Page 1

b pr espl im at jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS

www.dijabetes.hr

Dijabetes s l a t k i

Časopis za zdrav život

ž i v o t

Broj 3 - svibanj 2017.

Tema broja

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb

Dijabetes

INFO TELEFON

www.dijabetes.hr

LJETNI KAMP ZA DJECU I MLADE

IZ UDRUGA

RECEPTI3


Mi u Novo Nordisku vjerujemo da znanjem možemo poboljšati život ljudi s dijabetesom. Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

4

Izdanje: 1-17.3.2014.

Znanjem možemo ukloniti nejasnoće o životu s dijabetesom.


SADRŽAJ HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE

5

UVODNIK

6

TEMA BROJA

13. kongres osoba sa šećernom bolesti Hrvatske Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti

Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA Glavni urednik: Davor Bučević, prof., mr.oec. Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Printera Grupa d.o.o., Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti

23

DOGAĐANJA I AKCIJE

Ljetni kamp za djecu i mlade

24

RECEPTI I PREHRANA

Mikrobiota, probiotici i dijabetes Vegetarijansko-veganska dijeta u djece Recepti

Dijabetes

www.dijabetes.hr

5


Kod DIJABETESA, razdoblja visokih i niskih razina šećera u krvi mogu imati VELIKI ZNAČAJ Žeđ Visoka razina šećera u krvi

Umor Loše raspoloženje

Razdražljivost

PREUZMITE INICIJATIVU. Razgovarajte s liječnikom. Imate li razdoblja visokih i niskih razina šećera u krvi uz sadašnju terapiju bazalnim inzulinom? Promjene razine šećera u krvi ne moraju biti vaša krivnja. Na razinu šećera u krvi mogu utjecati i čimbenici izvan vaše kontrole. SAHR.DIA.16.10.0068a

Preuzmite kontrolu i razgovarajte s liječnikom koji vam može preporučiti prilagodbe koje će vam pomoći.

Skenirajte kod za posjet web stranici

Saznajte više na:

www.kontrolamogdijabetesa.hr 6


Razvoj HSDU mozaika i ugradnja naših kamenčića HSDU 2017. godine: organizacija autentičnosti, samoodrživosti i respektabilnosti…

Davor Bučević, prof., mr.oec.

P

išem ovaj uvodnik kao moje zadnje redovno uobičajeno obraćanje kroz uvodnik - riječ predsjednika u našem časopisu, jer kada budete imali ovaj broj u rukama bit će već održana Redovna izborna skupština HSDU-a na kojoj ćemo izabrati novi Izvršni odbor i predsjednika/cu HSDU-a za razdoblje 2017.-2021. godine. Moj glavni osjećaj nakon protekle 21 godine vođenja i sudjelovanja u radu vođenja Saveza je prožimanje osjećaja zadovoljstva. Zadovoljstva razvijenosti djelovanja i izgrađenog statusa kojeg HSDU ima, među stanovništvom, organizacijama, ustanovama, ministarstvima… Zadovoljstva množinom od 30-ak projekata koje godišnje provodimo, od edukacijskih do izdavačkih, kao i održanih 13 kongresa… Ugrađeni smo i u tijela koja donose nama bitne prijedloge i odluke: Povjerenstvo HZZO-a za opća medicinsko-tehnička pomagala, Tim HZJZ-a za unapređivanje zajedničkih protokola između obiteljskih liječnika i dijabetologa Nacionalnog programa…

Osjećam zadovoljstvo zbog ugrađivanja vlastitog kamenčića u društveni mozaik razvoja skrbi o osobama s dijabetesom, ostvarenjem svrhe osobnog doprinosa u društvenom djelovanju. Za sadašnje i buduće generacije, isto kao što su prošle generacije radile za nas danas. Razvijajući i izgrađujući mozaik niza projekata, programa, mreže 56 udruga, kontakata, komunikacija, lobiranja, uspjeha i neuspjeha kako bi dosegli stratešku misiju: unapređivanje sveukupne društvene skrbi za stanovnike s dijabetesom i njihovih obitelji. Sve to uz nemjerljivu snagu volonterskog entuzijazma ljudi u našim udrugama, volonterske snage društva u kojem jesmo. Ljudski vjerujem i nadam se kako će novi predsjednik/ca Antonija, Sandra, Zrinka ili Velimir uz novi Izvršni odbor nastaviti što uspješnije razvijati Savez i njegovo društveno djelovanje. Kako će uspjeti demokraciju provoditi kroz njeno izvorište: kao vladavinu dogovorenih procedura i odlučivanje većine. Pozitivnih lobiranja za vlastite stavove u tim procedurama, a ne negativističkim komentarima izvan prihvaćenih društvenih i ljudskih normi. Ako budem izabran u novi Izvršni odbor, nastavit ću i nadalje na isti način doprinositi svojim kamenčićima razvoju mozaika našeg HSDU-a i njegovog djelovanja, jer u dosadašnjem 63-godišnjem djelovanju HSDU-a ništa nije ni počelo ni završilo s nama kao pojedincima. Snaga je u organizaciji, njenoj autentičnosti, kao što na početku navedoh… Hvala svima, osobito onima s dobrim namjerama i međusobnom poštivanju, želim vam koristan i sretan život. Veseli i zdravi bili!

Dijabetes

www.dijabetes.hr

7


13. Kongres osoba sa šećernom bolesti Hrvatske Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Kroz tri dana kongresa više od 350 sudionika prisustvovalo je izlaganjima i interaktivnim radionicama koje su vodili brojni eminentni stručnjaci. Predstavljeni su inovativni projekti koje provode udruge u Hrvatskoj, kao i aktivnosti i rad gostiju iz drugih inozemnih udruženja/saveza, kojima je cilj poboljšanje života ljudi s dijabetesom Kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske ove je godine održan u Vodicama od 20. do 23. travnja 2017. Cijeli događaj bio je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Veleposlanstva Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj, Šibensko-kninske županije i Grada Vodica.

8

Kongres su otvorili predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Davor Bučević ispred organizatora i Branko Lulić, predsjednik Splitskog dijabetičkog društva, kao suorganizator. Na otvorenju su prisutne pozdravili i zaželjeli uspješan nastavak Kongresa predstavnici lokalne samouprave, veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Anders Christian Hougård i posebni savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske, dr. sc. Mate Granić. Kroz tri dana kongresa izlaganja i interaktivne radionice vodili su mnogi eminentni stručnjaci, govorilo se i raspravljalo o suvremenom pristupu liječenja osoba sa šećernom bolešću, edukacijskim mogućnostima, psihološkom


pristupu, potrebi jačanja sinergije između obiteljskog liječnika i dijabetologa, važnosti sporta i pravilne prehrane u regulaciji šećerne bolesti. Predstavljeni su inovativni projekti koje provode udruge u Hrvatskoj, kao i aktivnosti i rad gostiju iz drugih inozemnih udruženja/saveza, kojima je cilj poboljšanje života ljudi s dijabetesom te kako se s ovom bolešću nose djeca i mladi. Održan je i Okrugli stol s temom: Učinak Nacionalnog programa, Saborske rezolucije i Hrvatskog modela borbe protiv šećerne bolesti na kojoj su sudjelovali dijabetolozi, predstavnici Udruženja liječnika obiteljske medicine (KoHOM), kao i predsjednica Odbora za zdravstvo Hrvatskog sabora dr. Ines Strenja Linić. Na Kongresu su se predstavili kandidati za novog predsjednika/cu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, jer nam se približava Izborna skupština i novi mandat izvršnih tijela Saveza. Prepuna kongresna dvorana pažljivo je pratila i slušala svaku riječ predavača. U subotu popodne održani su sportski susreti, kao neizostavan dio terapije u regulaciji

Dijabetes

www.dijabetes.hr

šećera u krvi. Prijelazni Kristalni pehar kao ukupni pobjednik preuzela je dijabetička udruga Tar-Varbriga. Poseban blok u nedjelju bio je rezerviran za djecu i mlade te smo se nakon ručka polako morali rastajati. Na 13. kongresu osoba sa šećernom bolešću Hrvatske prisustvovalo je preko 350 sudionika. Uz predstavnike naših 48 udruga HSDU-a, sudjelovali su i gosti iz susjednih zemalja: Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Slovenije. Još jednom Hrvatski savez dijabetičkih udruga zahvaljuje svim predavačima, izlagačima i sponzorima na sudjelovanju i podršci u organizaciji 13. Kongresa osoba sa šećernom bolešću Hrvatske. Posebno se zahvaljujemo na pokroviteljstvu Predsjednici Republike Hrvatske, Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Kraljevine Danske, Šibensko-kninskoj županiji i Gradu Vodicama. Zahvaljujemo i Turističkoj zajednici grada Vodica, kao i agenciji Dubrovnik Sun bez čije pomoći ne bismo mogli učiniti Kongres ovako uspješnim. Kroz nekoliko fotografija donosimo vam djelić ugođaja.

9


10


Dijabetes

www.dijabetes.hr

11


Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti Program dnevne bolnice u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, KB Merkur Prim. dr. mr. sc. Manja Prašek, dr. med.

Kroz program dnevne bolnice u strukturiranom obliku i kroz međusobnu interakciju članova skupine postiže se dugoročno poboljšanje u regulaciji bolesti Edukacija osoba sa šećernom bolešću osnovni je oblik liječenja. Bez obzira koji oblik edukacije primijenili (individualni, u malim skupinama ili kroz različite medije), ona mora potaknuti na brigu o vlastitom zdravlju i na pravilno donošenje odluke o sudjelovanju u njenom liječenju. Jedan od oblika učinkovite edukacije u maloj skupini je program dnevne bolnice kroz kojeg u strukturiranom obliku i kroz

12

međusobnu interakciju članova skupine postižemo dugoročno poboljšanje u regulaciji bolesti. Uz edukaciju kroz takav program moguće je u kroničnog bolesnika učiniti potrebnu laboratorijsku i specijalističku kontrolu bolesti, ali uključiti i potrebnu fizikalnu terapiju i psihološku podršku. Cijena boravka u dnevnoj bolnici znatno je manja od hospitalizacije, učinkovitija i sličnija svakodnevnom


životu. Reedukacija i podržavanje motivacije potrebni su kod svakog kontrolnog pregleda, ali se u bolesnika koji je svjestan svoje uloge u liječenju mogu postići i održati dobri rezultati.

u malim skupinama. Obnova znanja, ali i korištenje naučenih spoznaja i vještina najbolje se mogu iskoristiti u radu s polaznicima dnevnih bolnica gdje su programi strukturirani i unaprijed određeni.

UČENJE O ŠEĆERNOJ BOLESTI

Edukacija u Dnevnoj bolnici SK Vuk Vrhovac

Individualni pristup Osnovni oblici liječenja šećerne bolesti, bez obzira o kojem se obliku bolesti radi, su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, samokontrola i samozbrinjavanje. Koliko god su jednostavni, oni su i veliki problem za svakog bolesnika, a naročito onog kojem je netom otkrivena šećerna bolest. Individualna edukacija predstavlja prvi oblik komuniciranja s bolesnikom o tome kako svladati i razumjeti osnovne principe liječenja te ih uklopiti u svakodnevni život, kako uzimati preporučenu terapiju i kako postupati u akutnim zbivanjima povezanim uz liječenje (hipo i hiperglikemija, akutne bolesti ili stresne situacije). U početnoj fazi bolesti izuzetno je važno individualno razgovarati s bolesnikom, razumjeti njegove strahove, potrebe i različite reakcije te prepoznati na vrijeme potrebu za intervencijom. Važno je aktivno uključivanje obitelji, prijatelja i kolega. Nakon prve faze „sazrijevanja“ i prihvaćanja bolesti, potrebna je dalje stalna edukacija i motivacija za brigu o vlastitom zdravlju. Učenje o bolesti ne znači pamćenje činjenica. To je razumijevanje zašto su potrebne određene promjene ponašanja kako bi se postigla dobra regulacija šećerne bolesti i spriječio razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Takva edukacija uključuje promjenu krivih stavova, mišljenja, navika, ponašanja i svladavanje novih vještina koje pomažu u liječenju. Temelj održivih promjena je naučiti bolesnike vještinama rješavanja problema. Tijekom liječenja u bolesnika je potrebno potaknuti motivaciju za suradnjom i vlastitim udjelom u liječenju bolesti. Važno je donošenje vlastite odluke o prihvaćanju preporučenog načina liječenja. Motivacija i snaga dolaze iz same osobe, samo ih je potrebno potaknuti i pokrenuti. Preuzimanje brige o kontroli šećerne bolesti moguće je uz dobru suradnju s medicinskim osobljem koje pruža bolesniku potrebne informacije, a na bolesniku je odluka hoće li prihvatiti ponuđena rješenja i donijeti vlastite odluke. Jedan od načina takvog pristupa edukaciji je osnaživanje bolesnika (empowerment), odnosno terapijska edukacija sa svrhom osamostaljivanja. Ona potiče bolesnika na kritičko razmišljanje i donošenje odluka koje s jedne strane zadovoljavaju njegove potrebe i ciljeve, a s druge strane omogućuju postizanje dobre regulacije šećerne bolesti.

Edukacija u malim skupinama Edukacija u maloj skupini olakšava svladavanje potrebnog znanja i vještina, a naročito pomaže u lakšem donošenju odluka. Edukacija i interakcija među članovima male skupine pomaže u poticanju samozbrinjavanja i osnaživanja bolesnika na brigu o vlastitom zdravlju, razvija toleranciju, razumijevanje, ali i potiče na kompeticiju. Kroz program Dnevne bolnice moguće je primijeniti edukaciju

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Od 1997.g. u sklopu polikliničkog odjela SK Vuk Vrhovac, KB Merkur edukacija za bolesnike provodi se i u Dnevnoj bolnici. Program je sastavljen od edukacije za bolesnike te kliničkih pregleda i laboratorijskih pretraga. Edukacija se odvija u maloj skupini od 5 do 10 bolesnika podjednake životne dobi i iste terapije bolesti. Uglavnom su obuhvaćeni bolesnici sa šećernom bolešću tipa 1 i u manjem broju bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2 na inzulinskoj terapiji, a vrlo malo onih na peroralnoj terapiji u kojih je potreban prelazak na inzulinsku terapiju. Teme o kojima se raspravlja tijekom edukacijskih aktivnosti i razmjenjuju iskustva su saznanja i novosti o šećernoj bolesti, prehrani, računanju ugljikohidrata, samokontroli, terapiji i komplikacijama bolesti. Program traje 5 dana (od ponedjeljaka do petka) od 8-15 sati. Nakon toga bolesnici nastavljaju svojim redovnim sa svakodnevnim aktivnostima (obitelj, posao ako rade u poslijepodnevnoj smjeni ili sl). Indikaciju za dolazak u dnevnu bolnicu uglavnom postavlja liječnik iz dijabetološke poliklinike. U edukativnom radu s bolesnicima sudjeluju viša medicinska sestra puno radno vrijeme, dijabetolog 3 sata/ dan, psiholog 1 sat/dan, fizioterapeut 1 sat/dan. Edukacija je bazirana na interakcijama članova grupe u kojima voditelj sudjeluje kao moderator i koordinator rasprava, ispravlja pogreške i pomaže u pronalaženju rješenja. Govori se o novim spoznajama i mogućnostima liječenja, ali stimulira na donošenje pravilnih odluka u osnovnim principima liječenja bolesti, samokontroli i samozbrinjavanju te motivira bolesnike na brigu o vlastitom zdravlju. Kroz rad sa psihologom raspravlja se o problemima vezanim uz život s kroničnom bolešću, a grupa pomaže u pronalaženju rješenja. Tijekom jednog sata uz fizikalnog terapeuta dnevno, aktivno se provode vježbe za sve grupe mišića i zglobova prema mogućnostima polaznika te dobivaju upute i poticaj kako takve vježbe svakodnevno primijeniti u kućnim uvjetima. Osim edukativnog programa, bolesnicima se organiziraju specijalistički pregledi i lab pretrage koje su potrebne i moguće ih je organizirati tijekom boravka u bolnici. Tijekom programa koriste se edukacijska pomagala: edukacijski posteri, tanjuri s jedinicom hrane, prikazi ugljikohidratnih jedinica, različite slike jelovnika koje susrećemo po restoranima ili koje se mogu jednostavno pripremiti i kod kuće, edukacijske mape, priručnici i knjige za bolesnike. Znanje bolesnika testira se na početku i na kraju petodnevnog programa, te provode psihološka testiranja kvalitete života. Na kraju bolesnik dobiva otpusno pismo s mišljenjem liječnika interniste/dijabetologa i preporukama za daljnje liječenje.

