Page 1

b pr espl im at jer ni ak

PREUZMITE ČASOPIS

www.dijabetes.hr

Dijabetes s l a t k i

Časopis za zdrav život

ž i v o t

Broj 4 - srpanj 2017.

Tema broja

Djeca i mladi

SA ŠEĆERNOM BOLESTI

Intervju

Put nije lak, ali rezultati stižu! Hipoglikemija

u djece i mladih ANKSIOZNOST I OSJEĆAJ STRAHA

Kako prevladati izazove odrastanja

ZAŠTO VOLIMO TRŽNICE?

RECEPTI


SADRŽAJ HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 4/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

DJECA I MLADI SA ŠEĆERNOM BOLESTI 4 UVODNIK / INTERVJU

8

TEMA BROJA

Hipoglikemija u djece i mladih Kako prevladati izazove odrastanja s dijabetesom?

Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

Anksioznost i osjećaj straha

Glavna urednica: Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Školski izleti

Lara Žigić, mag. ing. techn. graph. Lektura/Redaktura: Branimir Markač

Povezanost pretilosti i dijabetesa u djece

Tisak: Tiskara Zelina d.d. Tiskano: srpanj 2017., u 30 000 primjeraka Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Mi u Novo Nordisku vjerujemo da znanjem možemo poboljšati život ljudi s dijabetesom. Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

DOGAĐANJA I AKCIJE

Ljetni kamp za djecu i mlade Edukativna radionica za oboljele od tipa 2 šećerne bolesti

32

RECEPTI I PREHRANA

VODA nutritijent ili izvor života Domaće je domaće? Top 8 prednosti lovora

Izdanje: 1-17.3.2014.

Znanjem možemo ukloniti nejasnoće o životu s dijabetesom.

14

Recepti 44

Dijabetes

www.dijabetes.hr

IZ UDRUGA

3


Intervju Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Put nije lak, ali rezultati stižu! Cilj HSDU-a je ostvarivanje što bolje i jednako dostupne zdravstvene i socijalne zaštite oboljelih od šećerne bolesti, bez obzira u kojem djelu Hrvatske žive. Cilj je i stavljanje novih lijekova na listu lijekova HZZO-a, optimalan broj trakica za samokontrolu te uvrštenje inzulinskih pumpi i uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze u krvi na redovnu listu ortopedskih pomagala Nataša Gajski Kovačić

Na izborima 6. svibnja za novu predsjednicu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga izabrana je Zrinka Mach. Po zanimanju diplomirani medicinsko-laboratorijski inženjer i magistra socijalne gerontologije, Zrinka Mach se trenutačno nalazi na doktorskom studiju Socijalne gerontologije. U početku svog radnog vijeka radila je u KBC Zagreb, a ostatak u nevladinom sektoru, čiji rad dobro poznaje. Kroz svoje školovanje, rad, ali i iz obiteljskog iskustva, s obzirom na to da joj je otac dijabetičar, dobro je upoznala šećernu bolest, a kroz rad i volontiranje u različitim udrugama ima iskustva i znanja o djelovanju civilnih udruga u zdravstvu.

Što za vas znači ova funkcija, planirate li neke veće promjene koje se odnose na rad HSDU-a ili nastavljate zacrtanim putem? Biti predsjednica HSDU-a za mene je velika čast, ali i velika odgovornost. HSDU ima dugogodišnju tradiciju i određeni ugled koji treba sačuvati, ali i unaprijediti. Svi dosadašnji predsjednici, članovi izvršnog odbora, zaposlenici i volonteri dali su svoj pečat HSDU-u i bili prepoznatljivi po svom radu i doprinosu te projektima i programima koji se provode. Stoga, smatram da u HSDU-u treba nastaviti s onim što se pokazalo dobro, a promijeniti ili poboljšati ono što se pokazalo manje dobrim. Svako novo rukovodstvo dolazi s novom energijom i novim idejama koje onda dovode i do poboljšanja rada HSDU-a.

4

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Koji su temeljni ciljevi HSDU-a i koliko su oni u dosadašnjem radu HSDU-a postignuti? HSDU potiče osnivanje novih udruga dijabetičara te organizira i povezuje djelovanje dijabetičkih udruga s ciljem prevencije i unaprjeđenja zdravstvene i druge zaštite oboljelih od šećerne bolesti. HSDU brine o oboljelima od dijabetesa tipa 1, dijabetesa tipa 2, trudnicama s gestacijskim dijabetesom te posebno brine o djeci i mladima oboljelima od dijabetesa tipa 1. U skladu s Nacionalnim programom zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti 2015.-2020., HSDU u suradnji sa stručnim društvima sudjeluje u prevenciji i edukaciji oboljelih. Većina ciljeva ostvaruje se kroz svakodnevno djelovanje HSDU-a, no naravno da se uvijek može više i bolje. Ono na čemu planiramo intenzivno raditi je osnaživanje udruga članica HSDU-a kroz osnivanje novih udruga i povećanje članstva, a time raditi na edukaciji i prevenciji opće populacije, oboljelih od šećerne bolesti i članova njihovih obitelji, jer je dijabetes obiteljska bolest koja ne “pogađa” samo oboljelog nego i članove njegove obitelji. Cilj HSDU-a je i ostvarivanje što bolje i jednako dostupne zdravstvene i socijalne zaštite dijabetičara, bez obzira u kojem djelu Hrvatske žive. Cilj nam je stavljanje novih lijekova na listu lijekova HZZO-a, optimalan broj trakica za samokontrolu te uvrštenje inzulinskih pumpi i uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze u krvi na redovnu listu ortopedskih pomagala.

5


Koliki utjecaj na donositelje odluka imaju orga—’£ŠŒ’“Žȱ Œ’Ÿ’•—˜ȱ ›žñŸŠȱ žȱ ›ŸŠœ”˜“ǰȱ ”˜—”›Ž—˜ȱ HSDU?

Šȱ ”˜“’ȱ —Š²’—ȱ ȱ –˜ċŽȱ ž“ŽŒŠ’ȱ —Šȱ ™›˜–“Ž—žȱ —ŽŠ’Ÿ—˜ȱ›Ž—Šǰȱ”˜“’ȱœŽȱ˜²’ž“ŽȱžȱŸŽ•’”˜–ȱ‹›˜“žȱ ˜‹˜•“Ž•’‘ȱ˜ȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ǰȱžȱ™˜£’’Ÿ—’ǵ

ȱ ›ŸŠœ”˜“ȱ Œ’Ÿ’•—’ȱ œŽ”˜›ȱ “˜ñȱ žŸ’“Ž”ȱ —’“Žȱ ™›Ž™˜£—Šǰȱ ž£ȱ “ŠŸ—’ȱ’ȱ™›’ŸŠ—’ȱœŽ”˜›ǰȱ”Š˜ȱ›ŠŸ—˜™›ŠŸ—’ȱ™Š›—Ž›ȱžȱ˜—˜ñŽ—“žȱ˜•ž”Šǰȱñ˜ȱ–˜ċŽ–˜ȱ˜‹“Šœ—’’ȱ’–ŽȱŠȱ—ŽŸ•Š’—ȱœŽ”˜›ȱ žȱ ›ŸŠœ”˜“ȱ—Ž–Šȱžžȱ›Š’Œ’“žǯȱ œ˜ȱŠ”˜ǰȱœž˜²ŠŸŠ–˜ȱœŽȱ œŠȱ œŠŸ˜Ÿ’–Šȱ žȱ ›žñŸžȱ žȱ ”˜“’–Šȱ ›Š¶Š—œ”Žȱ ’—’Œ’“Š’ŸŽȱ ’ȱ Ÿ˜•˜—Ž›’£Š–ȱ —’œžȱ ˜Ÿ˜•“—˜ȱ ™›Ž™˜£—Š’ǯȱ ȱ œŽȱ ›ž’ȱ ‹’’ȱ™›Ž™˜£—Šȱžȱ™›˜–’ŒŠ—“žȱœŸ“Žœ—˜œ’ȱ˜ȱñŽ°Ž›—˜“ȱ‹˜•Žœ’ȱ ’ȱ™˜‹˜•“ñŠ—“žȱ”ŸŠ•’ŽŽȱċ’Ÿ˜Šȱ˜‹˜•“Ž•’‘ȱ˜ȱ’“Š‹ŽŽœŠǯȱȱ˜‹£’›˜–ȱ—Šȱ˜ȱŠȱ ȱ’–Šȱž˜˜’ñ—“žȱ›Š’Œ’“žȱ’ȱ˜›Ž¶Ž—ȱ ”›Ž’‹’•’Žȱ žȱ ›žñŸžȱ ˜—ȱ –˜ċŽȱ ›ŠŸ—˜™›ŠŸ—˜ȱ œž“Ž•˜ŸŠ’ȱžȱœŸŠ›Š—“žȱ£›ŠŸœŸŽ—’‘ȱ™˜•’’”Šǯȱ ȱœž“Ž•ž“Žȱ žȱ”›Ž’›Š—“žȱ™˜•’’”ŠȱŸŽ£Š—’‘ȱ£Šȱ•’“Ž²Ž—“Žȱ˜‹˜•“Ž•’‘ȱ˜ȱ’“Š‹ŽŽœŠȱŽȱ™›ŽŸŽ—Œ’“’ȱ’ȱŽž”ŠŒ’“’ȱ˜™°Žȱ™˜™ž•ŠŒ’“Žȱ’ȱ˜‹˜•“Ž•’‘ȱ ˜ȱ ñŽ°Ž›—Žȱ ‹˜•Žœ’ǯȱ žȱ —’“Žȱ •Š”ǰȱ Š•’ȱ ž›žċŽ—’–ȱ œ—ŠŠ–Šȱ œŸ’‘ȱ£Š’—Ž›Žœ’›Š—’‘ȱ’˜—’”Šȱ£Šȱ˜Ÿžȱ™›˜‹•Ž–Š’”žȱ˜•Š£Žȱ ’ȱ›Ž£ž•Š’ǯȱ

›Ž–Šȱ™›˜Œ“Ž—Š–Šȱ ȬŠǰȱ‹›˜“ȱ˜‹˜•“Ž•’‘ȱ˜ȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ǰȱ™˜œŽ‹’ŒŽȱ’™ŠȱŘǰȱ—Ž™›ŽœŠ—˜ȱ›ŠœŽȱ”Š”˜ȱžȱœŸ’“ŽžǰȱŠ”˜ȱ ’ȱžȱ ›ŸŠœ”˜“ǯȱ ȱ”›˜£ȱœŸ˜“ȱ›Šȱ’ȱ™›˜›Š–Žȱ’ȱ™›˜“Ž”Žȱ ”˜“Žȱ ™›˜Ÿ˜’ȱ Žȱ “ŠŸ—’–ȱ “Ž•˜ŸŠ—“Ž–ȱ ™˜–ŠċŽȱ žȱ ™›˜–’ŒŠ—“žȱ œŸ“Žœ—˜œ’ȱ ˜ȱ ñŽ°Ž›—˜“ȱ ‹˜•Žœ’ǰȱ ŸŠċ—˜œ’ȱ Žž”ŠŒ’“Žȱ ’ȱ ™›ŽŸŽ—Œ’“Žǰȱ œ™›“Ž²ŠŸŠ—“žȱ ”˜–™•’”ŠŒ’“Šȱ ñŽ°Ž›—Žȱ ‹˜•Žœ’ǰȱ Šȱ ”˜•’”˜ȱ °Žȱ œŽȱ ›Ž—˜Ÿ’ȱ ™›˜–’“Ž—’’ȱ Žñ”˜ȱ “Žȱ ›Ž°’ȱ “Ž›ȱ “Žȱ ˜Ÿ˜ȱ ž˜›Š“—’ȱ™›˜ŒŽœȱžȱ”˜“Ž–ȱ—Ž–Šȱ’—œŠ—ȱ›“ŽñŽ—“Šǯȱ

Kakvom biste ocijenili razinu prava pacijenata u

›ŸŠœ”˜“ȱ’ȱžȱ”˜“’–ȱœŽȱœŽ–Ž—’–ŠȱŠȱ™›ŠŸŠȱ—Š“²Žñ°Žȱ”›ñŽǵȱ ˜•’”˜ȱœžȱ²•Š—’ŒŽȱ ȬŠȱŠ”’Ÿ—ŽȱžȱœŸ˜jim aktivnostima na prevenciji bolesti i ostvariva—“žȱ™›ŠŸŠȱ’“Š‹Ž’²Š›Šǵ ›ŠŸŠȱ™ŠŒ’“Ž—ŠŠȱ–˜žȱžŸ’“Ž”ȱ‹’’ȱ‹˜•“Šȱ’ȱ•Š”ñŽȱ˜œŸŠ›’ŸŠǯȱ Š“ŸŽ°’ȱ ™›˜‹•Ž–ȱ ™›ŽœŠŸ•“Šȱ —Žž“Ž—Š²Ž—˜œȱ ™›ŠŸŠȱ žȱ ›Š£•’²’’–ȱ’“Ž•˜Ÿ’–Šȱ ›ŸŠœ”Žȱ“Žȱœžȱ’“Š‹Ž’²Š›’ȱžȱ–Š—“’–ȱ œ›Ž’—Š–Šȱ ’ȱ ñ˜ȱ œžȱ žŠ•“Ž—’“’ȱ ˜ȱ ŸŽ•’”’‘ȱ ŒŽ—Š›Šȱ žȱ —Ž™˜Ÿ˜•“—’“Ž–ȱ™˜•˜ċŠ“žȱ˜ȱ˜—’‘ȱ”˜“’ȱ™›’–“Ž›’ŒŽȱċ’ŸŽȱžȱœ’“Ž”žǰȱ ™•’žȱ ’•’ȱ Š›Ž‹žǯȱ ›˜‹•Ž–ȱ ™›ŽœŠŸ•“Šȱ ’ȱ —Ž˜Ÿ˜•“—Šȱ ’—˜›–’›Š—˜œȱ˜ȱ™›ŠŸ’–Šȱ’£ȱ£›ŠŸœŸŽ—˜ǰȱœ˜Œ’“Š•—˜ȱ’ȱ–’›˜Ÿ’—œ”˜ȱ˜œ’ž›Š—“Šȱ’ȱžȱž›žŽȱ–˜›Š“žȱ‹’’ȱŠ”’Ÿ—Žȱ’ȱ–Ž¶žœ˜‹—˜ȱž–›ŽċŽ—Žȱ”Š”˜ȱ‹’ȱœŸ˜“’–ȱ²•Š—˜Ÿ’–ŠǰȱŠ•’ȱ’ȱœŸ’–ȱ ˜‹˜•“Ž•’–Šȱ ˜ȱ ñŽ°Ž›—Žȱ ‹˜•Žœ’ȱ ™˜–˜•Žȱ žȱ ˜œŸŠ›’ŸŠ—“žȱ —“’‘˜Ÿ’‘ȱ™›ŠŸŠǯȱ Š˜ȱ™›’–“Ž›ȱ—Žž“Ž—Š²Ž—˜œ’ȱ˜œŸŠ›’ŸŠ—“Šȱ ™›ŠŸŠȱ’£ȱœ˜Œ’“Š•—Žȱœ”›‹’ȱ“Žȱ˜ȱŠȱ—Ž”’ȱ›˜’Ž•“’ȱ“ŽŒŽȱ˜‹˜•“Ž•Žȱ ˜ȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ȱžœ™’“ŽŸŠ“žȱ˜œŸŠ›’’ȱ˜œ˜‹—žȱ’—ŸŠ•’—’—žȱ ’ȱ™›ŠŸ˜ȱ—Šȱ˜™•ŠŠ”ȱ£Šȱ™˜–˜°ȱ’ȱ—“ŽžǰȱŠȱ—Ž”’ȱ›˜’Ž•“’ȱœžȱ £Šȱ˜ȱ™›ŠŸ˜ȱ£Š”’—ž’ǯȱ Š”˜ȱ‹’ȱžȱ‹žž°—˜œ’ȱ’£‹“Ž•’ȱ˜ŸŠ”ŸŽȱœ’žŠŒ’“Žǰȱ ȱ“Žȱ˜œ—˜ŸŠ˜ȱ›Š—’ȱ’–ȱ”˜“’ȱ°ŽȱœŽȱ‹ŠŸ’’ȱ ™›ŠŸ’–Šȱ”˜“Šȱ“˜ñȱ—’œžȱ˜œŸŠ›Ž—ŠǰȱŠȱ²’—ŽȱŠȱ²•Š—˜Ÿ’ȱž›žŽȱ ’ȱœ›ž²—“ŠŒ’ȱ”˜“’ȱ°Žȱ™˜–˜°’ȱžȱ›ŽŠ•’£ŠŒ’“’ȱ™›ŠŸŠȱ˜‹˜•“Ž•’‘ȱ˜ȱ ñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ȱ’ȱ²•Š—˜ŸŠȱ—“’‘˜Ÿ’‘ȱ˜‹’Ž•“’ǯ

