__MAIN_TEXT__

Page 1

1/4/10

20:10

Page 1

BROJ 33 • PROSINAC 2009. ISSN 1331-9523

»ASOPIS HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

V E L I K I DA N H RVATS KO G © P O RTA

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Sprave i rekviziti u πportu

Dino Mansour

OLIMPIJSKE NADE

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

Damir SenËar - pobjednik

©PORT I DRU©TVO

NBA protiv socijalnih mreæa

©PORT O ©PORTU

OLIMP-prelom 33

©to dobre πportaπe razdvaja od vrhunskih?


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 2


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 3

SADRÆAJ Vaæne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2010. godini 4-5 Nastanak modernog πporta: Veslanje - od transporta do πporta 6-7 Olimpijske nade: Dino Mansour, boksaË 8-9 Olimpijske legende: Katica Ileπ, rukometaπica 10-11 Olimpizam: Olimpijske igre svaki put u drugom gradu 12-13 Malo poznati πportovi: Voænja zaprega 14-15 ©port i druπtvo: NBA protiv socijalnih mreæa 16-17 Religija i πport: Sudbonosno koplje 18-19 Æenska strana πporta: Æene su upornije od muπkaraca 20-21 Umjetnost i πport: Genijalni prikazi pokreta 22-23 ©portski marketing: Druπtvena odgovornost sve vaænija 24-25 ©port i znanost: Idealisti, moralisti i egoisti 26-27 Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29-40 ©port o πportu: ©to dobre πportaπe razdvaja od vrhunskih? 42-43 ©port i duhovnost: Skijanje i meditativno-duhovna snaga 44-45 ©portska terminologija: Sprave i rekviziti u πportu 46-47 ©portska fotografija 48-49 Publicistika 50-51 Veliki dan hrvatskog πporta 52-54 Od Olimpa do Olimpa 56-57

Olimpijske legende

Veliki dan hrvatskog πporta

10. str.

52. str. ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

GLAVNI UREDNIK Ante DrpiÊ Urednik priloga Povijest hrvatskog πporta Zdenko JajËeviÊ

UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec

UREDNI©TVO Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa, Radica Jurkin, Siniπa KrajaË, Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TISKARA MEIΔ Rotooffset Velika cesta 17

Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, 33. broj Ëasopisa Olimp posljednji je tiskan u 2009. godini, godini u kojoj su hrvatski πportaπi na velikim meunarodnim natjecanjima u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji osvojili 417 odliËja. UnatoË umanjenim financijskim sredstvima naπi su πportaπi 2009. nastupili na svim vaænim meunarodnim natjecanjima, a u 2010. godini HOO je za programe 82 nacionalna πportska saveza namijenio 90 posto proraËunskih sredstava za natjecanja na meunarodnoj razini. Meu njima je svakako najznaËajniji nastup hrvatske olimpijske delegacije na ZOI Vancouver u veljaËi 2010. godine; na Igrama Êe, prema naπim procjenama, nastupiti 18 hrvatskih πportaπa, od kojih deset u alpskom skijanju, dva u biatlonu, dva u nordijskom skijanju i Ëetiri natjecatelja u bobu. Naravno, dio proraËunskog novca bit Êe upotrijebljen za realizaciju razvojnih programa za najmlae, perspektivne te vrhunske πportaπe koji se pripremaju za Olimpijske igre u Londonu 2012. HOO nikako neÊe zaboraviti ni zanemariti razvojne programe za kvalitetne i vrhunske trenere, kao i za trenere mlaih dobnih kategorija. Dakle, uz maksimalno racionalno koriπtenje novca HOO Êe i u olimpijskoj 2010. godini podræavati sve projekte koji pridonose afirmaciji hrvatskog πporta i olimpijskog pokreta, a meu vaæne projekte svakako pripada i Ëasopis Olimp, koji ulazi u 11. godinu objavljivanja na Ëemu, u ime olimpijske obitelji, upuÊujem Ëestitke Uredniπtvu i svim suradnicima. Uvjeren sam da Êe oni i iduÊih godina nastaviti, bez dnevnog senzacionalizma, pisati o πportu i olimpizmu te marno biljeæiti sve znaËajnije dogaaje u HOO-u, baπ kao πto su u ovom broju, uz uobiËajene rubrike, na primjeren naËin slikom i rijeËju zabiljeæili proslavu Velikog dana hrvatskog πporta, kojom smo 20. prosinca u zagrebaËkom Hrvatskom narodnom kazaliπtu obiljeæili 18. obljetnicu priznanja meunarodne olimpijske obitelji. Na kraju Ëestitam hrvatskim πportaπicama i πportaπima, struËnim timovima i svima koji imaju udjela u sjajnim πportskim rezultatima, te æelim svima radosnu i uspjeπnu πportsku i poslovnu olimpijsku 2010.

Naklada: 2.000 primjeraka

3


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 4

Vaæne godiπnjice hrvatske tje l Godiπnjice roenja 1. 1. 1940. Stolnoteniski trener i djelatnik Herman VukuπiÊ - 70. godiπnjica 31. 1. 1860. Publicist i djelatnik u planinarstvu Josip PasariÊ - 150. godiπnjica 5. 2. 1920. ©portski novinar Zvone Mornar - 90. godiπnjica 11. 2. 1900. Padobranac Teodor PavloviÊ 110. godiπnjica 25. 2. 1950. Nogometaπ Jurica JerkoviÊ - 60. godiπnjica 15. 3. 1910. Nogometaπ Jozo KovaËeviÊ 100. godiπnjica 21. 3. 1935. Odbojkaπ i πportski lijeËnik Gordan JankoviÊ -75. godiπnjica

21. 3. 1895. AtletiËar Petar - Pedro GoiÊ - 115. godiπnjica

18. 8. 1950. Rukometaπ Zdenko Zorko - 60. godiπnjica

8. 4. 1935. Vaterpolist Ivo TrumbiÊ - 75. godiπnjica

11. 9. 1920. ©ahist Mijo UdovËiÊ 90. godiπnjica

12. 4. 1890. AtletiËar Vilko Ebert 120. godiπnjica

24. 9. 1940. Nogometaπ Slaven Zambata - 70. godiπnjica

17. 4. 1910. Meunarodni nogometni sudac Ezio Damiani 100. godiπnjica

24. 10. 1910. Muzealac i povjesniËar πporta Ivica Sudnik 100. godiπnjica

22. 4. 1950. Rukometaπ Æeljko Nimπ - 60. godiπnjica

24. 10. 1860. Svestrani πportaπ i sokolski djelatnik Hinko Maπek - Bosnodolski 150. godiπnjica

3. 6. 1900. PlivaËki djelatnik Pero KoliÊ - 110. godiπnjica 3. 7. 1920. StolnotenisaË Æarko Dolinar - 90. godiπnjica

23. 11. 1920. Rukometni djelatnik i publicist Marijan Flander - 90. godiπnjica

23. 7. 1940. Nogometaπ Marijan BrnËiÊ - 70. godiπnjica

28. 12. 1885. ©portski djelatnik Veljko UgriniÊ - 125. godiπnjica

28. 7. 1890. Svestrani πportaπ Leo Golob - 120. godiπnjica

1880. Biciklist Milan Meniga 130. godiπnjica

. 21051go0dina 1

Godiπnjice smrti 4. 1. 1980. ©portski djelatnik i novinar Hrvoje MacanoviÊ 30. godiπnjica

Petar - Pedro GoiÊ

4

. 200 g1o0dina 3

Dragutin - Karlek Friedrich

Friedrich 30. godiπnjica 6. 4. 1985. MaËevalac Vladimir MaæuraniÊ 25. godiπnjica 15. 4. 1985. Skijaπki djelatnik Artur ©kutelj - 25. godiπnjica 20. 6. 1980. HrvaËki djelatnik Alojz Moguljak 30. godiπnjica 10. 7. 1910. Svestrani πportaπ i sokolaπ Hinko Maπek Bosnodolski 100. godiπnjica 6. 8. 1970. Vaterpolist Lovro ©takula - 40. godiπnjica 20. 8. 1970. Prevoditelj olimpijske himne Ton Smerdel 40. godiπnjica

24. 1. 1610. Filozof Nikola GuËetiÊ 400. godiπnjica

15. 10. 1970. MaËevalac Giuseppe Galante - 40. godiπnjica

1. 2. 1980. ©portski djelatnik Zvonko Suligoj 30. godiπnjica

15. 12. 1980. PlivaË i vaterpolist Ante Roje - 30. godiπnjica

26. 3. 1980. Svestrani πportaπ Dragutin - Karlek

13. 12. 1885. Publicist Andrija Hajdinjak 125. godiπnjica


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 5

e lovjeæbe i πporta u 2010. godini Osnivanje tjelovjeæbenih i πportskih organizacija 23. 9. 1920. U Splitu osnovan Pomorski-sportski klub Baluni - 90. godiπnjica 11. 11. 1930. U Zagrebu osnovana RadniËka sportska zajednica 80. godiπnjica 1885. U Zagrebu osnovano Prvo hrvatsko druπtvo biciklista 125. godiπnjica 1885. U Zadru osnovan Hrvatski sokol 125. godiπnjica 1885. Osnovan Club alpino fiumano (CAF) RijeËki alpinistiËki klub 125. godiπnjica

1890. U Splitu osnovan Rowing & Yachting Club Adria (VeslaËkojedriliËarski klub Adria) -120. godiπnjica

28. 2. 1950. U Zagrebu odigrana prva utakmica u malom rukometu u nas 60. godiπnjica

1900. U GospiÊu osnovan Tennis Club 110. godiπnjica

2. 4. 1940. Hrvatska nogometna reprezentacija odigrala prvu utakmicu 70. godiπnjica