13


Prikaz programa jednog dana boravka u Dnevnoj bolnici SK Vuk Vrhovac: 8:00-9:00 sati – mjerenje glikemije, određivanje doze i aplikacija inzulina 9:00-9:30 sati – doručak, edukacija o sastavu i mjerenje količine hrane u obroku 9:30-11:00 sati – edukacija prema temi koja je po sadržaju, specijalistički pregledi 11:00-11:30 sati – mjerenje glikemije, odmor za kavu 11:30-12:30 sati – tjelesna aktivnost 12:30-13:00 sati – mjerenje glikemije, određivanje doze i aplikacija inzulina 13:00-13:30 sati – ručak, edukacija o sastavu i mjerenje količine hrane u obroku 13:30-14:30 sati – psihološka radionica 14:30-15:00 sati – mjerenje glikemije, dogovor o terapiji i samokontroli kod kuće Od 8 do 15 sati bolesnici su aktivno uključeni u sve programe rada dnevne bolnice, a prema potrebi obavljaju i specijalističke preglede u zakazanom terminu.

Na kraju programa možemo zaključiti: Bolesnici su dobili potrebne informacije, kroz grupni rad motivirani su za brigu o vlastitom zdravlju, a na njima je odluka hoće li prihvatiti preporuku i aktivno se uključiti u liječenje.

Rezultati: Do sada je ovaj program završilo 2.947 bolesnika (420 grupa). Sve grupe nakon završetka programa pozivaju se na kontrolni pregled na jedan dan nakon 3, 6 i 12 mjeseci. Nakon toga upućuju se na redovne kontrole nadležnom dijabetologu. Izvanredni individualni kontrolni pregledi dogovaraju se u slučaju ne postizanja dobre regulacije šećerne bolesti ili akutnih stanja. Kroz 18 godina rada strukturirane edukacije kroz male skupine u Dnevnoj bolnici SK Vuk Vrhovac u polaznika je postignuto znatno poboljšanje u regulaciji glikemije što je potvrđeno razinom glikemije na početku i kraju 5-dnevnog programa, te praćenjem razine HbA1c tijekom kontrolnih pregleda pojedinih skupina bolesnika. Također je znatno smanjena ukupna količina inzulina na kraju 5-dnevnog programa. Kvaliteta života i motiviranost bolesnika za brigu o vlastitom zdravlju značajno su se popravili. Želja bolesnika za ponovnim susretom s ostalim članovima skupine potvrđuje uspješnost rada Dnevne bolnice. Potrebna je reedukacija i motivacija za poticanje brige o vlastitom zdravlju pa se bolesnici pozivaju na redovne sastanke grupe nakon 3, 6 i 12 mjeseci. Od mnogih polaznika prihvaćena je želja za bar jednim sastankom

14

grupe tijekom godine, a mnogi su se aktivno uključili u klubove i društva dijabetičara. Cijena boravka u dnevnoj bolnici znatno je manja od hospitalizacije, učinkovitija i sličnija svakodnevnom životu.

U zaključku možemo naglasiti:

Posljedice šećerne bolesti, morbiditet i mortalitet potvrđuju da se manje od 50% oboljelih pridržava osnovnih principa liječenja, a tek jedna trećina osoba liječenih inzulinskom terapijom postiže dobru regulaciju bolesti. U prosjeku, bolesnici premalo znaju o bolesti, a tek malom broju je pomognuto da savladaju probleme i preuzmu odgovornost za vlastito zdravlje. Strukturirana edukacija kroz program dnevne bolnice i edukacije u malim skupinama motivira bolesnike za postizanje bolje regulacije šećerne bolesti. Edukacija i interakcija među članovima skupine pomaže u poticanju samozbrinjavanja. Potrebna je reedukacija i motivacija za poticanje brige o vlastitom zdravlju – sastanak grupe bar jednom godišnje, uključivanje u klubove, društva dijabetičara. Cijena boravka u dnevnoj bolnici znatno je manja od hospitalizacije, učinkovitija i sličnija svakodnevnom životu.


Svakodnevna rješenja za svakog ponaosob. Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870, www.lilly.com.hr HRDBT00289, 17.8.2016.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

15


Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb Doc. dr. sc. Gordana Stipančić, dr. med. Klinika za pedijatriju, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

Tranziciju je potrebno provesti organizirano, potičući nastavak samozbrinjavanja i liječničkih kontrola, prateći njezin ishod kako bi se povećali izgledi za dugoročno zdravlje mladih osoba s tip 1 šećerne bolesti

Posljednjih desetljeća očit je napredak u zdravstvenom zbrinjavanju oboljele djece što u većine gotovo sigurnim čini njihov prijelaz iz pedijatrijske u internističku skrb. Ista su očekivanja i za djecu oboljelu od tip 1 šećerne bolesti, koja je po učestalosti, nakon astme, druga kronična bolest školske dobi. Sve su veće i raznolikije mogućnosti u liječenju tipa 1 šećerne bolesti. Terapija je individualizirana, prilagođena potrebama pojedinca i obitelji. Široko se primjenjuju intenzivirana inzulinska terapija, potom inzulinski analozi, a sve su dostupnije i inzulinske crpke, kao i metoda kontinuiranog mjerenja glukoze. Ne smijemo izostaviti niti edukaciju koja, primijenjena temeljito i ponavljana tijekom rasta i razvoja djeteta u kombinaciji s drugim mjerama, značajno

16

poboljšava kvalitetu kontrole bolesti i produžuje očekivano trajanje života. Stoga, danas u svakog djeteta oboljelog od tip 1 šećerne bolesti očekujemo ulazak u odraslu dob i nastavak liječenja u okviru internističke skrbi. Međutim, broj osoba koje prelaze iz pedijatrijske u adultnu skrb ne raste samo zbog boljeg liječenja, a time i ishoda bolesti, već i zbog porasta incidencije tipa 1 šećerne bolesti u većini zemalja svijeta, pa tako i u nas. U razdoblju od 17 godina, od 1995. do 2012. godine, incidencija bolesti na području Republike Hrvatske porasla je sa <10 oboljelih na 100.000 djece do 15. godine života na >20/100.000. Stoga je razumljiv sve veći interes za način provođenja tranzicije iz pedijatrijske u internističku skrb i njezin ishod.


Tranzicija zdravstvene skrbi Tranzicija zdravstvene skrbi je „planiran, namjeran prijelaz adolescenta ili mlade odrasle osobe s nekom kroničnom bolesti ili stanjem iz pedijatrijskog, na dijete usmjerenog u internistički, na odrasle usmjeren sustav zdravstvene skrbi“. Velike su i razumljive razlike u pristupu i očekivanjima između pedijatrijske i internističke skrbi. Pedijatrijska skrb se oslanja na cijelu obitelj. Skrb provodi multidisciplinarni tim sastavljen od liječnika, medicinske sestre edukatora, psihologa te prema mogućnostima i potrebama pojedinog odjela ili klinike u sastav tima ulaze nutricionista i socijalni radnik. Oni osiguravaju pomoć ne samo u obitelji, već i na drugim mjestima djetetova boravka kao što su to predškolske ustanove, škole te mjesta na kojima se provode programi djetetovih slobodnih aktivnosti. Internistička skrb usmjerena je prvenstveno na bolesnika odnosno bolest, računa se na samostalnost i vještinu bolesnika u procesu liječenja, dok su manja očekivanja od obitelji te nema kontakata s radnom sredinom. Dok se u pedijatrijskoj skrbi sve potrebe bolesnika, kontakt s različitim subspecijalnostima, najčešće odvijaju na jednom mjestu, u internističkoj skrbi smještaj subspecijalističkih službi često je na različitim lokacijama što otežava kontrole bolesnicima, a može biti i prepreka međusobne suradnje tih službi s dijabetološkim timom. Što je način liječenja i nadzora kronične bolesti složeniji, bit će potrebna bolja priprema bolesnika da s dovoljno znanja i vještina nastavi kontrole u internističkoj djelatnosti. Stoga, proces tranzicije traje duže vrijeme, najmanje godinu dana, a da bi rezultirao uspješnim nastavkom liječenja mora biti strukturiran i praćen u provođenju i dovršenju.

Kada provesti proces tranzicije Tip 1 šećerne bolesti zahtijeva svakodnevnu, neprekidnu pažnju pri izvršenju različitih vještina uključenih u liječenje. Potrebno je znanje i iskustvo u procjeni količine ugljikohidrata u obroku, primjeni odgovarajuće doze inzulina, nadzoru razine šećera, pripremi za tjelovježbu, postupanju u danima akutne bolesti, a na ishod primijenjenih mjera utječu i brojni dodatni faktori poput stresa, rasta, pubertetskog razvoja. U djetinjstvu sve složene radnje oko zbrinjavanja bolesti zadatak su roditelja, članova obitelji ili drugih odraslih osoba. Odrastanjem i sazrijevanjem djeteta dolazi do postepenog prijenosa vještina i odgovornosti vezanih uz šećernu bolest s roditelja na dijete, ali roditelji još dugo trebaju ostati uključeni u potporu i nadzor. Funkcija roditelja postepeno iz izvršne prelazi u nadzornu te potom savjetodavnu. Ako se roditelji prerano isključe iz cijelog procesa, smatrajući da adolescent u potpunosti treba preuzeti brigu o svojoj bolesti, to može rezultirati značajnim pogoršanjem kvalitete kontrole osnovne bolesti. Najteže je bolest liječiti i kontrolirati upravo u vrijeme puberteta i adolescencije, razdobljima velikih hormonalnih, a time i fizičkih i psihičkih promjena koje se proteže između 12 i 18 godine života. Problem postaje još složeniji zbog fizioloških faktora, poput inzulinske rezistencije, smanjene osjetljivosti na inzulin, zbog čega su potrebe za inzulinom značajno veće. Ta je promjena uzrokovane prvenstveno povećanim izlučivanjem hormona rasta što nastaje zbog djelovanja

Dijabetes

www.dijabetes.hr

spolnih hormona i mora osigurati pubertetski zamah rasta. To hormonalno djelovanje nerijetko remeti kontrolu razine šećera. Samo povećanje dotada primjenjivanih doza inzulina osigurat će dobru kontrolu bolesti. Istovremeno je potrebna češća samokontrola bolesti kako bi se količine inzulina prilagodile potrebama, a to se ne uklapa u život adolescenta koji teže podnosi pravila i disciplinu liječenja. U tom razdoblju ne samo da prestaje oslanjanje, već se javlja i bunt protiv roditelja ili drugih osoba uključenih u skrb o bolesti. Razvojne promjene tog razdoblja, veća zaokupljenost fizičkim izgledom, socijalnim životom, sklonost rizičnim ponašanjima dodatno otežavaju samostalno zbrinjavanje bolesti koje se u toj dobi već očekuje. Stoga, nije teško razumjeti da je razdoblje puberteta i adolescencije ono u kojem je najteže postići zadovoljavajuću kontrolu razine šećera i spriječiti razvoj mikrovaskularnih oštećenja. Prijelaz u ranu odraslu dob, razdoblje između 18. i 25. godine, često je povezan s fizičkim osamostaljivanjem mlade osobe zbog nastavka školovanja, nerijetko u drugom gradu. I nadalje mlada odrasla osoba ima druge prioritete, prevladava zaokupljenost obrazovanjem, društvenim životom te potom pronalaskom posla i osiguranjem egzistencije, dok je briga o šećernoj bolesti u drugom planu. Psihološko sazrijevanje odvija se značajno drugačije od biološkog, što je uočljivo iz dobi početka puberteta koja je sve ranija, dok psihosocijalna zrelost koja se očituje neovisnim životom počinje sve kasnije. Stoga, ako prijelaz u internističku skrb nije valjano pripremljen i proveden, u dobi koja je za pojedinca primjerena, postoji mogućnost prekida liječničkih kontrola, pogoršanja metaboličke kontrole bolesti, učestalih hospitalizacija zbog akutni komplikacija te ubrzanog razvoja kroničnih komplikacija. U neuspješno provedenoj tranziciji zabilježen je prekid liječničkih kontrola nerijetko duži od godinu dana, porast razine HbA1C, veći broj hospitalizacija radi hipoglikemija i dijabetičke ketoacidoze te češći razvoj retinopatije i drugih kroničnih komplikacija. Važno je procijeniti koji su to bolesnici u kojih se može očekivati prekid liječenja i koje su to prepreke koje mogu spriječiti nastavak kontrola. Najčešće su to nedovoljna vještina i motivacija u samozbrinjavanju, promjena mjesta prebivališta zbog školovanja ili zaposlenja, psihološki problemi i rizična ponašanja, već razvijene kronične komplikacije ili pridružene bolesti. Utvrđivanjem i uklanjanjem prepreka osigurat ćemo nastavak i uspješnije liječenja.

