja u pojedina znanstvena polja i discipline, vrednovanju znanstvenog rada te poticanju znanstvenika na kvalitetniju produktivnost. Istraživanja razvoja pojedinog znanstvenog polja ili discipline, odnosno specifičnosti znanstvenog komuniciranja praćeno preko časopisa kao ključnog komunikacijskog medija u većini znanstvenih polja, osim znanstvenog, imaju i društveni značaj. Tako su nalazi istraživanja hrvatskih znanstvenih časopisa i njihovog utjecaja na razvoj pojedine znanstvene discipline u hrvatskom društvu, odnosno razvoj određenog časopisa praćen kroz dugo razdoblje - preko stotinu ili preko pedeset godina izlaženja čime su ujedno postali dio kulturnog i znanstvenog naslijeđa – ujedno pokazatelj duha vremena, odnosno znanstvene, kulturne, društvene, gospodarske i političke klime u kojoj su se razvijali.

99


Djelatnost i razvoj Instituta

3. Popis projekata instituta (1964.-2014.) Popisom koji slijedi obuhvaćeni su svi projekti, uključujući potprojekte i istraživačke zadatke, koje su institutski istraživači i vanjski suradnici realizirali u Institutu u pet desetljeća njegova postojanja i znanstvenoistraživačkog djelovanja. Ti se istraživački projekti međusobno razlikuju po obimu, tematskim usmjerenjima, kao i teorijskim, metodološkim i spoznajnim dosezima, no zajedničko im je to da su svi pridonijeli i pridonose profiliranju i razvoju znanstvenoistraživačke djelatnosti Instituta. Pritom treba napomenuti da u popis nisu uvršteni razmjerno brojni projekti koje su institutski istraživači vodili ili sudjelovali u njihovu provođenju izvan matične znanstvene ustanove. U ovom popisu projekti su klasificirani po znanstvenoistraživačkim područjima i problemskim (tematskim) cjelinama pri čemu su unutar tih područja ili cjelina upisani kronološkim redom. Za svaki projekt navedene su sljedeće osnovne informacije: naslov, popis financijera (naručitelja), imena i prezimena voditelja i suradnika te razdoblje realizacije istraživanja (početna i završna godina). Uz te podatke u navedene projekte uvrštene su i dodatne informacije. a) Projekti su navedeni u izvornom nazivu, a kada postoji i drugi naslov, uvrštena su oba i međusobno odijeljena kosom crtom. U slučaju složenih projekata navedeni su i naslovi potprojekata, dionica ili istraživačkih zadataka. b) Iza imena i prezimena voditelja i suradnika na projektu navedeno je najviše znanstveno ili istraživačko zvanje u kojemu su bili na kraju realizacije toga projekta. Istraživačima iz Instituta je, uz zvanje, dodana i oznaka da su iz IDIS-a / IDIZ-a. c) Iza imena i prezimena istraživača, koji nisu bili angažirani od početka do kraja realizacije određenih projekata, u zagradama je naveden ili rok naknadnog uključivanja, ili rok do kojega su sudjelovali u izvedbi, ili razdoblje u kojem su surađivali.

100


Djelatnost i razvoj Instituta

Klasifikacija projekata po istraživačkim područjima i tematskim cjelinama 1. Sociologijska istraživanja globalnog društva. Društvena struktura. Metodologija..................................................................................102 1.1. Društvena struktura, vrednote i metodologija istraživanja......102 1.2. Dugoročni društveni razvoj...................................................106 1.3. Istraživanja za potrebe obrane i samozaštite...........................108 1.4. Istraživanja radničke participacije i samoupravljanja. Industrijska demokracija.......................................................110 2. Istraživanja političkog sistema i organizacije društva. Upravna znanost.............................................................................112 3. Znanost o znanosti. Sociologija znanosti i tehnologije.....................118 4. Sociologija religije...........................................................................124 5. Sociodmeografska istraživanja.........................................................130 6. Istraživanja slobodnog vremena, igrača na sreću i turizma................134 6.1. Istraživanja slobodnog vremena.............................................134 6.2. Istraživanja igrača na sreću....................................................136 6.3. Istraživanja turizma...............................................................136 7. Ruralnosociologijska i agroekonomska istraživanja...........................137 8. Sociologija grada i istraživanja društvenih procesa u prostoru...........144 9. Sociologija omladine i istraživanja mladih........................................151 10. Istraživanja obitelji i društvenog položaja žena.................................157 10.1. Istraživanja obitelji................................................................157 10.2. Društveni položaj žena.........................................................158 11. Sociopsihologijska istraživanja: javno mnijenje, društvene devijacije i socijalna patologija.........................................................160 11.1. Istraživanja javnog mnijenja...................................................160 11.2. Istraživanja društvenih devijacija i socijalne patologije............164 12. Sociologijska i druga istraživanja kulture..........................................169 13. Istraživanja problema ljudi u trećoj životnoj dobi, socijalne ugroženosti i zaštite.........................................................................172 14. Sociologijska i druga istraživanja odgoja i obrazovanja.....................174 15. International Social Survey Programme (ISSP)................................194 101


Djelatnost i razvoj Instituta

1. Sociologijska istraživanja globalnog društva. Društvena struktura. Metodologija 1.1. Društvena struktura, vrednote i metodologija istraživanja 1.

O METODOLOGIJI nauka koje proučavaju ponašanje (1971.) Financijer: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Eugen Pendleton Banks, redoviti profesor (Michigan, SAD)

2.

GLOBALNI društveni sistem Jugoslavije (Studijska grupa »Čovjek i sistem«) (1971.-1975.) Financijeri: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Centar za društvena istraživanja pri Predsjedništvu CK SKJ, Beograd Voditelji: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Dušan Bilandžić, redoviti profesor mr. sc. Silvano Bolčić, znanstveni asistent (Beograd) dr. sc. France Bučar, redoviti profesor (Ljubljana) mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent dr. sc. Veljko Cvjetičanin, docent Mladen Čaldarović, viši predavač Drago Gorupić, znanstveni suradnik dr. sc. Branko Horvat, redoviti profesor mr. sc. Stipe Ivanišević, znanstveni asistent mr. sc. Velibor Jerbić, znanstveni asistent dr. sc. Janez Jerovšek, redoviti profesor (Ljubljana) Dražen Kalogjera, viši stručni suradnik Žiga Knap, stručni suradnik (Ljubljana) dr. sc. Ivan Kuvačić, izvanredni profesor dr. sc. Rikard Lang, redoviti profesor dr. sc. Mihailo Marković, redoviti profesor (Beograd) dr. sc. Jovo Mirić, docent dr. sc. Zdravko Mlinar, izvanredni profesor dr. sc. Josip Obradović, docent dr. sc. Ivan Perić, znanstveni savjetnik Antun Petak, viši asistent IDIS-a (tajnik projekta i studijske grupe) dr. sc. Veljko Rus, izvanredni profesor (Ljubljana)

102


Djelatnost i razvoj Instituta

Stane Saksida, viši stručni suradnik (Ljubljana) Duško Sekulić, asistent dr. sc. Boris Sorokin, docent dr. sc. Svetozar Stojanović, redoviti profesor (Beograd) dr. sc. Stipe Šuvar, docent dr. sc. Ljubomir Tadić, redoviti profesor (Beograd) dr. sc. Henry Teune, izvanredni profesor (SAD) dr. sc. Zoran Vidaković, redoviti profesor (Sarajevo) mr. sc. Dušan Vrban, viši predavač dr. sc. Srđan Vrcan, izvanredni profesor dr. sc. Josip Županov, redoviti profesor

3.

DRUŠTVENI procesi i društvene vrednote (1972.-1975.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske; Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnik: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor

4.

DRUŠTVENI procesi i društvene vrednote (1976.-1978.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno-ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a

5.

DRUŠTVENA struktura i socijalna stratifikacija (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Lazić, znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a

6.

DRUŠTVENI položaj Roma u SR Hrvatskoj (projekt izveden u suradnji s Republičkim zavodom za socijalni rad SR Hrvatske, Zagreb) (1981.-1985.) Financijeri: Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske - Odbor za međunacionalne odnose Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Republička samoupravna interesna zajednica za socijalni rad SR Hrvatske, Zagreb Republička samoupravna interesna zajednica za zapošljavanje SR Hrvatske, Zagreb 103


Djelatnost i razvoj Instituta

Republička samoupravna interesna zajednica odgoja i osnovnog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Rajko Đurić, novinar (Beograd) Antonija Galogaža, sociologinja-savjetnica Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a Nives Rebernak, savjetnica Centra za socijalni rad dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica IDIS-a (do 11. prosinca 1983.) 7.

DRUŠTVENA struktura i dinamika (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a Zadatak: Osnovni elementi društvene strukture Suradnik: dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a Zadatak: Jugoslavenski socijalizam: između teorijske tradicije i samoupravljanja Suradnik: mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent IDIS-a Zadatak: Dimenzije i indikatori kvalitete svakidašnjeg življenja društvenih grupa Suradnik: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Zadatak: Vrijednosni okviri društvenih grupa Suradnik: Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a

8.

STRUKTURA I KVALITETA života jugoslavenskog društva (međurepubličkopokrajinski projekt) (1986.-1990.) Financijeri: Savez republičkih i pokrajinskih zajednica za znanstvene djelatnosti u SFRJ (SZNJ) Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Vjeran Katunarić, izvanredni profesor dr. sc. Ivan Kuvačić, redoviti profesor mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Benjamin Perasović, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Duško Sekulić, izvanredni profesor mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent IDIS-a

104


Djelatnost i razvoj Instituta

9.

POLOŽAJ naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj (1989.-1990.) Financijer: Samoupravna intersna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik IDIZ-a Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Vjeran Katunarić, redoviti profesor Branimir Krištofić, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Milorad Pupovac, docent dr. sc. Drago Roksandić, docent mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a

10. DRUŠTVENA / SOCIJALNA struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj (1991.-1992.) Financijer: Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske Voditelji: dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a (do 31. kolovoza 1991.) dr. sc. Ivan Kuvačić, redoviti profesor (voditelj u 1992.) Suradnici: dr. sc. Vjeran Katunarić, redoviti profesor mr. sc. Branimir Krištofić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Benjamin Perasović, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Duško Sekulić, izvanredni profesor 11. SEESSP analiza (2006.) Financijer: University of Tromoso Voditelj: Prof. dr. sc. Duško Sekulić 12. STRATIFIKACIJA i vrijednosne orijentacije u hrvatskom društvu (2007.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Duško Sekulić redoviti profesor Suradnici: Ranka Jeknić, istraživač dr. sc. Jasminka Lažnjak, izvanredna profesorica 105


Djelatnost i razvoj Instituta

mr. sc. Zoran Malenica, predavač dr. sc. Željka Šporer dr. sc. Albert Simkus, University of tromso, Norway dr. sc. Ivan Szelenyi, Yale University, USA

1.2. Dugoročni društveni razvoj 13. SOCIJALNI aspekti dugoročnog razvoja SR Hrvatske (1978.-1980.) Financijer: Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Mladen Lazić, znanstveni asistent IDIS-a Ivan Magdalenić, predavač mr. sc. Duško Sekulić, znanstveni asistent dr. sc. Stipe Šuvar, docent 14. OSNOVNI društveni aspekti dugoročnog razvoja SR Hrvatske (Dionica projekta »Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SR Hrvatske do 2000.«) (1980.-1985.) Financijeri: Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Republički zavod za društveno planiranje SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: dr. sc. Silvano Bolčić, izvanredni profesor (Beograd) Mata Bošnjaković, sociolog kulture - stručni suradnik mr. sc. Slobodan Drakulić, znanstveni asistent Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Stipe Ivanišević, docent mr. sc. Josip Kregar, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Mladen Lazić, znanstveni suradnik IDIS-a Krunoslav Leko, stručni suradnik mr. sc. Željko Pavić, znanstveni asistent Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor dr. sc. Milan Ramljak, docent dr. sc. Duško Sekulić, docent 106


Djelatnost i razvoj Instituta

mr. sc. Ivan Šimonović, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica IDIS-a (do 11. prosinca 1983.) dr. sc. Miroslav Tuđman, docent

15. LJUDSKI faktor u dugoročnom društveno-ekonomskom razvoju Hrvatske (Dionica projekta »Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske«) (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Suradnici: dr. sc. Stanislav Antić, znanstveni savjetnik dr. sc. Gordana Cerjan-Letica, docentica dr. sc. Ognjen Čaldarović, docent Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Nada Kerovec, savjetnica Branimir Krištofić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Živko Kulčar, redoviti profesor dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a dr. sc. Slaven Letica, izvanredni profesor Ana Mayer, savjetnica Vladimir Mayer, savjetnik dr. sc. Maria Oliveira-Roca, znanstvena suradnica IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Duško Sekulić, izvanredni profesor Marija Strnad, savjetnica dr. sc. Branimir Tomić, savjetnik Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 16. SOCIOLOŠKI faktori razvoja (Dionica projekta »Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske«) (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Ognjen Čaldarović, docent Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Nada Kerovec, savjetnica Branimir Krištofić, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a 107


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Duško Sekulić, izvanredni profesor Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a

17. POTROŠNJA i životni standard (Dionica projekta »Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske« izvedena u suradnji s Ekonomskim institutom - Zagreb) (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: dr. sc. Ivan Cifrić, izvanredni profesor dr. sc. Pero Jurković, redoviti profesor mr. sc. Miro Mastilica, znanstveni asistent Adnan Muharemi, sociolog dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a

1.3. Istraživanja za potrebe obrane i zaštite 18. LJUDSKI faktor u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti (1980.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a Jadranka Gener, školska psihologinja Smilja Matijević, učiteljica 19. ZNANOST, općenarodna obrana i društvena samozaštita (1980.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Srđan Divjak, savjetnik mr. sc. Zdravko Dujmović, pravnik dr. sc. Antun Gavranić, izvanredni profesor Josip Klemar, savjetnik Miroslav Momčilović, stručni suradnik Josip Muhvić, stručni suradnik mr. sc. Ivan Škunca, znanstveni asistent 108


Djelatnost i razvoj Instituta

20. OPĆENARODNA obrana i društvena samozaštita, dionica: Grad u ONO i DSZ (1985.-1986.) Financijer: Skupština grada Zagreba Voditelji: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: dr. sc. Srđan Divjak, savjetnik mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Josip Klemar, savjetnik Miladin Klječanin, stručni suradnik Branko Šimić, stručni suradnik Miroslav Momčilović, stručni suradnik Vesna Popovski, istraživačica-suradnica IDIS-a mr. sc. Ivan Škunca, znanstveni asistent Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 21. DRUŠTVENA samozaštita u prirodnim, tehnološkim i društvenim krizama / PONAŠANJE ljudi u izvanrednim i kriznim situacijama (1982. - 1987.) Financijer: Republički štab Civilne zaštite SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Zadatak: Mišljenja i reagiranja naših građana nakon nesreće u Černobilu Zadatak: Požari i ljudsko ponašanje Suradnici: Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a 22. OPĆENARODNA obrana i društvena samozaštita SFR Jugoslavije (Međurepubličko-pokrajinski projekt) (1982.-1987.) Financijeri: Savez republičkih i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za znanstvene djelatnosti u SFRJ (SZNJ) Samoupravna interesna zajednica znanosti u SR Hrvatskoj, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnik: dr. sc. Vladimir Rozić, izvanredni profesor 23. LJUDSKI faktor u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti (1986.-1990.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica znanosti u SR Hrvatskoj, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a 109


Djelatnost i razvoj Instituta

24. ZNANOST - ONO i DSZ (1986.-1990.) Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Igor Dekanić, znanstveni suradnik dr. sc. Srđan Divjak, savjetnik Josip Klemar, savjetnik mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Ivan Škunca, znanstveni asistent

1.4. Istraživanja radničke participacije i samoupravljanja. Industrijska demokracija 25. RADNIČKO samoupravljanje u privrednim radnim organizacijama Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor dr. sc. Josip Obradović, docent Dionica: Sociološka istraživanja radničkog samoupravljanja: program, teorijske i metodološke pretpostavke istraživanja (1965.-1968.) Autor: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Dionica: Participacija i motivacija u radničkom samoupravljanju s obzirom na tehnološki nivo proizvodnje (1965.-1967.) Voditelj: dr. sc. Josip Obradović, docent Dionica: Longitudinalno istraživanje strukture utjecaja u radničkom samoupravljanju (1967.-1971.) Voditelji: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor dr. sc. Josip Obradović, docent Suradnici: Josip Anić, industrijski psiholog Ilija Ćosić, industrijski psiholog Miljenka Magdić, industrijska psihologinja Božidar Perharić, industrijski psiholog Antun Petak, viši asistent IDIS-a 26. SISTEM samoupravljanja: struktura utjecaja u upravljanju privrednom organizacijom - priprema zbornika znanstvenih radova na francuskom jeziku (1970.-1971.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor dr. sc. Josip Obradović, docent Suradnici: dr. sc. Veljko Cvjetičanin, docent 110


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Pavao Novosel, izvanredni profesor Antun Petak, viši asistent IDIS-a dr. sc. Veljko Rus, docent (Ljubljana)

27. STRUKTURA utjecaja u radnim organizacijama (1970.-1972.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Josip Obradović, docent Suradnici: Branka Čvoriščec, sociologinja Božidar Perharić, industrijski psiholog 28. RADNIČKO samoupravljanje u radnim organizacijama (1971.-1973.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Josip Obradović, docent Suradnici: Ilija Ćosić, industrijski psiholog mr. sc. Božo Jušić, znanstveni suradnik Božidar Perharić, industrijski psiholog Boris Pintar, industrijski psiholog Duško Sekulić, sociolog i psiholog 29. DJELOVANJE formalne i neformalne organizacije u samoupravnom poduzeću (1973.-1975.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Josip Obradović, docent Suradnici: Ilija Ćosić, industrijski psiholog mr. sc. Božo Jušić, znanstveni suradnik Božidar Perharić, industrijski psiholog Boris Pintar, industrijski psiholog mr. sc. Duško Sekulić, znanstveni asistent 30. INDUSTRIJALIZACIJA i socijalne promjene u industrijskim organizacijama (1976.-1980.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Josip Obradović, izvanredni profesor Suradnici: mr. sc. Božo Jušić, znanstveni asistent Božidar Perharić, industrijski psiholog mr. sc. Duško Sekulić, znanstveni asistent

111


Djelatnost i razvoj Instituta

31. PROCES donošenja odluka u organizacijama udruženog rada u privredi (1976.-1980.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelji: dr. sc. Josip Obradović, izvanredni profesor mr. sc. Mladen Lazić, znanstveni asistent IDIS-a Dionica: Djelovanje formalne i neformalne organizacije u privrednim organizacijama Jugoslavije Suradnici: Ilija Ćosić, industrijski psiholog mr. sc. Božidar Jušić, znanstveni asistent Božidar Perharić, industrijski psiholog Boris Pintar, industrijski psiholog mr. sc. Duško Sekulić, znanstveni asistent 32. ODLUČIVANJE u radnim organizacijama i utjecaj vanjskih faktora (Dionica projekta »Društvena struktura i dinamika«) (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnik: Branimir Krištofić, istraživač-suradnik IDIS-a

2. Istraživanja političkog sistema i organizacije društva. Upravna znanost 33. UPRAVLJANJE u općinama i upravljanje u ustanovama Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor Dionica: Uspoređivanje načina kako se stvaraju i mijenjaju ciljevi (1965.-1967.) Voditelj: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor Suradnici: Marija Branica, asistentica mr. sc. Ema Derossi-Bjelajac, docentica Ivo Dujmović, predavač Sonja Dvoržak, bibliotekarica i dokumentalistica Ivo Golušić, asistent Ladislav Horvat, savjetnik Stipe Ivanišević, asistent Veljko Mratović, viši predavač 112


Djelatnost i razvoj Instituta

Dionica: Voditelj: Suradnici:

Željko Pavić, asistent dr. sc. Inge Perko-Šeparović, docentica dr. sc. Stanko Petković, docent Milan Ramljak, asistent dr. sc. Boris Sorokin, docent Eugen Zadravec, asistent IDIS-a Teritorijalna konfiguracija lokalnog samoupravljanja u okviru ustavne koncepcije općine (1967.-1968.) dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor Marija Branica, asistentica mr. sc. Ema Derossi-Bjelajac, docentica Ivo Dujmović, predavač Sonja Dvoržak, bibliotekarica i dokumentalistica Ivo Golušić, asistent Ladislav Horvat, savjetnik Stipe Ivanišević, asistent Željko Pavić, asistent dr. sc. Inge Perko-Šeparović, docentica dr. sc. Stanko Petković, docent Milan Ramljak, asistent dr. sc. Boris Sorokin, docent

34. DEMOKRATIZACIJA izbornog postupka i izborna apstinencija u Hrvatskoj (1969.) Financijer: Republička konferencija SSRNH, Zagreb Voditelj: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a 35. DRUŠTVENI, ekonomski i politički aspekti participacije građana u skupštinskim izborima (1969.-1970.) Financijer: Ustavna komisija Savezne skupštine, Beograd Voditelj: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a 36. SOCIJALISTIČKI savez radnog naroda i društveno-politička aktivnost građana (1970.) Financijer: Gradska konferencija SSRNH, Zagreb Voditelj: Milan Benc, rukvoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a 37. SKUPŠTINSKI izbori u Jugoslaviji - posredni i neposredni izbori (1971.) Financijeri: Ustavna komisija Skupštine Jugoslavije, Beograd Savezna konferencija SSRNJ, Beograd Voditelj: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a 113


Djelatnost i razvoj Instituta

38. SAMOUPRAVLJANJE u općinama i društvenim službama u različitim fazama društvenog i ekonomskog razvitka (1969.-1972.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor Suradnici: mr. sc. Ema Derossi-Bjelajac, docentica mr. sc. Stipe Ivanišević, asistent Željko Pavić, asistent dr. sc. Inge Perko-Šeparović, docentica mr. sc. Milan Ramljak, asistent 39. JUGOSLAVENSKA komuna / TERITORIJ, razvijenost i samoupravljanje u općinama (1969.-1974.) Dionica: Samoupravljanje u općinama i društveni razvoj Financijeri: Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Beograd Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor Suradnici: Marija Branica, asistentica mr. sc. Ema Derossi-Bjelajac, docentica Ivo Dujmović, predavač Sonja Dvoržak, bibliotekarica i dokumentalistica Ivo Golušić, asistent Ladislav Horvat, savjetnik mr. sc. Stipe Ivanišević, asistent Željko Pavić, asistent dr. sc. Inge Perko-Šeparović, docentica dr. sc. Stanko Petković, docent mr. sc. Milan Ramljak, asistent dr. sc. Boris Sorokin, docent 40. UTJECAJ stupnja urbanizacije na razvoj komunalnog sistema (1975.-1980.) Financijeri: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno-ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Gradska konferencija SSRNH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a 41. DELEGATSKI sistem u gradu Zagrebu (1976.) Financijer: Gradska konferencija SSRNH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, znanstveni suradnik IDIS-a 114


Djelatnost i razvoj Instituta

42. DELEGAT u delegatskom sistemu (1977.) (druga faza istraživanja »Ostvarenje delegatskog sistema«) Financijeri: Gradska konferencija SSRNH, Zagreb Gradsko vijeće Saveza sindikata Zagreba Skupština grada Zagreba Voditelj: dr. sc. Milan Benc, znanstveni suradnik IDIS-a 43. ZADOVOLJAVANJE potreba građana: građani i organi uprave, društvene službe (1977.) Financijeri: Skupština grada Zagreba Gradska konferencija SSRNH Zagreba Voditelji: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena suradnica IDIS-a Josip Kregar, istraživač-suradnik IDIS-a Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnica: mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a 44. OSTVARIVANJE delegatskog odnosa u slobodnoj razmjeni rada u OOURima i mjesnim zajednicama grada Zagreba (1978.) Financijer: Centar za idejno-teorijski rad CK SKH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a 45. DRUŠTVENO-EKONOMSKI razvoj i urbanizacija kao činioci ostvarivanja političkog si stema socijalističkog samoupravljanja (1976.-1980.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Dionica: Delegatski sistem Dionica: Društvene organizacije i udruženja građana Dionica: Društveno-političke organizacije u političkom sistemu socijalističkog samoupravljanja Suradnici: dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent IDIS-a 46. ZAKONITOSTI razvoja jugoslavenske komune kao samoupravne zajednice (1976.-1980.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor 1. dionica: Vrijednosne orijentacije prema društvenim promjenama 2. dionica: Vrijednosne orijentacije građana i upravnih radnika 115


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnici:

mr. sc. Stjepan Ivanišević, znanstveni asistent Josip Kregar, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Željko Pavić, znanstveni asistent dr. sc. Inge Perko-Šeparović, izvanredna profesorica dr. sc. Stanko Petković, docent

47. ANALIZA sadržaja izvještaja o djelovanju delegatskog sistema u SIZ-ovima 1975.-1979. (1980.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a 48. OSTVARIVANJE uloge, zadataka i odgovornosti društveno-političkih organizacija u sistemu socijalističkog samoupravljanja (1978.-1981.) Financijeri: Savezna konferencija SSRNJ, Beograd Centar za društvena istraživanja pri Predsjedništvu CK SKJ, Beograd Voditelj: Milan Župančić, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Vlado Cvjetićanin, društveno-politički radnik Dragiša Miličković, društveno-politički radnik (Beograd) dr. sc. Radoš Smiljković, izvanredni profesor (Beograd) Bećir Veljović, društveno-politički radnik (Beograd) 49. OSTVARIVANJE vlasti radničke klase u sistemu socijalističkog samoupravljanja (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Lazić, znanstveni suradnik IDIS-a Suradnik: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a 50. SAMOUPRAVNI preobražaj političkih institucija: osnovne točke povezivanja (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor Dionica: Institucije i procesi u lokalnoj zajednici Voditelj: dr. sc. Milan Ramljak, docent Suradnici: dr. sc. Stjepan Ivanišević, docent mr. sc. Josip Kregar, znanstveni asistent IDIS-a 116


Djelatnost i razvoj Instituta

Dionica: Voditelj: Suradnici:

mr. sc. Željko Pavić, znanstveni asistent dr. sc. Inge Perko-Šeparović, izvanredna profesorica dr. sc. Stanko Petković, izvanredni profesor Samoupravna transformacija republičke uprave SR Hrvatske mr. sc. Željko Pavić, znanstveni asistent dr. sc. Stjepan Ivanišević, docent mr. sc. Josip Kregar, znanstveni asistent IDIS-a, dr. sc. Inge Perko-Šeparović, izvanredna profesorica dr. sc. Stanko Petković, izvanredni profesor

51. ULOGA uprave u samoupravnom preobražaju političkih institucija (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Eugen Pusić, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Stjepan Ivanišević, docent mr. sc. Josip Kregar, znanstveni asistent mr. sc. Željko Pavić, znanstveni asistent dr. sc. Stanko Petković, izvanredni profesor dr. sc. Milan Ramljak, docent mr. sc. Ivan Šimonović, znanstveni asistent IDIS-a 52. PRIRODA i ostvarivanje socijalističkog samoupravljanja (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Dionica: Idejna strujanja i pravne regulative u teoriji i praksi socijalističkog samoupravljanja Voditeljica: dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica IDIS-a (do 11. prosinca 1983.) Suradnik: mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent IDIS-a 53. SUBJEKTIVNE snage u sistemu socijalističkog samoupravljanja (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica IDIS-a (do 11. prosinca 1983.) Suradnici: mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent IDIS-a 117


Djelatnost i razvoj Instituta

54. KOMUNALNI sistem kao osnovica i okvir razvoja grada Zagreba (1987.-1990.) (Projekt je realiziran u suradnji s Ekonomskim institutom - Zagreb) Financijer: Gradska konferencija SSRNH, Zagreb Suradnica: dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a 55. DRUŠTVENI i gospodarski  učinci podrški nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (2013. -2014.) Financijer: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Voditeljica: dr. sc. Marija Brajdić Vuković, viša asistentica IDIZ-a (do 31. prosinca 2013.) Suradnici: dr. sc. Mladen Domazet, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Branko Ančić, poslijedoktorand IDIZ-a

3. Znanost o znanosti. Sociologija znanosti i tehnologije 56. O ISTRAŽIVAČKIM kadrovima u Hrvatskoj (1971.-1973.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a 57. ZNANSTVENI kadar u SR Hrvatskoj: analiza kadrova u znanosti i znanstveno-nastavnom radu (1973.-1976.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Jozo Previšić, asistent IDIS-a Suradnici: Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor 58. OSNOVE dugoročnog razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti u SFRJ (1976.-1982.) Financijeri: Savez republičkih i pokrajinskih zajednica za naučne djelatnosti u SFRJ Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a 1. dionica: Redaktura prijedloga republičko-pokrajinskog pretprojekta 2. dionica: Izrada prijedloga programa istraživanja za republičko-pokrajinski projekt 3. dionica: Studija o osnovama razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti u SFRJ u srednjoročnom razdoblju od 1981. do 1985. godine 118


Djelatnost i razvoj Instituta

4. dionica: Suradnici:

Prethodna istraživanja znanosti u Hrvatskoj dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Drago Čengić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Mićo Ćušić, znanstveni savjetnik (Beograd) dr. sc. Gjuro Deželić, izvanredni profesor dr. sc. Ante Ferenčić, savjetnik dr. sc. Zlatko Kniewald, viši znanstveni suradnik Vedran Kraljeta, savjetnik mr. sc. Slaven Letica, znanstveni asistent mr. sc. Neven Mates, znanstveni asistent dr. sc. Ivan Mihel, znanstveni asistent Emil Milan Pintar, sociolog (Ljubljana) mr. sc. Nenad Prelog, znanstveni asistent mr. sc. Katarina Prpić, znanstvena asistentica IDIS-a Celestin Sardelić, sociolog Petar Strpić, politolog-savjetnik dr. sc. Ivo Šlaus, akademik dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica IDIS-a

59. PROFESIONALNE asocijacije znanstvenih radnika i njihova uloga u znanstvenoj politici (1978.-1979.) Financijer: Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: mr. sc. Mladen Lazić, znanstveni asistent IDIS-a Antun Petak, viši asistent IDIS-a dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena asistentica IDIS-a Biserka Osrečki, savjetnica mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent IDIS-a 60. ZNANOST u Jugoslaviji (1979.-1980.) Financijer: Jugoslavenska komisija za suradnju s UNESCO-m, Beograd Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnici: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Drago Čengić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Mićo Ćušić, znanstveni savjetnik (Beograd) dr. sc. Gjuro Deželić, izvanredni profesor dr. sc. Ante Ferenčić, savjetnik dr. sc. Zlatko Kniewald, viši znanstveni suradnik mr. sc. Mladen Lazić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Slaven Letica, znanstveni asistent 119


Djelatnost i razvoj Instituta

Emil Milan Pintar, sociolog (Ljubljana) Celestin Sardelić, sociolog Petar Strpić, politolog-savjetnik dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena asistentica IDIS-a

61. ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI napredak i struktura proizvodnih snaga (1981.-1984.) Financijer: Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Katarina Prpić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: Drago Čengić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Ivan Mihel, znanstveni asistent Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a 62. OSNOVE dugoročnog razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti u SFRJ i SRH (1981.-1985.) Financijeri: Savez republičkih i pokrajinskih zajednica za naučne djelatnosti u SFRJ Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a 1. dionica: Uloga znanosti u društvenom razvitku Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: Drago Čengić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Katarina Prpić, znanstvena asistentica IDIS-a 2. dionica: Znanstvenoistraživački potencijal Voditeljica: mr. sc. Katarina Prpić, znanstvena asistentica IDIS-a 3. dionica: Tendencije i opredjeljenja u znanstvenoj i tehnološkoj politici OECD-a i njihov odraz na znanstvenu i tehnološku politiku Jugoslavije Voditeljica: mr. sc. Katarina Prpić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: Drago Čengić, zananstveni asistent IDIS-a Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a 63. OSNOVE dugoročnog razvoja znanosti i strategije tehnološkog razvoja (1983.-1985.) Financijer: Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Zadatak: Uloga znanosti i tehnologije u razvoju - indikatori znanosti i tehnologije Suradnici: Drago Čengić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a 120


Djelatnost i razvoj Instituta

Nikola Rašić, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Petar Colić, znanstveni asistent dr. sc. Zlatko Kniewald, viši znanstveni suradnik Vedran Kraljeta, savjetnik dr. sc. Zvonimir Marić, znanstveni asistent Zdenka Mesić, stručna suradnica dr. sc. Ivan Mihel, znanstveni asistent Jadranka Švarc, sociologinja - stručna suradnica Zadatak: Istraživanje obilježja kadrovskog potencijala Voditeljica: mr. sc. Katarina Prpić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a Petar Strpić, politolog-savjetnik Zadatak: Prijedlog plana razvoja institucionalne osnovice znanstvene i istraživačko-razvojne djelatnosti u SR Hrvatskoj Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a 64. OSNOVE dugoročnog razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Potprojekt: Znanstveni razvoj i potencijal, znanstvena politika i modeli upravljanja znanstvenim i tehničkim razvojem 1. zadatak: Znanost, tehnološke promjene i inovacijski sistem 2. zadatak: Znanstvena politika i modeli upravljanja znanstvenoistraživačkim razvojem i potencijalom Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: mr. sc. Drago Čengić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Slavo Radošević, znanstveni suradnik dr. sc. Josip Županov, redoviti profesor Potprojekt: Znanstvena produktivnost Zadatak: Kadrovski potencijal znanosti i njegova produktivnost Voditeljica: dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIS-a 65. RADNE organizacije, inovacijski sistem i tehnološke promjene (1986.-1990.) Financijeri: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb Privredna komora Hrvatske, Zagreb Privredna komora Zagreba 121


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditelji: Suradnik:

Centar za idejno-teorijski rad GK SKH Zagreba mr. sc. Drago Čengić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIS-a Vedran Kraljeta, savjetnik Vjekoslav Santrić, sociolog

66. ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI kadrovski potencijal Hrvatske (1986.-1990.) (Dionica projekta »Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske«) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Drago Čengić, znanstveni asistent IDIS-a Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIS-a 67. ZNAČAJKE i odrednice znanstveno-tehnološkog potencijala (1991.-1995.) Financijer: Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Katarina Prpić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Drago Čengić, viši asistent IDIZ-a dr. sc. Branka Golub, znanstvena suradnica IDIZ-a mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIZ-a Antun Petak, znanstveni asistent IDIZ-a 68. NOSITELJI znanstvenog i tehnološkog razvoja (1996.-2002.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Drago Čengić, viši asistent IDIZ-a (do 31. prosinca 1997.) dr. sc. Branka Golub, viša znanstvena suradnica IDIZ-a mr. sc. Branimir Krištofić, asistent IDIZ-a Antun Petak, asistent IDIZ-a 69. ELITE znanja u znanstvenom i tehnološkom razvoju (2002.- 2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Drago Čengić, znanstveni suradnik dr. sc. Branka Golub, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Sven Hemlin, izvanredni profesor (Švedska) mr. sc. Branimir Krištofić, stručni suradnik IDIZ-a 122


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Ante Marušić, redoviti profesor Antun Petak, stručni suradnik IDIZ-a dr. sc. Duško Sekulić, izvanredni profesor

70. DRUŠTVENI akteri znanstvenog i tehnološkog razvoja (2007.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditeljica: dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Branka Golub, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Marija Maja Jokić, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Marija Brajdić Vuković, asistentica IDIZ-a dr. sc. Nikola Petrović, asistent IDIZ-a dr. sc. Adrijana Šuljok, asistentica IDIZ-a dr. sc. Sven Hemlin, The Sahlgrenska Academy at Goteborg University, Sweden dr. sc. Franc Mali, University of Ljubljana, Slovenija 71. PRODUKTIVNOST znanstveno-nastavnog osoblja Fakulteta političkih znanosti u razdoblju od 1962. do 2008. godine (2009.-2010.) Financijer: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Voditeljica: dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena savjetnica, IDIZ–a Suradnici: dr. sc. Maja Jokić, znanstvena savjetnica Adrijana Šuljok, asistentica IDIZ-a Nikola Petrović, asistent IDIZ-a Marija Brajdić Vuković, asistentica IDIZ-a Krešimir Zauder Srebrenka Letina 72. IZRADA modela vrednovanja znanstvenog rada u RH za sva znanstvena područja (2010.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Marija Maja Jokić, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: Bojan Benko, istraživač Grozdana Sirotić, istraživač Nataša Jermen, istraživač Srebrenka Letina, asistentica IDIZ-a Krešimir Zauder, asistent IDIZ-a

123


Djelatnost i razvoj Instituta

4. Sociologija religije 73. RELIGIJA i socijalizam (1967.-1972.) Financijer: Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Esad Ćimić, docent (Sarajevo) Suradnici: Zlatko Frid, predsjednik Komisije za vjerska pitanja Zdenko Roter, viši predavač (Ljubljana) Nikola Skledar, asistent IDIS-a Dionice: 1. Interpretacija i provođenje II. koncila u katoličkoj vjerskoj zajednici 2. Shvaćanje Marxa i Engelsa o odnosu socijalizma i religije 3. Suvremeno shvaćanje odnosa socijalizma i religije 4. Stav pojedinih društvenih grupa prema religiji i stav religijskih faktora prema marksizmu 5. Karakteristične promjene unutar kršćanstva nakon II. koncila i odnosi marksista i kršćana 6. Religijski faktori u rješavanju međunacionalnih odnosa u SFRJ 7. Odnos samoupravljanja i religije 74. ANALIZA vjerske štampe (1969.-1970.) Financijer: Savezni sekretarijat za informacije SIV-a, Beograd Voditelji: dr. sc. Branko Bošnjak, izvanredni profesor Štefica Bahtijarević, asistentica IDIS-a Zdenko Roter, viši predavač (Ljubljana) 75. PORODICA - CRKVA i religija (1969.-1970.) Financijer: Gradska konferencija Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Branko Bošnjak, izvanredni profesor Štefica Bahtijarević, asistentica IDIS-a 76. SOCIJALISTIČKO društvo - crkva i religija (1969.-1971.) Financijer: Gradska konferencija Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Branko Bošnjak, izvanredni profesor Štefica Bahtijarević, asistentica IDIS-a

124


Djelatnost i razvoj Instituta

77. ŠKOLA - CRKVA i religija (1970.-1971.) Financijer: Komisija za vjerska pitanja Skupštine grada Zagreba Voditelji: dr. sc. Branko Bošnjak, izvanredni profesor Štefica Bahtijarević, viša asistentica IDIS-a 78. MANIFESTACIJE religioznog ponašanja stanovništva zagrebačke regije (1969.-1975.) Financijer: Republički savjet za naučni rad SRH, Zagreb Komisija za vjerska pitanja Skupštine grada Zagreba, Zagreb Voditelji: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena suradnica IDIS-a dr. sc. Srđan Vrcan, izvanredni profesor Suradnici: Hugo Birolla, matematičar-programer, dr. sc. Vesna Konstantinović, viša znanstvena suradnica dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni suradnik 79. FENOMENI ateizma i religije u uvjetima izgradnje socijalizma (1972.-1977.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena suradnica IDIS-a dr. sc. Branko Bošnjak, redoviti profesor Suradnici: Vjekoslav Cvrlje, funkcionar u diplomatskoj službi dr. sc. Esad Ćimić, izvanredni profesor mr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni asistent IDIS-a Zlatko Frid, dipl. pravnik Ivan Lazić, dipl. pravnik dr. sc. Oleg Mandić, redoviti profesor Ivica Maštruko, viši predavač Vjekoslav Mikecin, viši predavač dr. sc. Vuko Pavičević, redoviti profesor (Beograd) dr. sc. Srđan Vrcan, izvanredni profesor Boris Vušković, predavač Vitomir Unković, politolog Dionice: 1. Pravno-politološki aspekti odnosa vjerskih zajednica prema našem društvu 2. Tekovine i odraz ideja Drugog vatikanskog koncila u svijetu 3. Odnos kršćanstva prema socijalizmu, komunizmu i marksizmu u nekim dokumentima 4. Odnos funkcionara Katoličke crkve u Jugoslaviji prema socijalizmu 5. Odnos Katoličke crkve prema drugim vjerskim zajednicama 6. Kontestacija u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj 125


Djelatnost i razvoj Instituta

7. Razvoj ideje ateizma i humanizma u filozofiji 8. Laikat u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

80. RELIGIJSKI fenomen u suvremenom svijetu (1976.-1980.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, viša znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni asistent IDIS-a Jadranka Goja, asistentica IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, viši znanstveni suradnik IDIS-a dr. sc. Đuro Šušnjić, znanstveni savjetnik IDIS-a Zadaci: 1. Religije i tradicionalni svijet urbanog i agrarnog suvremenog društva 2. Religija i suvremeni svijet 3. Kriza religije ili odsustvo krize 4. Sekularizacija, dekristijanizacija i ateizacija suvremenog svijeta 5. Šansa religijske obnove 6. Religija i povijesna dinamika 7. Religija i ruralni ambijent 8. Religija i urbani ambijent 9. Religija u uvjetima potrošačkog društva 10. Religija i klasno-socijalni status 11. Religija i znanost 12. Religija i ideologija suvremenog svijeta 13. Religija i ljudska emancipacija u uvjetima suvremenog svijeta 81. RELIGIJE i vjerske zajednice: projekt istraživanja (1977.) Financijeri: Savezno izvršno vijeće, Beograd Savezna konferencija SSRNJ, Beograd Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni suradnik dr. sc. Đuro Šušnjić, viši znanstveni suradnik IDIS-a 82. RELIGIJA i ateizam u samoupravnom socijalističkom društvu (1977.-1982.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, viša znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni suradnik IDIS-a mr. sc. Jadranka Goja, znanstvena asistentica IDIS-a 126


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni suradnik IDIS-a dr. sc. Đuro Šušnjić, znanstveni savjetnik IDIS-a

83. RELIGIJSKI fenomen u Jugoslaviji (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, viša znanstvena suradnica IDIS-a 1. dionica: Suvremene teorijske orijentacije, metodologije i metode proučavanja religije i ateizma Voditelj: dr. sc. Đuro Šušnjić, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, viša znanstvena suradnica IDIS-a dr. sc. Esad Ćimić, redoviti profesor dr. sc. Nikola Dugandžija, viši znanstveni suradnik IDIS-a mr. sc. Jadranka Goja, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, viši znanstveni suradnik IDIS-a 2. dionica: Karakteristični procesi, odnosi i tendencije u religijskoj situaciji Jugoslavije i Hrvatske Voditelj: dr. sc. Nikola Dugandžija, viši znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, viša znanstvena suradnica IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, viši znanstveni suradnik IDIS-a 84. RELIGIJSKA situacija na području zagrebačke regije (1983.-1985.) Financijeri: Centar za idejno-teorijski rad GK SKH, Zagreb Centar za idejno teorijski rad CK SKH, Zagreb Gradska konferencija SSRNH, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, viša znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: dr. sc. Nikola Dugandžija, viši znanstveni suradnik IDIS-a mr. sc. Jadranka Goja, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, viši znanstveni suradnik IDIS-a 85. RELIGIJA i društveni razvoj (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Zadatak: Teorijske orijentacije u proučavanju religije i ateizma Suradnik: dr. sc. Đuro Šušnjić, znanstveni savjetnik IDIS-a (do 30. rujna 1989.) Zadatak: Teorijsko-metodologijska pitanja proučavanja religije i ateizma u nas Suradnik: dr. sc. Esad Ćimić, redoviti profesor Zadatak: Teorijsko-metodologijski pristup i model analize vjerske štampe 127


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnik: Zadatak: Suradnik: Zadatak: Suradnica: Zadatak: Suradnica: Zadatak: Suradnici:

dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik IDIS-a Kriza i religija dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik IDIS-a Neki aspekti religijske situacije u SR Hrvatskoj dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Samoupravljanje i religija mr. sc. Dinka Marinović, znanstvena asistentica IDIS-a Ateizam u teoriji i praksi našeg društva dr. sc. Esad Ćimić, redoviti profesor dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik IDIS-a mr. sc. Ankica Marinović, istraživačicva-suradnica IDIS-a mr. sc. Dinka Marinović, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Pavao Petrić, docent dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik IDIS-a dr. sc. Petar Tepić, izvanredni profesor Vitomir Unković, politolog

86. MALE vjerske zajednice (1988.-1991.) Financijeri: Centar za idejno-teorijski rad GK SKH, Zagreb Centar za idejno-teorijski rad CK SKH, Zagreb Komisija za odnose s vjerskim zajednicama Izvršnog vijeća Sabora SRH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik IDIS-a (do 31. prosinca 1998.) Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Krešimir Kufrin, sociolog postdiplomand mr. sc. Mislav Kukoč, znanstveni asistent mr. sc. Dinka Marinović, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik IDIS-a 87. RELIGIJSKA situacija u Hrvatskoj (1991.-1995.) Financijer: Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik IDIZ-a dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena asistentica IDIZ-a dr. sc. Dinka Marinović, znanstvena asistentica IDIZ-a dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik IDIS-a (do 31. prosinca 1992.) 128


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Đuro Šušnjić, znanstveni savjetnik Vesna Terzić, asistentica mr. sc. Siniša Zrinščak, znanstveni asistent IDIS-a (do 31. ožujka 1992.)

88. RELIGIJSKE promjene i vrijednosti u hrvatskom društvu (1996.-2002.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditelj: dr. sc. Nikola Skledar, znanstveni savjetnik IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ivan Cifrić, redoviti profesor dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik dr. sc. Miroslav Jilek, docent dr. sc. Mladen Labus, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena suradnica IDIZ-a mr. sc. Igor Mikecin, znanstveni asistent IDIZ-a (do 31.kolovoza 2004.) 89. DRUŠTVENE i religijske promjene u Hrvatskoj (2002.-2006) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (1996.-2002.) Voditeljica: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica dr. sc. Ivan Cifrić, redoviti profesor Hana Francetić, mlađa asistentica IDIZ-a dr. sc. Mladen Labus, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Igor Mikecin, viši asistent IDIZ-a (do 31. kolovoza 2004.) Krunoslav Nikodem, asistent dr. sc. Nikola Skledar, znanstveni savjetnik IDIZ-a 90. REVACERN - Religion and Values: Central and Eastern European Research Network (EU FP6 projekt) (2007.-2009.) Voditeljica: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Siniša Zrinščak, redovni profesor Sudionik Exchange Programa: Branko Ančić, asistent IDIZ-a 91. MANJE vjerske zajednice kao akteri religijskih promjena u hrvatskom društvu (2007.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 129


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditeljica: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: Ivan Cifrić, akademik dr. sc. Nikša Dubreta, istraživač dr. sc. Nikola Skledar, znanstveni savjetnik IDIZ-a Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Branko Ančić, asistent IDIZ-a dr. sc. Goran Goldberger, asistent IDIZ-a dr. sc. James Richardson, University of Nevada, USA dr. sc. Aleš Črnič, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, Slovenija

5. Sociodemografska istraživanja 92. PUNA ZAPOSLENOST, produktivnost i populaciona politika u Jugoslaviji s posebnim osvrtom na SR Hrvatsku Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb 1. dionica: Stanovništvo i domaćinstvo u Jugoslaviji i Hrvatskoj (1967.-1968.) Voditelj: dr. sc. Ivan Klauzer, viši znanstveni suradnik IDIS-a (do 17. svibnja 1968.) Suradnica: dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica 2. dionica: Determinante razvitka stanovništva i domaćinstava u Jugoslaviji i Hrvatskoj (1968.-1970.) Voditeljica: dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica 3. dionica: Zaposlenost i produktivnost u Jugoslaviji i Hrvatskoj (1968.-1970.) Voditeljica: dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, docentica Suradnici: Anđelko Pejić, savjetnik mr. sc. Svetislav Polovina, asistent Ljubica Srdić, asistentica 4. dionica: Puna i optimalna zaposlenost u Jugoslaviji i Hrvatskoj (1970.-1971.) Voditeljica: dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, docentica Suradnici: dr. Zvonimir Baletić, izvanredni profesor Jakov Gelo, asistent IDIS-a (do 15. prosinca 1971.) dr. sc. Vladimir Farkaš, redoviti profesor Vladimir Figenwald, dipl. ing., savjetnik 93. ANALIZA demografskih uzroka i posljedica društvenog i ekonomskog razvoja Jugoslavije s obzirom na populacionu politiku (1969.-1971.) Financijer: Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Beograd 130


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditelji: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, docentica Suradnici: Jakov Gelo, asistent IDIS-a (do 15. prosinca 1971.) dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica Renata Luncer, asistentica Anđelko Pejić, savjetnik mr. sc. Branka Minichreiter-Klemenčić, asistentica Ljubica Srdić, asistentica Dionica: Međuzavisnost ekonomskog i demografskog razvitka u Jugoslaviji (1969.-1971.) Voditeljica: dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, docentica Suradnici: dr. sc. Vladimir Farkaš, redoviti profesor dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor 94. UZROCI i posljedice demografskih promjena u Hrvatskoj 1961.-1971. Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Friganović, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica (u 5. dionici) Pero Pavić, asistent IDIS-a (u svim dionicama do 31. ožujka 1977.) dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, izvanredna profesorica (u 1. dionici) 1. dionica: Osnovne kvantitativne demografske promjene u Hrvatskoj 1961.-1971. po općinama i regijama (1971.-1973.) 2. dionica: Osnovne strukturne demografske promjene u Hrvatskoj 1961.- 1971. po općinama i regijama (1972.-1973.) 3. dionica: Korelacija demografske dinamike i strukturnih promjena s radnim kontingentima i gospodarskom razvijenošću stanovništva SR Hrvatske po općinama i regijama (1973.-1974.) 4. dionica: Demografsko, društveno-gospodarsko raslojavanje i populacijska politika SR Hrvatske (1973.-1975.) 5. dionica: Populacijska politika, anketa bračnih parova (1976.-1978.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Friganović, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica Smiljana Leinert, asistentica Ana Lončar, stručna suradnica IDIS-a (do 31. listopada 1978.) Pero Pavić, asistent IDIS-a

131


Djelatnost i razvoj Instituta

95. LONGITUDINALNO praćenje demografskih promjena u SR Hrvatskoj 1975.-1982. (1976.-1982.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelji: dr. sc. Mladen Friganović, redoviti profesor (1976.-1978.) Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a (1979.-1982.) Suradnici: dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica Smiljana Leinert, asistentica Ana Lončar, stručna suradnica IDIS-a (do 31. listopada 1978.) Pero Pavić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, izvanredna profesorica 96. DUGOROČNE promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva i zaposlenosti (Dionica projekta »Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SR Hrvatske do 2000.«) (1980.-1985.) Financijeri: Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, Zagreb Republički zavod za društveno planiranje SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: Gordana Borojević, savjetnica Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a Nada Kerovec, savjetnica mr. sc. Ivan Lajić, znanstveni asistent Ana Lončar, savjetnica dr. sc. Adolf Malić, docent dr. sc. Vlado Puljiz, izvanredni profesor mr. sc. Maria Oliveira-Roca, znanstvena asistentica IDIS-a Verica Roknić, savjetnica Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica IDIS-a (do 11. prosinca 1983.) dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, redovita profesorica Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 97. DEMOGRAFSKI faktori u dugoročnom razvoju Hrvatske (Dionica projekta »Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske« izvedena u suradnji s Institutom za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu) (1986.-1990.) Financijeri: Republički zavod za društveno planiranje SR Hrvatske, Zagreb Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb 132


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditeljica: dr. sc. Maria Oliveira-Roca, znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: dr. sc. Predrag Bejaković, znanstveni asistent dr. sc. Jakov Gelo, docent mr. sc. Ivan Lajić, znanstveni asistent mr. sc. Vesna Mikačić, znanstvena asistentica Vesna Popovski, istraživačica-suradnica IDIS-a Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Stjepan Šterc, docent dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, redovita profesorica 98. DUGOROČNE promjene u demografskoj i socioekonomskoj strukturi / DEMOGRAFSKO-SOCIJALNA struktura i prostorna pokretljivost aktivnog stanovništva Hrvatske (Dionica projekta »Društvena struktura i dinamika«) (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Suradnice: dr. sc. Maria Oliveira-Roca, znanstvena suradnica IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a 99. DEMOGRAFSKI potencijal regija i mreža E-autocesta u Republici Hrvatskoj (1989.-1990.) Financijer: Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske, Zagreb Voditeljice: dr. sc. Maria Oliveira-Roca, znanstvena suradnica IDIS-a dr. sc. Mila Zlatić, znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Predrag Bejaković, znanstveni asistent mr. sc. Nada Kerovec, savjetnica mr. sc. Mladen Klemenčić, geopolitičar Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Zora Roca, viši znanstveni suradnik Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a mr. sc. Stjepan Šterc, znanstveni asistent Mirna Vucković, dipl. ing. Dionica: Dodatna istraživanja varijantnih dionica Jadranske autoceste u području Velebita i Biokova Voditelj: Ivan Banjad, dipl. ing.