ȱ”›˜£ȱ²Šœ˜™’œȱ’“Š‹ŽŽœȱŽžŒ’›Šȱ’ȱ’—˜›–’›Šȱ ˜‹˜•“Ž•Žȱ˜ȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ǯȱ –ŠŽȱ•’ȱ™˜Ÿ›Š—Žȱ’—˜›–ŠŒ’“Žȱ”˜•’”˜ȱœžȱœŠŸ“Ž’ȱ”˜“’ȱœŽȱžȱ²Šœ˜™’œžȱ”˜›’œ—˜ȱ ñ’Ÿ˜ȱ£ŠȱŽž”ŠŒ’“žȱ˜œ˜‹ŠȱœŠȱñŽ°Ž›—˜–ȱ‹˜•Žœ’ǵȱ

ȱ”›˜£ȱ²Šœ˜™’œȱ—Šœ˜“’ȱ’—˜›–’›Š’ȱ’ȱŽžŒ’›Š’ȱœŸ˜“Žȱ²’ŠŽ•“Žȱ˜ȱœŸ’–ȱŽ–Š–ŠȱŸŽ£Š—’–ȱž£ȱñŽ°Ž›—žȱ‹˜•Žœǯȱ+Šœ˜™’œȱ “Žȱ ˜‹›˜ȱ ™›’‘ŸŠ°Ž—ȱ žȱ ™˜™ž•ŠŒ’“’ȱ ˜‹˜•“Ž•’‘ȱ ˜ȱ ñŽ°Ž›—Žȱ ‹˜•Žœ’ȱ’ȱ˜—’ȱŠ”˜¶Ž›ȱ–˜žȱœž“Ž•˜ŸŠ’ȱžȱ”›Ž’›Š—“žȱ²Šœ˜™’œŠȱ ”›˜£ȱ œŸ˜“Žȱ ’Ž“Žȱ ’ȱ ™›’“Ž•˜Žǯȱ Ž”œ˜Ÿ’–Šȱ ”˜“Žȱ ˜‹“ŠŸ•“ž“Ž–˜ȱ žȱ ²Šœ˜™’œžȱ ċŽ•’–˜ȱ ’—˜›–’›Š’ȱ ’ȱ ŽžŒ’›Š’ȱ ˜‹˜•“Ž•Žȱ ˜ȱ ñŽ°Ž›—Žȱ ‹˜•Žœ’ȱ Žȱ ’–ȱ ˜–˜ž°’’ȱ Šȱ ˜‹’ŸŽ—Šȱ £—Š—“Šȱ ™›’–“Ž—ŽȱžȱŸ•Šœ’˜–ȱċ’Ÿ˜žǯȱ

6

ȱ˜›ċŠŸŠȱ’ȱ›Ž˜Ÿ—Žȱ”˜—›ŽœŽȱ˜œ˜‹ŠȱœŠȱñŽ°Ž›—˜–ȱ‹˜•Žœ’ȱ ›ŸŠœ”Žǰȱœ™˜›œ”Žȱ’›Žǰȱœžœ›ŽŽȱ’“Š‹Ž’²Š›Šǯȱ ˜•’”˜ȱ“ŽȱŠ”ŸŠȱ›Š£–“Ž—Šȱ’œ”žœŸŠȱ‹’—Šȱ ˜‹˜•“Ž•’–Šȱ ˜ȱ ’“Š‹ŽŽœŠǵȱ ˜•’”˜ȱ “Žȱ ˜›ċŠŸŠ—“Žȱ kongresa doprinos u boljem razumijevanju boleœ’ȱœ›ž²—“ŠŒ’–Šǵ ŸŽȱ Š”’Ÿ—˜œ’ȱ ”˜“Žȱ ȱ ˜›Š—’£’›Šǰȱ ™˜™žȱ ”˜—›ŽœŠǰȱ œ™˜›œ”’‘ȱ ’Š›Šǰȱ œžœ›ŽŠȱ ’ȱ ›Š’˜—’ŒŠǰȱ ˜–˜ž°ŠŸŠ“žȱ ˜‹˜•“Ž•’–ŠȱžœŸŠ“Š—“Žȱ—˜Ÿ’‘ȱ£—Š—“Šǰȱ›Š£–“Ž—žȱ’œ”žœŠŸŠǰȱ›žċŽ—“Šǰȱœ“ŽŒŠ—“Šȱ™›’“ŠŽ•“œŠŸŠȱŽȱœ‘ŸŠ°Š—“ŠȱŠȱ—’œžȱœŠ–’ȱžȱ œŸ˜“˜“ȱ‹˜•Žœ’ǯȱ›ž²—“ŠŒ’ȱžȱ’›Ž”—˜–ȱ”˜—Š”žȱœȱ˜‹˜•“Ž•’–Šȱ”›˜£ȱ—“’‘˜ŸŠȱ™’Š—“Šȱ’ȱ›Š£˜Ÿ˜›Žȱžȱ›žŠ²’“Ž–ȱ˜”›žċŽ—“žȱ—Ž˜ȱ“Žȱ˜›’—ŠŒ’“Šȱ’ȱžȱŸ’ñŽȱŸ›Ž–Ž—Šǰȱ–˜žȱœŠ£—Š’ȱ ñ˜ȱ’‘ȱœŸŠ›—˜ȱ–ž²’ȱ’ȱ”˜“’ȱœžȱ’–ȱ—Š“ŸŽ°’ȱ™›˜‹•Ž–’ǰȱŠȱ’–Žȱ’ȱ ‹˜•“Žȱ›Š£ž–“Ž’ȱ˜‹˜•“Ž•Žǯ

Š˜ȱ ²•Š—’ŒŠȱ —Ž›—Š’˜—Š•ȱ ’Š‹ŽŽœȱ ŽŽ›Š’˜—ȱ ǻ Ǽǰȱ”Š”Ÿ’–ȱ˜Œ“Ž—“ž“ŽŽȱ£—Š²Š“ȱœŸ“Žœ”’‘ȱž›žŠȱ žȱ”˜˜›’—’›Š—˜–ȱ“Ž•˜ŸŠ—“žȱ–Ž¶ž—Š›˜—’‘ȱ˜›Š—’£ŠŒ’“ŠǰȱŠȱ’–Žȱ’ȱžȱ™›ŽŸŽ—Œ’“’ȱ‹˜•Žœ’ǵ ȱ’–ŠȱŸŽ•’”’ȱ£—Š²Š“ȱžȱ™›ŽŸŽ—Œ’“’ȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ǯȱ ˜˜›’—’›Š—’–ȱ “Ž•˜ŸŠ—“Ž–ȱ œŸ“Žœ”’‘ȱ ž›žŠȱ –˜ċŽȱ œŽȱ ™ž—˜ȱ —Š™›ŠŸ’’ȱ™˜ȱ™’Š—“’–ŠȱŸŽ£Š—’–Šȱž£ȱñŽ°Ž›—žȱ‹˜•Žœǯȱ ›ŸŠœ”Šȱ žȱ ˜–ȱ œ–’œ•žȱ –˜›Šȱ ‹˜•“Žȱ ’œ”˜›’œ’’ȱ ™˜Ž—Œ’“Š•Žȱ ȬŠȱ’ȱ›ž’‘ȱœŸ“Žœ”’‘ȱž›žŠȱŽȱ’‘ȱ™›’–’“Ž—’’ȱžȱœŸ˜–ȱ ›Šžǯ

Šȱ”˜“’ȱ—Š²’—ȱ‹’ȱ™›ŽŸŽ—Œ’“ŠȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ȱ–˜•Šȱ ‹’’ȱ ž²’—”˜Ÿ’’“Šǵȱ ’’Žȱ •’ȱ –˜ž°—˜œȱ Šȱ œŽȱ ˜”˜ȱ preventive koriste potencijali volontera vrlo ak’Ÿ—’‘ȱ’“Š‹Ž’²”’‘ȱž›žŠȱ’ȱ ȬŠǵȱ ›ŽŸŽ—Œ’“Šȱ–˜ċŽȱ‹’’ȱž²’—”˜Ÿ’’“ŠȱŠ”˜ȱœŽȱ—Šȱ—“˜“ȱ—Ž™›ŽœŠ—˜ȱ›Š’ǯȱ’“Žȱ˜Ÿ˜•“—˜ȱ˜ȱñŽ°Ž›—˜“ȱ‹˜•Žœ’ȱ˜Ÿ˜›’’ȱ™›’˜—˜ȱž£ȱŸ“Žœ”’ȱŠ—ȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ǰȱ—Ž˜ȱ”˜—œŠ——˜ȱ’“Ž”˜–ȱ Œ’“Ž•Žȱ ˜’—Žȱ ™˜œ“Ž°Š’ȱ “ŠŸ—˜œȱ ”˜•’”˜ȱ –˜žȱ œŠ–’ȱ ™›˜–“Ž—˜–ȱ œŸ˜“’‘ȱ ċ’Ÿ˜—’‘ȱ œ’•˜ŸŠȱ ǻ™›ŠŸ’•—Šȱ ™›Ž‘›Š—Šǰȱ “Ž•Žœ—Šȱ Š”’Ÿ—˜œȱ ’ȱ ˜›ċŠŸŠ—“Žȱ “Ž•Žœ—Žȱ Žċ’—Žȱ žȱ ›Š—’ŒŠ–Šȱ—˜›–Š•ŽǼȱ’£‹“Ž°’ȱ’•’ȱ˜˜’’ȱ˜‹˜•’“ŽŸŠ—“Žȱ˜ȱñŽ°Ž›—Žȱ‹˜•Žœ’ǰȱŠȱ”ŠȱœŽȱñŽ°Ž›—Šȱ‹˜•Žœȱ˜˜’ȱ›ċŠ’ȱ“Žȱ™˜ȱ ”˜—›˜•˜–ȱ”Š”˜ȱ—Žȱ‹’ȱ˜ñ•˜ȱ˜ȱ”˜–™•’”ŠŒ’“Šȱ”˜“Žȱ–˜žȱ ˜ŸŽœ’ȱ˜ȱ’—ŸŠ•’—˜œ’ȱ’ȱœ–›’ǯȱ›žŽȱ’–Š“žȱŸŽ•’”ȱ‹›˜“ȱ Ÿ˜•˜—Ž›Šȱ’ȱŽ—ž£’“ŠœŠȱ”˜“’ȱŸ›’“Ž—˜ȱœž“Ž•ž“žȱžȱ—“’‘˜Ÿ˜–ȱ ›Šžȱ’ȱ‹’•˜ȱ‹’ȱñŽŠȱ—Žȱ’œ”˜›’œ’’ȱ—“’‘˜ŸŠȱ£—Š—“Šǰȱ›žȱ’ȱ™˜Ž—Œ’“Š•Žȱžȱœž“Ž•˜ŸŠ—“žȱžȱŒ’Ÿ’•—˜–ȱœŽ”˜›žǯ

Svakodnevna rješenja za svakog ponaosob. Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870, www.lilly.com.hr HRDBT00289, 17.8.2016.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

7


Hipoglikemija

u djece i mladih

Hipoglikemija je najčešća akutna komplikacija dijabetesa tipa 1. Rizik od hipoglikemije predstavlja jedan od glavnih kontrole glikemije. Edukacija o uzrocima, prevenciji i liječenju hipoglikemija, kao i praćenje učestalosti hipoglikemija, ključne su komponente adekvatnog zbrinjavanja dijabetesa. koze u krvi (GUK) koja može imati potencijalno štetan učinak na osobu s dijabetesom i zato nije moguće izdvojiti lesnike u svim situacijama. Razina GUK-a od <3.6 mmol/l (65 mg/dL) često se prihva-

optimalne kontrole glikemije. Edukacija o uzrocima, prevenciji i liječenju hipoglikemija, kao i praćenje učestalosti hipoglikemija, ključne su komponente adekvatnog zbrinjavanja dijabetesa Doc.dr.sc. Nataša Rojnić Putarek, pedijatar endokrinolog i dijabetolog Referentni centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske Zavod za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb

se praksi, međutim, razina GUK-a ≤3.9 mmol/l (70 mg/ dl) koristi kao prag za započinjanje liječenja hipoglikemija u osoba s dijabetesom zbog mogućnosti dodatnog sniženja razine GUK-a. Nadalje, teška hipoglikemija se u djece onaj događaj kod kojeg odrasla osoba s dijabetesom zahtijeva pomoć druge osobe. Kako gotovo sva djeca, posebno manja, zahtijevaju pomoć odrasle osobe u zbrinjavanju Hipoglikemije u kojima se javljaju simptomi neuroglikopenije (poremećaj ponašanja i koncentracije, konfuznost, ostale kao blage hipoglikemija. Hipoglikemije također mogu biti simptomatske ili asimptomatske. Učestalost teških hipoglikemija varira od studije do studije, ali većina prospektivnih studija pokazala je učestalost od 5-20 hipoglikemija /100 bolesnika godišnje. Učestalost hipoglikemija smanjuje se zadnjih godina, no u djece je i dalje rizik od hipoglikemija veći u odnosu na odrasle osobe. Simptomi hipoglikemije nastaju zbog aktivacije adrenergičkih receptora (npr. drhtavica, lupanje srca, znojenje i dr.) ili kao posljedica smanjene razine glukoze u mozgu – simptomi neuroglikopenije (npr. glavobolja, pospanost i poteškoće koncentriranja). U male djece promjene ponašanja, kao što su razdražljivost, uznemirenost, iznenadna smirenost, ali i izljevi bijesa mogu također biti simptomi hipoglikemije. Dominantni simptomi hipoglikemije razlikuju se od osobe do osobe i mogu se promijeniti s godinaka hormonska reakcija na hipoglikemiju javljaju kod viših razina glukoze u krvi u odnosu na odrasle osobe, a također promjena praga za aktivaciju se može mijenjati kod dugotrajnih hiperglikemija (tada se javlja kod više razine GUK-a) ili ponavljajućih hipoglikemija (kada se aktiviraju kod nižih razina GUK-a). Kod dijabetesa tipa 1 hipoglikemija nastaje zbog nesavršene supstitucije inzulina. Rizik od hipoglikemije, nadačujući gubitak glukagonskog odgovora na hipoglikemiju,

8

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Hipoglikemije se uglavnom ponavljaju u određenim situacijama i najčešće ih je moguće prevenirati. Pri tome je najvažnija edukacija o faktorima rizika te o važnosti prepoznavanja ranih simptoma i promptnog zbrinjavanja hipoglikemije

koji može nastati i relativno brzo nakon postavljanja dijagnoze dijabetesa. Najčešći uzročnik za nastanak hipoglikemije su: prekomjerna doza inzulina, propuštanje jela, tjelesna aktivnost, spavanje, a u adolescenata i konzumacija alkohola. Faktori rizika za teške hipoglikemije uključuju mlađu životnu dob, prethodnu tešku hipoglikemiju i smanjenu osjetljivost. Niži HbA1c ostaje i dalje faktor rizika, ali se ova povezanost smanjuje s novim i modernijim načinima inzulinske terapije. Intenzivnija tjelovježba može dovesti do hipoglikemije i 8 do 12 sati kasnije, što se naziva odgođena hipoglikemija što je vrlo važno znati da bi bavljenje sportom bilo sigurno te da bi se na vrijeme prevenirao nastanak teške hipoglikemije. Spavanje je vrijeme od posebnog rizika za nastanak teške i asimptomatske hipoglikemije pa se preporučuje rutinsko mjerenje razine GUK-a tijekom noći. Smanjena osjetljivost na hipoglikemiju može biti prisutna u djece s dijabetesom i tada je rizik od hipoglikemije značajno veći. Novim tehnologijama, kao što su uređaji za kontinuirano mjerenje glukoze (CGM) ili zatvoreni sustavi isporuke inzulina (umjetna gušterača), dodatno će omogućiti smanjenje učestalosti hipoglikemija u budućnosti. Hipoglikemije se uglavnom ponavljaju u određenim situacijama i najčešće ih je moguće prevenirati. Pri tome je najvažnija edukacija o faktorima rizika te o važnosti prepoznavanja ranih simptoma i promptnog zbrinjavanja hipoglikemije. Teška hipoglikemija zahtijeva hitno liječenje. U bolničkim uvjetima primjenjuje se intravenska infuzija glukoze, dok se u kućnim uvjetima daje intramuskularna (IM) ili supkutana (SC) injekcija glukagona koju treba uvijek imati na raspolaganju. Blaže hipoglikemije se liječe oralnim pripravcima jednostavnih šećera (tablete dekstroze, med, voćni sok...) nakon čega se primjenjuju dodatni složeni ugljikohidrati (manji sendvič, mlijeko) kako bi se spriječilo ponavljanje hipoglikemija. Valja ponovo napomenuti da je edukacija o dijabetesu najvažnija za sprječavanje nastanka hipoglikemije. Cilj liječenja dijabetesa trebao bi biti održavanje razine glukoze u krvi> 3.9 mmol/L (70 mg/dl), uz postizanje najbolje moguće kontrole glikemije, ali bez razvoja hipoglikemija.