Oblici tranzicijske skrbi Spoznaja o važnosti planiranog prijelaza iz pedijatrijske u internističku skrb prisutna je već duže vrijeme, tako da su brojna dijabetološka i endokrinološka društva izdala svoja stajališta i preporuke o programima prijelaza skrbi. Međutim, njihova primjena slabo je zastupljena, a još manje je podataka o učinku pojedinog programa na ishod procesa prijelaza. Prema literaturnim podacima, prijelaz u internističku skrb obično se odvija između 18. i 25. godine, a odabir liječnika ovisi o organizaciji zdravstvenog sustava i preporuci dotadašnjeg pedijatra. Modeli prema kojima se program odvija mogu biti različiti. Najčešće je to jednostavan prijelaz s pedijatrijskog na internistički odjel unutar

17


iste zdravstvene ustanove ili internistički odjel na drugoj lokaciji. Druga mogućnost je zbrinjavanje mladih osoba u ustanovi namijenjenoj liječenju šećerne bolesti svih uzrasta, s prisutnom pedijatrijskom i internističkom službom, što poboljšava komunikaciju medicinskih timova. Treća je mogućnost da za mlade bolesnike postoji izdvojeni odjel s pedijatrijskom službom u okviru internističke. Iako neki podaci ukazuju da djelovanje klinika za mlade daje bolje rezultate, kada je kvaliteta nastavka skrbi u pitanju sistematskih podataka o učinkovitosti pojedinih metoda nema. Tranzicija mora biti individualiziran proces koji podrazumijeva suradnju adolescenta, roditelja i zdravstvenih djelatnika u dijabetološkom timu. Pravovremeno planiranje pomaže u pripremi bolesnika, obitelji i dijabetološkog tima za prijelaz. Plan prijelaza treba sadržavati strategiju razvoja znanja o dijabetesu, metodama liječenja i provođenja vještina samozbrinjavanja. Plan treba imati jasne ciljeve za bolesnika i dijabetološki tim te uključivati procjenu napretka procesa kako bi se odredilo vrijeme kada je pojedinac spreman za prijelaz u internističku skrb. Ključno je da vrijeme prijelaza bude određeno spremnošću bolesnika, njegovom zrelošću i postignutim vještinama u donošenju odluka o samozbrinjavanju, a ne njegovom dobi. Uobičajena komponenta tranzicijskih programa uključuje povezivanje pedijatrijske i internističke službe kroz zajedničke ambulante u kojima adolescent doživljava prvi kontakt sa svojim budućim liječnikom i tako izbjegava nesnalaženje u odabiru i pronalaženju liječnika u internističkoj skrbi. Takav pristup povećava vjerojatnost nastavka daljnjih dijabetoloških kontrola i zadovoljstvo bolesnika samim procesom

18

prijelaza. Završni transfer se treba odvijati u stabilnom stanju bolesti, a ne u stanju hitnosti, kako bi sam proces bio korišten prvenstveno za upoznavanje i prilagodbu na novi medicinski dijabetološki tim, a ne na zbrinjavanje akutnog stanja. Uspješno prevođenje treba uključivati i pripremljenu medicinsku dokumentaciju koja će sadržavati podatke o početku i prezentaciji bolesti, tijeku provođenja i trenutačnoj terapiji, kvaliteti kontrole bolesti, bolestima često povezanim s dijabetesom, komplikacijama, vještinama samokontrole i samozbrinjavanja. Ne smiju izostati ni značajni elementi iz povijesti bolesti o drugim dotadašnjim bolestima i s time povezanom terapijom, te obiteljska povijest bolesti. Neophodno je na kraju provjeriti je li došlo do nastavka liječenja, a internističku službu treba poticati da osobama koje su bolest razvile u dječjoj dobi osigura redovito i trajno praćenje jer su one u kasnijoj dobi zbog dužine trajanja bolesti opterećene većim morbiditetom. Zaključak – Mlade odrasle osobe oboljele od tip 1 šećerne bolesti pod pritiskom obrazovnih, radnih, emocionalnih i egzistencijalnih obaveza, a prestankom roditeljske potpore imaju rizik prestanka samokontrole bolesti i nadzora nad bolešću, što vodi i u prekid liječničkih kontrola i razvoj akutnih i kroničnih komplikacija osnovne bolesti. Kako je to i razdoblje tranzicije iz pedijatrijske u internističku skrb, potrebno ju je provesti organizirano, potičući nastavak samozbrinjavanja i liječničkih kontrola, prateći njezin ishod kako bi se povećali izgledi za dugoročno zdravlje mladih osoba s tip 1 šećerne bolesti.


Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti Dr.sc. Lucija Štetić, Kineziološki Fakultet Sveučilišta u Zagrebu Izv.prof.dr.sc. Goran Sporiš, Kineziološki Fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Najistaknutije kronične bolesti mogu se liječiti poduzimanjem zajedničkih mjera doktora i kineziologa, prije svega preventivno djelujući na sprječavanje faktora rizika, kao što su povišena razina šećera u krvi, visoki krvni tlak, visoki kolesterol u krvi i prekomjerna tjelesna težina ili pretilost

Kronične bolesti su među najčešćim i najskupljim zdravstvenim problemima koji se mogu spriječiti i kontrolirati. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2010.), kronične bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta u svijetu. Trendovi kažu da će do 2020. ukupni broj smrtnih slučajeva, uzrokovanih kronič-

Dijabetes

www.dijabetes.hr

nim bolestima narasti na 73%, a predstavljat će 60% svih bolesti stanovništva. Najistaknutije kronične bolesti mogu se liječiti poduzimanjem zajedničkih mjera doktora i kineziologa, prije svega preventivno djelujući na sprječavanje faktora rizika, kao što su povišena razina šećera u krvi, visoki krvni tlak, visoki kolesterol u krvi i prekomjerna

19


tjelesna težina ili pretilost. Također, treba djelovati i na nezdrave prehrambene navike, tjelesnu (ne)aktivnost i psihosocijalne odnose. Metabolički sindrom, nazvan još i sindrom inzulinske rezistencije ili sindrom X, je grupa karakteristika koje zajedno povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. Ove karakteristike obuhvaćaju gojaznost, visoki krvni tlak, povišene razine šećera u krvi i visoke trigliceride. Održavanje tjelesne mase, šećera u krvi i razine kolesterola i triglicerida pod kontrolom doprinosi dužem životu i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Povećan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti zahtijeva terapijsku intervenciju visokog rizika. Temeljni pristup je redukcija tjelesne mase i povećana tjelesna aktivnost. Terapija lijekovima može biti prikladna za dijabetes i pogodna za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Uvod i problem Utjecaj inzulina na kardiovaskularni sustav možemo svrstati u tri kategorije, čiji rad se pod utjecajem inzulinske rezistencije poremeti (kod metaboličkog sindroma), (Eckel i sur., 2005): a) Vazodilatacija krvnih žila; b) Povećana apsorpcija natrija u bubrezima; c) Povećana aktivnost simpatičkog sustava. Inzulin gubi vazodilatacijski učinak na krvne žile. Povećava apsorpciju natrija u bubrezima. Kako dolazi do vazokonstrikcije krvnih živa i povećane količine volumena, nastupa arterijska hipertenzija u metaboličkom sindromu (Kuroda i sur., 1999.). Utjecaj inzulinske rezistencije na metabolizam ugljikohidrata rezultira povećanom koncentracijom glukoze u krvi, a u fiziološkim uvjetima inzulin potiče ulazak glukoze u masne i mišićne stanice, te time ujedno utječe i na sintezu glukoze u jetri i bubrezima. Kod osoba koje boluju od metaboličkog sindroma pojavom inzulinske rezistencije ti procesi postaju sve slabiji, pa su za jednaki učinak tada potrebne veće koncentracije inzulina (Eckel i sur., 2005.). Kako bi gušterača nadoknadila takvo stanje, mora doći do sve veće sinteze inzulina pa će tako poremećaji na razini stanica gušterače smanjeno lučiti inzulin, a rezultat toga će biti razvoj šećerne bolesti i hiperglikemije (Hrvoj i sur., prema Smirčić-Duvnjak, 2004. i Reaven 1995.). Smanjenim unosom hrane tj. reguliranom prehranom postiže se slabiji učinak na smanjenje tjelesne mase i održavanje željene mase na dostignutoj razini, nego što se to postiže tjelesnom aktivnošću. Budući da reguliranom tj. smanjenom prehranom utječemo na smanjenje metaboličkog dijela u mirovanju, to se očituje u smanjenju toplinskog učinka hrane. Ako kombiniramo tjelesnu aktivnost sa smanjenim unosom hrane, dobit ćemo povećanje toplinskog učinka vježbe, povećat će se metabolički dio korištenja energije u mirovanju te nakon aktivnosti (posebice ako je velikog intenziteta) sačuvat ćemo nemasnu tjelesnu masu, a povećati potrošnju energije unutar 24 sata, čime će se lakše doći do smanjenja tjelesne mase i/ili održavanja iste na dostignutoj razini. Nakon tjelesne aktivnosti dolazi do povećanja metaboličkog dijela energije u mirovanju te se zadržava povišen u naredna tri dana, a izrazito je bitan faktor u smanjenju tjelesne mase (Eriksson i sur., 2012.). 2002. godine provedeno je istraživanje na 62 ispitanika

20

Jedan od glavnih elemenata za bavljenje tjelesnom aktivnošću je motivacija, koja omogućuje pojedincu da se redovito uključi u program tjelesne aktivnosti koja će imati višestruki utjecaj na njegovo tjelesno, ali i psihičko zdravlje

starije životne dobi, od toga 40 žena i 22 muškaraca koji su bili prosječno stari oko 66 godina, a bolovali su od dijabetesa tipa 2. Nasumično su bili podijeljeni dvije skupine: a) Skupina koja je bila uključena u visokointenzivni program treninga s progresivnim opterećenjem i b) Kontrolna skupina. Prije i nakon istraživanja ispitanici su bili podvrgnuti testovima: kontrola glikemije, faktori metaboličkog sindroma, sastav tijela i količina pohranjenog mišićnog glikogena. Skupina koja je provodila programiranu tjelesnu aktivnost i to tri puta tjedno u 16 tjedana, pokazala je smanjenje plazme glikolizirane razine hemoglobina s 8,7 na 7,6, zatim povećanje mišićne zalihe glikogena sa 60,3 na 79,1 mmol glukoze/kg mišića te smanjenje doze propisanih lijekova za dijabetes kod 72% ispitanika u usporedbi s kontrolnom skupinom. Kod kontrolne skupine zabilježena je potreba za povećanjem od 42% u lijekovima za dijabetes. Također, skupina koja je provodila programiranu tjelesnu aktivnost zabilježila je smanjenje sistoličkog krvnog tlaka za -9,7 / 7,7 mmHg. (Castaneda i sur., 2002.).

Tjelesna aktivnost važan čimbenik očuvanja zdravlja Kombinacija aerobne i anaerobne tjelesne aktivnosti je optimalna jer dovodi do energetskoga manjka i održava ili povećava nemasnu masu tijela. Lakše je izvediva za pretile osobe i smanjuje rizik za nastanak intolerancije glukoze i šećerne bolesti tipa 2 te poboljšava dugotrajnu kontrolu glikemije. Osobe koje provode redovitu tjelesnu aktivnost imaju manju učestalost povišenja krvnog tlaka. U meta-analizi 25 studija utvrđeno je smanjenje sistoličkoga krvnog tlaka u 67 % ispitanika i dijastoličkoga tlaka u 70 % ispitanika koji su provodili redovitu tjelesnu aktivnost. Najizrazitiji učinak tjelesne aktivnosti zamjećuje se u pretilih muškaraca (Eriksson i sur., 2012.). Procjenjuje se nedostatak tjelesne aktivnosti odgovornim za 6 % do 10 % ukupne smrtnosti i 9 % prerane smrtnosti. Procijenjeno je da neprovođenje tjelesne aktivnosti uzrokuje 6 % nastajanja koronarne srčane bolesti 7 % nastajanja šećerne bolesti (Horton, 2012.). Tjelesna aktivnost je izrazito važan čimbenik očuvanja zdravlja i funkcionalnih sposobnosti osoba starije životne dobi. Kako bi osobe starije životne dobi što duže bile neovisne o pomoći druge osobe u provođenju svakodnevnih životnih aktivnosti, potrebno je u starijoj životnoj dobi održati mišićnu jakost, fleksibilnost te ravnotežu (Mišigoj-Duraković, 2008.). Metabolički sindrom osim što obuhvaća veći skup faktora rizika, najviše je povezan s prekomjernom tjelesnom težinom koja nastaje kao rezultat tjelesne neaktivnosti tj. sedentarnog načina života, a


autor (Raven i sur., 1988.) definirao ga je i kao ”sindrom x”, karakteriziran pretilošću visceralnog tipa, poremećenom tolerancijom glukoze, odnosno dijabetesom tipa 2, inzulinskom rezistencijom, dislipidemijom i povišenim krvnim tlakom. Jedan od glavnih elemenata za bavljenje tjelesnom aktivnošću je motivacija, koja omogućuje pojedincu da se redovito uključi u program tjelesne aktivnosti koja će imati višestruki utjecaj na njegovo tjelesno, ali i psihičko zdravlje. Većina osoba kao ograničavajući faktor navodi pomanjkanje vremena, te zauzetost drugim obavezama što ide u prilog nedostatku motivacije i spremnosti da se osoba uključi u neki oblik tjelesne aktivnosti. Kada osoba dođe do trenutka u kojem se odlučuje za aktivno uključenje u neku tjelesnu aktivnost, to se najčešće događa jednom ili dva puta tjedno, ali u neprimjerenom pojačanom intenzitetu koji za posljedicu ima veliki broj ozljeda, a time i prestanak aktivnosti (Metelko, 2012.). Osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2, bile su podvrgnute različitim programima tjelesne aktivnosti, od kojih je jedino kombinirani program aerobne tjelesne aktivnosti zabilježio značajno povećanje u VO2max (Church i sur., 2010.). Najsnažniji prediktor pojave smrtnosti kod osoba koje boluju od metaboličkog sindroma upravo je niski aerobni kapacitet tj. nizak maksimalni primitak kisika VO2max. U istraživanju koje je proveo autor (Blair, 1999.; Vatten i sur.,

Promatrajte šećernu bolest u posve novom svjetlu.

2006.), rezultati pokazuju kako je tjelesna aktivnost visokog intenziteta utjecala na povećanje maksimalnog primitka kisika i to na puno veći stupanj nego što je bio slučaj kod tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta. Iako su prekomjerna tjelesna masa i aerobni kapacitet dva neovisna velika prediktora tj. faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti koje mogu završiti smrtnim ishodom, povezanost aerobnog kapaciteta i smrtnosti pokazuje čvršću vezu, iz čega proizlazi kako autori (Blair, 1999.; Vatten i sur., 2006.) predlažu da je razvoj tj. povećanje aerobnog kapaciteta puno bitnije nego što će biti gubitak tjelesne mase. Doziranom aerobnom tjelesnom aktivnošću, koja se sustavno provodi, dolazi do povećanja biološke efikasnosti inzulina, gdje je zabilježeno da čak i poslije jednog treninga dolazi do povećanja osjetljivosti i broja receptora inzulina za 36% (Eriksson, 1999.). Da bi smanjila pojavnost šećerne bolesti tipa 2, te da bi došlo do bolje inzulinske osjetljivosti kod šećernih bolesti, bitno je provoditi tjelesnu aktivnost koja će imati povoljan utjecaj na većinu faktora koji se javljaju kod metaboličkog sindroma. Kada se osoba koja boluje od šećerne bolesti tipa 1 redovito bavi tjelesnom aktivnošću, vrlo je izgledno da će u tijeku provođenja aktivnosti doći do pojave hipoglikemije, posebice u slučajevima gdje je razina glikemije bilježila niže vrijednosti prije početka aktivnosti. Kod tjelesne aktivnosti prije koje je glikemija indicirala veće vrijednosti, za vrijeme tjelesne aktivnosti doći će do povećanja vrijednosti glikemije (Boule i sur., 2003.).

Regulacija šećerne bolesti može biti jednostavnija. Pametni glukometar CONTOUR®NEXT ONE jednostavan je za korištenje i daje izuzetno točna i preci­ zna očitanja glukoze u krvi, dopunjena jedinstvenom odlikom Svjetla ciljne vrijed­ nosti (smartLIGHT™) koja vam omogućuje prepoznavanje jeste li iznad, ispod, ili unutar raspona ciljnih vrijednosti1,2. Također imate mogućnost bežičnog spajanja svog glukometra CONTOUR®NEXT ONE s aplikacijom CONTOUR™DIABETES za pametne uređaje kao dodatnu pomoć u regulaciji šećerne bolesti.

Za više informacija o glukometru CONTOUR®NEXT ONE nazovite korisničku podršku tvrtke MEDiLAB na besplatni broj 0800 600 900 ili posjetite stranicu contournextone.hr Literatura: 1. Upute za uporabu CONTOUR®NEXT ONE. 2. Christiansen M et al. Accuracy and user performance evaluation of a new blood glucose monitoring system in development for use with CONTOUR™NEXT test strips. Poster prikazan na 15. godišnjem sastanku DTS-a (Diabetes Technology Society); 22. - 24. listopada 2015; Bethesda, Maryland, SAD. Ascensia, logotip Ascensia Diabetes Care, CONTOUR i smartLIGHT zaštitni su znakovi tvrtke Ascensia Diabetes Care Holdings AG. Apple i logotip Apple zaštitni su znakovi tvrtke Apple Inc., registrirane u Dijabetes SAD-u i drugim državama. App Store je uslužni znak tvrtke Apple Inc. Google Play i logotip Google Play zaštitni su znaci tvrtke Google Inc. ©www.dijabetes.hr Autorsko pravo 2016 Ascensia Diabetes Care Holdings AG. Sva prava pridržana. Datum pripreme: Ožujak 2016. Šifra: G.DC.03.2016.44323

21


Pogled na ponašanja u životu sa šećernom bolesti Ivona Poljak, mag. psych.