133


Djelatnost i razvoj Instituta

6. Istraživanja slobodnoga vremena, igrača na sreću i turizma 6.1. Istraživanja slobodnog vremena 100. KORIŠTENJE slobodnog vremena stanovnika Zagreba (1966.-1967.) Financijeri: Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske, Zagreb Savez društava »Naša djeca«, Zagreb Voditelji: Bogumil Grabić, samostalni savjetnik dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a 101. POVLAČENJE od aktivnosti (1965.-1968.) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a 102. SLOBODNO vrijeme, korištenje slobodnog vremena i oblici rekreacije u selu Filip-Jakovu (1967.-1968.) Financijer: Institut za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik 103. KOMPLEKSNO ispitivanje utjecaja rada, slobodnog vremena i odmora na čovjeka u suvremenim prilikama / SLOBODNO vrijeme odraslih stanovnika gradova u Jugoslaviji (1965.-1968.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: Hugo Birolla, matematičar-programer Bogumil Grabić, samostalni savjetnik Margita Nyarai-Šercar, asistentica IDIS-a dr. sc. Marijan Štefinović, docent 104. BUDŽET VREMENA studenata Sveučilišta u Zagrebu (1969.-1973) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Mladen Stanković, asistent IDIS-a 105. ELEMENTI društvenog razvitka grada Zagreba (1970.) Financijer: Urbanistički zavod grada Zagreba 134


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnica: Margita Nyarai-Šercar, asistentica IDIS-a 106. BUDŽET VREMENA građana raznih zanimanja u Jugoslaviji (i Hrvatskoj) (1969.-1974.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Mladen Stanković, asistent IDIS-a 107. BUDŽET VREMENA radnika Jugoslavije (1972.-1977.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnica: Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a 108. ISTRAŽIVANJE budžeta vremena 24 sata života i rada ljudi Jugoslavije (i Hrvatske) (1973.-1978.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnica: Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a 109. BUDŽET VREMENA nastavnika, znanstvenih radnika i ostalog osoblja Sveučilišta u Zagrebu (i drugih sveučilišnih centara u SR Hrvatskoj) (1975.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: Branka Golub, asistentica IDIS-a dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor 110. SLOBODNO vrijeme i način života društvenih grupa (Dionica projekta »Društvena struktura i dinamika«) (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Suradnica: mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica IDIS-a

135


Djelatnost i razvoj Instituta

6.2. Istraživanje igrača na sreću 111. VRSTE igara na sreću i osnovna obilježja igrača / SOCIOPSIHOLOŠKA analiza igara na sreću i zabavnih igara (1986.-1990.) Financijer: Skupština igara na sreću, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Suradnici: Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Drago Čengić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik IDIS-a mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIS-a Goran Milas, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik IDIS-a Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a

6.3. Istraživanja turizma 112. EKONOMSKI i sociološki problemi turizma u Evropi (Jugoslaviji) (1973.-1975.) Financijer: Evropski centar za koordinaciju istraživanja i dokumentaciju u društvenim znanostima Međunarodnog savjeta za društvene znanosti - CECRDSS CISS, Beč Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Dragutin Alfier, izvanredni profesor Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Jože Goričar, redoviti profesor (Ljubljana) Jaroslav Navratil, savjetnik dr. sc. Miljenko Rendulić, statističar Drago Zajec, organizator (Ljubljana) 113. SOCIJALNI i ekonomski problemi turizma u Evropi: domaći turisti (1975.-1978.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Ivan Antunac, izvanredni profesor Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a Miro Marasović, prostorni planer - direktor projekta Južni Jadran 136


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Milan Mazi, redoviti profesor Jaroslav Navratil, demograf-savjetnik Davor Sesardić, pravnik - savjetnik za turizam

7. Ruralnosociologijska i agroekonomska istraživanja 114. ŠIRENJE tehničkih inovacija i njihove socijalne implikacije u seoskim sredinama Vojvodine (1972.) (Projekt izveden u suradnji s Centrom za političke studije i društveno-političko obrazovanje, Novi Sad) Financijer: Pokrajinska zajednica za naučni rad Vojvodine, Novi Sad Voditelj: Svetozar Livada, stručni savjetnik Suradnici: Edhem Dilić, stručni savjetnik IDIS-a Vojislav Đurić, stručni suradnik (Novi Sad) dr. sc. Vojin Radomirović, docent (Kragujevac) Aleksandar Raič, asistent (Novi Sad) 115. DIFUZIJA proizvodnih inovacija u zemljoradnju u seoskim sredinama (1973.-1976.) Dionica: Izrada idejnog projekta Dionica: Širenje proizvodnih inovacija u individualnoj poljoprivredi Vojvodine Dionica: Procesi difuzije inovacija u individualnoj poljoprivredi Slavonije Financijeri: Savezni sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu SAP Vojvodine, Novi Sad Pokrajinska privredna komora SAP Vojvodine, Novi Sad Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik Suradnici: dr. sc. Milan Benc, znanstveni suradnik IDIS-a Edhem Dilić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Vojislav Đurić, docent (Novi Sad) Konzultant: dr. sc. Pavao Novosel, izvanredni profesor 116. SOCIJALNO-EKONOMSKE promjene i razvoj prigradskog područja Zagreba (1971.-1980.) Financijeri: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Skupština grada Zagreba 137


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditelj: Suradnici:

Milan Župančić, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Jordan Jelić, istraživač-suradnik IDIS-a (od 1. siječnja 1973. do 9. siječnja 1977.)

117. DRUŠTVENO-EKONOMSKE promjene i perspektive razvoja Bukovice (1975.-1979.) Financijer: Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Jordan Jelić, istraživač-suradnik IDIS-a (do 9. siječnja 1977.) 118. RAZVOJNI aspekti obrazovanja poljoprivrednika (1976.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Autori: Antun Petak, viši asistent IDIS-a dr. sc. Vlado Puljiz, znanstveni suradnik IDIS-a 119. MJEŠOVITA gospodarstva i seljaci-radnici u Jugoslaviji (1975.-1977.) Financijeri: Savezni komitet za poljoprivredu, Beograd Vijeće Saveza sindikata Jugoslavije, Beograd Predsjedništvo SKJ, Beograd Savezna privredna komora, Beograd Savezna konferencija SSRNJ, Beograd Republičko-pokrajinski sekretarijati za poljoprivredu Voditelji: Vlado Cvjetićanin, šef kadrovske službe tvornice »Kraš« u Zagrebu Edhem Dilić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Vlado Puljiz, docent Suradnici: dr. sc. Milan Benc, znanstveni suradnik IDIS-a dr. sc. Josip Defilippis, viši znanstveni suradnik Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Petar Marković, redoviti profesor (Beograd) dr. sc. Joko Sparavalo, redoviti profesor (Sarajevo) Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a 120. DEMOGRAFSKI, socijalni i ekonomski pokazatelji i projekcije o poljoprivrednom stanovništvu i mogućnosti financiranja mirovinskog osiguranja individualnih poljoprivrednika (1977.) Financijer: Sekretarijat za rad SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: dr. sc. Josip Defilippis, viši znanstveni suradnik dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik 138


Djelatnost i razvoj Instituta

Ana Lončar, stručna suradnica IDIS-a Vladimir Novak, statističar Anđelko Pejić, savjetnik dr. sc. Vlado Puljiz, docent

121. MJEŠOVITA gospodarstva i seljaci-radnici u Vojvodini (1977.) Financijer: Sekretarijat za poljoprivredu SAP Vojvodine, Novi Sad Voditelji: Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Petar Cerović, izvanredni profesor (Novi Sad) Suradnici: Vlado Cvjetićanin, šef kadrovske službe tvornice »Kraš« u Zagrebu Edhem Dilić, istraživač-suradnik IDIS-a Ana Lončar, stručna suradnica IDIS-a dr. sc. Vlado Puljiz, docent 122. MJEŠOVITA gospodarstva i seljaci-radnici na području uže Srbije (1976.-1978.) Financijer: Sekretarijat za poljoprivredu SR Srbije, Beograd Voditelji: Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Jeremija Simić, docent (Beograd) Suradnici: Vlado Cvjetićanin, društveno-politički radnik Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a Ana Lončar, stručna suradnica IDIS-a (do 31. listopada 1978.) dr. sc. Vlado Puljiz, docent 123. MJEŠOVITA gospodarstva i seljaci-radnici u Bosni i Hercegovini (1976.-1978.) Financijer: Sekretarijat za poljoprivredu SR Bosne i Hercegovine, Sarajevo Voditelji: Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Joko Sparavalo, redoviti profesor (Sarajevo) Suradnici: Vlado Cvjetićanin, društveno-politički radnik Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a Ana Lončar, stručna suradnica IDIS-a (do 31. listopada 1978.) dr. sc. Vlado Puljiz, docent 124. DJELOVANJE Saveza komunista u selu i poljoprivredi Jugoslavije (1977.-1978.) Financijer: Predsjedništvo SKJ, Beograd Voditelj: Milan Župančić, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent 139


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Borislav Dimković, izvanredni profesor (Novi Sad) dr. sc. Hristo Kartalov, docent (Skopje) dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik Ivan Magdalenić, asistent dr. sc. Dušan Radmanović, viši znanstveni suradnik (Beograd)

125. PODRUŠTVLJAVANJE zemljišta u Jugoslaviji (1977.-1978.) Financijeri: Savezni komitet poljoprivrede, Beograd Republički i pokrajinski komiteti za poljoprivredu Voditelj: dr. sc. Vlado Puljiz, docent Suradnici: Vladimir Cvjetićanin, društveno-politički radnik Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Dušan Radmanović, viši znanstveni suradnik (Beograd) 126. POLOŽAJ seljaka-radnika i njihova uloga i značaj u društveno-ekonomskom razvoju zemlje (1977.-1978.) Financijeri: Vijeće Saveza sindikata Jugoslaviji, Beograd; Savezna privredna komora, Beograd; Predsjedništvo SKJ, Beograd Voditelj: dr. sc. Milan Benc, znanstveni suradnik IDIS-a Suradnici: Vladimir Cvjetićanin, šef kadrovske službe Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a 127. DJELOVANJE Saveza komunista u selu i poljoprivredi SAP Vojvodine (1977.-1978.) Financijer: Institut za sociološka istraživanja, Novi Sad Voditelj: dr. sc. Borislav Dimković, izvanredni profesor (Novi Sad) Suradnici: mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik Ivan Magdalenić, asistent Milan Župančić, istraživač-suradnik IDIS-a 128. RAZVOJ Popovog Polja i problemi poljoprivrednog stanovništva: socio-demografski aspekt (1976.-1979.) Financijer: HEPOK, Mostar Voditelj: Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Vlado Puljiz, docent

140


Djelatnost i razvoj Instituta

129. KULTURNE promjene u selu (1976.-1980.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a 130. PROMJENE u socijalno-profesionalnoj strukturi seoskog stanovništva i socijalni problemi sela (1976.-1980.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a 131. DJELOVANJE Saveza komunista u selu i poljoprivredi Hrvatske (1977.-1980.) Financijer: Centar za idejno-teorijski rad CK SKH, Zagreb Voditelji: mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent Ivan Magdalenić, predavač Suradnici: dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik Milan Župančić, istraživač-suradnik IDIS-a 132. DRUŠTVENO-EKONOMSKI procesi u selu i perspektive njegove transformacije (1976.-1983.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelji: dr. sc. Stipe Šuvar, docent Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent Vlado Cvjetićanin, društveno-politički radnik dr. sc. Josip Defilippis, znanstveni savjetnik Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Borislav Dimković, izvanredni profesor (Novi Sad) mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik Ana Lončar, stručna suradnica IDIS-a (do 31. listopada 1978.) Ivan Magdalenić, predavač dr. sc. Petar Marković, redoviti profesor (Beograd) mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Vlado Puljiz, izvanredni profesor Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 141


Djelatnost i razvoj Instituta

133. DRUŠTVENE promjene i kulturni identitet u seoskom dijelu Jugoslavije (1977.-1981.) Financijer: Centre d’ethnologie Française, Paris Voditeljica: Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a 134. MOGUĆNOSTI podruštvljavanja i drugi oblici mobilnosti zemljišta u Jugoslaviji (1979.-1983.) Financijer: Savezni komitet poljoprivrede, Beograd Voditelj: Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: Vladimir Cvjetićanin, društveno-politički radnik dr. sc. Josip Defilippis, znanstveni savjetnik Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Vlado Puljiz, izvanredni profesor Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a 135. DEAGRARIZACIJA, urbanizacija i problemi poljoprivrednog stanovništva brdskoplaninskog područja SR Hrvatske (1978.-1983.) (U suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, Split) Financijer: Savezni sekretarijat za narodnu obranu, Beograd Voditelji: Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: dr. sc. Josip Defilippis, znanstveni savjetnik mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Vlado Puljiz, izvanredni profesor Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 136. DRUŠTVENI procesi i odnosi u selu (1981.-1982.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a 1. dionica: Socijalna struktura i pokretljivost seoskog stanovništva Voditelj: Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a Petar Kasum, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a 2. dionica: Integracija seoskog stanovništva u dominantne društvene procese i odnose Voditeljica: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a 142


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnici: Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a Petar Kasum, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a 137. SOCIJALNO-DEMOGRAFSKE promjene u selu i poljoprivredi SR Hrvatske (1983.-1984.) Financijer: Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo SR Hrvatske, Zagreb Suradnici: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik dr. sc. Vlado Puljiz, izvanredni profesor Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 138. DOMINANTNI društveni procesi i odnosi u selu (1983.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 139. SOCIOKULTURNE karakteristike i procesi u prostoru i odnosi selo-grad (SKP) (1985.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a Zadatak: Seljaštvo u društvenoj strukturi Suradnici: Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a, mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a Zadatak: Socijalna pokretljivost i struktura seoskog stanovništva Suradnica: Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a Zadatak: Podruštvljavanje poljoprivrede i sela kao razvojni proces našeg društva Suradnik: Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 140. DJELOVANJE Saveza komunista u poljoprivredi i selu (1988.-1990.) Financijer: Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd (za CK SKJ) Voditelj: Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 143


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnici: Vladimir Cvjetićanin, društveno-politički radnik Ivan Magdalenić, viši predavač 141. SELO u tranziciji: mogućnosti razvoja seoskih područja (1996.-2002.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Dušica Seferagić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: Alija Hodžić, asistent IDIZ-a dr. sc. Jasenka Kodrnja, viša asistentica IDIZ-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIZ-a (do 31. prosinca 1998.) Anđelina Svirčić, mlađa asistentica IDIZ-a (od 12. svibnja 2000.) Milan Župančić, asistent IDIZ-a

8. Sociologija grada i istraživanja društvenih procesa u prostoru 142. ISPITIVANJE starih naselja na jadranskoj obali / TURIZAM i revitalizacija starih naselja na Jadranu (1965.-1969.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Prelog, redoviti profesor Suradnica: Biserka Tadić, asistentica IDIS-a Terenska analiza: Nada Grujić, stručna suradnica Tonko Marojević, asistent Marija Planić-Lončarić, asistentica Krešimir Tadić, stručni suradnik Ivica Temšek, dipl. ing. arh., stručni suradnik 143. STRUKTURA naselja i njihovi međusobni odnosi u zadarskoj regiji (1969.-1970.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Prelog, redoviti profesor Suradnica: Biserka Tadić, asistentica IDIS-a Terenska analiza: Nada Grujić, stručna suradnica Tonko Marojević, asistent Marija Planić-Lončarić, asistentica Krešimir Tadić, stručni suradnik Konzervatorica: Ksenija Radulić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika kulture 144


Djelatnost i razvoj Instituta

144. EKONOMSKI i društveni aspekti individualne stambene izgradnje na zagrebačkom području / Sociološko-ekonomska studija o gradu Zagrebu i okolici (1971.-1973.) Financijeri: Skupština grada Zagreba Stanoinvest, Zagreb Zavod za komunalnu djelatnost, Zagreb Centar za ekonomski razvoj grada Zagreba Voditelj: dr. sc. Milan Prelog, redoviti profesor Suradnici: Ognjen Čaldarović, sociolog Urbanističkog zavoda grada Zagreba Slavko Dakić, dipl. ing. arh. Josip Gabrić, sociolog Vladimir Lay, asistent IDIS-a Fedor Kritovac, dipl. ing. arh. Melita Richter, sociologinja Dušica Seferagić, asistentica IDIS-a dr. sc. Stipe Šuvar, docent 145. ODNOS naselja u zadarskoj regiji (1971.-1973.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Prelog, redoviti profesor Suradnice: Marija Planić-Radulić, asistentica Ksenija Radulić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Zadar Biserka Tadić, asistentica IDIS-a 146. ZAŠTITA i upotrebljivost starih aglomeracija u Hrvatskoj (1972.-1974.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Milan Prelog, redoviti profesor Suradnice: Marija Planić-Radulić, asistentica Ksenija Radulić, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Zadar Biserka Tadić, asistentica IDIS-a Krešimir Tadić, stručni suradnik 147. IZRADA sociološke studije Blato, Hrvatski Leskovac, Lučko, Stupnik (1974.) Financijer: Urbanistički zavod grada, Zagreb Voditeljica: Dušica Seferagić, asistentica IDIS-a Suradnici: Vladimir Lay, asistent IDIS-a Nataša Lončar-Butić, sociologinja

145


Djelatnost i razvoj Instituta

148. IZRADA sociološke studije Oprtlja (1974.) Financijer: Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Rijeka Voditelj: Vladimir Lay, asistent IDIS-a Suradnica: Dušica Seferagić, asistentica IDIS-a 149. IZRADA sociološke studije Savskog Gaja, Remetinca, Laništa (1974.) Financijer: Urbanistički zavod grada, Zagreb Voditelj: Vladimir Lay, asistent IDIS-a Suradnice: Dušica Seferagić, asistentica IDIS-a Nataša Lončar, sociologinja 150. TIPOLOGIJA i međuzavisnost razvoja gradskih naselja SR Hrvatske (1973.-1976.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske Savez gradova SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Stipe Šuvar, docent Suradnik: Vladimir Lay, asistent IDIS-a 151. SOCIJALNA segregacija u prostoru (1976.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: Dušica Seferagić, asistentica IDIS-a 152. IZRADA sociološke studije za prostorni plan općina Gospić i Otočac (1977.) Financijer: Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a 153. IZRADA sociološke studije za prostorne planove općina Istre (1977.) Financijer: Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a 154. FUNKCIJA glavnog centra i podcentara u zagrebačkom gradskom području (1971.-1978.) Financijer: Urbanistički zavod grada Zagreba Voditelj: dr. sc. Milan Prelog, redoviti profesor Suradnici: Ognjen Čaldarović, sociolog Urbanističkog zavoda grada Zagreba Slavko Dakić, dipl. ing. arh. Miljenka Fišer, dipl. ing. arh. mr. sc. Miroslav Jilek, znanstveni asistent 146


Djelatnost i razvoj Instituta

mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Melita Richter, sociologinja mr. sc. Biserka Tadić, znanstvena asistentica IDIS-a (do 31. siječnja 1974.)

155. DRUŠTVENI aspekti povezanosti Zagreba i zagrebačke regije (1972.-1979.) Financijeri: Skupština grada Zagreba; Vanjske općine zagrebačke regije Voditelj: dr. sc. Stipe Šuvar, docent Suradnici: dr. sc. Stanko Brčić, zamjenik tajnika Skupštine grada Zagreba mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent Dinko Fabrio, tajnik Skupštine grada Zagreba (do kraja 1972.) mr. sc. Miroslav Jilek, znanstveni asistent mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a Slobodan Todorović, savjetnik u gradskoj upravi dr. sc. Uroš Trbović, stručni suradnik dr. sc. Dušan Žubrinić, docent 156. KARAKTERISTIČNI elementi fizionomije grada Zagreba i problemi gradskog značaja (1978.-1979.) Financijer: Urbanistički zavod grada Zagreba Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnik: mr. sc. Ognjen Čaldarović, znanstveni asistent 157. SOCIOLOŠKA studija za prostorni plan općine Donji Lapac (1979.) Financijer: Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Petar Kasum, asistent IDIS-a Suradnik: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a 158. SOCIOLOŠKA studija sjevernog područja Zagreba - podsljemenska zona (1979.-1980.) Financijer: Urbanistički zavod grada Zagreba Voditeljica: mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ognjen Čaldarović, znanstveni asistent mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Nataša Butić-Lončar, sociologinja 159. SOCIOLOŠKI aspekti plana uređenja manjih naselja: Brezovica (1979.-1980.) Financijer: Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a 147


Djelatnost i razvoj Instituta

160. SOCIOLOGIJSKI aspekti urbanizacije i uređenja prostora SR Hrvatske (1976.-1981.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelji: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a 161. SOCIOLOŠKA studija za generalni urbanistički plan Zagreba (1980.-1983.) Financijer: Urbanistički zavod grada Zagreba Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnica: mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a 162. DRUŠTVENI koncept novih naselja: studija društvenih ciljeva u izgradnji Mišeluka (1980.-1981.) Financijer: URBIS, Novi Sad Voditeljica: mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ognjen Čaldarović, znanstveni asistent Branko Horvat, dipl. ing., urbanist Ivan Lay, dipl. ing. arh., projektant mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a 163. STANOVANJE na području Mišeluka u Novom Sadu: modeli stanovanja u zoni Mišeluka (1980.-1981.) Financijer: URBIS, Novi Sad Voditeljica: mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ognjen Čaldarović, znanstveni asistent Branko Horvat, dipl. ing., urbanist Ivan Lay, dipl. ing. arh., projektant mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a 164. POLOŽAJ velikih gradova u našem društveno-političkom i ekonomskom sistemu (1972.-1982.) Financijeri: Skupština grada Zagreba Vanjske općine Zagrebačke regije Voditelj: dr. sc. Stipe Šuvar, docent Suradnici: dr. sc. Stanko Brčić, zamjenik tajnika Skupštine grada Zagreba 148


Djelatnost i razvoj Instituta

Dinko Fabrio, tajnik Skupštine grada Zagreba (do kraja 1972.) mr. sc. Miroslav Jilek, znanstveni asistent mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a Slobodan Todorović, savjetnik u gradskoj upravi Zdravko Tomac, pravnik-savjetnik dr. sc. Uroš Trbović, stručni suradnik dr. sc. Dušan Žubrinić, docent

165. IZRADA sociološke studije za prostorni plan općine Drniš (1987.) Financijer: Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnik: mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a 166. IZRADA sociološke studije za prostorni plan općine Knin (1987.) Financijer: Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Ivan Rogić, docent 167. SOCIO-KULTURNE karakteristike i procesi u prostoru i odnosi selo-grad / DOMINANTNI društveni odnosi i urbanizacija (1986.-1990.) (Dionice projekta iz urbane sociologije) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a Zadatak: Kvaliteta svakodnevnog života društvenih grupa u prostoru Suradnici: Vesna Popovski, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a Zadatak: Odnosi selo-grad Suradnici: dr. sc. Maria Oliveira-Roca, znanstvena suradnica IDIS-a Vesna Popovski, istraživačica-suradnica IDIS-a mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Mila Zlatić, znanstvena suradnica IDIS-a 168. SOCIO-EKOLOŠKI aspekti vartijantnih rješenja prolaza autoceste kroz urbano područje Karlovca (1989.-1990.) Financijer: Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Mila Zlatić, znanstvena suradnica IDIS-a 149


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnici:

mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIS-a Goran Milas, istraživač-suradnik IDIS-a Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a

169. DRUŠTVENE promjene u prostoru (1991.-1992.) Financijer: Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena suradnica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Alija Hodžić, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Maria Oliveira-Roca, viša znanstvena suradnica IDIS-a Vesna Popovski, istraživačica-suradnica IDIS-a mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent IDIS-a (do 31. prosinca 1992.) Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Mila Zlatić, viša znanstvena suradnica IDIS-a Milan Župančić, istraživač-suradnik IDIS-a 170. SOCIOLOGIJSKA studija za područje Koprivničko-križevačke županije (1998.) Financijer: Poglavarstvo Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica Voditeljica: dr. sc. Dušica Seferagić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: Nataša Lončar Butić, sociologinja Milan Župančić, istraživač suradnik IDIZ-a 171. SOCIOLOŠKI aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije (2002.-2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Dušica Seferagić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ognjen Čaldarović, redoviti profesor Alija Hodžić, stručni suradnik IDIZ-a dr. sc. Jasenka Kodrnja, znanstvena suradnica IDIZ-a mr. sc. Bosiljka Milinković, asistentica (do 31. prosinca 2003.) dr. sc. Maria de Nazare Oliveira Roca, redovita profesorica (Lisabon, Portugal) Anđelina Svirčić, mlađa asistentica IDIZ-a Milan Župančić, stručni suradnik IDIZ-a

150


Djelatnost i razvoj Instituta

172. AKTERI društvenih promjena u prostoru (2007.-2013). Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena savjetnica IDIZ-a (do 31. 12. 2012.) dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac, znanstvena suradnica IDIZ-a (od 1.1.2013.) Suradnici: mr. sc. Branimir Krištofić, stručni savjetnik IDIZ-a dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac, znanstvena suradnica IDIZ-a (do 31.12.2012.) dr. sc. Jelena Zlatar, poslijedoktorandica IDIZ-a dr. sc. Ksenija Petovar, Arhitektonski i Geografski fakultet u Beogradu

9. Sociologija omladine i istraživanja mladih 173. INDEKS socijalne ekspanzije: ispitivanje socijalne ekspanzije kod jugoslavenske omladine (komparativna studija) (1967.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor 174. POGLEDI, orijentacija i društveni položaj srednjoškolske omladine u Hrvatskoj (1965.-1968.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Pavao Novosel, izvanredni profesor Suradnici: Tena Martinić, asistentica Miroslav Vujević, asistent 175. STRUKTURA i funkcije omladinskih klubova (1965.-1968.) Financijer: Gradski komitet Saveza omladine Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik dr. sc. Pavao Novosel, izvanredni profesor Dionica: Mladi i slobodno vrijeme (dr. sc. P. Novosel) Dionica: Porodica, ulica i slobodno vrijeme omladine u općini Trnje (dr. sc. R. Supek) Dionica: Struktura i funkcija omladinskih klubova (dr. sc. M. A. Mihovilović) Suradnica: Margita Nyarai-Šercar, asistentica IDIS-a 151


Djelatnost i razvoj Instituta

176. STRUKTURA omladinskih organizacija i njihova funkcija u životu omladine (1965.-1969.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Pavao Novosel, izvanredni profesor Suradnici: Ivan Šiber, asistent Miroslav Vujević, asistent 177. ISPITIVANJE stavova, mišljenja i očekivanja studenata, 1960.-1970. / STUDENTI Zagrebačkog sveučilišta: izbor zvanja, odnos prema studiju, profesionalna budućnost i životna perspektiva (1965.-1971.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mirko Martić, izvanredni profesor Suradnik: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor 178. SOCIOLOŠKO istraživanje studentske omladine (1970.-1975.) Financijeri: Sveučilište u Zagrebu Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Sveučilišni komitet SKH, Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnici: dr. sc. Milan Benc, znanstveni suradnik IDIS-a Vladimir Podrebarac, politolog Celestin Sardelić, sociolog dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor 179. DRUŠTVENI položaj i orijentacija seoske omladine u Hrvatskoj (1972.-1975.) Financijeri: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb Voditelj: Edhem Dilić, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena suradnica IDIS-a mr. sc. Ruža First-Dilić, asistentica IDIS-a Vesna Kolarić, psihologinja dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Antun Petak, viši asistent IDIS-a Katarina Prpić, savjetnica dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor dr. sc. Ivan Šiber, docent 152


Djelatnost i razvoj Instituta

180. SOCIOLOGIJSKO ispitivanje studentske omladine (1976.-1978.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Sveučilišni komitet SKH, Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a 181. MJESTO, uloga i položaj omladine u društvu (1976.-1981.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a Alija Hodžić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a 182. KLASNO-SOCIJALNI položaj studenata Zagrebačkog sveučilišta i učenika srednjih škola / Socijalna struktura i dinamika učenika i studenata u Zagrebu (1987.) Financijer: Centar za idejno-teorijski rad GK SKH, Zagreb Voditelj: Ivan Magdalenić, predavač Suradnici: mr. sc. Branislava Baranović, stručna suradnica mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a 183. POLOŽAJ, svijest i ponašanje mlade generacije Jugoslavije (1984.-1988.) Financijeri: Savez samoupravnih interesnih zajednica za znanstvene djelatnosti u SFRJ Predsjedništvo Konferencije SSOJ, Beograd Republička konferencija SSO Hrvatske, Zagreb Realizatori: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu Centar za istraživačku, dokumentacionu i izdavačku delatnost Predsedništva Konferencije SSOJ-a, Beograd Voditelj: dr. sc. Srđan Vrcan, redoviti profesor Suradnici: Jordan Aleksić, politolog (Beograd) dr. sc. Ratko Dunđerović, izvanredni profesor (Sarajevo) dr. sc. Sergej Flere, izvanredni profesor (Novi Sad) mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a (od 1. rujna 1986.) mr. sc. Srećko Mihailović, znanstveni asistent (Beograd) 153


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Vladimir Obradović, rukovoditelj Centra za idejno- teorijski rad CK SKH mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Mirjana Ule, izvanredna profesorica (Ljubljana)

184. POLOŽAJ, svijest i ponašanje mlade generacije Hrvatske (1984.-1988.) Financijer: Republička konferencija SSO Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Furio Radin,znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a Dinka Marinović, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Vladimir Obradović, rukovoditelj Centra za idejno teorijski rad CK SKH dr. sc. Maria Oliveira-Roca, znanstvena suradnica IDIS-a Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a Helena Štimac Radin, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Srđan Vrcan, redoviti profesor 185. DRUŠTVENE I EKONOMSKE determinante položaja studentske omladine i uloga Student-servisa (1987.-1990.) Financijeri: Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu - OOUR Student-servis, Zagreb Zajednica usmjerenog obrazovanja grada Zagreba Sveučilište u Zagrebu Voditelj: Ivan Magdalenić, viši predavač Suradnici: mr. sc. Branislava Baranović, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Zdravko Milak, ekonomist mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 186. ODNOS mladih Republike Hrvatske prema društvenim promjenama (1988.-1990.) Financijeri: Republička konferencija SSO Hrvatske, Zagreb SIZ znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Nenad Fanuko, znanstveni asistent Ivan Magdalenić, viši predavač mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a Helena Štimac Radin, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Srđan Vrcan, redoviti profesor 154


Djelatnost i razvoj Instituta

187. ULOGA medija u svakodnevnom životu djece (1999.-2001.) Financijer: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Republike Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Furio Radin, viši asistent 188. MLADI na Rabu (2001.) Financijer: Grad Rab Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 189. VRIJEDNOSNI sustav mladeži i društvene promjene u Hrvatskoj (1996.-2002.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Voditelj: dr. sc. Furio Radin, znanstveni suradnik Suradnici: dr. sc. Branislava Baranović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Jadranka Goja, znanstvena suradnica IDIZ-a (do 22. veljače 2000.) dr. sc. Vlasta Ilišin, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Ivona Mendeš, mlađa asistentica IDIZ-a (od 11. prosinca 2000.) mr. sc. Helena Štimac Radin, stručna suradnica IDIZ-a 190. MLADI i europski integracijski procesi (2002.-2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Sufinancijer: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Voditeljica: dr. sc. Vlasta Ilišin, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Dejana Bouillet, znanstvena suradnica IDIZ-a (od 1. ožujka 2004.) dr. sc. Damir Grubiša, docent Ivona Mendeš, mlađa asistentica IDIZ-a (do 31. ožujka 2003.) Dunja Potočnik, mlađa asistentica IDIZ-a (od 01. srpnja 2003.) dr. sc. Furio Radin, znanstveni suradnik mr. sc. Helena Štimac Radin, stručna suradnica IDIZ-a (do 29. veljače 2004.) dr. sc. Josip Županov, akademik (do 01. studenoga 2004.) 191. DRUŠTVENI položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije (2005.-2006.) Financijer: Zagrebačka županija 155


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditeljica: dr. sc. Vlasta Ilišin, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Dejana Bouillet, znanstvena suradnica IDIZ-a Ivona Mendeš, asistentica Dunja Potočnik, asistentica IDIZ-a 192. HRVATSKI studenti u europskom kontekstu: društvena elita u nastajanju (2007.-2013) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Dejana Bouillet, viša znanstvena suradnica IDIZ-a (do 31.kolovoza 2008). dr. sc. Furio Radin, znanstveni suradnik mr. sc. Helena Štimac Radin, stručna savjetnica dr. sc. Anja Gvozdanović, poslijedoktorandica IDIZ-a (od 3. prosinca 2007). dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica IDIZ-a 193. MLADI i izgradnja mira (2008.-2009.) Financijer: Centar za mirovne studije Voditeljice: Dunja Potočnik, asistentica IDIZ-a Anja Gvozdanović, asistentica IDIZ-a 194. SAM svoj majstor: istraživanje socijalnog poduzetništva u neprofitnom sektoru mladih (2009.) Financijer: Mreža mladih Hrvatske Voditeljice: Dunja Potočnik, asistentica IDIZ-a Anja Gvozdanović, asistentica IDIZ-a 195. PERCEPTIONS and attitudes of young people in Croatia toward changing reality (2012.) Financijer: Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Dejana Bouillet,izvanredna profesorica dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica IDIZ-a Anja Gvozdanović, asistentica IDIZ-a. 196. KVALITETOM do uspjeha. Analiza kapaciteta udruga osoba s invaliditetom i udruga koje djeluju u korist osoba s invaliditetom za korištenje EU fondova (2012.-2013.) Nositelji projekta: DIM – Udruga za građansko obrazovanje i društveni razvoj i Institut za društvena istraživanja 156


Djelatnost i razvoj Instituta

Financijer: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Voditeljice: Anja Gvozdanović, asistentica IDIZ-a dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica IDIZ-a 197. ANALIZA relevantnih dokumenata o mladima u svrhu izrade Zakona o mladima (2012.-2013.) Financijer projekta: Ministarstvo socijalne politike i mladih Voditeljica: dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Howard Williamson, redovni profesor Marko Kovačić, stručni suradnik IDIZ-a 198. MODERNIZACIJSKI stres, mladi i migracije (2014.-2017.) Financijer: Hrvatska zaklada za znanost Voditeljica projekta: dr. sc. Irena Martinović Klarić, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Lana Peternel, postdoktorandica u IDIZ-a Ivan Lajić dr. sc. Ana Malnar dr. sc. Roko Mišetić dr. sc. Ivana Lučev prof. dr. sc. Irena Hofman Drmić dr. sc. Hrvojka Marija Zeljko

10. Istraživanja obitelji i društvenog položaja žena 10.1. Istraživanja obitelji 199. UTJECAJ zaposlenosti žene na strukturu i funkciju porodice (1969.-1973.) Financijer: Savezni zavod za medjunarodnu prosvjetnu, kulturnu i tehničku suradnju, Beograd (US Department of Health, Education and Welfare Social and Rahabilitation Service, Washington) Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: mr. sc. Ruža First-Dilić, asistentica IDIS-a dr. sc. Mladen Friganović, redoviti profesor dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica Mladen Koritnik, direktor Centra za igre, Zagreb Neda Ostoić, psihologinja Ljubica Srdić, asistentica 157


Djelatnost i razvoj Instituta

Ivo Šimičević, viši predavač dr. sc. Ante Vukasović, docent dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, docentica

200. KONFLIKTI u porodici: recipročna slika roditelja i djece (1973.-1974.) Financijeri: UNESCO - Fédération internationale des écoles de parent et d’éducateurs, Paris Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnici: dr. sc. Ph. Barron (Paris) dr. sc. André Berge (Paris) G. Denjean (Paris) dr. sc. Fred Maler (Bucuresti) dr. sc. Hubert Tonsard, docent (Paris) 201. PORODICA u socijalističkom društvu (1974.-1975.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Suradnice: Branka Golub, asistentica IDIS-a dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica 202. OBITELJ/PORODICA u socijalističkom samoupravnom društvu (1976.-1981.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditeljica: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica Suradnici: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a dr. sc. Katja Boh, izvanredna profesorica (Ljubljana)

10.2. Društveni položaj žena 203. POLOŽAJ žene u društvu i porodici u Hrvatskoj: položaj žene u gradskoj porodici i privredi (1967.-1971.) Financijeri: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Beograd Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a 158


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnice: dr. sc. Jagoda Klauzer, izvanredna profesorica Margita Nyarai-Šercar, asistentica IDIS-a Neda Ostoić, psihologinja 204. POLITIČKO-DRUŠTVENA participacija žene-radnice i njena uloga u odlučivanju (1975.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik IDIS-a 205. POLOŽAJ žene u seoskoj porodici i poljoprivredi (1977.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica 206. RODNO (SPOLNO) obilježavanje prostora i vremena u Republici Hrvatskoj (2003.-2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Jasenka Kodrnja, znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: Mirjana Adamović, asistentica IDIZ-a (od 1. ožujka 2005.) dr. sc. Gordana Bosanac, znanstvena savjetnica Mirna Cvitan Černelić, viša predavačica Ljiljana Gvozdenović, balerina dr. sc. Ljiljana Kolešnik, znanstvena suradnica dr. sc. Irena Lukšić, viša znanstvena suradnica dr. sc. Silva Mežnarić, izvanredna profesorica dr. sc. Igor Mikecin, viši asistent IDIZ-a Dijana Nenadić, filmska kritičarka dr. sc. Sanja Nikčević, docentica Mura Palašek (od 1. prosinca 2003. do 7. rujna 2005.) Ivana Radić, savjetnica dr. sc. Zdenka Veber, savjetnica 207. PERCEPCIJA, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj (2009.-2010.) Nositelji: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Financijer: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH Voditeljice: dr. sc. Željka Kamenov, izvanredna profesorica dr. sc. Branka Galić, izvanredna profesorica Suradnici: dr. sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Smiljana Leinert Novosel, redovita profesorica 159


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Dean Ajduković, redoviti profesor dr. sc. Margareta Jelić Aleksandra Huić Ivana Jugović, asistentica IDIZ-a

11. Sociopsihologijska istraživanja: javno mnijenje, društvene devijacije i socijalna patologija 11.1. Istraživanja javnog mnijenja 208. JAVNO mnijenje građana o samoupravljanju (1965.-1967.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, izvanredni profesor Suradnici: Slavko Kljaić, asistent Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 209. JAVNO mišljenje seoske omladine: politička i socijalna orijentacija seoske omladine u SR Hrvatskoj (1965.-1968.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Slavko Kljaić, asistent Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 210. POLITIČKI i socijalni problemi SR Hrvatske u ogledalu javnog mnijenja (1968.) Financijeri: Republička konferencija SSRNH, Zagreb Centralni komitet SKH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 211. STAVOVI i informiranost članova SK grada Zagreba o nekim aktualnim političkim pitanjima (1968.) Financijer: Gradski komitet SKH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Slavko Koričančić, viši stručni suradnik Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 160


Djelatnost i razvoj Instituta

212. METODOLOGIJA ispitivanja javnog mnijenja u Hrvatskoj (1967.-1970.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 213. JAVNO mnijenje stanovnika SR Hrvatske u listopadu 1969. (1969.-1970.) Financijeri: Republička konferencija SSRNH, Zagreb Centralni komitet SKH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Slavko Kljaić, asistent Neta Slamnik, društveno-politička radnica 214. JAVNO mnijenje SR Hrvatske o nekim društvenim i političkim problemima (1968.-1969.) Financijeri: Republička konferencija SSRNH, Zagreb Centralni komitet SKH, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Neta Slamnik, društveno-politička radnica Vlasta Spitek-Zvonarević, asistentica IDIS-a 215. JAVNO mnijenje građana Zagreba o radu organa javne sigurnosti (1970.) Financijer: Sekretarijat javne sigurnosti grada Zagreba Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Slavko Kljaić, asistent 216. PANEL-istraživanja javnog mnijenja SR Hrvatske u 1970. (1970.) Financijeri: Republička konferencija SSRNH, Zagreb Centralni komitet SKH, Zagreb Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Slavko Kljaić, asistent Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 217. PONAŠANJE jugoslavenskih potrošača (1970.) (IDIS u suradnji sa University of Michigen, Ann Arbor, USA) Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor 161


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnice: Neta Slamnik, društveno-politička radnica Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 218. JAVNO mnijenje stanovnika SR Hrvatske u siječnju 1971. (1970.-1971.) Financijeri: Centralni komitet SKH, Zagreb Republička konferencija SSRNH, Zagreb Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: mr. sc. Slavko Kljaić, asistent Neta Slamnik, društveno-politička radnica Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 219. JAVNO mnijenje stanovništva SR Hrvatske u veljači 1972. (1972.) Financijeri: Centralni komitet SKH, Zagreb Republička konferencija SSRNH, Zagreb Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnice: Neta Slamnik, društveno-politička radnica Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 220. 220. JAVNO mnijenje stanovništva SR Hrvatske u srpnju i kolovozu 1973. (1973.) Financijeri: Centralni komitet SKH, Zagreb Republička konferencija SSRNH, Zagreb Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: mr. sc. Slavko Kljaić, viši asistent Neta Slamnik, društveno-politička radnica Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a 221. MJESTO i uloga radnika u organima samoupravljanja i društveno-političkim organizacijama Tvornice »Nikola Tesla« u Zagrebu (1973.) Financijeri: Ideološka komisija Saveza komunista Tvornice »Nikola Tesla«, Zagreb Rajonski komitet SK »Zapad«, Zagreb Voditelji: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor mr. sc. Vlasta Spitek, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: Đoko Bošković, predstavnik financijera mr. sc. Slavko Kljaić, viši asistent 162


Djelatnost i razvoj Instituta

222. JAVNO mnijenje građana u samoupravnom socijalizmu (1976.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnica: mr. sc. Vlasta Spitek, znanstvena asistentica IDIS-a (do 31. kolovoza 1976.) 223. JAVNO mnijenje stanovnika Zagreba (1986.-1990.) Financijeri: Centar za idejno-teorijski rad GK SKH, Zagreb Gradsko vijeće Saveza sindikata Zagreba Privredna komora Zagreb Voditelji: dr. sc. Šfefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Dionica: Javno mnijenje stanovnika Zagreba 1987. Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a dr. sc. Vlasta Spitek-Zvonarević, docentica dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Dionica: Javno mnijenje građana Zagreba 1988. Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a dr. sc. Ivan Šiber, redoviti profesor dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Dionica: Javno mnijenje zagrepčana 1989./1990. Suradnici: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Goran Milas, istraživač-suradnik IDIS-a 224. JAVNO mnijenje građana Hrvatske o izborima: telefonska anketa (1986.-1990.) Financijer: Centar za idejno-teorijski rad CK SKH, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIS-a Goran Milas, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik IDIS-a Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a 225. JAVNO mnijenje stanovništva Jugoslavije o mjerama i politici Saveznoga izvršnog vijeća (Projekt je proveo konzorcij instituta u koordinaciji Instituta društvenih nauka iz Beograda, a IDIS je organizirao istraživanje na području Hrvatske) (1990.-1991.) Financijer: Savezno izvršno vijeće Skupštine SFRJ, Beograd 163


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnici:

dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica IDIS-a Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a Goran Milas, istraživač-suradnik IDIS-a dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik IDIS-a

11.2. Istraživanja društvenih devijacija i socijalne patologije 226. SOCIJALNI, zdravstveni i psihološki problemi starih ljudi u Zagrebu (1969.-1973.) Financijer: Sekretarijat za zdravstvenu zaštitu Skupštine grada Zagreba Voditelji: dr. sc. Berislav Defilipis, sekretar Sekretarijata za zdravstvenu zaštitu, Zagreb dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Ivan Duboković, pravni referent dr. sc. Radovan Ivančić, izvanredni profesor Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a dr. sc. Tomislav Peršić, izvanredni profesor dr. sc. Vladimir Rogina, izvanredni profesor mr. sc. Vlasta Spitek, asistentica IDIS-a dr. sc. Ivan Vodopija, docent 227. KONCENTRIRANOST pojava socijalne patologije u gradskim područjima (1971.-1973.) Financijeri: Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Beograd Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Franjo Bartolović, psiholog u Kazneno-popravnom domu u Turopolju Miloš Buđanovac, upravitelj Kazneno-popravnog doma u Lepoglavi Đuro Maras, savjetnik dr. sc. Tomislav Marković, izvanredni profesor Stjepan Rajki, načelnik u Sekretarijatu unutarnjih poslova u Zagrebu mr. sc. Vlasta Spitek-Zvonarević, asistentica IDIS-a dr. sc. Zvonimir Šeparović, izvanredni profesor

164


Djelatnost i razvoj Instituta

228. SOCIJALNA patologija u našem suvremenom društvenom razvitku (1973.-1976.) Financijer: Sekretarijat za zdravstvenu zaštitu Skupštine grada Zagreba Voditelji: dr. sc. Berislav Defilipis, sekretar Sekretarijata za zdravstvenu zaštitu, Zagreb dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Milan Benc, rukovoditelj Terensko-analitičke službe IDIS-a Katarina Defilipis, psihologinja dr. sc. Teodor Dürrigl, redoviti profesor dr. sc. Vlado Filipan, redoviti profesor Siniša Franić, savjetnik Renata Horvat, savjetnica Milan Jovanović, savjetnik Zdenka Jovanović, savjetnica Nevenka Ljuština-Ivančić, savjetnica dr. sc. Herma Kraus-Delpin, redovita profesorica dr. sc. Vjekoslav Majnarić, redoviti profesor dr. sc. Branko Pevalek, znanstveni savjetnik dr. sc. dr. sc. Mladen Sexo, redoviti profesor Drago Velikić, savjetnik dr. sc. Berislac Zmajić, savjetnik 229. NOVI oblici kriminaliteta i problemi društvene samozaštite u Hrvatskoj (1975.-1977.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Rade Bubalo, pravnik Miloš Buđanovac, psiholog u Kazneno-popravnom domu u Lepoglavi Stjepan Rajki, načelnik u Sekretarijatu unutarnjih poslova u Zagrebu 230. SOCIJALNI i socijalno-psihološki aspekti kriminaliteta i drugih devijantnih pojava u našem društvenom razvitku (1976.-1980.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Miloš Buđanovac, upravitelj Kazneno-popravnog doma u Lepoglavi 165


Djelatnost i razvoj Instituta

Đuro Maras, savjetnik mr. sc. Vlasta Spitek, znanstvena asistentica

231. SOCIJALNA patologija i društvena samozaštita u našem društvenom razvitku (1981.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Dionica: Sociopatološki fenomeni u našem suvremenom društvenom razvitku Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Bojana Bunjevac, istraživačica-suradnica IDIS-a (do 24. rujna 1981.) Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a 232. LJUDSKI faktor u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti (1979.-1987.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Republički štab Civilne zaštite SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Zadatak: Fenomenologija i etiologija preddelinkventnog ponašanja djece u osnovnoj školi Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a Zadatak: Ponašanje ljudi u izvanrednim i kriznim situacijama Voditelj: dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik IDIS-a Bojana Bunjevac, istraživačica-suradnica IDIS-a (do 24. rujna 1981.) Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a 233. SOCIJALNI i psihološki aspekti nasilničkog ponašanja sportske publike (1988.-1990.) Financijeri: Gradska konferencija SSRNH, Zagreb Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb 166


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditelji: Suradnici:

Ivan Magdalenić, viši predavač mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Nenad Fanuko, znanstveni asistent mr. sc. Benjamin Perasović, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Zoran Žugić, izvanredni profesor

234. TIPOVI stadionske publike i uloga ekstremnih navijača (1991.-1992.) Financijer: Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske, Zagreb Voditelj: mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent IDIS-a (do 6. rujna 1992.) Suradnici: Željko Buzov, istraživač-suradnik IDIS-a (do 29. veljače 1992.) mr. sc. Nenad Fanuko, znanstveni asistent Zrinka Lučić, psihologinja, asistentica Ivan Magdalenić, viši predavač dr. sc. Zoran Žugić, izvanredni profesor 235. PRAĆENJE rizičnih oblika ponašanja srednjoškolaca u Primorsko-goranskoj županiji (2001.) Financijer: Poglavarstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 236. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika srednjih škola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2001. godini (2001.) Financijer: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 237. ANALIZA rizičnih faktora ponašanja adolescenata koji su napustili sustav obrazovanja u Primorsko-goranskoj županiji (2002.) Financijer: Poglavarstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 238. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika srednjih škola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2003. godine (2003.) Financijer: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnica: Zrinka Ristić Dedić, mlađa asistentica IDIZ-a 167


Djelatnost i razvoj Instituta

239. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika osnovnih i srednjih škola u Ličko-senjskoj županiji (2003.) Financijer: Poglavarstvo Ličko-senjske županije - Udruga »Zajedno«, Gospić Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnica: Zrinka Ristić Dedić, mlađa asistentica IDIZ-a 240. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji 2003. godine (2003.) Financijer: Poglavarstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnica: Zrinka Ristić Dedić, mlađa asistentica IDIZ-a 241. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika srednjih škola u Istarskoj županiji 2003. godine (2003.-2004.) Financijer: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnica: Zrinka Ristić Dedić, mlađa asistentica IDIZ-a 242. OBITELJSKA kohezivnost, odnosi s roditeljima, emocionalni problemi i rizična ponašanja adolescenata u primorsko-goranskoj županiji (2005.) Financijer: Primorsko-goranska županija Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 243. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika završnih razreda osnovnih škola u PGŽ (2007.-2009.) Financijer: Primorsko-goranska županija Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 244. PREVENCIJA ovisnosti o legalnim i ilegalnim drogama kod djece i mladih Ličko-senjske županije (2009.) Financijer: Ličko-senjska županija Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 245. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika srednjih škola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (2011.) Financijer: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a

168


Djelatnost i razvoj Instituta

246. ŽIVOT i studiranje u Dubrovniku - Mišljenja studenata dubrovačkog Sveučilišta o studentskom životu, studiranju i rizičnim ponašanjima studenata (2011.-2012.) Financijer: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Voditelj projekta: dr. sc. Petar Bezinović, znanstveni savjetnik IDIZ-a 247. KORIŠTENJE rezultata istraživanja rizičnih ponašanja učenika srednjih škola za učinkovitije planiranje i provedbu školskih preventivnih programa na području Istarske županije (2012.) Financijer: Zavod za javno zdravstvo istarske županije - Istituto di sanità pubblica della regione Istriana, Pula Voditelj projekta: dr. sc. Petar Bezinović, znanstevni savjetnik IDIZ-a Suradnici: Helena Mitrović Velimir Todorović 248. ANALIZA rizičnih ponašanja učenika srednjih škola u istarskoj županiji 2012. (2012.-2013.) Financijer: Zavod za javno zdravstvo Istarske županije Voditelj projekta: dr. sc. Petar Bezinović, znanstveni savjetnik IDIZ-a

12. Sociologijska i druga istraživanja kulture 249. DRUŠTVENO upravljanje u kulturnim ustanovama Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Dionica: Društveni procesi i društvene vrednote (1965.-1968.) Voditelj: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Suradnici: Mladen Čaldarović, viši predavač Antun Petak, asistent IDIS-a Dunja Rihtman-Auguštin, viša stručna savjetnica dr. sc. Veljko Rus, docent (Ljubljana) Dionica: Likovni stvaraoci i kulturna sredina (1968.-1969.) Voditelj: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Jadranka Damjanov, profesorica VII. gimnazije u Zagrebu Maja Minček-Maroević, asistentica IDIS-a (od 1. svibnja 1968. do 30. rujna 1969.) Ivo Steiner, savjetnik Dionica: Struktura izdavačke djelatnosti u Zagrebu od 1950. do 1966. (1967.-1972.) 169


Djelatnost i razvoj Instituta

Voditelj: Suradnica: Dionica: Financijeri: Voditelj:

Mladen Čaldarović, viši predavač Branka Mihelčić, asistentica IDIS-a (do 31. prosinca 1968.) Kulturna situacija općina i regija Hrvatske (1967.-1973.) Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Republički zavod za planiranje SRH, Zagreb Antun Petak, viši asistent IDIS-a

250. PRIPREMNI radovi za »Godišnjak o kulturi u SR Hrvatskoj« (1973.) Financijer: Republički fond za unapredjivanje kulturnih djelatnosti SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: Antun Petak, viši asistent IDIS-a dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Suradnici: Stanko Baković, asistent Ognjen Čaldarović, sociolog Urbanističkog zavoda grada Zagreba Jasenka Dukić, sociologinja Vladimir Pezo, zamjenik sekretara, Republički sekretarijat za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske, Zagreb Melita Richter, sociologinja Ivo Steiner, savjetnik dr. sc. Stipe Šuvar, docent 251. ANALIZA mišljenja i stavova delegacija OOUR-a, radnih zajednica i mjesnih zajednica grada Zagreba o prijedlogu programa zadovoljavanja kulturnih potreba za 1976. godinu (1976.) Financijer: USIZ kulture, Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a 252. GODIŠNJAK o kulturi (1973.-1978.) Financijer: Zavod za kulturu SR Hrvatske Voditelj: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Suradnici: Vjekoslav Afrić, asistent mr. sc. Stanko Baković, znanstveni asistent Mirta Benović, sociologinja mr. sc. Ognjen Čaldarović, znanstveni asistent mr. sc. Jasenka Dukić, savjetnica Antun Petak, viši asistent IDIS-a 253. KADROVSKE potrebe u srednjoročnom planu kulturnog razvitka Zagreba: 1976.-1980. (1976.-1979.) Financijer: USIZ kulture, Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a 170


Djelatnost i razvoj Instituta

254. SOCIOKULTURNA diferencijacija u samoupravnom društvu (1976.-1980.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnici: Edhem Dilić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Ruža First-Dilić, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a dr. sc. Svetozar Livada, viši znanstveni suradnik dr. sc. Dunja Rihtman-Auguštin, znanstvena savjetnica dr. sc. Vlasta Spitek, docentica dr. sc. Stipe Šuvar, redoviti profesor Božidar Gagro, viši predavač dr. sc. Stevan Majstorović, znanstveni savjetnik (Beograd) 255. KULTURNA stratifikacija i proizvodnja društvenog života (1981.-1982.) Zadatak: Kognitivna funkcija kulture Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: Drago Čengić, asistent IDIS-a mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica IDIS-a Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a Josip Herceg, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Katarina Prpić, znanstvena asistentica IDIS-a 256. DRUŠTVENI procesi i funkcije kulture (1983.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditeljica: mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Vjekoslav Afrić, znanstveni asistent mr. sc. Drago Čengić, znanstveni asistent IDIS-a mr. sc. Jadranka Goja, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Miroslav Jilek, znanstveni asistent Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Nikola Rašić, istraživač-suradnik IDIS-a 257. KULTURA i kulturna hijerarhizacija (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica IDIS-a 171


Djelatnost i razvoj Instituta

258. ENCIKLOPEDIJSKI leksikon (1996.-2002.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditelj: dr. sc. Antun Vujić, znanstveni suradnik 259. IDENTITET Drugih u Republici Hrvatskoj (2007.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Jasenka Kodrnja (do 1. srpnja 2010.) dr. sc. Mladen Labus (od 1. srpnja 2010.) Suradnici: dr. sc. Mladen Labus, viši znanstveni suradnik IDIZ-a (do 1. srpnja 2010.) dr. sc. Nikola Skledar, znanstveni savjetnik IDIZ-a (do 20. lipnja 2007.) dr. sc. Lino Veljak, redoviti professor dr. sc. Mirjana Adamović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Ana Maskalan, poslijedoktorandica IDIZ-a

13. Istraživanja problema ljudi u trećoj životnoj dobi, socijalne ugroženosti i zaštite 260. SOCIJALNI, zdravstveni i psihološki problemi starih ljudi u Zagrebu (1973.) Financijer: Sekretarijat za zdravstvenu zaštitu Skupštine grada Zagreba Voditelji: dr. sc. Berislav Defilipis, sekretar Sekretarijata za zdravstvenu zaštitu, Zagreb dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Radovan Ivančić, izvanredni profesor dr. sc. Tomislav Peršić, izvanredni profesor dr. sc. Vladimir Rogina, redoviti profesor Vlasta Spitek-Zvonarević, asistentica IDIS-a 261. SOCIJALNA politika u društvu udruženog rada (1978.-1979.) Financijer: Republički SIZ socijalne zaštite Hrvatske Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnici: dr. sc. Stanislav Antić, stručni savjetnik Ivan Lalić, profesor više škole mr. sc. Mladen Lazić, znanstveni asistent IDIS-a Ante Matutinović, socijalni radnik dr. sc. Vlado Puljiz, docent dr. sc. Nada Smolić-Krković, redovita profesorica 172


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Milan Škrbić, docent dr. sc. Stipe Šuvar, docent dr. sc. Josip Županov, redoviti profesor

262. STRUKTURA i rasprostranjenost socijalnih problema i socijalne ugroženosti u SR Hrvatskoj (1978.-1983.) Financijeri: Republička samoupravna interesna zajednica socijalne zaštite SR Hrvatske, Zagreb USIZ socijalne zaštite Zagreba, Zagreb Voditelj: Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Suradnici: mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Ruža First, znanstvena asistentica IDIS-a Branka Golub, istraživačica-suradnica IDIS-a mr. sc. Bosiljka Milinković, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Olga Petak, znanstvena asistentica Nikola Rašić, istraživač-suradnik IDIS-a mr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica IDIS-a (do 11. prosinca 1983.) Alojz Visinski, savjetnik Milan Župančić, znanstveni asistent IDIS-a 263. SOCIJALNI razvoj i socijalna politika (1983.-1985.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Voditelj: Lazo Milinković, socijalni radnik Suradnici: mr. sc. Veljko Barović, znanstveni asistent Perina Marinković, sociologinja Ante Matutinović, socijalni radnik Stojan Obradović, sociolog mr. sc. Olga Petak, znanstvena asistentica 264. NOVI / NOVONASTAJUĆI oblici socijalne ugroženosti na području Zagreba (1987.-1988.) Financijer: Zavod za socijalni rad grada Zagreba, Zagreb Voditelj: mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: Dunja Ivković Krešimir Kufrin Vesna Orešković Davorka Pehnec 173