9


Prim. dr. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med., Klinika za pedijatriju, KBC Sestre Milosrdnice

Tjelesna aktivnost u djece i mladih sa šećernom bolesti tip 1 korisna je i treba ju poticati, ali često zahtjeva prilagodbu inzulinske terapije i/ili unosa ugljikohidrata (UGH). Pri tome treba voditi računa o karakteru, intenzitetu i trajanju aktivnosti. Aerobne vježbe se izvode u vremenski dužem periodu, niskog su do srednjeg intenziteta (npr. hodanje, trčanje, vožnja bicikla, rolanje) i obično dovode do pada razine šećera u krvi. Anaerobne vježbe podrazumijevaju aktivnost visokog intenziteta koja se izvodi u kratkom vremenskom razdoblju uz korištenje mišićne snage, što obično rezultira porastom glikemije (npr. brzo trčanje-sprint, podizanje utega). U stvarnom životu, većina sportskih aktivnosti je mješovitog karaktera.

Procjena intenziteta

Tjelesna aktivnost u djece i mladih

sa šećernom bolesti tip 1 10

Intenzitet tjelesne aktivnosti procjenjuje se na temelju broja srčanih otkucaja ili mogućnosti da se tijekom aktivnosti govori/pjeva; ako dijete pjeva i govori bez da se uspuše, aktivnost je blagog intenziteta; ako može govoriti, ali ne može pjevati, aktivnost je umjerenog intenziteta; ako već nakon nekoliko riječi „hvata“ dah, aktivnost je visokog intenziteta. U pogledu trajanja, kratko je sve što traje <20 min, srednje dužine trajanja su od 20-60 min, dok duga aktivnost traje >60 min. Hipoglikemija se može javiti tijekom aktivnosti, neposredno nakon nje ili odgođeno. Hiperglikemija je češća u djece sa slabom kontrolom šećerne bolesti tip 1, ali se zbog anaerobne aktivnosti visokog intenziteta ili stresa uvjetovanog natjecanjem može javiti i u dobro regulirane djece. Kako bi se izbjegle opasne epizode hipoglikemije i/ili hiperglikemije potrebno je kontinuirano ili često (prije, tijekom i nakon aktivnosti) kontrolirati razinu glikemije te prilagoditi dozu inzulina i/ili osigurati primjeren unos ugljikohidrata. Prilagodba doze inzulina preporučuje se uz umjerenu/intenzivnu aerobnu aktivnost koja traje duže od 30-60 minuta. Smanjenje doze brzo djelujućeg inzulina uz obrok prije planirane aktivnosti umanjuje rizik od hipoglikemije i potrebu za dodatnim unosom ugljikohidrata. Nerijetko, potrebno je smanjiti i dozu brzo djelujućeg inzulina uz obrok neposredno nakon tjelesne aktivnosti. Postoji li sklonost odgođenoj (noćnoj) hipoglikemiji, preporučuje se 1020% smanjenje doze dugo djelujućeg inzulina pred spavanje. Kod djece na inzulinskoj pumpi u obzir dolazi smanjenje bazalnog nivoa inzulina 60-90 minuta prije i tijekom planirane aktivnosti, smanjenje bolusa pred obrok (ako se aktiv-

Dijabetes

www.dijabetes.hr

nost odvija unutar 2-3 sata od primjene bolusa, bez da se mijenja bazalni nivo), privremeni prekid isporuke inzulina 60 minuta prije planirane aktivnosti (uz dodatni unos ugljikohidrata ili primjenu malih korekcijski bolusa po potrebi) te smanjenje bazalnog nivoa tijekom noći nakon popodnevne ili večernje aktivnosti. Hiperglikemiju tijekom aktivnosti ili nakon nje treba korigirati oprezno, jer primjena punog korekcijskog bolusa može rezultirati hipoglikemijom. Dodatni unos ugljikohidrata potreban je ako aktivnost traje duže od 60 minuta, a prethodno nije smanjena doza inzulina. Ovo je čest slučaj kod manje djece, čija je spontana aktivnost nepredvidiva. Potreba za ugljikohidratima varira u rasponu od 0.5 - 1.5 g/kg/h. Treba obratiti pažnju na vrstu ugljikohidrata; jednostavni ugljikohidrati brzo će se resorbirati i pojavit će se u krvotoku već nakon nekoliko minuta, dok će složeni ugljikohidrati s niskim glikemijskim indeksom pomoći da se prevenira hipoglikemija tijekom nekoliko sati. Ako se ipak razvije hipoglikemija, uz privremeni prekid aktivnosti neophodan je unos jednostavnih ugljikohidrata. Za porast GUK-a od 3-4 mmol/l potrebno je primijeniti 0.3 g UGH/kg tjelesne mase. Nakon umjerene/intenzivne tjelesne aktivnosti, korisno je pojesti manji obrok proteina i ugljikohidrata, uz smanjenu dozu inzulina brzog djelovanja, kako bi se izbjegle neposredna hiperglikemija i odgođena hipoglikemija, a istovremeno potaknula obnova glikogenskih rezervi i sinteza bjelančevina. Sve navedene preporuke su okvirne, budući da je odgovor glikemije na tjelesnu aktivnost, primjenu inzulina i unos dodatnih ugljikohidrata vrlo varijabilan. Svako dijete ili adolescent treba „skrojiti“ obrazac postupaka koji najbolje odgovara njegovim individualnim potrebama, pri čemu pomaže već stečeno iskustvo zasnovano na praćenju glikemije prije, tijekom i nakon aktivnosti.

Tjelesna aktivnost u adolescenata s predijabetesom i šećernom bolesti tip 2 Tjelesna aktivnost ima značajnu ulogu u liječenju mladih s prekomjernom tjelesnom masom i poremećajem u metabolizmu glukoze, bilo da se radi o predijabetesu (povišena glikemija natašte i/ili poremećena tolerancija glukoze) ili o šećernoj bolesti tip 2. Ona doprinosi smanjenju tjelesne mase i promjeni sastava tijela, povećava inzulinsku osjetljivost, poboljšava regulaciju glikemije te smanjuje kardiovaskularni rizik zbog povoljnog učinka na krvni tlak i razinu masnoća u krvi.

11


Kako prevladati izazove odrastanja

s dijabeteseom

vim vršnjacima. To se primarno odnosi na bolju komunikaciju unutar obitelji, izraženiji osjećaj podrške od strane uzdanja. U konačnici djeca s dijabetesom imaju isti doživljaj kvalitete života kao i vršnjaci bez dijabetesa, što znači da su jednako zadovoljni svim aspektima svakodnevnog skog). Za dobru kontrolu dijabetesa važna je dobra informiranost i znanje o bolesti, osobna uvjerenja i motivacija, ali i socijalna motivacija koja se odnosi na percepciju stavova članova obitelji i percepciju stavova vršnjaka. Istraživanja su pokazala da djeca i adolescenti procjenjuju da dijabetes utječe na odnose u obitelji i s vršnjacima, s tim da većina djece opisuje pozitivne posljedice. Roditelje doživljavaju kao izvor emocionalne i informacijske podrške, a vršnjaci su im tijekom odrastanja važan izvor socijalne i emocionalne podrške. Majke doživljavaju kao osnovni izvor praktične i informacijske pomoći, ali također smatraju da su pretjerano zabrinute oko bolesti i da ih pretjerano kontroliraju. Očeve procjenjuju zabrinutim, imaju manje znanja o bolesti u odnosu na majke, ali su im izvor emocionalne podrške.

Percepcija majki: Dr.sc. Marina Grubić, prof. psihologije Klinika za pedijatriju KBC-a Zagreb

Briga o dijabetesu zahtijeva stalnu brigu i pažnju te uključuje niz aktivnosti kao što je mjerenje GUK-a, računanje ugljikohima, nošenje opreme, razlikovanje hitnih stanja od onih koja nisu hitna. Intenzivno zbrinjavanje dijabetesa poboljšava metaboličke ishode, ali potreba za usklađivanjem životnog stila s kontrolom dijabetesa predstavlja izazov. Roditelji djece s dijabetesom prolaze kroz složeni proces podrške djetetu kako bi usvojilo dobno primjerenu samostalnost uz osiguravanje sigurne kontrole dijabetesa. Svaki razvojni stadij donosi nove izazove postizanja osjetljive ravnoteže između optimalne kontrole dijabetesa i održavanja dobre obiteljske kvalitete života.

Socijalno funkcioniranje Djeca imaju niz izazova vezanih uz svakodnevno socijalno funkcioniranje, imaju razlog više za pregovaranje i suradnju s roditeljima, trebaju se naučiti samozastupati i surađivati s medicinskim timom u skladu s dobi, nositi s bolešću u školskom okruženju i u interakcijama s vršnjacima. Prevladati ih nije lako jer zahtijevaju vještine koje nisu tipično razvijene kod djece kao što je sposobnost procjenjivanja budućih posljedica ponašanja, samokontrola ponašanja, odgađanje ugode, dobra sposobnost prosuđivanja, dobre socijalne vještine i samopouzdanje, dobre organizacijske sposobnosti i osjećaj osobne odgovornosti. Osim toga, razvojne karakteristike djece same po sebi mogu biti izvor teškoća u brizi oko dijabetesa. To je posebno izraženo kod adolescenata koji su skloni

12

testiranju granica i učenju prosuđivanja kroz pokušaje i pogreške uz izražen osjećaj osobne neranjivosti. Prepreka za dobru kontrolu bolesti može biti i izražena potreba za pripadanjem grupi vršnjaka u razdoblju formiranja identiteta i želje za autonomijom. Roditeljski izazovi su vezani uz svladavanje osnovnih vještina vezanih uz svakodnevno zbrinjavanje bolesti, ali i uz održavanje ravnoteže postizanja dobre kontrole i održakomunikaciju s djetetom koja uključuje vođenje (ne kontroliranje) djeteta i suradnju u rješavanju problema. Važno je održati samokontrolu u osuđivanju djece, dozvoliti nesavršenosti i razviti povjerenje u dijete postupnim prenošenjem odgovornosti za brigu o bolesti u pravo vrijeme u pravom stupnju. Navedeni izazovi utječu na prilagodbu na bolest i mogu biti izvor psiholoških problema. Istraživanja su pokazala da iako je učestalost simptoma anksioznosti i depresivnosti nešto viša u populaciji djece s dijabetesom, većina djece s dijabetesom nema psiholoških problema. Međutim, u situacijama kada se javi anksioznost i depresivnost to ima značajniji utjecaj na opće funkcioniranje u usporedbi s djecom koja nemaju dijabetes. Viša razina depresivnosti povezana je sa slabijom metaboličkom kontrolom, a viša razina anksioznosti sa slabijom motivacijom i uključenošću u brigu oko dijabetesa. S druge strane, neka su istraživanja pokazala bolje psihičko stanje kod djece s dijabetesom u usporedbi sa zdra-

“U biti je dobro, ok s tim da imam dijabetes... pročitala je sve što postoji pa zna puno o dijabetesu...ako nešto ne znam, uvijek ju mogu pitati i ona zna što trebam napraviti”, Ž. (13 godina) “Cijelo vrijeme je zabrinuta, stalno provjerava da li sam jeo. Zabrinuta je 24 sata dnevno – npr. ako zaspem na kauču odmah misli da nešto nije u redu i ide me buditi”, M. (16 godina)

Percepcija očeva: „Kad je saznao da imam dijabetes, bio je ono kao “Ma ne treba ništa brinuti, sve će biti u redu”. Na prvu me razljutilo jer mi se činilo da ga nije briga, ali mi je onda mama objasnila da je i on zabrinut samo da to ne pokazuje”, Ž. (14 godina) “Više je zabrinut i slabije se kontrolira od mame...pokušava brinuti o meni svake sekunde u danu u slučaju da nešto krene krivo..paničari i oko sitnih stvari, npr. ako mi je šećer nizak, a ja se osjećam dobro tjerat će me da jedem iako ne moram”, Ž. (12 godina)

Percepcija prijatelja “Oni bi svi htjeli imati dijabetes, stalno dolaze do mene i ispituju “Tom, kako dobiješ dijabetes?”, M. (10 godina) Djeca navode da vršnjaci nisu promijenili ponašanje prema njima nakon dijagnoze, da su nekad ljubomorni na njih jer imaju dijabetes iako su različiti zbog prehrane i ograničenja u socijalnom funkcioniranju, ali su im važan izvor emocionalne podrške.

Roditeljska ponašanja i stavovi Pokazalo se da su za doživljaj bolesti ključna roditeljska ponašanja i stavovi koji mogu imati pozitivan i negativan utjecaj. Uvjerenje da dijabetes nije neka strašna bolest Dijabetes

www.dijabetes.hr

povezano je s boljim pridržavanjem preporuka i boljom kontrolom. Dijabetes je za mene ...... • Bolest s kojom se živi normalno i svakodnevno (13 godina) • Više smetnja u životu nego ozbiljna bolest (18 godina) • Dosadna i glupa bolest (11 godina) • Stanje kada moja gušterača ne luči inzulin (16 godina) • Bolest koja mi ograničava jedenje slatkiša (11 godina) • Zdraviji način života (17 godina) • Najvažnija obveza u mom životu (12 godina) • Najrasprostranjenija bolest koju ima jako puno ljudi (13 godina) • Nešto najgore (13 godina) • Nešto što sam prihvatila (14 godina) • Nešto što je već dugo vremena dio mene (15 godina) kohezije i organizacije, dobre komunikacijske vještine i primjerena uključenost oba roditelja i djece u brigu oko bolesti su povezani s boljim pridržavanjem preporuka i boljom metaboličkom kontrolom. Izrazito važnim se pokazao proces prenošenja odgovornosti, te je poznato da je pretjerana roditeljska kontrola povezna s otporom, ali je također veća mogućnost problema s brigom oko dijabetesa u situaciji kada roditelji adolescentima dozvole autonomiju u brizi o sebi prije nego što su kognitivno i socijalno zreli. U kontroli bolesti pomaže autoritativno roditeljstvo – roditeljski stil u kojem je dijete ključni član tima koji donosi odluke od trenutka postavljanja dijagnoze, potiče ga se da pravi dobno primjerene izbore u brizi oko dijabetesa, ali se od njega ne očekuje da sam brine o bolesti. Djeca koja imaju veću socijalnu i obiteljsku podršku i koja se aktivno nose s bolešću su zadovoljnija i bolje funkcioniraju.

Najviše mi pomaže..... • Tata i mama • Kada okolina prihvati i ne obazire se na moj dijabetes • Inzulin, a nakon toga moja obitelj i prijatelji • Inzulinska pumpa, senzor i pozitivne-poticajne misli bližnjih • Nogomet, jer prije njega mogu puno pojest, a ne trebam si davati inzulin • Što se moja obitelj trudi da moj šećer bude što bolji • Kad mi mama objasni kako je to normalno i kaže mi da će biti sve u redu Dobra psihološka prilagodba na bolest omogućuje da se izazovi brige o dijabetesu doživljavaju ne samo kao teškoće već i kao prednosti. Djeca i adolescenti koji se uspješno nose s izazovima odrastanja s dijabetesom imaju doživljaj bolje organiziranosti, razvili su osjetljivost za teškoće drugih ljudi, usvojili su nove životne vrijednosti i pogled na život. Doživljavaju se hrabrijima i snažnijima u nošenju sa životnim problemima, smatraju da mogu biti pozitivan uzor i inspiracija drugima i smatraju da dijabetes povećava razinu samopouzdanja.