1910. U Rijeci osnovan Hrvatski veslaËki klub Vila - 100. godiπnjica

29. 5. 1930. U Varaædinu odigrana prva rukometna utakmica - 80. godiπnjica

1930. U Zagrebu osnovan VeslaËki klub Uskok 80. godiπnjica

1. 6. 1935. U Zagrebu otvoreno Srednjoπkolsko igraliπte 75. godiπnjica

Godiπnjice dogaaja 23. 2. 1910. U Zagrebu na »rnomercu otvoren prvi aerodrom u nas 100. godiπnjica

5. 6. 1870. Na Sljemenu podignut drveni vidikovac, prvi planinarski objekt u Hrvatskoj 140. godiπnjica 23. 6. 1910. U Zagrebu odræan prvi

. 205 g1o0dina 7

let domaÊeg aviona 100. godiπnjica 8. 9. 1920. U Zagrebu poËelo prvo dræavno prvenstvo u tenisu - 90. godiπnjica 8. 9. 1870. DubrovaËki pomorac Nikola Primorac, sam je preplovio Antlantik 140. godiπnjica 3. 10. 1920. U Zagrebu odræano prvo atletsko dræavno prvenstvo 90. godiπnjica 26. 11. 1910. U Zagrebu odræan prvi aeromiting 100. godiπnjica

Novinarstvo i publicistika 1. 1. 1920. U Zagrebu izdan prvi broj Ilustrovane πportske revije - 90. godiπnjica 16. 2. 1935. Izdan prvi broj ZagrebaËkog sporta 75. godiπnjica 5. 4. 1935. U Zagrebu izdan prvi broj Sportskih novina 75. godiπnjica 24. 4. 1890. U Splitu izdan prvi broj novina Sport Dalmato, prvih πportskih novina u Hrvatskoj 120. godiπnjica

Otvorenje Srednjoπkolskog igraliπta u Zagrebu

Pripremila Mirna JajËeviÊ 5


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 6

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Veslanje od transporta do πporta Od poËetka XVIII. pa do sredine XIX. stoljeÊa veslanje je bilo meu najvaænijim i najgledanijim πportskim dogaajima u Engleskoj, a moæe se pohvaliti i najstarijim πportskim dogaajem koji se odræao do danas. RijeË je o utrci Doggett's Coat and Badge, prvi put odræanoj 1715. godine

TisuÊe promatraËa regata Doggett's Coat and Badge, koji se i danas odræava svake godine na dionici od mosta London Bridge do opÊine Chelsea, samo je jedna od mnogih utrka u to vrijeme koje su privlaËile brojne promatraËe, nerijetko i tisuÊe njih.Postoji podatak da je izmeu 1835. i 1851. godine organizirano oko 5000 sliËnih susreta. Ono πto je zanimljivo primijetiti je vrlo rano postojanje brojne πportske publike. Popularnost veslanja na rijeci Tynei izrasla je u svojevrstan fenomen. Poznati lokalni veslaËi, poput Harryja Claspera (1812. - 1870.) postali su idoli rudarima i laarima iz cijelog kraja, a procjenjuje se da je broj gledatelja na vaænim utrkama u dane praznika dosezao nevjerojatnih nekoliko desetaka tisuÊa. Kada je 1870. godine Clasper umro, pokopan je u nedjelju, da bi ga πto viπe radnika moglo ispratiti. U konaËnici, izmeu 100 i 130 tisuÊa ljudi prisustvovalo je najveÊem pogrebu ikad u Newcastleu.

Kladionice uz veslaËke staze Piπe Ana PopovËiÊ

eslanje je kroz povijest uglavnom sluæilo transportu ili ratovanju. Ipak, joπ u najranije vrijeme postoje izvori koji spominju veslanje, a u kojima se nazire jedan πportski moment, ili bolje reËeno odavanje priznanja vjeπtini veslanja. Tako egipatski natpis iz 1430. godine pr. Kr. navodi da je faraon Amenofis II., meu ostalim, bio poznat i po sposobnosti veslanja. Rimski pjesnik Vergilije u epu Eneida spominje veslanje kao dio pogrebnih igara koje je trojanski junak Eneja organizirao u Ëast svog oca.

V

Prve veslaËke utrke na Temzi Natjecanja u veslanju zacijelo su nastala spontano - kao uostalom i sva druga brzinska natjecanja. U Veneciji su joπ u XIII. stoljeÊu zabiljeæene sveËanosti u sklopu kojih su se odræavale utrke Ëamaca. U Engleskoj, koja je kolijevka veslaËkog, a i veÊine drugih πportova, sve do XVIII. stoljeÊa veslaËka se natjecanja organiziraju samo u mornarici. Prve poznate veslaËke utrke zapoËeli su profesionalni laari na rijeci Temzi u Londonu, koja je dugo imala ulogu glavne gradske prometnice. 6

BuduÊi da su sve te utrke organizirane za novac, nagrade su pobjednicima dodjeljivale londonske obrtniËke i trgovaËke gilde, ali Najstarija i bogati vlasnici kuÊa uz rijeËnu obalu. PoËetkom XIX. veslaËka stoljeÊa skupina entuzijasta u utrka Londonu je organizirala „sobe Od poËetka za pretplatu”, odnosno kladioXVIII. pa sve do nice. Ta su se gospoda kladila na sredine XIX. stoljeÊa Harry Clasper veslaËe, baπ kao πto su to radili poveslanje je bilo meu krovitelji boksaËa ili vlasnici konja u najvaænijim i najgledanijim to vrijeme, i nisu pokazivala niπta od πportskim dogaajima u Engleskoj. To moralnog prijezira spram novca, koji se posebno odnosi na utrke koje su or- Êe kasnije izrazito obiljeæiti amatersko ganizirane na rijekama Temzi i Tynei. veslanje. Osim toga, veslanje se moæe pohvaliti i najstarijim πportskim dogaajem koUtrka Doggett’s Coat and ji se odræao do danaπnjih dana. RijeË Badge, slika Thomasa je o utrci nazvanoj po irskom glumcu i Rowlandsona (1756.-1827.) impresariju Thomassu Doggettu. Utrka Doggett's Coat and Badge, prvi put odræana 1715. godine, ubrzo je postala glavni dogaaj za mlade laare koji su tek zavrπili πegrtovanje. Jack Broughton (1704. - 1789.), „otac suvremenog boksa”, takoer je bio jedan od pobjednika te utrke. To je zanimljiv podatak koji dobro ilustrira vrijeme u kojem su se ljudi bavili razliËitim aktivnostima i kada nije bilo naglaπene specijalizacije za jedan πport. Tako je bilo i u Hrvatskoj u poËecima organiziranog πporta krajem XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa.


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 7

VeslaËki susret Oxforda i Cambridgea (gore)

Regatna staza u Henleyju (lijevo)

Najpoznatija regata na svijetu Krajem XVIII. stoljeÊa postojala su najmanje tri amaterska kluba - Star, Arrow i Shark, koji su se poËetkom XIX. stoljeÊa udruæili u najstariji i najekskluzivniji moderni veslaËki klub Leander. Oko 1800. godine veslanje se uvodi i na prestiæne privatne πkole Eaton, Shrewsbury i Westminster, kao i na sveuËiliπta Oxford i Cambridge. To je rezultiralo regatom osmeraca, koja se organizira od 1829. godine. Gledano s vremenske distance, uoËljiv

je potpuni zaokret prema πportu na engleskim πkolama i sveuËiliπtima, koji se dogodio u relativno kratkom vremenu.

Ravnatelji πkola protiv πporta Joπ u prvoj polovici XIX. stoljeÊa nailazimo na brojne primjere zabrana bavljenja πportom. Ravnatelj πkole Westminster borio se svim sredstvima protiv πporta i zabiljeæeno je da je 1834. godine uspio sprijeËiti veslaËki susret izmeu Westminstera i Eatona. Dekan Balliol Collegea na Oxfordu pokuπao je sprijeËiti Ëlana posade Oxforda, Johnathana Jamesa Toogooda, da vesla na prvom veslaËkom susretu Oxforda i Cambridgea. Na dan utrke poslao ga je na predavanje iz logike. Toogood je, u maniri savrπenog πportaπa - studenta, uspio odraditi akademske obaveze i sudjelovati u povijesnom susretu. Samo koje desetljeÊe kasnije nailazimo na drastiËno razliËitu druπtvenu klimu. Krajem XIX. stoljeÊa za Jesus College u Cambridgeu govorilo se da nije niπta drugo nego veslaËki klub. To i nije sasvim poπteno, jer je Jesus College biljeæio izvrsne rezultate i u drugim πportovim, a jedino se na akademskom polju nije posebno isticao.

Promjena stava prema πportu Sir Leslie Stephen (1832. - 1904.), engleski pisac koji je studirao i veslao na Cambridgeu, pomalo je ironiËno rekao da je veslaËima na Oxfordu i Cambridgeu bilo dopuπteno da 790 od otprilike 800 radnih dana u devet semestara provedu veslajuÊi. Teπko je danas rekonstruirati koliko je daleko u to vrijeme iπla sluæbena potpora koju su sveuËiliπta davala svojim πportaπima, ali dok se u ranije vrijeme zaljubljenike u πport proglaπavalo lijenima i dokonima, viktorijanski su uËitelji i profesori tako nazivali one djeËake koji nisu bili za njega zainteresirani.

Utvrda πportskog amaterizma S vremenom dolazi do sve veÊeg pada popularnosti profesionalnog veslanja. To je rezultat utjecaja koji su imale privatne πkole, sveuËiliπta i dogaaji poput Henleyja ili sveuËiliπne regate, ali i sve manje vaænosti samih laara. Razvojem æeljeznice i kopnenih puteva rijeke gube ekonomsko znaËenje, a veslanje prestaje biti izvor zarade i svakodnevica radniËke klase - prelazi u domenu imuÊnijeg graanstva i aristokracije kao πportsko-rekreacijska aktivnost. U drugoj polovici XIX. stoljeÊa veslanje se organizira kao jedna od glavnih utvrda πportskog amaterizma.