Djelatnost i razvoj Instituta

14. Sociologijska i druga istraživanja odgoja i obrazovanja 265. ANALIZA sistema upisa na visokoškolske ustanove u SR Hrvatskoj (1966.-1967.) Financijer: Republički sekretarijat za prosvjetu SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: Mira Čudina, asistentica IDIS-a dr. sc. Ivan Klauzer, viši znanstveni suradnik IDIS-a 266. KRITERIJ i mjerila za utvrđivanje cijene obrazovanja u visokoškolskim ustanovama (1967.-1968.) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditelj: Bogdan Tomašić, glavni tajnik Sveučilišta u Zagrebu 267. OSNOVNI problemi izvanrednog studija na fakultetima i visokoškolskim ustanovama (1967.-1969.) Financijer: Savezni savjet za obrazovanje i kulturu, Beograd Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnica: Mira Čudina-Obradović, asistentica IDIS-a 268. DRUŠTVENO-EKONOMSKI odnosi i položaj obrazovanja u uvjetima samoupravljanja u Jugoslaviji (1968.) Financijer: Savezni savjet za obrazovanje i kulturu, Beograd Voditelji: dr. sc. Šime Đodan, docent Vlado Trbović, savjetnik dr. sc. Marko Veselica, docent 269. INOVACIJE u visokom školstvu Jugoslavije: 1957-1967. = INOVATION in Yugoslav Higher Education 1957-1967 (1968.) Financijer: Organization for Economic Cooperation and Development (OECD), Paris Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Aleksandar Bazala, docent Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a Recenzent: dr. sc. Marijan Filipović, savjetnik 270. OPĆE obrazovanje i reforma školskog sistema (1968.) Financijer: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Ante Vukasović, docent

174


Djelatnost i razvoj Instituta

271. SISTEM upisa u prvu godinu studija na univerzitete u Jugoslaviji u školskoj godini 1967./68. (1968.) Financijer: Zajednica jugoslavenskih univerziteta, Beograd Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor 272. DRUŠTVENO-EKONOMSKI aspekti reforme visokog školstva u Zagrebu (1969.) Financijer: Gradska zajednica obrazovanja, Zagreb Voditelj: mr. sc. Ivo Cecić, direktor Narodnog sveučilišta grada Zagreba 273. VALORIZACIJA nastave i naučne djelatnosti visokoškolskih ustanova u SFRJ (1969.) Financijer: Organization for Economic Cooperation and Development (OECD), Paris Voditelj: dr. sc. Alojz Rozmarić, izvanredni profesor 274. STUDENTI Zagrebačkog sveučilišta i Studentski servis (1967.-1970.) Financijer: Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Suradnici: Vesna Kolarić, psihologinja Antun Petak, asistent IDIS-a dr. sc. Ivan Kuvačić, izvanredni profesor 275. ANALIZA sistema upisa na visokoškolske ustanove u SRH / O UPISU studenata u prvu godinu studija na fakultete i visoke škole Sveučilišta u Zagrebu (1968.-1970.) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnica: Mira Čudina-Obradović, asistentica IDIS-a 276. DRUŠTVENO-EKONOMSKA osnova i kriteriji za financiranje odgoja i obrazovanja (1970.) Financijer: Gradska zajednica obrazovanja, Zagreb Voditelj: dr. sc. Božidar Jelčić, izvanredni profesor 277. SISTEMATSKO planiranje resursa u visokom školstvu (1970.) Financijer: CERI / Center for Educational Research and Inovation, Paris Voditelj: dr. sc. Alojz Rozmarić, izvanredni profesor Suradnik: Slavko Koričanić, viši stručni suradnik IDIS-a

175


Djelatnost i razvoj Instituta

278. STRUKTURA diversifikacija u visokoškolskom obrazovanju (1970.) Financijer: CERI / Center for Educational Research and Inovation, Paris Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnik: Slavko Koričanić, viši stručni suradnik IDIS-a 279. MJESTO i uloga viših škola (1971.-1972.) Financijeri: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Société Générale - Organization for Economic Cooperation and Development (OECD), Paris Voditeljica: Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a Konzultantica: Elizabeta Rendulić, savjetnica 280. ZAGREBAČKO sveučilište i njegove reforme (1972.) Financijeri: Sveučilište u Zagrebu Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Branko Borčić, redoviti profesor dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor dr. sc. Boris Sorokin, izvanredni profesor 281. CIJENA znanstveno-nastavne djelatnosti fakulteta i visokih škola u sastavu Zagrebačkog sveučilišta (1969.-1973.) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Alojz Rozmarić, izvanredni profesor 1. dionica: Cijena znanstveno-nastavne djelatnosti fakulteta i visokih škola u sastavu Zagrebačkog sveučilišta 1969./70.; 1970./71; 1971./72. 2. dionica: Cijena znanstveno-nastavne djelatnosti fakulteta i visokih škola u sastavu Zagrebačkog sveučilišta 1970./71.; 1971./72. 3. dionica: Cijena znanstveno-nastavne djelatnosti fakulteta i visokih škola u sastavu Zagrebačkog sveučilišta 1971./72. 282. DRUŠTVENI položaj studenata s posebnim osvrtom na materijalni položaj studenata i uspjeh u studiju (1969.-1973.) Financijeri: Sveučilište u Zagrebu Republički sekretarijat za financije SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Antun Petak, viši asistent IDIS-a Suradnici: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor

176


Djelatnost i razvoj Instituta

283. SURADNJA radnih organizacija i visokoškolskih ustanova s posebnim osvrtom na novi način financiranja obrazovanja u Zagrebu (1970.-1973.) Financijeri: Gradska zajednica obrazovanja, Zagreb Narodno sveučilište grada Zagreba Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: mr. sc. Ivo Cecić, direktor Narodnog sveučilišta Zagreba (1970.-1972.) Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a (1973.) Suradnik: Milan Jurina, savjetnik 284. DRUŠTVENO-EKONOMSKA i samoupravna osnova reforme visokog školstva / ORGANIZACIJA i funkcija modernog sveučilišta (1971.-1973.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Ivo Cecić, direktor Narodnog sveučilišta grada Zagreba 285. MREŽA i efikasnost viših škola (1971.-1973.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a Konzultantica: Elizabeta Rendulić, savjetnica 286. MEĐUNARODNE razmjene u visokom školstvu (1972.-1973.) Financijeri: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Sveučilište u Zagrebu Voditelj: dr. sc. Milan Benc, znanstveni suradnik IDIS-a 287. FINANCIRANJE i ekonomika visokoškolskog obrazovanja u SR Hrvatskoj Financijer: Sveučilište u Zagrebu 1. dionica: Materijalno-financijska osnova Sveučilišta u Zagrebu (1967.) (1967.-1968.) Voditelji: dr. sc. Alojz Rozmarić, izvanredni profesor Bogdan Tomašić, glavni tajnik Sveučilišta u Zagrebu 2. dionica: Materijalno-financijska osnova Sveučilišta u Zagrebu (1968.) (1968.-1969.) 3. dionica: Materijalno-financijska osnova Sveučilišta u Zagrebu (1969.) (1970.) 4. dionica: Materijalno-financijska osnova Sveučilišta u Zagrebu (1970.) (1971.) 177


Djelatnost i razvoj Instituta

5. dionica: Materijalno-financijska osnova Sveučilišta u Zagrebu / Analiza razvoja usmjerenog obrazovanja (1966.-1974.) (1968.-1974.) 288. RAZVOJNA orijentacija Sveučilišta (1973.-1974.) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditeljica: Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a Suradnici: Stanislav Antić, stručni savjetnik Rikard Bevc, savjetnik Davor Delić, glavni tajnik Sveučilišta u Zagrebu Blažo Jovanović, savjetnik 289. SOCIJALNI sastav i motivacija studenata viših škola (1973.-1974.) Financijer: Organization for Economic Cooperation and Development (OECD), Paris Voditeljica: Mira Čudina-Obradović, viša asistentica IDIS-a 290. IZBOR studija: želje i ostvarenje želja zagrebačkih srednjoškolaca za određenim studijem (1970.-1975.) Financijeri: Gradska zajednica obrazovanja, Zagreb Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Mira Čudina-Obradović, znanstvena asistentica IDIS-a 291. DRUŠTVENO-EKONOMSKI i obrazovni aspekti efikasnosti izvanrednog studija / OBRAZOVANJE (STUDIJ) uz rad na visokoškolskim ustanovama u SR Hrvatskoj (1972.-1975.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnik: Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a 292. OBRAZOVANJE - kadrovi - zaposlenost - stanovništvo (1972.-1975.) Financijeri: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja, Zagreb Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnici: mr. sc. Mira Čudina-Obradović, znanstvena asistentica IDIS-a Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a Jozo Previšić, asistent IDIS-a 178


Djelatnost i razvoj Instituta

Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, izvanredna profesorica

293. KONTINUIRANO praćenje studentskih generacija fakulteta i škola Zagrebačkog sveučilišta (1973.-1975.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a Suradnici: Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a dr. sc. Vladimir Polić, izvanredni profesor dr. sc. Nada Smolić-Krković, izvanredna profesorica 294. OPĆE obrazovanje i usmjerenost na struku i zanimanje (1973.-1975.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditelji: Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a dr. sc. Ante Vukasović, docent Suradnici: Blažo Jovanović, savjetnik dr. sc. Vladimir Mužić, izvanredni profesor Elizabeta Rendulić, savjetnica dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor 295. TREĆI stupanj studija (1973.-1975.) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditelj: Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a Suradnik: Jozo Previšić, asistent IDIS-a 296. DRUŠTVENO-EKONOMSKI i obrazovni aspekti te efikasnost izvanrednog studija (1970.-1976.) Financijeri: Sveučilište u Zagrebu Gradska zajednica obrazovanja, Zagreb Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnik: Slavko Koričanić, viši stručni suradnik IDIS-a 297. TOKOVI školovanja i profesionalno usmjerenje (1973.-1976.) Financijer: Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Mira Čudina-Obradović, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnici: Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a 179


Djelatnost i razvoj Instituta

298. STATISTIČKO praćenje visokog školstva u Zagrebu (1969.-1977.) Financijer: Sveučilište u Zagrebu Voditeljica: mr. sc. Mira Čudina-Obradović, znanstvena asistentica IDIS-a Suradnica: Blaga Aviani, stručna suradnica IDIS-a Vlatka Marić, stručna suradnica IDIS-a 299. UNIVERZITETI u Jugoslaviji: sličnosti i razlike (1975.-1977.) Financijeri: Zajednica univerziteta Jugoslavije, Beograd Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a Suradnici: mr. sc. Mira Čudina-Obradović, znanstvena asistentica IDIS-a Jozo Previšić, asistent IDIS-a mr. sc. Branko Smerdel, znanstveni asistent dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor mr. sc. Silvija Zdravković, znanstvena asistentica (Beograd) 300. MOTIVACIJE i profesionalna očekivanja završenih učenika srednjih škola (1976.-1977.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: mr. sc. Mira Čudina-Obradović, znanstvena asistentica IDIS-a 301. REFORMA obrazovnog sistema i inovacije (1976.-1977.) Financijer: Republička zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja SR Hrvatske, Zagreb Voditelj: dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Aleksandar Bazala, izvanredni profesor Slavko Koričančić, viši stručni suradnik IDIS-a dr. sc. Vladimir Mužić, redoviti profesor Sonja Šarić, viša stručna suradnica IDIS-a 302. DRUŠTVENI položaj asistenata u SR Hrvatskoj (1976.-1986.) Financijeri: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u društveno- ekonomskim djelatnostima SR Hrvatske (SIZ-VI), Zagreb Sveučilišni komitet SKH, Zagreb Voditelj: mr. sc. Ivan Cifrić, znanstveni asistent Suradnici: Ivan Magdalenić, predavač Vjekoslav Miličić, predavač Antun Petak, istraživač-suradnik IDIS-a Maja Štambuk, istraživačica-suradnica IDIS-a 180


Djelatnost i razvoj Instituta

303. STRANI državljani na školovanju u Hrvatskoj / STRANI državljani (i pripadnici oslobodilačkih pokreta) na školovanju na Sveučilištu u Zagrebu (1986.-1990.) Financijer: Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu - Student-servis, Zagreb Voditelj: mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent IDIS-a Suradnici: mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent IDIS-a Ivan Magdalenić, viši predavač 304. PROMJENE u strukturi rada i obrazovanja kao kulturno-znanstveno-tehnologijski transfer (1986.-1990.) Financijer: Samoupravna interesna zajednica znanosti SR Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Gordana Bosanac, znanstvena saavjetnica IDIS-a Zadatak: Pregled i evaluacija teorija razvoja intelektualnih sposobnosti kao psiho-antropoloških uvjeta odgojno-obrazovnih procesa Suradnik: Ivan Rimac, istraživač-suradnik IDIS-a Zadatak: Transfer kulturnog sklopa u funkciji razvoja i promjena u strukturi rada i obrazovanja Suradnice: dr. sc. Blaženka Despot, znanstvena savjetnica IDIS-a mr. sc. Jadranka Goja, znanstvena asistentica IDIS-a Zadatak: Znanstvena i didaktička matrica Suradnici: mr. sc. Branislava Baranović, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Gordana Bosanac, znanstvena savjetnica IDIS-a dr. sc. Vladimir Poljak, redoviti profesor Zadatak: Institucionalni sistem transfera Suradnice: dr. sc. Gordana Bosanac, znanstvena savjetnica IDIS-a dr. sc. Božena Jokić, docentica 305. SOCIOLOŠKO istraživanje mladih i problema obrazovanja (1991.-1992.) Financijer: Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske, Zagreb Voditeljica: dr. sc. Blaženka Despot, znanstvena savjetnica IDIS-a Suradnici: mr. sc. Branislava Baranović, znanstvena asistentica IDIS-a dr. sc. Gordana Bosanac, znanstvena savjetnica IDIS-a (do 31. prosinca 1992.) dr. sc. Jadranka Goja, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena asistentica IDIS-a mr. sc. Nenad Karajić, znanstveni asistent mr. sc. Ivan Rimac, znanstveni asistent IDIS-a (do 31. siječnja 1992.) dr. sc. Maria Oliveira Roca, viša znanstvena suradnica IDIS-a mr. sc. Helena Štimac, znanstvena asistentica IDIS-a 181


Djelatnost i razvoj Instituta

306. ANALIZA stavova o vlastitom studiju studenata Sveučilišta u Rijeci (2001.) Financijer: Rektorat Sveučilišta u Rijeci, Rijeka Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnice: dr. sc. Alessandra Pokrajac Bulijan, docentica dr. sc. Sanja Smojver Ažić, docentica dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević, docentica 307. EVALUACIJA nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obavezno obrazovanje (2002.-2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Branislava Baranović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Damir Agičić, docent dr. sc. Ante Bežen, docent dr. sc. Ladislav Bognar, redoviti profesor dr. sc. Ivan Cifrić, redoviti profesor Petra Hoblaj, mlađa asistentica IDIZ-a dr. sc. Vjeran Katunarić, redoviti profesor dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Ljubica Marjanovič, redovita profesorica (Ljubljana) dr. sc. Iris Marušić, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Josip Milat, redoviti profesor dr. sc. Nikola Pastuović, redoviti profesor mr. sc. Saša Puzić, mlađi asistent IDIZ-a dr. sc. Nikola Skledar, znanstveni savjetnik IDIZ-a dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, redovita profesorica dr. sc. Aleksandar Štulhofer, docent dr. sc. Vera Turković, docentica dr. sc. Alan Uzelac, docent dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, redovita profesorica 308. MODEL obveznog školovanja: studija izvodljivosti (2002.-2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditelj: dr. sc. Nikola Pastuović, redoviti profesor Suradnici: dr. sc. Vinko Barić, izvanredni profesor dr. sc. Ladislav Bognar, redoviti profesor mr. sc. Olga Lui, savjetnica dr. sc. Sveto Marušić, znanstveni savjetnik dr. sc. Mate Matas, docent dr. sc. Milan Matijević, redoviti profesor dr. sc. Josip Milat, redoviti profesor dr. sc. Šime Pilić, docent dr. sc. Stjepan Staničić, znanstveni suradnik 182


Djelatnost i razvoj Instituta

309. RAZVOJ modela cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika (2002.-2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditeljica: dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, redovita profesorica Suradnici: dr. sc. Ante Bežen, docent Miljenka Cota Bekavac, asistent dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, izvanredna profesorica dr. sc. Nikola Pastuović, redoviti profesor Renata Miljević Riđički, asistent dr. sc. Majda Rijavec, izvanredna profesorica dr. sc. Vesna Vlahović Štefić, docentica dr. sc. Antonija Žižak, izvanredna profesorica 310. SAMOEVALUACIJA u funkciji unapređivanja kvalitete odgoja i obrazovanja (2002.-2006.) Financijer: Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Branislava Baranović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Svjetlana Kolić Vehovec, docentica Elvi Piršl, asistentica dr. sc. Alessandra Pokrajac Bulijan, docentica dr. sc. Sanja Smojver Ažić, docentica 311. SREDNJA škola iz perspektive učenika: stanje u Primorsko-goranskoj županiji 2003. godine (2003.) Financijer: Poglavarstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 312. EUROPSKI sveučilišni standardi i visokoškolska nastava u Hrvatskoj (2004.-2007) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanjai i sporta Voditelj: dr. sc. Gvozden Flego, redoviti profesor Suradnici: Danijela Dolenec, asistentica IDIZ-a Karin Doolan, asistentica IDIZ-a Svetlana Jurko, koordinatorica u IDIZ-u 313. UVOĐENJE državne mature u hrvatsko obrazovanje (2004.-2007.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Miljenko Marušić, viši znanstveni suradnik 183


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc Ivan Rimac, znanstveni suradnik Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a

314. CEPS - Poboljšanje profesionalnog razvoja edukacijskih djelatnika i nastavničkih praksi u zemljama jugoistočne Europe (2005.) Financijer: Pedagoški fakultet Ljubljana Voditeljica: dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, redovita profesorica 315. NASILJE u školama (2005.) Financijer: UNICEF Voditeljica: Svetlana Jurko, koordinatorica u IDIZ-u 316. RODNO osjetljivi udžbenici i nastavna praksa u balkanskoj regiji (2005.-2007.) Financijer: Ženska akcija Podgorica Voditeljica: dr. sc. Branislava Baranović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a 317. MREŽA centara za obrazovnu politiku (2006.) Financijer: Institut Otvoreno društvo Voditeljica: Svetlana Jurko, koordinatorica u IDIZ-u 318. ANALIZA akademskih iskustava 1. i 2. godine studija (2006.) Financijer: Visoka škola Petrinja Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suranik IDIZ-a 319. TEORIJSKI i praktični trening za razvoj nacionalnog kurikuluma u srednjoškolskom obrazovanju (2006.) Financijer: Institut Otvoreno društvo Voditeljica: dr. sc. Iris Marušić, znanstvena suradnica IDIZ-a. 320. ETF Europska zaklada za obrazovanje – Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje: razvijanje ključnih kompetencija u hrvatskom obrazovnom sustavu (2007.) Financijer: Hrvatska obrtnička komora Voditelj: Boris Jokić, asistent IDIZ-a 321. MREŽA edukacijskih centara/ razvoj mreže i institucionalna potpora (2007.) Financijer: Institut Otvoreno društvo Voditeljica: Svetlana Jurko, koordinatorica u IDIZ-u

184


Djelatnost i razvoj Instituta

322. EUROPSKI popis priznavanja neformalnog i informalnog učenja (2007.) Voditeljica: mr. sc. Danijela Dolenec, asistentica IDIZ-a 323. GRAD/općina-prijatelji djece iz perspektive djece u Koprivnici, Ogulinu, Pregradi i Valpovu (2007.) Voditeljica: Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a 324. TEMPUS projekt: SCM-CO 18B06 “Enhancing Mobility of the Croatian Academic Community” (2007.) Voditeljica: mr. sc. Danijela Dolenec, asistentica IDIZ-a (2007.) 325. ŠKOLARINE u sustavu visokog obrazovanja- poveznica između plaćanja studija i uspješnosti studiranja (2007.) Financijer: Sindikat znanosti i visokog obrazovanja Voditeljica: dr. sc. Iris Marušić, znanstvena suradnica IDIZ-a Danijela Dolenec, asistentica IDIZ-a Saša Puzić, asistent IDIZ-a 326. SAMOVREDNOVANJE Osnovne škole Rikard Katalinić Jeretov unapređivanju kvalitete škole (2007.-2009.) Financijer: Grad Opatija Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a. 327. SAMOVREDNOVANJE dječjeg vrtića Opatija - praćenje ostvarivanja razvojnih inicijativa (2007.-2009.) Financijer: Grad Opatija Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 328. KOMPETENCIJE za društvo znanja i razvoj nacionalnog kurikuluma u Hrvatskoj (2007.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc Branislava Baranović, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Damir Agičić dr. sc. Ante Bežen dr. sc. Zoran Curić dr. sc. Aleksandra Čižmešija dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović Goranka Nogo 185


Djelatnost i razvoj Instituta

dr. sc. Pavel Rojko dr. sc. Vera Turković dr. sc. Anton Vukelić dr. sc. Mladen Domazet, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Saša Puzić, znanstveni suradnik IDIZ-a Pavel Zgaga, University of Ljubljana, Slovenija

329. PROFESIONALNI razvoj učitelja tijekom inicijalnog obrazovanja i pripravništva (2007.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, znanstvena savjetnica IDIZ-a (od 1. veljače 2010.) Suradnici: Vesna Ciglar Mira Klarin dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Marta Medved Krajnović dr. sc. Dubravka Miljković dr. sc. Majda Rijavec dr. sc. Vesna Vlahović Štetić dr. sc. Antonija Žižak dr. sc. Karin Doolan, viša asistentica IDIZ-a (do 31. prosinca 2011.) dr. sc. Tea Pavin, viša asistentica IDIZ-a (do 28. veljače 2011.) Sharon B. Kletzein, University of Pennsylvania, USA 330. PODIZANJE i ujednačavanje kvalitete obveznog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (2007.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Nikola Pastuović, redoviti professor Suradnici: dr. sc. Ivana Batarelo, znanstvena suradnica IDIZ-a (do 28. veljače 2007.) dr. sc. Petar Bezinović, znanstveni savjetnik IDIZ-a dr. sc. Vlatka Domović dr. sc. Stjepan Staničić dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a Iva Košutić, asistentica IDIZ-a dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena suradnica IDIZ-a 331. DRŽAVNA matura i upisi u visoko obrazovanje (2008.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a. 186


Djelatnost i razvoj Instituta

332. SAMOVREDNOVANJE škola: Prilog unapređivanju obrazovanja u osnovnim školama (2008.- 2009.) Financijer: Agencija za odgoj i obrazovanje Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnici: Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a Iva Odak, asistentica IDIZ-a Damir Rister, asitent IDIZ-a 333. ANALIZA modela financiranja studija u Hrvatskoj i Europi (2009.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Voditeljica: mr. sc. Danijela Dolenec Suradnici: Mladen Domazet, asistent IDIZ-a Karin Doolan, asistentica IDIZ-a Iva Odak, asistentica IDIZ-a dr. sc. Sasa Puzić, znanstveni suradnik IDIZ-a 334. USKLAĐENOST nekih pokazatelja kvalitete obrazovanja u osnovnim školama Republike Hrvatske s Državnim pedagoškim standardima i usporednim vrijednostima u europskim zemljama (2009.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Voditelji: dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a 335. ANALIZA neopravdanog izostajanja učenika osnovnih škola Republike Hrvatske (2009.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Voditelji: Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a 336. ANALITIČKO povezivanje elemenata vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća i odrednica pedagoškog standarda u hrvatskom osnovnom školstvu (2009.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelj: dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a 337. IZRADA direktorija o resursima u području ranog razvoja djece u Republici Hrvatskoj (2009.-2010.) Financijer: International Step by Step Association (ISSA) Budimpešta, Mađarska i UNICEF Hrvatska Voditelji: dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Martina Prpić, asistentica IDIZ-a 187


Djelatnost i razvoj Instituta

338. PRIVATNE instrukcije: razvijanje mogućih rješenja (2009.-2010.) Financijer: Network of Educational Policy Centres (NEPC) Voditelji: dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a, dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a. 339. ANALIZA zaključnog ocjenjivanja u osnovnim školama Republike Hrvatske (2009.-2010.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Voditelji: dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a 340. VREDNOVANJE školskih preventivnih programa grada Rijeke (2009.- 2011.) Financijer: Grad Rijeka Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, znanstveni savjetnik IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Zrinka Ristić Dedić,viša asistentica IDIZ-a Martina Prpić, asistentica IDIZ-a Damir Rister, asitent IDIZ-a 341. ANALIZA završnog ocjenjivanja i školskog vrednovanja obrazovnih postignuća u hrvatskim osnovnim školama (2010.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditelji: dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a 342. ANALIZA konstruktne valjanosti i drugih metrijskih karakteristika ispitnih materijala Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO) iz prirodoslovnog područja (predmeti Biologija, Fizika, Kemija) (2010.) Financijer: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Voditelji: Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić,viši asistent IDIZ-a Suradnici: Josip Šabić Damir Rister, asistent IDIZ-a Martina Prpić, asistetica IDIZ-a Filip Miličević, asistent IDIZ-a 343. POTICANJE uključenosti i zastupljenosti roditelja i učenika pripadnika nacionalnih manjina u rad škole (2010.) Voditeljica projekta: dr. sc. Karin Doolan, viša asistentica IDIZ-a.

188


Djelatnost i razvoj Instituta

344. PREMA pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj (2010.) Voditeljica: dr. sc. Karin Doolan, viša asistentica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Mladen Domazet, viši asistent IDIZ-a dr. sc. Saša Puzić, znanstveni suradnik IDIZ-a 345. ITL-International Teacher Leadership (2010.-2011.) Financijer: Open Society – Educational Support Program Voditelj: Prof. dr. David Frost Suradnice: dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc.Vlasta Vizek Vidović, znanstvena savjetnica IDIZ-a 346. ANALITIČKO povezivanje rezultata vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća iz prirodoslovnog područja (predmeti Biologija, Fizika, Kemija) s obilježjima škole, predmetnih nastavnika i učenika (2010.-2011.) Financijer: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Voditelji: dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a Josip Šabić 347. ADVANCING the Field of Sociology of Education in Croatia (2010.-2011.) Financijer: Institut Otvoreno društvo Voditeljice: dr. sc. Karin Doolan, viša asistentica IDIZ-a dr. sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica IDIZ-a 348. RAZVOJ instrumenata za vrednovanje školske nastave (2010.-2011.) Financijer: Agencija za odgoj i obrazovanje Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a 349. PRAĆENJE i evaluacija programa za nadarene učenike XV. Gimnazije (2010.-2011.) Financijer: XV. Gimnazija Zagreb Voditelj: dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a 350. ISTRAŽIVANJE uvjeta, načina i postupaka izricanja negativnih pedagoških mjera i procjene njihove učinkovitosti iz perspektive učenika i djelatnika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj (2010.) Voditelj: dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a, 189


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnici: dr. sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica IDIZ-a Zrinka Ristić Dedić, asistentica IDIZ-a 351. IZRADA direktorija o resursima u području ranog razvoja djece u Republici Hrvatskoj (2010.) Voditelji: dr. sc. Boris Jokić,viši asistent IDIZ-a Martina Prpić, asistentica IDIZ-a 352. MIROVNO obrazovanje u osnovnim školama u RH (2010.) Voditelj: dr. sc. Saša Puzić, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Karin Doolan, viša asistentica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Zrinka Ristić-Dedić, asistentica IDIZ-a 353. EVALUACIJA programa `Grad/općina – prijatelj djece` iz perspektive djece u gradovima Krapina, Osijek, Prelog i Vrbovsko (2010.-2011.) Voditelji: dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a Damir Rister, asistent IDIZ-a 354. TOWARDS Equitable and Transparent Access to Higher Education in Croatia - Tempus ACCESS (2010.-2012.) Financijer: Europska komisija Voditeljica: dr. sc. Karin Doolan, viša asistentica IDIZ-a (do 31. prosinca 2011.) Suradnici: dr. sc. Mladen Domazet, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Saša Puzić, znanstveni suradnik IDIZ-a dr .sc. Danijela Dolenec 355. PRIVATE Tutoring: Developing policy solutions (2011.) Financijer: Network of Education Policy Centres (NEPC) Voditelji: dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a. 356. EDUCATION for sustainable development partnership initiative (IPA 129637) (2011.) Financijer: European Union (EU), Pre-Accession Assistance, Socio Economic Partnership Programme Voditeljica: Asja Korbar, Network of Education Policy Centres (NEPC), Zagreb 190


Djelatnost i razvoj Instituta

Suradnici:

dr. sc. Mladen Domazet, viši asistent IDIZ-a dr. sc. Kaja Peterson dr. sc. Daniela Dumitru Lana Jurko

357. ŽIVOT i studiranje u Dubrovniku - Mišljenja studenata dubrovačkog Sveučilišta o studentskom životu, studiranju i rizičnim ponašanjima studenata (2011.) Financijer: Grad Dubrovnik Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 358. ANALIZA iskustava učenika s nastavom i učenjem – Primjena web-verzije instrumenta (2011.) Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a 359. ISTRAŽIVANJE uvjeta, načina i postupaka izricanja negativnih pedagoških mjera i procjene njihove učinkovitosti iz perspektive učenika i djelatnika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj (2011.) Voditelji: dr. sc. Boris Jokić, znanstveni surdanik IDIZ-a dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a 360. RAZVOJ instrumenata za vrednovanje školske nastave (2011.-2012.) Financijer: Agencija za odgoj i obrazovanje Voditelj: dr. sc. Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a 361. ANALIZA konstruktne, sadržajne i ekološke valjanosti vanjskog vrednovanja iz predmeta Matematika u funkciji analize povezanosti rezultata učenika s njihovih osobnim i školskim obilježjima (2011.-2012.) Financijer: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Voditelji: dr. sc. Zrinka Ristić Dedić,viša asistentica IDIZ-a, dr. sc. Boris Jokić,znanstveni surdanik IDIZ-a, Suradnici: dr. sc. Željka Milin Šipuš dr. sc. Aleksandra Čižmešija Josip Šabić 362. ANALIZA upisa na studijske programe visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata prve državne mature provedene u školskim godinama 2009./10., 2010./11. i 2012/13. (2012.-2013.) 191


Djelatnost i razvoj Instituta

Financijer: Agencija za znanost i visoko obrazovanje Voditelji: dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena suradnica IDIZ-a 363. POTENCIJALI i perspektive inicijalnog obrazovanja savjetnika u profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj (2013.) Financijer: Agencija za mobilnost i europske projekte Voditeljica projekta: dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, znanstvena savjetnica IDIZ-a, Suradnica: dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica IDIZ-a 364. EVALUACIJA akcije Gradovi/općine - prijatelji djece iz perspektive djece (2013.) Financijer: Gradovi/općine uključeni u vrednovanje: Jastrebarsko, Mače, Rovinj, Tuhelj Voditeljica projekta: dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena suradnica IDIZ-a 365. RAZVOJ kurikulumske kulture - osnaživanje škola za razvoj i provedbu školskog kurikuluma (2013.-2015.) Partner: Forum za slobodu odgoja Financijer: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Projektni tim Instituta: dr. sc. Branislava Baranović, koordinatorica projekta, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Mladen Domazet, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Vlatka Domović dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a, dr. sc. Saša Puzić, znanstveni suradnik IDIZ-a, dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, znanstvena savjetnica IDIZ-a Jelena Matić, asistentica IDIZ-a 366. RAZVOJ nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje kao podloge za uvođenje sustava licenciranja učitelja (development of the national qualification standard for teachers as a basis for the implementation of a teacher licensing system) (2013.-2015.) Financijer: Europski pristupni fondovi: IPA BGUE 04 06 – Human Resources Development Nositelj: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb Partneri: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu 192


Djelatnost i razvoj Instituta

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poljoprivredna škola u Zagrebu Osnovna škola Pučišće na Braču Projektni tim za IDIZ: dr. sc. Vlasta Vizek Vidović (koordinatorica), znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ Tana Morić, stručna suradnica IDIZ-a 367. POVEZIVANJE kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u hrvatskoj (Linking quality and social inclusion in higher education in Croatia) (2013.-2015.) Financijer: Europski pristupni fondovi: EuropAid/131319/M/ACT/HR Nositelj: Institut za razvoj obrazovanja Partneri: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Udruga Univerzitas sa Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Veleučilište Marko Marulić u Kninu, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Projektni tim za IDIZ: dr. sc. Vlasta Vizek Vidović (koordinatorica), znanstvena savjetnica IDIZ-a, Iva Košutić, asistentica IDIZ-a 368. SOCIJALNI identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija (2013.-2016.) Financijer: Hrvatska zaklada za znanost Voditeljica: dr. sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Karin Doolan, docentica dr. sc. Ivana Jugović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Saša Puzić, znanstveni suradnik IDIZ-a Iva Košutić, asistentica IDIZ-a Thomas Farnell, IRO dr. sc. Nenad Karajić, izvanredni profesor dr. sc. Darleen Opfer mr. Helena Štimac Radin dr. sc. Pavel Zgaga, redoviti profesor

193


Djelatnost i razvoj Instituta

15. International Social Survey Programme (ISSP) 369. ULOGA vlasti (2006.-2007.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, viša znanstvena suradnica IDIZ-a, Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Boris Jokić, asistent IDIZ-a Zrinka Ristić-Dedić, asistentica IDIZ-a. 370. SLOBODNO vrijeme i sport (2007.-2008.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Boris Jokić, asistent IDIZ-a Zrinka Ristić-Dedić, asistentica IDIZ-a Iva Košutić, asistentica IDIZ-a Branko Ančić, asistent IDIZ-a. 371. RELIGIJA (2008.-2009.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, viša znanstvena suradnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Zrinka Ristić-Dedić, asistentica IDIZ-a Iva Košutić, asistentica IDIZ-a Branko Ančić, asistent IDIZ-a. 372. DRUŠTVENE nejednakosti (2009.-2010.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Branko Ančić, asistent IDIZ-a. 373. OKOLIŠ (2010.-2011.) Financijer: Ministarsto znanosti, obrazovanja i sporta 194


Djelatnost i razvoj Instituta

Sufinancijer: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, viši asistent IDIZ-a Branko Ančić, asistent IDIZ-a dr. sc. Marija Brajdić Vuković, viša asistentica IDIZ-a dr. sc. Mladen Domazet, viši asistent IDIZ-a 374. ZDRAVLJE (2011.-2012.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Sufinancijer: Zaklada Adris Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a Branko Ančić, asistent IDIZ-a dr. sc. Marija Brajdić Vuković, viša asistentica IDIZ-a. 375. OBITELJ i promjene rodnih uloga (2012.-2013.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Sufinancijer: Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Branko Ančić, poslijedoktorand IDIZ-a dr. sc. Marija Brajdić Vuković, viša asistentica IDIZ-a dr. sc. Mirjana Adamović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Ivana Jugović, znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Ana Maskalan, poslijedoktorandica IDIZ-a. 376. NACIONALNI identitet (2013.-2014.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Branko Ančić, poslijedoktorand IDIZ-a dr. sc. Marija Brajdić Vuković, poslijedoktorandica IDIZ-a (do 31. prosinca 2013.) 195


Djelatnost i razvoj Instituta

377. GRAĐANSTVO (2014.-2015.) Financijer: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Voditeljica projekta: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica IDIZ-a dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik IDIZ-a dr. sc. Branko Ančić, viši asistent IDIZ-a Suradnici: dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica IDIZ-a dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, viša asistentica IDIZ-a

196


Djelatnost i razvoj Instituta

4. Znanstvena i stručna suradnja 4.1. Suradnja sa znanstvenim i drugim institucijama u zemlji (Dunja Potočnik, Boris Jokić) Znanstvenoistraživačka suradnja Na znanstvenoistraživački razvoj Instituta za društvena istraživanja, uz glavne smjerove razvoja društvenih znanosti u zemlji i svijetu, uvelike su utjecali društveni i ekonomski uvjeti te promjene u znanstvenoj politici. To je vidljivo u orijentaciji na određena istraživačka i tematska područja, na izvore financiranja istraživačkih projekata i na institucije s kojima je razvijana istraživačka suradnja. S obzirom na promjene društveno-političkog sustava i teritorijalnog državnog ustrojstva, nužno je razlikovati dva razdoblja u razvoju istraživačke i nastavne suradnje Instituta u domaćim okvirima – ono od osnutka ustanove 1964. pa do 1990. godine, te od 1991. do danas. Stoga se ovdje prikazuje istraživačka suradnja koja se u prvome razdoblju odvijala unutar granica Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, a u drugom razdoblju u okvirima Republike Hrvatske. U prvom promatranom razdoblju suradnja IDIZ-a na istraživačkom planu bila je usmjerena na druge znanstvene ustanove, kao i na jedinice lokalne i regionalne samouprave, privredne subjekte te institucije vlasti na republičkoj i saveznoj razini. Istraživačka suradnja s drugim znanstvenim ustanovama uključivala je Filozofski, Pravni, Ekonomski i Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Centar za socioreligijska istraživanja u Splitu, Urbanistički institut Hrvatske, Urbanistički zavod Grada Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za zemlje u razvoju iz Zagreba, te istraživačke i znanstvene institucije iz Novog Sada, Kragujevca, Beograda, Ljubljane, Sarajeva, Mostara, Skopja, Prištine i Titograda (Podgorice). Druge ustanove i privredni subjekti s kojima je Institut surađivao su: Institut IETA Radioindustrije Zagreb, Elektrotehnički institut “Rade Končar”, Centar društvenih djelatnosti SSOH, Studentski centar i ured UNES197


Djelatnost i razvoj Instituta

CO-a u Zagrebu, te Centar za istraživačku, dokumentacijsku i izdavačku djelatnost SSOJ-a u Beogradu. U novijem je razdoblju – od 1991. godine - glavninu projekata, odnosno istraživačkih područja, financiralo Ministarstvo znanosti, odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, te razmjerno brojni drugi naručitelji s kojima je ostvarivana suradnja u realizaciji pojedinih istraživačkih projekata. Istraživačka suradnja s drugim znanstvenim ustanovama u ovom razdoblju obuhvaća institucije s kojima je suradnja uspostavljena u ranijem razdoblju te brojne druge znanstvene ustanove na koje je suradnja proširena u novije doba. Tako u promatranom razdoblju istraživačka suradnja Instituta obuhvaća Filozofski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet političkih znanosti, Učiteljski fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Ekonomski fakultet, Likovnu i Muzičku akademiju, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje i Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Institut za povijest umjetnosti, Institut za migracije i narodnosti i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada. Suradnja je ostvarena i sa specijaliziranim stručnim ustanovama kao što su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Andragoško učilište “Zvonimir”. Kontinuirano se razvija suradnja s institucijama vlasti i njihovim stručnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tako je Institut surađivao i/ili surađuje s Državnim zavodom za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvom socijalne politike i mladih, Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH. Osim toga, ostvarena je suradnja sa Zagrebačkom, Primorsko-goranskom, Dubrovačko-neretvanskom i Ličko-senjskom županijom te gradovima Zagrebom i Rijekom. 198


Djelatnost i razvoj Instituta

Tijekom posljednja dva desetljeća također je uspostavljena intenzivna suradnja s nizom organizacija civilnog društva i predstavnicima međunarodnih fondacija u Hrvatskoj. Ta suradnja obuhvatila je UNICEF, zaklade Friedrich Ebert, Heinrich Böll i Adris, Mrežu centara za obrazovnu politiku, te niz udruga kao što su Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Udrugu za građansko obrazovanje i društveni razvoj, Savez društava Naša djeca Hrvatske, HHO, GONG, B.a.b.e., Centar za ženske studije, Zelenu akciju, Pravo na grad, Hrvatsko novinarsko društvo, Udrugu za vjersku slobodu, Institut za razvoj obrazovanja i Forum za slobodu odgoja. Suradnja u visokoškolskoj nastavi U oba spomenuta razdoblja (od 1964. do 1990. godine te od 1991. godine do danas) znanstvenici i istraživači Instituta, kao stalni vanjski suradnici ili pozvani predavači, sudjelovali su u preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj-doktorskoj nastavi na brojnim visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj i bivšoj državi. U prvom razdoblju važno je istaknuti ulogu Instituta u osnivanju i organiziranju triju poslijediplomskih studija: prvoga poslijediplomskog studija iz sociologije u Hrvatskoj “Sociologija razvojnih procesa jugoslavenskog društva” (akademske 1967./1968. godine u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu), te višediciplinarnih poslijediplomskih studija “Teorija ateizma i religije” (akademske 1967./1968. godine u suradnji s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) i “Urbanizam i prostorno planiranje” (akademske 1969./1970. godine u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu). U drugom razdoblju suradnja istraživača Instituta u visokoškolskoj nastavi odvijala se na više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Filozofski fakultet, Hrvatski studiji, Kineziološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Pravni fakultet, Studij socijalnog rada, Šumarski fakultet, Učiteljski fakultet) te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Kolegiji koje su vodili ili u kojima su surađivali IDIZ-ovi istraživači ulaze u područje društvenih (sociologija, psihologija, politologija te obrazovne i informacijske znanosti) i humanistič199


Djelatnost i razvoj Instituta

kih znanosti (filozofija). U posljednja dva desetljeća istraživači IDIZ-a su na navedenim fakultetima sudjelovali u izvođenju nastave ili vodili sljedeće kolegije na dodiplomskim/preddiplomskim i poslijediplomskim/doktorskim studijima: Uvod u sociologiju, Uvod u analitičku sociologiju, Sistematska sociologija, Metodika nastave sociologije, Sociologija obrazovanja, Sociologija znanosti, Znanost i tehnologija, Uvod u znanstveni rad, Metodologija znanstvenog rada, Znanstvene informacije: izvori, dostupnost, pretraživanje i vrednovanje, Informatičko-knjižničarske djelatnosti u znanstvenoistraživačkom radu, Sociologija religije, Suvremeni izazovi sociologije religije, Sociologija hrvatskog društva I i II: religijske promjene u Hrvatskoj, Religijske promjene u hrvatskom društvu, Kineziološka sociologija, Sociologija spolnosti, Uvod u studije roda, Feministička teorija, Metode istraživanja medijskih publika, Uvod u međukulturalnu psihologiju, Etika u psihologiji, Psihologija roda i spola, Nasilje djece i maloljetnika, Rad s nasilnom djecom i maloljetnicima, Filozofska antropologija I i II, E. Husserl i ideja fenomenologije, H. G. Gadamer i filozofska hermeneutika. Istraživači Instituta također su sudjelovali i sudjeluju u vođenju i provedbi poslijediplomskih programa cjeloživotnog obrazovanja u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (IUC). Znanstvenici IDIZ-a su često angažirani kao članovi stručnih povjerenstava za obrane magistarskih i doktorskih radnji te stručnih povjerenstava za izbor u znanstvena i znanstvenonastavna zvanja na Filozofskom fakultetu, Fakultetu političkih znanosti i Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

4.2. Suradnja s međunarodnim znanstvenim i drugim institucijama (Dinka Marinović Jerolimov) Međunarodnu suradnju Institut razvija i njeguje od osnutka. I sam projekt Instituta bio je djelomice plod međunarodne suradnje njegovih osnivača. Uspostavljanje međunarodne suradnje, ponajprije u znanstvenoistraživačkom radu i razmjeni, bilo je povezano s utemeljivanjem i institucionalizacijom istraživačkih područja u Institutu, a ovisilo je i o međunarodnom položaju i ulozi zemlje, znanstvenoj politici i ulozi Instituta u mreži srodnih znanstvenoistraživačkih ustanova u zemlji. 200


Djelatnost i razvoj Instituta

Međunarodna znanstvena suradnja Instituta trajno je orijentirana na unapređivanje znanstvenoistraživačke djelatnosti, dodatno znanstveno osposobljavanje istraživača te afirmiranje vlastitih rezultata znanstvenoistraživačkog rada. Stoga se međunarodna znanstvena suradnja odvija kroz različite djelatnosti i aktivnosti: sudjelovanje u međunarodnim projektima, sudjelovanje istaknutih inozemnih znanstvenika u realizaciji IDIZ-ovih znanstvenih projekata u pojedinim istraživačkim područjima, sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim mrežama, ugovorenu suradnju s pojedinim institucijama, sudjelovanje na međunarodnim konferencijama, organiziranje međunarodnih konferencija, međunarodnu mobilnost istraživača, sudjelovanje istraživača IDIZ-a u recenziranju inozemnih radova i projekata, u savjetima relevantnih inozemnih časopisa i publikacija, te u radnim tijelima međunarodnih znanstvenih asocijacija. Sudjelovanje u međunarodnim projektima Uz povećanje vidljivosti i kvalitete institutske znanstvenoistraživačke djelatnosti, sudjelovanje u međunarodnim projektima omogućuje i komparativni uvid u društvene promjene u regionalnom, europskom i globalnom kontekstu. Time se ujedno osiguravaju znanstvene podloge za usklađivanje javnih politika razvoja hrvatskog društva s europskim okruženjem. Tijekom pet desetljeća Institut je u realizaciji brojnih projekata surađivao s nizom znanstvenih institucija iz Europe i drugih dijelova svijeta. Do 1973. godine realizirano je više projekata iz područja istraživanja visokog obrazovanja i sociologije sela: inovacije u visokom školstvu, valorizacija nastave i znanstvene djelatnosti visokoškolskih ustanova i međunarodna razmjena u visokom obrazovanju, ruralne zajednice u Europi i kulturni identitet sela u Jugoslaviji. Ta su istraživanja izvedena u suradnji s OECD-om (Organization for Economic Cooperation and Development), Departmentom za sociologiju na Westwrn Michigan University, Kalamazoo (USA), Ecole Pratique des Hautes etudes, Centre d’études sociologiques, Laboratoire d’Anthropologie Sociale i Société française d’économie rurale - Centre national de la recherche scientifique iz Pariza, Wake Forest University, Michigan (USA), Institute of Rural and Agricultural Development 201


Djelatnost i razvoj Instituta

– Polish Academy of Sciences iz Varšave, University of Delaware (SAD), Instituto per Sociologia iz Gorizie (Italija) te Europskim koordinacijskim centrom za istraživanja i dokumentaciju u društvenim znanostima Međunarodnog savjeta za društvene znanosti iz Beča. U 12 projekata i programa Bečkog centra u razdoblju od 1980. do 1990. godine sudjelovalo je 14 istraživača iz Instituta. Važna je bila i suradnja institutskih istraživača u međunarodnom projektu o elitama i kreatorima javnoga mnijenja što ga je koordinirao Odsjek za sociologiju Columbia University te u istraživanjma uprave i drugim oblicima rada s International des sciences administratives (IISA) u Bruxellesu. Od 1990. godine međunarodna se suradnja, započeta u području obrazovanja i sociologije sela, širi i na druga istraživačka područja. Na projektima o znanosti u Jugoslaviji te o ljudskim pravima, suradnja se ostvaruje s Unescom; na istraživanjima društvenih aspekata razvoja suradnja se odvijala s Institute of Development Studies University of Sussex iz Brightona, Velika Britanija; u području demografije te društvenih aspekata razvoja suradnja se odvijala s Wilhelm Pieck Universität iz Rostocka. Od 2005. godine Institut sudjeluje u svjetskom projektu ISSP – International Social Survey Programme. U ovom najstarijem međunarodnom kontinuiranom projektu u području društvenih znanosti u svijetu, u kojem sudjeluje 48 zemalja, IDIZ predstavlja Hrvatsku. Do sada je realizirano 8 projekata/modula: Uloga vlasti, Slobodno vrijeme i sport, Religija, Društvene nejednakosti, Okoliš, Zdravlje, Obitelj i promjena rodnih uloga, te Nacionalni identiteti. EU FP6 projekt REVACERN, Religions and Values: Central and Eastern European Research Network trajao je od 2007. do 2009. godine, a realizirao se u suradnji s 13 instituta, fakulteta i akademija znanosti iz 10 europskih zemalja. U razdoblju od 2006. do 2012. godine realizirani su sljedeći projekti: ETF – Key Competences for Lifelong Education; Gender sensitive textbooks and classroom interaction in the Balkan region; Private tutoring: Developing policy solutions; International Teacher Leadership, a u sklopu European Training Foundation 3 TEMPUS projekta (CAREER, MOBIL i TEMPUS IV ACCESS) i 1 ERASMUS projekt. 202


Djelatnost i razvoj Instituta

Znanstvenici Instituta također individualno sudjeluju u realizaciji nekoliko međunarodnih znanstvenoistraživačkih projekata. Sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim mrežama Institut je znanstveno i stručno koordinirao jugoslavensku znanstvenu suradnju s OECD-om (Organization for Economic Cooperation and Development) sa sjedištem u Parizu i s UNESCO-vim odjelom Fédération Internationale des ecoles de parents et d’educations od 1979.-1986. godine; Institut je također koordinirao jugoslavensku suradnju u Europskom koordinacijskom centru za istraživanja i dokumentaciju u društvenim znanostima - Bečki centar (European Coordination Centre for Research and Documentation in Social Sciences - Vienna Centre) od 1980. do 1991. godine. Bečki centar je bio autonomno tijelo International Social Science Council u obitelji nevladinih organizacija UNESCO-a, te je bio najveća nevladina regionalna organizacija u svijetu. U području istraživanja znanosti i tehnologije Institut sudjeluje u SSTNET (Sociology of Science and Technology Network of European Sociological Association). U području istraživanja obrazovanja Institut je povezan s CIDREE Consortium of Institutions for Development and Research in Education in Europe, NEPC - Network of Education Policy Centers i TEPE - Teacher Education Policy in Europe Network. Institut je povezan s mrežama mladih istraživača u Europi i svijetuEUFP7 Advisory Group for People Program, EURODOC - European Council of Doctoral Candidates and Young Researchers te WAYS - World Academy of Young Scientists. Institut je također uključen u međunarodne registracijske baze kao što su PADOR i CORDIS. Ugovorena suradnja s inozemnim institucijama Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i The Institute of Higher Education at the University 203


Djelatnost i razvoj Instituta

of Georgia of Athens, SAD ugovorili su suradnju za razdoblje 2013. do 2018. godine ( s mogućnošću produljenja za još pet godina). IDIZ je time postao baza za razvoj projekta HEISEE – The Higher Education Initiative for Southeastern Europe. Suradnja podrazumijeva umrežavanje institucija u regiji, razmjenu istraživača i studenata, kolaborativne istraživačke programe, radionice i seminare, vođenje baze regionalnih podataka, osiguravanje dijeljenja primjera dobre prakse u području visokog obrazovanja, osiguravanje ekspertiza i konzultanata za razvoj politika u području visokog obrazovanja. Organiziranje međunarodnih konferencija Istraživači Instituta sudjelovali su na brojnim međunarodnim skupovima, što se kao trajna aktivnost u sklopu znanstvenoistraživačke djelatnosti s ciljem unapređivanja znanstvenih područja, diseminacije znanja te umrežavanja istraživača i institucija, kontinuirano potiče, omogućava i prati. No, Institut je samostalno i u suradnji s drugim ustanovama organizirao međunarodne znanstvene skupove iz različitih područja kojima se tijekom godina bavio ili se bavi. 11. kongres CISR – Conference Internationale de Sociologie Religiouse (današnjeg naziva International Society for the Sociology of Religion) “Religion and Religiosity, Atheism and Non Belief in Industrial and Urban Society”, 1971. godine u Opatiji u suradnji s Kršćanskom sadašnjošću uz sudjelovanje 50-ak sudionika iz 13 zemalja sa svih kontinenata. International Round-table on Education, uz suradnju američkih eksperata, 1972. godine u Trogiru. Institut je organizirao International Conference on Participation and Self-Management u suradnji s Institutom ekonomskih nauka iz Beograda, Fakultetom za sociologijo, politične vede in novinarstvo iz Ljubljane i Fakultetom političkih nauka iz Sarajeva, 1972. godine u Dubrovniku. U radu Konferencije sudjelovalo je 203 sudionika iz 23 zemlje sa svih kontinenata (osim Australije), a jedan od njezinih rezultata bilo je osnivanje posebnog istraživačkog komiteta Međunarodnog sociološkog udruženja (ISA). Više okruglih stolova o sociologiji samoupravljanja i o socijalnim promjenama i sociologiji razvoja organizirano je u suradnji sa Sociologiska Insti204


Djelatnost i razvoj Instituta

tutionen Uppsala Universitet, iz Švedske; Institute of Social Studies, The Hague, iz Nizozemske; Nationalkomitee für Soziologische Forschung bei der Akademie der Wissenschaften der DDR iz Berlina, te Gramscijevim institutom iz Rima u razdoblju od 1979. – 1989. godine. Međunarodni skup New Technologies in Public Administration organiziran je u suradnji s European Coordinationa Centre for Research and Documentation in Social Sciences – Vienna Centre 1987. godine u Zagrebu. Međunarodni skup Housing between State and Market organiziran je u suradnji s University of Sussex iz Brightona, Velika Britanija 1988. godine u Dubrovniku. 6. međunarodna konferenciju ISORECEA-e Religion and Patterns of Social Transformation Institut je organizirao u suradnji s International Study of Religion in Eastern and Central Europe Association u prosincu 2001. godine u Zagrebu uz sudjelovanje 52 istraživača, predstavnika 17 zemalja iz Europe, Kanade i SAD-a. 28. kongres ISSR International Society for the Sociology of Religion Religion and Society: Challenging Boundaries po drugi put u Hrvatskoj, organiziran je u suradnji s ISSR-om i Hrvatskim sociološkim društvom 2005. godine u Zagrebu s preko 300 sudionika iz svijeta. Međunarodnu znanstvenu radionicu “Women in Science and Technology” Institut je organizirao u suradnji s European Sociological Association mrežom SSTNET 2008. godine u Zagrebu. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Akteri društvenih promjena u prostoru. Transformacija prostora i kvalitete života u Hrvatskoj”, Institut je organizirao u studenom 2011. godine u Zagrebu. Sastanak ISSP projekta sa znanstvenim skupom organiziran je u suradnji sa Sekretarijatom International Social Survey programme-a 2012. godine u Cavtatu. Međunarodni skup Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima: Istraživanja, prakse i politike organiziran je 2013. godine u Zagrebu u suradnji s Odsjekom za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu a u sklopu Participacijskog programa UNESCO-a za 2012./2013. godinu.