13


Anksioznost a h a r t s j a ć e j s io

Edukativna radionica za oboljele od tipa 2 šećerne bolesti Ponukani organizacijom ovakvih događanja, a s obzirom na ranije uspješno organizirane edukativne radionice HSDU-a, pozivamo vas na „Edukativnu radionicu za oboljele od tipa 2 šećerne bolesti“, koja će se održati na Sljemenu, u hotelu Tomislavov dom od 26.-29.10.2017.

Hotel Tomislavov dom

uslijed pojave hipoglikemije kod lesti bolesnika oboljelih od šećerne bo

1.000 metara bliži suncu

Vikend obuhvaća:

Mladen Grgurević Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk Vrhovac, KB Merkur, Zagreb, Hrvatska

- 3 puna pansiona u dvokrevetnim sobama u hotelu „Tomislavov dom“, - radionice, - predavanja, - ulaznicu za kazalište, - prijevoz autobusom.

Strah od hipoglikemija značajno narušava kvalitetu života izazivajući promjene ponašanja u vidu izbjegavanja socijalnog kontakta i nepoznatih ljudi te straha od napuštanja kuće

Cijena aranžmana iznosi 400,00 kuna po osobi. Razliku do ukupnog iznosa troškova iznad 400,00 kn snosi HSDU. Rok prijava i uplata: 15.09.2017., odnosno do popunjenja kapaciteta (Prijave pristigle nakon ovoga datuma neće se uvažavati!).

PRIJAVU IZVRŠITI PUTEM:

www.dijabetes.hr/vikend-druzenja Vaša prijava bit će u potpunosti prihvaćena uplatom iznosa od 400,00 kn na račun HSDU-a, IBAN: HR6223600001101494782. Organizirani polazak autobusom iz Zagreba za članove naših udruga bit će 26.10. u 15 sati ispred Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a odlazak je nakon ručka u nedjelju 29.10.2017. Sve dodatne informacije možete dobiti na HSDU-ov mail: dijabetes@dijabetes.hr ili u uredu HSDU-a na broj telefona 01 4847 807. Veselimo se ponovnom zajedničkom druženju! Vaš HSDU

14

Nadomak Zagrebu, na 1000 metara nadmorske visine, okružen stoljetnom šumom, 20-ak minuta udaljen od užeg gradskog središta, očekuje Vas hotel Tomislavov dom. Smješten u Parku prirode Medvednica, u neposrednoj blizini skijališta, Tomislavac predstavlja idealnu destinaciju za aktivan odmor, opuštanje uz dodatne sadržaje hotela, ali i poslovne susrete. Svaka soba ima tuš/wc, TV/SAT, mini bar, sušilo za kosu u kupaonici i priključak na Internet. Sobe su uređene prema visokim hotelijerskim i estetskim standardima. Pored usluge kvalitetnog smještaja, hotel Tomislavov dom vam skog bazena s mogućnošću protustrujnog plivanja. Na usluzi vam je i restoran s bogatom ponudom jela tradicionalne hrvatske kuhinje uklopljene u svjetske gastronomske trendove. Na Sljemenu, usred Parka prirode, 1000 metara bliži suncu, izolirani od gradske gužve opustite se u “Tomislavcu”!

Hipoglikemija, razina glukoze u plazmi ispod 3,9 mmol/L, najčešća je akutna komplikacija liječenja šećerne bolesti te je nelagodno i potencijalno opasno stanje za bolesnika. Hipoglikemija može direktno negativno utjecati na kardiovaskularni sustav izazivajući poremećaje ritma rada srca i ishemijske događaje te indirektno na koštano mišićni sustav u vidu ozljeda uslijed pada. Osim navedenih somatskih utjecaja hipoglikemija kao vrlo neugodno iskustvo u bolesnika izaziva strah te negativno utječe na emotivno stanje i ponašanje. Istraživanje o strahu od hipoglikemija, prvi put publicirano 1987.g., potvrdilo je da je zabrinutost oko hipoglikemija kod bolesnika veoma zastupljena, kako za osobe na inzulinskoj tako i na oralnoj terapiji i to bez obzira na tip šećerne bolesti. Strah od hipoglikemija značajno narušava kvalitetu života izazivajući promjene ponašanja u vidu izbjegavanja socijalnog kontakta i nepoznatih ljudi te straha od napuštanja kuće.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Također, vrlo često dolazi do snižavanje doze preporučene terapije, čak i do prekida korištenja iste, ili dodatnog unošenje ugljikohidrata koji onda vode u lošiju metaboličku regulaciju. Nažalost, hipoglikemije vrlo često ostaju neprepoznate, a čak do 95% bolesnika koji su imale iskustvo hipoglikemija o tome ne razgovaraju s liječnikom obiteljske medicine. U cilju smanjenja učestalosti hipoglikemija danas se osim novih oralnih i inzulinskih terapijskih pripravaka te kvalitetnijeg nadzora nad razinom glukoze u plazmi razvijaju i suvremeni interaktivni internetski alati koji bi trebali omogućiti lakšu komunikaciju liječnika i bolesnika, poput portala www.kontrolamogdijabetetsa.hr. Cilj navedenog internetskog portala je pomoći bolesnicima na inzulinskoj terapiji kako prepoznati simptome hipoglikemije te ohrabriti za razgovor s njihovim liječnikom s ciljem poboljšanja ukupne kvalitete života bolesnika sa šećernom bolesti.

15


Nema razloga zašto vaše dijete ne bi moglo uživati u izletu kao i sva ostala djeca u razredu. Također, ne postoji razlog zbog kojeg se trebate osjećati izolirano ili izostavljeno zato što imate dijabetes, čak i ako taj izlet samo traje jedan dan

K I S K O Š L izleti

Izvor: DIABETES UK My life (for kids with diabetes)

Najbolje stvari za izlet: • Ponesi dodatnu opremu za injekcije ili set za pumpu • Držite komplet za kontrolu šećera u krvi blizu sebe • Nosite glukozne bombone, glukozni sirup i glukagon u slučaju da šećer bude niski • Uzmite dodatnu hranu koja sadrži ugljikohidrate • Uzmite dovoljno pića bez šećera odnosno vode

Što morate znati: Vaše majka, otac ili skrbnik moraju znati što ćete raditi te što ćete jesti (ako ne budete nosili vlastitu hranu) i kada. Razgovarat će s ljudima koji vas vode na izlet kako bi provjerili znaju li sve o vašem dijabetičkom stanju. Ako treba još nešto dodat, vaša majka, otac, skrbnik ili sestra će im svakako reći svaki detalj.

Užina: Kada uzmete vaš ručak, bilo bi pametno sa sobom uzeti i užinu kao što je: • Voće • Jogurt • Žitarice • Biskvit • Suho voće

16

Dijabetes

www.dijabetes.hr

17


Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolesti HSDU

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je i ove godine tradicionalno organizirao ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolesti. Kamp se održao u Premanturi kraj Pule 24.6.-1.7.2017. godine sa četrdesetak sretnih i dobro zabavljenih sudionika. Ovako dobru zabavu teško je opisati riječima, zato vam donosimo slike. Zahvaljujemo našim neizostavnom iskusnom i izvrsnom medicinskom timu sastavljenom od liječnika i medicinskih sestara iz Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice – dr. Lavinii La Grasti Sabolić, sestrama Danieli i Ivi, iz KBC Merkur SK Vuk Vrhovac – dr. Mladenu Grgureviću i sestri Iris, psihologinji Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice Lani Žigić, kao i treneru Ivanu Mitroviću koji su svojim kreativnim radionicama i aktivnostima učinili učenje i igru zabavnima. U sklopu našeg rehabilitacijsko rekreativnog kampa naučili smo puno, a još više se nezaboravno družili, zabavljali, uživali, smijali se, pjevali. Posjetili smo pulski akvarij, kao i nacionalni park Brijuni. Hvala našim dobrim tetama kuharicama, konobaricama i Anti iz hostela u Premanturi, super ste! Zahvaljujemo svim sponzorima i donatorima koji su omogućili da i ove godine napravimo kvalitetan kamp, bez čije pomoći to ne bi bilo moguće!

18

Osvrt djece

Ovaj kamp je zakon! Mislim, kao prvo upoznala sam stvarno super i “kul” ljude. Najbolje mi je kad smo svi zajedno na plaži i svi se sa svima družimo, mislim i u hotelu se družimo, ali plaža je plaža. Nimalo mi se ne sviđa ono dizanje u 7:00 ujutro! Grozota, užas… Ali, ipak to je jedina loša stvar. I zakon mi je medicinsko osoblje! Najviše su se, po meni, istaknuli trener Ivan, voditeljica Nataša i psihologinja Lana. Iduće godine dolazim svakako! Uglavnom, kamp je zakon i barem jednom bi trebali otići! :) Laura Crvenka

Prvi put sam u dijabetičkom kampu super je! Stekla sam puno novih prijatelja (vršnjaka). Radimo i puno zabavnih stvari, kao na primjer: kupamo se, imamo partije, učimo, jedemo sladoled, a i pizzu! Ići ću i sljedeće godine u kamp da se zabavljam i steknem još prijatelja koji bi mogli biti i vi! Iva Vrđuka

Meni se sve ovo jako, jako svidjelo. Svaki dan je nešto novo i svima ovo preporučujem. Gabriel Zetić

U dijabetičkom kampu sam prvi put i stvarno mislim da sigurno idem i iduće godine. Najljepše mi je bilo na plaži. Kupali smo se i smijali. Bio je jako lijepo. Dora Rimac

Dijabetes

www.dijabetes.hr

19


Praksa djecjih kampova u svijetu v

U brojnim zemljama diljem svijeta organizirani su ljetni kampovi i višednevna druženja za djecu i mlade sa šećernom bolesti. Ono što im je svima zajedničko jesu organizirane aktivnosti za djecu u kontroliranom okruženju, uz stalni nadzor medicinskog osoblja i pratnje koja brine za njihovo zdravlje i sigurnost.

Sjedinjene Američke Države „Kamp je čarobno mjesto u kojem se djeca zabavljaju, stvaraju trajna prijateljstva i uče vještine potrebne za ispunjen i zdrav život“. Američka dijabetička asocijacija organizira kamp za djecu s ciljem socijalizacije i učenja o šećernoj bolesti. U 2015. godini ta je organizacija provela trogodišnju studiju o utjecajima boravka u kampu na djecu. Rezultati su pokazali povećanje stope samopouzdanja kod djece, bolje ophođenje sa stresom povezanim s dijabetesom, veće znanje u regulaciji šećerne bolesti te bolje cjelokupno upravljanje svojom bolesti. Zaključeno je kako boravak djece u kampu ima pozitivan učinak i može značajno doprinijeti kvaliteti života djece sa šećernom bolesti. Samopouzdanje: Povećalo se za 10%. Polaznici kampa imaju osjećaj veće kontrole svoje bolesti, dok je najveća stopa napretka prisutna među novootkrivenim bolesnicima (povećala se za 16%). Stres: 7% polaznika osjećalo je manje stresa u svom životu prilikom boravka u kampu. Znanje o dijabetesu: 11% polaznika izrazilo je sigurnost u bolje ophođenje poteškoćama vezanim uz dijabetes. Upravljanje dijabetesom: Zabilježeno je povećanje od 10% u ukupnoj sposobnosti samostalnog upravljanja problemima vezanim uz bolju kontrolu dijabetesa. Najveći utjecaj evidentiran je kod djece i mladih kojima je dijagnoza bolesti postavljena unutar godine dana prije boravka u kampu. Vještine koje polaznici tamo steknu

20

Dijabetes

www.dijabetes.hr

ostaju s njima dugi niz godina i korisne su u brojnim drugim životnim područjima. Mnogi bivši kamperi, savjetnici i medicinsko osoblje pokazali su svoje zadovoljstvo takvim pristupom i pomoći oboljelima od šećerne bolesti.

Kanada Kanada ima dugu tradiciju organizacije kampova za djecu koja boluju od šećerne bolesti. Kamp Banning, prvi u Kanadi, otvoren je 1953. godine u istočnom Ontariju. Od tada do danas projekt kampa u velikoj se mjeri povećao i sada posluje s 12 uspješnih programa diljem Kanade. bolesti u okruženju koje je zabavno, sigurno i edukativno. Kada djeca napuste kamp, odlaze s novom razinom samostalnosti i sigurnosti u kontroli dijabetesa te nastavljaju zdravu praksu koju su naučili u kampu.

Sjeverna Irska U Sjevernoj Irskoj napravljen je program za mlade čiji je cilj razviti pozitivan stav i uspostaviti samopouzdanje u ophođenju s dijabetesom. Liječnici, medicinske sestre i dijetetičari svakodnevno nadziru upravljanje dijabetesom kod djece. Velik dio osoblja također boluje od šećerne bolesti i prisustvovao je na Diabetes UK Tip 1 Konvencijama u svom djetinjstvu. Ono što su i sami naučili na takvim konvencijama prenose na daljnje generacije. Događaji su postali jako popularni, a prioritet djece koja će ići u kamp određuju sljedeći kriteriji: 1. Novo dijagnosticirana djeca 2. Novi kandidati 3. Preporuka medicinskih/stručnih tijela 4. Djeca koja su na listi čekanju Izvor: • www.diabetes.org • www.timesulin.com • www.diabetes.org.uk • www.dcamps.ca

21


Povezanost pretilosti i dijabetesa u djece

Podaci objavljeni u časopisu Pediatric Obesity ukazuju na to da broj djece, ali i odraslih, oboljelih od prekomjerne tjelesne mase i pretilosti će kontinuirano rasti. Nadalje, predviđa se i porast popratnih kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa tipa 2, koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Debljina pridonosi smanjenom očekivanom trajanju života zbog povećanog rizika od razvoja drugih popratnih bolesti poput dijabetesa tipa 2. Prema najnovijim istraživanjima, ako se trendovi iz 2010. godine nastave, do 2025. godine svaka peta odrasla osoba bit će pretila. Nadalje, 268 milijuna djece će imati prekomjernu tjelesnu masu, a 91 milijun bit će pretilo. U pretile djece uočava se niz endokrinoloških i metaboličkih poremećaja koji rezultiraju razvojem kroničnih nezaraznih bolesti. Upravo te bolesti javljaju se sve češće u dječjoj i adolescentskoj dobi. Endokrinološke komplikacije koje se najčešće javljaju su inzulinska rezistencija i dijabetes melitus tipa 2 za koje se pretilost smatra značajnim čimbenikom rizika za razvoj, tijek, ali i liječenje. Do 2025. godine predviđa se da će 12 milijuna djece, s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilosti, imati oslabljenu toleranciju glukoze i 4 milijuna djece dijabetes tipa 2. Kako bismo

učinkovito spriječili porast oboljelih od pretilosti i dijabetesa tipa 2, što su jedni od ključnih ciljeva Global Action Plan for Prevetion and Control of NCDs 2013-2020 (Svjetska zdravstvena organizacija, eng.WHO), potrebno je započeti s preventivnim aktivnostima u najranijoj dobi i pritom uključiti cijelu zajednicu. Kako bismo osvijestili važnost i ulogu pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti za zdravlje te tako zdravijim životnim izborima prevenirali razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, važno je educirati se. Program PETICA-igrom do zdravlja učenike educira o važnosti zdravijih životnih izbora. Putem predavanja i kreativnih radionica, ali i različitih kampanja i događanja, uključujemo djecu i njihove roditelje te ciljanim porukama pridonosimo promjeni njihovih stavova, znanja, ali i navika. No, kako bismo prevenirali pretilost, zajednica također mora djelovati. Edukacija o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti više se ne događa isključivo unutar obitelji, već veliku ulogu imaju i obrazovne ustanove, javni sektor i mediji, ali i sama prehrambena industrija. Znanstveno je dokazano da mediji imaju moć u oblikovanju prehrambenih navika djece i adolescenata te ih jednako učinkovito mogu „odgojiti“ prema sklonosti zdravim navikama, kao i nezdravim izborima.