Literatura 1. Arlott, J., Daley, A. (1968). Pageantry of Sport: From the Age of Chivalry to the Age of Victoria. New York: Hawthorn Books. 2. Richard Holt, R. (1992). Sport and the British: A Modern History. Oxford: University Press. 3. Mike Huggins, M. (2004). The Victorians and Sport. London i New York: Hambledon and London.

7


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 8

OLIMPIJSKE NADE Piπe Liljana Jazbinπek

DINO

Europski prvak na olimpijskoj stazi Æelja za rezultatima, ËeliËni æivci, usredotoËenost i upornost samo su neke od vrlina koje krase europskog juniorskog prvaka u superteπkoj kategoriji Dina Mansoura eset je godina proπlo otkako je Hrvatska na velikoj sceni osvojila juniorsku boksaËku medalju. Te je 1999. Mario ©ivolija na juniorskom Europskom prvenstvu osvojio bronËano odliËje. Njegov se nasljednik Dino Mansour, juniorski europski prvak u najteæoj, superteπkoj kategoriji (iznad 91 kg), naslovom okitio 10 godina kasnije na prvenstvu u poljskom Sczeczinu. Nisu njegove pobjede bile bodovno visoke, no Mansour je u svakoj bio dominantan. Prije no πto je u finalu svladao Rusa Arbija Madajeva (7-4), pobi-

D

8

jedio je Maara Lakatosa (tehniËki nokaut), Nijemca Morgela (2-0), Armenca Ohanjana (2-0) i u polufinalu Litavca ValaviËiusa (4-1).

NajveÊa nada joπ od Parlova Mladi boksaË iz zagrebaËkog kluba Leonardo Ëvrsto je, Ëini se, na zemlji, ostaje hladne glave kao i u veÊini dosadaπnjih borbi. Æelja za rezultatima, ËeliËni æivci, usredotoËenost i upornost samo su neke od vrlina koje krase europskog prvaka u superteπkoj kategoriji Dina Mansoura, o Ëijim se velikim dvobojima veÊ priËa. S 18 godina tek je krenuo u osvajanje amaterskih naslova,

a profesionalni bi tek trebali uslijediti. Medijske pozornosti mladom zagrebaËkom boksaËu ne manjka, ali Ëini se da ga to i ne


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:10

Page 9

MANSOUR

boksaË

zbunjuje previπe. Dino ide dalje, a cilj mu je olimpijska medalja. Osamnaestogodiπnji boksaË moæda je najveÊa nada hrvatskog boksa joπ od Mate Parlova, pa ne bi trebalo biti ni dvojbeno moæe li se okititi olimpijskom medaljom. Europski naslov, koji mu je bio i roendanski poklon, nipoπto nije sluËajan. Veliki je uspjeh rezultat napornog rada i velikog talenta. „To πto je pucao od snage moæe zahvaliti i svojim suvjeæbaËima HrgoviÊu i Seppu koji su ga uniπtavali na sparinzima”, kazao je trener Leonardo Pijetraj u trenucima uspjeha.

U boks dospio sluËajno Dino je gotovo sluËajno, ili sporednim putem, dospio u boks. „Trenirao sam dvije godine taekwondo, ali i koπarku nekoliko godina. Zaradio sam nekoliko ozljeda, πto me 'onesposobilo' na sedam-osam mjeseci. Prije ozljeda trice sam gaao 9-10, a kada sam se vratio nisam mogao pogoditi dvije od 10 pokuπaja. Izgubio sam osjeÊaj i stoga odluËio promijeniti πport.” Samo tri godine i tri i pol mjeseca nakon πto je prvi put uπao u ring, Dino Mansour postao je europski juniorski prvak. Ni mjesec dana nakon 18. roendana, mladi se ZagrepËanin najavio kao nova velika nada hrvatskog boksa. Kad za mladiÊa kaæu da je moæda najveÊa nada nakon velikog Mate Parlova, onda se buduÊnost vidi u svjetlu najveÊe scene. Zaobiu li ga ozljede, koje su ga doduπe usmjerile u boks, hrvatski boks ima velik potencijal. To je i pokazao u svojoj posljednjoj juniorskoj godini.

„Tu je naπa domovina” U boksu je imao potporu i oca Abdula-Maleka, magistra petrokemije. „Moj je otac Sirijac koji je u Hrvatskoj ostao gotovo sluËajno. Htio je studirati u nekoj zapadnoeuropskoj zemlji, ali je svratio jednom svom sunarodnjaku u Zagreb. Tu se zaljubio, oæenio i ostao æivjeti”, kaæe Dino.

Tko je Dino Mansour? Dino Mansour roen je 1991. u Zagrebu. »lan je BK Leonardo, a trener mu je Leonardo Pijetraj. Boksa u superteπkoj kategoriji (iznad 91 kg). Visok je 195 cm, a teæak 105 kg. Prije boksa bavio se taekwondom i koπarkom. Juniorski je i seniorski prvak Hrvatske i ovogodiπnji europski juniorski prvak u svojoj kategoriji. Studira agronomiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. „Mogli bismo æivjeti u bilo kojoj od 22 arapske dræave, no sretni smo ovdje i tu je naπa domovina”, naglaπava otac Abdul-Malek Dinina je majka Brunela ekonomistica, a stariji brat Dani uskoro Êe zavrπiti aeronautiku i postati pilot. Dino Mansour bio je odliËan uËenik. Srednju poljoprivrednu zavrπio je s pro-

sjekom 4,8 i potom upisao studij agronomije. Brucoπ je na zagrebaËkom Agronomskom fakultetu, a πkolske obveze se nada uskladiti sa πportskima, kao πto je to i dosad radio. „Fakultet sam izabrao kao prirodan nastavak πkolovanja i agronomija je neπto Ëime bih se volio baviti kad zavrπim karijeru”, kaæe 195 centimetara visok i 105 kilograma teæak 18-godiπnjak. „Volim kad mi je dan ispunjen, iÊi Êe to meni. Nakon ovog uspjeha joπ sam sigurniji da Êu se plasirati na Olimpijske igre u Londonu”, samouvjereno je ocijenio Dino, dodavπi da su Igre za njega jako vaæne i da odlazak u profesionalne vode sigurno neÊe biti aktualan prije njihova zavrπetka. Dino kaæe da nije tip koji voli puno izlaziti. „Najviπe volim otiÊi u kino ili πetati s djevojkom Irmom. Nisam Ëak ni za more, ondje mi je obiËno prevelika guæva. Kako u πali kaæe moj trener, viπe sam za - pustinju.” 9


1/4/10

20:11

KATICA ILE©

rukometaπica

OLIMP-prelom 33

10

Page 10

OLIMPIJSKE LEGENDE

Kaja do zlata i s 'jednom nogom' Cijelu sam igraËku karijeru provela na crti. A tamo se dobivaju batine. No, nisam ni ja ostajala duæna, priznaje proslavljena rukometaπica Piπe Zvonimir VukeliÊ

vakom je πportaπu nastup na olimpijskim igrama najveÊa æelja. Kada se to dogodi sreÊa je velika, a kada nastup bude popraÊen i medaljom, sreÊi tada nema kraja. U Moskvi je konkurencija bila velika: IstoËne Njemice, »ehinje, Maarice, Rumunjke, rukometaπice Sovjetskog Saveza. „Teæak nam je bio put do postolja, a srebrna medalja bila je nagrada jednoj odliËnoj generaciji rukometaπica”, prisjeÊa se Katica Ileπ srebra s Olimpijskih igara 1980. godine. ReÊi Êe i da Êe joj to natjecanje posebno ostati u sjeÊanju jer je na njemu proslavila 200. nastup za reprezentaciju. Malo se rukometaπica u svijetu iz njene generacije moæe pohvaliti takvom brojkom. Malo ih se moæe pohvaliti i da su bile igraËice tako dobre kao πto je Kaja bila. Igrala je kruænu napadaËicu i po sudu mnogih u svojoj je ulozi bila najbolja na svijetu.

S

Neponovljiva generacija „Stanislav ©uperina otkrio me kao djevojËicu, gledao me kako igram i pozvao me u klub, u GrafiËar. Tako je poËelo. Nisam odmah smjela nastupiti, morala sam Ëekati do 15. godine. ©uperina me odmah stavio na crtu od πest metara, na to teπko mjesto kruæne napadaËice. Teπko, jer su kruæne napadaËice izloæene batinama. O, kako se tu-


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 11

Prva OsjeËanka s olimpijskim odliËjem Katica Ileπ roena je 30. oæujka 1946. u Osijeku. Rukomet je poËela igrati u juniorkama GrafiËara (od 1959. do 1962.), nastavila je u Osijeku (od 1962. do 1982.), a nakon toga je godinu i pol igrala za japansku ekipu Omron iz Jamage. Od prvog do posljednjeg dana bogate karijere igrala je u ulozi kruæne napadaËice. S Osijekom je osvojila tri kupa bivπe Jugoslavije (1966., 1978. i 1981.) i Kup pobjednica kupova (1982.). Za reprezentaciju Jugoslavije igrala je 13 godina (od 1973. do 1980.), a od 1973. bila je kapetanica. Odigrala je 203 utakmice i postigla 348 pogodaka. Osvojila je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu 1973. u Jugoslaviji, te srebra na SP-u 1971. u Nizozemskoj i 1980. na Olimpijskim igrama u Moskvi. Prva je OsjeËanka s osvojenim olimpijskim odliËjem.