U radu s osobama oboljelima od šećerne bolesti izuzetno je važno poticati povećanje njihovih kapaciteta za samostalno provođenje preporučenih pravila zbrinjavanja bolesti, osnaživanje u suočavanju sa zahtjevima liječenja te poticati vlastitu odgovornost za svoje zdravlje

U životu sa šećernom bolesti ponašanje oboljelih predstavlja osnovnu komponentu liječenja i održavanja kvalitete života oboljelih

22


U pristupu liječenju šećerne bolesti u velikoj je mjeri važan psihološki aspekt doživljavanja bolesti, kao i doživljaj procesa liječenja i života s tom bolešću. Kako Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kao stanje kompletne tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo kao odsustvo bolesti li nemoći, tako se i emocionalni aspekti liječenja sve češće stavljaju u kontekst osiguravanja oboljelima optimalne zdravstvene usluge.

Ponašanje oboljelih osnovna komponenta liječenja Doživljaj bolesti kod oboljelih od šećerne bolesti polazna je točka od koje se dalje definiraju i omogućavaju daljnji koraci u liječenju. Ako je taj aspekt liječenja neprepoznat i zanemaren, daljnja skrb za pacijenta je otežana te se teško postižu optimalni zdravstveni ciljevi. U radu s osobama oboljelima od šećerne bolesti izuzetno je važno poticati povećanje njihovih kapaciteta za samostalno provođenje preporučenih pravila zbrinjavanja bolesti, osnaživanje u suočavanju sa zahtjevima liječenja te poticati vlastitu odgovornost za svoje zdravlje. U životu sa šećernom bolesti ponašanje oboljelih predstavlja osnovnu komponentu liječenja i održavanja kvalitete života oboljelih. Unatoč tome, velik broj oboljelih se ne pridržava pravila zbrinjavanja bolesti ili ih se ne pridržava u dovoljnoj mjeri za postizanje zadovoljavajućih glikemijskih vrijednosti i očuvanje zdravlja. Ponašanja samozbrinjavanja šećerne bolesti uključuju provođenje redovite tjelesne aktivnosti, mjerenje glikemije u krvi, pridržavanje određenog režima prehrane, uzimanje lijekova, pregledavanje stopala te česte odlaske na kontrole. Šećerna bolest je bolest koja sa sobom donosi cijeli niz obaveza kojih se oboljeli moraju pridržavati ili im se barem tako preporučuje. Koncept promicanja zdravlja među oboljelima od šećerne bolesti bazira se upravo na osnaživanju i osposobljavanju oboljelih da preuzmu kontrolu te unaprijede vlastito zdravlje. No, najčešće su pacijenti relativno dobro educirani o tome ˝što˝ i ˝kako˝ nešto trebaju raditi (ili još češće, kako nešto ˝ne trebaju˝), ali samo znanje tih preporuka ne garantira uvijek u praksi pridržavanje istih.

najčešćih otežavajućih vjerovanja kod osoba sa šećernom bolešću je ˝ako me ne boli, nije mi ništa˝. Ovakvo je vjerovanje, osim što je za šećernu bolest pogrešno, izrazito i štetno jer odgađa promjenu ponašanja kod pacijenata dok ne nastupe ireverzibilne komplikacije. Kako bi liječenje bilo što uspješnije, oboljeli moraju prihvatiti važnost svoje uloge u procesu liječenja. Šećerna bolest ne dopušta pasivan pristup u zdravstvenom ponašanju. Dobro zbrinjavanje šećerne bolesti zahtijeva mnogo planiranja, organizacije i prilagodbe za oboljele, javljaju se nove obaveze koje prije bolesti nisu postojale. Kako bi bolest bila pod kontrolom, izuzetno je važno ozbiljno pristupiti zbrinjavanju bolesti, no pritom je važno i sudjelovati u ostalim aktivnostima koje povećavaju kvalitetu života i koje vas čine sretnima. Bavljenje aktivnostima u prirodi, socijalne aktivnosti i male sitne radosti važne su za održavanje kvalitetnog života, te pomažu pri prihvaćanju obaveza vezanih uz zbrinjavanje šećerne bolesti. S druge strane, ako neki od zahtjeva liječenja šećerne bolesti doživljavate kao opterećenje i teškoću, ne ustručavajte se tražiti stručnu pomoć medicinskog osoblja ili psihologa koji će vam pomoći u ovladavanju tim problemima.

Kako bi liječenje bilo što uspješnije, oboljeli moraju prihvatiti važnost svoje uloge u procesu liječenja. Šećerna bolest ne dopušta pasivan pristup u zdravstvenom ponašanju

O čemu to ovisi? Uspješna regulacija šećerne bolesti ovisi o nekoliko faktora od kojih se na neke može utjecati u većoj, a na neke u manjoj mjeri. Čimbenici o kojima ovise ponašanja oboljelih povezani su s individualnim karakteristikama svakog pacijenta, kako je šećerna bolest prihvaćena u njegovoj užoj i široj okolini te kakav je zdravstveni sustav u kojem se oboljeli nalazi. Za uspješno zbrinjavanje šećerne bolesti, kao najvažniji, pokazali su se upravo čimbenici povezani s individualnim prihvaćanjem bolesti u pacijenata te njihovim osobnim karakteristikama. Individualni su čimbenici oni koji se odnose na ponašanja i doživljavanja same oboljele osobe, poput zdravstvenih vjerovanja pacijenata. Vjerovanje o tome možemo li savladati zahtjeve bolesti ili ne, važan su faktor koji govori o tome hoćemo li kasnije mijenjati ponašanje. Jedno od

Dijabetes

www.dijabetes.hr

23


1929. godine dr John R. Davidson otkrio je da pileći embrio utrostruči svoju veličinu devetog dana nakon oplodnje. Jedan od razloga tog ubrzanog rasta je faktor rasta fibroblasta (FGF), koji se u pilećem jaju devetog dana nakon oplodnje nalazi u istoj koncentraciji kao i u majčinoj posteljici.

FGF budi naše matične stanice, koje onda djeluju ciljano i upravo tamo gdje je najpotrebnije i gdje se krije uzrok problema. On ima "moć" prodrijeti u svaku bolesnu stanicu, obnoviti je i vratiti joj normalni rad ili ako je stanica trajno oštećena nadomjestiti je novom stanicom. FGF igra vitalnu ulogu u međustaničoj komunikaciji. Stanicama daje naputke što da učine s hranjivim tvarima i kako da ih pravilno iskoriste. Faktor rasta fibroblasta je tako moćan jer aktivira naše matične stanice koje su izvor svih stanica tijela, a njihova sposobnost regeneracije oštećenih tkiva čini ih jedinstvenim u medicini (matične stanice iz pupkovine koriste se za liječenje više od 80 bolesti poput malignih tumora, leukemije, astme, mišićne distrofije, diabetesa tipa 1 i 2 itd...).

Američka firma Lifepharm u Laminine je stavila osim ekstrakta pilećeg jaja devetog dana nakon oplodnje (zapravo FGF) i aminokiseline (osnovni sastojci proteina) iz hrskavice morskog psa i algi, koje su zapravo potrebne matičnim stanicama (koje aktivira FGF) za obnovu bolesnih stanica. U organizmu odrasle osobe Laminine sudjeluje u procesima koji zaustavljaju propadanje stanica i dovode do njihovog prirodnog oporavka. Vjerojatno zato Laminine, između ostalog, pomaže u održavanju normalne razine šećera u krvi što je pokazala studija, koja je trajala 12 tjedana i dokazala je statistički značajno smanjenje šećera u krvi kod ljudi koji su uzimali 2 kapsule Laminine na dan kroz tih 12 tjedana.

Osim Laminine firma je osmislila preparat koji pomaže našem imunološkom (obrambenom) sistemu normalan rad. Ovo je za naš obrambeni sustav adaptogeni proizvod; što znači ukoliko je naš imunitet oslabljen Immune će ga ojačati; a ukoliko je naš obrambeni sustav "histeričan" pa napada vlastito tijelo (npr. kod alergija) Immune će ga uravnotežiti. U sebi sadrži 600 mg vitamina C (jednaku količinu kao 24 narače), plus kombinaciju snažnih gljiva /Reishi (Ganoderma Lucidum ili drvo života); Maitake (kralj gljiva) i Puranov rep (imunološka bomba)/ i najzravijeg voća svijeta (nar, camu-camu,acerola,aschwagandha i pasji ili vučji trn). Poznato je koliko diabetes loše utječe na iminitet i koliko su diabetičari izloženiji infekcijama. Zato je uz Laminine ovo neophodan proizvod kako bi se organizam diabetičara lakše obranio u ovom svijetu punom bakterija i virusa. Osim toga kod svih koji imaju rane (ulcuse), kao i kod onih koji imaju alergije ili astmu ovo je,definitivno, nezaobilazan proizvod koji će vrlo brzo dovesti do normalizacije rada imunološkog sustava. Uz ova dva proizvoda Lifepharm je osmislio i treći Digestive za cjelovito zdravlje probavnog sustava. Već je otac medicine Hipokrat rekao da "Sve bolesti počinju u crijevima". Digestiv sadrži 1,5 bilijuna dobrih bakterija /probiotka (Bacillus Coagulans)/ i probavnih enzima koji održavaju zdravlje crijeva i pomažu kod probavnih smetnji te povečavaju apsorpciju hranjivih tvari. Uz mješavinu probiotika i enzima u Digestiv-u se nalazi i laneno ulje, lišće maslčka, čičoka i korjen yacon-a; vrlo moćne biljke koje pročišćavaju i štite sve naše organe unutar probavnog sustava. Kada nam je probavni sustav zdrav lakše je održavati normalnu tjelesnu težinu što je kod svakog diabetičara izuzetno bitno; zato bi Digestiv trebalo svakako konzumirati uz Laminine i Immune. Četvrti Lifepharmov proizvod je Omega. Jedina omega na svijetu koja u sebi sadrži i faktor rasta fibroblasta, a to znači da će aktivirane matične stanice dati stanicama tijela točne naputke što da urade i kako da iskoriste sastojke ovog proizvoda. Ovaj proizvod sadrži omegu 3,6 i 9, vitamin K2, CoQ10, riblje ulje i ulje boražine. Svaki diabetičar zna koliko je bitno da su mu žile prohodne, pročišćene i da mu je mikrocirkulacija u dobrom stanju. Sve komplikacije diabetesa nastaju zbog zastoja u mikrocirkulaciji (ulkusi, bolesti oka, bubrega, visoki tlak, infarkt srca ili mozga, neurološke smetnje). Zato je omega još jedan od nezaobilaznih proizvoda kod svakog bolesnika oboljelog od diabetesa, kako bi mikrocirkulacija cijelog organizma ostala zdrava i prohodna. Ova četiri vrlo močna proizvoda daju mogućnost svim ljudima, pa tako i bolesniku oboljelom od diabetesa, da pomogne svom organizmu očuvati zdravlje i snagu tijekom cijelog života. Za više informacija i narudžbe posjetite web stranicu ili nas nazovite: https://mylifepharm.com/jelekovic https://mylifepharm.com/majapi https://mylifepharm.com/tibiforte https://mylifepharm.com/VernaTeam

24

095 570 26 79 ili 091 592 41 93

PLAĆENI OGLAS

Diabetes i 4 snažna Lifepharm proizvoda


Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolesti Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

24. lipnja – 1. srpnja 2017.

Ljeto, more, sunce i super ekipa! Zvuči odlično, zar ne? Pridružite nam se i ove godine u Ljetnom kampu za djecu i mlade sa šećernom bolesti Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Boravak u kampu zamišljen je kao spoj odmora, rekreacije, edukacije, zabave sporta. Dok polaznici ljetuju i bezbrižno uživaju u zelenilu prirode, imaju mogućnost nešto i naučiti. Stoga vas osim vrhunske zabave čeka mnoštvo edukativnih i informativnih sadržaja i igara.

iznosi samo 1.300,00 kn. Ostatak financijskih sredstava osigurava Hrvatski savez dijabetičkih udruga koji svake godine pokušava prikupiti sredstva i omogućiti što nižu cijenu kampa. U cijenu su uključeni: 24-satna medicinska skrb, smještaj u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama s vlastitim kupaonicama, prijevoz autobusom Zagreb-Premantura-Zagreb, puni pansion s pet obroka dnevno, osiguranje te brojne druge aktivnosti unutar kampa.

Budući da je dijabetes stanje koje zahtijeva stalno praćenje i kontrolu, za sigurnost djece i cjelodnevnu skrb za vrijeme boravka u kampu zaduženo je stručno medicinsko osoblje, iskusni tim liječnika, psihologa i medicinskih sestara. Djeca u kampovima uče kako pravilno donositi odluke, postaju odgovorni, samostalni, ali i sudjeluju u timskom radu, razvijaju svoju kreativnost, samopouzdanje i povjerenje. Kroz takav oblik edukcije u trajanju od sedam dana polaznici će najlakše usvojiti nova znanja o dijabetesu i načinima kako se najbolje nositi sa stresnim okidačima brojnih bolesti svakodnevice. I ove godine kamp će se održati u već svima dobro poznatoj Premanturi kraj Pule od 24. lipnja do 1. srpnja. Vaš minimalni doprinos sudjelovanju u kampu ove godine

Ako imate između 10 i 16 godina, želite se družiti sa svojim vršnjacima, steći nova poznanstva i razmijeniti iskustva o svom dijabetesu, prijavite se do 31. svibnja 2017., odnosno do popunjenja mjesta na linku:

Dijabetes

www.dijabetes.hr

www.dijabetes.hr/djecji-kamp Požurite jer je broj mjesta ograničen! Sve dodatne informacije možete pronaći na: https://web.facebook.com/diabetes.hr ili telefonom na: 01/4847 807 Veselimo se vašem dolasku!