U pretile djece uočava se niz endokrinoloških i metaboličkih poremećaja koji rezultiraju razvojem kroničnih nezaraznih bolesti

v

Poticanje tjelesne aktivnost ucenika Ako se trendovi iz 2010. godine nastave, do 2025. godine svaka peta odrasla osoba bit će pretila, 268 milijuna djece će imati prekomjernu tjelesnu masu, a 91 milijun bit će pretilo doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, znanstvena koordinatorica programa PETICA – igrom do zdravlja

22

Primjer potpore zajednice u aktivnostima za suzbijanje pretilosti jest Novo Nordisk Hrvatska koji je zajedno s programom PETICA-igrom do zdravlja, opremio dvorane s novih 644 sportska rekvizita. Time je osigurana kontinuirana tjelovježba s različitim i zabavnim rekvizitima 1.674 učenika u 16 zagrebačkih osnovnih škola. „Zahvaljujući podršci Novo Nordisk Hrvatska stvorili smo preduvjete da učenici mogu uživati u tjelesnoj aktivnosti putem novih vježbi i rekvizita. Smatramo da će ih to dodatno potaknuti na tjelesnu aktivnost i u svakodnevnom životu. Školama su osigurani upravo oni rekviziti koji su im najpotrebniji te koji će im pomoći da obogate satove Tjelesne i zdravstvene kulture. Zdrave životne navike treba stvarati od malih nogu kako bismo prevenirali razvoj pretilosti, ali i dijabetesa tipa 2. Opremanjem sportskih dvorana napravili smo mali, ali važan korak ka zdravijoj budućnosti učenika“, zaključila je voditeljica programa Sara Cobal, mag. nutr.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

23


ZAJEDNO PODIŽEMO SVIJEST O VAŽNOSTI PREVENCIJE

REZULTATI PROVEDENIH ISTRAŽIVANJA

Važnost edukacije o prehrani kod osoba s tip 1 dijabetesom

PRETILOSTI U DJECE I ODRASLIH!

SVAKA PETA

Povećanjem tjelesne mase za 1 kg raste rizik od razvoja šećerne bolesti za 7,3%

odrasla osoba bit će pretila do 2025. godine

Do 2025. godine bit će:

268 MILIJUNA DJECE

s prekomjernom tjelesnom masom

91 MILIJUN DJECE

1 kg 7,3%

bit će pretilo

Do 2025. godine uz pretilost bit će razvijene i druge popratne bolesti: 12 milijuna djece imat će oslabljenu toleranciju glukoze

27 milijuna djece imat će hipertenziju

Jednostavni koraci ka zdravijoj budućnosti: Umjerena, uravnotežena i raznovrsna prehrana od malih nogu Ograničiti hranu bogatu jednostavnim šećerima, zasićenim i trans mastima i solju te zamijeniti zdravijim izborima Redovita tjelesna aktivnost u kojoj uživamo svakodnevno

4 milijuna djece imat će tip 2 dijabetes

24

38 milijuna djece imat će masnu jetru

Edukacija o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti po zdravlje Kvalitetno vrijeme provedeno s najbližima kako bismo bili zdravi i sretni

doc. dr. sc.Ines Banjari, mag. nutr. Martina Pavlić Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Šećerna bolest tipa 1 zahtjeva kontinuiranu medicinsku skrb, multidisciplinaran pristup liječenju koji uz medicinsko osoblje mora uključiti psihologa i dijetetičara te aktivnu samokontrolu oboljelog kako bi se izbjegle akutne komplikacije te istovremeno smanjio rizik od pojave kroničnih komplikacija. Prvi korak u liječenju bolesti predstavlja edukacija pacijenta o svim aspektima života s ovom dijagnozom. Potrebno je oboljelom osigurati alate s kojima će moći regulirati svoju bolest na svakodnevnoj razini. Dobrom regulacijom glikemije dugoročno se preveniraju ili odgađaju kronične komplikacije koje se razvijaju već od 10. godine života s bolesti. Upravo zbog toga bilo je zanimljivo istražiti koliko su sami pacijenti zadovoljni svojim znanjem o bolesti i kako ga primjenjuju u području prehrane, odnosno dijabetičke dijete. Provedeno je istraživanje na oboljelima od tip 1 dijabetesa na području Hrvatske primjenom anketnog upitnika kojeg je u online obrascu ispunio 101 oboljeli. Prosječna starost ispitanika bila je 25 godina, a 20% ispitanika su bila djeca i adolescenti do 18 godina.

Značajan utjecaj roditelja Prema ADA-inom kriteriju za željenu vrijednost HbA1c, 49,5% odraslih ispitanika postiže zadovoljavajuću glikemiju, dok isto postiže 60% djece i adolescenata. Ovakvi rezultati mogli bi se objasniti roditeljskom brigom za bolest tijekom perioda rasta i razvoja djeteta. Naime, poznato je kako je adekvatna primjena inzulina nužna za osiguravanje normalnog rasta i razvoja djece. U ovom istraživanju čak 27 od 50 odraslih ispitanika koji su oboljeli od dijabetesa tip 1 tijekom djetinjstva bilo je rastom ispod državnog prosjeka. Sam inzulin aplicira se penovima ili inzulinskom pumpom, a istraživanja pokazuju da je regulacija glikemije bolja s pumpom. Broj ispitanika u ovom istraživanju koji imaju pumpu iznosi 32,7%. Međutim, čak dvije trećine odraslih ispitanika koji koriste sustav pumpe za aplikaciju inzulina ne postiže HbA1c ≤ 7 % što je posebno zabrinjavajuće. Pozitivni rezultati vidljivi su kod djece i adolescenata gdje 77,7% njih s pumpom postiže HbA1c ≤ 7,5 %. Utvrđeno je kako djeca s pumpom imaju bolju regulaciju glikemije (promatrano kao HbA1c) u odnosu na odrasle osobe. 20,8% ispitanika ima razvijene neke od kroničnih Dijabetes

www.dijabetes.hr

komplikacija dijabetesa. Dijabetička ketoacidoza je bila zastupljena kod 45,5% oboljelih, dok se kod 40% njih pojavljivala više od jednom.

Nedovoljna educiranost o dijabetičkoj prehrani Čak jedna trećina oboljelih smatra da nije dovoljno educirana o dijabetičkoj prehrani, čemu u prilog govore i poražavajući podaci da njih 68% preporuke o prehrani iz časopisa, s društvenih mreža ili interneta ponekad shvaća ozbiljno. Vrlo zanimljiv je podatak da se 18% oboljelih uopće ne pridržava naputaka o dijabetičkoj prehrani i brojanja jedinica, dok 68% njih tvrdi da se pridržavaju isključivo brojanja ugljikohidratnih jedinica. S druge strane, upravo se praćenje ukupnog kalorijskog unosa i brojanja jedinica svih namirnica povezivalo s boljim vrijednostima HbA1c. Kada govorimo o samim prehrambenim navikama, 74% ispitanika dosoljava jelo po potrebi, dok 14% njih to radi uvijek. Konzumacija brze hrane svodi se na mjesečnu razinu za 57% ispitanika, dok 72% konzumira slatkiše više od dva puta tjedno. Interesantno je kako čak 45% oboljelih smatra da je provođenje načela dijabetičke prehrane znatno skuplje od uobičajene prehrane. Također treba napomenuti kako je u ovom istraživanju utvrđeno kako je upravo edukacija o prehrani neovisni rizik za glikemiju, odnosno što je zadovoljstvo edukacijom lošije, to je lošija i glikemija, posebice u odrasloj dobi. Čak 27% ispitanika jednim od ključnih načina regulacije glikemije, odnosno manje od 30 minuta dnevno. Ono na što se mora staviti naglasak je ponovna edukacija, odnosno reedukacija kako roditelja, tako i djece te mladih koji prelaze s pedijatrije na skrb za odraslu dob. Potreba za reedukacijom očituje se i u visokoj konzumaciji brze hrane i slatkiša, traženju savjeta preko različitih medija kod odraslih. Jednako tako, različite faze rasta i razvoja, odlazak od kuće na fakultet, udaljavanje od roditelja, zapošljavanje ili bilo koja druga promjena životnog stila zahtijevaju prilagodbu oboljelih te stjecanje novih znanja i vještina kako bi se lakše nosili s bolesti. Iz tog razloga potrebno im je osigurati kvalitetan i stručan sustav potpore u svim fazama života.

25


ZAŠTITA

a n i c u r v od ljetnih Zbog izlaganja visokim temperaturama mogu nastati poremećaji termoregulacije koji se očituju od najblažeg oblika sunčanice, do teških i po život opasnih stanja toplinske iscrpljenost i toplinskog udara Mirjana Žagar-Petrović, dr.med.

Ljeto je idealno godišnje doba za sport, rekreaciju i boravak na otvorenom. Svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od pola sata dnevno za starije osobe, odnosno sat vremena za djecu i mlade korisna je tijekom cijele godine, no vremenske prilike i brojne obveze često nas u tome ograničavaju. Tjelesno aktivne osobe, za razliku od tjelesno neaktivnih, rjeđe su pretile, rjeđe imaju povišeni krvni tlak, šećernu bolesti, osteoporozu, koronarnu bolest srca i rjeđe obolijevaju od srčanog ili moždanog udara. Osim toga, ljeto je idealno vrijeme da uživate u obilju svježeg voća i povrća, oslobodite se nagomilanog stresa tijekom godine i spriječite neželjene posljedice loših životnih navika tijekom godine. Zbog klimatskih promjena sve smo više izloženi ekstremnim vrućinama, stoga tijekom ljeta treba biti oprezan kako bi sačuvali svoje zdravlje i spriječili neželjene posljedice velikih vrućina. Tko je najugroženiji? Pod povećanim rizikom od posljedica izlaganja ljetnim vrućinama su: • dojenčad i mala djeca • osobe starije od 65 godina • kronični bolesnici • ali i mlade, zdrave osobe koje su svakodnevno izravno rade na otvorenom, najčešće u građevinarstvu i poljoprivredi

26

Dijabetes

www.dijabetes.hr

27


Mikrobiom kože i njezino zdravlje

GRAD ZAGREB

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

01 55 30 503

“Zdravi” mikrobiom održavamo sami. U dinamičkoj je ravnoteži s našim životnim navikama -spavanjem, prehranom, tjelesnom aktivnošću

Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) će s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a nastaviti u rujnu. Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo kako bi dodatno pomogao i savjetovao osobe s dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje i znance te sve ostale zainteresirane koji se bore sa šećernom bolešću.

Sanja Gregurić, dr.med. Specijalistička dermatološka ordinacija dr. Sanja Gregurić

Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja i pomažu vam u rješavanju problema.

Koža je jedan od naših najaktivnijih organa. Građena je od većeg broja stanica nego bilo koji drugo organ našeg tijela. Malo se zna da se razvija iz istog zametnog listića kao i naš živčani sustav. Izrazito je bogata stanicama koje modeliraju imunološki odgovor organizma. Njezina uloga je daleko značajnija od one koja joj se primarno pripisuje - a to je zaštita integriteta unutrašnjih organa. Zdravlje kože i njezina funkcionalnost uvelike ovise o njezinom mikrobiomu - a on je dio mikrobioma čitavog tijela. Naše tijelo je jedan veliki ekosistem koji gradi oko 10 trilijardi stanica, 100 trilijardi bakterija, kvasnica, protozoa i 1000 trilijardi virusa koji žive u i na našem tijelu. U prvim danima nakon rođenja djeteta, aktivnost T limfocita je usmjerena na stvaranje tolerancije prema mikrobiomu kože - da ne dođe do krivog prepoznavanja i napada na zdrave bakterije kože. Mikrobiom je simbioza komenzalskih, simbiotičkih i patogenih bakterija koje žive u zajednici. Komenzalske bakterije međusobno komuniciraju i proizvode antimikrobne peptide npr. kathelicidin, koji mogu ubiti bakterije, gljive i viruse. Kao prebiotik, bakterijama, služi ono što izbacimo znojnicama i lojnicama, kao i stanični detritus. Mikrobiom čini zdravi kiseli omotač kože. Dakle, osim mikroorganizama u njegovoj izgradnji sudjeluju i bijele krvne stanice, dominantno limfociti, i to u omjeru 1:1 s bakterijama. Osim mikroorganizama i limfocita, grade ga i odljuštene stanice kože, enzimi, složeni šećeri i masti. Ne podnosi, stoga, pretjerano čišćenje i dezinfekciju - koji nisu prirodni niti svojstveni našem organizmu.

30

dijabetolozi, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta), psiholozi i odgovaraju na sve vaše upite.

Agresivna sredstva za pranje, učestalo pranje, pretopla voda, agresivni peelinzi, velik broj kozmetičkih sredstava smanjit će broj masnoća i složenih šećera, povisiti pH i potaknuti porast mikroorganizama koji mogu biti patogeni. Najčešća situacije je izmjena odnosa Staphylococcus Epidermidisa (komenzala) u korist Staphylococcus Aureusa i Streptococcusa grupe A (patogenih bakterija) - zbog pretjeranog odmašćivanja i zbog povišenog pH kože, a što može dovesti do ozbiljnih kožnih upala. U želji da se iste saniraju kreće se s još jačom dezinfekcijom i čišćenjem kože i tako stvaraju uvjeti za pogoršanje, umjesto za poboljšanje stanja kože.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od dijabetesa kao i njihovim obiteljima i prijateljima, te vas potičemo da zovete i porazgovarate s našim stručnjacima o svemu što stručnjaka trebamo pozvati, javite nam. Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima. Veselimo se vašim novim pitanjima!

procese u našem tijelu koji reguliraju naše raspoloženje, osjet boli, kvalitetu sna, pojavu raznih kožnih promjena od dermatitisa do akne. “Zdravi” mikrobiom održavamo sami. U dinamičkoj je ravnoteži s našim životnim navikama -spavanjem, prehranom, tjelesnom aktivnošću. Dokazano je da pravilna kontrola metaboličkih procesa dovodi do manjeg stvaranja slobodnih radikala i upala niskog stupnja u probavnom sustavu i koži čime održavamo mikrobiom, a time i naš organizam- zdravim. Jasno je tako, da su za zdrav mikrobiom bitniji faktori okoliša i životne navike nego opće zdravstveno stanje.

Raspored i imena gostuju}ih stru~njaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat }emo na www.dijabetes.hr i facebook stranici HSDU-a, kao i u ~asopisu Dijabetes/Slatki `ivot.

U srpnju i kolovozu radi ljetne stanke linija INFO TELEFONA ne}e biti dostupna. Od rujna }ete ponovno svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do 18:30 sati mo}i razgovarati s de`urnim stru~njakom/stru~njakinjom. Dijabetes

www.dijabetes.hr

31


Voda nutrijent ili iZvor Zivota v

Žeđ je kod ljudi vrlo slabo razvijen osjećaj, za razliku od gladi. Vrlo često ljudi, kad su žedni, pojedu nešto umjesto da popiju Snježana Gaćina, dipl. med. techn. KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

32

Voda je ključan čimbenik i izvor života. Bez vode se život gasi i ako se ne unosi u tijelo, moguće je preživjeti samo nekoliko dana. Tijelo čovjeka sadrži 60-70 posto vode.

Voda je ključan čimbenik i izvor života. Bez vode se život gasi i ako se ne unosi u tijelo, moguće je preživjeti samo nekoliko dana. Tijelo čovjeka sadrži 60-70 posto vode.

Da je voda hrana dokazuje činjenica da je voda najvažniji nutrijent, neophodan za normalno funkcioniranje svakog organizma. Svaka je stanica tijela obavijena i ispunjena tekućinom čiji je najveći postotak – voda. Unutarstanična tekućina čini 2/3 ili 40 posto ukupne tjelesne mase, a izvanstanična 1/3 ili 20 posto. Primjerice: muškarac težak 80 kg sadrži 48 kg vode, od čega su 32 l unutar stanica, a 16 kg je izvanstanično. Voda slobodno prolazi kroz membrane stanica i nad tim procesom stanica nema apsolutno nikakvu kontrolu.

Da je voda hrana dokazuje činjenica da je voda najvažniji nutrijent, neophodan za normalno funkcioniranje svakog organizma. Svaka je stanica tijela obavijena i ispunjena tekućinom čiji je najveći postotak – voda. Unutarstanična tekućina čini 2/3 ili 40 posto ukupne tjelesne mase, a izvanstanična 1/3 ili 20 posto. Primjerice: muškarac težak 80 kg sadrži 48 kg vode, od čega su 32 l unutar stanica, a 16 kg je izvanstanično. Voda slobodno prolazi kroz membrane stanica i nad tim procesom stanica nema apsolutno nikakvu kontrolu.