Ëe na crti! No, nisam ni ja ostajala duæna”, prisjeÊa se Kaja svojih prvih rukometnih dana. U Osijeku je igrala 10 godina, kaæe da su bile fenomenalna klapa. Za generaciju s kojom je osvojila olimpijsko srebro reÊi Êe da je bila - neponovljiva. A na pitanje o suigraËicama koje bi izdvojila nabrojit Êe sve s kojima je igrala. I u klubu i u reprezentaciji. „Sve su one zasluæne πto sam i ja bila uspjeπna”, skromno Êe, pribojavajuÊi se da moæda nakon toliko godina nije u nabrajanju koju suigraËicu zaboravila. Izdvojila je Kaja ipak dvije utakmice koje posebno pamti. „Najljepπa je uspomena finalna utakmica sa Svjetskog prvenstva na kojemu smo osvojile zlatnu medalju. UoËi nje uganula sam zglob, dobila sam injekciju i zaigrala sam. Bilo je kao iz one priËe, 'ma igrat Êe Kaja i s jednom nogom'. Nisam se πtedjela, popele smo se na tron, ali su me zato poslije morali nositi na sluæbeni banket. Nisam mogla stati na tu ozlijeenu nogu. S tugom se pak sjetim utakmice koja je odluËivala o odlasku na Olimpijske igre u Montreal. Bilo nam je dovoljno neodluËeno s Rumunjkama, imale smo 12-12 i u naπem posljednjem napadu LukiÊ je pogodila vratnicu. Bio je zicer, ali nije bio gol. Lopta se odbila suparnicama u ruke, iskoristile su to i slavile 13-12 pobjedu. Ostale smo kod kuÊe, bez Montreala, a ekipa nam je stvarno bila sjajna.”

Lijepe japanske uspomene KraÊe je razdoblje provela u Japanu. „Bilo je teπko otiÊi, bila su teπka i prva tri mjeseca prilagodbe. UËila sam ja japanski, uËili su oni hrvatski, da je netko gledao sa strane niπta ne bi razumio, no mi smo se ipak uspjeli sporazumijevati. Vrijeme provedeno u Japanu ostalo mi je u lijepoj uspomeni, igrala sam u klubu, a bila sam i pomoÊna trenerica njihovu izborniku. Ostalo je i prijateljstvo s tim ljudima, kada god su u prilici poπalju mi neki poklon. Nisu me ni danas zaboravili i zbog toga sam sretna.” Japanke su danas sudionice Svjetskog prvenstva u Pekingu, hrvatskih rukometaπica nema u dalekoj Kini. Danaπnja je generacija naπih rukometaπica daleko od one Kajine. „Neπto im nedostaje, ne bih znala reÊi πto. Vidi se da æele, ali ne uspijevaju napraviti taj zadnji korak. Treba strpljenja, uvjerena sam da Êe hrvatske rukometaπice stiÊi do lijepih rezultata.” Dok je igrala, u osjeËkoj se dvorani Zrinjevac traæila karta viπe. Dugo veÊ nije tako. „Boli me to. Doe malo ljudi, atmosfera je kazaliπna. Nema ni novca, klub se oslonio na djevojke ponikle u vlastitoj πkoli. Osijek ima rukometnu tradiciju, nadam se da Êe se ipak vratiti ozraËje iz onih dana moje generacije.”

Diplomirala je na Fakultetu za fiziËku kulturu i nakon igraËke karijere (1985.) kao trenerica je radila s mlaim dobnim kategorijama rukometaπica Osijeka. Tijekom boravka u Japanu bila je pomoÊna trenerica reprezentacije. Bila je Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora, Ëlanica Izvrπnog odbora Kluba olimpijaca i predsjednica Odbora za πport grada Osijeka. Nagraena je Dræavnom nagradom za πport "Franjo BuËar" za æivotno djelo 1999., priznanjem HOO-a "Matija Ljubek" 2007., nagradom za æivotno djelo OsjeËko-baranjske æupanije 2000., a nedavno je dobila i nagradu za æivotno djelo u svom gradu, zlatnu plaketu "Grb grada Osijeka".

11


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 12

OLIMPIZAM

Olimpijske igre svaki put u drugom gradu Na zavrπnoj veËeri prilikom govora grËkoga kralja Coubertin se naπao u teπkoj situaciji, suoËivπi se s dvojbom: suprotstaviti se kralju ili dati ostavku? OdluËio je ne poduzeti niπta, ignorirajuÊi kraljev govor o stalnoj organizaciji igara u GrËkoj. Kasnije je kralju uputio pismo zahvale i obavijestio ga o odluci MOO-a da se igre uvijek odræavaju u drugoj zemlji Piπe Saπa Ceraj

ada je Pierre de Coubertin nakon svih dogovora vezanih uz organizaciju I. modernih olimpijskih igara 1894. godine otputovao iz GrËke, Ëlan parlamenta E. Scouloudis je uËinio sve da bi razorio temelje koje je Coubertin mukotrpnim radom uspio poloæiti. To je obrazlagao tvrdnjom o neisplativosti igara - prevelikim troπkovima i nikakvoj dobiti. Nastojao je da se njegovo miπljenje hitno predoËi grËkom princu Georgu, kako bi se otkazalo domaÊinstvo. No, na Scouloudisovo veliko iznenaenje, princ je ostao pri dogovoru s Coubertinom o prihvaÊanju organizacije Igara. ©est mjeseci kasnije kralj Konstantin je Coubertinu s ponosom obrazloæio ulogu svoga sina u organizaciji Igara. Tako se Coubertinov izbor princa za predsjednika organizacijskog odbora Igara pokazao presudnim u zadræavanju domaÊinstva Igara.

K

Restrukturiranje organizacijskog odbora Ne slaæuÊi se s prinËevom odlukom, predsjednik vlade Tricoupis 12

odbora u Ëiji je rad ukljuËio grËkog predsjednika Zaimisa i predsjednika vlade Delyannisa. Zadræao je dva tajnika, ali je odboru pridodao Constantina Manoa i Georga Streita koji su u to vrijeme briljirali u politiËkom æivotu GrËke. Svoga brata Nicholasa je postavio za predsjednika tehniËke komisije, a T. Philemona, bivπeg gradonaËelnika Atene, za glavnog tajnika. Njega je poslao u Alexandriju u posjet Averoffu da bi osigurao sredstva potrebna za obnovu stadiona. Sva su ta dogaanja trajala cijelu godinu pa je do poËetka Igara ostalo manje od godinu dana.

Prvi tiskani program Prije poËetka Igara vladalo je miπljenje da Êe na programu biti iskljuËivo atletika. O tome piπe i Coubertin u svojim memoarima, navodeÊi potpuni program Igara koji je odobrio izvrπni odbor Meunarodnog olimpijskog odbora. Usprkos protivljenju predsjednika MOO-a Demetriosa Vikelisa, Coubertin je inzistirao na tiskanju programa Igara da bi se osigurao njihov legitimitet i vjerodostojnost. U programu je objavljen i protokol sveËanosti otvaranja i zatvaranja i nagrade πportaπima, pa on svjedoËi koliko je ozbiljno postavljena organizacija I. modernih olimpijskih igara. Takvu su organizaciju brojni protivnici, zbog nerazumijevanja i ljubomore, osporavali gotovo 20 godina.

Stavovi drugih zemalja

Demetrios Vikelas

ostavkom je pokuπao ucijeniti samog kralja da bi ovaj promijenio odluku o odræavanju Igara. Meutim, kralj je zahvalio Tricoupisu na radu i prihvatio njegovu ostavku. Tricoupis je nakon toga otputovao iz GrËke. Ne gubeÊi vrijeme, princ se posvetio restrukturiranju organizacijskog

Druge su dræave razliËito reagirale na dogaaje vezane uz organizaciju I. modernih OI i opÊenito pojavu olimpizma. Maari, koji su se pripremali za veliku proslavu obljetnice svoje dræave, predlagali su Budimpeπtu za grad domaÊin. Ohrabrivali su ih problemi koje je Coubertin doæivio u Ateni. Coubertin nije odbio prijedlog Maara, nego ga je lukavo, diplomatski koristio prilikom razgovora s Grcima. Za razliku od Maara, ruski je tisak bio potpuno nezainteresiran za Igre, dok su iz Engleske stizale ohrabrujuÊe vijesti. U rodnoj Francuskoj Coubertin je imao velikih problema s Ëelnicima Saveza streljaËkih klubova koji su odbili nastupiti na Igrama, ali su se kasnije predomislili. U francuskim su se novinama pojavili napadi na Coubertina i to putem izmiπljenih


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 13

intervjua i raznih objeda. Pravodobnom reakcijom Coubertin ih je uspio demantirati.

Start utrke na 100m, Atena 1896.

Cijela zemlja na nogama Dan sveËanog otvaranja I. modernih olimpijskih igara napokon je stigao. Uz topovske hice, puπtanje golubova i intoniranje taktova koje je zapisao grËki glazbenik Spyos Samaras, kralj George otvorio ih je rijeËima: „Proglaπavam I. moderne olimpijske igre otvorenima”. Tim otvorenjem oznaËena je nova πportska era, a svuda oko sebe Coubertin je osjeÊao snaæan nacionalni ponos Grka koji su po svaku cijenu æeljeli zadræati igre u svojoj domovini. Oæivljavanje olimpijskih igara u GrËkoj stvorilo je takav ushit da je cijela zemlja bila na nogama. Meutim, Coubertin je imao drukËije planove i domaÊinstvo igara æelio je dodijeliti svaki put drugom gradu.

