Issuu on Google+

Rije~ urednika SADR`AJ Rije~ urednika ............................................1 Uvodnik .....................................................2 @ivost @upe ................................................3 „Odajem priznanje ovoj @upnoj zajednici za @ivotnost„................................3 Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” na Jarunu ..........15 Anton, Mila, Marko i An|ela ili pismo roditeljima ..................................17 Tamo gdje zlo ne dopire do nas .................18 Mogu}e je ljubiti bli`njega kao sebe samoga ....................................................19 Ne{to cool… ............................................. 20 Kreativna radionica ................................... 21 ^estitka starijima ......................................22 Kr{teni i vjen~ani ......................................24 @ivost @upe - kultura ................................26 Kulturolo{ki biser u otkrivanju ..................26 Barokni drveni kip Bogorodice s djetetom ................................................27 Deo optimo et in cruce filio .......................29 Pjesme uz Ro|enje ....................................32 Kr{}anin ne mo`e {utjeti pred zlom ...........33 Kardinali iz zemalja nekada{njeg „Isto~nog bloka“ u Zagrebu .......................34 Uskrs .......................................................36 Uskrs u Jeruzalemu ..................................36 @ivot pi{e `ivot vje~nosti ...........................38 U sjeni kri`a .............................................39 Intervju ....................................................40 U pjesmi je i radost i utjeha .......................40

@elite li jo{ uvijek svoga klona? ............. 42 Otok .................................................... 44 Adolf Blaga........................................... 46 Duhovni kutak...................................... 47 Majko, molimo Tvoj zagovor ......................47 ^udo Ljubavi ............................................ 49 Molitva Isusu............................................ 49 Obnova @upe ............................................ 52

Dragi ~itatelji,

I

ove godine o najve}em kr{}anskom blagdanu Uskrsu mo`ete ~itati mnogo zanimljivih tekstova u novom broju `upnog lista Kri` ljubavi. Sredi{nji doga|aj u @upi svakako je dolazak zagreba~kog nadbiskupa kardinala Josipa Bozani}a koji je tom prigodom blagoslovio obnovljenu zgradu `upnog doma. Donosimo reporta`u s tog slavlja pro`etu brojnim fotografijama. Iz ponovno bogate rubrike „@ivost `upe“ izdvojio bih prikaz rada „Kreativne radionice“ jedne od brojnih skupina vjernika u na{oj @upi. Vrlo su aktivni i na{i mladi `upljani o ~emu tako|er mo`ete ~itati u ovoj rubrici. Ovom prigodom `elimo dobrodo{licu novom `upnom vikaru vl~. Mladenu Vuku. „Skupina za povijesna istra`ivanja“ daje nam izme|u ostalog tekstove koji govore o Arhivu @upe te o obnovljenom kipu Djevice Marije ~iju ste fotografiju mogli vidjeti u pro{lom broju. Vjerujem da }e svima biti zanimljiv tekst fra Darka Teperta o proslavi Uskrsa u Jeruzalemu, na mjestu gdje su se odvijali svi doga|aji koje slavimo Vazmenim blagdanima, kao i tekst s. Tee Juratovi} o danas vrlo aktualnoj temi – kloniranju. Tu je i osvrt na prvi pastoralni pohod Svetog oca Benedikta XVI. Africi, kao i bogat duhovni kutak s nekoliko lijepih meditativnih tekstova i pjesama. Urednik

Kri` ljubavi – list `upe Uzvi{enja svetog Kri`a • Sisak, Trg bana J. Jela~i}a 1 Tel 044/523-196 fax. 044/521-311 • www.svetikrizsisak.hr • E-mail: sveti.kriz@hi.t-com.hr Glavni i odgovorni urednik: Antun Sente, ml., `upnik • Glavni urednik: Zoran Crljenica • Grafi~ki urednik: Alem Bio~i} Ure|iva~ki kolegij: Alojzije Petranovi}, Lojzo Buturac, Anica Potkonjak, Ivanka Palac, s. Patricija Ma|er, Mladen Vuk, Nikolina Mesi} • Lektor Bo{ko Zeli} • Fotografije: Miroslav Ki{ – Mimi, Alem Bio~i}, Damir Sklizovi}, Bla`enka Sunte{i} • Tekstove i fotografije ne vra}amo. • Priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb • Naklada: 1000 primjeraka

1


Uvodnik Dragi moji Si{~ani!

U

subotu nave~er uo~i Cvjetnice i ove godine sudjelovali smo u pobo`nosti kri`nog puta pored na{e crkve Uzvi{enja sv. Kri`a. @eljeli smo ovu pobo`nost namijeniti mladima. I bi tako. Bilo je mladih koji su se odazvali pobo`nosti: kandidati za krizmu i{li su za kri`em, ~lanovi na{eg Zbora mladih „Kri` ljubavi“ animirali su pjevanje i ~itali razmatranja o Isusovoj muci, pridru`ili su nam se i mladih iz `upe Pohoda BD Marije. Bilo je tu i starijih vjernika. Svi zajedno dr`ali smo u rukama upaljene svije}e {to je cijelom doga|aju davalo posebno ozra~je svetosti. Sve u svemu lijepa pobo`nost. No postoji i druga strana medalje. Iako su na{i mladi pjeva~i i ~ita~i bili ozvu~eni nekako jednakom snagom mogli su se ~uti i druk~iji glasovi mladih i djece koji su to ve~er iza{li van na provod. Ti glasovi nisu odvali ozra~je pobo`nosti, ba{ suprotno. Neki su poku{ali naru{iti tijek pobo`nosti i isprovocirati nas. U jednom trenutku, za vrijeme na{e uronjenosti u pobo`nost ~uo sam komentar razvikanih „U ime oca pogodila vas boca“ osjetih ljutnu, i pomislih pa kako nemaju ni malo po{tovanja prema svetome. No vrlo brzo do{le su mi druga~ije misli. Zar ovo nije samo blijeda slika onoga {to je Gospodin prolazio. Ne sumnjam u iskrenost namjere svih pobo`nih du{a okupljeni oko molitve kri`noga puta, ali ti mladi sa svojim poklicima pa i vri{tanjem i tko zna {to su sve tih trenutaka na{e sabranosti i uronjenosti u otajstvo Kristove muke nisu radili, bili su zapravo svima nama jaki krik na{e realnosti. Oni su tu pored na{e crkve, i bez obzira na sve, kakvi su takvi su - na{i su. Za svakoga od nas pa i za njih Isus je nosio svoj kri` i na njemu bio razapet. Siguran sam da ona svijetina oko Krista nije bila ugodnija od ove na{e vri{taju}e mladosti. Isus na svoju svjetinu ne obra}a pa`nju. Primje}uje tek Veroniku koja mu iskreno `eli pomo}i te joj likom svoga lica zahvaljuje i `ene koje nisu vri{tale ali su ga sa`alijevale, usmjerava na vlastite probleme unutar obitelji. Kao da sve druge ignorira, a upravo za njih nosi kri` na kojemu biva razapet. Mo`emo li {to nau~iti iz ovoga? Slu{aju}i komentare na{ih vjernika nakon pobo`nosti, neki su primijetili kako se buka mladih sti{ala tek kad je pobo`nost zavr{ila. Razumljivo, dok se otkrivaju sveti doga|aji spasenja koji upokoravaju tijelo i daju prostora duhu, djeca ovoga svijeta to `ele svojom vikom prikriti. Tako ~ujemo i jedne i druge. Ni{ta novo pod suncem, osim ponovne spoznaje Boga koji nas ljubi sveto{}u kri`a, i ruganje sinova svijeta Ljubavi koja daruje `ivot za svoje prijatelje. [to mislite tko mirnije spava ili tko se jo{ spokojnije jutrom budi? A Uskrs je bu|enje dobra i ljubavi – Boga u ~ovjeku. Dragi moji Si{~ani, radostan vam Uskrs! Va{ `upnik Antun

2


@ivost @upe Kardinal Josip Bozani} blagoslovio obnovljeni `upni dom

„ODAJEM PRIZNANJE OVOJ @UPNOJ ZAJEDNICI ZA @IVOTNOST„

U

~etvrtak 26. o`ujka u crkvi Uzvi{enja svetog Kri`a u Sisku zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani} predvodio je misno slavlje, nakon ~ega je blagoslovio obnovljeni `upni dvor. U koncelebraciji su sudjelovali, uz `upnika Antuna Sentea, ml., sve}enici dekanata predvo|eni dekanom Zdravkom Novakom i sisa~ko-gorskim arhi|akonom mons. Lovrom Cindorijem. Velikom broju vjernika koji su do{li na euharistijsko slavlje nadbiskup je rekao: “Odajem priznanje ovoj `upnoj zajednici za `ivotnost koju pokazuje unutar na{e Crkve i ovoga grada. Osobito mi je draga nazo~nost djece, drago mi je bilo ~uti da djeluju tri zbora, drago mi je da su unutar ove velike `upne zajednice tolike manje skupine zajednica vjernika. Sve je to potrebno kako bi `upa djelovala i vr{ila ono poslanje koje joj je dano, a to je veliki zadatak, u zajednici u kojoj `ivi pomagati svakom ~ovjeku susresti se sa `ivim Isusom Kristom. Upravo to i jest Crkva – prostor gdje se `ivi zajedni{tvo s Isusom Kristom, Crkva koja `ivi u `upama, Crkva koja do`ivljava puno zajedni{tvo unutar biskupije, jer biskupija je zajedni{tvo unu-

tar Crkve u punom smislu rije~i, zato i jesmo danas molili zagovor sv. Kvirina, sisa~kog biskupa”. “Kad se govori o biskupiji, onda se misli i na biskupa koji joj je na ~elu. Oko njega su oni nezamjenjivi, a to su - sve}enici, a onda svi vjernici. Stoga draga bra}o i sestre, dragi mladi, draga djeco pozivam sve da molite po velikoj nakani za duhovna zvanja kako bi nam Bog dao mladih i svetih sve}enika jer oni su posebna garancija `ivota Crkve, `ivota `upe i `ivota biskupije”, istaknuo je kardinal Bozani}. “Odajem priznanje svima vama pod vodstvom zauzetog `upnika Antuna Sentea koji ste se trudili oko obnove `upnog doma. @eljeli smo da se `upni dom, koji je dom ne samo za `upnika i sve}enike, nego i dom u koji dolaze vjernici, obnovi upravo ovdje u `upi Uzvi{enja svetog Kri`a kako bi se odvijao {to intenzivniji `ivot @upe”, rekao je kardinal. ^estitaju}i kardinalu nedavni imendan i predstoje}u 20. obljetnicu biskupstva u ime Si{~ana gradona~elnik Dinko Pintari} uru~io mu je posebno izdanje Biblije. “Zahvaljujem na Bibliji koju sad isto tako poklanjam i pre-

3


@ivost @upe

4

foto: M. Ki{


@ivost @upe

nastavak na str. 51

5


@ivost @upe

dajem je `upniku da je ~uva do onog dana kad }e se dogoditi ono {to o~ekujemo, Sisa~ka biskupija�, zaklju~io je kardinal Bozani}. Zadovoljstvo mi je blagosloviti `upni dom, koji smje{ten na trgu ~ini sredi{nje mjesto okupljana vjernika u va{em gradu. Nadam se da se uskoro vidimo na blagoslovu i s druge strane ceste kazao je kardinal Bozani} aludiraju}i na zgradu Velikog kaptola, koju je grad Sisak darovao za potrebe sredi{njih ustanova Sisa~ke biskupije. Na po~etku misnog slavlja rije~i pozdrava kardinalu Josipu uputio je tajnik Pastoralnog vije}a \uka Kova~i}, rekav{i kako su Si{~ani jo{ vi{e od bogatog i dugog `ivota @upe i njenih vrijednih eksponata, ponosni {to je Crkva u Sisku sa~uvala `ivu vjeru. Rije~i dobrodo{lice izrekao je Kardinalu u ime svih `upljana, @upnog pastoralnog i ekonomskog vije}a, ali i u ime 20 katehetskih skupina i zajednica vjernika. Svi se mi radujemo Va{oj nazo~nosti u na{oj @upi i Gradu, jer u Vama prepoznajemo nasljednika svetog Kvirina. Va{a prisutnost danas u Sisku ja~a na{u nadu da }e uskoro o`ivjeti Sisa~ka biskupija. Bogat `ivot Crkve u Sisku na{ih predaka, `ivost Crkve kojoj dolazite u pohode, daje nam razlog nadati se da }e se to {to prije ostvariti, rekao je tajnik Pastoralnog vije}a Kova~i}. Pozdravljaju}i zagreba~kog nadbiskupa `upnik Antun istaknuo je kako Kardinalov dolazak do`ivljavaju kao novo ohrabrenje

6

nastojanju za {to vjernijem nasljedovanju Krista raspetoga, kojeg se u sisa~koj crkvi na poseban na~in {tuje. Do{li ste nam udijeliti svoju pastirsku rije~ i skrb, te blagosloviti obnovljeni `upni dvor. Prostor je to, ne samo boravka `upnika i kapelana, ve} i mjesto u kojem se okupljaju ljudi i u kojem se njeguje svako dobro djelo. U liturgiji koju }ete predslaviti svojim pjevanjem, animirat }e na{a tri `upna zbora: dje~ji, mladi i odrasli. Oko oltara }e poslu`ivati ministranti i ~ita~i, darove }e prinositi nekoliko na{ih obitelji; sve su to ljudi koji se tjedno okupljaju u prostorima `upe te daruju svoje vrijeme za Boga i ~ovjeka. U molitvi }e im se priklju~iti ovaj okupljeni Bo`ji puk te ~lanovi 20 zajednica vjernika: prvopri~esnici, mladi, krizmanici, katekumeni, `upni Caritas, skupine za brigu o starijim osobama, i za povijesna istra`ivanja, Marijina legija, HKDPD, biblijska i dramska skupina, uredni{tvo `upnog lista Kri`a ljubavi, svi se oni tjedno okupljaju u prostorima @upe te mole i rade za dobrobit ove `upne zajednice i sisa~kog dru{tva, rekao je `upnik Sente. Liturgijskom slavlju pridonijela su sva tri `upna zbora kojima su ravnali Jelena Bla{kovi}, Mario [ari} i Ivanka Krnic dok je za orguljama bio Robert Jakica, te brojni vjernici sudjeluju}i u liturgiji ministriranjem, ~itanjem i prino{enjem darova. Antun Sente


@ivost @upe U nedjelju 7. prosinca odr`an je drugi koncert iz Ciklusa adventskih ve~ernjih koncerata u `upnoj crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku. Nastupili su Kre{imir Fabijani} na trubi i njegova supruga Gorana Vidnjevi} Fabijani} na orguljama. ^uli smo jako lijep program s djelima Martinija, Albinonija i Telemanna za trubu i orgulje te vrlo lijepe i zanimljive skladbe s kraja 19. i po~etka 20. stolje}a za orgulje solo, skladatelja Bossija i Duponta. U ponedjeljak 8. prosinca na svetkovinu Bezgre{nog za~e}a BDM odr`ano je euharistijsko klanjanje. Tom prigodom misno slavlje predvodio je pre~. Zlatko Koren, `upnik i rektor Nacionalnog sveti{ta Majke Bo`je Bistri~ke. U koncelebraciji su sudjelovali pre~. Alojzije Petranovi}, vl~. Bla` Prucha, vl~. Ivica Berdik, vl~. Branko Koreti} i na{ `upnik Antun. Ljepoti slavlja uz brojne vjernike pridru`io se i gospodin Petar Olui}, paroh Sisa~ki. U ~etvrtak 11. prosinca Antun Sente, `upnik na{e @upe u nazo~nosti brojnih gra|ana na ~elu s gospodinom Dinkom

foto: S. Vego

U nedjelju 30. studenoga odr`an je prvi iz Ciklusa adventskih ve~ernjih koncerata u `upnoj crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a. Nastupili su Ana Butkovi}, flauta i Edmund AndlerBori}, orgulje. Izvedena su djela Klobu~ara, Bacha i Moradnija za orgulje te Telemanna, Georgea i Krebsa za flautu i orgulje. U ponedjeljak 1. prosinca odr`an je susret voditelja katehetskih skupina i zajednica vjernika u prostorima obnovljenog `upnog dvora. Tom prigodom Anica Potkonjak uprili~ila je meditativni uvod upoznav{i nazo~ne sa svetim `ivotom tre}eg hrvatskog sveca Marka Kri`ev~anina. Vl~. Antun, `upnik iznio je program aktivnosti @upe do kraja gra|anske godine. Usvojeno je da }e @upa organizirati ru~ak za siroma{ne `upljane 23. prosinca, te da se istog dana nave~er uprili~i bo`i}no ~estitanje za sve ~lanove katehetskih skupina i zajednica vjernika. U subotu 6. prosinca kandidati za sakramenat sv. Potvrde hodo~astili su u sveti{te sv. Leopolda Bogdana Mandi}a i sv. Antuna Padovanskog u Padovu.