Iako nema energetsku vrijednost, smatra se jednim od najvažnijih nutrijenata. Uloge vode su mnogostruke: • medij metaboličke aktivnosti, primjerice proizvodnja energije i izgradnja tkiva • rastvarač masti • regulator je kemijskih procesa • u slini i želučanim sokovima pomaže pravilnu probavu hrane • apsorbira i transportira sve štetne materije iz organizma • hranjive tvari i kisik prenosi u krvotok i otopljene dostavlja u stanice • služi kao otapalo minerala, vitamina i aminokiselina • održava volumen krvi • regulira tjelesnu temperaturu • štiti organe od udaraca (oko, mozak, plod i posteljicu), podmazuje zglobove • vlaži usta, oči i nosne kanale • važan je izvor minerala u tragovima: magnezija, mangana, kobalta i kroma

Iako nema energetsku vrijednost, smatra se jednim od najvažnijih nutrijenata. Uloge vode su mnogostruke: • medij metaboličke aktivnosti, primjerice proizvodnja energije i izgradnja tkiva • rastvarač masti • regulator je kemijskih procesa • u slini i želučanim sokovima pomaže pravilnu probavu hrane • apsorbira i transportira sve štetne materije iz organizma • hranjive tvari i kisik prenosi u krvotok i otopljene dostavlja u stanice • služi kao otapalo minerala, vitamina i aminokiselina • održava volumen krvi • regulira tjelesnu temperaturu • štiti organe od udaraca (oko, mozak, plod i posteljicu), podmazuje zglobove • vlaži usta, oči i nosne kanale • važan je izvor minerala u tragovima: magnezija, mangana, kobalta i kroma

Različita tkiva sadrže različit postotak vode.

Različita tkiva sadrže različit postotak vode.

Tablica 1: Sadržaj vode u tkivima

Tablica 2: Dnevne potrebe za vodom

tkiva mišićne stanice krv mozak zubi kosti masne stanice

Unos Pitka voda, čaj, sokovi Juha, varivo Čvrsta hrana Metabolička voda

% 70-75 % 87 % 80 % 10 % 30 % 10-15 %

Zbog ovakvog rasporeda vode u tijelu osobe s prekomjernom težinom imaju manji postotak vode za 40 do 50 posto. Žene u odnosu na muškarce imaju više masnoga tkiva i manji postotak vode. Voda se stalno gubi iz organizma i zato se mora stalno nadoknađivati.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

ml 1500-2000 500-600 700 200-300

Ne zna se točno koliko svaka osoba treba vode. Razlog tome je činjenica da je vrlo teško odrediti točnu količinu vode koja se unese putem hrane i koja se izluči. Unos tekućine ovisi o mnogo parametara. Za svaku je osobu unos različit jer pri određivanju treba u obzir uzeti način prehrane, tjelesnu aktivnost, vlažnost zraka, tjelesnu masu, zdravstveno stanje i temperaturu zraka.

33


Promatrajte šećernu bolest u posve novom svjetlu.

Tablica 3: Eliminacija vode iz organizma Organ Bubrezi (urinom) Koža (znojenjem) Stolicom Pluća (disanjem)

% 50 % 30 % 5% 15 %

Tablica 4: Sadržaj vode u namirnicama Namirnica Brašno Kruh Kuhani krumpir Kuhani špageti Kuhana riža Kuhano jaje Teletina Svinjetina Riba Jetrica Piletina Pivo Voćni sokovi Banana Šljiva Jabuka Višnja Kivi Breskva Naranča Špinat Mrkva Rajčica Salata Mlijeko Vino

% 12 45-50 76 78 73 73 71 67 73-75 71 53 92-95 80-88 88 82 84 90 83 85 87 92 88 94 95 88-90 72-89

Zdravim osobama preporučuje se uzeti 1500-2000 ml vode dnevno. Nažalost, žeđ je kod ljudi vrlo slabo razvijen osjećaj, za razliku od gladi. Vrlo često ljudi, kad su žedni, pojedu nešto umjesto da popiju. Osobe treće životne dobi gube osjećaj žeđi s godinama, tako da u poodmakloj dobi uzimaju vrlo malo tekućine, što ih može koštati ozbiljnog metaboličkog disbalansa. Ako osoba ima dijabetes, vrlo je važno stvarati pozitivan stav prema pijenju vode.

To su razlozi za nekoliko preporuka: • Pijte vodu u malim gutljajima tijekom cijeloga dana. • Počnite piti vodu odmah ujutro, tako budite osjećaj žeđi. •Imajte uvijek vodu nadohvat ruke (ili barem u vidokrugu). • Odmah se napijte vode ako su vam: suha usta, koža, niste dugo mokrili ili ste se pojačano znojili. • Provjerite jeste li uzeli dovoljno vode ako ste izloženi tjelesnom naporu. • Ne zaboravite uzeti dodatne količine vode ako ste jeli hranu s puno vlakana. • Uzimajte vodu ako imate proljev, povišenu temperaturu, povećanu glukozu u krvi ili povraćate. • Povećajte unos vode ako putujete u toplije krajeve s puno vlage ili se penjete na visinu. • Oprez kod uzimanja aromatiziranih voda, one sadrže šećer. • Ako volite piti kavu, popijte i vodu koju ste uz nju dobili jer je kava dijuretik i potiče izlučivanje vode. • Ako pijete alkohol koji potiče izlučivanje vode (zato ste jutro iza tako žedni), ne zaboravite nadoknaditi izgubljenu vodu.

Regulacija šećerne bolesti može biti jednostavnija. Pametni glukometar CONTOUR ® NEXT ONE jednostavan je za korištenje i daje izuzetno točna i precizna očitanja glukoze u krvi, dopunjena jedinstvenom odlikom Svjetla ciljne vrijednosti (smartLIGHT™) koja vam omogućuje prepoznavanje jeste li iznad, ispod, ili unutar raspona ciljnih vrijednosti 1,2 . Također imate mogućnost bežičnog spajanja svog glukometra CONTOUR ® NEXT ONE s aplikacijom CONTOUR™DIABETES za pametne uređaje kao dodatnu pomoć u regulaciji šećerne bolesti.

Na koncu ne zaboravite: • Gubitak vode od 1 posto tjelesne težine smatra se dehidracijom i treba je liječiti. • Gubitak vode od 2 posto tjelesne težine umanjuje psihič• Gubitak vode od 9-12 posto tjelesne težine završava letalno. • Voda ispire otrove iz tijela! • Tijelo gubi 1000 ml vode tijekom noći! • Nutricionisti preporučuju: 1000 ml vode na 1000 kcal. • Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje: 2500 ml na dan. Hrvatska raspolaže s velikim vodnim bogatstvom, zauzima visoko 5. mjesto u Europi, odnosno 42. mjesto u svijetu.

Dobrom čovjeku kap vode je ocean, a lošem je ocean kap vode. (indijska poslovica) Ako se hoćeš udaviti, ne muči se u plitkoj vodi. (bugarska poslovica) Od vode vode, a od vina nose. (bosanska poslovica)

® Za više informacija o glukometru CONTOUR NEXT ONE nazovite korisničku podršku tvrtke MEDiLAB na besplatni broj 0800 600 900 ili posjetite stranicu contournextone.hr Literatura: 1. Upute za uporabu CONTOUR®NEXT ONE. 2. Christiansen M et al. Accuracy and user performance evaluation of a new blood glucose monitoring system in development for use with CONTOUR™NEXT test strips. Poster prikazan na 15. godišnjem sastanku DTS-a (Diabetes Technology Society); 22. - 24. listopada 2015; Bethesda, Maryland, SAD. Ascensia, logotip Ascensia Diabetes Care, CONTOUR i smartLIGHT zaštitni su znakovi tvrtke Ascensia Diabetes Care Holdings AG. Apple i logotip Apple zaštitni su znakovi tvrtke Apple Inc., registrirane u SAD-u i drugim državama. App Store je uslužni znak tvrtke Apple Inc. Google Play i logotip Google Play zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

34

© Autorsko pravo 2016 Ascensia Diabetes Care Holdings AG. Sva prava pridržana. Datum pripreme: Ožujak 2016. Šifra: G.DC.03.2016.44323 Dijabetes

www.dijabetes.hr

35


DAGNJA NA BUZARU (za 2 osobe)

PLAVI PATLIDŽAN SA SIROM (za 1 osobu) 200 g očišćenog plavog patlidžana | 60 g mozzarelle 50 g konzervirane rajčice | 5 g ulja kukuruznih klica (čajna žličica) | 1 dl vode | Velika žlica sjeckanog lista peršina | Čajna žličica origana | Sol i papar po želji

500 g dagnji neotvorenih školjki | 10 g maslinovog ulja (dvije čajne žlice) | 2 dag krušnih mrvica (jednu veliku vrhom punu žlicu) | 1 dl bijelog (suhog) vina | 2 češnja češnjaka | Sjeckani list peršina | Papar po želji

Priprema:

Ogulite patlidžan i narežite ga na kolutiće debljine 1 cm. U nauljenu vatrostalnu zdjelu složite patlidžan tako da pokrije dno. Na patlidžan dodajte mozzarellu narezanu na listiće. Ako vam je ostalo kolutića patlidžana, posložite ih na mozzarellu. Pospite sjeckanim peršinovim listom te dodajte razmućenu rajčicu, a povrh pospite origano ili mažuran. Zapecite u pećnici na temperaturi od 180° do 220° C, 1 sat.

Priprema:

U širokoj posudi propirjajte na ulju sitno sjeckani češnjak i peršin te dodajte očišćene i oprane neotvorene školjke dagnji. Kad se otvore, ulijte vino, dodajte krušne mrvice, kratko prokuhajte i poslužite. Kalorija za jednu osobu 192 kcal | Ugljikohidrata 7,5 g | Bjelančevina 15 g | Masti 6 g

Kalorija 270 kcal | Ugljikohidrata 15 g | Bjelančevina 20 g | Masti 15 g

Recept iz knjižice Dijetalna prehrana Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Recept iz knjižice Sve o dijeti Hrvatski savez dijabetičkih udruga

VOĆNI SLADOLED (za 4 osobe) HLADNA MESNA SALATA (za 1 osobu) 200 grama bobičastog voća (kupine, borovnice, brusnice, u istoj količini ili 250 grama malina) | 4 bjelanjka | Tekuće sladilo bez energetske vrijednosti

60 g kuhane nemasne govedine ili junetine | 50 g svježih rajčica | 50 g crvenog luka | 50 g zelene paprike | 50 g kuhanih žutih mahuna | Velika žlica gorčice | Velika žlica jabučno octa | Velika žlica sjeckanog lista začinskog bilja (peršina, celera, vlasca) | Sol i papar po želji

Priprema:

Bobičasto voće očistite, operite, ocijedite, usitnite u mikseru (ili protisnite kroz cjediljku) i pomiješajte s 3 dl prokuhane ohlađene vode. Od bjelanjka istucite snijeg i tucite ga na pari još desetak minuta – dok se ne zgusne. Snijeg ohladite, umiješajte voće i dodajte tekuće sladilo (po želji). Razdijelite u četiri posudice i stavite u zamrzivač pet do šest sati.

Priprema:

Kuhanu nemasnu govedinu ili junetinu izrežite na kockice, a kuhane mahune na komadiće. Povrće operite, očistite i narežite na kolutiće. Začinsko bilje (list peršina, celera, vlasca) sasjeckajte na sitnije komadiće. U zdjeli za salatu pomiješajte sve sastojke, posolite i popaprite po želji te dodajte mješavinu razblaženog ocata i gorčice. Dobro izmiješajte i stavite u hladnjak 1-2 sata prije posluživanja.

Kalorija (1 posudica) 60 kcal | Ugljikohidrata 2 g | Bjelančevina 1,7 g | Masti 0 g Recept preuzet iz knjižice Priručnik pravilne prehrane R. Kovačevi, M. Rogić, B. Horvat

Kalorija 160 kcal | Ugljikohidrata 10 g | Bjelančevina 18 g | Masti 6 g Recept iz knjižice Sve o dijeti Hrvatski savez dijabetičkih udruga

36

Dijabetes

www.dijabetes.hr

37


Ekološke tržnice

je e ć a m o D domaće ?

Prije nego što se pozabavimo fenomenom ekoloških tržniproizvoda. Mnoštvo je privatnih tvrtki, vladinih ili nevladinih organizacija odnosno pojedinaca koji promoviraju koncept ekološke prehrane. Ali, što to zapravo znači? Većina kupaca slabo razumije koncept ekološke proizvodnje. Većini je ekološko voće ili povrće ono koje nije tretirano pesticidima u procesu uzgoja, zdravo za cijelu obitelj, sigurno (u kontekstu zdravstvene sigurnosti) ili boljeg okusa nego ono koje je iz konvencionalnog uzgoja. Za poljoprivrednike ekološki uzgoj znači proces koji se ne odnosi isključivo na suzdržavanje od uporabe štetnih kemikalija (pesticida) u procesu proizvodnje. Za poljoprivrednike koji obrađuju većinom manje površine, za mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva to znači mukotrpan, riskantan posao s mnoštvom strogih pravila. Upotrebljava se sjeme koje nije tretirano pesticidima, a po mogućnosti da je starih sorti. Stroga kontrola i pravila postoje i za zemlju koja se obrađuje te na posljetku težak i mukotrpan način plasmana svojih proizvoda.

mr.sc. Tanja Kocković Zaborski, viša kustosica Etnografskog muzeja Istre

Većina ljudi želi biti sigurna u to da je ono što su kupili na tržnici domaće i zdravo za njih i njihovu obitelj. Povjerenje između kupca i prodavača veza je koja se gradi godinama, ali se gubi u trenu Većina kupaca koja dolazi na tržnice uvjerena je da kupuje isključivo domaće proizvode. Za razliku od supermarketa, povrće i voće je uprljano od zemlje, nesavršenog oblika, kao da je upravo došla iz nečijeg vrta ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. No, slika je ipak puno složenija. Nije jednostavno razlikovati koje su namirnice iz uvoza, a koje su domaće na tržnicama, ali i u supermarketima. Mnogi su se zaboravili sezonski hraniti. Kupci na tržnici većinom imaju ‘svoje’ prodavače kod kojih kupuju salatu, krumpir, voće. S vremenom se stvorio odnos povjerenja. U takvom odnosu prodavač za svoje stalne kupce zna što najviše vole i što najčešće kupuju. Kupci znaju da je voće ili povrće svježe i domaće. To je veza koja se gradi godinama, ali se gubi u trenu. „Nastojim zapamtiti ljude i štand gdje sam našla salatu koju su malo gricnule i gusjenice, šljive koje imaju pokojeg crva, papriku koja je malo neugledna, svih oblika, veličina... Čini mi se da nije bilo tako davno kad nismo morali razmišljati jesu li mandarine previše kontaminirane na putu iz Španjolske. Sva je roba bila prirodna, dopremljena iz domaćih vrtova i polja. U sušnim godinama su rajčice bile sitne, a salata nije uspijevala... Danas vremenski uvjeti gotovo da nemaju nikakvog utjecaja na količinu i izgled proizvoda.“ Ksenija, Rijeka

Povjerenje i zdravstvena sigurnost namirnice Kada govorimo o povjerenju, onda tu mislimo na nekoliko činjenica. Ponajprije govorimo o označavanju porijekla namirnica. Na našim tržnicama možemo kupiti proizvode

38

iz okolice gradske tržnice, iz cijele Hrvatske, ali i izvan nje. Raznolikost ponude uvijek je bila jedna od prednosti tržnica. Problemi se javljaju kada proizvodi nisu označeni pa kupci ne mogu znati odakle dolazi voće i povrće koje kupuju. To stvara osjećaj nepovjerenja. „Ja sam se tužila da su mi sve grožđe pojeli tići i pitam kako to da njoj nisu. Ča to dela, strašila i to? A ona meni odgovara da je grozje iz Makedonije...“ (Ivona, Poreč). S druge strane je pitanje prodaje namirnica koje su van sezone. Sve više na našim tržnicama možemo vidjeti ponudu povrća i voća koje su izvan sezone, bilo da su uzgojeni u staklenicima ili da su došli iz uvoza. Kupci polako zaboravljaju kada se primjerice mogu kupiti/jesti rajčice ili smokve. „Više nemam povjerenja u bilo koga na tržnici samo zato što je tamo“. (Branka, Pula) Najpogubnije posljedice na povjerenje između prodavača i kupaca imaju situacije vezane uz zdravstvenu sigurnost namirnice. Danas je možda od najvećeg značaja za kupce činjenica je li namirnica koju kupuju zdrava. O zdravstvenoj sigurnosti se dosta piše u tisku, jako se puno raspravlja u javnosti. Većina ljudi želi biti sigurna u to da je ono što su kupili na tržnici domaće i zdravo za njih i njihovu obitelj. Stoga je sve više kupaca koji se raspituju je li voće i povrće tretirano pesticidima, gdje se uzgaja voće i povrće koje kupuju. Neki kupci kao odgovor na prije navedene probleme vide u drugačijem tipu tržnica – u ekološkim tržnicama.