SlijedeÊe igre u Parizu Na zavrπnoj veËeri prilikom kraljevog govora Coubertin se naπao u vrlo teπkoj situaciji, suoËivπi se s dvojbom: suprotstaviti se kralju ili dati ostavke na sve funkcije? OdluËio je ne poduzeti niπta od navedenoga,

ignorirajuÊi kraljev govor o stalnoj organizaciji igara u GrËkoj. Nakon odlaska iz Atene Coubertin je uputio pismo zahvale kralju i obavijestio ga o odluci MOO-a da se igre uvijek odræavaju u drugoj zemlji i da Êe domaÊin sljedeÊih igara biti Pariz. Samim time organizacija II. olimpijskih igara nije izgledala obeÊavajuÊe. Francuska, zemlja iz koje dolazi Coubertin i njegova vizionarska

ideja, pokazala se potpuno indiferentna te krajnje nezainteresirana kako za olimpizam tako i za same igre. Literatura 1. Coubertin, P. (1975). Olympic Memoirs. Lausanne: International Olympic Committee. 2. Wallechinsky, D. (2008). The Complete Book of the Olympics. London: Penguin. Atenski stadion, 1896.

13


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 14

MALO POZNATI ©PORTOVI

Voænja zaprega Uzgoj i uvjeæbavanje zaprega u Hrvatskoj poËelo je 30-ih godina proπlog stoljeÊa u Dræavnoj pastuharni u Kutjevu. U natjecanju peteroprega u dresurnoj voænji na turniru u Achenu 1938. zaprega iz te pastuharne osvojila je prvo mjesto. Isti je uspjeh na tom turniru postigla zaprega iz –akova u dresurnoj voænji sa zaprekama 1960. Piπe Sanja Sokol

atjecanje zaprega disciplina je konjiËkog πporta Ëiji je cilj prikazati upotrebljivost i posluπnost konja u zaprezi i vjeπtine vozaËa u upravljanju. Natjecanja Ëetveroprega prireena su na antiËkim olimpijskim igrama 680. godine pr. Kr., a utrka dvoprega 408. godine pr. Kr., vjerojatno kao odraz brojnih ratova u kojima su konji bili iznimno vaæni. Kola su bila lagane konstrukcije bez opruga, a vozaËi su tijekom voænje stajali. U antiËkom su Rimu za potrebe konjiËkog πporta graeni cirkusi, najveÊi πportski objekti koji su ikada izgraeni. Najpopularnije su bile utrke zaprega, najËeπÊe dvoprega i Ëetveroprega. Gradnja relativno stabilnih puteva u XVIII. stoljeÊu u Engleskoj i SAD-u omoguÊila je razvoj zaprega kao prometnog sredstva. Sustavi koËenja i konstrukcija kabina koËija omoguÊili su relativno brzo i sigurno putovanje, a omoguÊen je i bræi prijevoz poπte.

N

Meunarodna natjecanja zaprega Prve voænje Ëetveroprega kao πportske discipline organizirane su nakon I. svjetskog rata. Prva natjecanja vozaËa uspostavljena su poslije II. svjetskog rata, a prva meunarodna natjecanja u Europi odræana su 50-ih godina proπlog stoljeÊa i to u dresuri. Prvo meunarodno natjecanje zaprega prema pravilima meunarodne konjiËke federacije odræano je 1970. u Luzernu. SljedeÊe je godine u Maarskoj odræano Europsko prvenstvo Ëetveroprega. Kako su utrke dobivale na popularnosti u Europi i SAD-u, polako se poËinju razvijati i utrke jednoprega i dvoprega. U svijetu je voænja zaprega amaterski πport. NovËane su nagrade niske jer nema sponzora za vozaËe ili konje. No iako je πport amaterski, natjecanja privlaËe mnogo gledatelja zbog atraktivnosti, ljepote i dinamiËnosti. Uzgoj i uvjeæbavanje zaprega u Hrvatskoj poËelo je 30-ih godina proπlog stoljeÊa u Dræavnoj pastuharni u Kutjevu. U natjecanju peteroprega u dresurnoj voænji na turniru u Achenu 1938. godine zaprega iz te pastuharne osvojila je prvo mjesto. Isti je uspjeh na tom turniru postigla zaprega iz –akova u dresurnoj voænji sa zaprekama 1960. godine.

Discipline u voænji zaprega Discipline zaprega obuhvaÊaju dresurnu voænju, voænju preko zapreka, da14


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 15

ljinsku voænju i natjecanje zaprega u vuËi tereta. Pri ocjenjivanju uspjeπnosti gleda se na hodove, temperament, pristajanje hamova, dresiranost konja, a posebno se pazi na korektnost pokreta konja na ravnoj liniji. Ocjenjuje se i okretanje u oπtrim kutovima, voænja u osmici, zaustavljanje, odnos konja jednog prema drugom bez obzira na naËin zaprezanja i na kola. Ako su konji u dvopregu ili viπepregu onda se na njih glada kao cjelinu, a ne kao na pojedine konje. Ocjenjuje se i naËin gradnje, kakvoÊa kola i zapreænog pribora, odijelo i dræanje vozaËa, skladnost stila i opÊi dojam o zaprezi.

Dresurna voænja Dresurna se voænja odvija u konkurenciji jednopreænih, dvopreænih i Ëetveropreænih zaprega. Zaprege pojedinaËno po komandi ispunjavaju odreeni zadatak u pravokutniku veliËine 40x100 m. Pritom se ocjenjuju hod na dugim dizginama, kratak kas, radni i pojaËani kas, prijelaz iz jedne brzine u drugu, zaustavljanje iz svake brzine, krugovi, osmice i okretanja, serpentine, stajanje na mjestu i odstupanje. Svaka od tih aktivnosti ocjenjuju se ocjenom od 0 do 10.

Voænja preko zapreka U toj se discipline ocjenjuje okretnost konja. Osim posluπnosti i ujednaËenosti zaprege, umjeπnost i snalaæljivost trebaju pokazati i vozaËi zaprega. Vozi se izmeu postavljenih zapreka, Ëunjeva, vrata, uskih prolaza i vode. Pri ocjenjivanju u natjecanju na bodove odluËujuÊu ulogu igra naËin kako je vozaË rijeπio

zadatke koji su mu postavljeni na stazi. VozaË po volji bira kojom Êe se brzinom kretati - hodom, kasom ili galopom. Start je leteÊi. Kaznene bodove donosi neposluπnost konja, silazak s kola pomoÊnika vozaËa, kretanje prije znaka zvona, prekoraËenje maksimalnog vremena prolaska staze ili prolazak izmeu zastavica koje oznaËavaju start ili cilj.

Daljinska voænja Ta disciplina ima sliËnosti s terenskim jahanjem. Staza je duga od 24 do 32 km. Podijeljena je na pet dijelova koji se prelaze u hodu, kasu ili pojaËanom kasu. Za svaku daljinsku voænju propisana je obvezna minimalna teæina kola od 500 kg. Pri ocjenjivanju odluËuju brzina i izdræljivost konja, a na svakom dijelu staze kaænjava se kasniji i raniji dolazak.

Natjecanje zaprega u vuËi tereta U toj se disciplini natjeËu jednoprezi. Otpor na vuËnoj stazi iznosi od dvije do

tri tone, ovisno o vrsti natjecanja, a staza je duga od jednog do 10 km, odnosno osam sati rada poljoprivrednim spravama. Iako se ispitivanje radne sposobnosti i izdræljivosti ubraja u uæe struËno podruËje uzgoja konja (rijeË je o bioloπkom ispitivanju konstitucije konja), ta je disciplina natjecanja i s glediπta πporta vrlo zanimljiva i atraktivna jer se odræava ili na hipodromu ili na terenu dostupnom ljubiteljima konjiËkog πporta. StruËno se ocjenjuju zdravlje, konstitucija, izdræljivost i pokretnost konja i to u raznim oblicima upotrebe konja, duljina koraka, izdaπnost i karakter hoda u kasu.

Literatura 1. Friedlander, N. (1999). The Mammoth Book of World Sports. New York: Carroll. 2. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. London: A Little Brown Book. 3. Menke, F. (1977). The Encyclopedia of Sports. New York: Dolphin Edition.

15


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 16

©PORT I DRU©TVO

NBA protiv socijalnih mreæa Charlie Villanueva je, 'tvitajuÊi' u poluvremenu, ugrozio tue interese: svaka sekunda reklame prije i za NBA utakmice plaÊa se golemim iznosima. Tko bi gledao tv tijekom poluvremena ako bi se proπirila praksa da igraËi πalju osobne, neposredne poruke, omoguÊavajuÊi nam da njihove misli Ëitamo sa samo nekoliko sekundi zakaπnjenja? Piπe Goran VojkoviÊ

edna od najbizarnijih zabrana koju je ove jeseni donijela iznimno utjecajna NBA (National Basketball Association) liga glasi: „Trenerima, igraËima i drugim Ëlanovima koπarkaπkog tima tijekom natjecanja zabranjena je uporaba mobilnih telefona, dlanovnika, drugih elektroniËkih komunikacijskih ureaja te internetskih stranica namijenjenih socijalnoj interakciji i umreæenju (ukljuËujuÊi Twitter, Facebook i druge stranice i usluge)”. Prema memorandumu koji je sluæbeno dobilo viπe od 30 momËadi, zabrana zapoËinje 45 minuta prije poËetka utakmice. Zanimljivo je da zabrana ne zavrπava krajem utakmice, nego traje dok se ne zavrπe intervjui koji slijede nakon dvoboja!

J

Igra je najvaænija „OËito postoji sretna sredina izmeu 'tvitanja' uoËi utakmice i 'tvitanja' s klupe tijekom utakmice,” izjavio je povjerenik NBA lige David Stern novinaru Yahoo! Sportsa, te nadodao: „Æelimo osigurati da popularna kultura ne ugroæava naπu suπtinu, ono zbog Ëega smo ovdje, a to je igra. Moramo osigurati da svi u NBA organizaciji pokazuju poπtovanje prema igri.” No, ako je problem zaista samo u „suπtini”, Ëemu zabrana „tvitanja” i nakon utakmice? Krenimo redom… Twitter je popularni internetski servis za takozvano „mikrobloganje”. Nakon registracije korisnik na svom profilu ostavlja poruke do 140 znakova (dakle po duljini sliËne SMS-porukama). Te poruke mogu sadræavati linkove na druge internetske sadræaje, no bit su vrlo kratke informacije u kojima se govori o svom raspoloæenju, aktualnostima, vijestima, zanimljivim internetskim stranicama i sliËno.