7


8

U nedjelju 21. prosinca, ~etvrta je adventska nedjelja u `upnoj crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a zaokru`ena izvrsnim koncertom, koji je ostvaren u savr{enom suglasju glazbala (Kre{imir Has na ~embalu, Dani Bo{njak na flautama, Kre{imir Lazar na violon~elu), baroknih skladbi, prostora, vremena, prigode i nazo~nog slu{ateljstva. U utorak 23. prosinca nakon podjele bo`i}nih obiteljskih paketa korisnicima Caritasa `upe Uzvi{enja svetog Kri`a u Sisku, a na poticaj `upnika vl~. Antuna Sente, podijeljeno je 200-tinjak porcija bo`i}nog ru~ka za obitelji o kojima brine na{ Caritas, a borave na podru~ju na{e @upe.

foto: S. M. Tea

Pintari}em, gradona~elnikom Siska otvorio je u prostorijama Velikog kaptola interaktivnu izlo`bu Adventski labirint. Izlo`ba je bila postavljena u organizaciji `upe Uzvi{enja svetog Kri`a Sisak i udruge Mladi za Krista iz Rijeke, a bila je otvorena do 23. prosinca. Cilj izlo`be je bio gra|anima Siska pru`iti prostor i vrijeme u kojem su se mogli skloniti za vrijeme predbo`i}nog ko{mara i shopping ludila te kroz interaktivne postaje i instalacije biti izazvani na promi{ljanje o zna~enju i{~ekivanja Bo`i}a i stvarnom zna~enju samog Kristova ro|enja. U subotu 13. prosinca na Trgu ispred `upne crkve organizirana je prodaja bo`i}nih drvaca u organizaciji Hrvatskog Caritasa, Caritasa na{e @upe te Hrvatskih {uma koje su donirale drvca. Sav prikupljeni novac od prodaje namijenjen je potrebama Hrvatskog caritasa i Caritasa na{e @upe. Istoga dana nave~er odr`an je 6. adventski koncert mladih u crkvi svetog Kvirina u Sisku. Uz na{ Zbor mladih “Kri`a ljubavi”, nastupili su zborovi mladih iz sisa~kih `upa sv. Kvirina, Pohoda B.D. Marije, sv. Josipa, Bl. Alojzija Stepinca, te zborovi mladih iz Petrinje i Kutine. Sav prihod od koncerta upotrijebljen je za potrebe Caritasa. Nakon koncerta uprili~eno je dru`enje mladih u prostorima Pastoralnog centra `upe svetog Kvirina. U nedjelju 14. prosinca Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” gostovao je na Jarunu u `upi Duha Svetoga u Zagrebu u crkvi sveta Mati Slobode. U nedjelju 14. prosinca na tre}u nedjelju do{a{}a odr`an je tre}i Adventski koncert u na{oj `upnoj crkvi na kojem je nastupio Dje~ji pjeva~ki kvintet HORVAT. A da sva neotu|iva duhovna bogatstva nastaju u obitelji kao najmanjoj, ali dragocjenoj i zainteresiranoj skupini ljudi, zorno je pokazao upravo tre}i Adventski koncert.

foto: A. Sente

@ivost @upe

Istog dana nave~er ~lanovi svih katehetskih skupina i zajednica vjernika koje djeluju pri na{oj @upi okupili su se u Velikoj


@ivost @upe dvorani Pastoralnog centra te uprili~ili bo`i}no ~estitanje. Tom prigodom voditelji zajednica vjernika kratko su predstavili aktivnosti koje su ostvarili u protekloj godini, na ~emu im je `upnik Antun zahvalio, te istaknuo kako je u protekloj godini ostvareno puno lijepih doga|anja koja su obogatila mnoge `upljane i gra|ane grada Siska. ^estitanje je zavr{ilo prigodnim domjenkom. 25. prosinca - Bo`i} Mons. dr. Vlado Ko{i}, pomo}ni biskup zagreba~ki predslavio je sredi{nje bo`i}no misno slavlje na svetkovinu Bo`jeg utjelovljenja u koncelebraciji sa `upnikom Antunom Senteom, `upnim vikarom Ivicom Tomakom i umirovljenim `upnikom pre~. Alojzijem Petranovi}em. U propovijedi je biskup pozvao okupljene vjernike da mole blagoslov Nebeskog djeteta kako bi na{im obiteljima dao hrabrosti da rado prihva}aju djecu. Pozvao je Si{~ane na skromnost, te rekao kako veli~inu ne tra`imo u nadmo}i nego u malenosti, ne u vladanju nego u slu`enju, ne u uzvi{enosti niti u oholosti nego u poniznoj ljubavi. Upravo to prepoznaju svi koji danas slave i zato je Bo`i} tako lijep i tako privla~an blagdan.

U utorak 20. sije~nja mons. Vlado Ko{i} predvodio je molitvu za jedinstvu kr{}ana u crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku u zajedni{tvu sa mons. Lovrom Cindorijem, sve}enicima sisa~kog dekanata, protojerejom Petrom Oluji}em, sisa~kim parohom, te brojnim sisa~kim kr{}anima. Ovogodi{nja molitva za jedinstvo kr{}ana koja se ostvaruje po ~itavom kr{}anskom svijetu imala je moto: „Da svi budu kao jedno u tvojoj ruci“. U svojoj je propovijedi mons. Ko{i} istaknuo da bismo trebali biti svjesni kako je pripadni{tvo Bo`jem narodu dublja veza negoli {to su krvne, nacionalne ili neke druge dru{tvene ovozemaljske veze. Na kraju svete mise svim se okupljenim vjernicima obratio i protojerej Petar Oluji} koji je u ime pravoslavne Crkve tako|er izrazio `elju za jedinstvom izme|u dviju Crkava. U petak 23. sije~nja prof. dr. Darko Tepert, OFM odr`ao je tribinu pod nazivom „Prijevodi biblije, 40 godina nakon Zagreba~ke biblije u Gradskoj knji`nici Sisak. Tribinu su organizirali: `upa Uzvi{enja sv. Kri`a (HKDPD-a) i Gradska knji`nica Sisak. Posjetitelje tribine fra Darko ukratko je upoznao s na~inom prijevoda, te vrlo iscr-

9


@ivost @upe

foto: S. M. Tea

pno, ali i razumljivo, izlo`io tijek nastanka Zagreba~ke biblije tiskane 1968. godine.Uz gradona~elnika Dinka Pintari}a na tribini, koju su zajedno organizirali `upa Uzvi{enja sv. Kri`a i Gradska knji`nica, bilo je nazo~no stotinjak ljudi. U subotu 31. sije~nja ministranti na{e @upe hodo~astili su u Zagreba~ku katedralu. Vrhunac hodo~a{}a bilo je misno slavlje na kojem su sudjelovali ministriraju}i u svojem ministrantskom ruhu, a kojeg je predvodio na{ `upnik mr. Antun Sente, ml. Nakon misnog slavlja uputili su se u Nadbiskupsko bogoslovno sjemeni{te gdje ih je vl~. Damir Ocvirk, odgojitelj bogoslova i promicatelj duhovnih zvanja, upoznao sa `ivotom u bogosloviji. Tom prigodom 26 ministranta posjetilo je Muzej bla`enog Alojzija Stepinca u kojem su razgledali predmete kojima se bla`enik za `ivota slu`io. Borave}i u Zagrebu sisa~ki ministranti posjetili su i franjeva~ki samostan i crkvu sv. Franje na Kaptolu kroz koje ih je vodio fra Darko Tepert rodom iz Siska. Svoje hodo~a{}e ministranti su zavr{ili posjetom Hrvatskom katoli~kom radiju. U ponedjeljak 2. velja~e skupina na{ih `upljana (Antonija [ari}, Monika Pranji}, Jure Vuleti} i Nikolina Mesi}) sudjelovala je na duhovnoj formaciji `upnih animatora {to je organizira Povjerenstvo za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije. Tema susreta, s

10

obzirom da je ovo godina sv. Pavla, bila je o `ivotu i radu sv. Pavla, a vodio ga je mr.sc. Domagoj Mato{evi}, povjerenik za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije. Utorak 3. velja~e. Krajem pro{le godine na{ je @upni zbor sv. Cecilija proslavio osamdesetu obljetnicu svoga djelovanja. Tom su se prigodom odr`ali u na{oj @upi mnogi koncerti koje }e zasigurno pamtiti svi oni koji su bili nazo~ni. Op}e je poznata ~injenica da ono {to se ne zapi{e kao da se nikada nije ni dogodilo. I mo`da }e jednoga dana svi ti koncerti, po nekim biolo{kim zakonitostima, jednostavno nestati iz sje}anja mnogih. Zato je Davorka Ba{i} odlu~ila napisati knjigu o povijesti na{eg `upnog zbora i to samo s jednom namjerom: da se ne zaboravi. Knjiga Davorke Ba{i} »U pjesmi Ti slava. 80 godina @upnog zbora sv. Cecilija – Sisak« objavljena u nakladi Glasa Koncila i predstavljena je 3. velja~e 2009. u dvorani na{eg Pastoralnog centra. Nazo~ne je na po~etku sve~anosti pozdravio `upnik mr. Antun Sente, a o crkvenoj glazbi i o knjizi govorili su predstojnik Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidakovi}” KBF-a u Zagrebu mo. Miroslav Martinjak i direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintari}. Autorica se tako|er ukratko obratila nazo~nima. Pred dvjestotinjak prijatelja Zbora i uzvanika slavljeni~ki @upni zbor sv. Cecilija izveo je i prigodni koncert: Palestrinin motet Jesu i Rex admirabilis; Stavak iz mise sv. Katarini o. Kilbertusa te skladbu Svetoj Ceciliji Ivana Me`nari}a. Nakon predstavljanja knjige biskup Vlado Ko{i} uru~io je zahvalnice ~lanovima @upnog zbora sv. Cecilija koji pjevaju u zboru vi{e od 10, 25, i 50 godina. »U pjesmi Ti slava« knji`ica je koja na sedamdesetak stranica donosi: kratku povijest @upnog zbora sv. Cecilija – Sisak, odgovor


@ivost @upe U utorak 10. velja~e, na Stepin~evo, zavr{eno je planiranje a dan kasnije na Gospu Lurdsku zapo~elo je postavljanje skele na pro~elju `upne crkve Uzvi{enja svetog Kri`a u Sisku pomo}u koje }e se mo}i pristupit zabatu pro~elja i popraviti oronule dijelove pro~elja. Materijal za skelu donira STSI.d.o.o. zaslugom gospodina Vlade Kozlovi}a, direktora okruga Sisak i Kre{e Vogrinca, a djelatnici Skela-monta doniraju postavljanje skele.

foto: A. Sente

na pitanje za{to se ve}ina crkvenih zborova zove sveta Cecilija, pregled orgulja{ica Zbora, popis pjeva~a, razmi{ljanja biv{ih sisa~kih kapelana mons. Vladimira Stankovi}a i mons. Matije Stepinca, crkveno pjevanje u Sisku 1919. godine, neke skladbe Franje Medryckog, poznatog sisa~kog zborovo|e i skladatelja, galeriju starih zborskih fotografija te sa`etke na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku. Knjiga se mo`e nabaviti u na{oj @upi i u Glasu Koncila. Svaki `upljanin `upe Uzvi{enja sv. Kri`a, bio on pjeva~ u zboru sv. Cecilija ili ne, itekako bi trebao biti ponosan na ovu knji`icu, kao i na sve na{e zbora{e i na njihovu ustrajnost u radu bez koje ove promocije ne bi ni moglo bitio. U nedjelju 8. velja~e, ve~ernju sv. misu predvodio je vl~. Domagoj Mato{evi}, povjerenik za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije. U svojoj propovijedi vl~. Mato{evi} govorio je mladima da se ne zavedu pri~ama da vrijede jedinio ukoliko su korisni. Koristan, naravno, ~ovjek treba biti, ali to nije imperativ koji bi ga trebao voditi u `ivotu. Nakon svete mise nastavljeno je dru`enje s vl~. Mato{evi}em i s mladima iz `upe sv. Marije (koji su tom prilikom do{li u na{u `upu) u prostorijama Pastoralnog centra. Sve je mlade i vi{e nego ugodno iznenadila pizza. U ponedjeljak 9. velja~e odr`an je susret voditelja katehetskih skupina i zajednica vjernika u prostorima Pastoralnog centra. Tom prigodom Spomenka Juri}, prezentirala je `ivot i djelovanja sv. Jeronima te nazo~nima pokazala mogu}i izgled rimske Siscije u doba sv. Jeronima. Na{ `upnik Antun iznio je program aktivnosti @upe do Uskrsa te objavio da }e proslava Prve svete pri~esti biti 10. svibnja, a podjela sakramenta potvrde 16. svibnja.

U ~etvrtak 12. velja~e, HKDPD-a Sisak i Narodna knji`nica i ~itaonica Sisak organizirali su predstavljanje zbirke pjesama „Hrvatima izvan domovine“, autora Ivice Jurjevi}a. Nazo~ne je u ime Knji`nice pozdravila Snje`ana [najder, urednica nakladni~ke djelatnosti NK^S-a i upoznala ih s autorovim biografskim podatcima i samim pjesmama. Pjesme su posve}ene na{im ljudima koji su iz raznih razloga morali napustiti svoje ognji{te i `ivjeti u nepoznatom svijetu, ali koji su u svom srcu uvijek njegovali ljubav prema domovini i svom narodu. U nedjelju 22. velja~e dekretom Nadbiskupskog duhovnog

11


@ivost @upe

12

vl~. Mihill Gojani, `upnik vikar u Petrinji. Sportsko dru`enje krizmanika Petrinjsko – glinskog i Sisa~kog dekanata zavr{ilo je lijepim dru`enjem i domjenkom. U subotu 28. velja~e i u nedjelju 1. o`ujka. ministranti na{e @upe, Marin Gali}, Rudolf Sunte{i}, Ivan Vuleti} i Patrik Kova~i} bili su nazo~ni susretu ministranata sedmih i osmih razreda Zagreba~ke nadbiskupije, kojega su organizirali vl~. Damir Ocvirk, promicatelj duhovnih zvanja i vicerektor Zagreba~ke bogoslovije, vl~. Dubravko [krlin - Hren, povjerenik za duhovna zvanja Zagreba~ke nadbiskupije i vl~. Marko Ocvirek, prefekt u Me|ubiskupijskom dje~a~kom sjemeni{tu na [alati gdje se susret i odr`ao. U ponedjeljak 2. o`ujka 2009. s. Tea Juratovi}, Jure Vuleti} i Nikolina Mesi} ponovno su se uputili u Zagreb na duhovnu formaciju `upnih animatora. Ovoga puta o sv. Pavlu i njegovoj poslanici Filipljanima govorio je prof. dr. Dario Toki}, OCD, karmeli}anin. U nedjelju 8. o`ujka odr`an je susret roditelja kandidata za sakramenat Sv. potvrde. U ponedjeljak 9. o`ujka odr`an je redoviti susret voditelja katehetskih skupina i zajednica vjernika na kojem je o `ivotu i radu bla`ene Ozane Kotorske govorio vjerou~itelj

foto: M. A. Bunjevac

foto: M. Pu{i}

stola i odlukom kardinala Josipa Bozani}a, nadbiskupa zagreba~kog vl~. Mladen Vuk preuzeo je slu`bu `upnog vikara i predstavljen je `upnoj zajednici. Rije~i dobrodo{lice uputio mu je mr. sc. Antun Sente, `upnik, te predstavnici `upljana. U petak 27. velja~e na{i mladi pridru`ili su se mladih triju nad/biskupija - Zagreba~ke, Gospi}ko-senjske i [ibenske – te proveli duhovni vikend u ku}i za duhovne vje`be Malog te~aja kr{}anstva Kursiljo “Emaus” na otoku Krapnju, pokraj [ibenika. Tema duhovnog vikenda, koje ve} nekoliko godina organiziraju povjerenici za pastoral mladih [ibenske i Gospi}ko-senjske biskupije, bila je sveti Pavao. O njemu su govorili Tomislav Rogi} i Marinko Mlaki}, povjerenici za pastoral mladih Gospi}ke i [ibenske biskupije, te Antun Sente, `upnik `upe Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku. U subotu 28. velja~e `upa sv. Lovre u Petrinji, pod vodstvom `upnika vl~. Marija Miglesa, organizirala je nogometni turnir krizmanika u sportskoj dvorani u Petrinji. Sudionici turnira bili su krizmanici sljede}ih `upa: Uznesenja BDM - Gore, Sv. Jurja – Mala Gorica, Poho|enja BDM - Sisak, Sv. Lovre Petrinja i iz na{e `upe Uzvi{enja svetoga Kri`a. Nakon turnira svi sudionici slavili su misno slavlje u petrinjskoj crkvi sv. Lovre koju je sa sve}enicima dekanata preslavio