205


Djelatnost i razvoj Instituta

Međunarodna mobilnost istraživača U realizaciji IDIZ-ovih znanstvenih projekata u pojedinim istraživačkim područjima kontinuirano se uključuje istaknute inozemne znanstvenike. Uz to, do sada je u IDIZ-u boravilo dvadesetak istraživača iz SAD-a, Švedske, Danske i drugih zemalja. Istraživači Instituta, najviše znanstveni novaci i postdoktorandi, boravili su na poslijediplomskim i doktorskim studijima, ljetnim školama, studijskim posjetima na University of Cambridge UK; Universita degli Studi di Pavia, Italija; Cardiff University, UK; Institute of Education, University of London, UK; GESIS‐ Leibniz‐Institut für Sozialwissenschaften, Köln, Njemačka; Institut für die Wissenschaften die Menschen, Beč, Austrija; University of Graz, Austrija; International Summer School, Cortona, Italija; University of Durham, UK; Faculty of Social Sciences, Leuven, Belgija; Central European University, Budimpešta, Mađarska; University of Georgia, Athens, USA; Centar za napredne studije, Sarajevo BiH; University of Krems, Austrija; University of Pecs, Mađarska; Technical University of Helsinki, Finska; Szeged University, Mađarska; University of Groningen, Nizozemska; University of Stratchlyde, UK; University of Southampton, UK; University of Goteborg, Švedska. Četvoro znanstvenih novaka steklo je magisterije i doktorate na sveučilištima u Cambridgeu i na London School of Economics and Political Science. Znanstvenici Instituta u više navrata su kao eksperti u pojedinim znanstvenim područjima bili konzultanti inozemnim doktorandima i postdoktorandima (iz Austrije, Belgije, Grčke, Njemačke, SAD-a) čiji je istraživački interes usmjeren na izučavanje društvenih pojava i procesa u Hrvatskoj. Sudjelovanje istraživača IDIZ-a u savjetima relevantnih inozemnih/svjetskih časopisa i publikacija, te u radnim tijelima međunarodnih znanstvenih asocijacija Znanstvenici Instituta članovi su savjeta, uređivačkih odbora i recenzentskih timova više međunarodnih znanstvenih časopisa (Journal of Psychology of Science and Technology, Družboslovne razprave, Social Compass, 206


Djelatnost i razvoj Instituta

VEST, Inovative Higher Education, Journal for Peace Education, Review of Psychology, Personality and Individual Differences, RASCEE – Religion and Society in Central and Eastern Europe, Religija i tolerancija). Institut je imao svoje predstavnike u Savjetu direktora i znanstvenom osoblju Bečkog centra te u istraživačkim komitetima ISA-e i Europskog društva za ruralnu sociologiju. Danas također ima predstavnike u upravnim tijelima različitih međunarodnih udruga, projekata i mreža u područjima istraživanja znanosti, religije, mladeži i obrazovanja gdje institutski istraživači obavljaju ili su obavljali različite dužnosti (suvoditelji mreže, generalni tajnici, članovi savjeta, rizničari): SSTNET (Sociology of Science and Technology Network of European Sociological Association); ISORECEA (International Study of Religion in Eastern and Central Europe Association); CIDREE (Consortium of Institutions for Development and Research in Education in Europe); NEPC (Network of Education Policy Centers); TEPE (Teacher Education Policy in Europe Network); EUFP7 Advisory Group for People Program; EURODOC (European Council of Doctoral Candidates and Young Researchers); WAYS (World Academy of Young Scientists).

207


Djelatnost i razvoj Instituta

5. Izdavačka djelatnost Instituta (Karolina Vranješ, Anđelina Svirčić Gotovac, Dinka Marinović Jerolimov) Znanstvenoistraživački rad kao primarna djelatnost Instituta podrazumijeva kontinuiranu znanstvenu komunikaciju, a time i publiciranje rezultata istraživačkog rada. IDIZ objavljuje znanstvene i stručne knjige, studije i izvještaje (samostalno i u suizdavaštvu) te je izdavač znanstvenog časopisa Sociologija i prostor (ranije Sociologija sela).

5.1. Knjige i studije Institut je u različitim razdobljima svoje povijesti bio izdavačem 6 bibliotečnih nizova: 1) Studije i izvještaji; 2) Biblioteka Sociologije sela; 3) Čovjek i sistem; 4) Fenomen ateizma i religije (s tri niza); 5) Edicije IDIS-a; 6) Biblioteka Znanost i društvo. Osim nizova objavljivane su i serije nazvane po projektima (primjerice Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj, projekt realiziran u suradnji s 22 instituta i fakulteta diljem bivše Jugoslavije s tri objavljene knjige u IDIS-u, zatim Socijalističko društvo, crkva i religija, također s nekoliko naslova i slično). 1) Studije i izvještaji (1967.-1990.). Ovaj bibliotečni niz je na početku objavljivan pod nazivom Studije, izvještaji, monografije, a potom povremeno i u varijanti Izvještaji i studije. Niz je popularno zvan »žute studije« zbog žute boje korica. U njemu je tijekom dvadeset i četiri godine objavljivana većina institutskih radova (preko stotinu naslova), i to iz temeljnih institutskih istraživačkih programa.1 2) Biblioteka Sociologije sela (1972.-1989.) pokrenuta je u Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1972. godine, ali joj je već od 1973. godine izdavač IDIS, te je imala vlastito uredništvo. Potreba za ovim nizom pojavila se zbog uloge zagrebačkih ruralnih sociologa: sedamdesete godine 20. stoljeća bile su najplodnije doba Zagrebačke ruralnosociologijske škole, sa znanstvenom produkcijom koju je valjalo 1

Sve publikacije u izdanju Instituta navedene su u Selektivnoj bibliografiji radova istraživača i vanjskih suradnika IDIS-a / IDIZ-a: 1964.-2013. objavljenoj u ovoj monografiji. 208


Djelatnost i razvoj Instituta

3)

4)

5)

6)

objaviti u posebnom nizu. U ovoj je seriji objavljeno devet naslova isključivo iz ruralne sociologije. Biblioteka Čovjek i sistem (1971.-1980.) prvo je pokrenuta kao niz priloga pripremljenih za projekt »Globalni društveni sistem« u izdanju Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, a 1975. kao serija redaktorski oblikovanih rezultata rada na projektu po podsustavima, većinom u izdanju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osim zadnjeg naslova kojeg je objavio IDIS. Taj je niz pokrenula studijska grupa »Čovjek i sistem«, kako se nazvao istraživački tim koji je realizirao projekt »Globalni društveni sistem«. Iz rada ove skupine sastavljene od četrdesetak vodećih sociologa, ekonomista, psihologa, filozofa, pravnika, povjesničara i politologa s područja bivše Jugoslavije, čija je svrha bila istražiti globalni društveni sistem, izašlo je četrnaest naslova u dvije kontinuacije (Globalni društveni sistem i Biblioteka Čovjek i sistem), koje su se djelimično preklapale. U nizu Globalni društveni sistem objavljeno je sedam naslova, a u Biblioteci Čovjek i sistem također sedam. Nizove Fenomen ateizma i religije (1976.), Religijski fenomen u svijetu (1979.-1981.) te Religijski fenomen u Jugoslaviji (1982.) pokrenula je grupa za sociologiju religije. U prvom nizu objavljeno je pet studija, u drugom nizu šest, a u trećem nizu tri naslova. Dakle, u ova tri niza izdano je četrnaest studija/zbornika radova, dok su brojni radovi s religijskom tematikom objavljeni i u seriji Studije i izvještaji te kasnije u Edicijama IDIS-a. Serija Edicije IDIS-a (1989.-1994.) nastavak je ranijega niza Studije i izvještaji kojom se nastavilo objavljivanje izvornih studija i drugih znanstvenih i stručnih radova (oko dvadesetak naslova) nastalih znanstvenoistraživačkim radom u Institutu. Biblioteka Znanost i društvo pokrenuta je 2001. godine kao inovirana zamjena za raniju seriju Edicije IDIS-a, no za razliku od nje ima numeraciju te uredništvo, od 2014. godine međunarodno. Biblioteka objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja proizašlih iz realizacije institutskih projekata, kao i knjige koje obrađuju, sintetiziraju ili produbljuju teme vezane uz znanstvenoistraživački rad Instituta, a koji nije 209


Djelatnost i razvoj Instituta

neposredno vezan uz istraživačke projekte ustanove. U tom smislu, u sklopu biblioteke se povremeno objavljuju i radovi dugogodišnjih vanjskih suradnika Instituta. U biblioteci Znanost i društvo dosad su objavljene 34 knjige: knj. 1: Labus, Mladen. Umjetnost i društvo (2001.) knj. 2: Mladi uoči trećeg milenija / ur. Vlasta Ilišin, Furio Radin (2002.); suizdavač: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. knj. 3: Youth and Transition in Croatia / eds. Vlasta Ilišin, Furio Radin (2002.); suizdavač: State Institute for the Protection of Family, Maternity and Youth. knj. 4: Selo: izbor ili usud / ur. Dušica Seferagić (2002.) knj. 5: Skledar, Nikola. O igri, ljubavi i smrti (2003.) knj. 6: Cifrić, Ivan. Ruralni razvoj i modernizacija: prilozi istraživanju ruralnog identiteta (2003.) knj. 7: Izabrana djela Blaženke Despot / ur. Gordana Bosanac (2004.); suizdavač: Ženska infoteka. knj. 8: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu: 1964.-2004. / ur. Antun Petak (2004.) knj. 9: Golub, Branka. Hrvatski znanstvenici u svijetu: socijalni korijeni u prostoru i vremenu. (2004.) knj. 10: Prpić, Katarina. Sociološki portret mladih znanstvenika (2004.) knj. 11: Milinković, Bosiljka. Grad : društvo, prostor, vrijeme: selektivna bibliografija 1990. - 2003. (2004.) knj. 12: Skledar, Nikola. Filozofijske, religijske i društvene teme: (rasprave i osvrti). (2005.); suizdavač: Centar za mladež, Zaprešić knj. 13: Elite znanja u društvu (ne)znanja / ur. Katarina Prpić. (2005.) knj. 14: Mladi Hrvatske i europska integracija / ur. Vlasta Ilišin. (2005.) knj. 15: Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive / ur. Vlasta Vizek Vidović. (2005.) knj. 16: Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi / ur. Vesna Vlahović-Štetić. (2005.) knj. 17: Hodžić, Alija. Selo kao izbor? (2006.) 210


Djelatnost i razvoj Instituta

knj. 18: Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive / ur. Branislava Baranović. (2006.) knj. 19: Labus, Mladen. Filozofija moderne umjetnosti : onto-antropologijski i socio-kulturni pristupi. (2006.) knj. 20: Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj / ur. Jasenka Kodrnja. (2006.) knj. 21: Mladi između želja i mogućnosti: položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije / ur. Vlasta Ilišin. (2006.) knj. 22: Croatian youth and European Integration / ed. Vlasta Ilišin. (2007.) knj. 23: Mladi : problem ili resurs / ur. Vlasta Ilišin i Furio Radin. (2007.) knj. 24: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima: sociološki pogled / ur. Katarina Prpić. (2008.) knj. 25: Kodrnja, Jasenka. Žene zmije – rodna dekonstrukcija. (2008.) knj. 26: Hodžić, Alija. Tragovi pored puta. (2008.) knj. 27: Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi / ur. Vesna Vlahović-Štetić. - 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje. (2008.) knj. 28: Beyond the Myths About the Natural and Social Sciences: A Sociological View / ed. Katarina Prpić. (2009.) knj. 29: Učitelji i njihovi mentori: uloga mentora u profesionalnom razvoju učitelja / ur. Vlasta Vizek Vidović. (2011.) knj. 30: Pastuović, Nikola. Obrazovanje i razvoj: kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. (2012.); suizdavač: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. knj. 31: Akteri društvenih promjena u prostoru: transformacija prostora i kvalitete života u Hrvatskoj. / ur. Anđelina Svirčić Gotovac i Jelena Zlatar. (2012.) knj. 32: Jokić, Maja; Zauder, Krešimir; Letina, Srebrenka. Karakteristike hrvatske nacionalne i međunarodne znanstvene produkcije u društveno-humanističkim znanostima i umjetničkom području za razdoblje 1991-2005. (2012.) knj. 33: Labus, Mladen. Kultura i društvo: (onto-antropološka i sociološka perspektiva). (2013.) knj. 34: Jokić, Boris. Science and Religion in Croatian Elementary Education: Pupils’ Attitudes and Perspectives. (2013.). 211


Djelatnost i razvoj Instituta

Posebna izdanja. Osim publikacija koje objavljuje u Biblioteci Znanost i društvo, Institut pod posebnim izdanjima na hrvatskom i/ili engleskom jeziku objavljuje znanstvene i stručne knjige te zbornike radova sa znanstvenih skupova. U većini ovih publikacija objavljeni su rezultati rada na znanstvenoistraživačkim projektima IDIZ-a. 1) Prpić, Katarina. Profesionalna etika znanstvenika. (1997.) 2) Golub, Branka; Krištofić, Branimir; Čengić, Drago. Znanstvene i privredne elite. (1997.) 3) Baranović, Branislava. “Slika” žene u udžbenicima književnosti. (2000.) 4) U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja / ur. Katarina Prpić. (2000.) 5) Ilišin, Vlasta; Marinović Bobinac, Ankica; Radin, Furio: Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom životu djece. (2001.); suizdavač: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. 6) Religion and Patterns of Social Transformation / eds. Dinka Marinović Jerolimov, Siniša Zrinščak and Irena Borowik. (2004.) 7) Jokić, Boris; Ristić Dedić, Zrinka. U sjeni: privatne instrukcije u obrazovanju Hrvatske. (2007.) 8) Baranović, Branislava; Jugović, Ivana; Doolan, Karin. Kojega su roda čitanke iz književnosti?. (2008.) 9) Women in Science and Technology / eds. Katarina Prpić, Luisa Oliveira, Sven Hemlin. (2009.); suizdavač: Sociology of Science and Technology Network of the European Sociological Association. 10) Gvozdanović, Anja; Potočnik, Dunja. Mladi i izgradnja mira : analiza aktivnosti izgradnje mira u udrugama mladih i za mlade. (2009.); suizdavač: Centar za mirovne studije 11) Samovrednovanje škola : prva iskustva u osnovnim školama / ur. Petar Bezinović. (2010.); suizdavač: Agencija za odgoj i obrazovanje. 12) Kultura, drugi, žene / ur. Jasenka Kodrnja, Svenka Savić, Svetlana Slapšak (2010.); suizdavači: Hrvatsko filozofsko društvo i Plejada. 13) Adamović, Mirjana. Žene i društvena moć. (2011.); suizdavač: Plejada. 14) Jokić, Boris ; Ristić Dedić, Zrinka ; Šabić, Josip. Analiza sadržaja i rezultata ispita državne mature iz Fizike (2011.); suizdavač: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. 212


Djelatnost i razvoj Instituta

15) Ristić Dedić, Zrinka; Jokić, Boris; Šabić, Josip. Analiza sadržaja i rezultata ispita državne mature iz Biologije. (2011.); suizdavač: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. 16) Ristić Dedić, Zrinka; Jokić, Boris; Šabić, J. (2011). Analiza sadržaja i rezultata ispita državne mature iz Kemije. (2011.); suizdavač: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. 17) Bezinović, Petar; Marušić, Iris; Ristić Dedić, Zrinka. Opažanje i unapređivanje školske nastave. (2012.); suizdavač: Agencija za odgoj i obrazovanje. 18) Ilišin, Vlasta; Bouillet, Dejana; Gvozdanović, Anja; Potočnik, Dunja. Mladi u vremenu krize = Youth in a Time of Crisis. (2013.); suizdavač: Friedrich Ebert Stiftung. 19) Zlatar, Jelena. Urbane transformacije suvremenog Zagreba: sociološka analiza. (2013.); suizdavač: Plejada. 20) Young Women in Post-Yugoslav Societies: Research, Practice and Policy. / editors Mirjana Adamović ... [et al.] (2014.); suizdavač: Human Rights Centre, University of Sarajevo.

5.2. Časopis Sociologija i prostor Znanstveni časopis Sociologija i prostor najstariji je hrvatski sociološki časopis koji je do 2007. godine izlazio pod imenom Sociologija sela. Časopis Sociologija sela je pokrenut 1963. godine pri tadašnjem Agrarnom institutu, preteči današnjeg IDIZ-a (IDIS-a) te je 2013. godine obilježio 50 godina2 kontinuiranog izlaženja. Pokrenula ga je grupa istraživača sela i ruralnih sociologa pri Odjelu za sociologiju sela Agrarnog instituta. Time je započet intenzivan i vrlo značajan rad na prvim ruralno-sociološkim projektima i istraživanjima koja su obilježila sljedeće desetljeće, a taj rad nastavio se dugi niz godina. Prvo uredništvo činila je skupina mladih zagrebačkih ruralnih 2

Obilježavanje obljetnice pokretanja časopisa Sociologija sela / Sociologija i prostor održano je 18. listopada 2013. godine. Tom prigodom predstavljen je jubilarni broj časopisa (196 (2), 2013) s radovima većine dosadašnjih glavnih urednika/ca, koji su u izdavačkom i profesionalnom smislu detaljno prikazali 50 godina izlaženja časopisa. Također je organiziran i okrugli stol pod nazivom Ruralni razvoj Hrvatske: perspektive integriranog i održivog razvoja ruralnih područja s velikim brojem izlagača i posjetitelja iz Hrvatske, Slovenije i Srbije te je objavljena knjiga sažetaka radova izloženih na ovom skupu (na hrvatskom i engleskom jeziku). 213


Djelatnost i razvoj Instituta

sociologa i agrarnih ekonomista, kasnije prozvanih Zagrebačkom ruralnosociologijskom školom, vrlo utjecajnom na području bivše Jugoslavije, pa i šire. Sociologija sela bio je jedan od rijetkih specijaliziranih časopisa iz ruralne sociologije i u svijetu. Od 1973. godine njegovim izdavačem postaje Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (IDIS). Časopis Sociologija sela od svojih je početaka redovito objavljivao sve važnije nalaze iz ruralnosocioloških, a kasnije (od 1970-ih) i urbanosocioloških istraživanja provođenih u Institutu te drugim institucijama. Osim navedenih, objavljivani su i rezultati s područja srodnih disciplina. Ruralno-urbane fenomene, kao i jednako važnu disciplinarnu terminologiju, aktualizirali su i definirali upravo sociolozi okupljeni oko ovog časopisa, koji je na taj način bio neizostavnim vrelom informacija i spoznaja o selu, gradu i prostoru ne samo na području Hrvatske i bivše Jugoslavije, nego i šire. Od 1960-ih do 1990-ih godina institutski sociolozi sela i grada imali su vrlo dobru suradnju s kolegama iz bivše države, a njihov je rad prepoznat i iznimno vrednovan. Može se reći da su u hrvatskim okvirima časopis te ruralni i urbani sociolozi oko njega ustanovili ruralnu i urbanu sociologiju u istraživačkom, disciplinarnom i akademskom smislu. Znanstveno-kadrovska deficitarnost u području ruralne sociologije od 1990-ih naovamo, odnosno smanjenje broja ruralnih sociologa i ruralnih istraživanja, te prekid suradnje s kolegama iz bivše Jugoslavije, doveli su do opadanja broja radova ove tematike pa je nužno rješenje bilo promjena koncepcije časopisa. Tako je 1998. godine uvedena njegova proširena koncepcija te profil definiran problemski: Sociologija sela dobila je podnaslov Časopis za istraživanja prostornoga i sociokulturnog razvoja te počela objavljivati radove i iz drugih posebnih sociologija i srodnih znanstvenih polja i disciplina. Međutim, promjena samo podnaslova nije bila dovoljna jer su društvene promjene (globalizacijsko-tranzicijske) u prostornom kontekstu te promjene u poimanju urbano-ruralne tematike dovele do toga da je dotadašnji naslov časopisa sve manje odgovarao novim istraživanjima prostora i ruralno-urbanog kontinuuma (gradova i sela, umreženosti naselja itd.). Stoga je 2007. godine, nakon 43 godine izlaženja časopisa pod naslovom Sociologija sela, Znanstveno vijeće IDIZ-a donijelo odluku o promjeni naslova u Sociologija i prostor. Sociologija i prostor je časopis u kojem se objavljuju prvenstveno znanstveni, a dijelom i stručni radovi domaćih i stranih autora iz urbane/ruralne 214


Djelatnost i razvoj Instituta

sociologije i srodnih disciplina koje su također usko vezane uz problematiku i budućnost prostora (urbanističke, urbano-antropološke, etnološke, urbano-ekonomske, socijalno-geografske, demografske, arhitektonske, socijalno-ekološke i druge). Osim radova koji se prihvaćaju i objavljuju na temelju pozitivnih recenzija (double-blind review), objavljuju se i tematski brojevi (rezultati znanstvenoistraživačkih projekata i prilozi s okruglih stolova i skupova), bibliografije (višegodišnje), kao i prikazi i recenzije knjiga, stranih i domaćih časopisa te znanstvenih skupova. Časopis, čije izdavanje novčano podupiru Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te IDIZ, ima međunarodno Uredništvo i Savjet časopisa. Od 2009. godine izlazi kao četveromjesečnik, s tri broja godišnje. Svi brojevi od 2001. godine nadalje digitalizirani su i dostupni preko stranica http:// hrcak.srce.hr/sociologija-i-prostor te www.idi.hr, a u planu je do kraja 2014. godine digitalizirati cjelokupnu preostalu arhivsku građu časopisa. Glavni i odgovorni urednici/ce časopisa tijekom 50 godina bili su: Stipe Šuvar (1963.), Vlado Cvjetićanin (1964.-1967.), Svetozar Livada (1964.1966.), Vlado Puljiz (1967.-1975.), Ruža First-Dilić (1976.-1986.), Maja Štambuk (1987.-1997.), Antun Petak (1998.-2005.), Ankica Marinović (2006.-2011.) i Anđelina Svirčić Gotovac (od 2012.). Časopis je indeksiran u sljedećim međunarodnim bazama: SCOPUS, CSA Sociological Abstracts, CSA Worldwide Political Science Abstracts, CSA Social Services Abstract (selective) i SocINDEX (EBSCO). Osim toga, u razdoblju od 2009. do 2011. godine, bio je indeksiran i u citatnoj bazi Web of Science (WoS - SSCI). Dugogodišnjim postojanjem i znanstvenim praćenjem aktualnih društvenih tema časopis je potvrdio svoju kvalitetu na području ruralno-urbane sociologije i srodnih disciplina. Problematizirajući važne društveno-prostorne probleme i fenomene, sadržaj i profil časopisa u koraku su s vremenom. Cilj je Uredništva časopisa i Instituta dugogodišnju tradiciju časopisa očuvati i ubuduće. Osim časopisa Sociologija i prostor, Institut je podržao pokretanje još jednog časopisa - Revije za sociologiju te je, zajedno s Odsjekom za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio njegov suizdavač od početka izlaženja 1971. godine pa do 1993. godine. Od 1971. do 1984. godine sjedište uredništva Revije za sociologiju je bilo u IDIS-u. 215


Djelatnost i razvoj Instituta

6. Stručne i administrativno-tehničke službe (Darinka Žeželj, Hrvoje Haim, Karolina Vranješ) Stručne službe Instituta za društvena istraživanja počele su radom odmah po osnutku Instituta. U početku su to bili tajnički poslovi, poslovi prijepisa i umnožavanja, računovodstva, dostave i čišćenja. Razvojem znanstvenoistraživačke djelatnosti i povećanjem broja znanstvenika te stalnim promjenama zakonodavstva ukazala se potreba za drugačijim ustrojem stručnih službi, pa su neka radna mjesta, npr. prijepisa i umnožavanja, s vremenom ugašena. Danas Stručna služba obuhvaća četiri odsjeka: • • • •

Odsjek za opće, pravne i kadrovske poslove Odsjek za računovodstveno-financijske poslove Odsjek za knjižničnu djelatnost Odsjek za informatiku.

Odsjek za opće, pravne i kadrovske poslove Unutar ovog Odsjeka obavljaju se razni administrativni poslovi, uredsko poslovanje, te kadrovski i pravni poslovi. To podrazumijeva izradu nacrta općih akata, ugovora, odluka Upravnog i Znanstvenog vijeća te raznih povjerenstava i suradnju s nadležnim ministarstvom. Također se organiziraju poslovi čišćenja, dostave i tehničkog održavanja. Razvoj znanstvenoistraživačke i pratećih djelatnosti te međunarodne suradnje uvjetovali su ustroj novih radnih mjesta stručnih suradnika u sustavu znanosti za područje izdavačke djelatnosti i rada na međunarodnim znanstvenim projektima. Stručni suradnik za izdavačku djelatnost sudjeluje u organizaciji recenziranja tekstova, lekture i prijevoda, te obavlja korekture tekstova i grafičke poslove što uključuje pripremu knjiga, časopisa i drugih publikacija za tisak. Stručni suradnik za međunarodne projekte prikuplja i diseminira informacije o domaćim i međunarodnim natječajima za znanstvenoistraživač216


Djelatnost i razvoj Instituta

ke projekte, sudjeluje u pripremi i izradi natječajne dokumentacije te prati realizaciju projekata. Odsjek za računovodstveno-financijske poslove U ovom Odsjeku obavljaju se svi poslovi vezani uz materijalno-financijsko poslovanje Instituta, obračun plaća, tekuća plaćanja, izradu periodičnih obračuna i završnog računa, blagajničkog poslovanja te financijskog dijela izvještaja za domaće i međunarodne projekte. Odsjek za informatiku Današnji Odsjek za informatiku slijednik je nekoliko institutskih službi pa gledajući njegov nastanak, pratimo pedeset godina evolucije društva i znanosti te njihovih potreba. Odmah po osnutku Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu za potrebe izvedbe projekata osnovana je statistička služba, a potom i terenska služba. Dinamičan razvoj Instituta i povećanje broja empirijskih znanstvenoistraživačkih projekata doveli su početkom 1968. do prerastanja ovih službi u terensko-analitičku službu. Njeni zadaci su bili da sudjeluje u realizaciji znanstvenoistraživačkih projekata koji sadrže terenska istraživanja i zahtijevaju obradu podataka, da sistematski prati i proučava pojave vezane uz terenska istraživanja, organizira terenske centre i okuplja suradnike-anketare za prikupljanje istraživačkih podataka, ali i da obrađuje prikupljene podatke. Oni su obuhvaćali i planiranje uzorka, suradnju u pripremi upitnika, terenski rad (intervju, opservacija), ručnu obradu podataka, a u slučaju zahtjevnijih projekata služba je pripremala i programe za elektroničku obradu informacija. Sve veći opseg terenskih istraživanja uvjetovao je da se, zbog ekonomičnosti, analitički poslovi u službi počnu zamjenjivati elektroničkom obradom podataka, isprva koristeći usluge Elektroničko-numeričkog centra Instituta za matematiku pri Institutu Ruđer Bošković, a poslije osnutka Sveučilišnog računskog centra (SRCE), počele su se koristiti usluge toga centra priključenjem terminala na Trgu kralja Tomislava 21. Terensko-analitička služba 217


Djelatnost i razvoj Instituta

1980. godine dobiva prvo mini računalo, tako da se analize počinju raditi i u samom Institutu. Stalna mreža na terenu ukida se 1990. godine kada naručitelji počinju smanjivati financiranje projekata i istraživanja pa se od onda terenska istraživanja organiziraju izravnim angažmanom anketara na pojedinim istraživačkim projektima. Tako prestaje i potreba za terenskom službom. Na prijelazu u treće tisućljeće u Institut se uvode osobna računala na kojima istraživači sami obavljaju obrade podataka pomoću različitih statističkih paketa. Stjecajem okolnosti od kraja 2005. godine nastupa kraće razdoblje kada u Institutu više nije bilo zaposlenika koji bi pružao informatičku podršku zaposlenicima te se u tu svrhu koriste usluge raznih vanjskih specijaliziranih kuća. No, sve veće prodiranje informatičkih tehnologija nalaže potrebu za kvalitetnijom i bržom uslugom te boljom potporom zaposlenicima, pa se sredinom 2006. godine u Institutu zapošljava specijalizirani informatički djelatnik. U organizacijskoj shemi, navedenoj u Statutu Instituta od 2009., godine unutar Stručnih službi djeluje Odsjek za informatiku čija je temeljna zadaća osigurati prikladan i potreban računalni sustav i stvoriti okruženje koje djeluje poticajno na sve zaposlenike, uvažavajući njihove specifične potrebe. Danas zaposlenici Instituta djeluju u modernoj i uređenoj informatičkoj okolini. Sve institutske lokacije su povezane žičnom i bežičnom mrežnom infrastrukturom. Podršku internetskim komunikacijskim servisima (web, e-pošta, LDAP i sl.) i pružanje usluga bibliotečnog sustava i javnog elektroničkog kataloga, digitalnog repozitorija, te sustava za online izdavaštvo omogućuju dva virtualna poslužitelja. Zaposlenicima su na raspolaganju servisi u računalnom oblaku i institutski intranet koji svojim sadržajem i funkcionalnostima znatno unaprjeđuje internu informiranost, a pruža i posebne oblike komunikacije i suradnje. Osim održavanja informacijskog sustava Instituta, Odsjek za informatiku pruža i široku paletu informatičkih usluga: od pomoći korisnicima, konzultantskih i razvojnih usluga, nabave, pripreme i održavanja strojne i programske opreme, sudjelovanja u realizaciji istraživanja izradom online upitnika te unosa podataka, pa sve do izrade i održavanja web mjesta. Odsjek njeguje i međuinstitucionalnu suradnju, pri čemu se može istaknuti suradnja s Hrvatskom akademijom znanosti i 218


Djelatnost i razvoj Instituta

umjetnosti, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišnim računskim centrom i Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom. Knjižnica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Knjižnica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu je knjižnica u sastavu matične institucije, osnovana 1964. godine aktom Sveučilište u Zagrebu br. 01-238/1. Pod sadašnjim nazivom je registrirana u Upisniku knjižnica koji se vodi pri Ministarstvu kulture, dok je prema Statutu Instituta Odsjek za knjižnične djelatnosti pri Odjelu stručnih službi Instituta. Djelatnost koja se u Knjižnici obavlja prvenstveno je usmjerena na razvijanje fonda, njegovo fizičko i informacijsko organiziranje, čuvanje i zaštitu te pružanje informacijsko-referalnih usluga, kao i usluga opskrbe dokumentima s područja društvenih i humanističkih znanosti. Cilj Knjižnice je posredovanje knjižnične građe, odnosno znanstvenih informacija koje će zadovoljiti potrebe korisnika i biti podrška znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Knjižnični fond pokriva područja društvenih i humanističkih znanosti, s naglaskom na pojedinim poljima, odnosno granama koje su od najvećeg interesa za znanstvenoistraživačku djelatnost u Institutu. Osim osoblju Instituta, djelatnosti Knjižnice su namijenjene i ostalom znanstvenom te znanstveno-nastavnom osoblju s područja društvenih i humanističkih znanosti, kao i polaznicima dodiplomskih i poslijediplomskih studija navedenih znanstvenih područja. Osnovni knjižnični fond formiran je krajem 1977. godine iz dva izvora: fonda knjižnice Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu i fonda biblioteke bivšega Agrarnog instituta, čiji se ruralnosociologijski dio 219


Djelatnost i razvoj Instituta

1972. godine pripojio IDISu. Sastoji se od monografskih i serijskih publikacija, magistarskih radova i doktorskih disertacija istraživača u Institutu, te istraživačkih izvještaja i elaborata nastalih u izvedbi projekata. Vrijedan dio fonda čini referentna zbirka – brojne enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije te zbirka tiskanih znanstvenih časopisa - koji su do pojave baza podataka i agregatora znanstvenih časopisa kupovinom i razmjenom nabavljani u velikom broju - s dugim kontinuacijama. Pojavom i razvojem elektroničkih izvora podataka, nabava tiskanih stranih i domaćih naslova smanjena je u korist elektroničkih izdanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta putem Centra za online baze podataka za potrebe članova znanstvene i istraživačke zajednice Republike Hrvatske osigurava mrežni pristup komercijalnim bazama podataka znanstvenih časopisa. Uz potporu nadležnog Ministarstva pokrenut je i održavan projekt Hrčak, baza podataka u kojoj su na jednom mjestu okupljeni hrvatski znanstveni i stručni časopisi s otvorenim pristupom cjelovitim tekstovima. Na ovaj način članovima znanstvene zajednice omogućen je pristup nemjerljivo većem broju časopisa nego što je to bilo moguće ranije. Fond knjižnice se formira kupovinom, zatim razmjenom sa srodnim knjižnicama i drugim institucijama, te poklonom. Pri kupovini, nabavna se politika rukovodi procjenom i istraživanjem potreba korisnika, potrebama koje nameću znanstvenoistraživački projekti te strukturom i sadržajem fondova srodnih knjižnica. U Knjižnici se provodi inventarizacija knjižnične građe, kontinuacija i upotpunjavanje serijskih publikacija te stručna obrada, odnosno formalna (katalogizacija) i sadržajna (klasifikacija i predmetna obrada), signiranje i tehnička obrada tiskane knjižnične građe. Rad s korisnicima uključuje posredovanje bibliografskih informacija o građi, posudbu dokumenata iz vlastitih fondova i putem međuknjižnične suradnje, uvođenje korisnika u 220


Djelatnost i razvoj Instituta

način korištenja knjižnice, odnosno informiranje o dostupnosti i značenju te pretraživanju baza podataka. Unutar nacionalnog knjižničnog sustava Knjižnica surađuje s drugim knjižnicama srodnih znanstvenih disciplina ili područja radi djelotvornijeg i racionalnijeg protoka informacija i korištenja fonda, pružanja informacijsko-referalnih usluga te razmjene publikacija. U svrhu razmjene, Knjižnica surađuje i s knjižnicama izvan Republike Hrvatske.

221


Zaposlenici Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, 6. ožujka 2014.


Ljudski potencijali Instituta

LJUDSKI POTENCIJALI INSTITUTA (Darinka Žeželj) 1. Zaposlenici Instituta 1.1. Aktualni zaposlenici Instituta (na dan 1. travnja 2014.) a)

Znanstvenici i istraživači

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.

dr. sc. Mirjana Adamović, znanstvena suradnica (od 1. ožujka 2005.) dr. sc. Branko Ančić, poslijedoktorand (od 1. prosinca 2007.) dr. sc. Branislava Baranović, znanstvena savjetnica (od 1. rujna 1988.) prof. dr. sc. Petar Bezinović, znanstveni savjetnik (od 1. listopada 2000.) dr. sc. Mladen Domazet, znanstveni suradnik (od 1. veljače 2003.) dr. sc. Goran Goldberger, poslijedoktorand (od 1. siječnja 2005.) dr. sc. Anja Gvozdanović, poslijedoktorandica (od 15. studenoga 2007.) prof. dr. sc. Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica (od 1. rujna 1986.) dr. sc. Boris Jokić, znanstveni suradnik (od 2. prosinca 2002.) prof. dr. sc. Marija Maja Jokić, viša znanstvena suradnica (od 1.prosinca 2010.) dr. sc. Ivana Jugović, znanstvena suradnica (od 15. studenoga 2004.) Olgica Klepač, asistentica (od 1. veljače 2013.) Marko Kovačić, stručni suradnik (od 1. studenoga 2013.) Iva Košutić, asistentica (od 15. studenoga 2007.) mr. sc. Branimir Krištofić, stručni savjetnik (od 1.studenoga 1985.) prof. dr. sc. Mladen Labus, znanstveni savjetnik (od 18. siječnja 1999.) Srebrenka Letina, asistentica (od 1. prosinca 2010.) prof. dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica (od 1. rujna 1988.) dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica (od 1. studeni 1985.) dr. sc. Irena Martinović Klarić, znanstvena savjetnica (od 1.siječnja 2014.) dr. sc. Iris Marušić, viša znanstvena suradnica (od 1. rujna 2001.) dr. sc. Ana Maskalan, poslijedoktorandica (od 1.veljače 2006.) Jelena Matić, asistentica (od 1. svibnja 2012.) dr. sc. Lana Peternel, poslijedoktorandica (od 1. ožujka 2014. ) dr. sc. Nikola Petrović, poslijedoktorand (od 1. veljače 2008.) dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica (od 1. srpnja 2003.) dr. sc. Saša Puzić, znanstveni suradnik (od 1. rujna 2001.) dr .sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena suradnica (od 17. ožujka 2003.) dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac, znanstvena suradnica (od 12. svibnja 2000.) dr. sc. Adrijana Šuljok, znanstvena suradnica (od 1. rujna 2004.) prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, znanstvena savjetnica (od 1. veljače 2010.) 223


Ljudski potencijali Instituta

33. Krešimir Zauder, asistent (od 1. prosinca 2010.) 34. dr. sc. Jelena Zlatar, poslijedoktorandica (od 1. prosinca 2006.)

b)

Administrativno i stručno-tehničko osoblje

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Ljerka Habulin, spremačica-ekonom (od 15. ožujka 2001.) Hrvoje Haim, viši informatički referent (od 1. lipnja 2009.) Mihaela Lesičak, voditeljica računovodstva (od 1. svibnja 2012.) Tana Morić, stručna suradnica za projekte (od 1. veljače 2011.) Nikolina Nekić, financijsko-računovodstveni referent (od 1. rujna 2005.) Stjepan Tribuson, stručni suradnik za izdavačku djelatnost (od 1. listopada 2008.) Karolina Vranješ, voditeljica knjižnice (od 18. siječnja 1999.) Darinka Žeželj, tajnica ustanove (od 6. prosinca 1999.) Franjo Žeželj, dostavljač-domar (od 1. srpnja 2006.)

7. 8. 9.

1.2. Bivši zaposlenici Instituta a) 1.

Znanstvenici i istraživači

dr. sc. Štefica Bahtijarević, znanstvena savjetnica (od 6. prosinca 1967. do 31. travnja 1996.) 2. dr. sc. Ivana Batarelo, viša asistentica (od 01. rujna 2003. do 28. veljače 2007.) 3. dr. sc. Milan Benc, viši znanstveni suradnik (od 1. veljače 1966. do 30. studenoga 1981. i od 1. travnja 1984. do 22. ožujka 1994.) 4. dr. sc. Gordana Bosanac, znanstvena savjetnica (od 1. veljače 1986. do 31. prosinca 1992.) 5. dr. sc. Dejana Boiullet, viša znanstvena suradnica (od 01. travnja 2004. do 30. rujna 2008.) 6. Miran Božičević, asistent (od 15.studeni 2004. do 06. kolovoza 2007.) 7. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, poslijedoktorandica (od 01.prosinca 2003. – 31. prosinca 2013.) 8. Bojana Bunjevac, istraživačica-suradnica (od 20. ožujka 1979. do 24. rujna 1981.) 9. Željko Buzov, istraživač-suradnik (od 1. svibnja 1982. do 29. veljače 1992.) 10. dr. sc. Drago Čengić, znanstveni asistent (od 1. sijećnja 1980. do 31. prosinca 1997.) 11. mr. sc. Snježana Čolić, znanstvena asistentica (od 5. lipnja 1978. do 28. ožujka 1993.) 224


Ljudski potencijali Instituta

12. mr. sc. Mira Čudina Obradović, znanstvena asistentica (od 16. travnja 1965. do 31. travnja 1977.) 13. dr. sc. Blaženka Despot, znanstvena savjetnica (od 1. veljače 1989. do 31. prosinca 1991.) 14. Edhem Dilić, znanstveni asistent (od 1. siječnja 1973. do 3. travnja 1982.) 15. Danijela Dolenec, asistentica (od 1. studenoga 2005. do 30. rujna 2009.) 16. dr. sc. Nikola Dugandžija, znanstveni savjetnik (od 1. studenoga 1977. do 31. prosinca 1998.) 17. mr. sc. Ruža First Dilić, znanstvena asistentica (od 22. ožujka 1967. do 10. travnja 1978. i od 1. kolovoza 1979. do 30. rujna 1992.) 18. dr. sc. Karin Doolan, viša asistentica (od 1. listopada 2004. do 31.prosinca 2011.) 19. Hana Francetić, asistentica (od 11. prosinca 2000. do 31. kolovoza 2004.) 20. Jakov Gelo, asistent (od 4. svibnja 1970. do 15. prosinca 1971.) 21. dr. sc. Jadranka Goja, znanstvena suradnica (od 15. listopada 1977. do 22. veljače 2000.) 22. dr. sc. Branka Golub, znanstvena savjetnica (od 1. ožujka 1974. do 31.prosinca 2013.) 23. Josip Herceg, istraživač-suradnik (od 15. listopada 1977. do 30. studenoga 1979.) 24. Petra Hoblaj, asistentica (od 1. rujna 2001.do 31.kolovoza 2005.) 25. dr. sc. Alija Hodžić, stručni savjetnik (od 1. lipnja 1973. do 31. prosinca 2010.) 26. Jordan Jelić, znanstveni asistent (od 1. siječnja 1973. do 9. siječnja 1977.) 27. Petar Kasum, istraživač-suradnik (od 1. prosinca 1980. do 11. svibnja 1982.) 28. dr. sc. Ivan Klauzer, znanstveni suradnik (od 1. listopada 1965. do 17. svibnja 1968.) 29. dr. sc. Jasenka Kodrnja, viša znanstvena suradnica (od 15. rujna 2001. do 01. srpnja 2010.) 30. mr. sc. Zoran Komar, znanstveni asistent (od 16. svibnja 1984. do 30. studenoga 1995.) 31. Slavko Koričančić, viši stručni suradnik (od 1. ožujka 1968. do 31. srpnja 1977.) 32. mr. sc. Josip Kregar, znanstveni asistent (od 22. prosinca 1975. do 12. rujna 1979. i od 8. kolovoza 1980. do 30. travnja 1982.) 33. Marija Krpan, asistentica (od 1. svibnja 1968. do 14. rujna 1968.) 34. mr. sc. Vladimir Lay, znanstveni asistent (od 1. studenoga 1972. do 28. veljače 1997.) 35. dr. sc. Mladen Lazić, viši znanstveni suradnik (od 1. listopada 1977. do 31. kolovoza 1991.) 225


Ljudski potencijali Instituta

36. Ana Lončar, istraživačica-suradnica (od 1. siječnja 1973. do 31. listopada 1978.) 37. Ranko Marinić, istraživač-suradnik (od 6. ožujka 1978. do 30. studenoga 1978.) 38. Ivona Mendeš, asistentica (od 11. prosinca 2000. do 31. ožujka 2003.) 39. Branka Mihelčić, asistentica (od 1. siječnja 1967. do 31. prosinca 1968.) 40. dr. sc. Miro A. Mihovilović, znanstveni savjetnik (od 1. prosinca 1964. do 31. listopada 1976.) 41. dr. sc. Igor Mikecin, asistent (od 18. siječnja 1999. do 31. kolovoza 2004.) 42. Goran Milas, istraživač-suradnik (od 1. ožujka 1989. do 31. siječnja 1992.) 43. Filip Miličević, asistent (od 15. studenog 2004. do 15. studenog 2010.) 44. mr. sc. Bosiljka Milinković, bibliotekarka - znanstvena asistentica (od 1. travnja 1968. do 31. prosinca 1998.) 45. Maja Minček-Maroević, asistentica (od 1. svibnja 1968. do 30. rujna 1969.) 46. dr. sc. Maria de Nazare Oliveira Roca, viša znanstvena suradnica (od 1. rujna 1984. do 31. siječnja 1994.) 47. Margita Nyarai Šercar, asistentica (od 16. svibnja 1968. do 31. prosinca 1970.) 48. Mura Palašek, asistentica (od 1. prosinca 2003. do 7. rujna 2005.) 49. Pero Pavić, istraživač-suradnik (od 1. veljače 1973. do 31. ožujka 1977.) 50. dr. sc. Tea Pavin Ivanec, asistentica (od 1. siječnja 2003. do 28. veljače 2011.) 51. mr. sc. Benjamin Perasović, znanstveni asistent (od 1. rujna 1988. do 31. prosinca 1992.) 52. Antun Petak, stručni suradnik (od 1. studenoga 1967.do 30. prosinca 2005.) 53. dr. sc. Ljudevit Plačko, znanstveni savjetnik (od 16. travnja 1980. do 31. prosinca 1992.) 54. Vesna Popovski, istraživačica-suradnica (od 1. srpnja 1982. do 31. siječnja 1993.) 55. Jozo Previšić, istraživač-suradnik (od 6. travnja 1973. do 31. kolovoza 1976.) 56. dr. sc. Katarina Prpić, znanstvena savjetnica (od 1. listopada 1980. do 31.prosinca 2012.) 57. Martina Prpić, asistentica (od 15. studenoga 2004. do 15. studenoga 2010.) 58. dr. sc. Vlado Puljiz, znanstveni suradnik (od 1. studenoga 1963. do 30. rujna 1976.) 59. mr. sc. Furio Radin, znanstveni asistent (od 16. rujna 1981. do 6. rujna 1992.) 60. mr. sc. Nikola Rašić, znanstveni asistent (od 1. lipnja 1982. do 31. kolovoza 1987.) 61. Ivan Rimac, istraživač-suradnik (od 10. travnja 1986. do 31. siječnja 1992.) 62. Damir Rister, asistent (od 15. studenoga 2004. do 31. ožujka 2011.) 63. dr. sc. Zoran Rocca, znanstveni suradnik (od 1. travnja 1975. do 31. svibnja 1975.) 226


Ljudski potencijali Instituta

64. dr. sc. Dušica Seferagić, znanstvena savjetnica (od 1. studenoga 1972. do 31.prosinca 2012.) 65. prof. dr. sc. Nikola Skledar, znanstveni savjetnik (od 1. siječnja 1969. do 17. veljače 1974. i od 1.veljače 1994. do 30. rujna 2007.) 66. mr. sc. Vlasta Spitek Zvonarević, znanstvena asistentica (od 1. rujna 1968. do 31. kolovoza 1976 .) 67. Marija Stamać, asistentica (od 1. studenoga 2000. do 22. lipnja 2003.) 68. Mladen Stanković, asistent (od 15. travnja 1970. do 28. travnja 1971.) 69. mr. sc. Andreja Stojković, znanstveni asistent (od 15. listopada 1985. do 31. prosinca 1992.) 70. Sonja Šarić, viša stručna suradnica (od 1. ožujka 1968. do 31. srpnja 1977.) 71. mr. sc. Ivan Šimonović, znanstveni asistent (od 1. veljače 1982. do 31. srpnja 1984. i od 19. lipnja 1985. do 31. kolovoza 1986.) 72. dr. sc. Maja Štambuk, znanstvena asistentica (od 16. prosinca 1973. do 28. veljače 1997.) 73. Marina Štibrić, asistentica (od 1. prosinca 2006. do 30. rujna 2011.) 74. mr. sc. Helena Štimac Radin, stručna suradnica (od 1. veljače 1990. do 29. veljače 2004.) 75. dr. sc. Đuro Šušnjić, znanstveni savjetnik (od 1. siječnja 1978. do 30. rujna 1989.) 76. mr. sc. Biserka Tadić, znanstvena asistentica (od 1. studenoga 1965. do 31. siječnja 1974.) 77. dr. sc. Katarina Tomaševski, znanstvena suradnica (od 16. prosinca 1979. do 11. prosinca 1983.) 78. mr. sc. Spase Uzelac, znanstveni asistent (od 1. lipnja 1978. do 30. travnja 1991.) 79. Katarina Vuković Peović, asistentica (od 15.studenoga 2004. do 30. studenoga 2005.) 80. Eugen Zadravec, asistent (od 1. lipnja 1965. do 31. prosinca 1966.) 81. dr. sc. Mira Zlatić, viša znanstvena suradnica (od 22. travnja 1975. do 31. listopada 1975. i od 1. ožujka 1989. do 30. studenoga 1995.) 82. mr. sc. Siniša Zrinščak, znanstveni asistent (od 1. kolovoza 1991. do 31. ožujka 1992.) 83. Milan Župančić, stručni suradnik (od 4. siječnja 1967. do 31. prosinca 2006.)

b)

Administrativno i stručno-tehničko osoblje

1.

Blaga Aviani, tajnica Odjela za upravljanje, urednica, stručna suradnica (od 1. srpnja 1967. do 31. srpnja 1977.) 227


Ljudski potencijali Instituta

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.

228

Ivan Bačun, šef računovodstva (od 1. siječnja 1973. do 1. travnja 1979.) Tvrtko Barbarić, šef računovodstva (od 22. siječnja 1968. do 31. srpnja 1978.) Etelka Bašić, statističarka, referentica općih poslova (od 1. lipnja 1965. do 22. ožujka 1994.) Vera Böhm, daktilografkinja (od 4. studenoga 1974. do 31. srpnja 1977.) Lucijan Carić, informatičar (od 1. ožujka 1989. do 30. studenoga 1989.) Tatjana Drakulić, stenodaktilografkinja (od 16. siječnja 1966. do 31. ožujka 1969.) Ljudmila Drezga, računovotkinja (od 1. siječnja 1966. do 8. kolovoza 1970.) Nada Filipac, statističarka (od 19. prosinca 1969. do 5. siječnja 1970.) Emica Gagulić, daktilografkinja (od 1. svibnja 1970. do 31. kolovoza 1973.) Bosiljka Gajšek, knjižničarka (od 25. ožujka 1968. do 31. kolovoza 1977.) Branko Galić, dostavljač (od 23. veljače 1971. do 31. svibnja 1971.) Vlado Gašljević, dostavljač (od 10. studenoga 1972. do 30. lipnja 2006.) Jožica Glik, daktilografkinja (od 1. studenoga 1971. do 28. veljače 1973.) Gorki Grgurev, dostavljač (od 9. ožujka 1972. do 31. listopada 1972.) Ana Hasanauer, statističarka (od 1. veljače 1968. do 30. lipnja 1968.) Milka Habuš, viša statističarka (od 1. lipnja 1965. do 31. svibnja 1991.) Stojna Homet, viša statističarka (od 15. studenoga 1967. do 15. studenoga 1968.) Darinka Jakoplić, daktilografkinja (od 11. veljače 1968. do 20. ožujka 1968.) Svetlana Jurko, koordinator elektronske komunikacije (od 1. studenoga 2001. do 28. veljače 2008.) Vanda Kobeščak (rođ. Novak), pomoćna tajnica (od 2. veljače 1971. do 9. listopada 1971. i od 1. travnja 1973. do 23. siječnja 1974.) Marica Kovačević, čistačica (od 1. ožujka 1966. do 22. ožujka 1994.) Ljubica Kroflin, bibliotekarka (od 11. srpnja 1968. do 30. studenoga 1968.) Dragica Lasić, čistačica (od 22. listopada 1974. do 31. srpnja 1977.) Đuro Lazić, tajnik Agrarnog instituta i IDIS-a (od 1. studenoga 1960. do 15. ožujka 1969. i od 25. travnja 1979. do 31. prosinca 1991.) Marija Lesičak, voditeljica računovodstva (od 28. svibnja 1990. do 30. rujna 2013.) Božidar Lukač, programer (od 01. ožujka 1968.do 30. prosinca 2005.) Mira Majdak, daktilografkinja (od 1. rujna 1974. do 14. ožujka 1992.) Zorica Matok, daktilografkinja (od 1. travnja 1964. do 31. ožujka 1994.) Nada Mesarić, čistačica (od 5. rujna 1973. do 5. ožujka 1974.) Neda Milošević, daktilografkinja (od 16. ožujka 1970. do 15. travnja 1975.) Zorica Mlađenović, računovotkinja (od 22. listopada 1973. do 30. travnja 1991.) Vlatka Netel Marić, dokumentaristkinja (od 1. lipnja 1966. do 31. srpnja 1977.)


Ljudski potencijali Instituta

34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47.

Darinka Očić, daktilografkinja (od 1. rujna 1965. do 20. ožujka 1968.) Zlata Pešun, daktilografkinja (od 16. veljače 1968. do 28. veljače 1970.) Katica Petranović, statističarka (od 19. siječnja 1970. do 28. veljače 1970.) Tatjana Počkal, statističarka (od 12. siječnja 1970. do 21. ožujka 1970.) Branka Petrović, tajnica IDIS-a (od 15. svibnja 1978. do 12. studenoga 1978.) Zora Piasevolli, šefica računovodstva (od 16. lipnja 1970. do 31. srpnja 1977. i od 1. srpnja 1979. do 1. lipnja 1982.) Svetozar Puhalović, tajnik IDIS-a (od 1. lipnja 1967. do 31. listopada 1977.) Hasan Suljić, pomoćni službenik (od 1. rujna 1965. do 31. svibnja 1989.) Anica Švarc, čistačica (od 13. rujna 1971. do 15. srpnja 1976.) Emilija Taiber, daktilografkinja (od 22. svibnja 1967. do 31. kolovoza 1976.) Višnja Trputec, poslovna tajnica (od 1. siječnja 1973. do 19. lipnja 1978.) Štefica Uroić, spremačica (od 2. ožujka 1972. do 29. veljače 2012.) Stjepan Vujanić, šef računovodstva (od 2. lipnja 1982. do 19. srpnja 1991.) Goran Zec, viši informatički referent (od 1. lipnja 2006. do 28. veljače 2009.)

c)

Osoblje koje je bilo zaposleno u dopunskom radnom odnosu1

1.

dr. sc. Branko Bošnjak, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu (predstojnik Odjela za proučavanje ateizma i religije) dr. sc. Ivan Cifrić, docent, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Vladimir Cvjetićanin, društveno-politički radnik, Centar za društvena istraživanja pri Predsjedništvu CK SKJ, Beograd dr. sc. Vojislav Đurić, asistent, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu dr. sc. Josip Defilippis, znanstveni savjetnik, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split dr. sc. Ante Fiamengo, redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za proučavanje ateizma i religije) dr. sc. Mladen Ante Friganović, redoviti profesor Geografskog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, (predstojnik Odjela za demografska istraživanja) dr. sc. Svetozar Livada, honorarni izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Magdalenić, predavač Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2. 3. 4. 5. 6. 7.

8. 9. 1

Ovaj je oblik radnog odnosa bio osobito zastupljen u razdoblju od 1965. do 1976. godine kada je istraživački kadar Instituta formiran i kada je to bio oblik uređivanja prava i obveza s predstojnicima odjela. Prekid takvog radnog odnosa uslijedio nakon donošenja novoga Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti 1974.godine. Svi su pojedinci navedeni u zvanju u kojem su bili u vrijeme dopunskog radnog odnosa. 229


Ljudski potencijali Instituta

10. dr. sc. Petar Marković, redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu 11. dr. sc. Mirko Martić, redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 12. dr. sc. Pavao Novosel, docent Fakulteta političkih znanosti u Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za istraživanje visokog školstva) 13. dr. sc. Josip Obradović, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za industrijsku sociologiju) 14. dr. sc. Milan Prelog, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za proučavanje naselja i urbanizam) 15. dr. sc. Eugen Pusić, akademik, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za proučavanje upravljanja) 16. dr. sc. Vladimir Serdar, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za demografska istraživanja i direktor IDIS-a) 17. dr. sc. Rudi Supek, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za fundamentalna sociologijska istraživanja) 18. dr. sc. Stipe Šuvar, docent Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 19. Bogdan Tomašić, generalni tajnik Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za istraživanje visokog školstva) 20. Branko Valadžija, tajnik IDIS-a 21. dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, izvanredna profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predstojnica Odjela za demografska istraživanja) 22. dr. sc. Mladen Zvonarević, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (predstojnik Odjela za ispitivanje javnog mnijenja i Odjela za proučavanje socijalne patologije)

2. Upravna tijela Instituta Direktori (ravnatelji) Instituta doc. d r . s c . Mirko Martić - od 21. travnja 1964. do 1. srpnja 1965. doc. dr. sc. Ivan Klauzer - od 1. srpnja 1965. do 1. kolovoza 1967. prof. dr. sc. Vladimir Serdar - od 1. kolovoza 1967. do 28. lipnja 1977. Antun Petak - od 28. lipnja 1977. do 31. listopada 1982. mr. sc. Ruža First-Dilić - od 1. studenoga 1982. do 31. prosinca 1986. dr. sc. Štefica Bahtijarević - od 1. siječnja 1987. do 15. siječnja 1994. prof. dr. sc. Nikola Skledar - od 15. siječnja 1994. do 20. lipnja 2007.