Gomile sljedbenika Æelite li pratiti „tvitove” druge osobe, potrebno je prijaviti se kao njen „sljedbenik”, no za razliku od, primjerice, Facebooka, gdje vas druga osoba mora prihvatiti kao „prijatelja”, Twitter moguÊnost prijave obiËno ostavlja otvorenom. Tako su, ako ste poznati (danas bi se reklo celebrity) i barem povremeno neπto piπete, gomile „sljedbenika” tu. A ako igrate u NBA, u Americi ste celebrity, makar bili igraË koji veÊinu sezone provodi na klupi. ©to je bio povod navedenoj zabrani? IgraËi NBA veÊ dulje koriste taj inter16


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 17

netski servis - Twitter je zbog kratkoÊe poruka i jednostavnosti uporabe zasigurno vrlo simpatiËan ljudima kojima za sezone treneri praktiËno definiraju naËin æivota svih 24 sata u danu. Cijelu je strku pokrenuo sadaπnji koπarkaπ Detroit Pistonsa Charlie Villanueva, koji je proπle sezone, tada u dresu Milwaukee Bucksa, „tvitao” ni manje ni viπe nego u poluvremenu utakmice. On je u poluvremenu dvoboja izmeu Boston Celticsa i Milwaukee Bucksa na svom profilu objavio: „Evo nas na poluvremenu, potajno sam doπao na Twitter. Igramo sa Celticsima, izjednaËena utakmica. Trener traæi da budemo ËvrπÊi. Moram preuzeti odgovornost”. Kako je to (pretpostavljamo) izgledalo? IgraË je za poluvremena uzeo mobilni telefon ili joπ prije neki telefon s dodatnim funkcijama, kratko otkucao porukudvije i poslao ih na svoj Twitter (funkcionalnost slanja s mobilnog telefona je bila unaprijed ukljuËena). Mnogi koji prate njegov profil bili su, naravno, oduπevljeni izjavom „iz svlaËionice”, no trener Scott Skiles mu je, kada je Ëuo za zgodu, takvo daljnje ponaπanje najstroæe zabranio. I to je trebalo biti to!

No, cijela se priËa zahuktala toliko da je NBA na kraju donio formalnu zabranu! »emu? Zar ponaπanje tijekom poluvremena, ako se igraË ne dopingira, nije stvar samo njega, njegove momËadi i trenera? »emu se Liga mora formalno petljati u to vjeæbaju li igraËi za stanke strategiju za nastavak igre, tuπiraju se ili se uhvate brzopoteznog πaha?

Kad se novac obrÊe… Charlie Villanueva je svojom porukom ugrozio neπto drugo - svaka sekunda reklame prije i tijekom NBA utakmice plaÊa se golemim iznosima, Ëak i za ameriËke prilike. Tko bi gledao televiziju tijekom poluvremena ako bi se proπirila praksa da igraËi πalju osobne,

neposredne poruke, omoguÊavajuÊi nam da njihove misli Ëitamo sa samo nekoliko sekundi zakaπnjenja? Kakvi se komentari voditelja, kakve analize mogu mjeriti s tim neposrednim, iskrenim porukama…

Twitter dodatno stvara neposredni komunikacijski kanal izmeu igraËa i publike. Prema broju sljedbenika igraË moæe lako i neposredno procijeniti svoju popularnost, moæe dobivati povratne informacije svojih oboæavatelja, moæe na osnovi podataka o vlastitoj popularnosti doÊi do menadæera i sutra traæiti novi ugovor. Umjesto kluba i njegovih profesionalaca, umjesto cijele one nadgradnje koju su stvorili ljudi koji od πporta dobro æive, makar ne igraju - dobivamo πportaπa koji izravno i neposredno komunicira s publikom, bez sterilnih izjava glasnogovornika i bez satnice tiskovnih konferencija precizno definirane gledanoπÊu i interesima sponzora. Zato su administrativne strukture NBA krenule sluæbeno, formalnom zabranom. Twitter se, eto, mora podnositi, ali zabranit Êe ga tijekom i neko vrijeme nakon utakmice, kada se novac obrÊe i kada je svako slovo koje dolazi od igraËa zanimljivo, praÊeno i prepriËavano. Da je drukËije, bilo bi dovoljno ono πto je napravio trener Scott Skiles - jednostavno zabranio Twitter svojim igraËima tijekom utakmice.

Izvori 1. The Windsor Star, http://www.windsorstar.com (1. listopada 2009.) 2. NBA Croatia, http://nba-croatia.com (2. listopada 2009.) 3. FiveW PG: „I dok igraju, igraËi 'tvitaju'”, http://fivewpg.com/email.php?id=21949

17


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 18

mnoge privlaËe - πto je joπ jednom pokazao Dan Hrvatskoga olimpijskog odbora 20. prosinca 2009. na TV-ekranima.

RELIGIJA I ©PORT

BacaË koplja

Sudbonosno koplje U Bibliji je koplje dio glasovita proroπtva o miru te simbol napetosti izmeu ©aula i Davida, a u Novom zavjetu javlja se joπ samo u vojnika koji Êe Raspetoga probosti Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

acanje koplja opÊe je priznat - muπki i æenski πport. Sveto pismo opisuje junake koji su "kopljem zavitlali" pobjeujuÊi mnogobrojne protivnike. Jaπobam (1 Ljet 11,11) i Abiπaj (11,20) odnijeli su pobjedu nad tri stotine i tako podsjetili na osnovni izazov u πportu: valja se meu mnogima dokazati. U Bibliji je koplje takoer oruæje snaæna gorostasa. Tako je s Golijatom i njegovim bratom Lahmijem te s jednim egipatskim kopljanikom. To su napadaËi s izvanredno velikim oruæjem - i dræak i vrh koplja golemih su razmjera, ali nemaju u tome pravi oslonac. Svladat Êe ih dovitljivi i hrabri mladiÊi. Danaπnji je πportaπ svjestan - o Ëemu i Olimp ustrajno piπe - da se izvor snage ne krije tek u vrsnoj opremi, nego ponajprije u duhovnoj pripravi te u skladu uma i tijela.

B

Teoloπka snaga David, joπ posve mlad, upozorava iskusna Golijata na snagu vjere. MladiÊ kreÊe na izazivaËa oboruæan, kako veli, Boæjim imenom (1 Sam 17,45). Teoloπki proglaπava da sva zajednica tako moæe prepoznati duhovnu moÊ. SliËno 18

BacaË, s ispruæenom rukom, u trenutku kad Êe ispustiti koplje svojim stavom odliËno predoËuje bitnu ljudsku osobinu. »ovjek se pruæa prema naprijed, isteæe se, πto dalje, prema onome ispred - do bitnoga i zavrπnoga. Meu sedmoricom mladomisnika kojima se Druæba Isusova u Hrvatskoj u ovoj, SveÊeniËkoj godini raduje, nalazi se i pater Ivan ManduriÊ kojeg ovdje vrijedi spomenuti. Godine 1979. bio je juniorski prvak Republike Bosne i Hercegovine u bacanju koplja. Za srednje πkole u rodnom se Posuπju aktivno bavio πportom. U istom razdoblju - otkriva nam u razgovoru - u njemu se javilo oduπevljenje za sveÊeniËko zvanje. Nakon studija i viπegodiπnjeg struËnog rada postaje redovnik, a ove je godine zareen za sveÊenika. Daleko je dobacio koplje!

Nasilje i mir

Pater Ivan ManduriÊ, SJ

Êe i Makabej, mnogo godina kasnije, naoruæati svoju malu skupinu smjeloπÊu. Nije to sigurnost koju koplje pruæa, nego odvaænost utemeljena na pravim rijeËima (2 Mak 15,11). Svjedoci smo danas kako su πportaπi, pa i vrlo mladi, zahvaljujuÊi medijima, primjeri koji

Koplje je u Bibliji naæalost i znak nerazumna divljaπtva kakvo kadikad obiljeæava suvremene navijaËke pothvate. Poznat je primjer kralja ©aula koji pomraËen zaviπÊu, posve poremeÊeno, tri puta kopljem napada mlaahnog Davida s harfom u ruci (1 Sam 18,11; 19,10). Vrhunac izopaËenosti bit Êe ©aulov napad na sina Jonatana (1 Sam 20,33). U slici koplja razotkriva se tama, pokvarenost i nasilje u meuljudskim odnosima koje traæe hitan popravak. Isto ©aulovo koplje bit Êe simbol opraπtanja i pruæanja nove prilike. Kad je kralj, koji se ne odvaja od svojeg oruæja, pokrenuo vojni pohod na mladiÊa, u poznatu prizoru David se noÊu uπuljao usred napadaËkog tabora, do ©aula koji je spavao u srediπtu. OdluËno odbija osvetniËke nakane svoga pratitelja, drugi put poπteuje progonitelja, potajice uzima kraljevsko koplje, ali Êe ga poslije vratiti, iznova nudeÊi pomirenje (1 Sam 26,6-22). Usprkos brojnim ratniËkim slikama, koplje je u Svetom pismu hitan poziv na izgradnju mira. Psalam


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 19

C. Hansen: ©aul baca koplje na Davida

svjedoËi kako mirotvorni Bog uniπtava koplja (Ps 46,10), a znamenito proroπtvo koje zapisuju i Mihej i Izaija najavljuje da Êe ljudi prekovati svoja koplja u srpove (Iz 2,4; Mih 4,3). ©toviπe, koplja Êe sluæiti kao ogrjev (Ez 39,9). Danas smo svjesni meunarodne uloge πporta: upoznavanje druge kulture i fair-nadmetanje moæe veoma pomoÊi u brizi za mir.