@ivost @upe

foto: D. Baruk~i}

i krenuli – u crkvu sv. Kri`a gdje je Zbor mladih Osmijeh animirao pobo`nost kri`nog puta i ve~ernju sv. misu. Naravno, pobrinuli smo se da nakon ugodno provedenog popodneva ne budemo gladni pa smo svi zajedno poslije sv. mise nastavili dru`enje blaguju}i pizze u prostorijama na{eg Pastoralnog centra. Me|utim, ni tu dru`enju nije bio kraj. Dra`en Baruk~i}, voditelj zajednice mladih i Marijan Koluder, voditelj zbora mladih Osmijeh, pripremili su karaoke tako da smo uz pjesme i ples nastavili dru`enje jo{ dugo u no}. Od petka 20. o`ujka do nedjelje 22. o`ujka, ~lanovi ZM Kri` ljubavi boravili su u Domu za pastoralne susrete mladih u Lasinji te sudjelovali na Duhovnoj obnovi koju su vodili `upnik Antun, `. v. Mladen i s. Tea. Kroz tri dana obra|ivali su teme o zajedni{tvu unutar obitelji, `upe i zbora mladih. Sudjelovali su u pobo`nosti kri`nog puta, te euharistijskog klanjanja u samostanu K}eri srca Isusova.

foto: A. Sente

Mark-Antonio Bunjevac. @upnik Antun je na susretu predstavio program aktivnosti do ljeta, te najavio duhovni vikend za na otoku Krapnju za najbli`e suradnike. U subotu 14. o`ujka u~enici Obrtni~ke {kole Sisak pod vodstvom majstora Tomislava Dola~kog, zavr{ili su bojanje cintora `upe Uzvi{enja sv. Kri`a te dvaju pro~elja Pastoralnog centra. U nedjelju 15. o`ujka odr`an je susret roditelja kandidata za sakramenat prve Sv. pri~esti. Istog dana nave~er u na{oj su @upi gostovali mladi iz `upe sv. Josipa Radnika Klin~a Sela – Zden~ina, rodne `upe na{e sestre Tee. Dvadesetak mladih doputovalo je u popodnevnim satima i mi smo ih, kao pravi doma}ini, do~ekali te zajedno sa Spomenkom Juri}, dipl. arheologom upoznali s povije{}u na{e `upe i na{ega grada. Mladi su mogli ~uti vrlo zanimljive pri~e o izgradnji na{e crkve, njezinoj unutra{njosti, o povijesti Sisa~ke biskupije i o njezinoj, nadamo se, skoroj obnovi, o biskupu Kvirinu, iskopinama ispred na{e crkve, Starom mostu i rimskoj opeki, o zgradi Velikog kaptola, pa ~ak i o Roki}u koji je, htjeli mi to ili ne, ipak dio na{e gradske (ne)kulture. Na{e smo goste odveli i do Staroga grada da ih upoznamo s utvrdom koja je u 16.st. o~uvala cijelu Hrvatsku od prodora velike turske sile. Nakon kratkog upoznavanja s gradom, svi smo se zajedno vratili tamo odakle smo

U ponedjeljak 23. o`ujka odr`ana je sjednica @PV, @EV, VKS, I ZV a u prigodi dolaska kardinala Josipa Bozani}a, nadbiskupa zagreba~kog u dvorani obnovljenog `upnog dvora Tom prigodom `upnik Antun imenovao je novog tajnika vije}a gospodina \uku Kova~i}a, jer je to mjesto bilo upra`njeno. Na sjednici je detaljno dogovo-

13


@ivost @upe

ren program blagoslova obnovljenog `upnog dvora te su podijeljene slu`be i zadu`enja. U ~etvrtak 26. o`ujka kardinal Josip Bozani}, nadbiskup zagreba~ki predvodio je misno slavlje u crkvi Uzvi{enja svetog Kri`a u Sisku, nakon ~ega je blagoslovio obnovljeni `upni dvor. U nedjelju 29. o`ujka na{a @upa dobila je tri nova ministranta Marka Gligorovskog Matea Pokasa i Marina Silaja na misnom slavlju. U slu`bu ministranta primio ih je na{ `upnik Antun.

U ponedjeljak 30 o`ujka samostan na{ih Sestara milosrdnica u Sisku pohodila je mnogopo{tovana ~asna Majka M. Blaga Bun~uga, vrhovna glavarica Sestara milosrdnica. Istoga dana nave~er skupina na{ih `upljana sudjelovala je na duhovnoj formaciji `upnih animatora {to je organizira Povjerenstvo za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije. Anica Potkonjak, Nikolina Mesi}, Zoran Crljenica i Antun Sente

PLODOVI MINISTRIRANJA SU UGODNI I BOGU DRAGI nedjelju, 29. o`ujka 2009. godine, nakon 4 mjeseca od zadnjeg primanja, u zajedU nicu ministranata @upe Uzvi{enja svetog Kri`a primljena su tri nova ministranta. Marin Silaj, Marko Gligorovski i Mateo Pokas. Donedavno kandidati, a sada ministranti, prolazili su osnove poslu`ivanja oltara sa s. Teom, Jurom Vuleti}em, prvim ministrantom i svim ostalim ~lanovima na{e `upne zajednice koji su na{im novim kandidatima imali {to za ponuditi. Sam obred se odr`ao na misi u 11 sati i 30 minuta na kojoj je, uz primanje ministranata, odr`ano i kr{tenje. Svaki ministrant dobio je svoga kuma koji mu je simboli~no pomogao da prvi puta odjene svoju ministrantsku odje}u, kao vanjski znak, ali su im pru`ili i pru`at }e im moralnu podr{ku te poticaj za uspje{no obavljanje svojih odgovornih zada}a.

14

Nakon {to je svaki ministrant na proziv svojega imena odgovorio: „Evo me!“, dobio je svoju haljinu koju mu je kum pomogao odjenuti. Ministranti su dodirom ampulice s vodom uvedeni u slu`bu ministranta. Svaki je novoprimljeni ministrant na svojoj prvoj misi obavio i jednu od osnovnih du`nosti na svetoj misi (prinos vina i vode, zvonjenje i purifikaciju kale`a i ciborija). Slu`ba ministranta iziskuje mnoge `rtve i velik anga`man, ali su plodovi ugodni i {to je najva`nije Bogu dragi, a to je i svrha ministriranja – slu`iti oltaru na kojemu se slu`i Bogu. Svi zainteresirani neka se bez straha jave u slu`bu Bo`ju, na korist sebi i ~itavoj svojoj zajednici, hrabro, ba{ kao i Marin, Mateo i Marko, neka postanu novi ljudi... Patrik Kova~i}


@ivost @upe DJE^JI ZBOR “KRI@ LJUBAVI” NA JARUNU

D

vo|eni ~asnom sestrom Zrinkom. Misno slavlje predvodio je na{ `upnik Antun Sente. S nama je bila na{a orgulja{ica Dolores [imunovi}, kao i tehni~ari Patrik Kova~i} i Marko Gligorovski, koji su se pobrinuli za prezentaciju tekstova pjesama, kako bi nam se svi mogli pridru`iti u pjevanju. Poslije mise otpjevali smo jo{ dvije, nama najdra`e pjesme, “Nisi sam” i “Pi{emo Ti”. Sve to vrijeme bodrila nas je i ~asna sestra Patricija, koja se tako|er s nama uputila na to radosno putovanje. Nakon zavr{etka mise razgledali smo crkvu. Posebno nas se dojmio kenotaf, prazan grob, ophodni prostor iza oltara u koji su uklesana sva imena poginulih branitelja, njih 15 840. U tome je bit i svrha Sveti{ta: sa~uvati od zaborava ime svakoga hrvatskog branitelja koji je darovao svoj `ivot za Domovinu. Podno`jem popisa prote`e se prikaz

foto: S. M. Patricija

je~ji zbor “Kri` ljubavi” je 26. listopada ove godine ugostio Dje~ji zbor “Don Boscova radost” iz zagreba~ke `upe Duha Svetoga. Ozna~ilo je to po~etak jedne lijepe suradnje i dru`enja dvaju zborova. Na 3. nedjelju Do{a{}a, 14. prosinca, Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” uputio se ususret “Don Boscovoj radosti”. Iako je trebalo rano krenuti, kako bismo bili spremni za pjevanje na misi u 9.00 sati, na{im pjeva~ima to nije bilo te{ko, jer pred njima je bio dan u kojemu ih je o~ekivalo ne{to novo, zanimljivo, veselo... Kako se u `upi Duha Svetoga na Jarunu nalazi zavjetna crkva sveta Mati Slobode, imali smo ~ast pjevati na misi upravo u toj crkvi. Bio je poseban do`ivljaj pjevati u tom veli~anstvenom prostoru punom odraslih ljudi i djece, me|u kojom su bili i na{i doma}ini, ~lanovi zbora “Don Boscova radost”, pred-

15


foto: S. M. Patricija

foto: M. Gligorovski

@ivost @upe

Kri`noga puta u staklu, koji su pro{li i navedeni branitelji. Prostor je to koji nikoga na mo`e ostaviti ravno du{nim. Ispred crkve je skulptura Pieta, rad vl~. Zlatka Suca, posve}en svim hrvatskim majkama koje su u Domovinskom ratu izgubile sinove. Kako ~asna sestra Zrinka pripada redu K}eri Marije Pomo}nice (salezijanke), povela nas je, zajedno s na{im doma}inima, ~lanovima zbora “Don Boscova radost, u samostan. U samostanskoj kapelici osjetili smo posebnu duhovnu toplinu i mir. Pomolili smo se, kao {to se i ~asne sestre salezijanke svakodnevno mole za djecu i mlade. Saznali smo da u samostanu pru`aju smje{taj djevojkama, studenticama, kojima je takva po mo} potrebna tijekom studiranja u Zagrebu. Po povratku u Sveti{te uslijedio je ru~ak i dru`enje ~lanova dvaju zborova. Dojmila nas se pjesma dobrodo{lice ispisana na velikom papiru i okru`ena balonima. ^lanovi zbora “Kri` ljubavi� zahvalili su pjesmom mamama na{ih doma}ina, jer zaista su nas lijepo ugostile. Oprostili smo se

16

od na{ih doma}ina sa zahvalom na lijepom prijemu i pozivom na ponovni dolazak u Sisak. Uputili smo se prema Katedrali. te Sen A. : foto Prije ulaska u Katedralu posjetili smo Muzej bl. Alojzija Stepinca. Nakon pogledanog filma o `ivotu, patnji i djelu bl. Alojzija Stepinca, izlo`ene stvari dobile su dublje zna~enje. Tada je i osobna molitva svakoga od nas, kraj Stepin~eva groba, u samoj Katedrali, bila smjernija i usredoto~enija. U to poslijepodne, 3. nedjelje Do{a{}a, vra}ali smo se ku}i radosni, ispunjeni i oboga}eni novim iskustvima. Zaklju~ili smo kako je lijepo biti ~lan dje~jeg crkvenog zbora zbog takvih dru`enja. Ovo putovanje jo{ nas je vi{e povezalo i omogu}ilo nam da se bolje upoznamo, kako me|usobno, tako i s na{om novom ~asnom sestrom Patricijom, koja je bila na{a pratiteljica i animatorica veselih aktivnosti u autobusu. Tako su otkriveni neki novi mladi solisti i zabavlja~i. Sada sre|ujemo dojmove i i{~ekujemo novu priliku za ovakvo dru`enje. Ivanka Krnic


@ivost @upe KRIZMANICI HODO^ASTILI U PADOVU

ANTON, MILA, MARKO I AN\ELA ILI PISMO RODITELJIMA

K

ao i svako dijete razmi{ljala sam kako }e to biti kad budem 30 godina starija od onih ~udesnih 5, 10 ili 15 godina. U svom vremeplovu odlazila sam u tada tako daleku budu}nost. Putovala sam i stizala u potpuno druga~iji svijet od ovog u kojem sada `ivim nakon {to je u stvarnosti protekao zadani broj godina. [to sam tamo vidjela? Radost zajedni~kog `ivota, obitelj, djecu, njih ~etvero, tako stvarne da su imali i imena. Bili su tamo Anton, Mila, Marko i An|ela. Otkud ih toliko? U svijetu dje~je ma{te i snova sve je mogu}e, a u svijetu ljubavi nema ograni~enja (to sada znam). Kao dijete imala sam jedino mali problem, kako }u im kao odrasla osoba podijeliti maj~insku ljubav? Tada nisam znala da se ljubav ne dijeli, nego samo umna`a, raste i ja~a. Unato~ tome, pravilno sam zaklju~ila, {to ih bude vi{e, to bolje, svi razli~iti trebat }e i vi{e vrsta moje ljubavi. I bilo bi tako, puno razli~itih ljubavi u samo jednoj obitelji. Danas `ivim sama. Sjetim se tih imena za djecu. Anton, Mila, Marko i An|ela. Djeca moga dje~jeg srca, sigurna sam, `ive u va{oj djeci. U va{im djevoj~icama, u va{im dje~acima. S budu}im krizmanicima `upe Uzvi{enja svetoga Kri`a u Sisku, djecom mojih poznanika, prijatelja i prijatelja kojeg vi{e nema, hodo~astila sam u Padovu. Mirne du{e mogu re}i, za svoju djecu ne trebate biti zabrinuti, ta djeca znaju kamo treba upraviti pogled. Va{a djeca naslu}uju istinske vrijednosti ovoga svijeta, ovoga `ivota.

Pomozite im, podupirite ih da vjeruju da bi razumjeli (sv. Augustin), a i da razumiju da bi vjerovali (sv. Toma Akvinski), na po~etku su svog najve}eg samostalnog putovanja, putovanja s na{im Gospodinom. Sve ih zanima, o svemu se raspituju, pomno bilje`e, upijaju, ne na onaj starmali na~in, nego iskreno, s rado{}u, dje~jom znati`eljom i neizostavnim humorom. Budite uz njih, povedite ih na svetu misu. Oni pru`aju ruke i ~ekaju stisak va{eg dlana u zajedni~koj molitvi nebeskom Ocu. Pitate se kako ja to znam? Jednostavno, bila sam s njima. Na prijedlog na{ega `upnika primili smo se za ruke i zajedno molili O~e na{ koji jesi na nebesima‌ u kapelici Sveti{ta sv. Leopolda Bogdana Mandi}a u Padovi dana 6. prosinca 2008. godine. I vidite, uop}e ne mora{ biti dijete niti osobito dobar da od svetog Nikole dobije{ dar. I to kakav dar. Koje li divne djece, kakvi su to sjajni klinci, razmi{ljam. I ne mogu skinuti osmijeh s lica. Antonija Tomazini}