230


Ljudski potencijali Instituta

prof. dr. sc. Vlasta Ilišin – od 21. lipnja 2007. do 20. lipnja 2011. dr. sc. Branislava Baranović - od 21. lipnja 2011. -

Predsjednici Znanstvenog vijeća Instituta* Milan Župančić (1986.-1987. i 1991.-1993.) dr. sc. Milan Benc (1987.-1989.) mr. sc. Vladimir Lay (1989.-1991.) dr. sc. Katarina Prpić (1993.-1997. i 2005.-2011.) prof. dr. sc. Nikola Skledar (1998.-2005.) dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov (2011.-)

Upravna vijeća Instituta Privremeno Upravno vijeće 1993.-1995. dr. sc. Ante Marušić, predsjednik mr. sc. Mislav Kukoč dr. sc. Jadranka Goja Upravno vijeće 1995.-1998. dr. sc. Ante Marušić, predsjednik dr. sc. Miro Kačić mr. sc. Mislav Kukoč Znanstveni savjet 1998.-1999. dr. sc. Zvonko Lerotić, predsjednik dr. sc. Josip Obradović dr. sc. Miroslav Tu|man dr. sc. Ante Marušić dr. sc. Vjekoslav Mikecin dr. sc. Mladen Ante Friganović Upravno vijeće 1999.-2000. dr. sc. Zvonko Lerotić, predsjednik dr. sc. Joso Jelenić dr. sc. Branislava Baranović

231


Ljudski potencijali Instituta

Upravno vijeće 2000.-2004. (dva mandata) prof. dr. sc. Vlado Puljiz, predsjednik prof. dr. sc. Ivan Cifrić dr. sc. Branislava Baranović Upravno vijeće 2005.-2007. prof. dr. sc. Vlatko Previšić, predsjednik mr. sc. Vini Rakić dr. sc. Branislava Baranović Upravno vijeće 2007.-2009. prof. dr. sc. Vlatko Previšić, predsjednik mr .sc. Vini Rakić dr. sc. Stipe Kutleša dr. sc. Branislava Baranović dr. sc. Katarina Prpić Upravno vijeće 2009.-2012. akademik Ivan Cifrić, predsjednik dr. sc. Stipe Kutleša Mirko Morić dr. sc. Branislava Baranović (do 20. lipnja 2011.) dr. sc. Katarina Prpić prof. dr. sc. Vlasta Ilišin (od 21. lipnja 2011.) Upravno vijeće 2012.prof. dr. sc. Duško Sekulić, presjednik dr. sc. Gordana Nikolić Ivana Brkić Kalogjera dr. sc. Mirjana Adamović prof. dr. sc. Vlasta Ilišin

*

Do 1993. godine tijelo koje je imalo ingerencije Znanstvenog vijeća djelovalo je pod nazivom Savjet Instituta. 232


Ljudski potencijali Instituta

3. Kvalifikacijski radovi istraživača Instituta 3.1. Magistarski radovi Godina 1971. 1.

FIRST-DILIĆ, Ruža: Structure of the Yugoslav Nuclear Farm Family: Work and Authority Role Differentiation. Ames: Iowa State University of Science and Technology, 1971. - III, 122 p. Godina 1972.

2.

DUGANDŽIJA, Nikola: Religija kao dio čovjekovog svijeta. Zagreb: Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, 1972. - 256 str. Godina 1973.

3.

SPITEK-ZVONAREVIĆ, Vlasta: Utjecaj psihosocioloških faktora na pomodno odijevanje. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,odsjek za psihologiju 1973. - 93 str. Godina 1974.

4.

ČUDINA-OBRADOVIĆ, Mira: Profesionalni planovi: realizacija, frustracija i promjene motivacije: longitudinalno istraživanje izbora studija. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1974. - 192, 8, XXIV str.

5.

TADIĆ, Biserka: Rovinj - razvoj naselja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti 1974. - 1 str., 148 tablica i ilustracija.

6.

LAY, Vladimir: Sociološki aspekti usmjeravanja urbanih procesa. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1977. - 112 str.

7.

LAZIĆ, Mladen: Društvene promene u starom Peruu: istorijsko istraživanje principa ekonomskog determinizma na društvu Inka. Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1977. 144 str.

233


Ljudski potencijali Instituta

8.

SEFERAGIĆ, Dušica: Socijalna segregacija u rezidencijalnom prostoru: na primjeru Zagreba. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1977. - II,140, IX str. Godina 1979.

9.

MILINKOVIĆ, Bosiljka: Istraživanja sela i poljoprivrede u Jugoslaviji u poslijeratnom periodu : vrste istraživanja, osnovne teme, bibliografija radova. Zagreb: Centar za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, 1979. - 63, 3, 225 str.: 163 str. priloga.

10. PRPIĆ, Katarina: Stavovi (i motivi) nezaposlenih u SR Hrvatskoj prema geografskoj mobilnosti. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1979. - 198 str., prilozi. 11. UZELAC, Spase: Povijesni značaj Lukačeve kritike građanskog svijeta. Beograd: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, 1979. - 181 str. 12. GOJA, Jadranka: Obrazovanje i religijska svijest. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 1980. - 106 str. Godina 1981. 13. ČOLIĆ, Snježana: Problem vrijednosti u kulturnoj antropologiji. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1981. - 124 str. 14. RADIN, Furio: Obrasci ponašanja zagrebačkih srednjoškolaca: primjena psihografske metode u istraživanju stilova života. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju 1981. - 93 str. 15. KREGAR, Josip: Politički aspekti odnosa građana i uprave: empirijski test mogućnosti utjecaja. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1982. - III, 222, IX str.

234


Ljudski potencijali Instituta

Godina 1984. 16. BEZINOVIĆ, Petar: Struktura estetskog doživljaja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1984. - 84 str. 17. ŠIMONOVIĆ, Ivan: Utjecaj karakteristika zaposlenja na motiviranost za zapošljavanje u organima državne uprave. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1984. - 93 str. Godina 1985. 18. ČENGIĆ, Drago: Državna regulacija i tehnološka promjena : dosezi i okviri regulacije tehnološkog razvoja u suvremenom kapitalizmu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 1985. - II, 261, XXXII, VIII str. 19. ILIŠIN, Vlasta: Kultura i slobodno vrijeme radničke omladine SR Hrvatske: prilog istraživanju svakodnevnog života. Zagreb: Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, 1985. - 193 str. 20. STOJKOVIĆ, Andreja: Revolucija i kultura: ogled o rusko-sovjetskom iskustvu 1917-1932. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1985. - 150 str. Godina 1986. 21. LABUS, Mladen: Materijalistička teorija umjetnosti Waltera Benjamina. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju 1986. - 134 str. 22. RAŠIĆ, Nikola: Indikator u sociološkom istraživanju. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1986. - 133 str. Godina 1988. 23. KOMAR, Zoran: Subliminarna stimulacija kao podražajni kontekst. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1988. - 114, XI str. 235


Ljudski potencijali Instituta

24. MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica: Dijalog i tolerancija u koncilskim i postkoncilskim dokumentima. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1990. - III, 229 str. 25. MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka: Religioznost, nereligioznost i stavovi prema samoupravljanju. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za sociologiju 1990. - XXI, 86, 15 str. 26. PERASOVIĆ, Benjamin: Usporedba Bellove i Touraineove teorije o postindustrijskom društvu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 1990. - 108 str. 27. ZRINŠČAK, Siniša: Shvaćanje suvremenog društva u teologiji oslobođenja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1990. - 150 str. 28. JOKIĆ, Marija Maja: Informativna vrijednost radova iz oblasti biomedicine na slavenskim jezicima zastupljenih u datoteci MEDLINE. Varaždin: Fakultet organzacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, 1990. 147 str. 29. KRIŠTOFIĆ, Branimir: Empirijska istraživanja distribucije moći u jugoslavenskim radnim organizacijama. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za sociologiju 1991. - 167 str. 30. RIMAC, Ivan: Razvojno ispitivanje udjela evaluacijskog faktora u intelektualnim aktivnostima. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1991. - 90 str. Godina 1993. 31. ŠTIMAC, Helena: Radne vrijednosti mladih: prilog određenju pojma samoostvarenja u radu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 1993. - 140 str. 236


Ljudski potencijali Instituta

32. MARUŠIĆ, Iris: Povezanost spolnih uloga i osobina ličnosti kibernetičkog modela. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1995. - 118 str. Godina 1999. 33. MIKECIN, Igor: Leibniz: supstancijalitet i vrijeme. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju 1999. - 169 str. Godina 2003. 34. PUZIĆ, Saša: Interkulturalizam u posttradicionalnom društvu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2003. - 108 str. Godina 2006. 35. SVIRČIĆ, GOTOVAC, Anđelina: Sociološki aspekti mreže naselja u zagrebačkoj regiji. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2006. - 186 str.

3.2. Doktorske disertacije Godina 1965. 1.

MIHOVILOVIĆ, Miro A.: Analiza nekih konvergentnih i divergentnih faktora koji djeluju na formiranje grupa. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1965. - 177 str. Godina 1967.

2.

ŠUŠNJIĆ, Đuro: Pojam zakona u sociologiji. Beograd: Katedra za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 1967.

237


Ljudski potencijali Instituta

Godina 1972. 3. 4.

5.

BENC, Milan: Društveno-ekonomski osnovi sudjelovanja građana Hrvatske u izborima. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1972. - 312 str. PLAČKO, Ljudevit: Sudovi vrijednosti u sociologiji : analiza jugoslavenske teoretske sociološke literature od 1948. do 1968. Rim: Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta Gregoria- na / Facultatis Scientiarium Socialium, Universitas Gregoriana, 1973. - 252, 52, XXIV str. BAHTIJAREVIĆ, Štefica: Religijsko pripadanje u uvjetima sekularizacije društva. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1974. - III, 304, 24, IV str.

6.

PULJIZ, Vlado: Deagrarizacija kao oblik socijalne i prostorne pokretljivosti. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1975. - VI, 384 str.

7.

DUGANDŽIJA, Nikola: Svjetovna religija Zagreb: Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu, 1979. - 274 str.

8.

TOMAŠEVSKI, Katarina: Problem terorizma u današnjem sustavu međunarodnog prava. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1979. - III, 257 str.

Godina 1983. 9.

VIZEK Vidović, Vlasta: Radna okolina i režim rada kao izvor stresa u industriji. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1983., - 241 str.

10. LAZIĆ, Mladen: Procesi podruštvljavanja u kasnom kapitalizmu (SAD). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1984.II, 398 str. 11. SEFERAGIĆ, Dušica: Problemi kvalitete života u novim stambenim naseljima. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1985. - 265 str.

238


Ljudski potencijali Instituta

12. OLIVEIRA-ROCA, Maria de Nazare: Migracija radnika u Zagreb: geografski aspekti prostorne pokretljivosti i problematike. Zagreb: Geografski odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1986. - 372 str: prilog. 13. PRPIĆ Katarina: Marginalne grupe u znanosti. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1987. - 4, 290 str. 14. BEZINOVIĆ, Petar: Percepcija osobne kompetentnosti kao dimenzija samopoimanja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1988. - 174 str. 15. ZLATIĆ, Mila: Saobraćajno-geografska uloga autoceste u politici razvoja grada. Beograd: Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, 1988. - 160 str. 16. BARANOVIĆ, Branislava: Struktura nastavnih planova srednjih škola u Hrvatskoj i znanstveno-tehnološki razvoj. Zagreb:Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1992., - 240 str. 17. GOJA, Jadranka: Sociokulturna uvjetovanost vrednota u obrazovanju. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za sociologiju 1992., - 232 str. 18. GOLUB, Branka: Vanjske migracije znanstvenika. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1992. - II, 218 str. Godina 1993. 19. RADIN, Furio: Važnost nekih socijalizacijskih i kognitivnih varijabli za tumačenje autoritarnosti mladih. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1993. - 189, XXXIV str.

239


Ljudski potencijali Instituta

Godina 1994. 20. ČENGIĆ, Drago: Manageri i privatizacija: sociološki aspekti preuzimanja poduzeća. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1994. - 277 str. Godina 1995. 21. JOKIĆ, Marija Maja: Interakcija korisnika i elektroničkih baza podataka u knjižnicama: na primjeru CD-ROM tehnike. Zagreb, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1995. - 226 str. godina 1998. Godina 1998. 22. ILIŠIN, Vlasta: Političko djelovanje mladeži u suvremenim političkim sistemima s posebnim osvrtom na Hrvatsku: institucionalno političko djelovanje kao indikator marginalnog društvenog statusa mladeži. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1997. - 345 str. 23. LABUS, Mladen: Ontološki temelji suvremene umjetnosti. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju 1998. - 227 str. Godina 1999. 24. MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica: Necrkvena religioznost u Hrvatskoj: primjer pentekostalnih zajednica. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 1999. - 204 str. 25. MARUŠIĆ, Iris: Ličnost, inteligencija, interesi i znanje: provjera teorije o razvoju intelekta odraslih. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 1999. - 192 str. 26. MARTINOVIĆ, Irena: Antropologijska istraživanja populacijske strukture analizom polimorfizama visokopromjenjive DNA (primjer otoka Krka): Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999., - 196 str. 240


Ljudski potencijali Instituta

Godina 2000. 27. MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka: Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju 2000. - 207 str. Godina 2002. 28. BATARELO, Ivana: Educational Technology Promises as Perceived by Secondary Special Education Teachers. Tempe, Arizona: College of Education, Arizona State University, 2002. - 180 p. 29. KODRNJA, Jasenka: Društveni položaj žene umjetnice. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za socioologiju 2002. - 425 str. Godina 2003. 30. MIKECIN, Igor: Religija, zajednica i sloboda u ranoga Hegela i Hölderlina. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju 2003. - 298 str. Godina 2008. 31. PAVIN IVANEC, Tea: Odrednice pristupa učenju i poučavanju u srednjoškolskom kontekstu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 2008. - 136 str. Godina 2009. 32. SVIRČIĆ GOTOVAC, Anđelina: Utjecaj društvenih aktera na proces gentrifikacije paurepizacije: primjer Zagreba. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2009. - 211 str. 33. PUZIĆ, Saša: Obrazovanje i etničnost: komparativna analiza europskih iskustava. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2009. - 179 str. 241


Ljudski potencijali Instituta

34. DOMAZET, Mladen: Objašnjenja iz suvremenih kvantnih teorija: neke ontološke karakteristike. Zagreb, Hrvatski studiji, 2009. - 229 str. 35. JOKIĆ, Boris: Science and Religon in Croatian Elementary Education: Pupils Attitudies and Perspectives. University of Cambridge, 2009. - 309. Str.

36. PETERNEL, Lana: Akulturacijski proces i etnički identitet u adolescenciji. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za antropologiju, 2009. - 193 str. Godina 2010. 37. JUGOVIĆ, Ivana: Važnost rodnih studija i stereotipa u objašnjenju obrazovnog postignuća i odabira studija. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 2010. -267 str. 38. DOOLAN, Karin: I moj tata je ovdje studirao: društvene razlike i obrazovna (ne)jednakost u kontekstu hrvatskog visokog školstva. University of Cambridge, 2010. - 319 str. 39. RISTIĆ DEDIĆ, Zrinka: Ispitivanje motivacijskih i metakognitivnih čimbenika procesa istraživačkog učenja u računalno podržanom okruženju. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 2010. - 320 str. 40. ADAMOVIĆ, Mirjana: Žene i društvena moć. Sociološka obilježja upravljačkih položaja žena u kulturi i kulturnim industrijama. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2010. - 411. str. Godina 2011. 41. ŠULJOK, Adrijana: Medijske prezentacije znanosti i društvene promjene u Hrvatskoj. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2011. - 201 str. 242


Ljudski potencijali Instituta

42. GOLDBERGER, Goran: Medijska prezentacija malih vjerskih zajednica u Hrvatskoj: analiza sadržaja dnevnih novena. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2011. - 373 str. 43. POTOČNIK, Dunja: Međugeneracijska mobilnost u Hrvatskoj (1984.2004.) – usporedba socijalističkoga i tranzicijskoga razdoblja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2011. - 226 str. Godina 2012. 44. MASKALAN, Ana: Rod i utopija. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za filozofiju, 2012. - 161 str. 45. BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija: Akteri profesionalne socijalizacije mladih istraživača u prirodnim i društvenim znanostima. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2012. - 293 str. 46. ZLATAR, Jelena: Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2012. - 246 str. Godina 2013. 47. PETROVIĆ, Nikola: Analiza definiranja Europske unije ideologijom. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2013. - 296 str. 48. ANČIĆ, Branko: Vjerska zajednica kao socijalni resurs: istraživanje povezanosti religije i zdravlja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2013. - 197 str. 49. GVOZDANOVIĆ, Anja: Dimenzije socijalnoga kapitala hrvatskih studenata. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju, 2013. - 230 str.

243


*

Popisom su obuhvaćeni magistarski i doktorski radovi istraživača Instituta koji su bili u radnom odnosu u ustanovi kada su obranili te radove i istraživača koji su u vrijeme obrane magistarskih i doktorskih radova bili zaposleni u drugim institucijama, ali su s danom 31. ožujkom 2014. godine zaposlenici IDIZ-a. Popisom nisu obuhvaćene doktorske disertacije onih znanstvenih koji su ih obranili prije 1964. godine, jer ta godina predstavlja ishodišnu točku institutske kronologije.


Selektivna bibliografija radova...

SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA RADOVA ISTRAŽIVAČA I VANJSKIH SURADNIKA IDIS-a / IDIZ-a: 1964.-2013. (Karolina Vranješ) Ova bibliografija, pripremljena povodom 50. obljetnice Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, predstavlja selektivnu bibliografiju radova proizašlih iz znanstvenoistraživačkih projekata ove ustanove. Predstavljena građa pokazatelj je širine znanstvenih područja kojima su se bavili i kojima se bave znanstvenici i vanjski suradnici Instituta, te predstavlja podlogu za eventualnu daljnju analizu angažiranosti Instituta u znanstvenim istraživanjima različitih društvenih tema u Hrvatskoj i u bivšoj Jugoslaviji. Osim toga, bibliografija je izvor informacija svima onima koji se bave znanstvenoistraživačkim radom u relevantnim područjima. Za izradu ove bibliografije bila su važna ranija praćenja izdavačke produkcije Instituta objavljena u sljedećim izdanjima: Bibliografija radova IDISa 1961.-1987., 25 godina IDIS-a: 1964.-1989. (za godine 1987.-1989.), Croatian society on the eve of transition: collection of papers (izbor radova za razdoblje 1961.-1992.), Sociološki ogledi: zbornik radova uz 30. obljetnicu IDIS-a (za godine 1989.-1993.) i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu: 1964.-2004. Bibliografije objavljene u navedenim izdanjima priredila je Bosiljka Milinković, a posljednju u suradnji sa mnom. Pri njenoj izradi izvršena je selekcija radova iz prethodnih bibliografija, dok je težište stavljeno na radove objavljene u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu u razdoblju od 1993. do 2003. godine. Osnovni kriteriji uvrštavanja radova, koji su bili dogovoreni prilikom njene izrade, primijenjeni su i pri izradi ove bibliografije. Pritom je došlo do određenih nužnih izmjena u organizaciji građe, uzrokovanih promjenama u znanstvenoistraživačkom radu Instituta, te do određenih izmjena koje se tiču bibliografskog opisa. Što se uvrštenih radova tiče, primarni je kriterij bio kontinuitet Instituta (IDIS-a/IDIZ-a)1. Po tom kriteriju u bibliografiji su prikupljeni radovi 1

Institut je kroz svoju povijest prolazio određene organizacijske promjene pri kojima su mu pridruživane srodne znanstvene institucije. Radovi autora ovih institucija nastali prije pripojenja Institutu nisu uvršteni u bibliografiju. To se primarno odnosi na ruralne sociologe iz SOUR-a za sociologiju sela nekadašnjeg Agrarnog instituta te kasnije Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su se IDIS-u pripojili 1972. godine. Jednako tako, u sastav bibliografije nisu uvršteni niti prilozi drugih zaposlenika IDIS-a koje su objavili tijekom rada u ranijim institucijama. 245


Selektivna bibliografija radova...

svih znanstvenika i vanjskih suradnika Instituta za društvena istraživanja (Sveučilišta) u Zagrebu proizašli iz znanstvenoistraživačkih projekata od 1964. do 2013. godine, publiciranih u obliku knjiga, studija, izvještaja te priloga u zbornicima radova i znanstvenim časopisima. Po ovim su kriterijima prikupljeni i radovi iz institutskog časopisa Sociologija sela, s iznimkom da su u bibliografiju uvršteni svi radovi iz dvobroja 3-4/2002 kojim je obilježena četrdeseta godišnjica njegova izlaženja te svi radovi objavljeni u jubilarnom broju objavljenom povodom pedesete godišnjice. U bibliografiju su uvršteni znanstveni i stručni radovi, dok brojni osvrti, recenzije, prikazi i slično, nisu. Ukupan broj ovdje (selektivno) prikupljenih radova je 2410, pri čemu je u zadnjih deset godina objavljeno više od 700 radova. Kao okvir za organizaciju bibliografije primijenjena je shema Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK). Po njoj je građa raspoređena u 24 osnovne grupe (s ponekim podgrupama). No, potreba za praktičnim rješenjima dovela je do nekoliko odstupanja. Tako se od UDK sheme odstupilo u grupi bibliografija rađenih u Institutu (koje bi inače bile pozicionirane iza metodologije), potom u grupi radova o znamenitim istraživačima te u grupi radova o Institutu. Bibliografije su raspoređene na sljedeći način: prvo, tematske bibliografije uvrštene su u znanstvena područja za koja su i pripremane; drugo, tematski raznovrsnije specijalne bibliografije, uvrštene su na kraj. Unutar grupe radova o djelovanju Instituta posebnu grupu čine radovi o institutskom časopisu Sociologija sela/Sociologija i prostor. Kompromis je učinjen i u velikim klasifikacijskim grupama kojima su pridruženi radovi srodnih područja. Na taj način su objedinjeni prilozi određene tematike karakteristične za znanstvenoistraživački rad Instituta, koji bi inače primjenom UDK sheme bili smješteni u razdvojenim grupama. Tako su, na primjer, sociologiji religije pridruženi radovi iz psihologije i filozofije religije; sociologiji sela radovi iz ekonomike poljoprivrede i ruralne ekonomije i slično. Isto tako, psihologijski radovi nisu smješteni u posebnu grupu, već su priloženi uz istraživačke teme na koje se odnose – mladi, obrazovanje, religija i slično. Kada je riječ o radovima koji na istoj razini obrađuju dvije ili više jednakovrijedne teme, za klasifikaciju rada većinom se primjenjivala logika znanstvenog profila autora, odnosno izvora u kojem je rad objavljen. U manjem broju slučajeva isti je rad razvrstan u više grupa. Klasifikacijski plan građe predstavljen je u sadržaju bibliografije. 246


Selektivna bibliografija radova...

Bibliografske su jedinice priređene po važećim standardima za obradu monografskih i periodičnih publikacija sa svim elementima za identifikaciju rada uz nekoliko praktičnih iznimaka. Kod autorskih monografija, ukoliko su rad napisala do tri autora, on je evidentiran nizanjem autora prema redoslijedu s izvornika. Ukoliko je rad nastao u koautorstvu više od tri istraživača, u odrednicu je na prvo mjesto uvršten naslov rada, a potom slijede autori (najčešće po uzoru na izvornik). Ovo odstupa od standardnog opisa, u kojem se u ovakvim slučajevima navodi samo prvi autor uz oznaku et al. Ovakav način primijenjen je kako bi se preciznije evidentirala produktivnost pojedinih istraživača i vanjskih suradnika Instituta. Što se zbornika radova tiče, u odrednici je na prvo mjesto uvršten naslov s navođenjem njihovih uređivača ili priređivača, a bez imena pojedinih autora u slučajevima kada su njihovi radovi izdvojeni u zasebne bibliografske jedinice. No, ukoliko radovi nisu izdvojeni, imena autora navedena su uz imena urednika ili priređivača. Ako su radovi iz zbornika izdvojeni u zasebne jedinice, u opisu se upućuje na zbornik u kojem je prilog objavljen. Pri tome je, kada se radi o institutskim izdanjima koja su s punim opisom uvrštena drugdje u bibliografiji, korišten njihov skraćeni opis. Kod publikacija koje nisu izdanja Instituta, korišten je njihov puni opis. U redoslijedu radova pojedinog autora primijenjen je abecedni princip po naslovu rada. Uz bibliografiju je priloženo Imensko kazalo kao pomagalo koje upućuje na sve radove pojedinih autora. Na koncu, veliku zahvalu upućujem Bosiljki Milinković, čije je ranije praćenje produkcije Instituta olakšalo rad na ovoj bibliografiji.

247


Selektivna bibliografija radova...

Sadržaj 1. 2. 3. 4. 5. 6.

7. 8.

9. 10.

11. 12.

13. 14. 15.

248

Znanost o znanosti. Sociologija znanosti i tehnologije...................250 Metodologija. Teorija....................................................................267 Filozofija. Etika. Antropologija......................................................271 Sociologija religije. Psihologija religije. Filozofija religije................276 Demografska kretanja. Migracija...................................................295 Sociologijski aspekti istraživanja globalnog društva........................301 6.1. Društvena struktura. Društvena stratifikacija........................302 6.2. Društveni razvoj...................................................................306 6.3. Društvene vrednote.............................................................308 6.4. Društveno-ekonomski problemi...........................................310 6.4.1. Rad. Poduzetništvo. Industrijska sociologija..............319 6.4.2. Životni standard. Kvaliteta života..............................316 6.4.3. Slobodno vrijeme......................................................318 Socijalna ekologija........................................................................321 Regionalne studije i studije zajednica.............................................323 8.1. Sociologija sela. Ruralna ekonomija......................................323 8.1.1. Socijalna struktura i društveni procesi u selu.............323 8.1.2. Inovacije. Modernizacija. Profesionalizacija...............335 8.1.3. Socio-ekonomska kretanja u poljoprivredi.................338 8.2. Sociologija grada. Urbanizacija.............................................341 Sociologija omladine / mladih. Psihologija mladih.........................349 Sociologija porodice / obitelji........................................................365 10.1. Porodica. Brak.....................................................................365 10.2. Stari ljudi u porodici i društvu.............................................367 Žena u porodici i društvu. Rodne studije.......................................369 Socijalna psihologija. Socijalna patologija......................................375 12.1. Javno mnijenje.....................................................................381 12.2. Društvene devijacije.............................................................382 Sociologija kulture. Sociologija umjetnosti....................................382 Sociologija komunikacija..............................................................388 Politička sociologija. Politologija...................................................388 15.1. Društveno-politički sistem....................................................390 15.2. Izbori...................................................................................391


Selektivna bibliografija radova...

16. Sociologija prava..........................................................................392 16.1. Prava i slobode čovjeka.........................................................392 17. Sociologija uprave i samouprave. Organizacija...............................393 18. Sociologija rata.............................................................................395 19. Socijalna ugroženost. Socijalna zaštita...........................................397 20. Sociologija odgoja i obrazovanja. Obrazovne znanosti....................398 21. Sociologija turizma.......................................................................432 22. O znamenitijim osobama i istraživačima........................................433 23. O Institutu za društvena istraživanja..............................................435 23.1. O časopisu “Sociologija sela”................................................436 24. Specijalne bibliografije..................................................................438 25. Imensko kazalo.............................................................................439

249


Selektivna bibliografija radova...

1.

Znanost o znanosti. Sociologija znanosti i tehnologije

1.

ADAMOVIĆ, Mirjana ; MEŽNARIĆ, Silva. Migration of young Croatian scientists. - AEMI Journal, vol. 4-5 (2006-2007), str. 81-92.

2.

ANDREIS, Mladen ; JOKIĆ, Maja. An impact of Croatian journals measured by citation analysis from SCI-expanded database in time span 1975– 2001. – Scientometrics, vol. 75 (2008), br. 2, str. 263-288.

3.

BENC, Milan. Pregled prijedloga na tematskoj konferenciji Analiza znanstvenoistraživačke djelatnosti i osnove znanstveno-tehničke politike u SRH. Bilten Republičke zajednice za znanstveni rad SRH, vol. 3 (1980), br. 5, str. 197-202.

4.

BENC, Milan. Znanstveno-tehnološka revolucija i predindustrijski mentalitet. - U: Komunisti u reformi Sveučilišta : dokumenti i materijali 19. Sveučilišne konferencije SKH / Nikola Ban … [et al.]. - Zagreb : Sveučilišni komitet SKH, 1970. - Str. 248-258.

5.

BENC, Milan ; LETICA, Slaven. Financijska ulaganja u znanstvenoistraživački i razvojni rad. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - Str. 42-50.

6.

BENC, Milan ; LETICA, Slaven ; PETAK, Antun. Ulaganja u znanstvenu djelatnost. U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - Str. 107-148.

7.

BEYOND the myths about the natural and social sciences : a sociological view / edited by Katarina Prpić. - Zagreb : Institute for social research, 2009. – 334 str. – (Science and society ; 28)

8.

BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija. Akteri profesionalne socijalizacije mladih istraživača u prirodnim i društvenim znanostima : doktorska disertacija. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2012. - 293 str.

9.

BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija. Aktualni problemi profesionalne socijalizacije u novačkom sustavu : slučaj prirodnih i društvenih znanosti. - Revija za socijalnu politiku, vol. 20 (2013), br. 2, str. 99-122.

10.

BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija ; ŠULJOK, Adrijana. Slika znanosti u dnevnom tisku : popularizacija ili marginalizacija?. – U: Elite znanja u društvu (ne)znanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2005. - Str. 291-322.

11.

CRNOJEVIĆ, Zdravko ; KNIEWALD, Zlatko ; PETAK, Antun. Razvoj biotehničkih znanosti (agronomije, šumarstva, veterine, prehrambene tehnologije i biotehnologije) do 2000. godine. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1985. - 42 str.

12.

ČENGIĆ, Drago. Činioci uspješnosti tehnološkog inoviranja : neke implikacije empirijskih podataka. - U: Prilozi o znanstvenom i tehnološkom potencijalu Hrvatske. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 39-57. - (Edicije IDIS-a)

250


Selektivna bibliografija radova...

13.

ČENGIĆ, Drago. Društveni okviri inovacijske politike : nekoliko napomena o novoj temi u starim okvirima. - U: Inovacijama do stabilizacije i napretka 2 : saopćenja samoupravne prakse / ur. Josip Mikulić. - Zagreb : Savez izumitelja i autora tehničkih unapređenja Hrvatske, 1984. - Str. 101-108; Gledišta, vol. 25 (1985), br. 3-4, str. 58-72.

14.

ČENGIĆ, Drago. Društveni sistem i tehnološko stvaralaštvo. - U: Kraj inovacijske iluzije? : društveni okviri tehnološkog stvaralaštva / Drago Čengić … [et al.]. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. - Str. 9-21. - (Istraživanja ; 24)

15.

ČENGIĆ, Drago. Državna regulacija i tehnološka promjena : dosezi i okviri regulacije tehnološkog razvoja u suvremenom kapitalizmu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1985. - II, 261, XXXII, VIII str. - (Studije i izvještaji)

16.

ČENGIĆ, Drago. Inovacijski subsistem : analiza osnovnih pristupa i njihovih spoznajnih dometa. - Revija za sociologiju, vol. 23 (1992), br. 1-2, str. 101-113.

17.

ČENGIĆ, Drago. Inovacijski subsistem i tržišna privreda : problemi transformacije : Case study »Končar-IET« - skica. - U: Ogledi o znanstvenom i inovacijskom sustavu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1992. - Str. 63-109. - (Edicije IDIS-a)

18.

ČENGIĆ, Drago. Kakva interpretacija tehnike? - Naše teme, vol. 28 (1984), br. 6, str. 1028-1033.

19.

ČENGIĆ, Drago. Mikroelektronika i njena obećanja. - Kulturni radnik, vol. 40 (1987), br. 5, str. 189-199.

20.

ČENGIĆ, Drago. Neke pretpostavke bržega ekonomskog i tehnološkog razvoja. - U: Izvozna strategija i društveno-ekonomski razvoj : rasprava povodom knjige »Jugoslavija u svetskoj privredi na pragu XXI veka« / ur. Zoran Stamenić. - Zagreb : Centar za idejnoteorijski rad GK SKH, 1987. - Str. 91-99. – (Sveske : edicija CITR CK SKH Zagreb)

21.

ČENGIĆ, Drago. Select bibliography of works on the science of science in Yugoslavia. – U: Science in Yugoslavia / ed. Antun Petak. - Belgrade : Jugoslovenska stvarnost : Jugoslovenski pregled, 1980. - Str. 99-106.

22.

ČENGIĆ, Drago. Selektivna bibliografija radova o znanosti o znanosti objavljenih u Jugoslaviji. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Svečilišta, 1980. - Str. 102-107.

23.

ČENGIĆ, Drago. The social frames of innovation : the example of Yugoslavia. - U: Organization of innovation : east - west perspectives / eds John Child, Paul Bate. - Berlin ; New York : Walter de Gruyter, 1987. - Str. 163-172.

24.

ČENGIĆ, Drago. Znanstveno-tehnološki razvoj i kriza okoline. - Argumenti, 1983, br. 3-4, str. 214-221.

25.

ČENGIĆ, Drago. Znanstveno-tehnološki razvoj i organizacija rada. - Naše teme, vol. 28 (1984), br. 11, str. 2237-2247. 251


Selektivna bibliografija radova...

26.

ČENGIĆ, Drago ; KOMAR, Zoran. Inovacijska djelatnost u privredi SR Hrvatske. Sociologija, vol. 28 (1986), br. 4, str. 549-560.

27.

ČENGIĆ, Drago ; KOMAR, Zoran. Prilog analizi tehnološkog potencijala Hrvatske. - U: Znanstveno-tehnološki kadrovski potencijal Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 83-154. - (Znanstvene osnove dugoročnog društvenoekonomskog razvoja Hrvatske)

28.

ČENGIĆ, Drago ; KOMAR, Zoran ; KRALJETA, Vedran. Kraj inovacijske iluzije? : društveni okviri tehnološkog stvaralaštva / priredio Drago Čengić. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. - 253 str. - (Istraživanja ; 24)

29.

ČENGIĆ, Drago ; PETAK, Antun ; PRPIĆ, Katarina. Razvojna obilježja znanstvenog sistema i znanstvene i tehnološke politike // Karakteristike znanstvenih i tehnoloških politika suvremenih zemalja // Prioritetni pravci istraživanja zemalja članica OECD-a // Osnovni pravci razvoja znanstvene i istraživačko-razvojne djelatnosti u zemljama članicama OECD-a i u SSSR-u. - U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. Str. 184-222.

30.

DRUŽIĆ, Gordan. Problemi privrednog razvoja Hrvatske i Jugoslavije : ekonomske pretpostavke tehnološkog razvoja. - U: Inovacijski subsistem i njegova okolina. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 12-50. - (Edicije IDIS-a)

31.

ELITE znanja u društvu (ne)znanja / urednica Katarina Prpić. - Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2005. – 330 str. - (Biblioteka Znanost i društvo ; 13)

32.

FLEGO, Gvozden. Sigurnost, obrazovanje i znanost. – U: Budućnost znanja - evolucijski izazovi 21. stoljeća = The future of knowledge – evolutionary challenge of the 21st century / [urednici izdanja Greta Pifat-Mrzljak, Vlatko Silobrčić]. - Zagreb : Hrvatska udruga Rimskoga kluba, 2007. – Str. 117-123.

33.

FLEGO, Gvozden. Uloga znanosti i visokog obrazovanja u pridruživanju Europskoj uniji. – U: Hrvatska - kako dalje: zadanosti i mogućnosti / urednici Josip Kregar, Vlado Puljiz, Slaven Ravlić. - Zagreb : Pravni fakultet Sveučilišta : Centar za demokraciju i pravo “Miko Tripalo”, 2004. – Str. 45-54.

34.

GOLUB, Branka. The Croatian scientific elite and its socio-professional roots. Scientometrics, vol. 43 (1998), br. 2, str. 207-229.

35.

GOLUB, Branka. Croatian scientists’ drain and its roots. - International Migration, vol. 34 (1996), br. 4, str. 609-625.

36.

GOLUB, Branka. The effect of transition on Croatia’s scientific drain. - Sociology of Science &Technology, vol. 1 (2010), br. 3, str. 97-116.

37.

GOLUB, Branka. Hrvatski znanstvenici u svijetu : socijalni korijeni u prostoru i vremenu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2004. – 215 str. - ( Biblioteka Znanost i društvo ; 9)

252


Selektivna bibliografija radova...

38.

GOLUB, Branka. Komparativna analiza budžeta vremena istraživača/istraživačica. Žena, vol. 43 (1985), br. 5-6, str. 44-51.

39.

GOLUB, Branka. Motivational factors in departure of young scientists from Croatian science. - Scientometrics, vol. 53 (2002), br. 3, str. 429-445.

40.

GOLUB, Branka. Napuštanje znanstvenog poziva i/ili znanstvene karijere u Hrvatskoj. – U: Elite znanja u društvu (ne)znanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2005. - Str. 185-229.

41.

GOLUB, Branka. Neki aspekti potencijalnog odliva znanstvenika u inozemstvo. Revija za sociologiju, vol. 23 (1992), br. 1-2, str. 91-100.

42.

GOLUB, Branka. Odliv mozgova : socijalni profil istraživača-migranata. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. - 197 str. - (Studije i izvještaji)

43.

GOLUB, Branka. Odliv znanstvenika u inozemstvo : socijalni profil. - U: Znanstvenotehnološki kadrovski potencijal Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 32-82. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

44.

GOLUB, Branka. O(p)stanak ili bijeg mladih iz znanosti. – Revija za sociologiju, vol. 32 (2001), br. 1-2, str. 1-15.

45.

GOLUB, Branka. Pojmovno povijesni okviri znanstveničkih migracija - U: Sociološki ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja - Zagreb, 1994. - Str. 89-103.

46.

GOLUB, Branka. Položaj istraživača emigranata u socijalnom sistemu znanosti u nas. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 19-30.

47.

GOLUB, Branka. Potencijalni egzodus istraživača u inozemstvo. - U: Znanstvena produktivnost i potencijalni egzodus istraživača Hrvatske. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 63-103. - (Edicije IDIS-a)

48.

GOLUB, Branka. Potencijalni (profesionalni i vanjski) egzodus mladih znanstvenika. - U: U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja : studije o istraživačima i menadžerima. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2000. - Str. 129-186.

49.

GOLUB, Branka. (Pred)tranzicijski okviri odliva znanstvenika u inozemstvo. - U: Ogledi o znanstvenom i inovacijskom sustavu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1992. - Str. 39-61. - (Edicije IDIS-a)

50.

GOLUB, Branka. Promjene socijalnih i profesionalnih značajki znanstvenoistraživačkog kadra u Hrvatskoj/Jugoslaviji. - U: Znanstveno-tehnološki kadrovski potencijal Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 3-20. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

51.

GOLUB, Branka. Radne i životne aktivnosti istraživača : mjerene metodom budžeta vremena. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1985. - II, 2, 135 str. - (Studije i izvještaji) 253


Selektivna bibliografija radova...

52.

GOLUB, Branka. The social and professional profile of natural and social scientists. – U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 23-87.

53.

GOLUB, Branka. Socijalni i profesionalni profil prirodoslovaca i društvoslovaca. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 21-80.

54.

GOLUB, Branka. Socijalni profil potencijalnog odliva znanstvenika u inozemstvo. - U: Prilozi o znanstvenom i tehnološkom potencijalu Hrvatske. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 25-38. - (Edicije IDIS-a)

55.

GOLUB,, Branka. Socioprostorna pokretljivost hrvatskih znanstvenika. - Sociologija sela, vol. 44 (2006), br. 2-3 (172-173), str. 261-288.

56.

GOLUB, Branka. Struktura dnevnih aktivnosti istraživača. - Revija za sociologiju, vol. 17 (1987), br. 1-2, str. 33-48.

57.

GOLUB, Branka. Utjecaj tranzicijskih promjena na odljev znanstvenika u inozemstvo. - Sociologija sela, vol. 36 (1998), br. 1-4 (139-142), str. 67-88.

58.

GOLUB, Branka. Vanjske migracije znanstvenika : doktorski rad. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1992. - II, 218 str.

59.

GOLUB,, Branka. Vrijednosne orijentacije menadžera i njihove percepcije znanosti. Sociologija i prostor, vol. 47 (2009), br. 2 (184), str. 87-110.

60.

GOLUB, Branka. Zašto odlazimo? - Društvena istraživanja, vol. 12 (2003), br. 1-2 (63-64), str. 115-140.

61.

GOLUB, Branka. Znanstveni, stručni i publicistički rad. - U: Socijalna zaštita u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj : razvoj, stanje, perspektive / ur. Milan Škrbić, Slaven Letica, Boško Popović. - Zagreb : SSIZ socijalne zaštite SRH … [et al.], 1984. - Str. 423-439. – (Biblioteka Zajednička izdanja)

62.

GOLUB, Branka ; KRIŠTOFIĆ, Branimir ; ČENGIĆ, Drago. Znanstvene i privredne elite / predgovor Katarina Prpić. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 1997. – 104 str. (Studija sadrži tri priloga: Branka Golub: Socioprofesionalni profil znanstveničke elite. - Str. 9-40; Branimir Krištofić: Manageri i modernitet : skica za razgovor. - Str. 41-65; Inovacije i modernizacija hrvatskih poduzeća : pristupna razmatranja / Drago Čengić. Str. 67-99.)

63.

GOLUB,, Branka ; PETROVIĆ, Nikola. Vrijednosni okvir društvenih percepcija znanosti. - Sociologija i prostor, vol. 51 (2013), br. 3 (197), str. 563-583.

64.

GOLUB, Branka ; ŠULJOK, Adrijana. Socijalni profil znanstvenika i njegove mijene (1990.-2004.) . – U: Elite znanja u društvu (ne)znanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2005. - Str. 123-183.

254


Selektivna bibliografija radova...

65.

HEMLIN, Sven. Što je znanstvena kvaliteta?. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 163-189.

66.

HEMLIN, Sven. What is scientific quality?. - U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. Str. 175-203.

67.

INOVACIJSKI subsistem i njegova okolina / Drago Čengić, Gordan Družić, Zoran Komar, Zoran Stamenić. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 222 str. - (Edicije IDIS-a)

68.

JERMEN, Nataša ; LETINA, Srebrenka ; JOKIĆ, Maja. Croatian scientific productivity and visibility in the field of biology measured by journals indexed in WoS 1991–2005. - Periodicum biologorum, vol. 115 (2013), br.1, str. 37-47.

69.

JOKIĆ, Maja. H-indeks kao novi scientometrijski indikator. - Biochemia medica, vol. 19 (2009), br. 1, str. 5-9.

70.

JOKIĆ, Maja ; ŠULJOK, Adrijana. Productivity and its impact in the ISI and Scopus citation databases from 1996 to 2005. - U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 143-172.

71.

JOKIĆ, Maja ; ŠULJOK, Adrijana. Produktivnost i njezin odjek prema citatnim bazama ISI i Scopus za razdoblje 1996-2005. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 133-159.

72.

JOKIĆ, Maja ; ZAUDER, Krešimir. Bibliometrijska analiza časopisa Sociologija sela/ Sociologija i prostor u razdoblju 1963.- 2012. - Sociologija i prostor, vol. 51 (2013), br. 2 (196), str. 331-349.

73.

JOKIĆ, Maja ; ZAUDER, Krešimir ; LETINA, Srebrenka. Croatian scholarly productivity 1991–2005 measured by journals indexed in Web of Science. – Scientometrics, vol. 83 (2010), br. 2, str. 375-395.

74.

JOKIĆ, Maja ; ZAUDER, Krešimir ; LETINA, Srebrenka. Karakteristike hrvatske nacionalne i međunarodne znanstvene produkcije u društveno-humanističkim znanostima i umjetničkom području za razdoblje 1991-2005. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2012. – 342 str. - (Biblioteka Znanost i društvo ; 32)

75.

KOMAR, Zoran. Inovativne sklonosti i »masovnost« inventivnog rada. - U: Kraj inovacijske iluzije? : društveni okviri tehnološkog stvaralaštva / Drago Čengić ... [et al.]. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. - Str. 139-149. (Istraživanja ; 24)

76.

KOMAR, Zoran. Inovativne sklonosti mladih radnika. - Zapošljavanje i udruženi rad, vol. 13 (1988), br. 2-3, str. 173-204.

255


Selektivna bibliografija radova...

77.

KOMAR, Zoran. Metodološke napomene. - U: Kraj inovacijske iluzije? : društveni okviri tehnološkog stvaralaštva / Drago Čengić ... [et al.]. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. - Str. 21-24. - (Istraživanja ; 24)

78.

KOMAR, Zoran. Odrednice i granice inovacijske društvene klime. - U: Kraj inovacijske iluzije? : društveni okviri tehnološkog stvaralaštva / Drago Čengić ... [et al.]. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. - Str. 121-139. - (Istraživanja ; 24)

79.

KOMAR, Zoran. Scientists’ works values. - U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. - Str. 213-228.

80.

KOMAR, Zoran. Struktura i hijerarhija radnih vrijednosti znanstvenika. - U: Prilozi o znanstvenom i tehnološkom potencijalu Hrvatske. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 7-24. - (Edicije IDIS-a)

81.

KORIČANČIĆ, Slavko. Analiza o znanstveno-stručnom i znanstveno-nastavnom osoblju u institutima, znanstvenim jedinicama i visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - 35, V, 41 str. - (Izvještaji i studije)

82.

KORIČANČIĆ, Slavko. O istraživačkim kadrovima u Hrvatskoj : jedan analitički pregled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1972. - 35, LXI str.

83.

KRALJETA, Vedran. Odabrana obilježja inovacijskih aktivnosti industrije SR Hrvatske (...) . - U: Kraj inovacijske iluzije? : društveni okviri tehnološkog stvaralaštva / Drago Čengić ... [et al.]. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. Str. 29-81. - (Istraživanja ; 24)

84.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Inovacije u “društvu znanja”. – U: Elite znanja u društvu (ne) znanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2005. - Str. 93-120.

85.

LAŽNJAK, Jasminka. Dimensions of national innovation culture in Croatia : content validity of Hofstede’s dimensions. - Društvena istraživanja, vol. 20 (2011), br. 4, str. 1015-1038.

86.

LAŽNJAK, Jasminka. Inovacijska kultura i socijalni kapital u Hrvatskoj. – U: Inovacijska kultura i tehnologijski razvoj / uredio Juraj Božičević. - Zagreb : Hrvatsko društvo za sustave, 2009. - Str. 17-20.

87.

LAŽNJAK, Jasminka ; ŠPORER, Željka ; ŠVARC, Jadranka. Women in science commercialization : looking for gender differences. - Gender Technology and Development, vol. 15 (2011), br. 2, str. 175-200.

88.

LAŽNJAK, Jasminka ; ŠVARC, Jadranka. Stavovi prema tradicionalnom i poduzetničkom sveučilištu : paradigma trostruke uzvojnice u hrvatskom sociokulturnom kontekstu. – U: Društvene pretpostavke društva znanja : zbornik radova / urednici Vjekoslav Afrić ... [et al.]. - Zagreb : FF press [i. e.] Filozofski fakultet Sveučilišta : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar : Učiteljski fakultet Sveučilišta, 2011. - Str. 131-142.

256


Selektivna bibliografija radova...

89.

LETICA, Slaven ; PETAK, Antun. Kadrovski potencijal. - U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - Str. 77-107.

90.

LETICA, Slaven ; PETAK, Antun. Rezultati znanstvenoistraživačke djelatnosti. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. Str. 51-58.

91.

LETICA, Slaven ; PETAK, Antun. Uloga znanosti i istraživačko-razvojne djelatnosti u materijalnom i društvenom razvoju Jugoslavije. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - Str. 29-36.

92.

LETICA, Slaven ; PETAK, Antun ; SARDELIĆ, Celestin. Mjesto i uloga znanosti u suvremenom svijetu // Mjesto i uloga znanosti u jugoslavenskom društvu // Pravnopolitičke pretpostavke znanstvenoistraživačke djelatnosti u Jugoslaviji // Metodologijske napomene uz sadržaj i koncepciju studije. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - Str. 9-15.

93.

LETINA, Srebrenka ; ZAUDER, Krešimir ; JOKIĆ, Maja. Produktivnost hrvatskih psihologa : scientometrijska analiza mreže suradnji na radovima indeksiranim u bazi WoS 1991-2010. - Suvremena psihologija, vol. 15 (2012), br.1, str. 97-117.

94.

MALENICA, Zoran. Profiliranje posebnih sociologija u okviru hrvatske sociologije. – U: Hrvatska sociologija : razvoj i perspektive : zbornik radova / uredila Denisa Krbec. Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2008. - Str. 85.-90.

95.

MALI, Franc. The category of scientific objectivity in the social sciences. - U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 247-274.

96.

MALI, Franc. Kategorija znanstvene objektivnosti u društvenim znanostima. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 227-252.

97.

MALI, Franc. Policy issues of the international productivity and visibility of the social sciences in Central and Eastern European countries. - Sociologija i prostor, vol. 48 (2010), br. 3 (188), 415-435.

98.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Bibliografija radova o znanosti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta ; Samobor : »Zagreb«, 1989. - 396 str. - (Edicije IDIS-a)

99.

NAUČNA politika i naučnoistraživačka delatnost / Antun Petak, Milan Benc, Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Slaven Letica, Emil Milan Pintar, Celestin Sardelić, Petar Strpić, Katarina Tomaševski ; red. Antun Petak. Jugoslovenski pregled, vol. 24 (1980), br. 7-8, str. 269-284.

100.

ONKRAJ mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled / urednica Katarina Prpić. - Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2008. – 308 str. - (Biblioteka Znanost i društvo ; 24) 257


Selektivna bibliografija radova...

101.

OSNOVE dugoročnog razvoja naučnoistraživačke djelatnosti u SFRJ : nacrt prijedloga pretprojekta / redaktori Slaven Letica, Antun Petak, Celestin Sardelić, Katarina Tomaševski. - Zagreb : Savez republičkih i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za naučne djelatnosti u SFRJ, 1979. - xiii, 231 str.

102.

OSNOVE razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija o osnovama razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti u SFRJ u srednjoročnom razdoblju od 1981. do 1985. godine / Milan Benc, Drago Čengić, Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Vedran Kraljeta, Slaven Letica, Neven Mates, Ivan Mihel, Antun Petak, Emil Milan Pintar, Nenad Prelog, Katarina Prpić, Celestin Sardelić, Petar Strpić ; metodolog, redaktor i organizator Antun Petak. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - 321 str.

103.

OSNOVE znanstveno-tehnološke politike u SR Hrvatskoj : nacrt / Slaven Letica, Uroš Peruško, Antun Petak, Celestin Sardelić. - Zagreb : Republički savjet za naučni rad, 1979. - 64 stranice.

104.

PETAK, Antun. Alokacija resursa : predmet i izazov znanstvenih i tehnoloških politika : pristup poredbenoj analizi modela. - U: Prilozi o znanstvenom i tehnološkom potencijalu Hrvatske. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 59-151. - (Edicije IDIS-a)

105.

PETAK, Antun. Institucionalna mreža. - U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - Str. 64-77.

106.

PETAK, Antun. Intelektualni i društveni aspekti aktivnosti mladeži u znanosti i tehnici. – U: Aktivnosti mladeži u znanosti i tehnici : zbornik radova okruglog stola Budućnost izvanškolskih i izvannastavnih znanstvenih i tehničkih aktivnosti mladeži, Zagreb, 25. lipnja 1994. / autori Juraj Božičević ... [et al.] ; ur. Antun Petak. – Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1994. - Str. 187-223.

107.

PETAK, Antun. Javne potrebe u tehničkoj kulturi i kriteriji njihova utvrđivanja. - U: Temeljna pitanja primjene Zakona o tehničkoj kulturi : zbornik savjetovanja održanog 13. studenog 1993. godine / red. Vesna Lendić-Kasalo ... [et al.]. - Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1993. - Str. 41-45.

108.

PETAK, Antun. Kadrovi u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - Str. 32-41.

109.

PETAK, Antun. Kultura inovativnosti. - Andragogija, vol. 36 (1990), br. 1-3, str. 17-34.

110.

PETAK, Antun. Mreža i struktura znanstvenoistraživačkih i razvojnih institucija. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. Str. 28-32.

111.

PETAK, Antun. Notacija ukupnih rezultata i razvojnih problema znanstvene djelatnosti u Jugoslaviji u razdoblju od 1976. do 1980. godine. - U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - Str. 148-156.

258


Selektivna bibliografija radova...

112.

PETAK, Antun. Opća obilježja Jugoslavije. - U: Znanost u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - Str. 108-117.

113.

PETAK, Antun. Opći ciljevi i zadaci znanstvene politike Jugoslavije. - U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - Str. 11-28.

114.

PETAK, Antun (u suradnji). Osnove plana razvoja znanstvene i razvojno-istraživačke djelatnosti u SR Hrvatskoj za razdoblje 1981-1985. godine. - Zagreb : Republička zajednica za znanstveni rad Hrvatske, 1980. - 138 str.

115.

PETAK, Antun. Osnovne odrednice znanstvene i tehnološke politike u suvremenosti. U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - Str. 156-181.

116.

PETAK, Antun. Pogledi na tehničku kulturu i razvitak Hrvatske. - U: Prinosi razvitku tehničke kulture u Hrvatskoj : zbornik priloga za okrugli stol, Zagreb, 18. lipnja 1992. / ur. Antun Petak. - Zagreb : Narodna tehnika Hrvatske, 1992. - Str. 9-39.

117.

PETAK, Antun. Pregled aktivnosti Hrvatske zajednice tehničke kulture na preobrazbi. - U: Temeljna pitanja primjene Zakona o tehničkoj kulturi : zbornik savjetovanja održanog 13. studenog 1993. godine / red. Vesna Lendić-Kasalo ... [et al.]. - Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1993. - Str. 57-70.

118.

PETAK, Antun. Preobrazba aktivnosti mladeži u znanosti i tehnici : proslov. – U: Aktivnosti mladeži u znanosti i tehnici : zbornik radova okruglog stola Budućnost izvanškolskih i izvannastavnih znanstvenih i tehničkih aktivnosti mladeži, Zagreb, 25. lipnja 1994. / autori Juraj Božičević ... [et al.] ; ur. Antun Petak. – Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1994. - Str. 15-53.

119.

PETAK, Antun. Prijedlog programa mjera osposobljavanja znanstvenoistraživačkog potencijala SR Hrvatske. - Delegatski vjesnik, 1988, br. 428, str. 25-33.

120.

PETAK, Antun. Pristup analizi znanstvenog sistema Jugoslavije. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 211-219.

121.

PETAK, Antun. Prognoziranje znanstvenog razvoja i kreiranje znanstvene i tehnološke politike. - U: Naučna i tehnološka politika za 90-te godine : vol. 2 / ur. Jadran Maček. Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 1987. - Str. 677-681.

122.

PETAK, Antun. Razvoj istraživačkog potencijala. - Bilten Republičke zajednice za znanstveni rad SRH, vol. 5 (1982), br. 8, str. 91-95.

123.

PETAK, Antun. Razvoj znanstvenoistraživačkih kadrova i institucija. - Bilten Republičke zajednice za znanstveni rad SRH, vol. 5 (1982), br. 8, str. 23-27.

124.

PETAK, Antun. Selektivna bibliografija citiranih radova iz istraživanja znanstvene i tehnološke politike = Selected bibliography of citated works in the science and technology policy research field. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1992. – XXXIX, 660 str. 259


Selektivna bibliografija radova...

125.

PETAK, Antun. Selektivna bibliografija i izvori o tehničkoj kulturi u Hrvatskoj. - U: Tehnička kultura u Hrvatskoj / Antun Petak. - Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1992. - Str. 277-314.

126.