25


26


Mikrobiota, probiotici i dijabetes Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender KBC Zagreb, Odjel za kliničku prehranu

Održanje homeostaze mikrobiote prepoznato je kao bitan čimbenik u održanju zdravlja i prevenciji bolesti

Otac medicine, Hipokrat izjavio je kako „sve bolesti započinju u crijevima“ i ne znajući kolika se mikrobna bioraznolikost krije u crijevu čovjeka i koliko su složene interakcije između mikrobiote koja je danas prepoznata kao „virtualni organ“ našega tijela. Održanje homeostaze mikrobiote prepoznato je kao bitan čimbenik u održanju zdravlja i prevenciji bolesti. Znanstvena i medicinska zajednica odmakla se od razmatranja mikrobiote isključivo kroz utjecaj na bolesti probavnog sustava i danas se afirmira uloga mikrobiote u patogenezi različitih metaboličkih poremećaja, nastanku debljine i zloćudnih bolesti, ali i kod poremećaja mentalnog zdravlja. Dobro je znana uloga mikrobiote u nastanku kratkolančanih masnih kiselina, a novije spoznaje potvrđuju ulogu endotoksina lipopolisaharida kao pokretača sustavnog upalnog odgovora. Tijekom godina razvijane su brojne strategije za manipulaciju crijevnom mikrobiotom, od primjene antibiotika, probiotika i prebiotika. Fekalna transplantacija kliničko je priznanje uloge mikrobiote u održanju zdravlja. Brojni su znanstveni dokazi koji ukazuju da crijevna mikrobiota može imati ulogu u patogenezi dijabetesa. Više je studija pokazalo kako u bolesnika s dijabetesom postoji umjeren stupanj disbioze, međutim, još uvijek nisu rasvijetljeni svi mehanizmi putem kojih mikrobiota dolazi u interakciju s metabolizmom. Energetski metabolizam, upala, propusnost crijeva i imunosni sustav smatraju se ključnim mehanizmima koji reguliraju razvoj dijabetesa. Nadalje, neuravnotežena prehrana promovira povećanje koncentracije lipopolisaharida (LSP) u plazmi što je u korelaciji s povećanom crijevnom propusnosti i upalnim odgovorom koji pogoduje razvoju inzulinske rezistencije i dijabetesa. S druge strane, urođeni imunosni sustav povezan je s dijabetesom putem T-limfocita i TLR-5 (toll-like receptora-5) u crijevnoj mukozi, što je također poveznica s upalnim odgovorom, inzulinskom osjetljivošću i homeostazom glukoze. Povezanost dijabetesa tip 1 i mikrobiote

Dijabetes

www.dijabetes.hr

slabije je rasvijetljena u odnosu na dijabetes tip 2, međutim, poznato je da u bolesnika s dijabetesom tip 1 dolazi do poremećaja tzv. uskih procijepa (tight junctions) i smanjene ekspresije zonulina – proteina koji je bitan u regulaciji crijevne propusnosti. Nadalje, antigeni iz hrane ili patogeni u situaciji crijevne propusnosti prodiru u cirkulaciju i promoviraju upalni odgovor i imunosne odgovore, što može voditi ka oštećenju beta stanica gušterače. Posebno intrigiraju studije koje se tiču sastava majčine mikrobiote te ranih intervencija u mikrobiotu djeteta i rizik od razvoja debljine i dijabetesa kod djece. Naime, pretilost u trudnica povezana je s povećanim rizikom komplikacija i neželjenih ishoda za majku i dijete. Pretile trudnice imaju povećan rizik od hipertenzije u trudnoći, preeklampsije i gestacijskog dijabetesa. Indeks tjelesne mase djeteta i rizik od pretilosti u odrasloj dobi povezani su s gestacijskim prirastom na tjelesnoj masi majke. Tijekom posljednjih nekoliko godina sve je više interesa za međuovisnost sastava mikrobiote i pretilosti, a nekoliko studija pokazalo je kako primjena probiotika može povoljno utjecati na metabolički profil majke kao i poboljšanu kontrolu serumskog inzulina, smanjenje rizika gestacijskog dijabetesa te smanjenje rizika od preeklampsije. Također, objavljene su intervencijske studije i metaanalize koje pokazuju poboljšanu kontrolu glikemije u trudnica s gestacijskim dijabetesom koje su koristile probiotike kroz nekoliko tjedana. Intervencija probioticima (najčešće bakterijama iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium) kod dijabetesa tip 2 istraživana je u više kliničkih studija, a metaanaliza 13 studija objavljena prošle godine pokazala je kako primjena probiotika ima korist za ove bolesnike. Učinak je ovisan o vrsti i dozi probiotika, a promatrani parametri bili su koncentracija glukoze u krvi i HbA1C. Još jedan parametar koji bi mogao biti od interesa je serumski malondialdehid koji je mjeren u nekim studijama.

27


Vegetarijansko-veganska dijeta u djece Valentina Uroić, dipl.ing. nutricionizma Eva Pavić, univ.spec.,dipl.ing.prehrambene tehnologije Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb

Sve je više pojedinaca koji se okreću vegetarijanskoj prehrani bilo zbog privatnih ili zdravstvenih razloga, od ekološki savjesne djece i adolescenata do osoba srednje i starije životne dobi. Smatra se da u svijetu trenutačno oko 375 milijuna ljudi provodi vegetarijanski oblik prehrane, a u Europi broj iznosi oko 74 milijuna

Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definicija prehrane glasi: prehrana je unos hrane u organizam s obzirom na tjelesne i fiziološke potrebe. U današnje vrijeme sve je više pojedinaca koji se okreću vegetarijanskoj prehrani bilo zbog privatnih ili zdravstvenih razloga, od ekološki savjesne djece i adolescenata do osoba srednje i starije životne dobi. Povijest vegetarijanske prehrane seže još u doba antičke

28

Grčke gdje se izbjegavanje životinjske hrane opravdavalo moralnim i metafizičkim argumentima. Sredinom 19. stoljeća vegetarijanstvo se počelo promicati kao rezultat želje za poboljšanjem zdravstvenog stanja te je utemeljeno i Američko vegetarijansko društvo. Danas je sve veći broj osoba koji provode vegetarijanski način prehrane. Smatra se da u svijetu trenutačno oko 375 milijuna ljudi provodi vegetarijanski oblik prehrane, a u Europi broj iznosi oko 74 milijuna.


Vrste vegetarijanske prehrane Postoji nekoliko vrsta vegetarijanske prehrane među kojima se sastav i unos hrane razlikuje, a podjela varira o unosu namirnica životinjskog podrijetla. Osnovna podjela vegetarijanske prehrane podijeljena je na semivegetarijansku, lakto-ovovegetarijansku, laktovegetarijansku i vegansku prehranu. ▪ Semivegetarijanska prehrana prvenstveno je biljna hrana, ali uključuje meso, mliječne proizvode, jaja, perad i ribu povremeno ili u malim količinama. Iz prehrane su isključeni proizvodi od crvenog mesa. ▪ Lakto-ovo vegetarijanska prehrana isključuje meso, ribu i perad, ali uključuje mlijeko, mliječne proizvode i jaja.

▪ Lakto-vegetarijanska prehrana isključuje meso, ribu, perad i jaja, kao i hranu koja ih sadrži. Mliječni proizvodi, kao što su mlijeko, sir, jogurt i maslac su uključeni. ▪ Veganska prehrana isključuje sve namirnice životinjskog podrijetla te se temelji na namirnicama biljnog podrijetla. Vegetarijanska prehrana znatno varira kao što može varirati i kod omnivora. Je li odgovarajuća mora se pojedinačno procijeniti, ne na temelju naziva, već na temelju vrste, količine i raznolikosti hranjivih tvari koje se unose u organizam. Što je prehrana restriktivnija, mogućnost nedostatka pojedinog nutrijenta je veća (tablica 1.).

Tablica 1. Vrste vegetarijanske prehrane i mogućnosti nedostatka pojedinog nutrijenta

Vrste vegetarijanske prehrane Veganstvo

Laktovegetarijanstvo Lakto-ovo-vegetarijanstvo

Semi-vegetarijanstvo

Sa stajališta Američkog i Kanadskog dijetetičkog i pedijatrijskog društva (engl. ADA American Dietetic Association, CSP Canadian Paediatric Society), dobro isplaniranom vegetarijanskom prehranom, pritom misleći na vegetarijansku ili vegansku prehranu, može se osigurati zdravstvena dobrobit za prevenciju i/ili liječenje određene bolesti. Ističu raznovrsnu prehranu i širok izbor hrane kao najbolji izvor nutrijenata za zdravo odrastanje djece i ne preporučuju suplementaciju bilo koje vrste u dječjoj dobi ako nije direktno propisana od liječnika. Ako se provodi veganska prehrana, naglasak je na potrebu sustavnog praćenja od strane pedijatra i dijetetičara kako bi se spriječio nedostatak pojedinog nutrijenta. Američko društvo za dijetetiku dodatno ističe kako se ekstremni oblici veganske prehrane, poput sirovojedstva i frutarijanstva, ne preporučuju za dojenčad i djecu. Europsko pedijatrijsko gastroenterološko društvo (engl.ESPGHAN The European Society for Paediatric Gastroenterology Hepatology and Nutrition) je nešto opreznije. Navodi da vegetarijanska

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Mogućnost nedostatka Energije Proteina Željeza Cinka Kalcija Vitamina D Vitamina B12 Omega-3 masnih kiselina Željeza Cinka Omega-3 masnih kiselina Željeza

prehrana koja uključuje namirnice životinjskog podrijetla uz pravilno planiranje i provođenje može biti odgovarajući način prehrane u svim životnim razdobljima, dok vegansku prehranu izričito zabranjuju kada je riječ o maloj djeci i dojenčadi.

Djeca Bilo da se radi o vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani, važno je osigurati odgovarajući unos nutrijenata kako bi se osigurao odgovarajući rast i razvoj. Postoje brojne dobrobiti određenih vrsta vegetarijanske prehrane u dječjoj dobi kao što su niža tjelesna masa, manji unos hrane bogate kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama te veći unos voća, povrća i vlakana. Međutim, loše isplanirana ili strogo ograničena prehrana može dovesti do nedostataka pojedinih hranjivih tvari koje može ugroziti ili odgoditi rast djece. U dječjoj dobi izuzetno je važno zadovoljiti ukupne dnevne energijske potrebe. Nutrijenti koje posebno treba pratiti zbog čestog manjka su vitamin B12,

29


vitamin D, kalcij, bjelančevine, željezo i cink, koji se inače mogu osigurati kroz hranu koja je prikladna za dječju dob ako je raznovrsna. Ako je potrebno, treba ih nadoknaditi kroz dodatke prehrani.

Adolescenti Adolescenti koji su vegetarijanci imaju stopu rasta sličnu kao i omnivori. Zabilježeno je da konzumiraju više voća, povrća, vlakna te da unose više željeza, folata i vitamina A i C te manje slatkog, brze hrane i slanih grickalica. Ono što može predstavljati problem je mogući neodgovarajući ukupan dnevni energijski unos, unos bjelančevina, željeza (posebno za djevojke), cinka (važan za rast i spolno sazrijevanje), kalcija, vitamina B12 i vitamina D. Iznimno je važno ove nutrijente unijeti u odgovarajućoj količini, bilo putem hrane ili dodataka prehrani.

Nutrijenti Bjelančevine Bjelančevine (proteini) su biološki spojevi važni za rast, razvoj, funkcioniranje i oporavak organizma. Građeni su od aminokiselina, od kojih neke organizam može sam sintetizirati, a ostale (esencijalne) moramo unijeti hranom. Mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla. Životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi i

sl.) biološki su vrjednije od onih biljnog podrijetla jer sadrže dovoljne količine svih esencijalnih aminokiselina te imaju biološku probavljivost i vrijednost (engl. PD-CAAS, Protein Digestibility Corrected Amino Acid Score vrijednost) > 1%. S druge strane bjelančevine biljnih izvora su limitirajuće jer u svom sastavu nemaju sve esencijalne aminokiseline te zato imaju nižu biološku vrijednost. Tako riža, kukuruz i pšenica imaju biološku probavljivost 0,50,6% s lizinom kao limitirajućom aminokiselinom, grah 0,7-0,75% s limitirajućim metioninom i cisteinom jednako kao i soja koja ima stopu 0,95%, što je najbliže namirnicama životinjskog podrijetla. Ako se konzumira samo hrana biljnog podrijetla (žitarice, orašasti plodovi, mahunarke, sjemenke i sl.), tada ju je nužno međusobno kombinirati (žitarice i mahunarke ili mahunarke i sjemenke ili žitarice, orašasti plodovi i voće) kako bi se osigurale sve potrebne esencijalne aminokiseline (tablica 2.). Kao primjer, žitarice imaju nizak udio lizina i visok udio metionina, dok mahunarke imaju nizak udio metionina, a visok lizina. Njihovom kombinacijom dobije se visokokvalitetan izvor bjelančevina. Upravo zato preporuka za ukupan dnevni unos bjelančevina je u određenom postotku veća za djecu koja su vegani i to prosječno između 13-18% za djecu u predškolskoj i školskoj dobi u odnosu na preporučeni dnevni unos od 10-15%. Pravilnom kombinacijom bjelančevina biljnog podrijetla moguće je osigurati unos svih potrebnih esencijalnih aminokiselina.

Tablica 2. Hrana

Ograničena AK

Komplementarna hrana

Grah

Metionin

Žitarice, orašasti plodovi, sjemenke

Žitarice, pšenica

Lizin, Treonin

Mahunarke

Orašasti plodovi/Sjemenke

Lizin

Mahunarke

Povrće

Metionin

Žitarice, orašasti plodovi, sjemenke

Kukuruz

Triptofan, Lizin

Mahunarke

Vitamin B12 Ovo je jedan od najvažnijih nutrijenata na koji bi vegani, ali i vegetarijanci, trebali obratiti pažnju. Ima brojne važne uloge kao što je stvaranje crvenih krvnih stanica, genetskog materijala (DNA) i crvenih krvnih stanica. Nedostatak može rezultirati megaloblastičnom anemijom, kao i simptomima poput gubitka pamćenja i dezorijentiranosti. Veganska prehrana je bogata folnom kiselinom koja može prikriti prisutnost anemije. Preporuka za unos u djece 4-6 god. je 1,5 µg, 7-9 god. 1,8 µg, 10-13 god. 2,0 µg te 14-18 god. 3,0 µg. Ne postoji niti jedna hrana biljnog podrijetla, koja nije obogaćena, a da u svom sastavu sadrži vitamin B12. Laktoovovegetarijaci koji konzumiraju odgovarajuće količine mlijeka i mliječnih proizvoda mogu zadovoljiti potrebe, dok je za vegane preporuka konzumacija hrane obogaćene vitaminom B12 ili uvođenje dodataka prehrani. Preporuka je da bi vegetarijanci koji konzumiraju malo ili uopće ne konzumiraju hranu životinjskog podrijetla i

30

ne konzumiraju obogaćenu hranu i/ili dodatke prehrani trebali pratiti status vitamina B12. Hrana poput morskog povrća, fermentiranih sojinih proizvoda i spirulina ponekad se promovira kao izvor vitamina B12, no važno je naglasiti da se oni ne mogu smatrati pouzdanim izvorom jer su istraživanja pokazala da u svom sastavu sadrže analoge vitamina B12 koji može ometati apsorpciju aktivnog oblika.

Željezo i cink Željezo je sastavni dio hemoglobina, potreban je za transport kisika, uz druge važne uloge, uključujući i zaštitu imuniteta i sintezu DNA. Razlikujemo dva oblika željeza, hem i ne hem. Hem željezo (životinjskog podrijetla) bolje se apsorbira od nehem željeza (biljnog podrijetla), 15-30% nasuprot 2-20%. Preporuka za unos željeza u djece 4-6 god. je 8 mg, 7-9 god. 10 mg, 10-13 god. 13,5 mg te 14-18 god. 13,5 mg. Iako je potrebno provesti još dodatna istraži-


vanja, studije su pokazale da odrasli vegani i vegetarijanci nemaju manjak zaliha željeza, dok se djeca i žene ubrajaju u rizičnu skupinu. S obzirom na smanjenu bioraspoloživost, preporuka je da bi unos željeza trebao biti 1,8 puta veći od preporučenog dnevnog unosa. Fitati koji se nalaze u cjelovitim žitaricama i mahunarkama, a u povrću oksalati dodatni su inhibitori apsorpcije željeza i cinka. Kako bi se povećala apsorpcija željeza, potrebno je konzumirati hranu koja je bogata vitaminom C koji dokazano smanjuje inhibitorno djelovanje fitata. Cink se nalazi u hrani biljnog i životinjskog podrijetla. Izvori iz životinjskog podrijetla su kamenice, školjke, jetra, meso, perad i mliječni proizvodi. Mlijeko i mliječni proizvodi primarni su izvor cinka za djecu vegetarijanske prehrane koja konzumiraju i proizvode životinjskog podrijetla. Dobri izvori biljnog podrijetla uključuju cjelovite žitarice, mahunarke, pšenične klica i mekinje te su to ujedno i glavni izvor cinka za djecu koja provode vegetarijansku prehranu bez mlijeka, dok su sekundarni izvori mahunarke, orašasti plodovi. Nedostatak može biti povezan s usporenim rastom i povećanim rizikom od razvoja infekcija posebice proljeva i upale pluća. Preporuka za unos cinka u djece 4-6 god. je 5 mg, 7-9 god. 7 mg, 10-13 god. 8 mg te 14-18 god. 8,38 mg.