17


@ivost @upe Duhovni vikend za mlade na otoku Krapnju

TAMO GDJE ZLO NE DOPIRE DO NAS

zajedni{tvo nastavilo se na jutarnjoj molitvi u crkvi. Podjeljeni u dvije grupe molili smo se nadopunjavaju}i jedni druge. Bilo je predivno! Dan je prolazio, a svi mi mladi koji se uop}e nismo poznavali, sve smo se vi{e vezali jedni za druge. Igrali smo igre, pri~ali,

foto: A. Sente

etak je. Puna o~ekivanja, radosti i uz bu|enja krenula sam zajedno s `upnikom Tonijem, Patricijom i Jurom na duhovnu obnovu na Krapanj. Do{av{i u Brodaricu, mjesto od kuda kre}e brod za Krapanj pomislila sam da ipak ne}e biti tako dobro. Vidjela sam oko tridesetak mladih u grupicama, ali nitko s nikim nije pri~ao. Stigav{i u napu{teni samostan Svetog Kri`a ve~erali smo i oti{li u sobe. Odjednom, sve se promijenilo. Samostanom se po~eo {iriti smijeh, pjesma i radost. Tema vikenda bio je sv. Pavao i euharistija. Slu{ali smo mnogo o njegovu `ivotu, djelovanju i obra}enju Bogu. Ve} te prve ve~eri shvatila sam da }e to biti najbolji vikend u mom `ivotu. Umjesto odlaska na spavanje, okupili smo se u blagavaoni i svi zajedno ujedinili se u pjesmi do kasno u no}. Drugi dan to

foto: A. Sente

P

18


pjevali ili smo se samo gledali o~i u o~i pogledom punim ljubavi i razumijevanja. Jo{ nikad u `ivotu nisam do`ivjela ovakvo {to. Svi smo bili kao bra}a i sestre bez predrasuda, ogovaranja i osu|ivanja. Do{lo je vrijeme za ve~ernju misu. Svako se pripremao na drugi na~in. Jedni su se ispovijedali, drugi su uvje`bali pjesme za misu, a dvoje ministranata. Jure i Grgo pripremali su vino, vodu i kale`. Svi zajedno okupljeni oko oltara slu{ali smo Bo`ju rije~ i dr`e}i se za ruke molili smo molitvu koju nas je nau~io na{ Gospodin Isus Krist. Osjetila sam veliku toplinu i pozitivnu energiju me|u svima nama. Zaljubila sam se u to divno mjesto na kojem zlo ne dopire do nas. Idu}e jutro, nedjeljno jutro obuzimala nas je tuga, jer nam je to bio zadnji dan. Isto smo ga proveli u molitvi, dru`enju i euharistiji. Na kraju, sat vremena prije polaska mnogo sam razmi{ljala. Pitala sam se ho}u li ikad vi{e vidjet ove predivne ljude koje sam toliko zavoljela? Za{to je morao zavr{iti ovaj

foto: A. Sente

@ivost @upe

vikend? ^ekaju}i brod da nas preveze na drugu stranu svi smo se jo{ jednom za kraj slikali za uspomenu. Do{ao je kraj. Puni emocija pozdravili smo se i svatko je oti{ao svojim putem. Pitate se kako je mogu}e da toliko zavoli{ nekoga koga ne poznaje{ ni puna dva dana. Re}i }u vam kako. Uz Boga sve je mogu}e. Vjerujte i molite se i va{ `ivot bit }e ispunjen ljubavlju i sre}om. Lucija Vuleti}

MOGU]E JE LJUBITI BLI@NJEGA KAO SEBE SAMOGA io je to petak, 20. o`ujka 2009., dan kada smo ostavili zbrku svakodnevnice i bacili pogled na pro{la doga|anja, analizirali smo sada{nje stanje s namjerom da ga promjenimo na bolje. Stigli smo na Duhovnu obnovu u Lasinju s ciljem da iskoristimo sve {to nam poma`e u molitvi i obnovi na{ega zajedni{tva s Bogom i bli`njima. Mjesto je to gdje smo taj trenutak bili najbli`i Bogu i Bog nama, gdje nas nitko drugi nije imao mogu}nost ometati i uznemiravati.

foto: A. Sente

B

19


@ivost @upe

foto: A. Sente

foto: A. Sente

Svaka od na{ih `elja da otvoreno i spremno dopustimo Bogu da djeluje u nama, bila je ispunjena. Svaki na{ cilj zbog kojeg smo tamo do{li i oko njega se potrudili, bio je ostvaren. Nije lako povu}i se od vanjskoga svijeta i `ivjeti u zajedni{tvu samoga Boga i bli`njih, ali mi smo to u~inili. Veliko je to iskustvo koje nas nadopunjuje i poti~e u nama sve dobro. Jedna od zapovijedi koja nas je pratila kroz sva tri dana i koju smo nau~ili vi{e cijeniti je: “Ljubi bli`njega svoga kao samoga sebe”. Bila je to prava Duhovna obnova i zahvalni smo Bogu {to nam je to pru`io i na{em `upniku Antunu Senteu, bez kojeg cijela ova “pri~a” ne bi bila potpuna, HVALA VAM! Lucija Mesar

NE[TO COOL…

M

alo je vjerojatno da }emo danas igdje vidjeti vojnike obuvene u ~izme koje }e svijetom kro~iti samo zato da bi {irile evan|eosku rije~; vojnike koji }e, umjesto debelim ko`nim remenjem, biti opasani pojasom istine; vojnike koje }e od smrti {tititi vjera, oklop pravednosti i kaciga spasenja; vojnike koji }e se protiv svih svojih neprijatelja boriti najja~im oru`jem dana{njeg vremena: ma~em Bo`je rije~i. Malo je vjerojatno da }e u manje od pet minuta dvjestotinjak ljudi koji se nikada u `ivotu nisu vidjeli osmisliti niz ske~eva kroz koje }e na duhovit i mladim ljudima primjeren na~in progovoriti o problemima s kojima se susre}e kr{}anin danas. Malo je vjerojatno da }e rije~ odgovornost postati zanimljiva i privla~na, da }e rije~ zapovijed izgubiti svu svoju te`inu, grubost,

20

odbojnost i da }e izraz „moja sloboda“ uvijek stajati u odnosu s izrazom „sloboda drugoga“. Iako malo vjerojatno, sve ovo se ipak doga|a svakog prvog ponedjeljka u mjesecu kada skupina mladih iz na{e `upe odlazi u Zagreb na duhovne formacije `upnih animatora koje organizira Povjerenstvo za pastoral mladih. S obzirom da jo{ uvijek traje godina sv. Pavla, na tim se formacijama razmatra nad njegovim tekstovima. I upravo iz tih tekstova izlaze oni neobi~ni vojnici koje danas nazivamo kr{}anima, na licu mjesta stvaraju se ske~evi koji se s punim pravom mogu nazvati pravim malim kreativnim ~udima, mijenjaju se predod`be i stavovi, mijenjaju se misli i karakteri; mijenjaju se ljudi. Nikolina Mesi}


@ivost @upe Predstavljamo zajednicu vjernika

KREATIVNA RADIONICA

J

edna je od katehetskih skupina pri `upi Uzvi{enja sv. Kri`a, koja djeluje od listopada 2007. godine. Radionica je osnovana na prijedlog na{eg `upnika Antuna Sentea i voditeljice skupine gospo|e [tefice Kraker, bez ~ijeg znanja i sposobnosti ne bismo mogli djelovati. Okupljamo sve `upljane koji `ele pomo}i i doprinijeti svojim znanjem i kreativno{}u uz zajedni~ko dru`enje. ^lanovi radionice su: [tefica Kraker , voditeljica i Ljubica Dermi{ek, blagajnica, te Marijanka Cindri}, Marijanka Milas, Ana Posilovi}, Marija Dumbovi}, Nada Jurkovi}, Vera Sever, Neda Ljuckanov, Jadranka Marovi}, @eljka Devi}, Dubravka Lu~an, Majda Smiljani}, Ksenija Bo`i~evi} i Mirjana Karaj~i}. U na{u radionicu dolazi i gospo|a Majda Smiljani}, koja nam rado poma`e svojim bogatim iskustvom i savjetima. Izra|ujemo krunice od gline, cvije}e, likove svetog Nikole i an|ele od eko materijala, {ibe i ukrase na {ibama za blagdan Svetog Nikole, oslikavamo kuglice i drugi nakit za bo`i}ne blagdane, kao i pisanice za Uskrs u raznim tehnikama. Na{e predmete prodajemo u crkvi pred blagdane Svetoga Nikole, za Bo`i} i Uskrs, a dio i darujemo. Svoje radove pokazali smo i prodavali na Danima zahvale @upe u lipnju 2008. godine. Prikupljena nov~ana sredstva koristimo za kupnju potrebnog materijala bez kojega ne bi bilo na{ih radova. Dio prikupljenog novca od prodaje,

dajemo za na{ `upni Caritas i druge crkvene potrebe. U predbo`i}no vrijeme izradili smo 50 an|ela od eko materijala koje su ~lanovi Caritasa prodavali u tijeku akcije Hrvatskog Caritasa 13. prosinca. 2008. g. Posebno smo zahvalni s. Samueli Premu`i} koja nas je s velikom rado{}u pou~ila izradi an|ela i ostalih ukrasnih predmeta od eko materijala. Sav ovaj rad nas raduje, jer se me|usobno dru`imo, molimo i osje}amo se korisnima u na{oj `upnoj zajednici. Stoga, pozivamo sve koji `ele sudjelovati svojim znanjem, kreativno{}u i dru`enjem bez obzira na dob i spol, da nam se pridru`e u prostorijama Pastoralnog centra svakog ponedjeljka u 17.30 sati. Rado Vas o~ekujemo. Jadranka Marovi}, ~lanica kreativne radionice

21


^estitka starijima Dragi na{i iskusni i mudro{}u sijedih kosa ure{eni `upljani

U

ovom broju `elimo Vam ~estitati dragi ro|endan do`ivljajem, za vrijeme posjeta. Hvala Vam Kako je lijepo ugledati nasmije{eno lice starije osobe, svijetlost u stara~kim o~ima i ~uti stalno zahvaljivanje „Hvala Vam, hvala. Pozdrav `upniku i recite mu Hvala. Kako je lijepo da se i nas netko sjetio“. Rije~i su to koje naj~e{}e ~ujemo od osoba koje posje}ujemo. Stari su to ljudi i `eljni razgovora. Pri~aju svoju `ivotnu pri~u. Pri~aju o svojoj djeci i unucima s ponosom u glasu. Pokazuju obiteljske fotografije i radost se osje}a u njihovom glasu.

22

Kao {to oni zahvaljuju nama tako i mi njima ka`emo: „Hvala Vam {to ste nas primili“. ^lanica skupine za brigu o starijim `upljanima – Anica Potkonjak 13. travnja: Mato Grgi} 14. travnja: [tefanija Grbac 16. travnja: Domagoj Bili}, Luka Kisi} i An|a Dujmenovi} 17. travnja: Rudolf Dra`enovi} i Jelica Drni} 18. travnja: Alojz Heinelt 19. travnja: [tefanija Bambura~, Marija Gazibara i Adam Zahirovi} 22. travnja: Stjepan @akman, Dragica Toma{ko, \ur|ica Miokovi} i Stjepan Serti}


^estitka starijima 23. travanj: Stjepan Posilovi} 24. travnja: Kata Bla`evi}, Jaga Ko{uti} i Vera Matacin 25. travnja: Mladen Bonjekovi} i Nada Jai} 26. travnja: Marija Mio~ i Ljerka Rup~i} 27. travnja: Olga Tur~i} i Mara Marinovi} 28. travnja: Nada Petri~i}, Nada Balenovi} i [tefica Strineka 30. travnja: Marica Basari} 01. svibnja: Katica Abramovi}, Bogdan Lju{tina i Sofija Bori} 02. svibnja: Ivan Koren 03. svibnja: Katica Pi{kor i Katica Po`gaj 04. svibnja: Tomica [tefan~i} 05. svibnja: Nada Vrane{evi} i Kata Matagi} 06. svibnja: Stjepan Cvjeti~anin 07. svibnja: Ana Krajcar i Marica Mijatovi} 08. svibnja: Zrinka Mio~-Pavi~i} i Ante Andri}

10. svibnja: Danica Martini} 12. svibnja: Amin Leti} 16. svibnja: Radojka Lafter 17. svibnja: Nada Ga{parac i Ljerka O`ani} 18. svibnja: Bla`enka Vrta~nik i Ana Ore{kovi} 19. svibnja: Mila Zadrovi} i Katica Galijan 20. svibnja: Alojzija Bartoli} 22. svibnja: Mandica Mari} 24. svibnja: Slavica Musi} i Ljubica Kraus 25. svibnja: Jelica @estoki, Katarina Gobac 26. svibnja: Ljubica Bogdanovi} 27. svibnja: Antun Bursik 28. svibnja: Ivan Perkovi}, Mirjana Ple{a i Mira Podubski 29. svibnja: Ana Ten{ek 31. svibnja: Ivan Dumbovi} 03. lipnja: Mira [imac i Dnjepar Devi} 04. lipnja: Maca Leskovar, Smiljana Vugi} i Ivan Pastovi}

… a draga nam, sjajem sijedih vlasi ure{ena gospo|a Müller, ~lanovima skupine za brigu o starijim `upljanima i svim ~itateljima Kri`a ljubavi `eli sretan i veseo Uskrs pjesmom:

Pjesma prolje}u Do{lo nam je prolje}e, a s njime rosno cvije}e. Raduju se ljudi sada jer sun~eva sjaja biti }e tada.

Pti~ice male na gran~ice sjele te nam svojom pjesmom lijepo cvrkutale. P~elice marne hvataju se leta i skupljaju slasti od cvijeta do cvijeta.

Laste male nebom lete u prolje}e opet nas se sjete. Ovdje je za njih pravi raj a to je na{ mili zavi~aj.

Kupe nektar slasti da ljudima bude zdravlja i radosti. Marija Müller

23


^estitka kr{tenima/vjen~anima KR[TENI 1. Ana Bauman, k}i Karla i Maje r. @upan~i}, r. 22.9.2008., kr. 14.12.2008. 2. Dora Gorupi}, k}i Dubravka i Ane r. Mileti}, r. 3.10.2008., kr. 21.12.2008. 3. Luna Marija Mihajlovi}, k}i Zorana i Maje r. Furdek, r. 13.3.2007., kr. 21.12.2008. 4. Vito Josip Mihajlovi}, sin Zorana i Maje r. Furdek, r. 31.5.2008., kr. 21.12.2008.

24

5. Tomislav Vargek, sin Davora i Jelene r. Sabljak, r. 12.9.2008., kr. 28.12.2008. 6. Mateo [iprak, sin Tome i Danijele Mi{kovi}, r. 8.5.2007., kr. 4.1.2009. 7. Silvestar Bobetko, sin Tihomira i Katarine r. Grepl, r. 26.11.2008., kr. 22.2.2009. 8. Magda Horvat, k}i Igora i Marte r. Ljuckanov, r. 10. 8. 2008., kr. 29. 3. 2009.


^estitka kr{tenima/vjen~anima VJEN^ANI 1. Vedran Cvanciger i Lana [u{nji}, vjen~ani 6. prosinca 2008. 2. Davorin Voloder i Slavica Jandri}, vjen~ani 6. prosinca 2008. 3. Stjepan Mikuli} i Marija Rajkovi}, vjen~ani 14. sije~nja 2009.

4. Dragoljub Pa{i} i Julkica Rajkovi}, vjen~ani 29. sije~nja 2009. 5. Marijan Bari} i Marija Dobrani}, vjen~ani 14. velja~e 2009. 6. Krunoslav Kuni} i Marija Cetinjan, vjen~ani 22. velja~e 2009.

25


@ivost @upe - kultura KULTUROLO[KI BISER U OTKRIVANJU - ure|enje `upnog arhiva -

T

Arhivi su za{titari pisane spomeni~ke ba{tine. Za razliku od pisane ba{tine koja se ~uva u knji`nicama, arhivsko gradivo podrazumijeva cjeline originalnih dokumenata nastale tijekom poslovnog procesa pravnih osoba, ali i nekih fizi~kih osoba (primjerice: zna~ajnih povijesnih osoba – umjetnika, dr`avnika, knji`evnika i sl.). Muzeje, pak, za razliku od arhiva, interesiraju svi materijalni povijesni izvori (ne samo pisani) i to izvori zna~ajni za odre|eno podru~je (tematsko ili geografsko) za koje su osnovani. Arhivska slu`ba Republike Hrvatske obuhva}a sedamnaest dr`avnih arhiva osnovanih za obavljanje arhivske djelatnosti u pojedinim regijama i Hrvatski dr`avni arhiv

foto: M. Vuk

ijekom velja~e i o`ujka u na{oj @upi trajalo je sre|ivanje `upnog arhivskog gradiva. Stru~ni dio posla obavljen je u suradnji s Dr`avnim arhivom u Sisku, ~iji su zaposlenici danima vrijedno pregledavali i sre|ivali razli~ito arhivsko gradivo. Arhivsko gradivo na{e @upe sada je pregledano i dostupno u novoure|enom prostoru u `upnom dvoru. Za ovaj broj Kri`a ljubavi o arhivima, arhivskom gradivu, Dr`avnom arhivu u Sisku i arhivskom gradivu na{e @upe govori ravnateljica Dr`avnog arhiva u Sisku gospo|a Nela Ku{ani}. [to je to arhivsko gradivo i koja je razlika izme|u arhiva i muzeja?