Ekološki proizvođači, pogotovo mlađe generacije, zainteresirani su za održivost, ekologiju, lokalnu zajednicu za bolju lokalnu ekonomiju. Sami se moraju pobrinuti za marketing, odnosno kako što brže i bolje ponuditi svoje proizvode kupcima. U procesu ekološke proizvodnje veliku voće i povrće koje kupuju po nešto višim cijenama uzgojeno prema svim pravilima ekološkog uzgoja. U šumi ekoloških proizvoda, ekoloških tržnica ili sajmova potvrdnica garantira da je namirnica uzgojena prema pravilima ekološkog uzgoja i da je izvršena kontrola od strane za to zaduženih institucija. Ako se plaća viša cijena namirnica, onda je to ono na što kupci moraju obratiti pažnju prilikom kupovine.

Solidarna ekološka tržnica Jedna od tržnica koja djeluje na takvom principu jest Solidarna ekološka tržnica Šijana u Puli (SET). Eko tržnica Šijana osnovana je 2013. godine, a 2015. godine mijenja ime u Solidarna eko tržnica i pod tim imenom se održava u Puli, Rovinju, Rijeci i Osijeku. Ideja Solidarne eko tržnice nastala je u Puli kao rezultat suradnje udruge Istarski Eko Proizvod i Solidarne ekološke grupe (SEG) – neformalne grupe građana koji podržavaju i kupuju ekološke proizvode. Tržnica je nastala po uzoru na sličan tip tržnica u Njemačtržnica je isključiti posrednike u procesu uzgoja i prodaje hrane. Na takvim tržnicama namirnice prodaju isključivo darne tržnice je u tome što omogućava poljoprivrednicima da prodaju svoje proizvode bez da plaćaju štandove. Kupcima se omogućava povoljnija cijena proizvoda od onih

Dijabetes

www.dijabetes.hr

koje mogu kupiti u za to specijaliziranim trgovinama. Na Solidarnim tržnicama ekološki proizvođač je vidljiviji kupcima jer svoje proizvode nudi zajedno s ostalim ekološkim proizvođačima. Suradnja sa Solidarnim ekološkim grupama omogućava proizvođaču siguran plasman svojih proizvoda jer se narudžba dogovara prije dolaska proizvođača na tržnicu. Kupcima je na Solidarnim eko tržnicama olakšan put do Kako je povezanost između kupaca i onih koji proizvode hranu jača i neposrednija, možemo reći da je hrana koja se nudi povezanija s prostorom, lokalnim znanjem te da ima veću vrijednost. Kupci se ponovno ‘uče’ sezonalnom korištenju namirnica jer se kupuju one namirnice koje trenutačno uspijevaju na malim poljoprivrednim zemljištima. Neki od kupaca ističu da voće i povrće koje kupuju na SET-u ima ime i prezime. To znači da kupci znaju tko je proizveo kupljenu namirnicu, odnosno da je ponovno uspostavljena veza između nas i hrane koju jedemo. Osim toga, kao i na gradskim tržnicama, kupci traže savjet u pripremanju poznatih i možda nepoznatih namirnica koje se tamo mogu kupiti. Mnogi od kupaca ističu da im je tako vraćeno povjerenje u proizvođače te da su sigurni što kupuju i jedu. Kupci na Solidarnim eko tržnicama su većinom žene između 30-50 godina, visoko obrazovane te obitelji s malom djecom koji žele/mogu svojim ukućanima pružiti što zdraviji obrok.

Uz kupovinu i - edukacija Prodavači/poljoprivrednici na Solidarnim ekološkim tržnicama naglašavaju da je najvažnije pitanje povjerenja između njih i kupaca. To se povjerenje gradi i njeguje postepeno. Cijene su neznatno veće od onih na gradskoj tržnici. „Nema jeftinog i zdravog u ekološkoj proizvodnji. Proces ekološke proizvodnje je dug i težak. Ako želiš jeftino i zdravo, zasadi vrt“, naglašava jedan od ekoloških poljoprivrednika. Poljoprivrednici kupce savjetuju i kako da njeguju sadnice koje mogu kupiti na SET-u, bilo da ih kupci sade u vrtovima ili na balkonu. Na taj se način stvara prijateljska i ugodna atmosfera na tržnici. Kupci dolaze ne samo da bi kupili namirnice nego i da porazgovaraju s proizvođačima ili da se druže međusobno. Savjetuje se, daju se recepti kako pripremiti pojedina jela. Umjesto zaključka treba naglasiti da bez obzira kupujete li na gradskim ili ekološkim tržnicama da je povjerenje između prodavača i kupaca jedno od najvažnijih značajki današnjih tržnica. A povjerenje se ne može stvoriti bez osobnog kontakta između kupaca i poljoprivrednika/prodavača kojeg ipak ne možemo naći u supermarketima.

Literatura: Kocković Zaborski, Tanja, Šarić Žic, Ivana (2016). Tržnica trbuh grada, katalog izložbe, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka, Etnografski muzej Istre/Museo Etno-

39


Postoji mnogo različitih vrsta biljaka čiji se listovi nazivaju “lovor”, ali pravi lovor znanstveno je poznat kao Laurus nobilis i bogat je hranjivim tvarima o kojima ovdje govorimo. Mnogi drugi listovi imaju sličan izgled i miris kao lovor, ali ne i isti sadržaj hranjivih tvari. Ova biljka je zimzeleno stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima koje je izvorno u mediteranskoj regiji. Lovor se koristi svugdje u regiji, ali promjena klime smanjile su njegovu prirodnu regiju rasta. Međutim, lovor je već tisućama godina dio kulinarske i ljekovite kulture, koje datira unatrag čak do Rimskog doba. Korištenje lovora može uključivati mljevenje njegova lišća u začin za okus juhe i variva, no listovi se najčešće dodaju u cjelovitoj formi kao arome za određena talijanska jela, a zatim se uklanjaju ili koriste kao ukras. Cijeli listovi se obično ne konzumiraju. Nema širokog raspona kulinarske primjene za lovor, iako ekstrakti lišća imaju brojne medicinske primjene na tu temu. Također je popularan element u aromaterapiji i biljnim tretmanima za različite kožne i respiratorne probleme.

Zdravstvene prednosti lovora

TOP 8 PREDNOSTI

lovora

Probavno zdravlje: Lovor ima vrlo jak utjecaj na probavni sustav, kako za poticanje mokrenja kao diuretik koji smanjuje toksičnost tijela, tako i za poticanje povraćanja (kao emetik) kada se konzumira nešto otrovno. Osim toga, organski spojevi koji se nalaze u lovoru vrlo su učinkoviti za rješavanje upaljenog želuca, imaju umirujući sindrom iritabilnog crijeva ili čak smanjuju simptoma celijakije. Neki od složenijih bjelančevina u našoj modernoj prehrani mogu biti teški za probavu, ali jedinstveni enzimi koji se nalaze u lovoru olakšavaju učinkovitu probavu i unos hranjivih tvari. Bolesti dišnog sustava: Kad se ekstrahira esencijalno ulje lišća, može se pomiješati u melem i nanijeti na prsa kako bi se olakšala razna respiratorna stanja. To se također može postići s oblogom od lišća. Stavite ga na prsa i ostavite da ostane preko noći. Udisanje para ima sličan učinak na aromaterapiju i može opustiti sluz i eliminirati opasne bakterije koje mogu biti zarobljene u vašem dišnom putu zahvaljujući svojoj prirodnoj antibakterijskoj kvaliteti. Zdravlje kose: Ako želite poboljšati zdravlje vaših folikula kose i ukloniti perut, natopite lovor u vodi, a zatim ga trljajte na vlasište nakon šamponiranja. Kemikalije i hlapivi sastojci u lovoru mogu pomoći u uklanjanju suhe kože i prhuti.

Protuupalno djelovanje: Jedna od najvažnijih prednosti lovora je njegova sposobnost da smanji upalu u cijelom pod nazivom partenolid, koji može brzo smanjiti upalu i iritaciju kada se lokalno primjenjuje na zahvaćena područja, kao što su bolni zglobovi ili područja pogođena artritisom. Ovaj se učinak može postići i normalnom konzumacijom lovora kao začina. Zdravlje srca: Kafeinska kiselina i rutin su važni organski spojevi pronađeni u lovorovom listu koji uvelike pojačavaju zdravlje srca. Rutin jača stijenke kapilara u srcu i ekstremiteta tijela, dok kafeinska kiselina može pomoći u uklanjanju “lošeg” kolesterola iz kardiovaskularnog sustava. Prevencija raka: Jedinstvena kombinacija antioksidansa i tehin, linalol i partenolid, pomaže u zaštiti tijela od djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali mogu uzrokovati mutiranje zdravih stanica u kancerozne stanice, koje lovor osobito vješto prevenira. Anksioznost i stres: Jedan od najmanje uobičajeno poznatih prednosti lovora njegova je prirodno umirujuća kvaliteta. Linalol je često povezan s timijanom (majčina dušica) i bosiljkom, ali je također prisutan u lovoru i može pomoći u smanjenju razine hormona stresa u tijelu, posebno kada se koristi u aromaterapiji. Višak hormona stresa može biti opasan za dugoročno zdravlje, tako lovor može pomoći da se smirite i ostanete opušteni, čak i u vašim većini visoko anksioznim trenucima. Upravljanje dijabetesom: lovor je izravno povezan s poboljšanom funkcijom inzulinskog receptora i reguliranim razinama šećera u krvi. Za bolesnike koji imaju rizik od razvoja dijabetesa ili onih koji su već razvili stanje, redovna konzumacija lovora može značajno smanjiti posljedice dijabetesa. Završna riječ upozorenja: Kao što je ranije spomenuto, „lovorov list” je najčešće korišten izraz koji se odnosi na mnoge biljke diljem svijeta. Međutim, kako bi se postigle sve gore navedene zdravstvene prednosti, bitno je da pronađete pravi lovor, koji je sa stabla lovora, znanstvenim imenom Laurus nobilis. Druge vrste mogu biti otrovne kada se konzumiraju, stoga budite sigurni da imate pravi! U smislu alergija, lovor nije toliko poznat kao alergenska tvar, ali sporadični su slučajevi kontaktnih dermatitisa i ekcema. Ako ste alergični na druge članove obitelji Lauraceae, vjerojatno ćete biti alergični i na lovor.

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI

lovora

Neke od najimpresivnijih zdravstvenih prednosti lovora uključuju njegovu sposobnost

• Uklanja loš kolesterol iz kardiovaskularnog sustava • Pomaže u upravljanju dijabetesom • Poboljšava zdravlje folikula kose • Pomaže ublažiti razna respiratorna stanja • Olakšava učinkovitu probavu i unos hranjivih tvari • Pomaže smanjiti razinu hormona stresa u tijelu • Pomaže u smanjenju upala i bolova u zglobovima i kod artritisa

bakterijskih infekcija, pomoć kod dijabetesa, poboljšanje zdravlja srca, smanjenje upale, ublažavanje respiratornih problema, reguliranje probave i sprječavanje određene vrste raka Izvor: www.organicfacts.net

40

Dijabetes

www.dijabetes.hr

41


v

Moja prica

Kod DIJABETESA, razdoblja visokih i niskih razina še ćera u krvi mogu imati VELIKI ZNA Č AJ Žeđ Visoka razina še

ć era u krvi

Umor Loše raspoloženje

Razdražljivost

PREUZMITE INICIJATIVU. Razgovarajte s lije čnikom. ćera u krvi uz sadašnju

Imate li razdoblja visokih i niskih razina še terapiju bazalnim inzulinom?

Promjene razine še ćera u krvi ne moraju biti vaša krivnja. Na razinu še ćera u krvi mogu utjecati i čimbenici izvan vaše kontrole. čnikom koji vam može preporu

čiti SAHR.DIA.16.10.0068a

Preuzmite kontrolu i razgovarajte s lije prilagodbe koje će vam pomo ći.

Skenirajte kod za posjet web stranici

Saznajte više na: 42

Dijabetes www.kontrolamogdijabetesa.hr www.dijabetes.hr

43


Obilježen Svjetski dan sporta Barica Pezak

Brojne edukativne aktivnosti Mali Lošinj

Branko Lulić

Naime, ove godine Svjetski dan sporta organiziran je po 25. put od strane Hrvatskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“. Od hrvatskih gradova u međunarodnoj konkurenciji ove su godine sudjelovali Novigrad, Sisak i Mali Lošinj. Svakome od tri grada dodijeljen je inozemni „suparnik“ približnog broja stanovnika. Svrha održavanja Svjetskog dana sporta sudjelovanje je što većeg broja građana u cjelodnevnim sportskim aktivnostima, bez obzira na uzrast, spol i zdravstveno stanje, bez natjecateljskog predznaka, ali s porukom „živjeti što kvalitetnijim načinom života“.

U povodu manifestacije Svjetskog dana sporta, u srijedu 31.05.2017. godine, u organizaciji Grada Malog Lošinja, sudjelovala je i Udruga dijabetičara Mali Lošinj akcijom mjerenja šećera u krvi, sportašima, građanima Malog Lošinja i brojnim gostima. Obavljeno je 78 mjerenja sudionicima manifestacije različitih dobnih skupina. Tako je najstariji sudionik akcije imao 82, a najmlađi 9 godina.

Da je kretanje važan čimbenik u očuvanju zdravlja dokazali su brojni sudionici manifestacije, a mi potvrdili mjerenjem šećera u krvi. Naime, kod svih sudionika šećeri su bili izvanredni. Inače, naša Udruga već dugi niz godina provodi redovite mjesečne akcije. Treći ponedjeljak u mjesecu mjerimo šećer u krvi i tlak za naše sugrađane od 09 do 11 sati u prostorijama Udruge, u suradnji s Patronažnom službom. Osim mjerenja ŠUK-a i tlaka, naši sugrađani mogu dobiti savjete o tome kako živjeti s dijabetesom, o prehrani i važnost kretanja. Posebno nas veseli što su naš rad prepoznali i gosti našega grada koji nam se uvijek vraćaju. Ugodan i aktivan ljetni odmor svim udrugama i klubovima žele članovi Udruge dijabetičara Cres–Mali Lošinj.

Potrčimo zajedno u dijabetesu Ksenija Kolman Goreta

Slatki Samoborci, udruga za podršku djeci i roditeljima djece s dijabetesom Samobora i okolice, u subotu 3. lipnja 2017., u parku ispred Samoborskog muzeja, provela je, drugu godinu zaredom, akciju Potrčimo zajedno u dijabetesu. Ciljevi akcije bili su mjerenje šećera u krvi, osobito djeci, edukacija o ranim znakovima otkrivanja dijabetesa, informiranje o značenju kretanja za osobe s dijabetesom te, kao i prilikom svake akcije, podrška malim Slatkim Samoborcima u svakodnevnom životu s dijabetesom.