Nebesko koplje

Beato Angelico: Vojnik kopljem probada Isusov bok

U Svetom pismu osobitu ulogu ima boæansko koplje. Prema Septuaginti pravednu se Jobu Ëini da ga Bog svojim kopljima gaa (Job 16,13) pa æudi za tim da oËi u oËi raπËiste raËune. U Psalmima je molitva koja zaziva Boæju pomoÊ: sijevne li njegovo koplje, koje respektiraju i sunce i mjesec, progo✴iskrice ✴ nitelj Êe biti Vaænija je od opreme - hrabrost. svladan (Ps Koplje treba pravo usmjeriti. 35,3; usp. Pomirenje je teæe nego napad. Hab 3,11). I s kopljem u ruci - istini u oËi! Ipak, vrhunska Boæja pobjeda nije u oËitovanju nadmoÊne sile. Koplje Êe se u Svetom pismu posljednji put pojaviti u rukama vojnika koji Raspetome probija bok (Iv 19,34). Danas na takav prizor podsjeÊaju upravo πportaπi koji, ni krivi ni duæni, grubo ranjeni, bolno krvare pred kamerama cijeloga svijeta. Tijekom stoljeÊa vjerne su duπe s poπtovanjem motrile tajnu Isusova probodena srca. Bog oËituje svoju duboku pogoenost, solidaran s ljudskom boli. Ostvaruje se drevno Zaharijino proroπtvo: Gledat Êe mene - probodenoga (Zah 12,10). Biblijski ratnici

Literatura 1. Drane, J. (2009). Uvod u Stari zavjet (prev. G. Grlj), Zagreb: Teoloπki fakultet "Matija VlaËiÊ Ilirik". 2. Köhler - Baumgartner (2004). Hebräisches und Aramäisches Lexikon zum Alten Testament, Leiden: SveuËiliπte Leiden. 3. Schmidt, W. H. (1996). Alttestamentlicher Glaube, 8. Izdanje. Neukirchen: Neukirchen Verlag. 4. Stiglmair, A. (1994). Der Durchbohrte Ein Versuch zu Sach 12, ZKTh 116, str. 451-456. Innsbruck: SveuËiliπte Innsbruck.

19


OLIMP-prelom 33

1/4/10

23:02

Page 20

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Æene su upornije od muπkaraca „Zaπto ne bismo pretpostavili da Êe za 50 godina biti sasvim uobiËajeno da æena sjedi u upravi nogometnog kluba?”, pita Paulina BodroæiÊ Selak Ëlanica Mreæe koordinatorica Komisije HOO-a za skrb o æenama u πportu - koja je, osim u rukometu, aktivna i u nogometu, u NK Slavonac luËaj Pauline BodroæiÊ Selak, πportske duænosnice iz Slavonskog Broda, pomalo odudara od stereotipa kakav smo veÊ pomalo razvili u rubrici. A funkcija ove serije Ëlanaka nije da stvara stereotipe nego baπ da ih potkopava - da svoju nit traæi u primjerima u kojima se oËekivanja iznevjeravaju, i to u pozitivnom smislu. Jedno od iznevjerenih oËekivanja jest i slika Slavonije danas. U kolektivnom imaginariju dugo sinonim za bogatstvo, obilje, plodnost... danas ta naπa opjevana pokrajina grca u tran-

S

KÊeri Marina i Marija

20

Piπe Ratko CvetniÊ

zicijskim minusima svih vrsta, a toga virusa nije poπteen ni Slavonski Brod, jedan od najveÊih hrvatskih gradova. Grad koji je Hrvatska turistiËka zajednica ove godine proglasila najljepπim gradom Hrvatske, ali koji u posljednje vrijeme trpi medijske etikete „grada sluËaja”. Pa ipak, dok s jedne strane prijete minusi, negdje, po nepisanom, ali ipak stalno

djelatnom æivotnom principu, moraju izbiti i plusevi. PriËa Pauline BodroæiÊ Selak puna je takvih primjera.

Dopuπtena samo πkolska natjecanja „Moji prvi, i dugo jedini kontakt sa πportom, bio je vezan uz πkolu. Kao mlada djevojka oboæavala sam πport, ali tada, poËetkom sedamdesetih, u tradicionalnoj sredini iz kakve dolazim nije se dræalo primjerenim da se djevojke bave πportom. Tako su mi roditelji dopuπtali jedino πkolska natjecanja i to je bilo sve.”


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 21

No, Paulina nije zbog nerealizirane natjecateljske karijere æeljela odustati od πporta: najprije kao roditelj, a potom kao duænosnica. „Baπ zbog takvoga iskustva pokuπala sam djeci usaditi ljubav prema πportu, poticati ih i podræavati u tome. Od Ëetvero moje djece dvije su kÊeri krenule u rukometne vode i s ponosom mogu reÊi da sam rezultatima veoma zadovoljna: starija kÊi Marina veÊ je kao juniorka zaigrala u I. ligi, nastupala je za Poæegu, Treπnjevku, Zamet, u anketama bila uvrπtavana meu najuspjeπnije slavonske πportaπice sve dok, zbog obitelji i suprugovog angaæmana u diplomaciji, nije zavrπila karijeru. A mlaa kÊi Marija kreÊe njenim stopama i zasad s uspjehom nastupa u Brod-Gymnasiumu.”

OËekivala viπe podrπke U Mreæu koordinatorica Komisije HOO-a za skrb o æenama u πportu Paulina je izabrana kao Ëlanica Izvrπnog odbora Zajednice πportova Brodskoposavske æupanije; kandidatura nije bila komplicirana jer meu jedanaestero odbornika ona je jedina æena. „Kolegama je poznato da na svakoj skupπtini javno podsjeÊam da se mora poveÊati broj æena u upravnim strukturama. I u gradskim πportskim tijelima ista je slika, a u Upravnom odboru Æupanijskog rukometnog saveza takoer sam jedina æena. ZnajuÊi moje miπljenje o zastupljenosti æe-

U rukometnoj vrsti Brod-Gymnasiuma

Paulina BodroæiÊ Selak

na u πportu kolege nisu imali dilema o tome tko Êe predstavljati æupaniju u Mreæi.” Uz tako bjelodanu statistiku pitanje o vlastitome rodnom iskustvu u πportskom menadæmentu gotovo da je deplasirano. „Kad sam 2005. preuzela vodstvo tadaπnjeg Æenskog rukometnog kluba Slavonijatrans situacija je bila sljedeÊa: klub je bio Ëlan I. lige, prethodna se uprava raspala i nitko se nije htio prihvatiti vodstva. Uπla sam u taj posao svjesna teπkoÊa koje me Ëekaju. Za mene je to bio izazov, a u najteæim trenucima snagu su mi davale baπ te djevojke, meu kojima je bila i moja kÊi. PreuzimajuÊi vodstvo kluba oËekivala sam viπe podrπke kolega, a manje podsmjeha i nevjerice. Prognoze su bile da Êemo vrlo brzo pasti u III. ligu, ali baπ stoga nisam nikome htjela pruæiti to zadovoljstvo. Pomalo su shvaÊali da smo mi æene upornije od muπkaraca pa me je, bez obzira na pokoje podmetanje, veÊina s vremenom ipak prihvatila. No, joπ je to daleko od odnosa koji bi bio poæeljan.”

Joπ teæa misija Osim u rukometu Paulina BodroæiÊ Selak posljednje je dvije godine aktivna i u nogometu, i to u Nogometnom klubu Slavonac iz Starih Perkovaca. Pomniji Ëitatelji sjeÊaju se strelovitog uspona toga kluba koji je - i bez vlastitoga stadiona - doπao do II. hrvatske lige i kojem na novoizgraeno igraliπte stane svih 1300 stanovnika Perkovaca. Je li njen angaæman ipak potvrda da se stvari mijenjaju? „Biti prihvaÊena kao æena u nogometu je joπ teæa misija nego u rukometu. Ali, ako je upravo moja majka, koja se nekad nije mogla pomiriti s idejom da joj kÊi igra rukomet, danas najponosnija na svoje unuke rukometaπice, zaπto ne bismo pretpostavili da Êe za 50 godina biti sasvim uobiËajeno da æena sjedi u upravi nogometnog kluba?” Pedeset godina moæe zvuËati mnogo, ali ne moramo si „fulirati”: za situaciju koju æivimo taj je zadatak viπe nego zahtjevan.

21


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 22

UMJETNOST I ©PORT

Genijalni prikazi pokreta Leonardo je bio genij Ëiji Êe moÊni um zauvijek ostati predmetom Ëuenja i divljenja obiËnih smrtnika. Nije bilo niËega u prirodi πto ga nije zanimalo. Istraæivao je tajne ljudskog tijela tako πto je secirao leπeve, prouËavao i skicirao pojedine anatomske dijelove u svojim crteæima i studijama oËetak XVI. stoljeÊa, cinquecenta, najslavnije je razdoblje talijanske umjetnosti, jedno od najveÊih razdoblja svih vremena. Bilo je to vrijeme Leonarda da Vincija i Michelangela, Rafaela i Tiziana, Correggia i Giorgionea, Albrechta Dürera i mnogih drugih slavnih majstora.