26


@ivost @upe - kultura u Zagrebu kao mati~nu ustanovu slu`be koja vodi sve sredi{nje evidencije i stru~ni je savjetodavac ostalim dr`avnim arhivima. Od kada i kakvo gradivo ~uva Dr`avni arhiv u Sisku? Dr`avni arhiv u Sisku je osnovan 1962. godine za za{titu arhivskog gradiva koje je nastalo i nastaje na sisa~kom podru~ju. Od 1966. godine ovaj Arhiv ima i svoj sabirni centar u Petrinji. Do danas je preuzimanjima po slu`benoj du`nosti, ali i darovanjima i otkupima, prikupljeno oko 2000 du`nih metara arhivskog gradiva (koliko su nam donedavni smje{tajni kapaciteti dopu{tali) podijeljenih u preko 800 arhivskih fondova i zbirki. Gradivo je nastalo u vremenskom rasponu od 16. i 17. stolje}a otkad potje~e nekoliko obiteljskih arhivskih fondova, pa sve do pisanih svjedo~anstava najnovije povijesti prikupljenih nakon oslobo|enja na podru~jima koja su bila okupirana u razdoblju Domovinskog rata. Sisa~ki arhiv nadzire za{titu gradiva koje se jo{ uvijek nalazi kod tristotinjak pravnih osoba javnog i privatnog karaktera.

Kako ste zapo~eli suradnju s na{im `up nikom? Kakvo je gradivo `upnog arhiva? Svakako, me|u najinteresantnijim i vrlo zna~ajnim gradivom privatnih stvaratelja je gradivo vjerskih zajednica, a posebice gradivo nastalo djelovanjem pojedinih ustanova Katoli~ke crkve, jer je povijest hrvatskoga naroda usko isprepletena s povije{}u Katoli~ke crkve na ovim prostorima. Zahvaljuju}i svijesti vl~. Antuna Sente o zna~aju ovoga gradiva, Dr`avni arhiv u Sisku je prihvatio `upnikov prijedlog da odvoji dio svoga radnog vremena i snaga za sre|ivanje i popisivanje arhivskog gradiva `upnog ureda @upe sv. Kri`a u Sisku. Rije~ je o gradivu koje je prvorazredan izvor za demografsku i socijalnu povijest Siska od 18. do 20. stolje}a, povijest mentaliteta i struktura nastalih tijesnom suradnjom Crkve i gra|ana, (popisi du{a, matice, op}i spisi dekanata i `upe i dr.), ali i izvor podataka koji mogu poslu`iti za dokazivanje odre|enih prava gra|ana (`upljana). Ovaj kulturolo{ki biser svoj puni sjaj mo`e posti}i tek kada postane saglediv i dostupan. Skupina za povijesna istra`ivanja

BAROKNI DRVENI KIP BOGORODICE S DJETETOM

D

rveni obojani kip Bogorodice s djetetom, koji pripada najreprezentativnijim baroknim drvenim kipovima u Hrvatskoj, vratio se nakon dugogodi{nje obnove u na{u @upu. Davne 1983. godine, Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba preuzeo je zbog

ure|enja i obnove drveni kip Bogorodice s djetetom. Kip je do tada bio pohranjen na tavanu `upnog dvora, zajedno sa skulpturama i dijelovima oltara iz crkve svetog Kvirina na groblju, no nije poznato da li je kip Bogorodice iz te crkve, kao ni odakle je i kada dospio na taj tavan. Prema tada obavljenom

27


istra`ivanju nije bilo mogu}e utvrditi podrijetlo kipa. No iako podrijetlo nije poznato, svi se stru~njaci sla`u, kako je u potpunosti srodan s nizom skulptura baroknog kipara Ivana Komersteinera (naime, kipari i drvorezbari gotovo se nikada nisu potpisivali na svoje radove). Ivan Komersteiner je ljubljanski kipar, koji je nakon preseljenja u Zagreb otvorio radionicu i svojim radovima obilje`io kona~an prodor baroka u na{e kiparstvo. Prve radove je napravio po narud`bi zagreba~kih isusovaca za crkvu svete Katarine, a zatim je radio za zagreba~ku katedralu niz skulptura i oltare, od kojih su sa~uvani samo neki kipovi i dijelovi ornamenata. (Dijelovi oltara svete Marije i svetog Ladislava danas se ~uvaju u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu). Nakon smrti Ivana Komersteinera 1694. godine, radionicu preuzima njegov sin Mihael, a tada nastaju me|u ostalim glavni oltar crkve u Vrap~u, glavni oltar crkve svetog Mihaela u Samoboru, kao i oltar kapele u Bu{evcu. Osobni stilski izraz Ivana Komersateinera o~ituje se u nagla{enom kontrapostu i napetim plohama tjelesnih oblika, kao i u pravilnoj ljepoti lica. Svoje kipove je gotovo uvijek okru`ivao bujnom rezbarenom ornamentikom listova baroknog akantusa, koji se razlistavaju u bujne grane ~esto ukra{ene malim an|elima. Ivan Komersteiner najzna~ajnija je kipar Zagreba na prijelazu 17. u 18. stolje}e. Kip Bogorodice s djetetom pokazuje baroknu snagu u mekanim i gustim naborima odje}e i u finoj modelaciji lica. Dijete Isus sjedi polo`en na desnu ruku majke i gleda u stranu, a Bogorodica lagano naginje glavu prema Isusu. Prema sa~uvanoj fotografiji iz 1974. godine i Bogorodica i dijete su imali krune, kojih vi{e nema, a prema restauratorskim istra`ivanjima postojala su tri kronolo{ka

28

foto: M. Ki{

@ivost @upe - kultura

sloja oslika nanesena na jo{ raniju polikromiju. Tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova odlu~eno je da se ne izra|uju nedostaju}i dijelovi. Prema preporuci Restauratorskog zavoda za ~uvanje, skulptura je privremeno smje{tena u sakristiji, a trajno }e vjerojatno biti smje{tena u budu}oj riznici obnovljene Sisa~ke biskupije. Prema zapisima kanonske vizitacije iz 1696. godine, sa~uvan je opis crkve iz tog vremena koja je prethodila dana{njoj i nalazila se na istom mjestu. Sa~uvan je i opis oltara, glavnog posve}enog Svetom Kri`u, oltara na strani poslanica posve}enog svetom Josipu i oltara na strani evan|elja, posve}enog Bla`enoj djevici Mariji uzetoj na nebo. U opisu ovog tre}eg oltara pi{e: “Oltar je dobre stolarske izrade, oslikan i pozla}en. U sredini donjeg dijela nalazi se kip B.D. Marije s Isusom u naru~ju. Sa


@ivost @upe - kultura strane su kipovi sv. Ivana krstitelja i sv. Ivana apostola, zatim manji kipovi sv. Stjepana kralja, sv. Ladislava kralja, sv. Barbare i sv. Katarine. U gornjem redu u sredini je kip Presv. Trojstva izme|u dva stupa. Sa strane su jo{ kipovi sv. Lucije i sv. Cecilije. Svi su kipovi oslikani i pozla}eni. Na vrhu oltara je jo{ kip Spasitelja, jednako ure{en kao i ostali kipovi.” Mogu}e je kako se ovaj opis odnosi ba{ na istu skulpturu Bogorodice, jer pripadaju istom vremenskom razdoblju.

U vrijeme kada je zapisana kanonska vizitacija, 1696. godine, Sisak je bio malo naselje nastalo na tada jo{ vidljivim brojnim ostacima rimske Siscije (kako je zabilje`eno u najstarijem sa~uvanom kartografskom prikazu Siska iz 1726. godine). Naselje je bilo koncentrirano oko crkve Uzvi{enja svetog Kri`a, koja je i tada stajala na istom mjestu. Skupina za povijesna istra`ivanja

DEO OPTIMO ET IN CRUCE FILIO (uvodni ~lanak - o kronogramu)

S

vi `upljani su zasigurno primijetili veliki medaljon s natpisom na lu~nom svo|enju ispred oltara. Medaljon je ovalnog oblika ukra{en razigranim zlatnim viticama i florealnim motivima. U sredi{njem polju nalazi se natpis na latinskom jeziku : “Deo optimo et in cruce filio”, {to u prijevodu zna~i “Bogu najboljemu i na kri`u Sinu”. Jo{ u vrijeme Rimskog Carstva ~esto se koristila formula Deo optimo maximo, najboljem i najve}em bogu, odnose}i se na glavnog rimskog boga Jupitera. U ranom kr{}anstvu, uz neke druge latinske formule i izraze, preuzeta je i ova formula, ali s novim zna~enjem kako Bog jest najbolji i najve}i. Va`nost ovog natpisa u na{oj crkvi, je u njegovoj poruci i likovnosti, ali i u godini nastanka. Naime u ovom natpisu se krije kronogram (chronogramma je slo`enica od gr~kih rije~i, a zna~i zapis vremena, sastavljena je od rije~i khronos, {to zna~i vrijeme i rije~i gramma {to zna~i slovo).

Kada se u nekom latinskom natpisu posebno isti~u velika slova ili slova druga~ije boje, onda se ta istaknuta slova ~itaju kao rimski brojevi koji ozna~avaju godine. U na{em natpisu velikim slovima napisana su slova D, I, M i C. Na latinskom D ozna~ava broj pet stotina, I ozna~ava broj jedan, M ozna~ava broj tisu}u i C ozna~ava broj sto. Kad se zbroje ovi brojevi dobije se 1601, {to zna~i da je ovaj natpis nastao 1601. godine. Za naselje Sisak, 1601. godina je vjerojatno jo{ bila godina oporavka nakon bojeva s Turcima, a posebno nakon velike bitke iz 1593.godine. Na gotovo svim grafikama koje prikazuju taj slavni boj, u kojem je Sisak postao “predzi|e kr{}anstva”, nalazi se i na{a crkva, ozna~ena kao Ecclesia Sancti Crucis. Mo`e se pretpostaviti kako je u vrijeme bojeva s Turcima crkva bila o{te}ena ili razru{ena. Nakon prestanka turske opasnosti, vjerojatno se pristupilo obnovi, pa

29


@ivost @upe - kultura kapele. Zidne slike koje se nalaze oko kronograma kvalitetom znatno zaostaju za oslikom unutar {tukatura koji pokazuje sve osobine Rangerova stila i tipologije, ali iz razdoblja ne{to ranijega od 1738.

godina 1601. ozna~ava po~etak ili zavr{etak ponovnog ure|enja na{e crkve. Reims Bendeiktinci? Sveti{te Majke Bo`je Loretske, Zadar – Arbanasi; 1734. – datirano MDCCXXXIV DEO OPTIMO MAXIMO AD GLORIAM MAGNAE VIRGINI LAVRETANAE AD GLORIAM SVIS OLIM DIOCESANIS ANTIBARENSIBUS NUNC FATO MEMORIS JADRETINIS SUBVRBANIS COLONIS ... @upa Svetog Petra, Supetar Bra~ DEO OPTIMO MAXIMO ESPENSIS UNIVERSITATIS ANNO DOMINI MDCCCLXI To zna~i: Na ~ast najve}em i najboljem Bogu sagra|en Godine Gospodnje 1861. ...

KRONOGRAM Vara`din, Franjeva~ka crkva U vara`dinskoj je franjeva~koj crkvi god. 1716./17. godine poznati {tukater Antun Josip Quadrio {tukaturom ureiso srednju lijevu pobo~nu kapelu koja je od barokizacije te crkve 1657. bila posve}ena sv. Antunu Padovanskomu. Slobodna polja toga uresa oslikana su dosta kasnije, ali ipak prije godine 1738. koju daje trostruki kronogram (na`alost vi{ekratno i proizvoljno popravljan) s pro~elja

30

Pazin, Franjeva~ki samostan Samostan je utemeljen bulom koju je, na zahtjev «kapetana, sudaca i svih gra|ana grada Pazina», izdao papa Siksto IV. u Rimu 5. srpnja 1481. godine. U to je doba ve} postojala kasnogoti~ka crkva (gra|ena od 1463. do 1477. i produljena 1481. godine) koja je 1484. posve}ena Poho|enju BDM. Postoji pri~a, kako se prilikom kopanja temelja nai{lo na nekoliko komada zlatne rude zbog ~ega je i crkva neko vrijeme nazivana crkvom «Majke Bo`je na zlatnoj rudi». Franjevci su odmah po dolasku po~eli graditi samostansku zgradu. Taj najstariji dio dana{njeg kompleksa prote`e se u smjeru sjever- jug i u njemu je bilo ure|eno dvanaest soba, te bolnica, ljekarna i knji`nica. Za crkvu i njen glavni oltar nabavljen je triptih sa slikama Girolama da Santacroce iz 1536. godine. Izgled samostana toga vremena dokumentiran je na crte`u J. W. Valvasora. U doba baroka, od 1715. do 1717. godine, izgra|eno je ju`no krilo na {to ukazuje kronogram iznad portala na ulazu u refektorij. Novo se krilo odlikuje baroknim karakteristikama koje su posebno izra`ene u pojedinostima refektorija u njegovom prizemlju. @upna crkva sv. Martina u Donjoj Vo}i Iz ~etiriju natpisa odgonetnut je i kronogram koji pokazuje da su pojedine slike naslikane 1753. (godina Rangerove smrti). O~ito je da je Ranger svojim u~enicima ostavio skice s kojih su oni potom slike po tzv. mre`ama preslikavali na svodove i zidove crkava. U vo}anskoj crkvi tragovi mre`a lijepo se vide.


@ivost @upe - kultura Lepoglava, crkva svete Marije Pet godina kasnije oslikao je visoko i prostrano goti~ko sveti{te i slavolu~ni zid, ispisav{i u vrhu pro~elja natpis s kronogramom: LaVDetVr pIe DeVs TrIVnVs In spLenDore sanCtVarII IstIVs (“Slavljen [neka bude] zdu{no Bog Trojedini u svjetlosti ovoga sveti{ta”); zbroj istaknutih slova daje godinu 1742. No Ranger je, kada god mu je bilo potrebno i mogu}e, kombinacijom znamenki uklapao u isti kronogram i po~etak i kraj radova pa se i ovdje (s dvije IV) dobiva raspon od 1738.-1742. kao vrijeme u kojem je, uz druge istodobne i podjednako zahtjevne cikluse (u Olimju i

Belcu) mogao oslikati i ovo sveti{te dvjema kompozicijama ~iji sadr`aj i smisao potvr|uje i prikriveni natpis s unutarnje strane slavoluka prema Post 28,17: non est hic aliud nisi domus dei et porta caeli („Ovo je ku}a Bo`ja, ovo su vrata nebeska“). Remete, Majka Bo`ja Remetska, Ivan Krstitelj Ranger, kronogram 1745. 1747. Osijek, Kapucinska crkva … kod kapucina u Osijeku, kojima kronogram daje g. 1752, a prikazuje prizore iz… Skupina za povijesna istra`ivanja

foto: M. Ki{

Detalj iz crkve Uzvi{enja svetog Kri`a - Sisak

31


@ivost @upe - kultura OSVRT: Ciklus Adventskih koncerata

PJESME UZ RO\ENJE de glazba uz Ro|enje! I nikada se ne bi smjelo dogoditi da je nedostaje u toj i sli~nim prigodama. Nisu na{i prethodnici uzalud stvarali kroz dva tisu}lje}a vjerovanje u posve}eno ro|enje Isusovo i slavili ga rje~ju i pjesmom, iz dana u dan, dok ta poruka nije na{la svoj pravi put. Glazba je ljudima darovana s neba, radi dobrote i ljepote `ivljenja i vjerovanja, kako bismo dozivali i do~ekali svojega Spasitelja. Ali, ne bilo kojom glazbom, nego onom koja je nastajala u iskustvu plemenite tajne stvaranja kao pismo ljubavi upu}eno Njemu. Prepoznajemo li doista takvu plemenitost glazbe? Kako je stolje}ima dostojno ispunjavala svoje poslanje tek kroz jednostavne melodijske lukove korala, {to je svatko mogao i pjevati i upamtiti, tako i danas tra`imo njezinu prirodnost pa pose`emo za stoljetnim crkvenim pjesmaricama i napjevima sa~uvanim u narodnoj predaji, kako bismo, poput na{i starih, svjedo~ili u na{em vremenu ono {to smo naslijedili i {to ostavljamo mladima. A da sva ta neotu|iva duhovna bogatstva nastaju u obitelji kao najmanjoj, ali dragocjenoj i zainteresiranoj skupini ljudi, zorno je pokazao tre}i Adventski koncertu `upnoj crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a, na kojem je nastupio Dje~ji pjeva~ki kvintet HORVAT. Sestre Jelena i Marija, bra}a Filip i Benjamin te polusestra Monika, u dobi izme|u trinaest i sedamnaest godina, pod budnim su okom roditelja, dostigli zamjerno duhovno bogatstvo i sre}u, koje ostvaruju pjevanjem. S tek ne{to glazbene naobrazbe i o~evim

32

foto: A. Sente

I

iskustvom crkvene glazbene prakse, oni su u zbilji samouki sastav jedinstvenog vokalnog umije}a! Savr{enog sluha, neupitne glazbenosti, zdravih glasova dje~jeg kolorita i razvidne zanesenosti glazbom, oni pjevaju dirljivo lijepo kroz cijeli jednosatni program zahtjevnih vi{eglasnih skladbi Atanazija Jurjevi}a, Kamila Kolba, Filiberta Gassa te obrada napjeva iz ~uvene hrvatske zbirke Cithara octochorda i me|imurskih pu~kih popijevki. Posebnu vrijednost njihova programa predstavlju vrlo stru~no izvedena troglasja i ~etveroglasja, uz basso continuo (viola da gamba: Tin Mr{i}), dr. Mihe Demovi}a i njihova oca Tihomila Horvata, koji se iskazao i kao skladatelj ~etveroglasne pjesme a capella: Spasitelju, kad }e{ do}i. Veseli da, osim zadivljuju}e discipline koju u ovom slu~aju prepoznajemo kao vrhunac njihova truda, ova djeca zra~e istinskom sre}om ~istog srca tek ro|enog Djeteta.