Kalcij i vitamin D Kalcij je mineral važan za razvoj kostiju, rad živčanih stanica. U vegana je čest manjak ovog minerala što može dovesti do osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. Upravo zato u prehranu je važno uključiti namirnice koje su obogaćene ovim mineralom, s time da sama apsorpcija iz tamnozelenog lisnatog povrća može biti niska zbog prisutnosti oksalata u njihovom sastavu. Preporuka za unos kalcija u djece 4-6 god. je 700 mg, 7-9 god. 900 mg, 10-13 god. 1100 mg te 14-18 god. 1200 mg. Uz kalcij, važno je osigurati odgovarajuće količine vitamina D. Unatoč sposobnosti organizma da proizvodi vitamin D i njegovu dostupnost u nekoj hrani, procjene ukazuju da 50% djece i odraslih diljem svijeta nemaju odgovarajući status vitamina D. S obzirom da ovaj vitamin ima receptore po cijelom organizmu, ima brojne uloge osim očuvanja zdravlja kostiju, važno je osigurati odgovarajući status ovog vitamina. Preporuka za unos vitamina D u djece 4-6 god. je 5 µg, 7-9 god. 5 µg, 10-13 god. 5 µg te 14-18 god. 5 µg.

Omega-3 masne kiseline Vegetarijanska prehrana je najčešće bogata omega-6 masnim kiselinama, dok omega-3 mogu biti u manjku. Višestruko nezasićena masna kiselina omega-3 masna kiselina (alfa linolenska, ALA) esencijalna je za organizam. Od alfa linolenske kiseline stvaraju se eikosapentaenska kiselina (EPA) i dokosaheksaenska kiselina (DHA). DHA je fiziološki neophodan esencijalan nutrijent potreban za razvoj mozga. Kada je riba, glavni izvor DHA, eliminirana iz prehrane ostaje samo nekoliko izvora omega-3 masnih kiselina. Tako su veganima jedini izvor omega-3 namirnice kao što su orasi, lanene sjemenke, chia sjemenke, kanola ulje i tamnozeleno lisnato povrće. Ono što predstavlja Dijabetes

www.dijabetes.hr

Bilo da se radi o vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani, važno je osigurati odgovarajući unos nutrijenata kako bi se osigurao odgovarajući rast i razvoj problem je da se mala količina pretvori u DHA i EPA. Procjena je da se oko 10% pretvori u EPA, te manje od 2% u DHA. Kako bi se postigao najbolji mogući status esencijalnih masnih kiselina jelovnik mora biti izbalansiran. Kod većine vrsta vegetarijanske prehrane potrebni su dodatci prehrani u konzultaciji s liječnikom.

Iz teorije u praksu Studije su pokazale da su vegetarijanska i veganska prehrana povezane s nižom stopom razvoja pretilosti, srčanožilnih bolesti i hipertenzije. Prehrana bazirana na namirnicama biljnog podrijetla izvor je brojnih nutrijenata uključujući vitamine, minerale, vlakna i fitonutrijente. Rezultati studije National Health and Nutrition Examination pokazale su da su vegetarijanske dijete bogatije vitaminom A, C i E, tiaminom, riboflavinom, folatom, kalcijem i magnezijem u usporedbi s klasičnom prehranom. No, iako vegetarijanska, veganska prehrana ima zdravstvene dobrobiti, važno je paziti na odgovarajući unos bjelančevina, omega-3 masnih kiselina, vitamina B12, kalcija, vitamina D, željeza, cinka i joda. (20,21) Medicinska struka u Republici Hrvatskoj podupire stajalište Europskog pedijatrijsko gastroenterološkog društva o neprihvaćanju veganske prehrane kao opcije u prehrani dojenčadi iz razloga što se takvom restriktivnom prehranom vrlo teško može postići odgovarajući dnevni energijski unos i unos nutrijenata. Upravo zato važna je suradnja između roditelja, djece i dijetetičara kako bi se osigurao odgovarajući unos pojedinih nutrijenata koji su neophodni za rast i razvoj djeteta. Za većinu zdravih vegetarijanaca nije neophodno imati pravilno izbalansirane aminokiseline u svakom obroku, ako je unos bjelančevina raznolik i ako je unos energije odgovarajući, ali komplementiranje proteina iz različitih izvora hrane treba se primjenjivati prilikom pripreme obroka za dojenčad i malu djecu. Dobro isplanirani vegetarijanski jelovnici smatraju se prikladnima kao zamjena za standardnu mješovitu prehranu odraslih, ali upitna je primjena ove vrste prehrane u dječjoj dobi jer je biodostupnost željeza, cinka i cijanokobalamina (B12) u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani slaba. Prilikom promjene načina prehrane i uvođenjem odgovarajućih restrikcija određene vrste hrane potrebno je prvenstveno misliti na zdravlje dojenčadi, djece i adolescenata, a ne voditi se svojim osobnim uvjerenjima. Bilo da se radi o omnivorima ili o vegetarijancima, važno je zadovoljiti potrebe za energijom i hranjivim tvarima, ali paziti na unos zasićenih masnih kiselina, trans masnih kiselina, kolesterola, jednostavnih šećera. Uspostavljanjem pravilnih prehrambenih navika u djetinjstvu smanjuje se vjerojatnost razvoja kroničnih nezaraznih bolesti.

31


Primjer jelovnika za djecu vegane u starosti od 3 godine Doručak

Užina

Čaj od đumbira Frape od s cimetom i limunom bobica i banane Marmelada 1 kriška graham kruha

Ručak

Užina

Večera

Varivo od leće, graha i ječma 1 kriška domaćeg kruha sa sjemenkama

Muffin od tamne čokolade i jabuka

Tortilje s tofu sirom i povrćem Salata od rukole

Nutritivne vrijednosti: En.vr. (kcal) Bjelan (g) Bilj/Život (g) Ugh (g) Vlakna (g) Masti (g) Ca (mg) Fe (mg) Zn (mg) B12 (µg) Primjer jelovnika:

1204 1200

Preporuke za dob Udio (%) u jelovniku s obzirom na preporuke

29,4

29,4 / 0,0

10-15% 10%

50% živ

177,7

26,4

44,8

244,4

9,7

4,4

0,0

50-60%

>10g/1000 kcal ili>12g

30-35%

600,0

8,0

3,0

1,0

58%

+

32%

-

+

+

-

* Računalni program „Dijetetičar“ KBC Zagreb

Primjer jelovnika za djecu vegane u starosti od 6 godina Doručak

Užina

Ručak

Užina

Večera

Čaj s medom i limunom

Voćna salata s bademima

Juha od buče i zobenog vrhnja Tjestenina sa šalšom Zelena salata

Jogurt od soje s borovnicama Zobeni keksi

Varivo od cvjetače i brokule 2 kriške integralnog kruha

Namaz od slanutka i bučinog ulja 2 kriške graham kruha

Nutritivne vrijednosti: En.vr. (kcal) Bjelan (g) Bilj/Život (g) Ugh (g) Vlakna (g) Masti (g) Ca (mg) Fe (mg) Zn (mg) B12 (µg)

Primjer jelovnika: Preporuke za dob

1638 1600

Udio (%) u jelovniku s obzirom na preporuke

40,8

40,8 / 0,0

10-15% 10%

50% živ.

245,3

38,8

57,7

570,7

12,7

7,1

0,5

50-60%

>10g/1000 kcal ili>16g

≤30-35%

700

8,0

5,0

1,5

60%

+

32%

-

+

+

-

* Računalni program „Dijetetičar“ KBC Zagreb

Primjer jelovnika za djecu lakto-ovo vegetarijance u starosti od 3 godine Doručak Čaj od šipka Tvrdo kuhano jaje Maslac 1 kriška graham kruha

Užina Jogurt s bobičastim voćem

Ručak

Užina

Večera

Varivo od ječma, batata i mrkve 1 kriška domaćeg kruha

Jabuka

Lazanje od povrća Zelena salata

Nutritivne vrijednosti: En.vr. (kcal) Bjelan (g) Bilj/Život (g) Ugh (g) Vlakna (g) Masti (g) Ca (mg) Fe (mg) Zn (mg) B12 (µg)

Primjer jelovnika:

1180

Preporuke za dob

1200

Udio (%) u jelovniku s obzirom na preporuke

38,6

19,7/ 18,3

10-15% 13%

50% živ.

171,4

17,7

39,5

610,7

8,1

4,5

2,7

50-60%

>10 g/1000 kcal ili>12g

30-35%

600,0

8,0

3,0

1,0

57%

+

30%

+

+

+

+

* Računalni program „Dijetetičar“ KBC Zagreb

Primjer jelovnika za djecu lakto-ovo vegetarijance u starosti od 6 godina Doručak Zobene pahuljice

Užina

Ručak

Užina

Večera

Banana

Juha od mrkve i đumbira Varivo od graška 2 kriške crnog kruha

Biskvit s voćem

Popečak od ječmene kaše i tikvica Pire krumpir Zelena salata s mrkvom

na mlijeku s cimetom

Nutritivne vrijednosti: En.vr. (kcal) Bjelan (g) Bilj/Život (g) Ugh (g) Vlakna (g) Masti (g) Ca (mg) Fe (mg) Zn (mg) B12 (µg) Primjer jelovnika:

1627

Preporuke za dob

1600

Udio (%) u jelovniku s obzirom na preporuke

32

48,8

38,2 / 10,6

10-15% 11,0%

50% živ.

233,7

42,0

58,5

632

13,2

7,9

1,5

50-60%

>10g/1000 kcal ili>16g

≤30-35%

700

8,0

5,0

1,5

57%

+

32%

-

+

+

+

* Računalni program „Dijetetičar“ KBC Zagreb


PLAĆENI OGLAS

SOKOVI KOJI ĆE VAM PROMIJENITI ŽIVOT!

U ovom broju želimo Vam predstaviti proizvod, kojima je jedna od bitnih i glavnih značajki, da ne sadrži šećer te je samim time pogodan za dijabetičare. Osim toga, napitci ne sadrže gluten, konzervans, umjetne boje i arome te dolaze u 56 okusa. Povodom predstavljanja proizvoda Bolero, pročitajte kratak intervju sa Danijelom Podhraški, prodajnim menadžerom tvrtke Bolero Adria d.o.o., koja je ekskluzivni uvoznik Bolero proizvoda za područje RH.

1. Za početak, malo nam se predstavite, što je Bolero? Bolero instant napitci su ukusan i zdrav izbor za svakoga tko želi voditi zdrav način života, te smanjiti unos šećera u organizam. Napitci ne sadrže gluten, umjetna bojila, arome, konzervans, te su pogodni za dijabetičare. Bolero napitci dolaze u pakiranjima od 9g praha što je dovoljno za izradu 1,5l do 2,5l napitka, ovisno o želji za intenzivnošću. Također postoje i pakiranja od 3g koja su dovoljna za 0,5l do 0,75l napitka. Jedna vrećica sadrži 100% preporučene dnevne doze vitamina C. 2. Otkuda Bolero napitci u Hrvatskoj? Bolero kao brand je prisutan u više od 50 zemalja svijeta već dugi niz godina gdje su vrlo popularni, pogotovo među populacijom osoba oboljelih od dijabetesa, roditelja i svih onih koji vode brigu o zdravom načinu života. U RH smo proveli istraživanje tržišta i uvidjevši kako je i kod nas sve više prisutna svijest o tome što i kako unosimo u svoj organizam, odlučili smo ponuditi Bolero proizvode ljudima u našoj zemlji. 3. Kako Vaši sokovi utječu na dijabetičare? Kao što sam prethodno napomenula, sokovi su pogodni za dijabetičare jer ne sadrže šećer te ne podižu razinu glukoze u krvi. Mnogi naši korisnici dijabetičari su oduševljeni što konačno ne moraju piti samo vodu, već su im napitci promjenili život u potpunosti. Prednost je u tome što ih mogu konzumirati u neograničenim količinama tijekom dana bez straha od utjecaja na dijabetes. 4. Na koje načine se Bolero sokovi mogu primjenjivati? Osim što se koriste kao napitak, Bolero se može primjenjivati i u prehrani. Može poslužiti kao savršeni desert u kombinaciji sa jogurtom, posnim sirom, Danijela Podhraški, prodajni menadžer može se napraviti smoothie, te se koristi u pečenju kolača. 5. Za kraj, gdje se Vaši proizvodi mogu kupiti? Naše proizvode možete pronaći u svim Dm poslovnicama, možete ih naručiti putem našeg web shopa na našoj stranici www.bolerodrinks.com.hr ili osobno doći u naše predstavništvo na Zagrebačkoj cesti 164a u Zagrebu. Bolero Drinks Hrvatska Pročitajte neke od izdvojenih komentara naših zadovoljnih kupaca. Posebno stavljamo naglasak na dijabetičare koji su prepoznali Bolero proizvod kroz svakodnevnu konzumaciju.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

33


GRAD ZAGREB

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

01 55 30 503 Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) nastavlja s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a u našem uobičajenom terminu - srijeda, od 16:30 do 18:30h - te se veselimo vašim pozivima i novim upitima! Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo kako bi dodatno pomogao i savjetovao osobe s dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje i znance te sve ostale zainteresirane koji se bore sa šećernom bolešću. Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja i pomažu vam u rješavanju problema. Na Info telefonu gostuju stručnjaci raznih profila: liječnici dijabetolozi, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta) i odgovaraju na sve vaše upite. HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od dijabetesa kao i njihovim obiteljima i prijateljima, te vas potičemo da zovete i porazgovarate sa našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam. Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima. Veselimo se Vašim novim pitanjima!

Svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do 18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/ stručnjakinjom 34

Raspored gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i facebook stranici HSDU-a.


Raspored svibanj - lipanj 2017. 03.05.2017.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata, ili samo pospješiti poznavanje svojih prava obratite se s punim povjerenjem stručnjacima, koji će odgovoriti na svaki vaš upit

10.05.2017.

DIJABETES OPĆENITO Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za regulaciju šećerne bolesti, liječenje tabletama i/ili inzulinom i sl.

17.05.2017.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

24.05.2017.

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od šećerne bolesti, ili je oboljelo i ima probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom

31.05.2017.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata, ili samo pospješiti poznavanje svojih prava obratite se s punim povjerenjem stručnjacima, koji će odgovoriti na svaki vaš upit

07.06.2017.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

14.06.2017.