PETAK, Antun. Tehnička kultura i suvremena društva. - U: Prinosi razvitku tehničke kulture u Hrvatskoj : zbornik priloga za okrugli stol, Zagreb, 18. lipnja 1992. / ur. Antun Petak. - Zagreb : Narodna tehnika Hrvatske, 1992. - Str. 41-74.

127.

PETAK, Antun. Tehnička kultura u Hrvatskoj : od početka tehničkog amaterizma i znanstvenog i tehničkog opismenjavanja do Hrvatske zajednice tehničke kulture. Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1992. - 314 str.

128.

PETAK, Antun. Znanstvene i tehničke aktivnosti mladeži Hrvatske. - Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1993. - 40 str.

129.

PETAK, Antun ; MAGDALENIĆ Ivan ; ŽUPANČIĆ, Milan. Izvještaj o istraživanju preobrazbe tehničke kulture i znanstvenih i tehničkih aktivnosti mladeži s osnovnim rezultatima : sažetak. - Zagreb : Hrvatska zajednica tehničke kulture, 1994. - 73 str.

130.

PLAN razvoja naučno-istraživačke djelatnosti SZNJ u periodu od 1986. do 1990. godine / Drago Ocepek, Antun Petak … [et al.]. - Ljubljana : Komisija za plan SZNJ, 1986. - 118 stranica.

131.

PREVIŠIĆ, Jozo. Neki elementi prinove znanstvanog kadra. – Revija za sociologiju, vol. 6 (1976), br. 2-3, str. 54-67.

132.

PREVIŠIĆ, Jozo. Znanstveni kadar u SR Hrvatskoj. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, Centar za izučavanje obrazovanja, 1975. - 174 str.

133.

PRIJEDLOG programa znanstvenog razvoja SR Hrvatske do 1990. godine / Zdravko Crnojević, Igor Dekanić, Antun Petak … [et al.]; red. Antun Petak, Velimir Srića … [et al.]. - Delegatski vjesnik, 6. lipnja 1988, br. 428, str. 3-24.

134.

PROFESIONALNE asocijacije znanstvenih radnika i njihova uloga u znanstvenoj politici / Milan Benc, Mladen Lazić, Biserka Osrečki, Antun Petak, Katarina Tomaševski ; voditelj istraživanja Milan Benc. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. - 272 str. - (Studije i izvještaji)

135.

PROGRAM istraživanja: Međurepubličko-pokrajinski projekt »Osnove dugoročnog razvoja naučnoistraživačke djelatnosti u SFRJ : nacrt« / Slaven Letica, Antun Petak, Celestin Sardelić, Ivo Šlaus, Katarina Tomaševski. - Zagreb : Savez republičkih i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za naučne djelatnosti u SFRJ, 1980. - 84 str.

136.

PRILOZI o znanstvenom i tehnološkom potencijalu Hrvatske / red. Katarina Prpić. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 151 str. - (Edicije IDIS-a)

137.

PRPIĆ, Katarina. Bridging the gap between the two scientific areas. - U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 323-331.

260


Selektivna bibliografija radova...

138.

PRPIĆ, Katarina. Changes of scientific knowledge production and research productivity in a transitional society. – Scientometrics, vol. 72 (2007), br. 3, str. 487-511.

139.

PRPIĆ, Katarina. Characteristics and determinants of eminent scientists’ productivity. - Scientometrics, vol. 36 (1996), br. 2, str. 185-206.

140.

PRPIĆ, Katarina. Društvena podcijenjenost znanosti i razvoj hrvatskog istraživačkog potencijala. – Društvena istraživanja, vol. 12 (2003), br. 1-2 (63-64), str. 45-68.

141.

PRPIĆ, Katarina. Etos znanosti : ravni, dometi i mogućnosti istraživanja. - U: Ogledi o znanstvenom i inovacijskom sustavu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1992. – Str. 1-38. - (Edicije IDIS-a)

142.

PRPIĆ, Katarina. Foreword // Empirical notes on the quality of scientific contribution. – U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. – Str. 1-6, 195-211.

143.

PRPIĆ, Katarina. Gender and productivity differentials in science. - Scientometrics, vol. 55 (2002), br. 1, str. 27-58.

144.

PRPIĆ, Katarina. Generational differences in researchers’ professional ethics : an empirical comparison. – U: Transition countries in the knowledge society : socioeconomic analysis / editors Jadranka Švarc ... [et al.]. - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2004. – Str. 391-413. – (Bibliotheca Zbornici ; book 27)

145.

PRPIĆ, Katarina. Generational similarities and differences in researchers’ professional ethics : an empirical comparison. – Scientometrics, vol. 62 (2005), br. 1, str. 27-51.

146.

PRPIĆ, Katarina. Introductory remarks about the theme - social science productivity and visibility. - Sociologija i prostor, vol. 48 (2010), br. 3 (188), str. 393-394.

147.

PRPIĆ, Katarina. Istraživači-migranti u novoj znanstvenoj i društvenoj sredini. Kulturni radnik, vol. 42 (1989), br. 5, str. 41-55.

148.

PRPIĆ, Katarina. Kadrovski potencijal znanosti : rezultati istraživanja provedena u SR Hrvatskoj u 1983. godini. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1984. - IV, 175 str. - (Studije i izvještaji)

149.

PRPIĆ, Katarina. Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?. Politička misao, vol. 44 (2007), br. 1, str. 67-92.

150.

PRPIĆ, Katarina. Klasifikacijska struktura i radno-profesionalni položaj istraživača. Revija za sociologiju, vol. 17 (1987), br. 1-2, str. 2-32.

151.

PRPIĆ, Katarina. K premošćivanju premostivoga jaza među dvama područjima. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 297-304.

152.

PRPIĆ, Katarina. Marginalne grupe u znanosti. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. - 4, 290 str. - (Studije i izvještaji) 261


Selektivna bibliografija radova...

153.

PRPIĆ, Katarina. Marginalne grupe u znanosti. - Zagreb : Znanstvenoistraživački odjel Radne zajednice RK SSOH, 1989. - 147 str. - (Istraživanja ; 22)

154.

PRPIĆ, Katarina. Mladi i znanost i/ili o znanstvenom podmlatku. - Pitanja, vol. 15 (1983), br. 4-5, str. 20-27.

155.

PRPIĆ, Katarina. Naznaka o fenomenu »brain draina«. - Pogledi, vol. 12 (1982), br. 4, str. 30-39.

156.

PRPIĆ, Katarina. Nepremostivi jaz između prirodnih i društvenih znanosti?. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 9-17.

157.

PRPIĆ, Katarina. Obnavljanje istraživačkog kadra i radnoprofesionalna diferencijacija u znanosti. - U: Znanstveno-tehnološki kadrovski potencijal Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 21-31. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

158.

PRPIĆ, Katarina. Odliv mozgova : motivi vanjskih migracija znanstvenika. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 7-18.

159.

PRPIĆ, Katarina. Odliv mozgova : tok i činioci vanjskih migracija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1989. - 258 str. - (Studije i izvještaji)

160.

PRPIĆ, Katarina. Odliv znanstvenika u inozemstvo : tok i činioci. - U: Znanstvenotehnološki kadrovski potencijal Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 51-82. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

161.

PRPIĆ, Katarina. Odrednice znanstvene produktivnosti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 137 str. - (Edicije IDIS-a)

162.

PRPIĆ, Katarina. Predgovor = Foreword // Socio-kognitivni pristup profesionalnoj etici znanstvenika - U: Sociološki ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 1994. – Str. 15-22, 71-87.

163.

PRPIĆ, Katarina. Produktivnost istaknutih znanstvenika : znanstvena vrsnost i sociokognitivni kontekst. - Revija za sociologiju, vol. 27 (1996), br. 1-2, str. 37-52.

164.

PRPIĆ, Katarina. Profesionalna etika znanstvenika. - Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 1997. - 143 str.

165.

PRPIĆ, Katarina. Profesionalni i društveni položaj mladih istraživača. - U: U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja : studije o istraživačima i menadžerima. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2000. – Str. 21-127.

166.

PRPIĆ, Katarina. Profesionalni položaj, postignuća i perspektive (mladih) znanstvenica. - Društvena istraživanja, vol. 12 (2003), br. 5 (67), str. 613-634.

262


Selektivna bibliografija radova...

167.

PRPIĆ, Katarina. The publication productivity of young scientists : an empirical study. - Scientometrics, vol. 49 (2000), br. 3, str. 453-490.

168.

PRPIĆ, Katarina. Radno-profesionalni položaj mladih is­traživača i obnavljanje znanstvenog kadra. - Zapošljavanje i udruženi rad, vol. 13 (1988), br. 2-3, str. 153-172.

169.

PRPIĆ, Katarina. Research ethics in five scientific fields : an empirical comparison. VEST Journal for Science and Technology Studies, vol. 18 (2005), br. 1-2, str. 5-34.

170.

PRPIĆ, Katarina. Science ethics : a study of eminent scientists’ professional values. Scientometrics, vol. 43 (1998), br. 2, str. 269-298.

171.

PRPIĆ, Katarina. Science, the public, and social elites : how the general public, scientists, top politicians and managers perceive science. - Public Understanding of Science, vol. 20 (2011), br. 6, str. 733-750.

172.

PRPIĆ, Katarina. Scientific fields and eminent scientists’ productivity patterns and factors. - Scientometrics, vol. 37 (1996), br. 3, str. 445-471.

173.

PRPIĆ, Katarina. Scientists’ concepts of scientific objectivity. - U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 275-321.

174.

PRPIĆ, Katarina. Size, Structure and dynamics of research and development personnel. - U: Research and development policies in the Southeast European countries in transition : Republic of Croatia / ed. Nada Švob-Đokić. – Zagreb: Institute for International Relations, 2002. – Str. 46-73.

175.

PRPIĆ, Katarina. Socijalni profil istraživača. - Naše teme, vol. 29 (1985), br. 1-3, str. 141-161.

176.

PRPIĆ, Katarina. The socio-cognitive frameworks of scientific productivity. Scientometrics, vol. 31 (1994), br. 3, str. 293-311.

177.

PRPIĆ, Katarina. Sociokulturne pretpostavke uspješnije medijske prezentacije znanosti. – U: Mediji i znanost / urednici Ivo Lučić i Tanja Rudež. - Zagreb : PressData - HRT, 2011. – Str. 51-55.

178.

PRPIĆ, Katarina. Sociološki portret mladih znanstvenika. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2004. – 304 str. - ( Biblioteka Znanost i društvo ; 10)

179.

PRPIĆ, Katarina. Socioprofesionalni obrasci znanstvene produktivnosti. - Revija za sociologiju, vol. 23 (1992), br. 1-2, str. 77-89.

180.

PRPIĆ, Katarina. STS in a (post)socialist context : science and technology studies in Croatia. – Tecnoscienza, vol. 4 (2013), br. 1, str. 165-181.

181.

PRPIĆ, Katarina. Sumaran prikaz obilježja znanstvene i razvojno-istraživačke djelatnosti u Evropi i Sjevernoj Americi. - U: Osnove razvoja znanstvene djelatnosti u SFRJ 1981-1985 : studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. – Str. 181-182. 263


Selektivna bibliografija radova...

182.

PRPIĆ, Katarina. The unbridgeable gap between the natural and social sciences?. - U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 9-19.

183.

PRPIĆ, Katarina. Why another book on women in science and technology?. – U: Women in Science and Technology. - Zagreb : Institute for Social Research : Sociology of Science and Technology Network of the European Sociological Association, 2009. - Str. 9-24.

184.

PRPIĆ, Katarina. Znanost u očima javnosti i znanstvenika. – U: Elite znanja u društvu (ne)znanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2005. - Str. 233-289.

185.

PRPIĆ, Katarina. Znanstvenička shvaćanja znanstvene objektivnosti. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 255-295.

186.

PRPIĆ, Katarina. Znanstveno-tehnološki razvoj i struktura rada (zapošljavanja) i obrazovanja. - Zapošljavanje i udruženi rad, vol. 10 (1985), br. 1, str. 3-31.

187.

PRPIĆ, Katarina ; BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija. Samoiskazana istraživačka produktivnost : obrasci i činioci. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 83-130.

188.

PRPIĆ, Katarina ; BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija. Self-reported research productivity : patterns and factors. - U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 89-142.

189.

PRPIĆ, Katarina ; BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija. Znanstvena proizvodnja i produktivnost. – U: Elite znanja u društvu (ne)znanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2005. - Str. 23-92.

190.

PRPIĆ, Katarina ; GOLUB, Branka. Znanstvena produktivnost i potencijalni egzodus istraživača Hrvatske. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - VI, 167 str. - (Edicije IDIS-a)

191.

PRPIĆ, Katarina ; GOLUB, Branka ; ČENGIĆ, Drago. Ogledi o znanstvenom i inovacijskom sustavu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1992. III, 109 str. - (Edicije IDIS-a)

192.

PRPIĆ, Katarina ; PETROVIĆ, Nikola. Croatian social scientists’ productivity and a bibliometric study of sociologists’ output. - Sociologija i prostor, vol. 48 (2010), br. 3 (188), str. 437-459.

193.

PRPIĆ, Katarina ; ŠULJOK, Adrijana. How do scientists perceive scientific quality?. U: Beyond the myths about the natural and social sciences : a sociological view. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2009. - Str. 205-245.

194.

PRPIĆ, Katarina ; ŠULJOK, Adrijana. Kako znanstvenici shvaćaju znanstvenu izvrsnost?. – U: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima : sociološki pogled. Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. - Str. 191-225.

264


Selektivna bibliografija radova...

195.

PRPIĆ, Katarina ; ŠULJOK, Adrijana ; PETROVIĆ, Nikola. Gender differences in the research productivity of natural and social scientists. – U: Women in Science and Technology. - Zagreb : Institute for Social Research : Sociology of Science and Technology Network of the European Sociological Association, 2009. - Str. 109-138.

196.

RADOŠEVIĆ, Slavo. Ekonomska intervencija u tehnološkom razvoju. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. - VI, 266 str. - (Studije i izvještaji)

197.

RAŠIĆ, Nikola. Tehnologija i kultura. - Požeški zbornik, 1984, br. 6, str. 237-249.

198.

RAŠIĆ, Nikola. Tehnološki aspekti međunarodnog komuniciranja. - Požeški zbornik, 1983, br. 5, str. 237-249.

199.

LA SCIENCE en Yugoslavie / Milan Benc, Drago Čengić, Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Mladen Lazić, Slaven Letica, Antun Petak, Emil Milan Pintar, Celestin Sardelić, Petar Strpić, Katarina Tomaševski ; methodologue, redacteur et organisateur Antun Petak. - Belgrade : Jugoslovenska stvarnost : Jugoslovenski pregled, 1980. - 109 str.

200.

SCIENCE in Yugoslavia / Milan Benc, Drago Čengić, Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Mladen Lazić, Slaven Letica, Antun Petak, Emil Milan Pintar, Celestin Sardelić, Petar Strpić, Katarina Tomaševski ; methodologist, editor and organizater Antun Petak. - Belgrade : Jugoslovenska stvarnost : Jugoslovenski pregled, 1980. - 106 str.

201.

SCIENCE policy and scientific research / Antun Petak, Milan Benc, Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Slaven Letica, Emil Milan Pintar, Celestin Sardelić, Petar Strpić, Katarina Tomaševski ; editor-in-chief Antun Petak. Yugoslav Survey, vol. 21 (1980), br. 9, str. 87-126.

202.

SEFERAGIĆ, Dušica.Scietific work in Yugoslavia on migrant returnees and their impact on the mother country. - International Migration Review, vol. 11 (1977), br. 3, str. 363-374.

203.

SIROTIĆ, Grozdana ; JOKIĆ, Maja. The role of the journal Periodicum biologorum in representing the development of biological sciences in Croatia. - Periodicum biologorum, vol. 115 (2013), br. 1, str. 49-56.

204.

SKLEDAR, Nikola. Društvo, znanost i tehnika. – U: Zbornik radova / uredio Nikola Skledar. - Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti “Baltazar Adam Krčelić”, 2009. – Str. 11-22.

205.

SKLEDAR, Nikola. Znanost kao oblik duha i kulture. - Zaprešićki godišnjak, vol. 6 (1996), str. 249-256.

206.

STAMAĆ-OŽANIĆ, Marija. Što (ne) znamo o ličnosti znanstvenika? – Psihologijske teme, vol. 11 (2002), br. 1, str. 71-80.

207.

STUDIJA o osnovama razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti u SFRJ u srednjoročnom razdoblju od 1981. do 1985. godine / Milan Benc, Drago Čengić, 265


Selektivna bibliografija radova...

Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Vedran Kraljeta, Slaven Letica, Neven Mates, Ivan Mihel, Antun Petak, Emil Milan Pintar, Nenad Prelog, Katarina Prpić, Celestin Sardelić, Petar Strpić ; metodolog, redaktor i organizator Antun Petak. - Zagreb : Savez republičkih i pokrajinskih samoupravnih interesnih zajednica za znanstvene djelatnosti u SFRJ, 1980. - 304 str. 208.

ŠULJOK, Adrijana. Medijske prezentacije znanosti i društvene promjene u Hrvatskoj : doktorska disertacija. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2011. - 201 str.

209.

ŠULJOK, Adrijana. Socijalno podrijetlo mladih znanstvenika i (samo)obnavljanje znanosti. - Sociologija sela, vol. 44 (2006), br. 2-3 (172-173), str. 289-308.

210.

ŠULJOK, Adrijana ; BRAJDIĆ VUKOVIĆ, Marija. How the Croatian daily press presents science news. - Science and Technology Studies, vol. 26 (2013), br. 1, str. 92-112.

211.

ŠPORER, Željka. A present stuck in the past innovation and commercialization activities in OECD and CEEC. - Revija za sociologiju, vol. 39 (2008), br. 1-2, str. 3-27.

212.

ŠVARC, Jadranka ; LAŽNJAK, Jasminka. Društvena evaluacija znanstvenotehnologijske i inovacijske politike u Hrvatskoj : zašto nam je potrebna?. - Revija za sociologiju, vol. 39 (2008), br. 1-2, str. 85-100.

213.

ŠVARC, Jadranka ; LAŽNJAK, Jasminka ; PERKOVIĆ, Juraj. Integration of the Western Balkan countries and Turkey in the framework programmes : some empirical evidence. - Journal of European Integration, vol. 35 (2013), br. 1, str. 53-72.

214.

ŠVARC, Jadranka ; LAŽNJAK, Jasminka ; PERKOVIĆ, Juraj. Unintended consequences of the innovation policy programmes : social evaluation of the Technological Projects programme in Croatia. - Innovation, vol. 13 (2011), br. 1, str. 77-94.

215.

ŠVARC, Jadranka ; LAŽNJAK, Jasminka ; ŠPORER, Željka. Social capital and innovation policy in Croatia : scientific community as a source of innovation. – U: Social Capital / editors Gregory Tripp, Michael Payne and Dimitrus Diodorus. - New York : Nova Science, 2009. -Str. 15-48.

216.

ŠVARC, Jadranka ; PERKOVIĆ, Juraj ; LAŽNJAK, Jasminka. Društvena evaluacija hrvatskog inovacijskog sustava na primjeru test programa. – Sociologija i prostor, vol. 49 (2011), br. 2 (190), str. 209-235.

217.

TEODOROVIĆ, Ivan ; OBRADOVIĆ, Nikola ; PETAK, Antun. Perspektive razvoja privrede SR Hrvatske do 2000. godine i tehnološki napredak. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1986. - 48 str.

218.

U POTRAZI za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja : studije o istraživačima i menadžerima / Katarina Prpić … [et al.] ; ur. i predgovor Katarina Prpić. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2000. – 253 str.

266


Selektivna bibliografija radova...

219.

VIZEK VIDOVIĆ, Vlasta ; ROVAN, Daria. Psihološka istraživanja o prirodi ekspertnog znanja. - Liječnički vjesnik, vol. 128 (2006), br. 1-2, str. 56-60.

220.

WOMEN in science and technology / edited by Katarina Prpić, Luisa Oliveira, Sven Hemlin. - Zagreb : Institute for Social Research : Sociology of Science and Technology Network of the European Sociological Association, 2009. – 238 str.

221.

ZAUDER, Krešimir. Web 2.0 : mrežno suradničko elektroničko okruženje. – U: 11. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, [Poreč, 21.- 23. studenoga 2007.] : zbornik radova / uredila Mirna Willer. - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008. – Str. 43-49. – (Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva ; knj. 45)

222.

ZAUDER, Krešimir ; PEČARIĆ, Đilda ; TUĐMAN, Miroslav. Sources for scientific frustrations : productivity and citation data. – U: Central European Conference on Information and Intelligent Systems : CECIIS : conference proceedings / [editors Tihomir Hunjak, Sandra Lovrenčić and Igor Tomičić]. - Varaždin : Faculty of Organization and Informatics, 2011. – Str. 235-241.

223.

ZNANOST i tehnološki razvoj : ciljevi i mogućnosti razvoja znanosti i tehnologije u SR Hrvatskoj u razdoblju 1986-1990. godine / Uroš Peruško, Antun Petak … [et al.]. - Zagreb : Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku, 1985. - 111 stranica.

224.

ZNANOST u Jugoslaviji / Milan Benc, Drago Čengić, Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Mladen Lazić, Slaven Letica, Antun Petak, Emil Milan Pintar, Celestin Sardelić, Petar Strpić, Katarina Tomaševski ; metodolog, glavni redaktor i organizator Antun Petak. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. – 117 str.

225.

ZNANSTVENA djelatnost u SFR Jugoslaviji / Antun Petak, Milan Benc, Drago Čengić, Mićo Ćušić, Gjuro Deželić, Ante Ferenčić, Zlatko Kniewald, Mladen Lazić, Slaven Letica, Emil Milan Pintar, Celestin Sardelić, Petar Strpić, Katarina Tomaševski. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - II, 160 str.

226.

ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI kadrovski potencijal Hrvatske / Drago Čengić, Branka Golub, Zoran Komar, Katarina Prpić ; red. Katarina Prpić. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta … [et al.], 1990. - XII, 213 str. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

2.

Metodologija. Teorija

227.

BANKS, Eugen Pendleton. O metodologiji nauka koje proučavaju ponašanje. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - 116 str. - (Studije i izvještaji)

228.

BENC, Milan. Naučni metod Baltazara Bogišića u prikupljanju empirijske građe iz narodnog života. - Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knj. 43, str. 91-107. 267


Selektivna bibliografija radova...

229.

BENC, Milan. Neka metodološka opažanja o terenskom istraživanju : metodološki prikazi. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1969. - 39 str.

230.

BENC, Milan. Neki metodološki problemi primjene intervjua u anketnom ispitivanju ljudi starije dobi. - U: Simpozij o gerijatriji / ur. V. Beličević. - Zagreb : Pliva, 1969. Str. 119-126.

231.

BENC, Milan. Politička kultura građana i anketna istraživanja u Hrvatskoj. - Politička misao, vol. 7 (1970), br. 1, str. 23-31.

232.

BENC, Milan. Priručnik za anketare. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1967. – II, 75 str.

233.

BEZINOVIĆ, Petar (u suradnji). A cross-cultural study of the need for cognitive closure scale : comparing its structure in Croatia, Italy, USA and The Netherlands. British Journal of Social Psychology, vol. 41 (2002), br. 1, str. 139-156.

234.

BEZINOVIĆ, Petar ; MARINOVIĆ-BOBINAC, Ankica ; MARINOVIĆJEROLIMOV, Dinka. Kratka ljestvica religioznosti : validacija na uzorku adolescenata. - Društvena istraživanja, vol. 14 (2005), br. 1-2 (75-76), str. 135-153.

235.

BEZINOVIĆ, Petar ; MARUŠIĆ, Iris ; RISTIĆ DEDIĆ, Zrinka. Razvoj kratke ljestvice učeničkih iskustava s učenjem i nastavom. - Odgojne znanosti, vol. 12 (2010), br. 1, str. 29-44.

236.

BOSANAC, Gordana. Nekoliko napomena o položaju sociologije kao kritičke znanosti. - U: Sociološki ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja - Zagreb, 1994. - Str. 105-112.

237.

BUZOV, Željko. Metodološki problemi istraživanja izvanrednih i kriznih situacija. Revija za sociologiju, vol. 13 (1983), br. 1-4, str. 95-101.

238.

ČENGIĆ, Drago. Prilog istraživanju indikatora tehnologije. - Zapošljavanje i udruženi rad, vol. 13 (1988), br. 2-3, str. 205-230.

239.

ČENGIĆ, Drago ; RAŠIĆ, Nikola. Indikatori znanosti (i tehnologije) : pregled međunarodnih i jugoslavenskih sustava indikatora. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1984. - 98, 116 str. - (Studije i izvještaji)

240.

ČENGIĆ, Drago ; RAŠIĆ, Nikola. Selektivni indikator znanosti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. - 63 str.

241.

FIRST-DILIĆ, Ruža. Teorijski pristupi odnosu grada i okolice u sociologiji i drugim znanostima. - U: Društveni aspekti povezanosti Zagreba i okolnih područja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - Str. 11-35.

242.

GOJA, Jadranka. Some methodological problems in religion and social stratification relationship researches in different context. - Sociologija sela, vol. 37 (1999), br. 2-3 (144-145), str. 233-247.

268


Selektivna bibliografija radova...

243.

GVOZDANOVIĆ, Anja. Feministička teorija stajališta : kritika Strogog programa u sociologiji znanja. – Diskrepancija, vol. 9 (2008), br. 13, str. 31-46.

244.

JUGOVIĆ, Ivana. Što se mjeri pod pojmom rodnih uloga? Pregled i evaluacija skala rodnih uloga i stavova o rodnim ulogama. - Suvremena psihologija, vol. 13 (2010), br. 1, str. 113-135.

245.

JUGOVIĆ, Ivana ; KAMENOV, Željka. Razvoj instrumenta za ispitivanje rodnih uloga u adolescenciji. - Suvremena psihologija, vol. 11 (2008), br. 1, str. 93-106.

246.

KLAUZER, Ivan. Problemi organizacije empirijskih istraživanja. – Sociologija, vol. 7 (1965), br. 1, str. 89-95.

247.

MARTIĆ, Mirko. Sociološka teorija i empirijsko istraživanje. – Naše teme, vol. 8 (1964), br. 4, str. 465-470.

248.

METODOLOGIJSKI pristup istraživanju strukture moći u organizaciji / Ilija Ćosić, Božo Jušić, Josip Obradović, Božidar Perharić, Boris Pintar, Duško Sekulić. – Revija za sociologiju, vol. 5 (1975), br. 1-2, str. 71-94.

249.

MJERENJE rigidnosti : testiranje instrumentarija faktorskom analizom na poznatim grupama / Furio Radin, Ivan Rimac, Josip Kregar … [et al.]. - Zbornik Pravnog fakulteta, vol. 40 (1990), br. 4 (supplement), str. 619-635.

250.

PETAK, Antun. Akcijsko društvo i istraživanje. - Marksističke sveske, vol. 1 (1972), br. 4, str. 97-102.

251.

PETAK, Antun. Utvrđivanje stupnja kulturne razvijenosti. - Kulturni život, vol. 13 (1971), br. 3, str. 200-204.

252.

PETKOVIĆ, Stanko. Faktorska analiza ideoloških sindroma. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - 88 str. - (Studije i izvještaji)

253.

PLAČKO, Ljudevit. Analiza sadržaja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - 88 str. - (Studije i izvještaji)

254.

RADIN, Furio ; RIMAC, Ivan. Neke mjerne karakteristike ljestvice autoritarnosti. Primijenjena psihologija, vol. 11 (1990), br. 2, str. 99-106.

255.

RAŠIĆ, Nikola: Indikator u sociološkom istraživanju. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1986. - 133 str. - (Studije i izvještaji)

256.

RAŠIĆ, Nikola. Metodološka vrijednost i struktura modela. - Revija za sociologiju, vol. 9 (1979), br. 3-4, str. 106-116.

257.

RAŠIĆ, Nikola. Znanje i broj : za sustav indikatora znanosti. - Revija za sociologiju, vol. 17 (1987), br. 1-2, str. 11-20.

258.

RAŠIĆ, Nikola ; ČENGIĆ, Drago. Prilozi indikatorima znanosti i tehnologije. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. - 128, 32 str. - (Studije i izvještaji) 269


Selektivna bibliografija radova...

259.

RIMAC, Ivan. Faktorska struktura testa dominantnih obilježja. - Primijenjena psihologija, vol. 7 (1986), br. 1-4, str. 193-197.

260.

RISTIĆ DEDIĆ, Zrinka. Prikaz metodoloških i analitičkih pristupa u mikrorazvojnim istraživanjima. - Psihologijske teme, vol. 18 (2009), br. 1, str. 1-21.

261.

SKLEDAR, Nikola. Metateorijski vidik znanosti o društvu. – Sociologija sela, vol. 37 (1999), br. 1 (143), str. 95-110.

262.

SKLEDAR,Nikola. Metodologičke osnove znanstvenih istraživanja. – Sociologija sela, vol. 44 (2006), br. 2-3 (172-173). – Str. 309-323.

263.

SUPEK, Rudi. Organizacija socioloških istraživanja u Francuskoj. - Sociologija, vol. 2 (1960), br. 2, str. 125-136.

264.

SUPEK, Rudi. Kako napisati naučnu monografiju iz područja strukture utjecaja u proizvodnim organizacijama? – Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, Odjel za sociološka istraživanja fundamentalnog karaktera, 1968. – 16 str.

265.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Otpori kritičkom mišljenju : ideje za sociologiju ideja. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1989. - 272 str. - (Udžbenici i priručnici : Sociologija ; 2)

266.

ŠUVAR, Stipe. Tipologijska metoda u našem istraživanju. - U: Tipologija ruralnih sredina u Jugoslaviji. - Zagreb : SOUR za sociologiju sela Instituta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela, 1972. - Str. 137-159. - (Biblioteka Sociologije sela ; knj. 2)

267.

VESELICA, Marko. Neka društveno-ekonomska i metodološka pitanja projektiranja optimalne kvalifikacione i obrazovne strukture u uvjetima samoupravljanja. - U: Simpozij: Društveni i ekonomski aspekti obrazovanja (…) : sv. 2. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1967. - Str. 471-495.

268.

ZLATAR, Jelena. Anthony Giddens : refleksivna projekcija osobnosti. - Revija za sociologiju, vol. 39 (2009), br. 3, str. 161-182.

269.

ZLATAR, Jelena. Anthony Giddens : značenje i transformacija intimnosti. - Filozofska istraživanja, vol. 27 (2007), br. 2 (106), str. 441-451.

270.

ŽUGIĆ, Zoran ; ILIŠIN, Vlasta. (Inter)disciplinarni problemi istraživanja socijalne dinamike u sportskim grupama : što (još) mjeri sociometrija? - U: Utvrđivanje treniranosti i športske sposobnosti / ur. Mato Bartoluci … [et al.]. - Zagreb : Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta, 1993. - Str. 117-122.

271.

ŽUPANČIĆ, Milan ; FIRST-DILIĆ, Ruža. Tipologijska metoda u sociologiji. - U: Tipologija ruralnih sredina u Jugoslaviji. - Zagreb : SOUR za sociologiju sela Instituta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela, 1972. - Str. 9-27. - (Biblioteka Sociologije sela ; knj. 2)

270


Selektivna bibliografija radova...

3.

Filozofija. Etika. Antropologija

272.

BOSANAC, Gordana. Utopija i inauguralni paradoks : prilog filozofsko - političkoj raspravi. - Zagreb : KruZak, 2005. - XVI, 459 str.

273.

DESPOT, Blaženka. Agresivnost evropske filozofije slobode u Hegelovoj filozofiji prava. - Metodički ogledi, vol. 3 (1992), br. 5, str. 29-41.

274.

DESPOT, Blaženka. Fundamentalizam i moderna. - U: Sociološki ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb : Institut za društvena istraživanja - Zagreb, 1994. – Str. 41-53.

275.

DESPOT, Blaženka. Izabrana djela Blaženke Despot / Branka Brujić, Gordana Škorić, Gordana Bosanac, Vlasta Ilišin, Jasenka Kodrnja, Nikola Skledar, Sunčica Bartoluci ; ur. Gordana Bosanac. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja : Ženska infoteka, 2004. – 257 str. – (Biblioteka Znanost i društvo ; 7)

276.

DESPOT, Blaženka. New age i Moderna. - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 1995. - 115 str. - (Biblioteka Filozofska istraživanja ; knj. 88)

277.

DESPOT, Blaženka. »New age« i Moderna. - Filozofska istraživanja, vol. 15 (1995), sv. 3 (58), str. 563-576.

278.

DESPOT, Blaženka. Oslobađanje od slobode : prilog nadvladavanju arhitektonike građansko društvo - politička država novim poimanjem emancipacije. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), br. 3-4, str. 285-298.

279.

DESPOT, Blaženka. Das Verhältnis von Glauben und Wissen in der Philosophie Heinrich Becks und im New Age. - Sein-Erkennen-Handeln, 1993, br. 7, str. 813817.

280.

DOMAZET, Mladen. Alice returns from Wonderland : ontological frameworks for explanation from contemporary quantum theories. - Zagreb : Kruzak, 2012. – 283 str.

281.

DOMAZET, Mladen. Cartesian primary qualities in light of some contemporary physical explanations. – Prolegomena, vol. 7 (2008), br. 1, str. 21-35.

282.

DOMAZET, Mladen. Einsteinova sinkronizacija i konvencionalnost istovremenosti. – Prolegomena, vol. 5 (2006), br. 1, str. 53-64.

283.

DOMAZET, Mladen. Explanations from contemporary quantum theories : some ontological characteristics : doktorska disertacija. - Zagreb : Hrvatski studiji, 2009. - 229 str.

284.

DOMAZET, Mladen. Feeling in private : rationality of emotions and social conditioning. - Croatian Journal of Philosophy, vol. 8 (2008), br. 22, str. 129-140.

285.

DOMAZET, Mladen. Kvantna mehanika : znanje o kvantnom svijetu. – U: Filozofija i znanost(i) / priredili Samir Arnautović i Stipe Kutleša. - Sarajevo : Filozofsko društvo Theoria ; Zagreb : Matica Hrvatska, Odjel za filozofiju, 2006. – Str. 111-134. 271


Selektivna bibliografija radova...

286.

DOMAZET, Mladen. A law-constitutive explanation of fundamental material objects and “bodies that surround us”. – Prolegomena, vol. 10 (2011), br. 1, str. 67-85.

287.

DOMAZET, Mladen. Philosophy of science in action. – Prolegomena, vol. 5 (2006), br. 2, str. 221-245.

288.

FILOZOFIJA i suvremenost : zbornik radova s konferencije povodom 80. obljetnice rođenja Danila Pejovića / urednik Lino Veljak. - Zagreb : FF press [i. e.] Filozofski fakultet, 2010. – 108 str.

289.

GAJO Petrović - čovjek i filozof : zbornik radova s konferencije povodom 80. obljetnice rođenja, [Zagreb, 10. ožujak 2007.] / [urednik Lino Veljak]. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2008. – 243 str.

290.

HERCEG, Josip. Alijenacija i moral : nekoliko napomena o socijalizmu i moralu. - U: Tradicionalne i suvremene vrednote u jugoslavenskom društvu : Simpozij SDH, Opatija, 23-24. veljače 1978. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. – Str. 35-39; Revija za sociologiju, vol. 8 (1978), br. 1-2, str. 62-66.

291.

KODRNJA, Jasenka. Kritika svega postojećega u filozofiji Gaje Petrovića. - Filozofska istraživanja, vol. 28 (2008); br. 3 (111), str. 573-583.

292.

KODRNJA, Jasenka. Pojam čovjek : aspekti asimetrije i hijerarhije. - Filozofska istraživanja, vol. 23 (2003), br. 3 (90), str. 743-751.

293.

LABUS, Mladen. Arhitektura i disjunkcija ili filozofija prostora Bernarda Tschumija. Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 4 (170), str. 986-993.

294.

LABUS, Mladen. Estetička refleksija i moderna umjetnost. – Zaprešićki godišnjak, vol. 12 (2002), str. 408-425.

295.

LABUS, Mladen. Filozofija i život. - Filozofska istraživanja, vol. 29 (2009), br. 1 (113), str. 205-214.

296.

LABUS, Mladen. Filozofija moderne umjetnosti : onto-antropologijski i socio-kulturni pristupi. - Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2006. – 239 str. - (Biblioteka Znanost i društvo ; 19)

297.

LABUS, Mladen. Filozofija-pjesništvo-svijet Vanje Sutlića. – U: Izgledi povijesnoga mišljenja : zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića / urednik Žarko Paić. - Zagreb : Tvrđa : Hrvatsko društvo pisaca : Izdanja Antibarbarus, 2006. - Str. 137-155.

298.

LABUS, Mladen. Izazov umjetničkog u mišljenju Danka Grlića. – U: Za umjetnost : zbornik radova u čast Danku Grliću povodom dvadeset godina od njegove smrti / urednica Gordana Škorić. - Zagreb : FF press Filozofski fakultet u Zagrebu, 2004. - Str. 129-141.

299.

LABUS, Mladen. Mogućnost stvaralaštva u mišljenju Gaje Petrovića. – U: Gajo Petrović - čovjek i filozof : zbornik radova s konferencije povodom 80. obljetnice rođenja, [Zagreb, 10. ožujak 2007.] / [urednik Lino Veljak]. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2008. - Str. 137-158.

272


Selektivna bibliografija radova...

300.

LABUS, Mladen. Ontologija vrijednosti u filozofiji Romana Ingardena. – U: Mala knjiga o čovjeku / Roman Ingarden. - Zagreb : Naklada Breza, 2012. - Str. 131-142. – (BBD ; knj. 10)

301.

LABUS, Mladen. Ontologijski prilaz umjetnosti u djelu Ivana Fochta. - Filozofska istraživanja, vol. 25 (2005), br. 4 (99), str. 901-912.

302.

LABUS, Mladen. Tehnička svijest i estetički bitak. - Zaprešićki godišnjak, Vol 10-11 (2000/2001), str. 408-424.

303.

MIKECIN, Igor. Etičko opravdanje Rimskog Imperija. - Sociologija sela, vol. 41 (2003), br. 1-2 (159-160), str. 131-146.

304.

MIKECIN, Igor. Leibniz : supstancijalitet i vrijeme : magistarski rad. – Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1999. – 169 str.

305.

MIKECIN, Igor. Religija, zajednica i sloboda u ranoga Hegela i Hölderlina : doktorska disertacija. – Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 2003. – 298 str.

306.

SKLEDAR, Nikola. Filozofija i život : filozofijske i metodologijske rasprave. - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2007. - 189 str. – (Biblioteka Filozofska istraživanja ; knj. 133)

307.

SKLEDAR, Nikola. Filozofija religije Immanuela Kanta. - Politička misao, vol. 33 (1996), br. 4, str. 123-130.

308.

SKLEDAR, Nikola. Filozofijske, religijske i društvene teme : (rasprave i osvrti). Zagreb: Institut za društvena istraživanja ; Zaprešić : Centar za mladež, 2005. – 246 str. – (Biblioteka Znanost i društvo ; 12)

309.

SKLEDAR, Nikola. Filozofska razmatranja o metodologijskim zadacima socijalne antropologije. - Radovi Filozofskog fakulteta, Razdio FPSP, vol. 28 (1988/1989), br. 5, str. 107-118.

310.

SKLEDAR, Nikola. O antropološkim osnovama promjena socijalizma. - Filozofska istraživanja, vol. 10 (1990), sv. 2 (35), str. 513-519.

311.

SKLEDAR, Nikola. O igri, ljubavi i smrti : antropologijski ogledi i razgovori. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2003. – 210 str. - (Biblioteka Znanost i društvo ; 5)

312.

SKLEDAR, Nikola. Osnovni oblici čovjekova duha i kulture : uvod u antropologiju (2. dio). - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 1998. – 187 str. – (Biblioteka Filozofska istraživanja ; 111)

313.

SKLEDAR, Nikola. Politika, demokracija i etika. – U: Demokracija i etika : [zbornik] / [glavni urednik Pavo Barišić]. - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2005. – Str. 133-142.

314.

SKLEDAR, Nikola. Politika, demokracija i etika. - Filozofska istraživanja, vol. 24 (2004.), br. 1 (92), str. 5-14. 273


Selektivna bibliografija radova...

315.

SKLEDAR, Nikola. Sutlićeva interpretacija Marxa. – U: Izgledi povijesnoga mišljenja : zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića / urednik Žarko Paić. - Zagreb : Tvrđa : Hrvatsko društvo pisaca : Izdanja Antibarbarus, 2006. - Str. 169-180.

316.

SKLEDAR, Nikola. Suvremeni odgoj i filozofija čovjeka. – U: Filozofija i odgoj u suvremenom društvu : [zbornik] / [glavni urednik urednik Milan Polić]. - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2006.

317.

SKLEDAR, Nikola. Vidici praktičke filozofije : (ogledi i osvrti). - Zenica : Hijatus, 2004. – 222 str.

318.

SKLEDAR, Nikola. Znanost i religija. - Filozofska istraživanja, vol. 23 (2003), br. 4 (91), str. 999-1012.

319.

STAMENKOVIĆ, Barbara; VELJAK, Lino. Humanizam u djelu Gaje Petrovića. – U: Gajo Petrović - čovjek i filozof : zbornik radova s konferencije povodom 80. obljetnice rođenja, [Zagreb, 10. ožujak 2007.] / [urednik Lino Veljak]. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2008. - Str. 117-122.

320.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. (Devedesetipet) 95 teza o odnosu religije i nauke. - Kultura, 1984, br. 65-67, str. 239-264.

321.

UZELAC, Spase. Dijalektika građanskog svijeta : pristup G. Lukacsu. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - 181 str.

322.

UZELAC, Spase. Povijesni značaj Lukačeve kritike građanskog svijeta : magistarski rad. - Beograd : Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, 1979. - 181 str.

323.

VELJAK, Lino. Aktualnost Jaspersove filozofije. – U: Filozofija egzistencije Karla Jaspersa / (urednici) Boško Pešić, Danijel Tolvajčić. - Zagreb : Hrvatsko društvo “Karl Jaspers”, 2013. – Str. 33-43.

324.

VELJAK, Lino. Čovjek kao metafizička utvara : identitet individue i zajednice. Filozofska istraživanja, vol. 28 (2008), br. 1 (109), str. 13-20.

325.

VELJAK, Lino. Die Erbschaft der Praxis-Groupe und die antithetische Solidarität. – Arhe, vol. 5 (2008), br. 10, str. 31-39.

326.

VELJAK, Lino. Einsteinova Specijalna teorija relativnosti i aktualni prijepori u filozofiji. – U: Teorija relativnosti i filozofija : povodom 100. obljetnice Einsteinove Specijalne teorije relativnosti : zbornik radova sa simpozija 14. Dani Frane Petrića, Cres, 25.-28. rujna 2005. = Theory of Relativity and Philosophy : in celebration of the 100th anniversary of Einstein’s Special theory of relativity : proceedings of the symposium 14th Days of Frane Petrić, Cres, September 25-28, 2005 / [glavni urednik Tomislav Petković]. - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2009. - Str. 77-86.

327.

VELJAK, Lino. Gnoseologijska dimenzija filozofiranja Pavla Vuk-Pavlovića. – U: Spoznaja i spoznajna teorija / Pavao Vuk-Pavlović. - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2009. - Str. 7-13. – (Biblioteka Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića ; knj. 1)

274


Selektivna bibliografija radova...

328.

VELJAK, Lino. Ibn Haldun i Vico : o mediteranskom utemeljenju cikličkog poimanja povijesti. - Filozofska istraživanja, vol. 29 (2009), br. 4 (116), str. 719-724.

329.

VELJAK, Lino. Identità e verità. – Paradigmi, vol. 4 (2013), br. 3, str. 82-91.

330.

VELJAK, Lino. Jednakost bez slobode ili jednakost bez pravednosti?. - Filozofska istraživanja, vol. 31 (2011), br. 1 (121), str. 57-63.

331.

VELJAK, Lino. Kontradikcije europskih integracija. – U: Balkan i EU / [uređivački odbor Veselin Vukotić ... et al.]. - Beograd : Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka, 2011. - Str. 60-65.

332.

VELJAK, Lino. Marx, državni socijalizam i socijalistička alternativa. – U: 1948. povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmom? / urednik Tomislav Badovinac. - Zagreb : Savez društava “Josip Broz Tito” Hrvatske, 2009. - Str. 69-79. – (Znanstvena biblioteka ; sv. 2)

333.

VELJAK, Lino. Medij ideologije. - Filozofska istraživanja, vol. 30 (2010), br. 4 (120), str. 595-604.

334.

VELJAK, Lino. Neumitnost globalizacije, nužnost alternative i pitanje o odgovornosti. - Filozofska istraživanja, vol. 29 (2009), br. 1 (113), str. 7-13.

335.

VELJAK, Lino. O korijenima marginalizacije filozofije na Mediteranu. – U: Filozofija Mediterana : [zbornik] / [glavni urednik Mislav Kukoč]. - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo ; Split : Filozofski fakultet, Odsjek za filozofiju, 2009. - Str. 23-29.

336.

VELJAK, Lino. O korijenima marginalizacije filozofije na Mediteranu. - Filozofska istraživanja, vol. 27 (2007), br. 3 (107), str. 523-529.

337.

VELJAK, Lino. Povijest i metafizika. – U: Vječno u vremenu : zbornik u čast mons. prof. dr. sc. Ivana Devčića u povodu 60. obljetnice života, 30. obljetnice profesorskog rada i 10. biskupstva / [urednice Aleksandra Golubović, Iris Tićac]. - Zagreb : Kršćanska sadašnjost ; Rijeka : Teologija u Rijeci, 2010. - Str. 101-112.

338.

VELJAK, Lino. Praxis, Korčulanska ljetna škola i praksisovci. – U: Filozofija prakse : zbornik / priredio Nenad Daković. - Beograd : Dom omladine, 2011. - Str. 179-191.

339.

VELJAK, Lino. Prilozi kritici lažnih alternativa. - Beograd : Otkrovenje, 2010. – 229 str. – (Biblioteka Identitet ; knj. 4)

340.

VELJAK, Lino. Selbstverwaltung war - bestenfalls – Mitbestimmung. – U: “1968” in Jugoslawien : Studentenproteste und kulturelle Avantgarde zwischen 1960 und 1975 : Gespräche und Dokumente / Herausgeber Boris Kanzleiter, Krunoslav Stojaković. – Bonn : Dietz, 2008. - Str. 111-116. – (Archiv für Sozialgeschichte / Beiheft ; 26)

341.

VELJAK, Lino. Socijalizam ili barbarstvo. – U: Gde je nestala Roza Luksemburg : zbornik radova sa naučne konferencije “Recepcija ideja Roze Luksemburg u Srbiji/SFRJ” održane 14. juna 2011. godine u Beogradu / priredio Zlatoje Martinov. - Beograd : Res publica, 2011. - Str. 171-180. 275


Selektivna bibliografija radova...

342.

VELJAK, Lino. S onu stranu dogmatizma i relativizma. - Filozofska istraživanja, vol. 32 (2012), br. 3-4 (127-128), str. 443-452.

343.

VELJAK, Lino. Sull’ abuso della persona. – U: Persona/persone : coscienza, individuo, società : saggi di filosofia / a cura di Nunzio Allocca ... [et al.]. – Roma : Kappa, 2011. – Str. 195-201.

344.

VELJAK, Lino. Suvremenost Sokrata Atenjanina. – U: U Sokratu se krije Sokrates : (zbornik) / urednici Zoran Arsović, Željko Škuljević. - Zenica ; Banja Luka : Hijatus, 2011. - Str. 109-118.

345.

VELJAK, Lino. Umjesto pogovora : Gajo Petrović danas. – U: Gajo Petrović - čovjek i filozof : zbornik radova s konferencije povodom 80. obljetnice rođenja, [Zagreb, 10. ožujak 2007.] / [urednik Lino Veljak]. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2008. - Str. 223-225.

346.

VELJAK, Lino. Utemeljitelji Hrvatskog filozofskog društva u borbi protiv dogmatizma. - Filozofska istraživanja, vol. 28 (2008), br. 3 (111), str. 547-553.

347.

VELJAK, Lino. Questions of identity. - Synthesis philosophica, vol. 26 (2011), br. 1, str. 3-5.

4.

Sociologija religije. Psihologija religije. Filozofija religije

348.

ANČIĆ, Branko. Vjerska zajednica kao socijalni resurs : istraživanje o povezanosti religije i zdravlja : doktorska disertacija. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2013. - 197 str.

349.

ANČIĆ, Branko. What do we want from religion? Religiosity and social expectations in Central and Eastern Europe. – U: Spaces and borders : current research on religion in Central and Eastern Europe / edited by András Máté-Tóth and Cosima Rughiniş. – Berlin ; Boston : Walter de Gruyter, 2011. - Str. 151-167. – (Religion and Society ; 51)

350.

ANČIĆ, Branko ; MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. “Dao Bog zdravlja” : o povezanosti religioznosti i zdravlja u Hrvatskoj. - Sociologija i prostor, vol. 49 (2011), br. 1 (189), str. 71-89.

351.

ANČIĆ, Branko ; ZRINŠČAK, Siniša. Religion in Central European societies : its social role and people’s expectations. - Religion and Society in Central and Eastern Europe, vol. 5 (2012), br. 1, str. 21-38.

352.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Dijete i vjerska štampa. - U: Dijete i štampa. - Zagreb : Centar za vanškolski odgoj Saveza društava »Naša djeca« SRH, 1974. - Str. 58-65.

353.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Integrativni mehanizmi u religiji : napomene uz promjene u suvremenosti. - U: Prilozi izučavanju vrednota u jugoslavenskom društvu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - Str. 29-42. - (Studije i izvještaji)

276


Selektivna bibliografija radova...

354.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Integrira li nas religija? - Sociologija, vol. 30 (1988), br. 2-3, str. 285-302.

355.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Katoliška cerkev in vzgoja. - V: Šola in religija : zbornik razprav, I. / Štefica Bahtijarević … [et al.]. ; odgovorni urednik R. Mejak. - Ljubljana : Zavod za šolstvo SR Slovenije, 1972.

356.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Marksističko poimanje religije i zadaci Socijalističkog saveza. - U: Društveni dom SSRNH : zbornik radova. - Zagreb : SSRNH, 1977. - Str. 237-243.

357.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Mladi i religija : stavovi zagrebačkih srednjoškolaca o religiji. - U: Društvo, revolucija, omladina : mladi između sadašnjosti i budućnosti / red. Veljko Cvjetičanin, Adolf Dragičević … [et al.]. - Zagreb : Centar za kulturnu djelatnost omladine, 1969. - Str. 297-303.

358.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Mladi između religije i ateizma. - Naše teme, vol. 16 (1972), br. 12, str. 2067-2082.

359.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Mogući teorijski pristupi i neki rezultati empirijskog proučavanja fenomena ateizma i religije. - U: Teorija, empirija, praksa : prispevek k kritiki in k razvoju metod družboslovnega raziskovanja = prilozi kritici i razvoju metoda društvenih istraživanja / ur. Slavko Splichal. - Ljubljana : Partizanska knjiga : Raziskovalni centar za samoupravljanje pri RS ZS Slovenije, 1983.

360.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Napomene uz empirijska istraživanja religijske situacije na našem prostoru. - Gradina, vol. 21 (1986), br. 1-2, str. 58-73.

361.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Neke društvene dimenzije religije i religioznosti. - Naše teme, vol. 22 (1978), br. 10, str. 2343-2358.

362.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Neke karakteristike religioznosti i ateizma kod učenika srednjih škola. - Revija za sociologiju, vol. 1 (1971), br. 2, str. 40-52.

363.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Novija kretanja religioznosti mladih. - Pitanja, vol. 16 (1984), br. 3-4, str. 23-33.

364.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Pokusno polje Katoličke crkve : odnos Katoličke crkve prema mladima i njihovu odgoju. - Pitanja, vol. 4 (1972), br. 35, str. 1373-1385.

365.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Proces sekularizacije - socio-povijesno utemeljenje. - U: Komunisti i religija / priredili Marija Klišković, Željko Rogošić. - Split : Marksistički centar Konferencije SKH ZO Splita, 1983. - Str. 81-97. – (Aktualna politička biblioteka)

366.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Psihička struktura i razvoj religioznosti. - U: Religija i društvo : zbornik tekstova / ur. Momir Brkić. - Beograd : Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1988. - Str. 98-107.

367.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Psihološka struktura i osnova religioznosti. - Naše teme, vol. 22 (1978), br. 2, str. 327-338. 277


Selektivna bibliografija radova...

368.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Rasprostranjenost religioznosti u zagrebačkoj regiji. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1969. - 121, 110 str. - (Projekt: Socijalističko društvo, crkva i religija ; sv. 1 )

369.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religija, crkva - društvo. - U: Javno mnijenje Zagrepčana 1987 / Štefica Bahtijarević, Mladen Zvonarević. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. - Str. 62-80.

370.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religija i crkva u suvremenom svijetu. - U: Marksističko poimanje religije i politika SKJ prema crkvi i religiji : građa za provođenje pete teme iz programa idejno-političkog osposobljavanja osnovnih organizacija SKH / priredile Štefica Bahtijarević, Ines Šaškor. - Zagreb : Centar CK SKH za idejno-teorijski rad, 1976. Str. 136-172. – (Idejno-političko osposobljavanje SKH)

371.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religija i nacija u svakodnevnom životu. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 141-164. - (Edicije IDIS-a)

372.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religijska situacija na području zagrebačke regije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1985. - 446, 31, 4 str. - (Studije i izvještaji)

373.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religijska situacija u Jalžabetu. - U: Društveno-ekonomski odnosi i život stanovnika sela Jalžabet 1982-1985. - Beograd : Privredni pregled : Glasnik poljoprivredne proizvodnje, prerade i plasmana, 1987. - Str. 41-45; također u: Jalžabet između prošlosti i budućnosti / Juraj Hrženjak. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1989. - Str. 109-116; Sociologija sela, vol. 27 (1989), br. 103104, str. 109-116.

374.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religijska situacija u našoj suvremenosti. - U: Marksističko poimanje religije i politika SKJ prema crkvi i religiji : građa za provođenje pete teme iz programa idejno-političkog osposobljavanja osnovnih organizacija SKH / priredile Štefica Bahtijarević, Ines Šaškor. - Zagreb : Centar CK SKH za idejno-teorijski rad, 1976. Str. 17-38. – (Idejno-političko osposobljavanje SKH)

375.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religijska situacija [u zagrebačkoj regiji] : od teorijskog pristupa do rezultata istraživanja. - U: Religija i društvo / ur. Siniša Zrinščak. - Zagreb : Centar za idejno-teorijski rad GK SKH, 1987. - Str. 79-91. - (Sveske : Edicija CITR-e)

376.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religijska svijest društvenih grupa. - Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 107-120.

377.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religijsko pripadanje s aspekta čovjeka i ljudske zajednice. - Politička misao, vol. 12 (1975), br. 3, str. 51-77; Naše teme, vol. 19 (1975), br. 3, str. 480-498.

378.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religijsko pripadanje u uvjetima sekularizacije društva. Zagreb : Narodno sveučilište grada Zagreba, Centar za aktualni politički studij, 1975. - 335 str. - (Političke teme : Biblioteka suvremene političke misli ; god. 4); (Obranjena doktorska disertacija pod identičnim naslovom. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1974. - III, 304, 24, IV str.)

278


Selektivna bibliografija radova...

379.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religion and nation in everyday life. – U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research Zagreb University, 1993. - Str. 111-134.