Tatjana Ro`ankovi}


Iz `ivota Crkve Pastoralni pohod Benedikta XVI. Africi

KR[]ANIN NE MO@E [UTJETI PRED ZLOM

O

d 17. do 23. o`ujka Sveti Otac boravio je na afri~kom kontinentu. Bilo je to prvo apostolsko putovanje Benedikta XVI. u Afriku. Posjetio je Kamerun i Angolu, zemlje koje najvi{e predstavljaju kulturu i jezi~nu zastupljenost tog kontinenta. Pri polasku u Afriku Papa je istaknuo da na licu mjesta `eli upoznati probleme s kojima je ona suo~ena – glad, bolesti, nepravde, bratoubila~ke ratove, nasilje, te da `eli pomo}i zacjeljivanju rana i ostvarivanju velikih mogu}nosti i nada afri~kih naroda. @eli, tako|er, u~vrstiti tamo{nje katolike u vjeri, ohrabriti kr{}ane za ekumenizam i prenijeti poruku mira koju je uskrsli Gospodin povjerio Crkvi. Crkva u Africi broji 150 milijuna vjernika i suo~ena je s brojnim izazovima. U prvom obra}anju vjernicima na do~eku u zra~noj luci kamerunskog glavnog grada, rekao je da kr{}anin ne mo`e {utjeti pred `alo{}u i nasiljem, siroma{tvom i gla|u, korupcijom i zlouporabom vlasti. “Evan|eoska poruka spasenja zahtijeva da bude jasno

navije{tena tako da Kristovo svjetlo mo`e zasjati u tami `ivota osobe. Ovdje u Africi kao i u brojnim drugim dijelovima svijeta brojni mu{karci i `ene `ele ~uti rije~ nade i utjehe. Lokalni sukobi ostavljaju na tisu}e osoba bez krova nad glavom. Trgovina ljudima, posebno `enama i djecom, postala je moderni oblik ropstva. U doba globalne nesta{ice hrane, financijske pomutnje, klimatskih promjena, Afrika nerazmjerno pati: sve ve}i broj njezinih stanovnika postaje plijen gladi, siroma{tva i bolesti. Oni na sav glas tra`e pomirbu, pravdu i mir, a Crkva im upravo to nudi. Ne nudi im novo gospodarsko ili politi~ko ugnjetavanje, nego slobodu djece Bo`je. Ne nudi im nove kulturne modele koji ne mare za pravo na `ivot jo{ nero|ene djece, nego ~istu spasenjsku vodu evan|elja `ivota. Ne nudi im gorka etni~ka ili vjerska suparni{tva nego ~estitost, mir i radost kraljevstva Bo`jega, koje je papa Pavao VI. opisao kao civilizaciju ljubavi�, istaknuo je Papa.

33


Iz `ivota Crkve U Kamerunu, Sveti se Otac sastao i s kamerunskim biskupima i zasebno s bolesnima i onima koji trpe, `rtvama rata i nasilja, a zatim produ`io u Angolu na susret s politi~kim vlastima i diplomatima gdje je, izme|u ostalog, ukazao i na problem diskriminacije `ena u afri~kom dru{tvu. Slijedili su misa s biskupima, sve}enicima, redovnicima, crkvenim pokretima i katehistima, te susret s mladima. Sredi{nji doga|aj pohoda bilo je sve~ano misno slavlje u Luandi, u prigodi 500. obljetnice evangelizacije Angole, na kojem se okupilo milijun ljudi. Prisustvovali su i biskupi, sve}enici i izaslanici laika iz susjednih zemalja - Ju`ne Afrike, Mozambika, Zimbabvea, Namibije, oba Konga.

Na opro{tajnoj sve~anosti zakazao je ponovni susret u Vatikanu, u listopadu, prigodom Druge posebne biskupske sinode posve}ene Africi. Dijana [rut

KARDINALI IZ ZEMALJA NEKADA[NJEG „ISTO^NOG BLOKA“ U ZAGREBU

S

vakog 10. velja~e jo{ od, sada ve} davne, 1960. godine, zagreba~ka Katedrala mjesto je okupljanja velikog broja vjernika. Povod je obilje`avanje obljetnice preminu}a na{eg bla`enika i zagreba~kog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca. Kardinal Stepinac bio je `rtva bezbo`nog re`ima kakav nije bio samo na ovim na{im prostorima, nego i u velikom broju zemalja tzv. Var{avskog pakta (Poljska, Ma|arska, ^ehoslova~ka, Ru munjska i Bugarska). Kao i zagreba~ki nadbiskup, mnogo su trpjeli i prvi ljudi katoli~ke Crkve u tim zemljama. Me|u najistaknutijima bili su ma|arski kardinal Jozsef Min-

34

dszenty i poljski kardinal Stefan Wyszynski. Tako je 10. velja~e ove godine u Zagrebu odr`an Tre}i susret kardinala i predsjednika biskupskih konferencija zemalja Srednje i Isto~ne Europe koje su `ivjele pod komunisti~kim re`imom „iza `eljezne zavjese“, i tom prigodom u na{ glavni grad do{li su kardinali Audrys Juozas Ba~kis iz Litve, nadbiskup i metropolit u Krakovu Stanislaw Dziwisz, nadbiskup u Budimpe{ti Peter Erdö, a kao predstavnik Crkve iz Zapadne Europe bio je kardinal Angelo Scola, patrijarh Venecije. Svi oni sudjelovali su na ve~ernjoj misi


Iz `ivota Crkve

tijekom koje je apostolski nuncij u Hrvatskoj Mario Roberto Cassari pro~itao poruku koju je tim povodom uputio papa Benedikt XVI. Euharistijsko slavlje predvodio je zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}, koji je u nadahnutoj propovijedi izme|u ostalog rekao i ovo: „’@eljezna zavjesa’ je slika podjele, razdora, udaljavanja i sebi~nosti. Nju postavlja ~ovjek prije~e}i pristup ~ovjeku, ali mu je cilj puno dublji – sprije~iti pogled ~ovjeka prema Bogu, da ne bi osjetio njegovu dobrostivost.“ „Istina je da je zavjesa pala,“ – nastavio je Kardinal, „istina je da je sustav do`ivio slom, ali krhotine su dovoljno sna`ne

da se pojave u oblicima promicanja istih neistina ne samo kroz pore politike i odnosa prema pro{losti, nego naro~ito u odnosu prema odgoju, znanosti, obrazovanju. Njena struktura je ostala `ivjeti u zakonodavstvu i pravosu|u, u gospodarstvu i kulturi.“ Na kraju je kardinal Bozani} istaknuo da „kao kr{}ani, unutar sada{njih zbivanja, ne smijemo biti obeshrabreni i ne smijemo {utjeti. U na{u je hrvatsku zemlju posijana ljubav u `rtvi Kristova kri`a. Znamo da }e izniknuti u plod koji nikakvo zlo ne mo`e uni{titi, a koji zdru`uje i daje `ivjeti.“ Zoran Crljenica

PORUKA USKRSA

VELIKI PETAK

I ptica danas ljep{e pjeva i zvona radosno zvone, i sve je suncem obasjano i grobovi su radosni u velikoj nadi Uskrsa.

Zar Ti ljubi{ tako i tolikoi do samog kri`a? Sve to radi moga raja. Ja sa malim kri`em jedva gmi`em. No, ipak zbog Tvoga kri`a do Tebe polako sti`em kri`em. Alojzije Petranovi}

@ivot pobje|uje! To je poruka, to je vjera to je nada, to je Uskrs. Alojzije Petranovi}

35


Uskrs USKRS U JERUZALEMU

J

edan od najve}ih duhovnih doga|aja u Svetoj zemlji svakako je godi{nja proslava Uskrsa u Jeruzalemu, u Bazilici Svetoga groba, a to zna~i na onom istom mjestu gdje je Gospodin Isus Krist i i uskrsnuo. Unutar te bazilike nalazi se i Kalvarija, gdje je Sin Bo`ji pokazao svoju ljubav prema nama tako {to je umro da bismo mi `ivjeli. Stoga se i ne mo`e govoriti o proslavi Uskrsa, a da se ne spomene i Sveto trodnevlje. Zapravo, ve} na Veliku srijedu poslijepodne katolici se okupljaju u bazilici koja je ina~e zajedni~ko vlasni{tvo katolika, gr~kih pravoslavaca i armenskih kr{}ana. Tada se ispred Isusova groba pjevaju psalmi i ~itaju svetopisamski odlomci koji pripravljaju vjernike na otajstva koja }e proslaviti kroz sljede}ih nekoliko dana. Sljede}eg dana, na Veliki ~etvrtak ujutro, pred Sveti grob, unutar

Sv. misa na Veliki ~etvrtak

bazilike, postavlja se veliki oltar na kojem katoli~ki patrijarh Jeruzalema slavi sv. misu. I dok u ostatku svijeta ujutro toga dana po katedralama slavimo Misu posvete ulja, a nave~er po na{im crkvama Misu Ve~ere Gospodnje, u Bazilici Svetoga groba ta su

foto: fra D. Tepert

Molitelji na kamenu Isusove smrtne borbe u getsemanskoj bazilici

36


Uskrs dva slavlja spojena u jedno. Uz sudjelovanje velikog broja sve}enika i mno{tva vjernika, jeruzalemski patrijarh pere noge dvanaestorici predstavnika vjernika da bi na taj na~in pokazao kako slavlje Euharistije svoj smisao nalazi u me|usobnoj bratskoj ljubavi kr{}ana, upravo onako kako je to Isus pokazao i na Posljednjoj ve~eri. Na Veliki ~etvrtak poslijepodne, tako|er pred Isusovim grobom razmatra se o posljednjim Isusovim danima u Jeruzalemu, o ustanovljenju Euharistije, te o Isusovoj smrtnoj borbi u Getsemanskom vrtu. Sâm Isusov grob kroz cijeli taj dan, pa sve do Velikog petka ujutro pretvoren je u veliko svetohrani{te, jer se na onom mjestu gdje je le`alo Gospodinovo tijelo prije uskrsnu}a nalazi njegovo tijelo pod prilikom kruha, kojim }e se vjernici pri~estiti na Veliki petak. U ~etvrtak nave~er svi polaze do Getsemanskog vrta te ondje, u Bazilici Isusove smrtne borbe, provode svetu uru, bdiju}i uz Gospodina i mole}i, po njegovu uzoru, da se u na{im `ivotima ostvari O~eva volja. Sljede}eg dana na Kalvariji se slave obredi Velikog petka sa sve~anim pjevanjem Muke, sa sveop}im molitvama i klanjanjem kri`u. Po na{im crkvama obi~no se klanjamo raspelu, a na Kalvariji toga dana vjernici ljube relikviju onog kri`a na kojem je Gospodin visio. Ne mo`e se na Veliki petak zaboraviti niti pobo`nost Kri`noga puta koji polazi od mjesta Isusove osude, a nastavlja se jeruzalemskim ulicama sve do Kalvarije i Isusova groba. Nave~er je toga dana posebno dojmljiv obred Isusova sprovoda. Unutar Bazilike svetoga groba, u naro~itoj procesiji, na razli~itim se jezicima ~itaju evan|elja o Isusovu skidanju s kri`a i ukopu, dok se pjeva Psalam 51: „Smiluj mi se Bo`e po milosr|u svome.“ Kad ova procesija stigne do Kalvarije, |akoni skidaju Isusovo tijelo s raspela i pola`u ga na platno, te ga se tako nosi do kamena pomazanja gdje ga poglavar franjevaca u Svetoj zemlji pomazuje uljima

Mjese~ina nad Bazilikom u Getsemanskom vrtu

i miomirisima, podsje}aju}i tako na Isusov ukop. Cijela procesija zavr{ava kod Isusova groba. Na Veliku subotu ondje se slavi Vazmeno bdjenje. Vazmena svije}a ne pali se, kako je to drugdje obi~aj, pred crkvom, nego se pali pomo}u svije}e koja izlazi iz Isusova groba. Tako se i na simboli~an na~in pokazuje da je upravo to mjesto s kojeg je svijetu do{la svjetlost uskrsnu}a. Na sam Uskrs, uz prisutnost velikog broja vjernika, te predstavnika dr`avnih i lokalnih vlasti, jeruzalemski katoli~ki patrijarh predvodi sve~anu Euharistiju, ponovno na velikom oltaru ispred Isusova groba. Na kraju te sv. mise polazi procesija oko Isusova groba, koja se ~etiri puta zaustavlja da bi se na sve ~etiri strane svijeta otpjevalo evan|eoske odlomke koji govore o Isusovu uskrsnu}u. Na taj se na~in iz Jeruzalema `eli poslati poruka da je Gospodin doista uskrsnuo, da je njegov grob prazan i da smo mi tome svjedoci. Takva simbolika poma`e da shvatimo kako nas svetkovina Uskrsa ne mo`e ostaviti ravnodu{nima, jer se Kristovim uskrsnu}em sve izmijenilo. Vi{e ni{ta nije isto. Po tom smo doga|aju i po svome kr{tenju svi mi novi ljudi, te smo u Kristu i mi ve} uskrsnuli. Fra Darko Tepert, OFM

37


@ivot pi{e `ivot vje~nosti Detalj iz crkve Uzvi{enja svetog Kri`a - Sisak

Z

aokupljena raznim misaonim temama sjetih se kako netko re~e: „@ivot pi{e romane.“ I istina je. No, pi{e istovremeno i komedije i tragedije. Ali ne pisane rukom, tintom ili kompjutorom nego rado{}u, bolju, znojem, krvlju. I mo`e se re}i `ivot svakog od nas smje{ta se u knji`evni opus bilo eseja, drame ili nekog drugog djela. Samo „pisanje `ivota“ ne predstavlja pote{ko}e, ali sposobnost „~itanja ~ovjeka“ vjerojatno da. Lak{e ga je ~itati u njegovoj radosti, a mnogo te`e u njegovoj boli. No, onaj koji se odva`i ~itati ga u vlastitoj ili tu|oj boli biva neizrecivo bogat. Za{to je patnja ~ovjekova `ivotna pratilica pita se ~ovjek pro{losti, sada{njosti i budu}nosti. Za{to je nedoku~iva? Za{to nam

38

se ~ini da smo u njoj sami? Kao da je sva patnja u potpunosti samo na{a? Ima li svoj smisao? Upit za upitom kola ~ovjekovim razumom. Slijed kojem je primjereno postaviti i upit srca ~ovje~jeg, a on glasi: „ Jesmo li ikad pomislili da smo po patnji dragi Bogu kao i njegov Sin kojeg u ljubavi razapinje? Paradoksalno pitanje. Shvatiti ljubav davanja u `rtvi svojstveno je samo srcu. Srce jasno razaznaje uzmicanje tijela, ali i pristanak duha. Dijeli povr{nost od dubine u boli. Ono zna kako je samo bol u stanju prodrmati do dna na{ duh. I kako je pogo|enost njome sna`an poziv na promi{ljanje osobnog `ivota i njegova odnosa prema onostranosti. Onostranosti koja daje mjerila i sada{njem `ivotu ozbiljnost i te`inu. Tu je ta snaga mudrih

foto: M. Ki{

Uskrs


Uskrs misli ro|enih iz boli koje svojom mudro{}u ~ine `ivot podno{ljivim. Svjesni smo da se u `ivotu dobiva i gubi. Ne napredujemo mi od pobjeda, ve} mnogo vi{e od poraza. Nisu li uspjesi mnoge upropastili, a neuspjesi spasili? Imamo li hrabrosti po}i s onu stranu svih svojih prora~una, zahtjeva i opravdanja da se bez ikakva pridr`aja u nesebi~nosti predamo Bogu. Upravo tada kad nestanu sve ra~unice, nastupa ljubav. A susret ljubavi s Ljubavlju ne dopu{ta vi{e `ivjeti osrednje. Svaka patnja poziv je na odaziv predanjem. Bje`imo li od patnje, samo ju jo{ vi{e uve}avamo. S ljubavlju je nosimo i budimo privla~ni Bogu u svom predanju koji zna razloge na{eg trpljenja. Sjetimo se kako smo spa{eni po

Kristovoj ljubavi koja daje vlastitu krv za nas. Ljubavi koja ne uzmi~e pred mukom. To je kri` ljubavi. Na takav kri` smo i mi pozvani. Po njemu nismo gubitnici nego pobjednici. Put do svakog uskrsa i onog Vje~nog put je trpljenja u ljubavi. Put i poziv darivanja boli Bogu {to za svoj ishod ima uskrs srca. Budimo Uskrs jedni drugima. Uskr{avajmo jedni druge ljubavlju, dobrotom, opomenom, ohrabrenjem. O`ivljujmo iz trpljenja, padova i slabosti jedni druge. Upu}eno{}u na Uskrsloga budimo snaga, svjetlost i radost na proputovanju do vje~nosti. P.S. „@ivot pi{e `ivot vje~nosti.“ s. M. Patricija Ma|er

Detalj iz crkve Uzvi{enja svetog Kri`a - Sisak

U SJENI KRI@A

Z

Alojzije Petranovi} `upnik u miru

foto: M. Ki{

ar nakon golgotskog Kri`a nije sve u sjeni kri`a? Od Adamovog pada do na{ega `ivotnog jada. Sve je u znaku kri`a. Te{ki kri` ~ovje~anstva na svojim le|ima ponio je Krist i tako osmislio sve na{e kri`eve. No unato~ toga ko`a nam je tijesna. Bunimo se. @alimo se. Pla~emo i te`imo za oslobo|enjem, za ljep{im i boljim bez kri`a. Ali {to dalje sve je gore, te`e i mu~nije. Dokle tako? Sve dotle dok ne shvatimo da upravo u sjeni kri`a po~iva mir. S kri`em u ruci makar u jadu i muci do svjetla }emo do}i. Od kolijevke sve do smrti, kri` se oko mene vrti. Neka se i dalje vrti, jer jedini put je s kri`em u ruci do svjetla do}i..