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od šećerne bolesti, ili je oboljelo i ima probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom

Tanja Župan, Pravna klinika, Grupa za zaštitu prava pacijenata, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

dr.sc. Kristina Blaslov, dr. med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Tanja Župan, Pravna klinika, Grupa za zaštitu prava pacijenata, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

U srpnju i kolovozu neće biti HALO HALO INFO TELEFONA

Dijabetes

www.dijabetes.hr

35


Proljeće u Krašogradu Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Još jedna edukativna radionica za roditelje i djecu održana je 25. i 26. ožujka u Krašogradu. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i ove se godine potrudio organizirati zanimljiva i korisna predavanja za roditelje, dok su se najmlađi zabavljali na animacijskom programu. Unutar radionice roditelji su imali prilike čuti novosti u tehnologiji na području praćenja šećerne bolesti, načinima ophođenja s istom te prilagodbi prehrane kako bi se bolje kontroliralo stanje oboljelih. Prvi dan radionice doc.dr.sc. Gordana Stipančić, dr.med., govorila je o životu s dijabetesom, dok je prim. dr. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med., navela nove tehnologije u liječenju i praćenju djece sa šećernom bolesti. Nutricionisti Valentina Uroić, mag. spec. nutr. i Nikola Mesarić, mag. spec. nutr., razgovarali su s roditeljima o pravilnoj prehrani. Drugi su dan radionice obilježile dr.sc. Nevena Krnić, dr. med., koja je održala prezentaciju o hiper i hipoglikemiji te medicinska sestra Iva Dojčić, bacc. med.techn. koja je naglasila važnost kampova i socijalizacije za razvoj djece. Važnost ovakvog tipa radionice očituje se u edukaciji roditelja s mogućnostima lakšeg ophođenja i drugačijeg pristupa stanju njihove djece te eventualnim novim informacijama u medicini po pitanju dijabetesa. Cilj same radionice je okupiti roditelje na jednom mjestu, gdje će se osjećati ugodno, steći nova poznanstva ili pak u društvu sebi poznatih ljudi podijeliti svoja iskustva, rješenja i ideje, jer oni iz prve ruke mogu dati konkretne savjete jedni drugima. Također je vrlo važno da se djeca zajedno druže te kroz igru i komunikaciju steknu samostalnost, sigurnost i pripadnost, da se ne osjećaju izolirano te shvate kako su igra i bezbrižnost najvažniji dio njihovog djetinjstva. Najmlađi su pokazali izrazito veliku dozu odgovornosti i discipline u ophođenju sa šećernom bolesti, što još jednom dokazuje: “Čovjek postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost koju ima dijete dok se igra.” Hrvatski savez dijabetičkih udruga zahvaljuje svim predavačima, roditeljima, djeci, domaćinima i sponzorima na sudjelovanju u radionici.

36


Dijabetes

www.dijabetes.hr

37


LIPTAUER 25 dag posnog sira žlica kiselog vrhnja 3 žlice jogurta 1,3 % 1 file srdele pola žlice kima 1 žličica kapara pola luka prstohvat mljevene paprike pola žličice senfa sol

Priprema:

Sir pomiješamo s vrhnjem i jogurtom. Dodamo drobljeni kim, sitno sjeckane kapare, luk i file srdele, senf, mljevenu papriku i sol. Dobro promiješamo i prebacimo u staklenu posudu i ostavimo neko vrijeme na hladnom. 1 žlica namaza sadrži: Kalorija 11, Ugljikohidrata 0,6 g, Bjelančevina 1,3 g, Masti 0,3 g Recept iz knjige Veliki kuharski vodič za dijabetičare Hrvatski savez dijabetičkih udruga

JUHA OD GRAHA (5 porcija) 25 dag bijeloga graha 1 luk 1 struk celera 3 mrkve konzerva pelata 2 žlice maslinovog ulja 1 žlica origana 2 žlice nasjeckanog peršina sol i svježe mljeveni papar

Priprema:

Grah namočimo preko noći. Ocijedimo ga i isperemo hladnom vodom. Istresemo u lonac i dolijemo toliko hladne vode, tek da ga prekrije. Stavimo da zavrije i dodamo tanko rezani luk, celer i mrkvu, pelate, sol, ulje, origano i papar. Na laganoj vatri kuhamo 1 sat. Posipamo peršinom i serviramo. Jedna porcija sadrži: Kalorija 254, Ugljikohidrata 35 g, Bjelančevina 15 g, Masti 6 g, Recept iz knjige Veliki kuharski vodič za dijabetičare Hrvatski savez dijabetičkih udruga

38


ŠPAROGE S PILETINOM (4 porcije) 60 dag šparoga 1 kuhana pileća prsa pola luka žlica kiselog vrhnja 4 žlice jogurta žličica senfa sol, papar

Priprema:

Tvrde krajeve šparoga odrežemo, šparoge povežemo u snopić i kuhamo u slanoj vodi. Nakon 10 minuta maknemo sa štednjaka i ocijedimo. Ohlađene šparoge narežemo i pomiješamo sa pilećim prsima narezanim na komadiće. Prelijemo preljevom od sitno sjeckanog luka, senfa, jogurta i kiselog vrhnja. Sameljemo svježi papar i posolimo. Jedna porcija sadrži: Kalorija 119, Ugljikohidrata 7 g, Bjelančevina 13 g, Masti 4 g Recept iz knjige Veliki kuharski vodič za dijabetičare Hrvatski savez dijabetičkih udruga

PETKOVA SALATA (5 porcija) 1 manji radič 1 šalica kuhanog slanutka 1 šalica kuhane leće 3 žlice konzerviranog kukuruza 1 konzerva tune 2 kisela krastavca 10 dag fete šaka maslina 1 paprika 1 rajčica 1 luk 2 režnja češnjaka sol, ocat 3 žlice maslinovog ulja

Priprema:

Luk, češnjak i krastavac nasjeckamo. Rajčicu, papriku i fetu narežemo na komadiće i sve skupa izmiješamo sa slanutkom, lećom i kukuruzom. Prelijemo preljevom od soli, octa i ulja, posipamo s komadićima tune i na kraju umiješamo natrgane listove opranog radiča. Petkova salata je izdašna, jer je u njoj najmanje deset sastojaka, zato se servira kao glavno jelo. Jedna porcija sadrži: Kalorija 363, Ugljikohidrata 26 g, Bjelančevina 20 g, Masti 20 g Recept iz knjige Veliki kuharski vodič za dijabetičare Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes

www.dijabetes.hr

39


Joga poboljšava kvalitetu života osobama s dijabetesom Ivan Sopina Energo-vital

Iako joga terapija nije prihvaćena kao metoda liječenja, joga može smanjiti stres vezan uz hiperglikemiju i imati pozitivan učinak na kontrolu šećera u krvi

Što je joga? Joga je znanost, ali i umjetnost življenja. Joga je možda i jedina disciplina koju jednako uspješno mogu prakticirati mala djeca i najstarije osobe. Danas postoje razni pristupi joga praksi uključujući duhovni, terapeutski, fizički. Tradicionalna joga je jedinstveni niz psihičkih, fizičkih i duhovnih disciplina koje su nastale u drevnoj Indiji. Praksa joge pomaže koordinirati dah, um i tijelo i tako dovodi do opuštanja, razvija svijest daha i pruža osjećaj unutarnjeg mira. Uključuje različite položaje tijela i pokreta (poznate kao asane), tehnike disanja (pranayama) i meditaciju, što sve za cilj ima postizanje fizičke udobnosti i mentalne pribranosti. Postoji nekoliko oblika joge, ali na zapadu je najčešća hatha joga.

40

Dobrobiti joge

Većina, ako ne i svi, ljudi koji redovito vježbaju jogu osjećaju poboljšanje svojeg fizičkog i mentalnog tijela. Generalne dobrobiti joge su: • poboljšani osjećaj dobrobiti, • smanjena tjeskoba i depresija, • smanjenje ili nestajanje kroničnih bolova, • bolji san, •bolja probava, cirkulacija i imunitet, • bolje držanje tijela, fleksibilnost i snaga, • povišena razina koncentracije i energije, • bolja funkcija i učinkovitosti respiratornih i endokrinih organa, živčanog sustava.


Dobrobiti za osobe s dijabetesom Iako joga terapija nije prihvaćena kao metoda liječenja,

• mršavljenje - joga može smanjiti težinu i poboljšati kontrolu tjelesne težine, oba faktora su neophodni za zaštitu od stanja poput dijabetesa, bolesti srca • poboljšani mentalni stav - redovno vježbanje joge pomaže usredotočiti um i stvoriti pravi mentalni pristup rješavanju dijabetesa

prema podacima iz nekoliko znanstvenih studija, joga može smanjiti stres vezan uz hiperglikemiju i imati pozitivan učinak na kontrolu šećera u krvi. Kontroliranje psihičkog stresa je jedan od ključeva terapije dijabetesa. Kada smo pod stresom, razina šećera u krvi raste, a povišena razina šećera u krvi povećava šanse ozbiljnih komplikacija poput bolesti srca. Različitim položajima tijela, tehnikama disanja i meditacijom dolazi se do opuštanja i otpuštanja. Opuštanje pomaže regulirati razinu kortizola i drugih hormona stresa koji utječu na krvni tlak i razinu glukoze u krvi, a oni imaju veliku ulogu u razvoju dijabetesa i srodnih komplikacija.

Joga vježbanje može biti visokog ili niskog intenziteta, ovisno o mogućnostima osobe koja vježba. Mlađi dijabetičari mogu vježbati dinamične sljedove i tako povećati aktivnost mišića i unos šećera u stanice. Statični položaji ponekad znaju biti čak zahtjevniji od dinamičnih i uz mišićnu snagu zahtijevaju i koncentraciju i snagu volje.

Umjesto zaključka

Joga može pomoći kod dijabetesa ili, u nekim slučajevima, čak spriječiti razvoj bolest: • obnavljajući gušteraču – asana (položaji) stišću i opuštaju gušteraču i tako mogu stimulirati proizvodnju beta stanica koje proizvode inzulin (Tip 2 dijabetes) • vježbanje mišića - poput drugih oblika vježbanja, vježbanje joge povećava unos glukoze u mišićne stanice što pomaže sniziti razinu šećera u krvi, poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti

Dijabetes je bolest metabolizma gdje je glavni problem nepravilno korištenje šećera u tijelu. Uz to slabi ljudski imunosistem i uzrokuje niz komplikacija u životu. Dijabetičarima je važan pravilan životni stil. Jogijski stil života, specifične asane, pranayame stimuliraju samoozdravljenje tijela i tako poboljšava kvalitetu života. Asane i pranayama bi se trebale izvoditi svaki dan.

Primjer prakse za dijabetičare u trajanju od pola sata Asana

Pranayama

Meditacija

ardha matsyendrasana bhujangasana dhanurasana matsyasana trikonasana savasana vakrasana

ritmično disanje (jednaki udah i izdah) nadi-sodhana (naizmjenično disanje bez držanja daha)

Desetak minuta meditacija

ardha matsyendrasana

bhujangasana

trikonasana

40% Popusta Dijabetes

www.dijabetes.hr

Popust ostvaruje donosioc kupona

dhanurasana

vakrasana

mashyasana

savasana

Detalji kupona Kupon se odnosi na sve usluge masaže (sportsko medicinska i tradicionalna tajlandska masaža) i yoge u Energo Vitalu, Popovićeva 11, 10000 Zagreb. Kupon je iskoristiv do 30.08.2017. Jedna osoba može iskoristiti dva kupona. Svoj termin dogovorite pozivom na 095 90 59 690 ili 098 94 29 733.

41


Komunikacijski pristupi u rješavanju problema dr. sc. Josipa Caktaš, prof.

Komunikacijskim vještinama pokazujemo okolini gdje smo stigli na putu osobnog sazrijevanja

Čovjek od rođenja uči, usvaja i usavršava niz važnih kompetencija pripremajući se tako za učinkovitost i uspjeh. Učimo hodati, koristiti se riječima, čitati, pisati, živjeti u zajednici i biti sa samim sobom. Komunikacijskim vještinama pokazujemo okolini gdje smo stigli na putu osobnog sazrijevanja.

42

Intrapersonalna i interpersonalna komunikacija prožimaju se u svakodnevnoj privatnoj i poslovnoj komunikaciji. Način na koji definiramo poslovni i privatni uspjeh sve više pretpostavlja sposobnost iznalaženja rješenja u nepredvidivim situacijama koje testiraju naše socijalne


i komunikacijske vještine, stručne sposobnosti te pozitivan stav prilikom rješavanja sukoba. U interakciji s okolinom različiti ljudi (karakteri) opažaju stvarnost na različite načine. Subjektivan doživljaj stvarnosti i prethodna iskustva utječu na to kako ćemo reagirati u određenim situacijama. Naš život ne oblikuju same okolnosti, nego i načini na koje reagiramo u određenim okolnostima. Jesmo li postigli osobni cilj? Razumiju li me sugovornici? Odobrava li okolina ono što radim? Sve su to pitanja kojima neprestano vrednujemo sami sebe. Osjećaj osobnog zadovoljstva postignutim važan je za formiranje samopouzdanja. Koliko smo sigurni u ono što mislimo, radimo i govorimo život testira upravo u situacijama rješavanja problema. Načini na koje rješavamo probleme u privatnom i poslovnom svijetu ne odvijaju se na iste načine. Ono što dopuštamo sebi (ili drugima) u privatnoj situaciji nije primjereno u poslovnoj. Razlog su emocionalna stanja koja oblikuju naše misli, a one utječu na naš govor koji je dio našeg stava. Situacije sukoba slijed su suprotstavljenih mišljenja, interesa i ciljeva komunikatora (sugovornika). U poslovnim situacijama sukobi dovode do pada produktivnosti, udaljavanja od postizanja zajedničkih ciljeva te otpora prema timskom radu i narušavanja međuljudskih odnosa. Kako bi se pomirile različitosti komunikacijskih partnera, svi sudionici u organizaciji trebaju definirati i uskladiti djelovanja podjelom uloga i odgovornosti prema zajedničkom cilju, planu rada i dogovorenom komunikacijskom tijeku (izmjeni) informacija. Unatoč znanim pravilima ponašanja u poslovanju, situacije sukoba se događaju i ne moraju nužno biti negativnog ishoda. Ključ uspješne suradnje i ostvarenje ciljeva nije samo posjedovanje stručne kompetentnosti nego i sposobnost rješavanja situacija sukoba s pozitivnim pristupom i na pozitivan način. Poslovni problemi mogu prijeći u sukobe i neizbježni su, a događaju se kada dvije strane ne poznaju ili nisu osvijestile vrijednosti sugovornika,

kada se osjećaju napadnutima ili pak nemaju povjerenja te ako su iskustva i predznanja oko određene problematike različita. Nerijetko se poslovni problemi reflektiraju na osobu s kojom komuniciramo, što može biti početak narušavanja budućih poslovnih odnosa. Stoga je korisno poznavati i razumjeti osobu s kojom komuniciramo i uvažiti različite pristupe u rješavanju problema. Mogući načini reagiranja u situaciji sukoba započinju prvo prepoznavanjem vrste sukoba. Za razliku od sadržajnih, upravljanje osobnim sukobima je zahtjevnije jer se odvijaju oko emocija, a ne oko konkretnog problema. Određivanje vlastite uloge unutar situacije sukoba drugi je dio pripreme za pravilno reagiranje. Podsjećanjem na osobnu odgovornost u samom problemu, nastojte odgoditi poriv za “držanjem govora”. Nema razgovora dok traje snažna emocija kod sugovornika. Uključivanjem strpljenja i aktivnim slušanjem, sugovorniku osiguravamo pražnjenje emocije, a sebi osiguravamo vrijeme promišljanja i pripreme za sljedeću fazu, a to je preusmjeravanje osobnog sukoba na strukturalni. U ovoj fazi poželjno je postavljati ona pitanja koja potiču pozitivan govor i usmjeravaju sugovornika da govori o konkretnom problemu. Dok verbalni sukobi traju, veliki izazov predstavlja održavanje vlastitog unutarnjeg mira. Kontroli vlastitih emocija pomažu misli koje opravdavaju sugovornika. Svatko može izgubiti kontrolu nad sobom, ali ako je netko izgubi ranije nastojte strpljivošću, slušanjem i uvažavanjem tuđih emocija (ma kako one trenutačno negativne bile) biti na strani mira. Različiti komunikacijski pristupi mogu osigurati održavanje dobrih poslovnih odnosa, sprječavanje da trenutačni poslovni ili privatni problemi postanu trajni sukobi te osigurati platformu za njegovanje pozitivnih stavova, uvjerenja, emocija i djelovanja.