380.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Religioznost mladih. - U: Odgoj, škola - religija, crkva / red. Nenad Brkić … [et al.]. - Zagreb : Školske novine : Polet, 1969. - Str. 232-236.

381.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Sakralno i sekularno sa stanovišta progresa. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 177-189.

382.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Savez komunista i religija : rezultati empirijskog istraživanja. - Kumrovečki zapisi, vol. 1 (1984), br. 2, str. 203-220.

383.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Sekularizacija suvremenog svijeta. - U: Religija i ateizam u samoupravnom socijalističkom društvu. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. – Str. 1-80. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. 1)

384.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Seoska omladina i religija. - Sociologija sela, vol. 13 (1975), br. 49-50, str. 139-161; također u: Seoska omladina danas : rezultati istraživanja u SR Hrvatskoj. - Zagreb : Centar društvenih djelatnosti SSOH : Centar za sociologiju sela, grada i prostora IDIS-a, 1977. - Str. 192-211. - (Istraživanja ; 1)

385.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Smisao i razlozi izučavanja nereligioznosti i ateizma : predgovor. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 1-6. - (Edicije IDIS-a)

386.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica: Sociološki i psihološki aspekti religijskog fenomena. Pitanja, vol. 8 (1976), br. 1-2, str. 23-33.

387.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Some characteristics of the religiosity of secondary school attendants. - U: Conference Internationale de Sociologie Religieuse : actes de la 11-e Conference, Opatija - Yugoslavia, 20-24 Septembre 1971 / ed. Jacques Verscheure. - Lille : CISR, 1971. - Str. 123-144.

388.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Škola, crkva i religija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1970. – 2 sv.: 683 str. - (Studije i izvještaji)

389.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica. Što pokazuju istraživanja o dometima crkvenog djelovanja. - Žena, vol. 43 (1985), br. 4, str. 30-35.

390.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica ; BOŠNJAK, Branko. Porodica, crkva i religija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1970. - 212 str.

391.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica ; BOŠNJAK, Branko. Porodica u transformaciji - crkva i religija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1970. - 237, XXIII str. - (Studije i izvještaji)

392.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica ; BOŠNJAK, Branko. Pregled pisanja Glasnika Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ 1967-1969. - U: Analiza vjerske štampe. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1969. - Str. 138-196. 279


Selektivna bibliografija radova...

393.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica ; BOŠNJAK, Branko. Socijalističko društvo, crkva i religija : stavovi ispitanika zagrebačke regije o odnosima crkve i države te o osuvremenjivanju Crkve. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1969. - 292, VII str. (Projekt : Socijalističko društvo, crkva i religija ; sv. 2)

394.

BAHTIJAREVIĆ, Štefica ; VRCAN, Srđan. Manifestacija religioznog ponašanja stanovništva zagrebačke regije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1975. - 1. dio: 3, 265 str. ; 2. dio: 244, 16, 31 str. - (Izvještaji i studije).

395.

BOROWIK, Irena ; ANČIĆ, Branko ; TYRAŁA, Radosław. Central and Eastern Europe. – U: The Oxford Handbook of Atheism / edited by Stephen Bullivant and Michael Ruse. - Oxford : Oxford University Press, 2013. - Str. 560-580. – (Oxford Handbooks in Religion and Theology)

396.

BOROWIK, Irena ; MARINOVIĆ-JEROLIMOV, Dinka ; ZRINŠČAK, Siniša. Religion and patterns of social transformation – or: how to interpret religious changes in post-communism. – U: Religion and Patterns of Social Transformation. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2004. - Str. 9-19.

397.

BOŠNJAK, Branko. Razvoj ideje ateizma i humanizma u filozofiji : kratak povijesni pregled. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1976. - 83, 41 str. (Fenomen ateizma i religije ; knj. 1)

398.

CIFRIĆ, Ivan. Percepcija nekih odnosa crkve i države i uloge crkve i religije u društvu. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), br. 1-2 (147-148), str. 227-269.

399.

CIFRIĆ, Ivan ; MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Pobačaj kao bioetički izazov. Sociologija i prostor, vol. 45 (2007), br. 3-4 (177-178), str. 247-268.

400.

CVRLJE, Vjekoslav ; DUGANDŽIJA, Nikola ; UNKOVIĆ, Vitomir. Ideje Drugog vatikanskog koncila. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1976. 202 str. - (Fenomen ateizma i religije ; knj. 2) (Studija sadrži tri tematski različita priloga: Vjekoslav Cvrlje. Tekovine i odraz ideja Drugog vatikanskog koncila u svijetu : prvo zasjedanje Drugog vatikanskog koncila i pontifikat Ivana XXIII. - Str. 1-91; Nikola Dugandžija. Odnos kršćanstva prema socijalizmu i marksizmu u nekim dokumentima. - Str. 1-84; Vitomir Unković. Pregled odnosa funkcionara Katoličke crkve u Jugoslaviji prema socijalizmu. - Str. 1-27.)

401.

ĆIMIĆ, Esad. Ateizam i suvremenost : prilog sociologijskom proučavanju ovog fenomena u našem društvu. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 109-142. - (Edicije IDIS-a)

402.

ĆIMIĆ, Esad. Ateizam kao povijesni humanizam. - Zagreb : Školske novine, 1988. 83 str. - (Biblioteka Magister ; II kolo : knj. 2)

403.

ĆIMIĆ, Esad. Marx i marksisti o religiji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1986. - III, 88 str. - (Studije i izvještaji)

280


Selektivna bibliografija radova...

404.

ĆIMIĆ, Esad. Metodologijski doseg istraživanja unutar sociologije religije u Hrvatskoj. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 150 str. - (Edicije IDIS-a)

405.

ĆIMIĆ, Esad. Raskršće sociologije religije. - Sociologija, vol. 30 (1988), br. 2-3, str. 219-223.

406.

DESPOT, Blaženka. Religioznost i prirodno znanstveni idealizam new-agea. Metodički ogledi, vol. 3 (1992), br. 1, str. 83-96.

407.

DESPOT, Blaženka. Vjernici i za-vjerenici u znaku »Vodenjaka«. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 175-191. - (Edicije IDIS-a)

408.

DUGANDŽIJA, Nikola. Ateizam. - Zagreb : Školske novine, 1994. - 198 str. – (Biblioteka Magister ; kolo 3 : knj. 4)

409.

DUGANDŽIJA, Nikola. Bilješke o religiji. - Naše teme, vol. 22 (1978), br. 2, str. 315-326.

410.

DUGANDŽIJA, Nikola. Božja djeca : religioznost u malim vjerskim zajednicama : uz zagrebačko istraživanje. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. - 105 str. - (Istraživanja ; 23)

411.

DUGANDŽIJA, Nikola. Ceremonijal. - Kultura, 1984, br. 65-67, str. 185-191.

412.

DUGANDŽIJA, Nikola. Društveni položaj i nacionalna religioznost u Hrvatskoj. Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 91-106.

413.

DUGANDŽIJA, Nikola. Između teizma i ateizma. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. Str. 71-85. - (Edicije IDIS-a)

414.

DUGANDŽIJA, Nikola. Kriza i religija. - Zagreb : Školske novine, 1988. - 187 str. (Biblioteka Magister ; II kolo : knj. 1) (Pod istovjetnim naslovom ova je studija objavljena u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1987, 189 str., u ediciji Studije i izvještaji.)

415.

DUGANDŽIJA, Nikola. Nacionalno obožavanje i obogotvoreni narod. - U: Religija i nacija : idejno teorijska rasprava o odnosu religije i nacije / ur. Božo Rudež. - Zagreb : Centar za idejno-teorijski rad GK SKH … [et al.], 1984. - Str. 141-144. – (Sveske CITR-e ; 11. teza : Biblioteka Kulturnog radnika)

416.

DUGANDŽIJA, Nikola. Od religije do ateizma. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 143-151. - (Edicije IDIS-a)

417.

DUGANDŽIJA, Nikola. Povijesni sadržaj teizma i ateizma. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 7-21. - (Edicije IDIS-a)

281


Selektivna bibliografija radova...

418.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i etničke manjine. - Zbornik Centra za društvena istraživanja Slavonije i Baranje, vol. 20 (1983), br. 1, str. 137-152.

419.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i ideologija suvremenog svijeta. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - 102 str. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. 3)

420.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i ljudska emancipacija u uvjetima suvremenog svijeta. - U: Religija i ateizam u samoupravnom socijalističkom društvu. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. - Str. 1-62. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. 1) (Studije i izvještaji)

421.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i nacija. - U: Religija i društvo : zbornik tekstova / ur. Momir Brkić. - Beograd : Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1988. - Str. 192-220.

422.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i nacija : istraživanje u zagrebačkoj regiji. - Zagreb : Stvarnost, 1986. - 111 str. - (Biblioteka Religija i društvo)

423.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i nacija : uvodna istraživanja. - Zagreb : Centar za kulturnu djelatnost, 1983. - 271 str. - (Političke teme : Biblioteka Suvremene političke misli)

424.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i potrošačko društvo. - Naše teme, vol. 22 (1978), br. 6, str. 1312-1318.

425.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija i povijest. - Požeški zbornik, 1984, br. 5, str. 29-35.

426.

DUGANDŽIJA, Nikola: Religija kao dio čovjekovog svijeta : magistarski rad. - Zagreb : Fakultet političkih nauka Sveučilišta, Postdiplomski studij iz Teorije ateizma i religije, 1972. - 256 str.

427.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religija u uvjetima potrošačkog društva. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - 117 str. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. 5) (Studije i izvještaji)

428.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religijske varijacije. - Revija za sociologiju, vol. 8 (1978), br. 1-2, str. 37-45.

429.

DUGANDŽIJA, Nikola. Religijski poticaji u potrošačkom društvu. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 157-165.

430.

DUGANDŽIJA, Nikola: Socijalizam, sociologija, svetost. - Revija za sociologiju, vol. 9 (1979), br. 1-2, str. 41-47.

431.

DUGANDŽIJA, Nikola: Sociološki pristup religiji i krizi. - U: Religija i društvo / ur. Siniša Zrinščak. - Zagreb : Centar za idejno-teorijski rad GK SKH, 1987. - Str. 61-65. - (Sveske : Edicija CITR-e)

432.

DUGANDŽIJA, Nikola. Starost i religija. - Zagreb : Školske novine, 1991. - 98, 5 str. - (Biblioteka Magister ; kolo 3 : knj. 1)

282


Selektivna bibliografija radova...

433.

DUGANDŽIJA, Nikola. Svjetovna religija. - Beograd : NIRO Mladost, 1980. - 334 str. - (Mala edicija Ideja) (Riječ je o doktorskoj disertaciji obranjenoj na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu koja je pod istim naslovom i iste godine kao studija objavljena i u izdanju Centra za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1979, 274 str., u seriji Studije i izvještaji.)

434.

DUGANDŽIJA, Nikola. Tjeskoba i religija. - Sociologija, vol. 30 (1988), br. 2-3, str. 267-285.

435.

DUGANDŽIJA, Nikola. Uz novo čitanje Colina Campbella. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 169-181. - (Edicije IDIS-a)

436.

DUGANDŽIJA, Nikola. Varijacije o svjetovnoj religiji u jugoslavenskom prostoru. U: Prilozi izučavanju vrednota u jugoslavenskom društvu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - Str. 43-58. - (Studije i izvještaji)

437.

FRID, Zlatko. Katolički laikat u Hrvatskoj : 1900-1975. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1977. - 80 str. - (Izvještaji i studije)

438.

FRID, Zlatko. Kontestatorske grupe u Katoličkoj crkvi u Jugoslaviji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1976. - V, 170, III str. - (Fenomen ateizma i religije ; knj. 4)

439.

GOJA, Jadranka. Metodski pristup fenomenu religije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1986. - 86 str.

440.

GOJA, Jadranka. Neki aspekti religioznosti hrvatske mladeži 1986. i 1999. godine. – Politička misao, vol. 37 (2000), br. 1, str. 148-160.

441.

GOJA, Jadranka. Obrazovanje i religijska svijest : magistarski rad. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, Odsjek za sociologiju, 1980. - 106 str.

442.

GOJA, Jadranka. Religija - obrazovanje, mladi. - U: Religija i ateizam u samoupravnom socijalističkom društvu. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. Str. 1-48. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. l)

443.

GOLDBERGER, Goran. From antagonism to establishment and dominance : reconstruction of church-state relations in Croatia. – U: Eastern European religion / edited by Edit Révay, Miklós Tomka. - Budapest : Loisir ; Piliscsaba : PPKE BTK Szociológia Intézet, 2006. - Str. 149-169. – (Pázmány Társadalomtudomány, 1787-2960 ; 5)

444.

GOLDBERGER, Goran. Medijska prezentacija malih vjerskih zajednica u Hrvatskoj : analiza sadržaja dnevnih novina : doktorska disertacija. - Zagreb : Filozofski fakultet, 2011. - 373 str.

445.

GOLDBERGER, Goran. Revitalizacija religije u sjeni naslijeđa liberalne zakonske regulative : stavovi o pobačaju. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 2 (168), str. 409-437.

283


Selektivna bibliografija radova...

446.

GOLDBERGER, Goran ; HALL, Dorota ; GREŠKOVÁ, Lucia ; SMOCZYŃSKI, Rafal. Societal reactions to new religious movements in Poland, Croatia and Slovakia. – U: New religious movements and conflict in selected countries of Central Europe / edited By Dorota Hall and Rafał Smoczyński. - Warsaw : IFiS, 2010. - Str. 29-94.

447.

JILEK, Miroslav. Metode prikupljanja podataka i uzorak ispitanika. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 37-42.

448.

JILEK, Miroslav. Višerazinska analiza vrednota. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 205-215.

449.

JUGOVIĆ, Ivana ; ANČIĆ, Branko. Effects of religiosity and spirituality on gender roles and homonegativity in Croatia and Slovenia. – U: Spirituality of Balkan Women : breaking boundaries : the voices of women of ex- Yugoslavia / edited by Nadja Furlan Štante and Marjana Harcet. - Ljubljana : University of Primorska, Science and Research Centre, Annales University Press, 2013. – Str. 91-115.

450.

KUFRIN, Krešimir. Sociologijska deskripcija Kristove crkve »Betanija«. – U: Religioznost u malim vjerskim zajednicama Zagreba / Ljudevit Plačko. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 99-112. - (Edicije IDIS-a)

451.

KUKOČ, Mislav. Teorije novovjekog ateizma. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 11-47. - (Edicije IDIS-a)

452.

LABUS, Mladen. Društvene vrednote i religioznost. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 4 (170), str. 837-853.

453.

LABUS, Mladen. Vrijednosne orijentacije i religioznost. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 2 (168), str. 383-408.

454.

MALE vjerske zajednice u Zagrebu : idejni nacrt projekta / red. Štefica Bahtijarević. Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - 38 str.

455.

MALENICA, Zoran. Paradoksi u djelovanju Katoličke crkve u hrvatskom društvu danas. – U: Sociologija Srđana Vrcana : između utopije i stvarnosti / uredili Zoran Malenica, Dražen Lalić, Inga Tomić-Koludrović. - Split : Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2010. - Str. 123-135.

456.

MARINOVIĆ, Ankica. Images of the religious other in religious instruction textbooks in Croatia. – U: Images of religious other : discourse and distance in the Western Balkans / edited by Christian Moe. - Novi Sad : CEIR in cooperation with the Kotor Network, 2009. - Str. 75-95.

457.

MARINOVIĆ, Ankica. Religioese Erfahrung und sozio-demographische Indikatoren am Beispiel Kroatien. – U: Religion Als Lebensmacht : Eine Festgabe für Gottfried Küenzlen / Jochen Bohn, Thomas Bohrmann (Hrsg.). - Leipzig : Evangelische Verlagsanstalt, 2010. - Str. 69-89.

284


Selektivna bibliografija radova...

458.

MARINOVIĆ, Ankica ; MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. What about our rights? : the state and minority religious communities in Croatia : a case study. - Religion and Society in Central and Eastern Europe, vol. 5 (2012), br. 1, str. 39-53.

459.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Aktualnost dijaloga Katoličke crkve s nevjerujućima na razmeđu dva stoljeća. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 37-56. - (Edicije IDIS-a)

460.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Analiza radova hrvatskih autora o poslijekoncilskom dijalogu između katolika i nevjerujućih. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 137173. - (Edicije IDIS-a)

461.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Analiza sadržaja tiska malih vjerskih zajednica u Zagrebu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 116 str. (Edicije IDIS-a)

462.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Analiza stavova Katoličke crkve u Hrvatskoj prema tranzicijskim procesima. - U: Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj (II. dio), Zagreb, 5. i 6. ožujka 1999. / priredio Hans-Georg Fleck. - Zagreb : Zaklada FriedrichNaumann, 1999. - Str. 373-388.

463.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Bistrenja nekih bitnih koncilskih i postkoncilskih ideja o djelovanju Crkve s nevjerujućima. - Zbornik radova IDIS-a, 1990, br. 1, str. 121-150.

464.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Comparative content analysis of publications by small religious communities. - U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. - Str. 173191.

465.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica: Dijalog i tolerancija u koncilskim i postkoncilskim dokumentima : magistarski rad. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1990. - III, 229 str.

466.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Dimension of religious knowledge among adult population in Croatia. – U: Religion and Patterns of Social Transformation. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2004. - Str. 187-206.

467.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Dimenzija religioznog iskustva. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 95-110.

468.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Dimenzija religioznog iskustva u Hrvatskoj : “šapat anđela” iz sociologijske perspektive. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 2 (168), str. 339-370.

469.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Dimenzija religijskog znanja. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 81-94.

285


Selektivna bibliografija radova...

470.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Evanđeoske zajednice u integracijskim procesima u Hrvatskoj. – U: Religija i integracija / ur. Ivan Grubišić, Siniša Zrinščak. – Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 1999. - Str. 243-253. – (Biblioteka Zbornici ; knj. 5)

471.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Koncilska bit suodnosa crkvenog učiteljstva i teologije. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 89-108. - (Edicije IDIS-a)

472.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Manjinske crkve i tolerancija. - Društvena istraživanja, vol. 5 (1996), br. 2 (22), str. 399-414.

473.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Necrkvena religioznost : teorijska polazišta za istraživanje. - Glasje, vol. 7 (2003), br. 13-14, str. 24-41.

474.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Necrkvena religioznost u Hrvatskoj. - Društvena istraživanja, vol. 4 (1995), br. 6 (20), str. 853-866.

475.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Necrkvena religioznost u Hrvatskoj : primjer pentekostalnih zajednica : doktorska disertacija. – Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1999. - 204 lista.

476.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Neke bitne pretpostavke dijaloga i njihova zaživljenost u koncilskim i postkoncilskim dokumentima. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1990), br. 4, str. 715-725.

477.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Pentekostni pokret : religijski, povijesni i socijalnokulturni kontekst nastajanja. - Zaprešićki godišnjak, vol. 9 (1999), str. 441-454.

478.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica: Posljedična dimenzija religioznosti. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 111-124.

479.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Pravni položaj vjerskih zajednica u Hrvatskoj : stvarnost i perspektive. – Religija i tolerancija, 2006, br. 6, str. 21-24.

480.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Religious experience and traditional religiosity in Croatia. – U: Religions, churches and religiosity in post-communist Europe / Irena Borowik (ed.). - Krakow : Zakład Wydawniczy “NOMOS”, 2006. - Str. 266-278.

481.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Stavovi prema ratu i miru u socijalnoj doktrini Katoličke crkve Koncila i postkoncila. - U: Sociologija i rat / priredio Ognjen Čaldarović … [et al.]. - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 1992. - Str. 41-50. - (Biblioteka Revije za sociologiju ; knj. 24)

482.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Urbanost pentekostalnih zajednica : sociodemografska obilježja zagrebačkih pentekostalaca. - Sociologija sela, vol. 37 (1999), br. 4, str. 407-427.

483.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Zanemarena religioznost : prilog izgradnji neke buduće teorije malih vjerskih zajednica u Hrvatskoj - U: Sociološki ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb : Institut za društvena istraživanja - Zagreb, 1994. - Str. 173-188.

286


Selektivna bibliografija radova...

484.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica ; GOLDBERGER, Goran. Glas Koncila - poslanje ili tek ime : analiza komentara u razdoblju društvene tranzicije. - Sociologija i prostor, vol. 45 (2007), br. 3-4 (177-178), str. 269-299.

485.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica ; MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Catholic religious education in public schools in Croatia : attitudes toward other religions in primary school textbooks. – U: Education and church in Central- and Eastern- Europe at first glance / edited by Gabriella Pusztai. - Debrecen : University of Debrecen, Center for Higher Education Research and Development, 2008. - Str. 179-192.

486.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica ; MARINOVIĆ-JEROLIMOV, Dinka. Religious education in Croatia. – U: Religion and pluralism in education : comparative approaches in the Western Balkans / edited by Zorica Kuburić and Christian Moe. - Novi Sad : CEIR [i. e.] The Centre for Empirical Researches on Religion, 2006. - Str. 39-71.

487.

MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica ; MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Vjerske zajednice u Hrvatskoj : kratka povijest, vjerovanje, obredi, hijerarhija, organizacija, članstvo, tradicija, običaji i blagdani. - Zagreb : Udruga za vjersku slobodu u RH: Prometej, 2008. – 429 str. – (Biblioteka Duhovna baština)

488.

MARINOVIĆ, Dinka. Mladi i religija. - U: Fragmenti omladine : položaj, svijest i ponašanje mladih Hrvatske. - Zagreb : Radna zajednica RK SSOH : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. - Str. 183-198. - (Istraživanja ; 20)

489.

MARINOVIĆ, Dinka. Religioznost stanovnika sela 1972. i 1982. - Sociologija sela, vol. 23 (1985), br. 87-90, str. 107-115.

490.

MARINOVIĆ-JEROLIMOV, Dinka. Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj : teorijsko hipotetski okvir istraživanja. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 2 (168), str. 289-302.

491.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Društveni kontekst i teorijsko-hipotetski okvir istraživanja »Religijske promjene i vrijednosti u hrvatskom društvu«. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 21-36.

492.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Jakov Jukić odnosno Željko Mardešić i empirijska sociologija religije. - Nova prisutnost, vol. 7 (2009), br. 1, str. 51-58.

493.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Katolicizam u Hrvatskoj : neki empirijski pokazatelji. - U: Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj (II. dio), Zagreb, 5. i 6. ožujka 1999. / priredio Hans-Georg Fleck. - Zagreb : Zaklada Friedrich-Naumann, 1999. Str. 355-372.

494.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Komparativna analiza društvenih obilježja religioznosti i nereligioznosti : doktorska disertacija. – Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta, 2000. – 207 listova.

495.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Neke napomene uz koncept religije kao otuđenja. - Zbornik radova IDIS-a, 1990, br. 1, str. 173-188.

287


Selektivna bibliografija radova...

496.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Nereligioznost u Hrvatskoj od 1968. do 1990. U: Prilozi izučavanju nereligioznosi i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 87-136. - (Edicije IDIS-a)

497.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Prikaz malih vjerskih zajednica u Zagrebu. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 139 str. - (Edicije IDIS-a)

498.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Prilog izradi teorijsko-hipotetskog okvira za istraživanje nereligioznosti. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 153-168. - (Edicije IDIS-a)

499.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religijske promjene u Hrvatskoj od 1989. do 1996. godine. – U: Religija i integracija / ur. Ivan Grubišić, Siniša Zrinščak. - Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 1999. - Str. 187-203. – (Biblioteka Zbornici ; knj. 5)

500.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religijske promjene u tranzicijskim uvjetima u Hrvatskoj : promjene u dimenzijama religijske identifikacije i prakse. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 43-80.

501.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religijske vrijednosti u Hrvatskoj. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 125-138.

502.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religiosität, Nicht-Religiosität und einige Werte der kroatischen Jugendlichen: konservativ und/oder liberal?. – U: Religion Als Lebensmacht : Eine Festgabe für Gottfried Küenzlen / Jochen Bohn, Thomas Bohrmann (Hrsg.). - Leipzig : Evangelische Verlagsanstalt, 2010. - Str. 89-107.

503.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religiosity, non-religiosity and some values of youth. - U: Youth and transition in Croatia. – Zagreb : Institute for Social Research : State Institute for the Protection of Family, Maternity and Youth, 2002. - Str. 81-126.

504.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religious changes in Croatia : some empirical data from 1972, 1982 and 1999 in the Zagreb region. – U: Religion and social change in postcommunist Europe / ed. Irena Borowik, Miklos Tomka. – Krakow : Nomos, 2001. - Str. 163-180.

505.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religious distance in Croatia. – U: Images of religious other : discourse and distance in the Western Balkans / edited by Christian Moe. - Novi Sad : CEIR in cooperation with the Kotor Network, 2009. - 201-217.

506.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religioznost, nereligioznost i neke vrijednosti mladih. – U: Mladi uoči trećeg milenija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja : Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2002. - Str. 79-124. (Biblioteka Znanost i društvo ; 2)

507.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Religioznost, nereligioznost i stavovi prema samoupravljanju : magistarski rad. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1990. XXI, 86, 15 str.

288


Selektivna bibliografija radova...

508.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Sekularizacija : sporni pojam u sociologiji religije. - Zaprešićki godišnjak, vol. 9 (1999), str. 425-440.

509.

MARINOVIĆ-JEROLIMOV, Dinka. Tradicionalna religioznost u Hrvatskoj 2004 : između kolektivnog i individualnog. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 2 (168), str. 303-338.

510.

MARINOVIĆ-JEROLIMOV, Dinka. Traditional church beliefs and alternative beliefs in Croatia. – U: Religions, churches and religiosity in post-communist Europe / Irena Borowik (ed.). - Krakow : Zakład Wydawniczy “NOMOS”, 2006. - Str. 253-265.

511.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Višedimenzionalni pristup u istraživanju religioznosti : smjernice za istraživanja u Hrvatskoj. - Društvena istraživanja, vol. 4 (1995), br. 6 (20), str. 837-851.

512.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka ; JOKIĆ, Boris. Religion and youth in Croatia. - Annual review of the sociology of religion. Volume 1, Youth and religion / edited by Giuseppe Giordan. - Leiden : Brill, 2010. - Str. 307-327. – (Annual Review of the Sociology of Religion ; 1)

513.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka ; MARINOVIĆ, Ankica. Mutual relations between the state and minority religious communities : the case of International Society for Krishna Consciousness (ISKCON) in Croatia, Poland and Slovenia. – U: New religious movements and conflict in selected countries of Central Europe / edited By Dorota Hall and Rafał Smoczyński. - Warsaw : IFiS, 2010. - Str. 95-131.

514.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka ; MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Islamische Ausbildung in Europa - kroatisches Modell. – U: Islamische Erziehung in Europa = Islamic Education in Europe / Ednan Aslan (Hg.). – Wien ; Köln ; Weimar : Böhlau Verlag, 2009. - Str. 239-258. – (Wiener islamisch-religionspädagogische Studien ; Bd. 1)

515.

MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka ; MARINOVIĆ BOBINAC, Ankica. Religious communities. – U: Multicultural reality and perspectives in Croatia / ed. Vjeran Katunarić. – Zagreb : Interkultura, 1997. - Str. 128-141.

516.

MARINOVIĆ-JEROLIMOV, Dinka ; ZRINŠČAK, Siniša. Religion within and beyond borders : the case of Croatia. - Social compass, vol. 53 (2006), br. 2, str. 279290.

517.

MAŠTRUKO, Ivica. Odnos Katoličke crkve prema drugim vjerskim zajednicama. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1976. - 167, 2 str. - (Fenomen ateizma i religije ; knj. 3)

518.

MILAS, Goran. Religioznost u prostoru konativnih dimenzija ličnosti. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 195-210. - (Edicije IDIS-a)

519.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Bibliografija radova o religiji, crkvi i ateizmu : 1945-1985. Zagreb : Stvarnost, 1986. - 420 str. - (Biblioteka Religija i društvo)

289


Selektivna bibliografija radova...

520.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Bibliografija radova o religiji, crkvi i ateizmu : 1985-1987. Sociologija, vol. 30 (1988), br. 2-3, str. 497-527.

521.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Bibliografija radova o religiji, crkvi i ateizmu : objavljenih u Jugoslaviji od 1945. do 1981. godine. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1982. - VI, 389 str. - (Religijski fenomen u Jugoslaviji ; knj. 1) (Studije i izvještaji)

522.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Religija/pravoslavlje i ateizam : selektivna bibliografija 1945.-2003. – Ljetopis SKD Prosvjeta, 2003, sv. 8, str. 351-438.

523.

PLAČKO, Ljudevit. Dileme religija. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 167-175.

524.

PLAČKO, Ljudevit. Dileme religijskog morala. - Zbornik radova IDIS-a, 1990, br. 1, str. 151-172.

525.

PLAČKO, Ljudevit. Djelovanje crkve i prihvaćanje religijsko-crkvene doktrine. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1985. - II, 213 str. - (Studije i izvještaji)

526.

PLAČKO, Ljudevit. Islam i oblici državne vlasti. - Argumenti, 1982, br. 2, str. 85-92.

527.

PLAČKO, Ljudevit. Large and small religious communities in Zagreb. - U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. - Str. 153-171.

528.

PLAČKO, Ljudevit. Moral i religija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1982. - 136 str. - (Religijski fenomen u Jugoslaviji ; knj. 3) (Studije i izvještaji)

529.

PLAČKO, Ljudevit. Religija i mladi. - Pitanja, vol. 16 (1984), br. 3-4, str. 67-72.

530.

PLAČKO, Ljudevit. Religija i odgoj. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. - III, 126 str. - (Studije i izvještaji); Sociologija, vol. 30 (1988), br. 2-3, str. 245-261.

531.

PLAČKO, Ljudevit. Religija i povijesna dinamika. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - 182 str. - (Religijski fenomen u svijetu ; VII) (Studije i izvještaji)

532.

PLAČKO, Ljudevit. Religija i ruralni ambijent. - Sociologija sela, vol. 19 (1981), br. 71-72, str. 63-69.

533.

PLAČKO, Ljudevit. Religija i tradicionalni svijet urbanog i agrarnog suvremenog društva. - U: Religija i ateizam u samoupravnom socijalističkom društvu. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. - Str. 1-50. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. 1) (Studije i izvještaji)

534.

PLAČKO, Ljudevit: Religijsko-crkvena identifikacija i praksa. - U: Religija i društvo / ur. Siniša Zrinščak. - Zagreb : Centar za idejno-teorijski rad GK SKH, 1987. - Str. 91-98. - (Sveske : Edicija CITR-e)

290


Selektivna bibliografija radova...

535.

PLAČKO, Ljudevit. Religioznost u malim vjerskim zajednicama Zagreba. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 112 str. - (Edicije IDIS-a)

536.

PLAČKO, Ljudevit. Sučeljavanje Katoličke crkve s ateizmom. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 49-70. - (Edicije IDIS-a)

537.

PLAČKO, Ljudevit. Suvremeni ateizam. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 23-36. - (Edicije IDIS-a)

538.

PLAČKO, Ljudevit. Tolerancija i vjerska sloboda. - Pogledi, vol. 15 (1985), br. 3, str. 101-106.

539.

PLAČKO, Ljudevit ; GOJA, Jadranka ; ŠUŠNJIĆ, Đuro. Neke odrednice religijskog fenomena. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - 51, 40, 76 str. - (Religijski fenomen u svijetu ; 5) (Studije i izvještaji) (Studija sadrži priloge s različitom tematikom: Jadranka Goja. Religija i socijalnoklasni status. - Str. 1-40; Ljudevit Plačko. Religija i ruralni ambijent. - Str. 1-51; Đuro Šušnjić. Religija i inteligencija. - Str. 1-76.)

540.

PRILOZI izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik / ur. Štefica Bahtijarević. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - IV, 210 str. - (Edicije IDIS-a)

541.

PRILOZI izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik / ur. Štefica Bahtijarević. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - 191 str. - (Edicije IDIS-a)

542.

RELIGIJA i ateizam u samoupravnom socijalističkom društvu / ur. Štefica Bahtijarević. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. - 4, 85, 50, 62, 48, 139 str. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. 1) (Studije i izvještaji)

543.

RELIGIJA i vjerske zajednice u SFRJ : idejni nacrt projekta / red. Štefica Bahtijarević. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - 163, 23 str.

544.

RELIGION and patterns of social transformation / editorial board Dinka Marinović Jerolimov … [et al.]. – Zagreb : Institute for Social Research of the University of Zagreb, 2001. – 86 str.

545.

RELIGION and patterns of social transformation / editors Dinka Marinović Jerolimov, Siniša Zrinščak and Irena Borowik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2004. – 359 str.

546.

RELIGION and society : challenging boundaries : handbook / [editorial board Karel Dobbelaere, Dinka Marinović Jerolimov, Siniša Zrinščak] = Religion et société : les frontieres en question = manuel / [bureau de redaction Karel Dobbelaere, Dinka Marinović Jerolimov, Siniša Zrinščak]. - Zagreb : Croatian Sociological Association, 2005. - XVI, 242 str.

291


Selektivna bibliografija radova...

547.

SKLEDAR, Nikola. Antička i srednjovjekovna a-teistička misao. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 1-9. - (Edicije IDIS-a)

548.

SKLEDAR, Nikola. Čovjek i religija : antropološke odrednice religije. - Filozofska istraživanja, vol. 22 (2002), sv. 4 (87), str. 683-693.

549.

SKLEDAR, Nikola. Dijalog kršćana i marksista u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine. - Filozofska istraživanja, vol. 13 (1992), sv. 1 (48), str. 229-237.

550.

SKLEDAR, Nikola. Dijalog (marksista i kršćana) u uvjetima ideologizacije društva. U: Religija i sloboda : religijska situacija u Hrvatskoj 1945-1990. / Ivan Grubišić … [et al.]. - Split : Institut za primijenjena društvena istraživanja, Centar Split, 1993. - Str. 145-162. - (Prilog Socioreligijskoj karti Hrvatske ; 1)

551.

SKLEDAR, Nikola. Doktrinarni profil pape Ivana Pavla II. - Teme, vol. 13 (1990), br. 1-2, str. 138-145.

552.

SKLEDAR, Nikola. Filozofija i religija. - Filozofska istraživanja, vol. 9 (1989), br. 1 (28), str. 265-273.

553.

SKLEDAR, Nikola: Konvergentne struje suvremene kršćanske teologije i filozofije. Filozofska istraživanja, vol. 11 (1991), br. 1 (40), str. 71-85.

554.

SKLEDAR, Nikola. Konvergentne prudy sučasnej krestjanskej teologie a filozofie. – U: Človek-demokracia-poznanie : zo sučasnej chrovatskej filozofie. – Bratislava: Kalligram, 2000. - Str. 129-151.

555.

SKLEDAR, Nikola. The marxist philosophy of religion in Yugoslavia with a rewiev of its contribution to the christian-marxist dialogue. - Occasional Papers on Religion in Eastern Europe, vol. 9 (1989), str. 15-27.

556.

SKLEDAR, Nikola. Mogućnost dijaloškog susreta religijske i filozofijske humanitas. Filozofska istraživanja, vol. 10 (1990), br. 1 (34), str. 65-76.

557.

SKLEDAR, Nikola. Mogućnosti znanstvenog pristupa religiji. – Zaprešićki godišnjak, vol. 7 (1997), str. 212-222.

558.

SKLEDAR, Nikola. O Bogu. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147148), str. 217-225.

559.

SKLEDAR, Nikola. Philosophy and religion. - Synthesis philosophica, vol. 4 (1989), fasc. 1, str. 151-159.

560.

SKLEDAR, Nikola. Postsocijalizam i religijske promjene. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 1-2, str. 81-88.

561.

SKLEDAR, Nikola. Razgovori o religiji. - Zagreb : Školske novine, 1990. - 151 str. (Biblioteka Magister ; 2. kolo : knj. 4)

292


Selektivna bibliografija radova...

562.

SKLEDAR, Nikola. Religija i etničnost. – U: Etničnost, nacija, identitet : Hrvatska i Europa / priredili Ružica Čičak-Chand, Josip Kumpes. – Zagreb : Institut za migracije i narodnosti : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo, 1998. - Str. 113-119.

563.

SKLEDAR, Nikola. Religijska kultura u odgojno-obrazovnom procesu u Hrvatskoj. Politička misao, vol. 34 (1997), br. 3, str 198-210.

564.

SKLEDAR, Nikola. Religijske promjene i vrijednosti. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 13-20.

565.

SKLEDAR, Nikola. Sekularizacija, modernizacija i promjene socijalizma. - Gradina, vol. 26 (1991), br. 5-6, str. 182-188.

566.

SKLEDAR, Nikola. Sociologija religije kao posebna sociologija : povijesni presjek. Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), br. 1-2, str. 87-100.

567.

SKLEDAR, Nikola. Teologija i ekologija : kršćanski koncept natprirodnog i odnos spram prirode i čovjekove okoline. - U: Društvo i ekološka kriza : zbornik radova / priredio Ivan Cifrić. - Zagreb : Sociološko društvo Hrvatske, 1988. - Str. 139-144. (Biblioteka Revije za sociologiju ; knj. 8)

568.

SKLEDAR, Nikola. Teologija i filozofija spram religije. - U: Filozofija i teologija : zbornik radova / ur. Damir Barbarić. - Zagreb : Školska knjiga : Matica hrvatska, 1993. - Str. 70-84.

569.

SKLEDAR, Nikola. Umsko i nadumsko : suvremene teme znanosti o društvu i o religiji. - Zaprešić : Matica hrvatska, Ogranak, 1999. - 166 str. – (Znanstvena biblioteka ; sv. 5)

570.

SKLEDAR, Nikola. Vrijednosti i sloboda : mogućnost dijaloga između katolika i liberala. - U: Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj, Split, 2. - 4. lipnja 1998. / ur. Hans-Georg Fleck. - Zagreb : Friedrich-Naumann Stiftung, 1998. - Str. 161-176.

571.

SKLEDAR, Nikola. Vjera i um. – Zaprešički godišnjak, vol. 8 (1998), str. 199-313.

572.

SKLEDAR, Nikola. Zbilja religije : religija o sebi i u sociokulturnom kontekstu. Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 1991. - 191 str. - (Biblioteka Filozofska istraživanja ; knj. 44)

573.

SKLEDAR, Nikola ; MARINOVIĆ JEROLIMOV, Dinka. Uloga religije i religioznosti u integracijskim procesima u Hrvatskoj : teorijsko-metodologijske mogućnosti istraživanja. - Politička misao, vol. 34 (1997), br. 2, 177-191.

574.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Istorijski pristup religiji. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 147-156.

575.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Jednostrano tačne teorije. - Sociologija, vol. 30 (1988), br. 2-3, str. 225-243.

576.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Obasjani novom zorom. - Crkva u svijetu, vol. 23 (1988), br. 1, str. 57-67; br. 2, str. 143-155. 293


Selektivna bibliografija radova...

577.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Odnos nauke i religije. - Revija za sociologiju, vol. 17 (1987), br. 1-2, str. 3-10.

578.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Religija i znanost. - U: Religija i ateizam u samoupravnom socijalističkom društvu. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. Str. 1-139. - (Religijski fenomen u svijetu ; knj. 1) (Studije i izvještaji)

579.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. S onu stranu teizma i ateizma. - Kulturni radnik, vol. 42 (1989), br. 1, str. 119-124.

580.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Šanse religijske obnove. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - 124 str. - (Religijski fenomen u svijetu ; VI)

581.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Šta je religija? - Gledišta, vol. 22 (1981), br. 1-2, str. 93-102.

582.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Teorijske orijentacije u proučavanju religije i ateizma : knj. 1 : istorijski i antropološki pristup religiji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - II, 281 str. - (Edicije IDIS-a)

583.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Teorijske orijentacije u proučavanju religije i ateizma : knj. 2 : kritička ocena i pokušaj celovitog pristupa. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1986. - II, 423 str. - (Studije i izvještaji)

584.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Teorijske orijentacije u proučavanju religije i ateizma : knj. 3 : estetički i etički pristup. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 3, 169 str. - (Edicije IDIS-a)

585.

ŠUŠNJIĆ, Đuro. Znati i verovati : teorijske orijentacije u proučavanju religije i ateizma. - Zagreb : Stvarnost : Kršćanska sadašnjost, 1988. - 290 str. - (Biblioteka Religija i društvo)

586.

TERZIĆ, Vesna. Kristova pentekostalna crkva i Crkva “Radosna vijest”. - U: Religioznost u malim vjerskim zajednicama Zagreba / Ljudevit Plačko. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 81-97. - (Edicije IDIS-a)

587.

TERZIĆ, Vesna. Utjecaj religije na razvoj znanosti u djelu R. K. Mertona. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 183-193. - (Edicije IDIS-a)

588.

VELJAK, Lino. Agnosticizam i vjerski indiferentizam. – Diacovensia, vol. 21 (2013), br. 2., str. 237-249.

589.

VRCAN, Srđan. Omladina, religija i Crkva. - U: Ogledi o omladini osamdesetih. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 111-150. - (Edicije IDIS-a)

590.

ZRINŠČAK, Siniša. Biblijski pristup problemu nevjere : Stari zavjet. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 71-88. - (Edicije IDIS-a)

294


Selektivna bibliografija radova...

591.

ZRINŠČAK, Siniša. O jednom pokušaju teološke elaboracije problema oslobođenja u suvremenom svijetu. - Kulturni radnik, vol. 43 (1990), br. 3, str. 65-76.

592.

ZRINŠČAK, Siniša. Sociologija religije i sustavni ateizam. - U: Prilozi izučavanju nereligioznosti i ateizma 2 : zbornik. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1993. - Str. 57-69. - (Edicije IDIS-a)

593.

ZRINŠČAK, Siniša. Teologija i društvo. - Kulturni radnik, vol. 43 (1990), br. 4, str. 131-143.

5.

Demografska kretanja. Migracija

594.

ANALIZA dosadašnjeg razvoja Jugoslavije sa gledišta utjecaja na demografska kretanja, te ispitivanje međuzavisnosti demografskih kretanja i društveno-ekonomskog razvoja : ili međuzavisnost ekonomskih i demografskih kretanja u Jugoslaviji / Alica WertheimerBaletić, Jagoda Klauzer, Vladimir Serdar, Branka Minichreiter-Klemenčić, Svetislav Polovina, Renata Barjaktarević, Anđelko Pejić, Ljubica Srdić. - Zagreb : Centar za demografska istraživanja Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta, 1973. - 207, 6 str.

595.

DEMOGRAFSKI faktori razvoja Hrvatske / red. Maria Oliveira-Roca. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske ; Institut za društvena istraživanja Sveučilišta … [et al.], 1990. - XII, 395 str. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

596.

DUGOROČNE promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva i zaposlenosti / Gordana Borojević, Nada Kerovec, Alija Hodžić, Ivan Lajić, Ana Lončar, Adolf Malić, Vlado Puljiz, Maria Oliveira-Roca, Verica Roknić, Maja Štambuk, Katarina Tomaševski, Alica Wertheimer-Baletić, Milan Župančić ; koordinator Ruža First-Dilić. - Zagreb : Republička zajednica za znanstveni rad SR Hrvatske … [et al.], 1984. - 379 str. - (Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SR Hrvatske do 2000. godine ; 2) (Godine 1983. u IDIS-u su, u seriji Studije i izvještaji, objavljena 4 dijela te studije: 1. dio: Promjene u sociodemografskim strukturama zaposlenosti. - 2, X, 175, XXXII str.; 2. dio: Sociodemografski procesi i urbanizacija sela. - X, 155, XXX str.; 3. dio: Migracija i depopulacija. - VIII, 17, XXXIII str.; 4. dio: Demografska politika i politika zapošljavanja. - VI, 90 str.)

597.

FIRST-DILIĆ, Ruža. Sociodemografska obilježja anketiranih domaćinstava. - U: Društvene promjene u selu. - Zagreb : Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta … [et al.], 1974. – Str. 115-122, 124126. - (Biblioteka Sociologije sela ; 3)

598.

FIRST-DILIĆ, Ruža. Struktura stanovništva metropolitanskog područja Zagreba. Sociologija sela, vol. 14 (1976), br. 51-52, str. 51-73.

599.

FRIGANOVIĆ, Mladen. Regionalne osobitosti novijeg prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske. – Geografski glasnik, 1970, br. 32, str. 79-88.

295


Selektivna bibliografija radova...

600.

FRIGANOVIĆ, Mladen. Socijalni aspekti demografskih kretanja u SR Hrvatskoj. – Revija za sociologiju, Zagreb, vol. 5 (1975), br. 1-2, str. 32-51.

601.

FRIGANOVIĆ, Mladen. Tipovi dobnog sastava stanovništvo SR Hrvatske. – Stanovništvo, vol. 11/12 (1973/1974), br. 3-4/1-2, str.135-152.

602.

FRIGANOVIĆ, Mladen. Tipovi kretanja stanovništva i eksodusna područja SR Hrvatske 1961-1971. – Stanovništvo, vol. 10/11 (1972/1973), br. 3-4/1-2, str. 177190.

603.

FRIGANOVIĆ, Mladen ; PAVIĆ, Pero. Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj 1961-1971 : 1. dio : osnovne kvantitativne demografske promjene u SR Hrvatskoj 1969-1971. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1973. 54, 2, 22, 5 str. - (Studije i izvještaji)

604.

FRIGANOVIĆ, Mladen ; PAVIĆ, Pero. Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj 1961-1971 : 2. dio : osnovne strukturne demografske promjene u SR Hrvatskoj 1969-1971. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1974. 106, 41 str. - (Studije i izvještaji)

605.

HODŽIĆ, Alija. Mobilnost i socio-prostorno restrukturiranje. - Sociologija i prostor, vol. 48 (2010), br. 2 (187), str. 151-171.

606.

HODŽIĆ, Alija. Prostorna mobilnost i procesi deteritorijalizacije i fleksibilizacije društvenog života. - Sociologija i prostor, vol. 48 (2010), br. 2 (187), str. 301-347.

607.

KLAUZER, Ivan. Viškovi radne snage u poljoprivredi Jugoslavije. – Sociologija sela, vol. 3 (1965), br. 7-8, str. 101-114.

608.

KLAUZER, Jagoda. Demografska situacija Hrvatske. – Žena, vol. 29 (1971), br. 4, str. 32-46.

609.

KLAUZER, Jagoda. Stanovništvo prigradskog područja Zagreba : tendencija kretanja, promjene u demografskim i socioekonomskim karakteristikama te činiocima koji su te promjene prouzrokovali. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1968. - VI, 176 str.

610.

KLAUZER, Jagoda. Uzroci i posljedice demografskih kretanja u SRH. Dionica: Populaciona politika : anketa bračnih parova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1974. - II, 35 str.

611.

KLAUZER, Jagoda. Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj : populaciona politika. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. – 148 str.

612.

LIVADA, Svetozar. Demografski slom jugoslavenskog sela. - Marksistička misao, 1984, br. 4, str. 107-132.

613.

LIVADA, Svetozar. Izlazi demografskog sloma u jugoslavenskom selu. - Glasnik poljoprivredne proizvodnje, prerade i plasmana, vol. 34 (1985), br. 2, str. 16-22.

296


Selektivna bibliografija radova...

614.

LIVADA, Svetozar. Osnovne strukture i pokretljivost seoskog i poljoprivrednog stanovništva u Jugoslaviji. - Sociologija sela, Zagreb, vol. 8 (1970), br. 29-30, str. 76-91.

615.

LIVADA, Svetozar. Prilog analizi reprodukcije stanovništva. - Sociologija sela, vol. 24 (1986), br. 91-94, str. 55-62.

616.

LIVADA, Svetozar. Starenje poljoprivrednog stanovništva : depopulacija seoskih naselja. - Ekonomika, vol. 21 (1974), br. 1, str. 21-27.

617.

LIVADA, Svetozar. Vitalni pokazatelji o seoskom i poljoprivrednom stanovništvu SR Hrvatske ili demografski slom. - Sociologija sela, vol. 21 (1983), br. 79-81, str. 39-57.

618.

LIVADA, Svetozar. Zašto eksodus sa sela? - Pregled, vol. 72 (1982), br. 4, str. 129133.

619.

LONČAR, Ana ; PAVIĆ, Pero ; PETAK, Antun. Demografski aspekt nerazvijenih općina SR Hrvatske. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. - 82, 20 str.

620.

MAGDALENIĆ, Ivan ; ŽUPANČIĆ, Milan. Socijalno-demografske skice šest područja Republike Hrvatske. - Sociologija sela, vol. 35 (1997), br. 1-4 (135-138), str. 47-89.

621.

MARKOVIĆ, Petar. Migracije i promene agrarne strukture. - Zagreb : Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta, 1974. 126 str. - (Biblioteka Sociologije sela ; 4)

622.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Bibliografija novijih demografskih radova. - Revija za sociologiju, vol. 19 (1989), br. 1-2, str. 183-202.

623.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Struktura i prostorna pokretljivost stanovništva prema nacionalnoj pripadnosti : bibliografija. - Revija za sociologiju, vol. 21 (1990), br. 4, str. 757-769.

624.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Cirkulacija aktivnog stanovništva sela. - Sociologija sela, vol. 26 (1988), br. 99-100, str. 131-142.

625.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Cirkulacija radne snage : prilog tipologiji prostorne pokretljivosti na primjeru Zagreba. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. - 376 str. - (Studije i izvještaji); varijacije na temu cirkulacije radne snage vidjeti i u: Sociologija sela, vol. 24 (1986), br. 91-94, str. 31-53; također u: Demografski faktori razvoja Hrvatske / red. Maria Oliveira-Roca. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 94-118. - (Znanstvene osnove dugoročnog društvenoekonomskog razvoja Hrvatske)

626.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografska dimenzija migracija selo-grad. - U: Promjene u svakodnevnom životu sela i grada : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. – Str. 63-104. - (Edicije IDIS-a)

297


Selektivna bibliografija radova...

627.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografska dimenzija odnosa selo-grad : teorijskometodološka razmatranja. - U: Sociokulturne karakteristike i procesi u prostoru : uvod u teorijsko-hipotetski okvir. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1989. – Str. 155-207. - (Studije i izvještaji)

628.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografska struktura i prostorna pokretljivost društvenih grupa : empirijske činjenice. - Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 131-144.

629.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografski aspekti ruralno-urbane dihotomije : iskustvo Jugoslavije i istočnoevropskih zemalja. - Razvoj = Development, vol. 7 (1990), br. 1, str. 21-39.

630.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografski potencijal područja utjecaja jadranske autoceste. - Zagreb : Građevinski institut : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1989. - 87, 40 str. - (Dodatna istraživanja varijantnih dionica jadranske autoceste u području Velebita i Biokova ; knj. 4)

631.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografski potencijal regija i mreža E-autocesta u Republici Hrvatskoj : sintetička studija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - 102 str.

632.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografski profil Hrvata, Srba i Jugoslavena u Hrvatskoj. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. – Str. 181-302. - (Edicije IDIS-a)

633.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografski resursi regija Hrvatske : prijedlog konceptualno-metodološkog okvira istraživanja. - U: Društvene promjene u prostoru : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. – Str. 43-69. - (Edicije IDIS-a)

634.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Demografsko-socijalna struktura i pokretljivost aktivnog stanovništva SR Hrvatske - uže zagrebačke regije : s posebnim osvrtom na radnike. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. - III, 103 str.

635.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Migracija radnika iz neurbanih naselja SR Hrvatske : regionalne razlike. - Sociologija sela, vol. 21 (1983), br. 79-82, str. 71-82.

636.

OLIVEIRA-ROCA, Maria de Nazare. Migracija radnika u Zagreb : geografski aspekti prostorne pokretljivosti i problematike : doktorska disertacija. - Zagreb : Geografski odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta, 1986. - 372 str.

637.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Migracije selo-grad i društveni razvoj. - Revija za sociologiju, Zagreb, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 129-145.

638.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Migracija selo-grad na primjeru Hrvatske i Bosne i Hercegovine. - Sociologija sela, vol. 29 (1991), br. 111-114, str. 25-43.

639.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Migracija seoske omladine : s posebnim osvrtom na socijalnu mobilnost migranata. - Sociologija sela, vol. 26 (1988), br. 101-102, str. 297-310.

298


Selektivna bibliografija radova...

640.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Prilog definiciji i tipologiji prostorne pokretljivosti stanovništva Jugoslavije. - Revija za sociologiju, vol. 18 (1988), br. 3, str. 227-241.

641.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Selektivnost migracije radne snage iz sela u grad : primjer Hrvatske. - Sociologija sela, vol. 28 (1990), br. 107-108, str. 51-62.

642.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Sociodemografska i prostorna dinamika i struktura omladine u SR Hrvatskoj. - U: Fragmenti omladine : položaj, svijest i ponašanje mladih Hrvatske. - Zagreb : Radna zajednica RK SSOH : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. – Str. 21-56. - (Istraživanja ; 20)

643.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Sociodemografska struktura Hrvata, Srba i Jugoslavena u Hrvatskoj i Jugoslaviji u razdoblju 1971-1981. - U: Političko-geografska i demografska pitanja Hrvatske / ur. Ivan Crkvenčić. - Zagreb : Savez geografskih društava Hrvatske, 1991. – Str. 121-140.

644.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Stanovnici BiH na radu u Hrvatskoj. - Odjek, vol. 42 (1989), br. 22, str. 5-6.

645.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Struktura stanovništva. - U: Demografski faktori razvoja Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 143-187. (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

646.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Struktura stanovništva razvijenih i nerazvijenih općina. - U: Demografski faktori razvoja Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 256-264. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

647.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Tipovi migracije radnika u Jugoslaviji. - Sociologija sela, vol. 22 (1984), br. 83-86, str. 3-16.

648.

OLIVEIRA-ROCA, Maria. Unutrašnje migracije. - U: Demografski faktori razvoja Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 63-93. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

649.

OLIVEIRA-ROCA, Maria ; RIMAC, Ivan. Demografski resursi Hrvatske : prilog demografskoj regionalizaciji. - Zbornik radova IDIS-a, 1990, br. 1, str. 5-37.

650.

OLIVEIRA-ROCA, Maria ; ŠTAMBUK, Maja. Sociodemografska struktura i dinamika regija Hrvatske. - Ekonomski pregled, vol. 42 (1991), br. 1-2, str. 17-46.

651.

PAVIĆ, Pero. Neke demografske promjene u općinama «Zagrebačkog prstena» pod utjecajem Zagreba. – Revija za sociologiju, vol. 5 (1975), br. 4, str. 93-97.

652.

POPOVSKI, Vesna. Analiza demografskih pokazatelja. - U: Mreža naselja SR Hrvatske. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. – Str. 77-113.

653.

POPOVSKI, Vesna. Demografska obilježja mreže centralnih naselja. - U: Demografski faktori razvoja Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 281-301. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske) 299


Selektivna bibliografija radova...

654.

POPOVSKI, Vesna. Makroregionalni i regionalni centri u demografskoj perspektivi. Sociologija sela, vol. 28 (1990), br. 107-108, str. 77-85.

655.

PULJIZ, Vlado ; ŽUPANČIĆ, Milan. Poljoprivredno stanovništvo i individualna gospodarstva u SR Hrvatskoj. - U: Poljoprivredno zadrugarstvo Hrvatske i razvojne mogućnosti : zbornik radova / ur. Stevo Stanivuković. - Zagreb : Zadružni savez Hrvatske, 1987. – Str. 235-248.

656.

ŠTAMBUK, Maja. Agricultural depopulation in Croatia. - Sociologia Ruralis, vol. 31 (1991), br. 4, str. 281-298.