39


Intervju U PJESMI JE I RADOST I UTJEHA

K

ri` ljubavi: Na proslavi 80. obljetnice @upnog zbora sv. Cecilija dobili ste priznanje za 51 godinu pjevanja. Lijep je to dio povijesti ubilje`en u `ivot. Kako je po~elo sa zborom? Nada Kova~i}: Iz obitelji sam koja je oduvijek bila jako privr`ena crkvi. I mama i tata su mi Si{~ani i nekako su nam korijeni duboko u ovom gradu i ovoj crkvi koja je u to moje vrijeme prvih odlazaka zapravo bila i jedina crkva u gradu. Kao malo dijete krenula sam s mamom na mise. Slu`ile su se na latinskom jeziku. Bilo je malo dosadno, ali sam slu{ala i upijala. I danas zanam, istina kad se malo prisjetim, sve te latinske odgovore. Onda je do{la {kola i naravno vjeronauk. Mi smo generacija koja je imala vjeronauk u prva ~etiri razreda u {koli. Kateheta nam je bio Petar Lon~arevi}, koji je kasnije naslijedio `upnika Huleni}a i bio `upnik u na{oj crkvi. Kada su 1952. god. zabranili vjeronauk u {koli, preselili smo se u sakristiju i nastavili i}i na vjeronauk u crkvi. Kri` ljubavi: Dakle, moglo bi se re}i da ste odrasli u crkvenom dvori{tu? Nada Kova~i}: Gotovo tako. Nakon {to je vl~. Lon~aravi} postao `upnik, nas je nastavio okupljati vl~. Lovreti}. On je lijepo pjevao i bilo mu je va`no da i mi prihvatimo pjevanje. Nakon njega je do{ao vl~. Stankovi} koji je nalazio i druge na~ine da nas zainteresira da ostanemo u crkvi i uz crkvu. Imali smo organizirani seminar iz crkvene povijesti gdje smo stvarno puno nau~ili. A i stalno smo pjevali, pa nas je poslao na kor. I tako sam postala ~lanica @upnog zbora. To mi se jako svidjelo. Sestra Alma je bila predivna osoba. Smirena, stalo`ena, strpljiva i s velikim znanjem. Gotovo sve pjesme koje znam i koje se i danas pjevaju, ona me je

40

nau~ila. Mi smo ina~e bili vrlo ~vrsta grupa iz koje su ponikle tri ~asne sestre (Mira Pobor, Verica Herceg i Ana [najder), te tri bra~na para koji su imali ukupno 15 djece. Kri` ljubavi: Danas imate brojnu obitelj. Imali ste petero djece. Kako je bilo sve uskladiti? Nada Kova~i}: Suprug i ja smo iz istog dru{tva. Sve {kole i fakultet smo zavr{ili u Sisku i cijeli smo `ivot u Sisku radili. Rekla sam da smo bili orijentirani i vezani uz crkvu, pa smo tako odgajali i svoju djecu. Imati petero djece je i lijepo i te{ko. Te{ko u smislu da se uvijek na|e vremena za sve njihove potrebe, jer smo oboje radili. Stoga smo kao


Intervju

nekakvu praksu uveli ve~ernja okupljanja kad smo svi bili doma. Tada smo sjedili s djecom i pri~ali, ali i dobro slu{ali {to oni imaju re}i. Va`no je djecu ~uti, a ne samo slu{ati. Oni su od djetinjstva i{li na vjeronauk u crkvu, pa su si tako i formirali dru{tva, {to je nama bilo jako zadovoljavaju}e. I pokazalo se vrlo dobro. A to zajedni{tvo koje smo kod njih razvili ostalo je do danas. Uobi~ajeno je mjese~no okupljanje na nedjeljnom ru~ku i obvezno za Badnjak kod nas doma na ve~eri. Kad danas sjednemo za stol ukupno nas je 19. I uvjek je veselo, jer i oni svi pjevaju i sviraju. Kri` ljubavi: S ovako bogatim, sadr`ajnim i uspje{nim `ivotnim iskustvom {to biste savjetovali mladima?

Nada Kova~i}: Prvenstveno mislim da mladi danas lutaju izgubljeni. To je problem koji nastaje u obitelji. Moje je mi{ljenje da je dobro da se djeca dr`e jednog kruga prijatelja koji su istog svjetonazora. Tako je lak{e sprije~iti ne`eljene utjecaje. Kri` ljubavi: I na kraju kad biste birali koji bi crkvenu, a koju svjetovnu pjesmu izabrali kao najdra`u? Nada Kova~i}: U na{oj je obitelji pjesma vrlo va`na. Pjevali smo kad smo se radovali, a ~esto smo pjevali i da bi se utje{ili. Uglavnom smo s pjesmom i{li kroz `ivot. Od crkvenih pjesama bi izabrala «Isuse kralju, Isuse slavo», a od svjetovnih «Posavinu» jer ona tako lijepo sa`ima na{u nedavnu povijest i poru~uje da je va`no voljeti kraj iz kojeg si potekao. Davorka Ba{i}

41


Aktualno @ELITE LI JO[ UVIJEK SVOGA KLONA? „Gospod je ljudima dao znanost, da uzmognu slaviti snagu djela njegovih.“ Sir 38, 6

M

udar je taj na{ Sirah! No, krenimo od samih po~etaka da bismo sve ovo mogli bolje shvatiti. U po~etku stvorio je Bog sve ovo {to nas okru`uje, pa tako i ~ovjeka kao vrhunac svoga stvaranja. I tako mo`emo ~itati na prvoj stranici Svetoga pisma kako upravo tom ~ovjeku Bog povjerava dvostruku ulogu na Zemlji. Govori mu da bude gospodar svega stvorenoga, ali istodobno i ~uvar, tj. poziva ga da po{tuje druga stvorenja i tako slavi Gospodina, Stvoritelja. Iako smo na toj istoj stranici Svetoga pisma navikli ~itati re~enicu: „I bi tako!“, ovdje ona ne nalazi svoje mjesto. Naime, ako malo bolje zavirimo u na{u povijest, zamje}ujemo kako je ~ovjek pomalo zaboravio biti ~uvar te postao i ostao samo gospodar stvorenoga. Smatram da je upravo dana{nje vrijeme svojevrsni vrhunac svega toga. Pogledajmo samo taj nagli razvoj tehnologije i znanosti, posebno prirodnih znanosti, genetike. Sve ovo duboko zadire u problematiku ljudskog `ivota. Istina, nije sve uvijek tako crno kako se ~ini, ima tu i dobrih stvari, ali, na`alost, uvijek vi{e do izra`aja do|u one lo{e i negativne i to pod vidom dobra. Jedna od takvih zasigurno je i kloniranje. Vjerujem da ve}ini od nas na spomen rije~i kloniranje prvo padne na pamet ovca Dolly, prvi klonirani sisavac, nastala jo{ 5. srpnja 1996. godine. U mnogima ova rije~ budi strah i mogu re}i, mo`da i s razlogom.

42

Upravo je nedavno u svijetu odjeknula vijest da je novi predsjednik Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, Barack Obama, u ponedjeljak 9. o`ujka, potpisao izvr{nu uredbu kojom se ukidaju ograni~enja za savezno financiranje istra`ivanja embrionalnih mati~nih stanica koja je uveo jo{ 9. kolovoza 2001. godine tada{nji predsjednik George W. Bush. Sve ovo usko je vezano uz samo kloniranje, tj. ova dozvola {irom otvara vrata i ovoj vrsti istra`ivanja. Svi smo mi ve} ~uli za kloniranje i imamo vjerojatno svoj stav o tome, no znamo li uistinu {to je to ili znamo samo ono {to nam serviraju mediji. Kloniranje je stvaranje geneti~ki identi~nih gena, stanica, organizama koji potje~u od jednog jedinog ishodi{nog. Drugim rije~ima, to je stvaranje kopija gena, stanica, organizama. U prirodi postoji prirodni fenomen kloniranja. To su neki jednostani~ni i jednostavniji organizmi (npr. bakterije), ali isto tako i jednojaj~ani blizanci. No, s druge strane, postoji i umjetno kloniranje koje je sasvim ne{to drugo. Svi mi znamo kako na prirodan na~in dolazi do za~e}a novog `ivota i da su za to potrebne jedna mu{ka i jedna `enska osoba. Ovdje to nije tako. Naime, ovdje je dovoljan samo jedan roditelj. Uzme se jajna stanica iz koje se odstrani njena jezgra koja sadr`i polovi~ni broj kromosoma, tj. 23, i na njeno mjesto stavi se jezgra iz bilo koje tjelesne


Aktualno stanice uzete iz organizma kojeg `elimo klonirati. Ta jezgra ve} sadr`i 46 kromosoma, tj. broj koji sadr`i i jezgra jajne stanice nakon oplodnje. Takva jajna stanica, koja s punim brojem kromosoma djeluje kao oplo|ena jajna stanica, vra}a se u maternicu `ene koja nakon 9 mjeseci ra|a dijete. Da napomenem samo: roditelj djeteta je onaj ~ija je jezgra umetnuta u jajnu stanicu, {to zna~i da `ena koja je rodila dijete zapravo nije njegova majka, osim ako je jezgra unesena u jajnu stanicu uzeta iz njene tjelesne stanice. Na taj na~in mo`emo MI ljudi stvarati bi}a kakva MI `elimo, s osobinama koje MI `elimo. To se naziva reproduktivno kloniranje. Postoji i terapijsko kloniranje {to nam vjerojatno zvu~i malo prihvatljivije, no nemojmo se zavaravati. Postoje 2 na~ina. Mo`emo na prethodno opisani na~in stvoriti ljudski embrij, ali ga ne vratiti u maternicu `ene, ve} iz njega uzeti mati~ne stanice potrebne da zamijene bolesne stanice u ne~ijem organizmu i tako spase nekome `ivot. Re}i }emo: „Super! Pa {to je u tome lo{e?“ Sla`em se, to je super, ali nije nimalo super kad se sjetimo da smo zbog toga upravo ubili jedno novo, nevino, @IVO bi}e. Drugi na~in zaobilazi stvaranje novog embrija i umjesto jajne stanice koristi mati~ne stanice koje se mogu na}i u pupkovini i ko{tanoj sr`i odraslog organizma. Jedino taj na~in kloniranja pozdravlja i Crkva. A za{to druge ne prihva}a? Logi~no je! Pogledajmo prvi na~in terapijskog kloniranja. Njime stvaramo nova bi}a i odmah ih ubijamo. Kako bi Crkva to mogla dozvoliti? Ovdje to mo`emo usporediti i sa poba~ajem. Nemojmo se zavaravati izjavom znanstvenika kako prvih 14 dana embrij nije ljudsko bi}e ve} samo nakupina stanica. NIJE ISTINA! Ne budimo naivni! Od trenutka za~e}a to je novi `ivot koji se

razvija kroz svoje razvojne faze. Jer da nije do{lo do za~e}a, ne bi do{lo ni do ro|enja. [to se ti~e reproduktivnoga kloniranja, tako|er nam mo`e biti jasan stav Crkve. Naime, Bog stvara ~ovjeka na SVOJU sliku, kao mu{ko i `ensko i govori mu: “…plodite se i mno`ite…“ (Post 1, 28). To je poziv da budemo Njegovi SURADNICI u stvaranju novoga `ivota. A {to mi danas ~inimo? Dok s jedne strane ubijamo, s druge strane `elimo stvarati bez Bo`je pomo}i, na SVOJU sliku, po svojoj `elji. Pogledajmo kamo sve to vodi ako do ljudskog kloniranja ipak do|e. Mo`da se pitate za{to ka`em „AKO do|e“ kad svi znamo da je 26. prosinca 2002. godine ro|ena mala Eva, prvi ljudski klon. Hm… da, ali jo{ do danas ne postoji niti jedan dokaz da Eva uistinu postoji. Pogledajmo neke razloge za{to bi ljudi `eljeli klonove: `ele kraj sebe svoju kopiju; boje se gubitka voljene osobe, `ele svoje dijete, ali ne i obitelj, a ovo je najzanimljivije istospolnim zajednicama koje tako mogu imati „svoju“ djecu. Iz svega ovoga vidimo da ne vodi na dobro. Obitelj kao zajednica od Boga utemeljena kao temeljna stanica dru{tva, gubi svoju vrijednost. Prave vrijednosti se obez-

43


Aktualno vrje|uju, a veli~a se ono {to iznutra razara ~ovjeka, te mu se prikazuje kao jedino dobro, propagiraju}i tako `ivot bez obaveza, `rtve, slobodan i bezbri`an. [to sam ja svome klonu? Ja sam mu ujedno i otac i majka i sestra/brat. U isto vrijeme, on je moje dijete, ali i moj zaka{njeli blizanac. Mome mu`u/`eni (ako ga/ju imam) on nije ni{ta. [to je on mojoj djeci za~etoj prirodnim putem? Istovremeno brat/sestra i maj~ina sestra/tatin brat. Za mene osobno to je stra{no. A za vas? Ili, npr. zamislite da ste Vi klon i da ste nadomjestak voljene izgubljene osobe. Kako biste se Vi osje}ali? Kako bi na va{u psihu utjecala spoznaja da vas drugi ne vole zbog Vas samih, ve} zato jer ste kopija nekoga koga su voljeli?