Načini na koje rješavamo probleme u privatnom i poslovnom svijetu ne odvijaju se na iste načine. Ono što dopuštamo sebi (ili drugima) u privatnoj situaciji nije primjereno u poslovnoj

Dijabetes

www.dijabetes.hr

43


REDOVNA IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA Izabrani novi predstavnici HSDU-a

Nova predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u mandatu 2017.-2021. gđa Zrinka Mach

44


U Zagrebu je 6. svibnja 2017. godine u hotelu Dubrovnik održana Redovna izborna skupština Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Kandidati za predsjednika Saveza predstavili su svoje izborne programe, a kandidati za članove Izvršnog odbora su ukratko predstavili sebe.

Na početku Skupštine uručena su priznanja koje Savez dodjeljuje na prijedlog udruga zaslužnim pojedincima za 2016. godinu.

Nakon provedenoga tajnog glasovanja za novu predsjednicu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga izabrana je Zrinka Mach.

Uz redovne izvještaje o radu i poslovanju Saveza za 2016. godinu, kao i za prethodno mandatno četverogodišnje razdoblje 2013.-2017. koje je podnio dosadašnji predsjednik Davor Bučević, krenulo se u izbore novih predstavničkih tijela za novo iduće mandatno razdoblje.

Za članove Izvršnog odbora u sljedećem mandatu 2017.2021.g. izabrani su: Antonija Brlek, Velimir Mirt, Branko Predragović, Slavko Lacković, Ivica Martinčević, Ivan Vlašić, Davor Bučević, Vesna Zec, Irena Ivančić i Gordan Hudina.

Skupštini je od 55 delegata s pravom glasa prisustvovalo 47 delegata.

Novi sastav Izvršnog odbora Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Podjela priznanja HSDU-a Dijabetes

www.dijabetes.hr

45


Vodonošina priča

Vodonoša je imao dva velika keramička vrča. Nosio ih je na ramenima okačene na krajevima dugog štapa. Jedan vrč je imao pukotinu, dok je drugi bio čitav i uvijek je uspijevao prenijeti istu količinu vode. Put od izvora do kuće bio je dug i uvijek je u napuklom vrču donosio samo polovinu sadržaja vode do kuće. Trajalo je to tako dvije godine, iz dana u dan. Naravno, cijeli vrč je bio ponosan na sebe što do kraja uspješno ispunjava obveze. Siroti napukli vrč se stidio, osjećao poniženo i potišteno, jer je uvijek ispunjavao samo polovinu obveze. Jednog dana nakon dvije godine obratio se vodonoši na izvoru: - Sram me, jer voda kaplje iz mene cijelim putem do kuće. Vodonoša mu je odgovorio: - Jesi li primijetio da cvijeće buja i napreduje samo na

46

tvojoj, a ne i na strani drugog vrča? To je zato, jer si ga ti uvijek zalijevao kada smo se vraćali. Dvije godine uživam u ovom prekrasnom cvijeću, prolazeći pored njega svaki dan. Da nisi takav kakav jesi, onda ni ova ljepota ne bi ukrašavala moj put. Pouka priče: Svatko od nas ima poneku manu. Svi smo mi pomalo napuknuti vrčevi. Ali, ovi lomovi i mane koje su u svakome od nas, čine nam život zanimljivijim, interesantnijim i vrjednijim. Samo trebamo uvažavati svakoga onakvim kakav jest, i gledamo dobru stranu u ljudima. Nemojte tražiti od drugih da budu ono što ni mi sami nismo. Ne možeš biti sretan, sve dotle dok ne naučiš iskreno voljeti i ne nađeš svoje mjesto na svijetu.


VELIKA GORICA

ČAKOVEC

Aktivnosti i nezaboravna druženja

Zimska akcija za ljetnu edukaciju Suzana Mutvar

Milka Vitez

U

druga VG Dijabetičar iz Velike Gorice počela je 2017. godinu radno kao i obično, uz redovno mjerenje ŠUK-a i krvnog tlaka, svakog petka od 10 do 12 sati u našem prostoru na Trgu kralja Tomislava 2. Posjetili smo i mjesta Donju Lomnicu i Buševec i u suradnji s udrugom umirovljenika i aktiva žene uz prisustvo i predavanje med. sestre Ljiljane s klinike Vuk Vrhovec i gđe. Ljerke iz Bauerfeinda poslušali predavanje o Dijabetesu i životu s njim, a zatim smo mjerili svima prisutnima šećer i krvni tlak. Posjetili smo Obrazovni centar za mlade Velika Gorica i svim zaposlenicima i učenicima mjerili ŠUK. Malo radi edukacije i rekreacije iskoristili smo dolazak proljeća i posjetili Dvorac časnih sestara milosrdnica Lužnica u Zaprešiću. Bilo je to nezaboravno druženje sa časnom sestrom koja nas je provela kroz Dvorac i iscrpno upoznala s prošlosti dvorca i reda časnih sestara. Mogli smo kupiti proizvode koje proizvode časne sestre - suvenire, čajeve, pekmeze i ostalo. Nakon toga uputili smo se u Terme Jezerčice u Stubičkom Toplicama, gdje smo ručali, rekreirali se i kupali do noći. Naše aktivnosti nastavljamo i dalje i sve po programu kojeg smo donijeli na redovnoj Skupštini održanoj u veljači.

N

a Dan sv. Vinka (22.01.2017.), zaštitnika vinogradara koji se tradicionalno svake godine obilježava u Međimurju, u organizaciji PD Bundek iz Murskog Središća vjerni članovi Udruge „Međimurski slatkiši“ sudjelovali su u organiziranju podjele okrijepe za brojne planinare i ljubitelje prirode. Potaknuti željom da našim malim „slatkišima“ omogućimo odlazak na Edukativni kamp u Puli, krenuli smo u akciju prikupljanja sredstava. Ni snijeg ni temperatura od -14 C nisu spriječili roditelje i djecu da sudjeluju u tome. Uz tople napitke i vruće palačinke uspjeli smo sakupiti sredstva da troje djece pošaljemo u kamp. Hvala našim hrabrim i upornim članovima koji su sudjelovali u našoj prvoj akciji ovakvog tipa.

GAREŠNICA Obilježen Svjetski dan zdravlja u Garešnici Branko Predragović

D

ijabetička udruga Garešnica i nakon godina postojanja i dalje povećava svoje članstvo. Naši “šećeraši” prepoznali su udrugu kao mjesto gdje se svakog utorka u Garešnici i jednom mjesečno u desetak mjesta u okolici, mogu savjetovati o svojoj bolesti, izmjeriti nivo šećera u krvi, krvni tlak i kolesterol. U udruzi mogu nabaviti glukometre, trakice, inzulinske igle i lancete, te dobiti pomoć u malim intervencijama na glukometrima ako zakažu. Radu udruge veliku pomoć pružaju liječnici opće medicine u Garešnici i više medicinske sestre patronažne službe, Maca, Anita i Mirjana.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Svjetski dan zdravlja 07.04.2017. udruga je obilježila organiziranjem mjerenja nivoa šećera u krvi i krvnog tlaka za građane u trgovačkom centru. Izvršeno je 138 mjerenja te su utvrđena tri slučaja povišenog šećera u krvi, preko 10 mmol/L. Istog dana održana je i godišnja skupština Udruge, gdje su uz članove bili i njihovi gosti. Na dnevnom redu bili su izvještaj o radu, financijski izvještaj i izvještaj nadzornog odbora za 2016. godinu, kao i plan rada i financijski plan za 2017. godinu. Skupština je završila s druženjem uz večeru. Ovih dana obavljaju se pripreme za odlazak na 13. Kongres osoba sa šećernom bolesti Hrvatske u Vodice, kojem će prisustvovati šest naših članova i tri medicinske sestre. Svim udrugama i klubovima dijabetičara uspješan rad žele dijabetičari iz Garešnice.

47


SPLIT

SISAK

Brojne edukativne aktivnosti

Održan humanitarni koncert “Za život s manje boli”

Branko Lulić

Darko Velhes

R

edovito održavamo individualna savjetovališta uz mjerenje GUK-a, RR-a i BMI-a tijekom redovnog rada ureda Udruge, roditelji se redovito okupljaju i raspravljaju. Bili smo na jednodnevnom edukativnom izlet na Blidinje (BiH) 18. veljače 2017. godine. Realizirali smo 26.veljače 2017. godine uspješnu akciju na realizaciji velebnog „Splitskog polumaratona“, gdje su naših 20 roditelja i djece odlično opskrbljivali jednu postaju. Realizirali smo 18.03.2017.godine prelijepi edukativni izlet u Šibenik, dok su naša djeca sa svojim roditeljima održala igraonicu i radionicu na temu proljeća i nadolazećeg Uskrsa, Održali smo 31.03.2017. godine javno plenarno predavanje u velikoj dvorani Gradske knjižnice Marko Marulić, gdje je doc. dr.sc. Ivica Bilić, neurolog KBC Split objašnjavao i odgovarao nazočnima u vezi dijabetičke neuropatije. Gospođa Nerina Cvjetković, medicinska sestra s Dječje klinike KBC-a Split održala je 03.04.2017. godine predavanje i razgovor s roditeljima na temu „Izazovi u provođenju samokontrole u djece sa šećernom bolešću tip 1 i drugim pridruženim autoimunim bolestima“. Bili smo suorganizatori 13. Kongresa osoba sa šećernom bolešću Hrvatske u Vodicama, 20.-23. travnja 2017.godine, Pripremamo se za obilježavanje 70. godišnjice postojanja i djelovanja naše udruge (zbog stanja u Gradu Splitu odgađamo obilježavanje sa svibnja na rujan 2017. godine). Pripremamo se za realizaciju 31. ciklusa edukacije-radionica u grupama. 14.05.2017. g. u povodu obilježavanja Sudamje i Dana Marjana organizirati ćemo tradicionalnu akciju „ŠETNJOM DO ZDRAVLJA - OD JARBOLA DO JARBOLA“.

ČAKOVEC Uz zdravu prehranu do boljih šećera Suzana Mutvar

D

ijabetičko društvo grada Siska organiziralo je humanitarni koncert “Za život s manje boli” 27.04.2017. u sportskoj dvorani “Brezovica” s početkom u 19 sati. U Sisku i široj okolici registrirano je oko 3.500 osoba oboljelih od dijabetesa, ali još najmanje toliko osoba ima konstantno povišenu razinu GUK-a da to ne zna i nema liječničku dijagnozu. U zadnje vrijeme se sve više usmjeravamo na mlađu populaciju, prvenstveno svoje mlade članove, kojima raznim humanitarnim akcijama želimo olakšati i ublažiti život s dijabetesom kako bi sakupili što više financijskih sredstava za nabavu Freestyle Libre-kontinuiranog mjerača glukoze u krvi 24 sata na dan. Dijabetičko društvo je članica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kojih u Hrvatskoj ima 56 i prvo je koje organizira ovakav humanitarni koncert za prikupljanje sredstava za nabavu senzora i čitača kako bi olakšali djeci da se ne moraju više pikati iz prstića (dnevno i do 15 puta). U Vodicama smo u hotelu Olympia od 20.04.-23.04. 2017. na 13. kongresu uspješno promovirali i prezentirali naš humanitarni koncert gdje smo sve udruge pozvali na taj humanitarni događaj. Da se sada vratimo još malo na sam humanitarni koncert, ovim putem bih se htio zahvaliti glavnim pokroviteljima samog koncerta: Uredu predsjednice Republike Hrvatske - gospođi Kolindi Grabar Kitarović, Inicijativi za život s manje boli, g. Davoru Skeledžiji, Gradu Sisku, gđi. Kristini Ikić Baniček, Sisačko-moslavačkoj županiji-gosp. županu Ivi Žiniću, Gradu Petrinja-gospodinu Darinku Dumboviću, Sisačkoj Biskupiji – Biskupijskom ordinarijatu, mons.dr.Vladi Košiću, zatim izvođačima g. Halidu Bešliću, Pavlu Aniću, Ivani Marić, Grupi Povratak, Ruswaj, Novi Početak, Ivani Šarić i Berislavu Škufci. Isto tako zahvaljujemo se voditeljskom paru gđi. Karmen Valenti i g. Steevu Stjepanu Bonevu. Svim donatorima na donaciji u bilo kojem obliku jedno veliko HVALA. Zahvala i Ministarstvu zdravstva dr. Dunji Skoko Poljak. Ovim humanitarnim događajem Dijabetičkom društvu grada Siska je bio glavni cilj da zaiskri zamisao i drugim udrugama da u svojim sredinama organiziraju slične koncerte u svrhu humanitarne akcije kako bi kontinuirani mjerači glukoze u krvi 24 sata došli što prije u Hrvatsku na osnovnu listu ortopedskih pomagala HZZO-a. Dragi prijatelji, nadamo se da ste uživali u samom koncertu, dijabetičko društvo vas pozdravlja našim tradicionalnim pozdravom “ZAJEDNO SMO JAČI”.

U

druga „Međimurski slatkiši“ u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije 23.03.2017. organizirala je predavanje na temu „Birajmo hranu s niskim glikemijskim indeksom“. Predavanje je održala magistra nutricionizma i znanosti o hrani Marjana Krajačić, koja nam je na zanimljiv način pokazala kako možemo uz pravilnu prehranu kontrolu šećerne bolesti učiniti još boljom. U veseloj atmosferi 13 obitelji s djecom uživalo je u razmjeni iskustava i savjetima kako djeci hranu koju baš i ne vole učiniti zanimljivom i primamljivom.

48


KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA Darja Lovšin

Veliki kuharski vodič za dijabetičare • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn (+ troškovi poštarine)

Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti

Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik

Jelovnici pravilne prehrane • spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima • bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn (+ troškovi poštarine) • glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti

N a r u č i t e n a : 0 1 4 8 4 7 8 0 7 • 0 9 1 3 1 3 1 0 2 0 • w w w. d i j a b e t e s . h r uplate izvršiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priručnika faksirati na: 01 4847 807 www.dijabetes.hr Dijabetes

49


spriječiti komplikacije svladati prepreke

415 milijuna ljudi živi s dijabetesom polovina njih ne zna za bolest

prilike

zdravi životni stil

mijenjamo dijabetes urbane navike

društveni i kulturni ćimbenici rizika

svjesnost

obitelj

Dijabetes je jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice. 415 milijuna ljudi ima dijabetes. Do 2040. taj broj mogao bi narasti na 642 milijuna, a 3/4 njih živjet će u gradovima.1 Više od 90 godina vodstva u borbi protiv dijabetesa naučilo nas je da je za suzbijanje pandemije potreban izvanredan fokus. Naš pristup mijenjanju dijabetesa je jasan - potrebno je ranije dijagnosticirati dijabetes, unaprijediti skrb o oboljelima i suzbiti porast dijabetesa u gradovima.

Pokrećemo promjene kako bismo pobijedili dijabetes

Saznajte više na novonodisk.com/changingdiabetes i podijelite svoje razmišljanje #ChangingDiabetes

50

1. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

Izdanje: 1-14.2.2017.

briga o sebi

podrška

Dijabetes 3/2017  

Časopis Dijabetes/Slatki život glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i praviln...