657.

ŠTAMBUK, Maja. Demografski aspekti deagrarizacije. - U: Demografski faktori razvoja Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 215-226. (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

658.

ŠTAMBUK, Maja. Neki pokazatelji neujednačenoga prostornog rasporeda poljoprivrednog pučanstva u Hrvatskoj. - Sociologija sela, vol. 31 (1993), br. 1-2 (119-120), str. 17-34.

659.

ŠTAMBUK, Maja. O pokretljivosti seoskog stanovništva. - Revija za sociologiju, vol. 11 (1981), br. 3-4, str. 125-130.

660.

ŠTAMBUK, Maja. Promjene u sociodemografskoj strukturi seoskog stanovništva. Sociologija sela, Zagreb, vol. 21 (1983), br. 79-82, str. 25-37.

661.

ŠTAMBUK, Maja. Stanovništvo i domaćinstva gradskih i seoskih naselja. - Sociologija sela, vol. 28 (1990), br. 107-108, str. 63-76.

662.

ŠTAMBUK, Maja. Struktura stanovništva i domaćinstava urbanih i ruralnih naselja. - U: Demografski faktori razvoja Hrvatske. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. – Str. 265-280. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

663.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Demografske odrednice dinamike radne snage u Hrvatskoj. – Ekonomski pregled, vol. 22 (1971), br. 7-8, str. 388-402.

664.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Demografske rezerve ženske radne snage u Jugoslaviji. – Ekonomski pregled, vol. 21 (1970), br. 27, str. 129-148.

665.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Demografski aspekt ekonomske aktivnosti ženskog stanovništva. – Žena, vol. 30 (1972), br. 5, str. 39-52.

666.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Ekonomski uvjeti smanjivanja poljoprivrednog stanovništva u toku privrednog razvoja. – Stanovništvo, vol. 6 (1969), br. 1-2, str. 44-58.

667.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Neke tendencije u zapošljavanju žene. – Žena, vol. 31 (1973), br. 6, str. 35-42.

668.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Opći aspekti reprodukcije stanovništva u SR Hrvatskoj. – Sociologija sela, vol. 24 (1986), br. 91-94, str. 3-11.

300


Selektivna bibliografija radova...

669.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Populaciona politika je politika radne snage. – Naše teme, vol. 18 (1974), br. 4, str. 578-589.

670.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Radni kontingent i aktivno stanovništvo u SR Hrvatskoj. – Revija za sociologiju, vol. 6 (1976), br. 2-3, str. 40-54.

671.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Razlike u dohotku i potrošnji gradskih, seoskihnepoljoprivrednih i seoskih-poljoprivrednih porodica u SAD. – Sociologija sela, Vol 4 (1966), br. 13-14, str. 75-86.

672.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Razmatranja o kretanju radnih resursa SRH za razdoblje 1970-1985. – Sociologija sela, vol. 14 (1976), br. 51-52, str. 20-37.

673.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Stope ekonomske aktivnosti stanovništva SR Hrvatske i njihove determinante. – Stanovništvo, vol. 12/13 (1974/1975), br. 3-4/12, str. 93-104.

674.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica. Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj 1961-1971. 3. dio : Promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva SR Hrvatske u razdoblju 1961-1971. s posebnim osvrtom na ekonomsku aktivnost stanovništva. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1975. - 128, 6 str.

675.

WERTHEIMER-BALETIĆ, Alica ; GELO, Jakov. Ukupno i prirodno kretanje stanovništva Hrvatske. - Sociologija sela, vol. 28 (1990), br. 107-108, str. 1-18.

676.

ŽUPANČIĆ, Milan. Poljoprivredno i seljačko stanovništvo u jugoslavenskom društvu. - Opredjeljenja, vol. 15 (1984), br. 9, str. 55-69.

677.

ŽUPANČIĆ, Milan. Poljoprivredno stanovništvo u strukturi ukupnog stanovništva. - U: Društveno-ekonomski procesi u selu i njegova transformacija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1984. – Str. 17-34. - (Studije i izvještaji)

6.

Sociologijski aspekti istraživanja globalnog društva

678.

CROATIAN society on the eve of transition : collection of papers / ed. Katarina Prpić … [et al.]. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. - II, 302 str.

679.

DESPOT, Blaženka. Emancipacija i novi socijalni pokreti. - Osijek : Centar za idejnoteorijski rad, 1989. - 114 str.

680.

GLOBALNI društveni sistem : prilozi izučavanju društvenog sistema / red. Velibor Jerbić, Stane Saksida, Duško Sekulić. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - 237 str. - (Biblioteka Čovjek i sistem ; sv. 7)

681.

LAZIĆ, Mladen. Granice reformi u socijalizmu. - U: Suvremene sociološke teorije : zbornik radova / priredio Ivan Kuvačić. - Zagreb : Sociološko društvo Hrvatske, 1990. - Str. 27-32. - (Biblioteka Revije za sociologiju ; knj. 14); Revija za sociologiju, vol. 19 (1988), br. 1-2, str. 53-60.

301


Selektivna bibliografija radova...

682.

LAZIĆ, Mladen. O opštim uzrocima društvenih kriza u realnom socijalizmu. - Revija za sociologiju, vol. 15 (1985), br. 1-2, str. 25-29.

683.

LAZIĆ, Mladen. U susret zatvorenom društvu : klasna reprodukcija u socijalizmu. Zagreb : Naprijed, 1987. - 174 str. - (Biblioteka Naprijed)

684.

PERASOVIĆ, Benjamin. Emancipatorski potencijali novih društvenih pokreta. Sociološki pregled, vol. 22 (1988), br. 3, str. 319-333.

685.

PERASOVIĆ, Benjamin. Usporedba Bellove i Touraineove teorije o postindustrijskom društvu : magistarski rad. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, Odsjek za sociologiju, 1990. - 108 str.

686.

PETAK, Antun. Wesen und Ziele des Selbstverwaltungsprozesses und Kriesenerscheinungen in dem heutigen jugoslawischen Gesellschaftsmodell. – U: Staat-Gesellschaft-Individuum : V. Internationale Studientagung. - Wien : Europahaus, 1969. - Str. 21.

687.

SOCIOLOŠKI ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu = Sociological insights : collected papers on the occasion of the anniversary of the Institute for Social Research – Zagreb University / ur. = ed. Katarina Prpić … [et al.] ; predgovor = Foreword Katarina Prpić. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 1994. - 239 str.

6.1. Društvena struktura. Društvena stratifikacija 688.

AFRIĆ, Vjekoslav. Socijalni status junaka stripa. – U: Prilozi izučavanju masovne kulture : analiza sadržaja ljubavnih romana i stripova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. - Str. 183-206b. - (Studije i izvještaji)

689.

BUZOV, Željko. Igrači igara na sreću u socijalnoj strukturi. - U: Osnovna obilježja igrača i vrste igara na sreću. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 25-43. - (Edicije IDIS-a)

690.

BUZOV, Željko. Neka osnovna socijalna i demografska obilježja izgrednika. - U: Navijačko pleme : prvo YU istraživanje. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine Hrvatske, 1989. - Str. 34-37. - (Biblioteka Pitanja)

691.

ČENGIĆ, Drago. Utjecaj nekih socijalnih obilježja na ponašanje igrača - U: Osnovna obilježja igrača i vrste igara na sreću. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 45-91. - (Edicije IDIS-a)

692.

DRUŠTVENE promjene i društvena struktura : Hrvatska 20 godina kasnije : knjiga sažetaka / Nacionalni sociološki kongres, Zagreb, 3.-4. travnja 2009. ; [uređivački odbor Ankica Marinović, Siniša Zrinščak, Dinka Marinović Jerolimov, Branko Ančić]. - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, [2009.]. – 49 str.

302


Selektivna bibliografija radova...

693.

DRUŠTVENI položaj Roma u SR Hrvatskoj / Ruža First-Dilić, Rajko Đurić, Antonija Galogaža, Alija Hodžić, Nives Rebernik, Katarina Tomaševski ; red. Ruža First-Dilić. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1985. - 200 str., prilozi. - (Studije i izvještaji)

694.

DUGANDŽIJA, Nikola. Intelektualci i duh vremena. - Erasmus, 1997, br. 19, str. 71-75.

695.

FIRST-DILIĆ, Ruža. Izbor iz bibliografije radova o Romima. - Sociologija sela, vol. 23 (1985), br. 87-90, str. 99-106.

696.

FIRST-DILIĆ, Ruža. Prostorna stabilizacija i udomaćivanje Roma. - Sociologija sela, vol. 23 (1985), br. 87-90, str. 35-53.

697.

HODŽIĆ, Alija. Društvene grupe i vrijednosne orijentacije. - U: Sociološki faktori razvoja. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 97-121. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

698.

HODŽIĆ, Alija. Društveno restruktuiranje i novi socijalni kontekst. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 3 (169), str. 521-553.

699.

HODŽIĆ, Alija. Etnocentrizam društvenih grupa i nacionalnih zajednica. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 115-128. - (Edicije IDIS-a)

700.

HODŽIĆ, Alija. Inteligencija u socijalizmu. - Revija za sociologiju, vol. 17 (1987), br. 3-4, str. 29-36.

701.

HODŽIĆ, Alija. O dominantnim grupama u jugoslavenskom društvu. - Kulturni radnik, vol. 32 (1979), br. 4, str. 104-108.

702.

HODŽIĆ, Alija. Osnovni podaci o istraživanju (društvena struktura i kvaliteta života).- U: Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 107-115. - (Biblioteka Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; br. 1)

703.

KATUNARIĆ, Vjeran. Politika, etnoreligioznost i autoritarnost : Hrvatska i Jugoslavija. - U: Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj : zbornik radova. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 93-106. - (Biblioteka Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; br. 1)

704.

KATUNARIĆ, Vjeran. Dimenzije etničke distance u Hrvatskoj. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 129-139. - (Edicije IDIS-a)

705.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Digitalna nejednakost. - Sociologija i prostor, vol. 45 (2007) , br. 2 (176), str. 165-182.

706.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Sociologijski aspekti pripadnosti narodu i/ili naciji. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 81-100. - (Edicije IDIS-a) 303


Selektivna bibliografija radova...

707.

LAZIĆ, Mladen. Društvene promene u starom Peruu : istorijsko istraživanje principa ekonomskog determinizma na društvu Inka : magistarski rad. - Beograd : Filozofski fakultet Univerziteta, 1977. - 2, 144 str.

708.

LAZIĆ, Mladen. Društveni položaj : posredovanje između klasnog i stratifikacijskog pristupa. - Sociologija, vol. 29 (1987), br. 3, str. 395-409.

709.

LAZIĆ, Mladen. Društveni položaji u jugoslovenskom društvu. - Nissa, vol. 19 (1990), br. 1-2, str. 197-227.

710.

LAZIĆ, Mladen. Kako razbiti politički monopol. - Sociologija, vol. 32 (1990), br. 4, str. 573-575.

711.

LAZIĆ, Mladen. Ka tipologiji klasne svesti radništva u socijalizmu. - Kulturni radnik, vol. 34 (1981), br. 4, str. 54-74.

712.

LAZIĆ, Mladen. Mobilnost i homogenizacija vladajuće klase u Hrvatskoj. - Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 57-86.

713.

LAZIĆ, Mladen. Nacionalna pripadnost i društvena pokretljivost. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 23-43. - (Edicije IDIS-a)

714.

LAZIĆ, Mladen. Način proizvodnje i klasna struktura »realnog socijalizma« : nacrt za proučavanje. - U: Suvremeno društvo i sociologija : zbornik radova sa skupa Proturječja i razvojni problemi suvremenog jugoslavenskog društva. - Zagreb : Globus : Filozofski fakultet, 1986. - Str. 303-317. - (Posebna izdanja); Kulturni radnik, vol. 32 (1979), br. 4, str. 28-35.

715.

LAZIĆ, Mladen. O problemima klasne reprodukcije (vertikalne pokretljivosti) u jugoslovenskom društvu. - Sociološki pregled, vol. 20 (1986), br. 1-2, str. 131145.

716.

LAZIĆ, Mladen. Pluralizam ili jedinstvo samoupravnih interesa. - Kulturni radnik, vol. 31 (1978), br. 2, str. 22-37.

717.

LAZIĆ, Mladen. Problemi klasne homogenizacije u socijalizmu. - U: Stratifikacijske analize sodobnih družb : zbornik / urednik Vojko Antončič. - Ljubljana : Slovensko sociološko društvo, 1988. - Str. 99-119.

718.

LAZIĆ, Mladen. Reprodukcija društvenih grupa u SR Hrvatskoj. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1986. - 212 str. - (Studije i izvještaji)

719.

LAZIĆ, Mladen. Statusna konzistencija kao element klasne homogenizacije u socijalizmu. - Sociologija, vol. 30 (1988), br. 1, str. 17-39.

720.

LAZIĆ, Mladen. Statusna konzistencija : komparativna perspektiva. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 3, str. 315-330

304


Selektivna bibliografija radova...

721.

LAZIĆ, Mladen. Statusna konzistencija u jugoslovenskom društvu. - U: Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 45-67. - (Biblioteka Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; br. 1)

722.

LAZIĆ, Mladen. Teorijski i empirijski pristup društvenim odnosima. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 61-72.

723.

LAZIĆ, Mladen. Teorijsko-hipotetički okvir za istraživanje klasne reprodukcije jugoslovenskog društva. - U: Socijalna struktura : zbornik radova / ur. Rade Kalanj, Željka Šporer. - Zagreb : Sociološko društvo Hrvatske, 1986. - Str. 71-114. - (Biblioteka Revije za sociologiju ; 2)

724.

LAZIĆ, Mladen. Zatočenici komandne ekonomije : direktorski sloj u vreme raspadanja realsocijalističkog sistema. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 1-2, str. 99-112.

725.

MILINKOVIĆ, Bosiljka. Bibliografija radova o socijalnoj strukturi i kvaliteti života. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - VII, 321 str.- (Biblioteka projekta Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; knj. 2)

726.

OSNOVNA obilježja igrača i vrste igara na sreću / ur. Štefica Bahtijarević. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 183 str. - (Edicije IDIS-a)

727.

POLOŽAJ naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti / ur. Mladen Lazić. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 302 str. - (Edicije IDIS-a)

728.

PUSIĆ, Eugen. Ekskurs o interesu : studijska grupa »Čovjek i sistem«. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - 47 str. - (Poseban svezak edicije Čovjek i sistem)

729.

ROKSANDIĆ, Drago. Srbi u Hrvatskoj : pitanja o pola stoljeća povijesti : 1941-1990. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 11-21. (Edicije IDIS-a)

730.

SOCIJALNA struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj : zbornik radova / ur. Vladimir Lay. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 3, 115 str. (Biblioteka Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; knj. 1)

731.

STOJKOVIĆ, Andreja. Kako je počelo : o ruskoj inteligenciji i francuskim intelektualcima. - Revija za sociologiju, vol. 17 (1987), br. 3-4, str. 3-14.

732.

SUPEK, Rudi. Indeks socijalne ekspanzije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1967. - 29 str.

733.

SUPEK, Rudi ; MARTIĆ, Mirko. Structures de l’enseignement et categories en Yugoslavie. – U: Education, développement et démocratie. – Paris : Centre de sociologie européenne, 1967. - Str. 79-106.

305


Selektivna bibliografija radova...

734.

ŽUPANČIĆ, Milan. Osvrt na neka teorijska određenja društvene nejednakosti. - Naše teme, vol. 16 (1972), br. 3, str. 497-511.

6.2. Društveni razvoj 735.

ČALDAROVIĆ, Ognjen. Ljudski faktor, energetski problemi i zaštita životne sredine u razvojnoj perspektivi. - U: Sociološki faktori razvoja. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 199-222. - (Znanstvene osnove dugoročnog društvenoekonomskog razvoja Hrvatske)

736.

DOMAZET, Mladen; DOLENEC, Danijela; ANČIĆ, Branko. We need to change : mapping Croatia’s potential for sustainable development. - Zagreb : Heinrich Boell Stiftung, 2012. – 64 str.

737.

HODŽIĆ, Alija. Tragovi pored puta : sociološki fragmenti o procesu modernizacije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2008. – 231 str. – (Biblioteka Znanost i društvo ; 26)

738.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Razvoj i moć. - U: Osnovni društveni aspekti dugoročnog razvoja SR Hrvatske : II dio : upravno-politički sistem, društveno-političke organizacije i razvoj. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - Str. 104-117.

739.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Razvoj i odlučivanje. - U: Sociološki faktori razvoja. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 77-94. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

740.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Tranzicija i modernizacija. - Sociologija, vol. 44 (2002), br. 2, str. 161-174.

741.

LAY, Vladimir. Koncept održivog razvoja : neke pretpostavke ostvarivanja. - Socijalna ekologija, vol. 2 (1993), br. 3, str. 377-388.

742.

LAY, Vladimir. Obrazovanje za održivi razvoj : prilozi konceptualizaciji ulaganja u promjenu razvojnog horizonta. - U: Sociološki ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja - Zagreb, 1994. - Str. 55-68.

743.

LAY, Vladimir. Održivi razvitak i društvene promjene : prilozi rekonceptualizaciji današnjeg tipa razvitka. - Socijalna ekologija, vol. 1 (1992), br. 1, str. 1-18.

744.

LAZIĆ, Mladen. Globalni socijalistički sistem i društveni razvoj. - U: Sociološki faktori razvoja. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 15-43. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

745.

LAŽNJAK, Jasminka. The concept of sustainability in the social sciences (sociology and social ecology in Croatia). – U: Dubrovnik Conference on Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems, June 2 - 7 2002, Dubrovnik / [chief editor Neven Duić]. - Zagreb : Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, 2009.

306


Selektivna bibliografija radova...

746.

LJUDSKI faktor u dugoročnom društveno-ekonomskom razvoju SR Hrvatske / red. Vladimir Lay. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1986. - 82 str. (Projekt: Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SR Hrvatske do 2010. godine)

747.

LJUDSKI faktor u dugoročnom društveno-ekonomskom razvoju Hrvatske : sintezna studija / pripremili Stanislav Antić, Mladen Lazić … [et al.] ; red. Štefica Bahtijarević. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - IX, 130 str. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

748.

OSNOVNI društveni aspekti dugoročnog razvoja / Silvano Bolčić, Mata Bošnjaković..., Alija Hodžić, Mladen Lazić … [et al.] ; koordinator Vladimir Lay. - Zagreb : Republička zajednica za znanstveni rad SR Hrvatske : Republički zavod za društveno planiranje, 1984. - XII, 332 str. - (Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SRH ; 25)

749.

OSNOVNI društveni aspekti dugoročnog razvoja SR Hrvatske : 1. dio : strategije i indikatori društvenog razvoja / Duško Sekulić, Mladen Lazić, Silvano Bolčić, Katarina Tomaševski ; koordinator Vladimir Lay. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - 275 str. - (Studije i izvještaji)

750.

OSNOVNI društveni aspekti dugoročnog razvoja SR Hrvatske : 2. dio : upravnopolitički sistem, društveno-političke organizacije i razvoj / Eugen Pusić, Stipe Ivanišević, Josip Kregar, Željko Pavić, Milan Ramljak, Ivan Šimonović, Mirjana Kasapović, Branko Krištofić ; koordinator Vladimir Lay. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - 2, 117 str. - (Studije i izvještaji)

751.

OSNOVNI društveni aspekti dugoročnog razvoja SR Hrvatske : 3. dio : ljudski faktor, društvene vrednote, društvena svijest i razvoj / Krešimir Ozanić, Alija Hodžić, Mladen Lazić ; koordinator Vladimir Lay. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - 118 str. - (Studije i izvještaji)

752.

OSNOVNI društveni aspekti dugoročnog razvoja SR Hrvatske : 4. dio : društvene djelatnosti i razvoj : razvoj društvenih djelatnosti / Miroslav Tuđman, Mata Bošnjaković, Krunoslav Leko, Slobodan Drakulić, Antun Petak ; koordinator Vladimir Lay. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - 2, 236 str. - (Studije i izvještaji)

753.

PETAK, Antun. Pristup regionalnim diferencijacijama na Osmom znanstvenostručnom savjetovanju sociologa Jugoslavije. - Revija za sociologiju, vol. 4 (1974), br. 2-3, str. 87-97.

754.

SEKULIĆ, Duško. Samoupravni društveno-ekonomski odnosi i razvoj. - U: Sociološki faktori razvoja. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 45-75. (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

755.

SEKULIĆ, Duško. Suvremeni pristup društvenom razvoju. - U: Sociološki faktori razvoja. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 1-14. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

756.

SOCIOLOŠKI faktori razvoja / Ognjen Čaldarović, Alija Hodžić, Vlasta Ilišin, Nada Kerovec, Branimir Krištofić, Mladen Lazić, Furio Radin, Duško Sekulić, Milan Župančić ; red. Mladen Lazić. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta … [et al.], 1990. - VIII, 222 str. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske) 307


Selektivna bibliografija radova...

757.

ŽUPANČIĆ, Milan. Teorija društvene promjene i modernizacije. - Naše teme, vol. 13 (1969), br. 11, str. 1829-1843.

6.3. Društvene vrednote 758.

ČALDAROVIĆ, Mladen. Odnos vrednota i pojedinih oblika društvene svijesti. – Revija za sociologiju¸ vol. 8 (1978), br. 1-2, str. 16-28.

759.

DRUŠTVENI procesi i društvene vrednote / Mladen Čaldarović, Antun Petak, Dunja Rihtman, Veljko Rus, Rudi Supek ; red. Rudi Supek. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - 228 str.

760.

HODŽIĆ, Alija. Društvene vrednote i razvoj. - U: Ljudski faktor, društvene vrednote, društvena svijest i razvoj. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - Str. 87-103; također u: Osnovni društveni aspekti dugoročnog razvoja. - Zagreb : Republička zajednica za znanstveni rad SR Hrvatske : Republički zavod za društveno planiranje, 1984. - Str. 163-172.

761.

HODŽIĆ, Alija. Vrijednosne orijentacije društvenih grupa. - Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 67-73.

762.

LABUS, Mladen. Društvene vrednote i religioznost. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 4 (170), str. 837-853.

763.

LABUS, Mladen. Vrijednosne orijentacije i religioznost. - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 2 (168), str. 383-408.

764.

LABUS, Mladen. Vrijednosne orijentacije u hrvatskom društvu. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 169-204.

765.

LABUS, Mladen. Vrijednosti u hrvatskom društvu. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), supplement 1-2 (147-148), str. 139-168.

766.

MAGDALENIĆ, Ivan. Mišljenja seljaka-radnika i radnika bez poljoprivrednog posjeda o najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske. - Sociologija sela, vol. 40 (2002), br. 3-4 (157-158), str. 527-543.

767.

PETAK, Antun. Aksiologija i kreologija kao predmet simpozija Sociološkog društva Hrvatske i tematskog broja. - Revija za sociologiju, vol. 6 (1976), br. l, str. 3-6.

768.

PETAK, Antun. Društveni procesi i društvene vrednote, II. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - 120 str.

769.

PETAK, Antun. Društveni procesi i vrednote mladih. - U: Marksizam i marksističko obrazovanje danas : zbornik / ur. Vladimir Podrebarac. - Zagreb : Centar za društvene djelatnosti omladine Republičke konferencije SSOH, 1973. - Str. 91-104.

308


Selektivna bibliografija radova...

770.

PETAK, Antun. Homogenizacija sistema vrijednosti u suvremenom jugoslavenskom društvu. - U: Tradicionalne i suvremene vrednote u jugoslavenskom društvu : Simpozij SDH, Opatija, 23-24. veljače 1978. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - Str. 71-92.

771.

PETAK, Antun. Pristup analizi društvenih vrednota našega revolucionarnog omladinskog pokreta. - U: Društveni procesi i društvene vrednote. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - Str. 129-228.

772.

PETAK, Antun. Sistemi vrijednosti u konkretnoj socio-psihološkoj svijesti. - Revija za sociologiju, vol. 6 (1976), br. 1, str. 16-30.

773.

PETAK, Antun. Vrijednosne orijentacije kao zadatak i problem sociologije. - Naše teme, vol. 22 (1978), br. 11, str. 2536-2550.

774.

PETKOVIĆ, Stanko. Vrijednosne orijentacije prema društvenim promjenama. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1977. - 187 str.

775.

PRILOZI izučavanju vrednota u jugoslavenskom društvu / Štefica Bahtijarević, Snježana Čolić, Nikola Dugandžija, Ruža First-Dilić, Alija Hodžić ; red. Antun Petak. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - 77 str. - (Studije i izvještaji)

776.

RADIN, Furio. Sustavi vrijednosti. - U: Ogledi o omladini osamdesetih. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 21-60. - (Edicije IDIS-a)

777.

RADIN, Furio. Svijet vrijednosti zagrebačkih studenata. - U: Društveni profil zagrebačkih studenata krajem osamdesetih. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 41-57. - (Edicije IDIS-a)

778.

RADIN, Furio. Vrijednosti mladih Hrvata. – U: Mladi : problem ili resurs. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2007. - Str. 137-155.

779.

SEKULIĆ, Duško. Vrijednosno-ideološke orijentacije kao predznak i posljedica društvenih promjena. - Politička misao, vol. 48 (2011), br. 3, str. 35-64.

780.

SEKULIĆ, Duško. Vrijednosti i društvene promjene. - Izgradnja institucija : etika i korupcija / Josip Kregar … [et al.]. - Zagreb : Pravni fakultet u Zagrebu, 2010. - Str. 131-156.

781.

SUPEK, Rudi. Moć i čovječnost. – Vidik, vol. 16 (1969), br. 15, str. 11-14.

782.

ŠTIMAC, Helena. O pojmu samoostvarenja u radu. - U: Sociološko istraživanje mladih i problemi obrazovanja 1. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 95-103. - (Edicije IDIS-a)

783.

ŠTIMAC, Helena. Prilog istraživanju radnih vrijednosti mladih. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), br. 3-4, str. 437-449.

784.

ŠTIMAC, Helena. Radne vrijednosti mladih : prilog određenju pojma samoostvarenja u radu : magistarski rad. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, Odsjek za sociologiju, 1993. - 140 str. 309


Selektivna bibliografija radova...

785.

TRADICIONALNE i suvremene vrednote u jugoslavenskom društvu. Simpozij Sociološkog društva Hrvatske, Opatija, 23-24. veljače 1978. : zbornik referata / Milan Benc, Nikola Dugandžija, Ruža First-Dilić, Josip Herceg, Alija Hodžić, Antun Petak, Dušica Seferagić ; ur. Antun Petak. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - 116 str.

6.4. Društveno-ekonomski problemi 6.4.1. Rad. Poduzetništvo. Industrijska sociologija 786.

BOLČIĆ, Silvano ; OBRADOVIĆ, Josip. Sistem proizvodnih organizacija : radni materijali. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1974. - 87 str. (Čovjek i sistem ; sv. 6)

787.

ČENGIĆ, Drago. Korporacijsko upravljanje u srednjoj i istočnoj Europi. Privatizacija, vol. 2 (1996), br. 23, str. 45-58.

788.

ČENGIĆ, Drago. Kreativnost i organizacija. - Privatizacija, vol. 3 (1997), br. 34, str. 82-93.

789.

ČENGIĆ, Drago. Mala poduzeća i oglašivanje. - Računovodstvo, revizija i financije, vol. 5 (1995), br. 11, str. 1988-1992.

790.

ČENGIĆ, Drago. Manageri i privatizacija. - Poduzetništvo, vol. 3 (1993), br. 8, str. 38-42.

791.

ČENGIĆ, Drago. Manageri i privatizacija : sociološki aspekti preuzimanja poduzeća. – Zagreb : Alinea, 1995. – 185 str. – (Biblioteka Management ; kolo 1 : knj. 5)

792.

ČENGIĆ, Drago. Manageri i privatizacija : sociološki aspekti preuzimanja poduzeća : doktorska disertacija. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1994. – 277, [16] str.

793.

ČENGIĆ, Drago. Međunarodna iskustva poduzetništva i samozapošljavanja. Računovodstvo, revizija i financije, vol. 6 (1996), br. 2, str. 443-447.

794.

ČENGIĆ, Drago. Menadžeri i privatizacija : neki rezultati empirijskog istraživanja. U: Sociološki ogledi : zbornik radova uz 30. obljetnicu Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 1994. - Str. 145-161.

795.

ČENGIĆ, Drago. Menadžersko preuzimanje kao oruđe restrukturiranja poduzeća. Privatizacija, vol. 3 (1997), br. 26, str. 42-49.

796.

ČENGIĆ, Drago. Menadžersko viđenje poduzetnika. – Poduzetništvo, vol. 4 (1994), br. 10, str. 37-41.

797.

ČENGIĆ, Drago. Obrtnici i poduzetništvo : kako do razvoja : analiza slučajeva uspješnih radnji i poduzeća u zagrebačkoj regiji. - U: Kako do uspješnog poduzeća / ur. Drago Čengić. - Zagreb : Croman, 1992. - Str. 237-247.

310


Selektivna bibliografija radova...

798.

ČENGIĆ, Drago. Percepcija poslovno-razvojnih orijentacija i stavovi prema inovativnom radu u industriji Hrvatske. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 31-47.

799.

ČENGIĆ, Drago. Podjela rada i doživljaj rada. - U: Kraj inovacijske iluzije? : društveni okviri tehnološkog stvaralaštva / Drago Čengić … [et al.]. - Zagreb : Radna zajednica Republičke konferencije SSOH, 1990. - Str. 81-121. - (Istraživanja ; 24)

800.

ČENGIĆ, Drago. Privatisation and management buy-out : the example of Croatia. - Communist Economies & Economic Transformation, vol. 8 (1996), br. 4, str. 549-564.

801.

ČENGIĆ, Drago. Procesi racionalizacije i tehnološka modernizacija hrvatskih poduzeća. – U: U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja : studije o istraživačima i menadžerima. - Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2000. - Str. 189-231.

802.

ČENGIĆ, Drago. Sociologija i poduzetništvo. - Revija za sociologiju, vol. 23 (1992), br. 1-2, str. 11-16.

803.

ČENGIĆ, Drago. Timski rad : put do učinkovitosti. - Računovodstvo, revizija i financije, vol. 5 (1995), br. 10, str. 1800-1805.

804.

ČENGIĆ, Drago. Trgovačka društva i komunikacijski izazovi. - Računovodstvo, revizija i financije, vol. 5 (1995), br. 9, str. 1634-1639.

805.

ČENGIĆ, Drago. U potrazi za »najboljim modelom« korporacijskog upravljanja. Privatizacija, vol. 2 (1996), br. 18, str. 35-43.

806.

ČENGIĆ, Drago ; JOKIĆ, Božena. Management i poduzetništvo : odabir iz raspoložive literature. - Revija za sociologiju, vol. 23 (1992), br. 1-2, str. 65-73.

807.

GOLČIĆ, Josip. Analiza strukture utjecaja u samoupravnom odlučivanju u Brodogradilištu »3. maj« Rijeka : monografija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1970. - II, 74 str.

808.

HODŽIĆ, Alija. Fleksibilizacija radnog procesa? . - Sociologija sela, vol. 43 (2005), br. 3 (169), str. 555-569.

809.

KEROVEC, Nada. Nezaposlenost kao ograničavajući faktor razvoja. - U: Sociološki faktori razvoja. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske … [et al.], 1990. - Str. 171-197. (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

810.

KRIŠTOFIĆ, Branko. Društvene grupe i zadovoljstvo poslom. - Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 31-40.

811.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Empirijska istraživanja distribucije moći u jugoslavenskim radnim organizacijama : magistarski rad. - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, 1991. - 167 str.

311


Selektivna bibliografija radova...

812.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Menadžeri i uspješnost poslovanja poduzeća : skica mogućih istraživačkih problema. - U: U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja : studije o istraživačima i menadžerima. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2000. - Str. 233-253.

813.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Moć i mjerenje : bilježenja uz instrumentarij industrijske sociologije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - 104 str. (Biblioteka projekta Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; knj. 3)

814.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Moć i mjerenje : bilježenja uz instrumentarij industrijske sociologije. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), supplement 1-2, str. 49-60.

815.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. »Povijest« aktualne krize. - Naša knjiga, 1986, br. 17-18, str. 50-51.

816.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Pristupi istraživanju distribucije moći u radnim organizacijama. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. - 60 str.

817.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Privatizacija i radna snaga. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 3, str. 331-345.

818.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Privatization, work, surveillance. - U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. - Str. 43-58.

819.

KRIŠTOFIĆ, Branko. Radni uvjeti društvenih grupa. - U: Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 69-92. - (Biblioteka Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; knj. 1)

820.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Samoupravljanje između nasilne i stimulativne moći. Kulturni radnik, vol. 42 (1989), br. 6, str. 13-18.

821.

KRIŠTOFIĆ, Branimir. Who is running Croatian enterprises? - Post-Communist Economies, vol. 11 (1999), br. 4, str. 503-517.

822.

LAZIĆ, Mladen. Kapitalizam u evoluciji. – Beograd : Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije ; Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1988. - 225 str. (Biblioteka Izazovi)

823.

LAZIĆ, Mladen. Mogućnost tržišta u socijalizmu. - Zbornik Trećeg programa RadioZagreba, 1988, br. 19, str. 31-38.

824.

LAZIĆ, Mladen. O »zakonu« opadanja prosečne profitne stope. - Kulturni radnik, vol. 31 (1978), br. 6, str. 3-19.

825.

LAZIĆ, Mladen. Pojam proizvodnog rada : kritičko ispitivanje. - Kulturni radnik, vol. 35 (1982), br. 4, str. 16-33.

312


Selektivna bibliografija radova...

826.

LAZIĆ, Mladen. Procesi podruštvljavanja u kasnom kapitalizmu (SAD). - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1984. - II, 398 str. - (Studije i izvještaji) (Doktorska disertacija što ju je autor pod istim naslovom i iste godine obranio na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.)

827.

LAZIĆ, Mladen. Radništvo i samoupravljanje : donošenje odluka u radnim organizacijama : klasna svest radništva / predgovor Antun Petak. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1981. - 347, XVI str. - (Studije i izvještaji)

828.

MILOSAVLJEVIĆ, Branko. Strukture diskusija na sjednicama Radničkog savjeta radnika Željezne rude Ljubija. – Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1970. – II, 47 str. – (Struktura utjecaja u Radničkom savjetu u nekim poduzećima u Jugoslaviji ; monografija 1)

829.

OBRADOVIĆ, Josip. Faktorska struktura participacije. – Sociologija, vol. 17 (1975), br. 4, str. 609-627.

830.

OBRADOVIĆ, Josip. Participacija i motivacija u radničkom samoupravljanju s obzirom na tehnološki nivo proizvodnje. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1967. - 221, XXI str.

831.

OBRADOVIĆ, Josip. Participacija : rezultati istraživanja i teoretski model. – Revija za sociologiju, vol. 4 (1974), br. 1, str. 29-54.

832.

OBRADOVIĆ, Josip. Sociologija donošenja odluka u privrednim organizacijama. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, OOUR Centar za društvena istraživanja, 1974. - IV, 122 str.

833.

OBRADOVIĆ, Josip. Utjecaj veličine organizacije na strukturu odlučivanja i ponašanja pojedinaca u procesu donošenja odluke. – Sociologija, vol. 19 (1977), br. 4, str. 559-596.

834.

PARTICIPATION and Self-Management : First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 - 17. 12. 1972. : Vol. 1 : Prva međunarodna konferencija o participaciji i samoupravljanju / ed. Eugen Pusić. Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research, 1972. - 199 str.

835.

PARTICIPATION and Self-Management : First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 - 17. 12. 1972. : Vol. 2 : participation and self-management / ed. Eugen Pusić. - Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research, 1972. - 119 str.

836.

PARTICIPATION and Self-Management : First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 - 17. 12. 1972. : Vol. 3 : participation and self-management : workers’ movement and workers’ control / ed. Eugen Pusić. - Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research, 1973. - 177 str.

313


Selektivna bibliografija radova...

837.

PARTICIPATION and Self-Management : First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 - 17. 12. 1972. : Vol. 4 : participation and self-management : hierarchical organizatons / ed. Eugen Pusić. Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research, 1973. - 260 str.

838.

PARTICIPATION and Self-Management : First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 - 17. 12. 1972. : Vol. 5 : participation and self-management : social system and participation / ed. Eugen Pusić. - Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research, 1973. - 215 str.

839.

PARTICIPATION and Self-Management : First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 - 17. 12. 1972. : Vol. 6 : participation and self-management : Yugoslav experiment in self-management / ed. Eugen Pusić. - Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research, 1973. - 220 str.

840.

PETAK, Antun. Doprinos izučavanju procesa donošenja odluka u privrednim organizacijama. - U: Sociologija donošenja odluka u privrednim organizacijama. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978, sv. 2. - Str. 5-12. - (Studije i izvještaji)

841.

PETAK, Antun. Koncepcija neposredne slobodne razmjene rada i njena primjena. - U: Analiza stanja i stupnja razvoja primjene instituta neposredne slobodne razmjene rada između privrede i drugih djelatnosti / red. Antun Petak. - Zagreb : Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske, 1987. - Str. 6-29.

842.

PETAK, Antun. Motivi zapošljavanja u inozemstvu. - Naše teme, vol. 13 (1969), br. 3, str. 395-418.

843.

PETAK, Antun. Smisao i razvoj koncepcije radničkog samoupravljanja. - Zbornik Trećeg programa Radio-Zagreb, 1979, sv. 3, str. 3-44.

844.

PETAK, Antun. Temeljna proizvodna jedinica jugoslavenskog društvenog sistema između poduzeća i zajednice. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - 170 str.

845.

PETROVIĆ, Nikola. Agrokor : između političkog kapitalizma i ekonomskog liberalizma. – U: Kapitalizam i socijalna integracija / urednik Drago Čengić. - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2008. - Str. 89-111.

846.

PSIHOLOGIJA i sociologija organizacije / priredio Josip Obradović. – Zagreb : Školska knjiga, 1982. – XV, 440 str.

847.

PUSIĆ, Eugen. Participation and multidimensional development of complexity. – U: First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 17. 12. 1972. Vol. 1 / ed. Eugen Pusić. - Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research … [et al.], 1972. - Str. 174-199.

848.

RUS, Veljko. Radna organizacija kao otvoreni sistem. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1974. - 95 str. - (Čovjek i sistem ; sv. 7)

314


Selektivna bibliografija radova...

849.

SOCIOLOGIJA donošenja odluka u privrednim organizacijama, sv. 2 / Josip Obradović, Božidar Perharić, Boris Pintar, Duško Sekulić ; red. Josip Obradović. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - 170 str. - (Studije i izvještaji)

850.

STUDIJSKA grupa »Sistem i čovjek« : uvodna izlaganja i diskusije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1973. - 469 str. - (Sistem i čovjek ; sv. 4)

851.

SUPEK, Rudi. Automatizacija i radnička klasa. – Zagreb : Centar za dokumentaciju i informaciju o radničkom pokretu Božidar Adžija, 1965. – 116 str.

852.

SUPEK, Rudi. Četiri tipa proizvodne organizacije. - U: Studijska grupa za izučavanje društvenog sistema : uvodna izlaganja i diskusije, sv. 3. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - Str. 143-166.

853.

SUPEK, Rudi. Longitudinalno istraživanje strukture utjecaja u radničkom samoupravljanju : studijski projekt. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1969. - 47 str.

854.

SUPEK, Rudi. Osnivanje istraživačkog komiteta za participaciju, radničku kontrolu i samoupravljanje u internacionalnoj sociološkoj asocijaciji (ISA). – Sociologija, vol. 21 (1979), br. 4, str. 489-493.

855.

SUPEK, Rudi. Participacija, radnička kontrola i samoupravljanje : prilog povijesnom kontinuitetu jedne ideje. – Zagreb : Naprijed, 1974. – 204 str. – (Biblioteka Naprijed)

856.

SUPEK, Rudi. Sociološko istraživanje radničkog samoupravljanja : program, teorijske i metodološke pretpostavke istraživanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1968. - 149 str.

857.

SUPEK, Rudi. Two types of self-management organization and technological progress. - U: First International Conference on Participation and Self-Management, Dubrovnik, 13 - 17. 12. 1972. : vol. 1 / ed. Eugen Pusić. - Zagreb : University of Zagreb, The Institute for Social Research, 1972. - Str. 150-174.

858.

ŠTIMAC, Helena. Nezaposlenost i diskriminacija. - U: Ogledi o omladini osamdesetih. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 151-177. - (Edicije IDIS-a)

859.

ŠTIMAC, Helena. On the concept of self-realization through work. - U: Croatian Society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. - Str. 97-108.

860.

UZELAC, Spase. Priručna bibliografija radova o samoupravljanju : jugoslavenski autori. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1980. - 50 str. - (Studije i izvještaji)

861.

ZVONAREVIĆ, Mladen ; SPITEK, Vlasta. Problemi samoupravljanja i informiranosti u poduzeću »Nikola Tesla« : sažetak i zaključci istraživanja. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1974. - 51 str. 315


Selektivna bibliografija radova...

6.4.2. Životni standard. Kvaliteta života 862.

HODŽIĆ, Alija. Društvena struktura i kvaliteta života. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 3, str. 419-426.

863.

HODŽIĆ, Alija. Stambene prilike : jedan kriterij za ocjenu stupnja urbaniziranosti. - U: Sociološka studija Sesveta. - Zagreb : Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta, 1976. - Str. 35-55.

864.

HODŽIĆ, Alija. Standard seoskih domaćinstava. - U: Socijalno-demografske promjene u selu i poljoprivredi SR Hrvatske. - Zagreb : Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1984. - Str. 49-56. - (Edicija RKPŠ ; 11)

865.

HODŽIĆ, Alija. Životni standard anketiranih domaćinstava. - U: Društveni položaj Roma u SR Hrvatskoj : analitička informacija. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1985. - Str. 43-55; Sociologija sela, vol. 23 (1985), br. 87-90, str. 27-34.

866.

HODŽIĆ, Alija. Životni standard seoskog stanovništva. - Sociologija sela, vol. 26 (1988), br. 99-100, str. 89-99.

867.

LAY, Vladimir. Kvaliteta života društvenih slojeva u Hrvatskoj : socijalno strukturiranje blagostanja. - U: Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj : zbornik radova. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 1-44. - (Biblioteka Socijalna struktura i kvaliteta života u Hrvatskoj ; br. 1)

868.

LAY, Vladimir. Kvalitet svakidašnjeg života društvenih grupa : neki osnovni materijalni pokazatelji. - Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 19-29.

869.

LAY, Vladimir. Kvaliteta života stanovništva Hrvatske. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 3, str. 297-314.

870.

LAY, Vladimir. Neki elementi kvalitete života i nacionalna pripadnost. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 61-69. - (Edicije IDIS-a)

871.

LAY, Vladimir. Quality of life of the population of Croatia. - U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. - Str. 9-29.

872.

LAY, Vladimir. Socijalna ugroženost i socijalno raslojavanje : prilog istraživanju donjih razina kvaliteta svakidašnjeg života. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 89-105.

873.

LAY, Vladimir ; BOGDANOVIĆ, Sava: Tko su i kako danas žive stanari stanova solidarnosti. - Kulturni radnik, vol. 36 (1983), br. 3, str. 1-23.

874.

LAY, Vladimir ; SEFERAGIĆ, Dušica. Uvjeti života, problemi i potrebe stanovnika Zagreba : pregled rezultata socioloških istraživanja u razdoblju 1970-1981. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1983. - 41 str.

316


Selektivna bibliografija radova...

875.

MILAK, Zdravko. Studentski standard i uloga Studentskog centra. - U: Društveni profil zagrebačkih studenata krajem osamdesetih. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 125-155. - (Edicije IDIS-a)

876.

PERKOVIĆ, Zorislav ; SEFERAGIĆ, Dušica. Croatia. - U: Housing policy in Europe / ed. Paul Balchin. – London ; New York : Routledge, 1996. - Str. 314-321.

877.

PETAK, Antun. Marginalije uz studentski standard. - Studentski list, 1973, br. 17-18 (od 19. VI.), str. 8-11.

878.

POPOVSKI, Vesna. Ishrana i zdravlje u gradu i selu. - U: Promjene u svakodnevnom životu sela i grada : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 105-134. - (Edicije IDIS-a)

879.

POPOVSKI, Vesna ; SEFERAGIĆ, Dušica ; STOJKOVIĆ, Andreja. Kvaliteta života društvenih grupa u prostoru. - U: Sociokulturne karakteristike i procesi u prostoru : uvod u teorijsko-hipotetski okvir. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1989. - Str. 15-78. - (Studije i izvještaji)

880.

POTROŠNJA i životni standard / Ivan Cifrić,… Vladimir Lay,… Dušica Seferagić, Andreja Stojković ; red. Vladimir Lay, Berislav Šefer, Josip Štahan. - Zagreb : SIZ znanosti Hrvatske : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta … [et al.], 1990. - VIII, 211 str. - (Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske)

881.

SEFERAGIĆ, Dušica. Housing sociology in question, a critical approach. – U: Housing sociology and societal change / eds. Judith Allen, Ivor Ambrose, Ewa KaltenbergKwiatkowska. - Warszaw : Centre for Social Sciences, Warszaw University of Technology, 1996. - Str. 15-17. - (CIB Proceedings Publication ; 189)

882.

SEFERAGIĆ, Dušica. Housing quality : two faces of the same coin. – U: The twin pursuits of satisfactory housing and housing satisfaction : forging links between societal, institutional and individual perspectives / eds. Austin J. Jaffe, Ivor Ambrose, Katrin Paadam. - Tallinn : International Council for Building Research Studies and Documentation : Tallinn Technical University, 1999. - Str. 179-185. – (CIB Proceedings Publication ; 212)

883.

SEFERAGIĆ, Dušica. Kvaliteta stanovanja u gradovima i selima Hrvatske i uže Srbije. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 3, str. 361-371.

884.

SEFERAGIĆ, Dušica. Kvaliteta stanovanja u republikama bivše Jugoslavije. - Revija za sociologiju, vol. 23 (1992), br. 3-4, str. 193-207.

885.

SEFERAGIĆ, Dušica. Kvaliteta svakodnevnog življenja u prostoru. - Prostor, vol. 1 (1993), br. 2-4, str. 223-235.

886.

SEFERAGIĆ, Dušica. Kvaliteta življenja u selu u tranziciji. - Sociologija sela, vol. 38 (2000), br. 1-2 (147-148), str. 109-149.

887.

SEFERAGIĆ, Dušica. New understanding of rural and urban housing quality. Sociologija sela, vol. 37 (1999), br. 4 (146), str. 347-363.

317


Selektivna bibliografija radova...

888.

SEFERAGIĆ, Dušica. Privatisation of housing in Croatia. – U: Transitonal housing systems / eds. Timo Tanninen, Ivor Ambrose, Ola Siksio. – Dessau : CIB, Bauhaus, 1994. - Str. 61-71.

889.

SEFERAGIĆ, Dušica. Razlike u stanovanju između grada i sela. - U: Promjene u svakodnevnom životu sela i grada : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 135-159. - (Edicije IDIS-a)

890.

SEFERAGIĆ, Dušica. Standard stanovanja i kvaliteta života. - U: Stambena politika i stambene potrebe / Gojko Bežovan … [et al.]. - Zagreb : Radničke novine, 1987. - Str. 41-61. - (Biblioteka Iskustva ; kolo 2 : knj. 1)

891.

SEFERAGIĆ, Dušica ; POPOVSKI, Vesna. Kvaliteta života kao cilj društvenog razvoja. - Revija za sociologiju, vol. 20 (1989), suplement 1-2, str. 73-87.

892.

STOJKOVIĆ, Andreja. Materijalni položaj i nacionalna pripadnost. - U: Položaj naroda i međunacionalni odnosi u Hrvatskoj : sociologijski i demografski aspekti. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 45-60. - (Edicije IDIS-a)

893.

SVIRČIĆ GOTOVAC, Anđelina. Kvaliteta stanovanja u mreži naselja Hrvatske. Sociologija sela, vol. 44 (2006), br. 1 (171), str. 105-127.

894.

SVIRČIĆ GOTOVAC, Anđelina ; ZLATAR, Jelena. Prehrana i zdravlje kao elementi kvalitete života u mreži naselja Hrvatske. - Sociologija i prostor, vol. 45 (2007), br. 1 (175), str. 29-61.

895.

ŠTAMBUK, Maja. O stambenim prilikama mlađih znanstvenih radnika. - U: Inteligencija i moderno društvo : zbornik radova / ur. Rade Kalanj, Željka Šporer. Zagreb : Sociološko društvo Hrvatske, 1986. - Str. 179-185. - (Biblioteka Revije za sociologiju ; knj. 1)

896.

ŠTAMBUK, Maja. Radni i životni uvjeti mlađih znanstvenih radnika. - U: Mladi znanstveni radnici u središnjoj Hrvatskoj : studija / Ivan Cifrić … [et al.]. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1987. - Str. 104-163.

897.

ŠTAMBUK, Maja. Životni i radni uvjeti mladih znanstvenih radnika. - U: Društveni položaj asistenata u SR Hrvatskoj / Ivan Cifrić … [et al.]. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1984. - Str. 44-63.

6.4.3. Slobodno vrijeme 898.

ČOLIĆ, Snježana. Free time of social groups in Croatia : analysis of participation in free-time and leisure activities. - U: Croatian society on the eve of transition : collection of papers. - Zagreb : Institute for Social Research - Zagreb University, 1993. – Str. 231-248.

899.

ČOLIĆ, Snježana. Neki aspekti korištenja slobodnog vremena društvenih grupa u Hrvatskoj : analiza participacije u aktivnostima slobodnog vremena. - Zbornik radova IDIS-a, 1990, br. 1, str. 93-119.

318


Selektivna bibliografija radova...

900.

ČOLIĆ, Snježana. Slobodno vrijeme društvenih grupa. - Revija za sociologiju, vol. 16 (1986), br. 1-4, str. 121-129.

901.

ČOLIĆ, Snježana. Slobodno vrijeme društvenih grupa u Hrvatskoj : analiza participacije u aktivnostima slobodnog vremena. - Sociologija, vol. 33 (1991), br. 1-2, str. 147-162.

902.

GOLUB, Branka. Slobodno vrijeme gradskog stanovništva Jugoslavije / predgovor Antun Petak. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. - VI, 73 str. - (Studije i izvještaji)

903.

GRABIĆ, Bogumil ; MIHOVILOVIĆ, Miro A. Korištenje slobodnog vremena stanovnika Zagreba. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1966. - 81 str.

904.

HODŽIĆ, Alija. Slobodno vrijeme i participacija seljaka-radnika. - U: Mješovita gospodarstva i seljaci-radnici u Jugoslaviji. - Zagreb : Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta, 1977. - Str. 591-609.

905.

HODŽIĆ, Alija. Slobodno vrijeme i participacija seljaka-radnika u političkim i društvenim organizacijama. - U: Mješovita gospodarstva i seljaci-radnici u Bosni i Hercegovini. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1979. - Str. 405428.

906.

HODŽIĆ, Alija. Slobodno vrijeme seljaka-radnika i njihova participacija u političkim i društvenim organizacijama. - U: Mješovita gospodarstva i seljaci-radnici u užem području Srbije. - Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - Str. 495-520.

907.

HODŽIĆ, Alija. Slobodno vrijeme seljaka-radnika i njihova participacija u političkim i društvenim organizacijama. - U: Mješovita gospodarstva i seljaci-radnici u Vojvodini. Zagreb : Centar za društvena istraživanja Sveučilišta, 1978. - Str. 405-426.

908.

ILIŠIN, Vlasta. Interesi i slobodno vrijeme studenata. - U: Društveni profil zagrebačkih studenata krajem osamdesetih. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1991. - Str. 91-123. - (Edicije IDIS-a)

909.

ILIŠIN, Vlasta. Kultura i slobodno vrijeme radničke omladine SR Hrvatske : prilog istraživanju svakodnevnog života: magistarski rad. - Zagreb : Fakultet političkih nauka Sveučilišta, 1985. - 193 str.

910.

ILIŠIN, Vlasta. Kulturne aktivnosti i slobodno vrijeme radničke omladine. - Praksa, 1986, br. 2, str. 201-208.

911.

ILIŠIN, Vlasta. Slobodno vrijeme i struktura interesa. - U: Ogledi o omladini osamdesetih. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 61109 - (Edicije IDIS-a)

912.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Analiza nekih faktora koji utječu na budžet vremena zaposlene i nezaposlene žene. - Pregled, vol. 63 (1973), br. 2-3, str. 225-240.

319


Selektivna bibliografija radova...

913.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Budžet vremena : utjecaj zaposlenosti žena na strukturu i funkciju obitelji. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1973.

914.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Budžet vremena zaposlene žene-majke. - U: Žena između rada i porodice. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1975. (Sociologija porodice)

915.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Budžet vremena žene u danu tjednog odmora. - U: Položaj žene u porodici i društvu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - Str. 265-297. - (Izvještaji i studije)

916.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Budžet vremena žene u radnom danu. - U: Položaj žene u porodici i društvu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - Str. 227-263. - (Izvještaji i studije)

917.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. (Dvadesetčetiri) 24 sata života i rada studenata Sveučilišta u Zagrebu (Osijeka, Rijeke, Splita, Zadra). - Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 1974. - 273 str.

918.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Evolucija i utjecaj slobodnog vremena u suvremenom društvu. - Encyclopaedia moderna, vol. 6 (1971), br. 15, str. 92-96.

919.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Istraživanja seoske omladine u Hrvatskoj : način korištenja slobodnog vremena. - Zagreb : Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta, 1974.

920.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Seoska omladina i slobodno vrijeme. - Sociologija sela, vol. 13 (1975), br. 49-50, str. 102-116.

921.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme građana Jugoslavije. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1972. - 297, 16 str.

922.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme građana Zagreba. - Zagreb : Skupšina grada Zagreba, 1969.; Naše teme, vol. 14 (1970), br. 9, str. 1682-1690.

923.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme i potrebe stanovnika naših gradova. Dubrovnik, 1973, br. 4.

924.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme, korištenje slobodnog vremena i oblici rekreacije u selu Filip-Jakov. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1968. - 72, 26 str.

925.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme, korištenje slobodnog vremena i oblici rekreacije u selu Filip Jakov. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1968. – 72 str.

926.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme, korištenje slobodnog vremena i oblici rekreacije u selu : rezultati istraživanja u Filip Jakovu kod Biograda na moru. Sociologija sela, vol. 7 (1969), br. 25, str. 33-44.

320


Selektivna bibliografija radova...

927.

MIHOVILOVIĆ, Mro A. Slobodno vrijeme odraslih stanovnika gradova Jugoslavije. Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1972. – 319 str.

928.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme omladine : struktura i funkcija omladinskih klubova u Zagrebu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1970. - 97, LI str.

929.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme žene. - U: Položaj žene u porodici i društvu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - Str. 199-218. - (Izvještaji i studije)

930.

MIHOVILOVIĆ, Miro A. Slobodno vrijeme žene u radnom odnosu. - U: Položaj žene u porodici i društvu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1971. - Str. 221-225. - (Izvještaji i studije)

931.

NOVOSEL, Pavle. Mladi i slobodno vrijeme : studija o uvjetima i ponašanjima zagrebačke srednjoškolske omladine u slobodnom vremenu. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1970. - 145, VIII str.

932.

STOJKOVIĆ, Andreja. Slobodno vrijeme : sadržaji i aspiracije. - U: Promjene u svakodnevnom životu sela i grada : zbornik radova. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja Sveučilišta, 1990. - Str. 161-181. - (Edicije IDIS-a)

7.

Socijalna ekologija