44

Na naš zahtjev primljeni smo 12. travnja 2017. godine u Ministarstvu zdravstva, gdje smo razgovarali na temu zdravstvene zaštite oboljelih od šećerne bolesti s akcentom na dijabetološke usluge koje pružaju KBC Split i Dom zdravlja Splitsko dalmatinske županije. U našoj delegaciji su bili Branko Lulić, predsjednik udruge i koordinator udruga dijabetičara Dalmacije, Liljana Repanić, dopredsjednica udruge te naša vanjska pomoć prof. dr. sc. Maja Radman, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KBC Split i doc.dr.sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

Split Delegaciju Ministarstva zdravstva su činili dr. Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra za unapređenje zdravstva, dr. Dunja Skoko-Poljak, načelnica sektora za javno zdravstvo, gospođa Sanja Kiš i gospođa Kristina Hrgar. Odlično smo odradili domaćinstvo i suorganizaciju 13. Kongresa osoba sa šećernom bolešću Hrvatske u Vodicama, od 20.-23. travnja 2017.godine. Nadamo se da smo dali lijepi obol Kongresu i zahvaljujemo svima koji su nam pomogli. Aktivno smo sudjelovali na Izbornoj skupštini našeg Saveza 06. svibnja 2017.godine. Čestitamo novom vodstvu i želimo da naš Savez bude još jači i organiziraniji. Održali smo 14. svibnja 2017. godine tradicionalnu akciju „Šetnjom do zdravlja – od jarbola do jarbola“. Zahvaljujemo svima koji su pomogli, a posebno Patronažnoj službi. Održali smo 17. svibnja 2017. godine Redovnu izvještaju skupštinu udruge. Na zamolbu ravnateljice OŠ Slatine na Čiovu, posjetili smo 18. svibnja 2017. godine učitelje i nastavnike te smo ih upoznali sa simptomima šećerne bolesti, simptomima hipoglikemije i kvalitetnog suživota s ovom bolešću. Aktivno smo sudjelovali 20. svibnja 2017. godine na 20. Danima volonterskog rada. Aktivno smo 21. svibnja 2017. godine sudjelovali u javnozdravstvenoj akciji „Zdravlje je moj đir“. Realizirali smo tradicionalni edukativni izlet 27. svibnja 2017. godine u Šibenik i na otok Krapanj. Aktivno smo sudjelovali na 8. COCHRANE simpoziju na Medicinskom fakultetu u Splitu. Pripremamo se za tradicionalni izlet u Primošten 15. srpnja 2017. godine i ljetni odmor.

Samobor Uz sjajnog voditelja Ljubomira Hlobika, akciju je otvorila gospođa Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Raznoliki program okupio je brojne posjetitelje, koji su se uz mjerenje šećera u krvi i edukaciju o dijabetesu, dobro zabavili uz točke pjesme, plesa i poučne igrokaze, izvođača OŠ Bogumil Toni i OŠ Samobor te plesnu skupinu Balans. Program je obogatio i facepainting slatke Korine te bogata tombola i sportsko-rekreativni program uz volontere Volonterskog centra „Kad bi svi...“ iz Samobora. Na kraju svi su zaplesali uz goste iznenađenja, glazbeni duet Malek i Fitcho. Podršku akciji, organiziranim dolaskom članova, pokazala je i udruga Međimurski slatkiši, koja je sa svojim slatkišima, također sudjelovala u zabavnom programu. Zajedništvo i podršku u dijabetesu posjetitelji su pokazali sudjelovanjem u trčanju koje je poveo Nenad Šimunko, veliki sportaš s dijabetesom, triatlonac i trostruki Ironman. Slatki Samoborci su još jednom pokazali da se može educirati i istovremeno dobro zabaviti! Hvala od srca svima koji su nas podržali svojim sudjelovanjem u akciji.

Građani sve više brinu o svome zdravlju Milka Vitez

Velika Gorica Članovi Udruge VG Dijabetičar i ove godine su bili aktivni i na Danima otvorenih vrata 26. svibnja 2017. upoznali građane o dijabetesu i njegovim posljedicama. Imali smo predavanje i kontrolu šećera u krvi i krvnog tlaka na dvije lokacije. Na tržnom centru Velike Gorice i u Buševcu u suradnji s Crvenim križem Velike Gorice. Odaziv je bio jako dobar, a farmaceutske kuće su nas popratile sa svojim materijalima (trake, lancete, letci i ostalo). Sve to smo mogli uraditi jer nam je sredstva donirala Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica. Ovim putem se zahvaljujem na donacijama, kao i našim članovima koji su to dobro odradili, a posebno hvala građanima jer sve više brinu o svome zdravlju. Na ovakvim akcijama uvijek otkrijemo građane s povišenim šećerima i uputimo ih na daljnje preglede.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

45


Slatki na Papuku Ivica MartinÄ?eviÄ&#x2021;

DijabetiÄ?ka udruga Orahovica 17. lipnja 2017. godine odrĹžala je na izletiĹĄtu Orah 16. susret dijabetiÄ?kih udruga pod nazivom â&#x20AC;&#x17E;Slatki na Papukuâ&#x20AC;&#x153;. Na druĹženje je stiglo 300-tinjak dijabetiÄ?ara iz Malog LoĹĄinja, PopovaÄ?e, Slatine, Donjeg Miholjca, Osijeka, IvaniÄ&#x2021; Grada, Velike Gorice, GareĹĄnice, Virovitice,

Orahovica Slatine, NaĹĄica, Ĺ˝upanje, Slavonskog Broda i Orahovice. Ovaj susret je imao i meÄ&#x2018;unarodni znaÄ?aj jer su druĹženju prisustvovale udruge iz TeĹĄnja, Zrenjanina, BeÄ?eja i BaÄ?kog Petrovca. Skup je pozdravio predsjednik DijabetiÄ?ke udruge Orahovica Ivica MartinÄ?eviÄ&#x2021; te pritom naglasio da je to susret oboljelih od ĹĄeÄ&#x2021;erne bolesti radi druĹženja, razmjene iskustava i savjeta za borbu protiv ove bolesti. Zahvalio je svima koji su doĹĄli, jer uz sve probleme koje dijabetiÄ?ari imaju, potrebno nam je malo opuĹĄtanja, plesa i zabave te da jedni drugima pomognemo. NazoÄ?ne je pozdravila i nova predsjednica HSDU-a Zrinka Mach te nova gradonaÄ?elnica Orahovice i saborska zastupnica Ana-Marija Petin. Dr. Anica Sabo iz DruĹĄtva za zaĹĄtitu od dijabetesa Donji Miholjac odrĹžala je predavanje s osvrtom na 13. Kongres osoba sa ĹĄeÄ&#x2021;ernom bolesti Hrvatske. Tijekom susreta odrĹžana su i dva sastanka, jedan s udrugama iz Hrvatske, u kojem se Ĺželjelo uvidjeti s kojim problemima se dijabetiÄ?ari i njihove udruge najviĹĄe susreÄ&#x2021;u i kako ih rijeĹĄiti. Drugi sastanak je odrĹžan s predstavnicima udruga iz susjednih zemalja kako bi se utvrdila i produbila daljnja suradnja.

KNJIGE I PRIRUÄ&#x152;NICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIÄ&#x152;KIH UDRUGA Darja LovĹĄin

Veliki kuharski vodiÄ? za dijabetiÄ?are Č&#x160;ČąÂ?Â&#x;Â&#x203A;Â?Â&#x2019;ČąÂ&#x17E;Â&#x;Â&#x17D;£ȹȹČ&#x160;ČąĹ&#x2DC;Ĺ&#x153;Ĺ&#x2013;ČąÂ&#x153;Â?Â&#x203A;Â&#x160;Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x152;Â&#x160;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x2039;Â&#x2DC;Â?Â&#x160;Â?Â&#x2DC;ČąÂ&#x2019;Â&#x2022;Â&#x17E;Â&#x153;Â?Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x203A;Â&#x160;Â&#x2014; Č&#x160;ČąÂ&#x2122;Â&#x203A;Â&#x;Â&#x2019;ČąÂ?Â&#x160;Â&#x201D;Â&#x160;Â&#x;ČąÂ&#x2014;Â&#x160;Čą Â&#x203A;Â&#x;Â&#x160;Â?Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x2DC;Â&#x2013;ČąÂ?Â&#x203A;Ä&#x2039;Â&#x2019;ĂąÂ?Â&#x17E;

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn (+troĹĄkovi poĹĄtarine)

Â&#x153;Â&#x2122;Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x2039;Â&#x160;Â&#x2014;Â&#x2019;ČąÂ&#x203A;Â&#x17D;Â&#x152;Â&#x17D;Â&#x2122;Â?Â&#x2019;ȹ£Â&#x160;Çą Č&#x160;ČąÂ&#x2122;Â&#x203A;Â&#x17D;Â?Â&#x201C;Â&#x17D;Â&#x2022;Â&#x160;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x201C;Â&#x17E;Â&#x2018;Â&#x17D;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x153;Â&#x160;Â&#x2022;Â&#x160;Â?Â&#x17D;ȹȹČ&#x160;ČąÂ?Â&#x2022;Â&#x160;Â&#x;Â&#x2014;Â&#x160;ČąÂ&#x201C;Â&#x17D;Â&#x2022;Â&#x160;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x153;Â&#x2022;Â&#x160;Â&#x153;Â?Â&#x2019;Â&#x152;Â&#x17D; Č&#x160;Čą Â&#x17D;Â&#x2022;Â&#x2DC;Â&#x;Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x201D;ȹ£Â&#x160;ȹ²Â&#x2019;Â?Â&#x160;Â&#x;ČąÂ?Â&#x201C;Â&#x17D;Â?Â&#x160;Â&#x2014;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x160;Â&#x2039;Â&#x17D;Â&#x2022;Â&#x17D;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x201C;Â&#x17D;²Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x201D;ČąÂ&#x2122;Â&#x2DC;Â&#x201C;Â&#x2013;Â&#x2DC;Â&#x;Â&#x160;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x160;Â&#x;Â&#x201C;Â&#x17D;Â?Â&#x2019;

Tradicionalni susret udruga privukao veliki broj Ä?lanova Marko Ĺ tefanko

Krapina

Â&#x203A;Â&#x;Â&#x160;Â?Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x2019;ȹ£Â&#x2039;Â&#x2DC;Â&#x203A;ČąÂ&#x2014;Â&#x17E;Â?Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x152;Â&#x2019;Â&#x2DC;Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x153;Â?Â&#x160;ČąÂ&#x17E;ČąÂ&#x153;Â&#x17E;Â&#x203A;Â&#x160;Â?Â&#x2014;Â&#x201C;Â&#x2019;ČąÂ&#x153;

Â&#x203A;Â&#x;Â&#x160;Â?Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x2019;Â&#x2013;ČąÂ&#x153;Â&#x160;Â&#x;Â&#x17D;ÂŁÂ&#x2DC;Â&#x2013;ČąÂ?Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x160;Â&#x2039;Â&#x17D;Â?Â&#x2019;²Â&#x201D;Â&#x2019;Â&#x2018;ČąÂ&#x17E;Â?Â&#x203A;Â&#x17E;Â?Â&#x160;ČąÂ&#x2122;Â&#x203A;Â&#x17D;Â?Â&#x153;Â?Â&#x160;Â&#x;Â&#x2022;Â&#x201C;Â&#x160;ČąÂ&#x2122;Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x203A;Â&#x17E;²Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x201D;

Jelovnici pravilne prehrane Č&#x160;ČąÂ&#x153;Â&#x2122;Â&#x2019;Â&#x203A;Â&#x160;Â&#x2022;Â&#x2014;Â&#x2019;ČąÂ&#x17E;Â&#x;Â&#x17D;£ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x201C;Â&#x17D;Â&#x2022;Â&#x2DC;Â&#x;Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x152;Â&#x2019;ČąÂ&#x2122;Â&#x2DC;ČąÂ&#x201D;Â&#x160;Â&#x2022;Â&#x2DC;Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x2019;Â&#x2013;ČąÂ&#x;Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x17D;Â?Â&#x2014;Â&#x2DC;Â&#x153;Â?Â&#x2019;Â&#x2013;Â&#x160; Č&#x160;ČąÂ&#x2039;Â&#x2DC;Â?Â&#x160;Â?Â&#x2DC;ČąÂ&#x2019;Â&#x2022;Â&#x17E;Â&#x153;Â?Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x203A;Â&#x160;Â&#x2014;ȹȹČ&#x160;ČąÂ&#x2039;Â&#x2019;Â&#x203A;Â&#x160;Â&#x201C;Â?Â&#x17D;ČąÂ&#x2019;ČąÂ&#x2019;ÂŁÂ&#x203A;Â&#x160;²Â&#x17E;Â&#x2014;Â&#x160;Â&#x201C;Â?Â&#x17D;ČąÂ&#x153;Â&#x160;Â&#x2013;Â&#x2019;ČąÂ?Â&#x2014;Â&#x17D;Â&#x;Â&#x2014;Â&#x2019;ČąÂ&#x201C;Â&#x17D;Â&#x2022;Â&#x2DC;Â&#x;Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x201D;

U skladu s Programom rada Udruge oboljelih od dijabetesa Krapina dana 10. lipnja 2017. godine Ä?lanovi udruge, njih 29, sudjelovali su na tradicionalnom susretu udruga VojniÄ&#x2021;, VaraĹždin, Krapina u organizaciji Udruge VojniÄ&#x2021;. Udruga VojniÄ&#x2021; organizirala je jednodnevno druĹženja sa sportskim aktivnostima (ĹĄetnjom po obroncima Petrove Gore i OpÄ&#x2021;ine VojniÄ&#x2021;), kao i predavanje na aktualnu temu â&#x20AC;&#x153;Dijabetesâ&#x20AC;? koje je odrĹžala

gospoÄ&#x2018;a Dara Karan DuloviÄ&#x2021;, vanjska suradnica Udruge VojniÄ&#x2021;. Na navedenim susretima sudjelovalo je oko 85 Ä?lanova svih triju udruga. Nakon cjelodnevnog druĹženja Ä?lanovi su meÄ&#x2018;usobno izmjenjivali saznanja o ĹĄeÄ&#x2021;ernoj bolesti, posljedicama, uzrocima i naÄ?inu spreÄ?avanja ĹĄirenja bolesti. Nakon uspjeĹĄnog susreta dogovoren je i sljedeÄ&#x2021;i susret iduÄ&#x2021;e godine u organizaciji Udruge VaraĹždin.

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn (+troĹĄkovi poĹĄtarine) Č&#x160;ČąÂ?Â&#x2022;Â&#x160;Â&#x;Â&#x2014;Â&#x2019;ČąÂ&#x2DC;Â&#x2039;Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x152;Â&#x2019;ȹȹ Č&#x160;ČąÂ&#x2013;Â&#x17D;ÂśÂ&#x17E;Â&#x2DC;Â&#x2039;Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x152;Â&#x2019;ȹȹ Č&#x160;ČąÂ&#x2019;ÂŁÂ&#x203A;Â&#x160;²Â&#x17E;Â&#x2014;Â&#x2019;ČąÂ&#x201D;Â&#x160;Â&#x2022;Â&#x2DC;Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x2019;Â&#x2018;ČąÂ&#x2019;ČąÂ&#x201C;Â&#x17D;Â?Â&#x2019;Â&#x2014;Â&#x2019;²Â&#x2014;Â&#x2019;Â&#x2018;ČąÂ&#x;Â&#x203A;Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x17D;Â?Â&#x2014;Â&#x2DC;Â&#x153;Â?Â&#x2019;

0CTWĂ&#x160;KVGPCĹ&#x201C;Ĺ&#x201C;YYYFKLCDGVGUJT 46

uplate izvrĹĄiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priruÄ?nika faksirati na: 01 4847 807


spriječiti komplikacije svladati prepreke

415 milijuna ljudi živi s dijabetesom polovina njih ne zna za bolest

prilike

zdravi životni stil

mijenjamo dijabetes urbane navike

društveni i kulturni ćimbenici rizika

svjesnost

obitelj

Dijabetes je jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice. 415 milijuna ljudi ima dijabetes. Do 2040. taj broj mogao bi narasti na 642 milijuna, a 3/4 njih živjet će u gradovima.1 Više od 90 godina vodstva u borbi protiv dijabetesa naučilo nas je da je za suzbijanje pandemije potreban izvanredan fokus. Naš pristup mijenjanju dijabetesa je jasan - potrebno je ranije dijagnosticirati dijabetes, unaprijediti skrb o oboljelima i suzbiti porast dijabetesa u gradovima.

Pokrećemo promjene kako bismo pobijedili dijabetes

Saznajte više na novonodisk.com/changingdiabetes i podijelite svoje razmišljanje #ChangingDiabetes

1. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

Izdanje: 1-14.2.2017.

briga o sebi

podrška

Dijabetes 4 2017  

Časopis Dijabetes/Slatki život glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i praviln...

Advertisement