Ovo su samo neki od primjera za{to Crkva ne prihva}a kloniranje. Ono RAZARA ljudsku obitelj, uni{tava u ~ovjeku ono najsvetije. Bog je STVORITELJ, a ~ovjek je pozvan da bude Bo`ji SURADNIK i nikad ne}e mo}i stati na Bo`je mjesto koliko god on to `elio. Bez suradnje s Bogom uni{tavamo sebe. Zato prestanimo se vi{e igrati boga i prihvatimo svoju ulogu suradnika. Razvijajmo u sebi ono dobro koje je On u nas usadio i {irimo ga svojim `ivljenjem. Gradimo na{e obitelji po uzoru na Svetu obitelj. I ne zavaravajmo se da postoji `ivot bez `rtve. I da vas jo{ na kraju upitam: @ELITE LI JO[ UVIJEK SVOGA KLONA? s. M. Tea Juratovi}

vl~. Mladen Vuk, `upni vikar preporu~uje:

OTOK „Ako su nekada mitovi, legende i bajke imale ulogu pomaganja ljudima u odrastanju i sazrijevanju, danas ta uloga definitivno pripada filmskoj umjetnosti“ M. Vuk „Otok“ Ostrov, ruski: - kr{}anska psiholo{ka drama, ruski biografski film o pravoslavnom monahu redatelja Pavela Lungina. Sadr`aj Tijekom Drugog svjetskog rata, Anatolija i njegovog kapetana Tikhona zarobili su nacisti kada su teglja~em prevozili ugljen. SS ~asnik je Anatoliju dao mogu}nost izbora da ukoliko ubije kapetana ostaje na `ivotu. Opiru}i se tom ~inu ipak puca te kapetan Tikhon pada preko palube. Nacisti su raz-

44

nijeli brod, dok su Anatolija sljede}eg jutra prona{li i spasili redovnici. Nakon trideset godina, Anatolij posjeduje dar vidovitosti i ozdravljenja zbog ~ega ga bra}a ne razumiju, a i mno{tvo ljudi dolazi tom “svetom starcu” Anatoliju po zdravlje i smjernice za `ivot. Unato~ svojim sposobnostima, on ostaje u trajnom stanju kajanja. ^esto odlazi brodom na nenaseljeni otok gdje moli za milost i opro{tenje. Istaknuti admiral stigne do Anatolija tra`iti pomo} za svoju k}er koja je opsjednuta. U tom susretu doga|a se ozdravljenje i ono {to je pri`eljkivao i molio cijeli `ivot. Pomirenje sa samim sobom i kona~no s Bogom! Upravo se u tome pokazuje sva dubina i sva mudrost Njegovog promisla, bolna ali spasonosna odgojna metoda. Svoje vje~no po~ivali{te nalazi na nenastanjenom


Aktualno

otoku gdje je obi~no provodio svoje vrijeme u molitvi i kajanju. Duhovna poruka Film na istan~an na~in prati glavnog junaka oca Anatolija i njegov `ivot pun kajanja zbog grijeha koji je po~inio. On je svojevrsni „idiot“, koji cijeli svoj `ivot soubli~uje Kristovom. Klanja se u duhu i istini, ne robuje poput svoje bra}e monaha propisanim pravilima zajednice. On je ~ovjek koji ne po{tuje sustav i bje`i od institucionalizacije. Kod njega postoji samo „gola“ vjera. Svojim karakterom izlu|uje neke od bra}e i strpljivo ih „spu{ta na zemlju“ daju}i im do znanja da su daleko od savr{enstva i da su i oni potrebni obra}enja. Ljudi koji ga posje}uju ~esto tra`e ~uda, no kad im ka`e da trebaju ne{to i u~initi za to ~udo onda nastaje problem. Scenarist Dmitry Sobolev

to dodatno obja{njava: “Kada ljudi ne{to tra`e od Boga, ~esto tra`e pogre{no. Naime, Bog zna vi{e o tome {to osoba `eli u danom trenutku.” Kamera i fotografija jednim smiruju}im tonom do~aravaju `ivot koji se odvija na hladnom ruskom sjeveru. Toplinu u taj spokojno hladni ambijent unosi glavni lik svojom osobno{}u dok njegova du`nost odr`avanja centralnog grijanja u samostanu samo doprinosi cijeloj pri~i. S jedne strane prljav{tina, ugljen i vatra, s druge strane bjelina snijega i vode koja svu tu neugodnu stvarnost `ivota pokriva i ~isti. Kroz film se prote`e slika pravoslavne kr{}anske duhovnosti „Otok” je zgodna pri~a o iskupljenju s okusom gor~ine, prepuna dirljivog humora i pronicljivosti. Film je definitivno veliki doprinos kr{}anskoj kulturi. Mladen Vuk

45


Iz povijesti ADOLF BLAGA Dekan Sisa~kog dekanata i subsidijar u `upi sv. Kri`a u Sisku

A

dolf Blaga, kao uzorni sve}enik i `upnik, bio je dekan Sisa~kog dekanata i kao umirovljenik {est godina subsidijar u `upi Svetoga Kri`a u Sisku. U Sisku je i umro 1968. godine. Mnogi stariji Si{~ani jo{ ga se sje}aju, pa ga prika`imo i mla|im Si{~anima prilikom njegove 40. obljetnice smrti. Blaga se rodio 1889. godine u Ferdinandovcu, u \ur|eva~kom dekanatu. Osnovnu {kolu je polazio u rodnom mjestu, a gimnaziju i Bogoslovni fakultet u Zagrebu. Nadbiskup dr. Antun Bauer, zaredio ga je 1912. za sve}enika. [est godina je bio kapelan u Samoboru, a onda od 1918. do 1945. `upnik u rodnom Ferdinandovcu. Od 1936. je bio i dekan \ur|eva~kog dekanata. Adolf Blaga je bio veoma aktivan u `upi, osobito s mladima. Vodio je odli~an crkveni pjeva~ki zbor. Kroz Katoli~ku akciju uspje{no je vodio Marijinu kongregaciju, kri`arske organizacije i druga okupljanja u `upi. Tako aktivan sve}enik nije se svi|ao onda{njim komunisti~kim vlastima, pa su odlu~ili ukloniti ga. U srpnju 1945. su ga uhitili i osudili na 20 godina robije. U krivnju su mu upisali da je tobo`e „ Omladinu odgajao u nacional{ovinisti~kom duhu“ i da je kriv za smrt nekoga komuniste, iako Blaga tada nije bio u `upi. Tako se onda sudilo, pa su mnogi nevini su|eni na dugogodi{nje kazne. Blaga je jedno vrijeme 1945. godine bio u logoru u Velikoj Pisanici, a onda jo{ 6 godina u Staroj Gradi{ki. Amnestiran je 1951. godine.

46

Nakon izdr`ane kazne, poku{ao se Blaga vratiti u svoj Ferdinandovac. Me|utim, tamo{nje komunisti~ke vlasti su mu na razne na~ine zagor~avale `ivot, pa je on od 11. sije~nja 1952. `upnik u Martinskoj Vesi. Kao uzorni i ugledni `upnik u dekanatu, izabran je 1954. godine za dekana Sisa~kog dekanata, {to je bio sve do umirovljenja 1962. godine. Na sve~anom progla{enju nove sisa~ke `upe Svete Marije, 28. svibnja 1961. godine, dekan Adolf Blaga je bio u pratnji nadbiskupa dr. Franje [epera. Od 1959. godine Blaga je i po~asni kanonik Prvostolnog kaptola zagreba~kog. Godine 1962. je proslavio svoju zlatnu misu, pa je te godine i umirovljen. [est godina umirovljeni~kog `ivota (1962.-1968.) provodio je Blaga u Sisku kao subsidijar u `upi Svetoga Kri`a. Iako u poodmaklim godinama, mnogo je pomagao `upniku sve do smrti. U vrijeme svake mise sjedio je u ispovjedaonici na uslugu pokornicima. Uvidom u maticu kr{tenih, vidimo da je samo u posljednjoj godini `ivota, od lipnja 1967. do lipnja 1968. krstio 77 djece. A posljednje dijete je krstio 19. lipnja 1968., samo 4 dana prije smrti. Bio je poznat i po tome {to je oko sebe okupljao djecu i dijelio im sli~ice. Umro je u Sisku, u `upnom stanu, 23. lipnja 1968. u 80. godini `ivota i 57. godini sve}eni{tva. Po vlastitoj `elji, izra`enoj u oporuci, pokopan je u rodnom Ferdinandovcu 25. lipnja 1968. godine. Lojzo Buturac, dipl.ing.


Duhovni kutak MAJKO, MOLIMO TVOJ ZAGOVOR prosti nam Majko {to svojim grijesima ranjavamo Tvoje, ve} ranjeno, srce, {to smo svojim grijesima pali toliko nisko, postali tako ni{tavni da je Otac morao `rtvovati svoga Sina jedinca kako bi nas otkupio, oslobodio i dao nadu i vjeru u njegovu bezgrje{nost i vje~nost. Ti si Marijo postala Majka na{eg spasitelja i Majka na{a. Gledala si patnje svoga sina, patila zajedno s njim. Osje}ala svaki primljeni udarac, svaku pljusku, svaki ubod trna trnove krune, svaki udarac bi~a, svako probadanje ~avla, svaku bol osje}ala, patila i {utjela. [utjela si Majko jer si znala da je to volja Bo`ja, da ta stra{na patnja spa{ava svijet. A mi bijedni ljudi izdavali smo, a izdajemo i danas, njegovu ljubav, sramili se priznati kako nam je lije~io rane, kako je uskrsivao mrtve, ozdravljao gubave, kako smo ga s vjerom slu{ali, i{li za njim kao ovce za pastirom i{li pa se izgubili. Nismo pratili njegove stope ve} smo gazili u gomili. Mislili smo da ga slijedimo, a mi smo samo bez vjere i dublje prave ljubavi nekuda i{li‌ Trudimo se mi Majko. Trudimo se ljubiti Isusa, slu{ati ga, slijediti ga i spremati ga duboko duboko u svoje srce, kako bi bio dio nas, na{e du{e, na{eg bi}a. Isusovo srce je {irom otvoreno. Ono nas prima i ovako bijedne i slu{a pa`ljivo molitve i `elje koje mi upu}ujemo ne razmi{ljaju}i da bismo svojim `ivotom bilo kakvu milost zaslu`ili. Ovo je vrijeme korizme. Vrijeme radosnog i{~ekivanja uskrsnu}a, radost ponovnog susreta oca i sina, radost besmrtnosti, vje~nosti i ljubavi.

foto: M. Ki{

O

Detalj iz crkve Uzvi{enja svetog Kri`a - Sisak

Ali u toj radosti ne zaboravimo da je ovo vrijeme patnje, patnje i poni`enja, muke, razapinjanja i smrti, te{ke smrti na kri`u, smrti koja je nas o`ivjela, nama dala `ivot, nama poklonila mir i slobodu. Na posljednjoj ve~eri Isus nam je dao svoje Tijelo i svoju krv, da bi kroz vjekove hranio na{e bijedne du{e, da bi nas ja~ao, ulijevao snagu, ja~ao vjeru i unosio u na{a srca mir. Molila si Majko zajedno s apostolima i `enama i u molitvi ~ekala dan uskrsnu}a tvog sina a na{ega spasitelja. Molila si usrdno iz srca a ne kao mi koji ~esto molimo usnama, a srce nam je prazno,

47


Duhovni kutak Oprosti nam Majko sve na{e manjkavosti. Oprosti {to smo vrije|aju}i Tvoga sina, otvaraju}i mu ve} krvave rane, vrije|ali Tebe, ranjavali Tvoje bezgrje{no srce i nanosili Ti toliku bol. Ipak Te Majko molimo: “Zagovaraj nas kod svoga Sina, ogrni nas pla{tem svoje ljubavi, vodi nas Isusovim stopama, kako bismo radosni i ~ista srca do~ekali radosni trenutak Uskrsnu}a, uskrsnu}e Krista, uskrsnu}e na{ih du{a, na{e uskrsnu}e.„

Ti me zna{ Kao malo zrno pra{ine u o~ima Tvojim `ivot je moj, a opet sam Ti dragocjena da me imenom zna{. Vrijednost svoju dobivam ~itaju}i tragove svuda oko mene: u udisaju... u pogledu... u ~ujnosti... Marijana Petrovi} Mikuli} Detalj iz crkve Uzvi{enja svetog Kri`a - Sisak

48

Anica Potkonjak

foto: M. Ki{

misli daleko i umjesto da se molitvom pribli`avamo Isusu mi se od njega udaljavamo. Trudimo se mi Majko moliti usrdno, `ivjeti po zapovijedi koje nam je Gospodin dao, `ivjeti `ivot dostojan svih patnji koje je Krist za nas pretrpio. Pomozi nam majko da u tome ustrajemo, da Tebe slijedimo, tvoje kreposti u `ivot ugradimo, vjeru `ivimo i uz obilje bo`anskog milosr|a duhovno ja~amo, Tebe {tujemo, a Tvoga sina ljubimo svim svojim bi}em. Tijelom koje je Bog stvorio a njegov sin Isus spasio.


Duhovni kutak ^udo Ljubavi Dok o najve}em ~udu Ljubavi pjevam, Iako me srce boli, ja ne oklijevam Pomisliti na stra{ne Njegove muke, Njegove svete probodene ruke... Za trideset bijednih zlatnika Prodali smo nedu`nika, A bolna je bila pod kri`em slika Raspeta Sina i uplakana Maj~ina lika. Krv je Njegova i od zlata vrjednija, A suza Marijina i od izvora bistrija! Iako je ne~ista bila du{a moja, Suza Maj~ina puna boli, ljubavi sjaja I pre~ista krv Njegova, najdragocjenija O~istila ju je od zla. I Svjetlost u njoj opet sja. Ta Ljubav koja ih spaja Otvorila nam je svima vrata raja. Samo ta Ljubav `arka, od Sunca toplija, Davala im je snagu trpiti dokraja.

Bez straha sanjati, O Ljubavi pjevati, U Ljubavi `ivjeti? ... Ma jednostavno, samo voljeti... Ni{ta drugo ne treba ~initi. I du{a moja i du{a tvoja bit }e spa{ena Ako nam je Ljubav u srcu iskrena, U patnji jo{ blagoslovljena... Ta nam je Ljubav na kri`u darovana. Ljubav me spa{ava, Ljubav mi `ivot dariva, Jer istina je jedina i prava Da je vje~na Ljubav Njegova! To je ~udo Ljubavi, Jer Ljubav nas nikada ne ostavi, Jer Bog nas nikada ne ostavi... Nikada u `rtvi ne posustaje, Jer stalno se daje i daje... Zato Ljubav nikada ne prestaje!

[to mi je ~initi? Ustati, krenuti i hodati,

Monika Pranji}

Isus, Tebi izru~ujem svoje muke, svoje patnje, svoju bolest, svoju starost, ali na osobiti na~in izru~ujem Ti sva svoja gorka iskustva i napu{tenost. Kada osjetim da sam drugima teret, kada primijetim da mi se vi{e nitko ne raduje, da me svi izbjegavaju u Tebi mogu na}i istinsko ohrabrenje i hrabrost. Ti me ne ostavlja{, mada to drugi ~ine. Ti mi pru`a{ utjehu kada od drugih do`ivljavam udarce. Nau~i me Isuse da u meni ne ostane ni trunka gor~ine prema drugim ljudima. Pomozi mi Isuse da vjerno slu`im Tebi i bli`njima i da u svakom bratu i sestri prepoznam Tebe. Hvala Ti {to me zove{ da Te slijedim, da krenem Tvojim putem, jer to je put ljubavi. Marija Milo{i}

Detalj iz crkve Uzvi{enja svetog Kri`a - Sisak

MOLITVA ISUSU

foto: M. Ki{

49


Duhovni kutak Zaogrnuta brigom Tvojom, i nadom Tvojom, i ljubavlju Tvojom, kora~ah i putem i mimo puta, stranputicama tu`nim, opasno o{trim rubovima kora~ah, odjeljuju}i se od Tebe i nehotice i hotimi~no izazivaju}i, a istodobno mole}i - ne ostavljaj me. I ljubila Te i mrzila, i tra`ila Te i poku{avala Ti se skriti . Obavijala se tugama, otkrivala suzama i pravila da te ne znam, kako ni nisam Tvoja nego svoja i svoja, svoja. A ~eznula i sanjala da pripadam Tebi. Zaogrnuta brigom Tvojom i nadom Tvojom, i ljubavlju Tvojom, sklup~ana i sama uspraviti sam se htjela.

Ali, nije vi{e znalo, ili mo`da ipak nije htjelo znati, pa je ponovo lutalo, puta se vi{e nije sje}alo, pa se opet ranjeno i samo vra}alo tami. Nju je lako na}i. I dok sam rije~ju Tvojom rane vidala, rije~ju Tvojom snove gradila i samo po rije~i Tvojoj mir nalazila, u strahu izustih: Sve te godine, svo to vrijeme, ~ija‌ I pitanje ne izgovorih do kraja. Osjetih ki{u na licu. Zaogrnuta brigom Tvojom, zaogrnuta ljubavlju Tvojom Saznah odgovor : Jedino moja uvijek si i bila, mila. Antonija Tomazini}

Ustati i po}i onamo kamo je srce zvalo.

50


foto: M. Ki{ i B. Sunte{i}

Blagoslov @upnog doma

51


foto: M. Ki{ i A. Sente

Obnova @upe

52


http://www.svetikrizsisak.hr/Zupni-list/kriz%20ljubavi%2051