P

Piπe Diana ©imek

Genijalno osmiπljeni strojevi

Nasljednik Donatellove tradicije Leonardo da Vinci (1452. - 1519.), najstariji od tih slavnih majstora, roen je u toskanskom selu Vinci. ©egrtovao je u vodeÊoj firentinskoj radionici slikara i kipara Andree del Verocchija. Verrocchio je uæivao velik ugled, toliki da je Ëak Venecija od njega naruËila spomenik svojem generalu Bartolommeu Colleoniju, kojemu su bili zahvalni zbog brojnih dobrotvornih zaklada. Verrochijeva skulptura konjanika pokazuje da je Leonardo da Vinci bio nasljednik Donatellove tradicije. Najviπe od svega zadivljuje dræanje konjanika, koji kao da jaπe ispred svojih trupa s izrazom odluËnog prkosa. Tanka koæa koja otkriva svaku æilu, miπiÊe i tetive i u oπtroj je suprotnosti s povrπinama jahaËa u oklopu. Colleoni se uzdiæe u sedlu kao utjelovljenje silne moÊi.

Leonardo da Vinci, autoportret

Rad na izumu leteÊeg stroja U radionici u kojoj su nastala takva remek-djela mladi je Leonardo zasigurno mogao nauËiti mnogo toga, ali on je bio viπe od talentiranog djeËaka. Bio je genij Ëiji Êe moÊni um zauvijek ostati predmetom Ëuenja i divljenja obiËnih smrtnika. Nije bilo niËega u prirodi πto ga nije zanimalo. Istraæivao je tajne ljudskog tijela tako πto je secirao leπeve, prouËavao i skicirao pojedine anatomske dijelove u svojim crteæima i studijama. Bio je jedan od prvih koji je poËeo istraæivati ra22

zvoj djeteta u maternici, a istraæivao je i pojave valova i struja. Dugo je promatrao i analizirao let insekata i ptica, πto mu je trebalo pomoÊi da izumi leteÊi stroj za koji je vjerovao da Êe jednoga dana postati stvarnost.

Model Leonardovog padobrana

Neki njegovi nacrti i skice bave se izumima o letu s pomiËnim krilima u kojima Ëovjek, koji leæi na dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila. Na æalost, nije mu uspjelo otkriti tajnu ´ pogonske snage pri letu, tako da se Ëini kako njegova promatranja i raznolika nastojanja u prouËavanju ptiËjeg leta nisu imala uËinka. Meutim, padobran piramidalnog oblika potvrdio se kasnije u praksi, a Leonardo je vjerojatno bio prvi izumitelj koji je otkrio taj pronalazak. Predstavio je mnogo genijalno osmiπljenih strojeva i opreme od kojih su mnogi mogli bili potencijalno upotrebljivi, meu njima i ronilaËko odijelo.

Sfumato tehnika Oblici stijena i oblaka, uËinak atmosfere na boju dalekih predmeta, zakoni koji upravljaju rastom drveÊa i biljaka, harmonija zvukova, sve su to bili predmeti njegovog beskonaËnog istraæivanja koje je trebalo postati temeljem njegove umjetnosti. Otkrio je sfumato tehniku, slikanje atmosfere, ljudi i pejzaæa u blagoj izmaglici, gdje se oπtri rubovi i sjene rastapaju u blage prijelaze laganog zamuÊivanja. To slici daje dodatnu dozu stvarnosti i æivosti, jer slika odjednom ne miruje nego stvara psiholoπki dojam da se na njoj neπto neprestano kreÊe i mijenja. Tu je tehniku primijenio i na svojem znamenitom platnu Mona Lisi. Primjenjivao je i tehniku chiaroscuro u kojoj se forme definiraju pomoÊu kontrasta izmeu svjetlosti i sjene. Senzitivne ruke modela portretirane su jasnom


OLIMP-prelom 33

1/4/10

23:08

Page 23

modulacijom svjetlosti i sjene, dok je kontrast boja oskudno upotrebljavan.

Statua Francesca Sforze Izmeu 1487. i 1490. godine, u razdoblju u kojem se bavio i prouËavanjem anatomije, Leonardo je postao umjetnik na dvoru Ludovica il Mora u Milanu. Ondje je nekoliko godina radio na statui konjanika Francesca Sforze koju nikada nije zavrπio. OËuvane su, meutim, mnoge skice i pripremne studije koje svjedoËe o etapama nastanka spomenika i problemima koji su pratili njegovu izvedbu. Tako, uz gotovo nadrealan prikaz kalupa za odljev statue konja, postoje i mnoge skice za konaËan izgled, pokrete i proporcije konja.

Zidna slika Bitke kod Anghiarija Zidna slika za vijeÊnicu, koju je Leonardo ostavio nedovrπenu u proljeÊe 1506. godine i koja je uniπtena sredinom XVI. stoljeÊa, prikazuje bitku kod Anghiarija iz 1440. godine, kad su firentinske trupe, zajedno s papinskom vojskom, porazile milansku vojsku pokraj grada Anghiarija. Namjera je bila da se Bitka kod Anghiarija prikaæe i postavi spram Michelangelove Bitke kod Cascine. Te dvije slike, poznate samo po onodobnim kopijama, bile bi najsenzacionalniji dekorativni ansambl ikada vien u interijeru ranog XVI. stoljeÊa. Razlika u dramatiËnom naboju kompozicija dvojice umjetnika nije mogla biti veÊa.

Anatomska studija

okuπao radom na statui Davida zavrπenoj 1504. godine. Leonardo je, Ëini se, unatoË svemu, bio impresioniran „muskulaturnom retorikom” svojeg uspjeπnog mladog suparnika. Jedan od saËuvanih Leonardovih crteæa prikazuje upravo Michelangelova Davida. Nedugo nakon toga Leonardo ponovo poËinje raditi studije miπiÊavih muπkih aktova. Meko oblikovana tijela, karakteristiËna za XV. stoljeÊe, viπe nisu bila u modi. Zamijenio ih je herojski stil visoke renesanse, od kojega je Michelangelo stvorio novi ideal moÊnih muπkih tijela.

Michelangelo - uspjeπan mladi suparnik Leonardo se usredotoËio na nasilje sukobljenih vojski i obiljeæio ih je odgovarajuÊim atributima. Michelangelo se posvetio anonimnim likovima i izraæajnosti muπkog akta, jer se u toj formi veÊ Bitka kod Anghiarija

Posvetio se studijama miπiÊa Mona Lisa

Za drugog boravka u Milanu Leonardo je sve manje slikao. Kao da je slikarstvo uzmicalo pred anatomskim crteæima, koji su savrπenoπÊu i neposrednoπÊu bili alternativan umjetniËki izraz. Za razliku od ranih anatomskih studija, kasnije su utemeljene na stvarnim obdukcijama ljudskih tijela. Posvetio se studijama miπiÊa, strukturi kostura i pokreta, joπ jednom potvrujuÊi svoj dar za oπtro promatranje i precizan crteæ. Literatura 1. Bazin, G. (1968). Povijest umjetnosti od prahistorije do danas. Zagreb: Naprijed. 2. Burckhardt, J. (1997). Kultura renesanse u Italiji. Zagreb: Naprijed. 3. Kappelmayr, B. (2001). Leksikon umjetnosti od prapovijesti do danas. 23


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 24

©PORTSKI MARKETING

Druπtvena odgovornost sve vaænija U πportu Êe vaænost druπtvene odgovornosti tvrtki i dalje rasti. Velika su πportska natjecanja, zbog razmjera, potencijalna πteta za prirodu i okoliπ, ali istodobno pruæaju velike moguÊnosti za stvaranje trajnih vrijednosti. Za uspjeπnu primjenu koncepta druπtvene odgovornosti potrebno je viπe od fraza koje dobro zvuËe orporate Social Responsibility (CSR), engleski naziv za druπtvenu odgovornost poduzeÊa, vrlo je Ëest pojam u svjetskoj literaturi posveÊenoj upravljanju kompanijama. Kao kod veÊine koncepata iz podruËja upravljanja poduzeÊem, i ovdje je rijeË o konceptu koji vuËe korijene iz daleke proπlosti. VeÊ u XII. stoljeÊu u Italiji, a u XV. stoljeÊu u Hansi, savezu sjevernonjemaËkih slobodnih gradova, pojavljuje se u poslovnim knjigama opis „uzora poπtenog trgovca”. Uz struËne upute, u tim su knjigama trgovci mogli naÊi i neku vrstu kataloga vrlina potrebnih za stvaranje dobrog odnosa s poslovnim partnerima.

C

Poπteni trgovci Uzor poπtenog trgovca u XVIII. je stoljeÊu utjecao na poduzetniπtvo i u jeku industrijalizacije stvorio meu vlasnicima tvornica mecene i zakladnike koji su se, osim za poveÊanje prihoda, brinuli i o poboljπanju radnih i æivotnih uvjeta svojih zaposlenika. Jedna od prvih publikacija na tu temu u novije doba, 1953., bila je knjiga Howarda R. Bowena „Social Responsibilities of the Businessman”. Iz spoja sve veÊeg znaËenja vrijednosti za dioniËare te ideje o zaπtiti prirode i okoliπa kao i odræivog razvoja, devedesetih se godina proπlog stoljeÊa razvila druπtvena odgovornost poduzeÊa. S obzirom na ubrzan razvoj i sve veÊi utjecaj kompanija, ekonomska i pravna odgovornost nisu dovoljne za uspjeπno poslovanje, nego u obzir treba uzeti i etiËku odgovornost prema okolini u kojoj se djeluje. PoduzeÊa su duæna brinuti se o svim skupinama koje su na bilo koji naËin ukljuËene u njihovo poslovno djelovanje, a ne samo o onima koje su24

Piπe Manuela Senteri

djeluju u stvaranju i raspodjeli profita. Druπtvena odgovornost poduzeÊa je koncept prema kojem poduzeÊe na dobrovoljnoj osnovi u svoje poslovanje ukljuËuje i brigu za okoliπ i druπtvo. Danas, kada je imidæ tvrtke, njena slika u javnosti, jednako bitan kao i njeni proizvodi ili usluge, maksimiranje dobiti smatra se moralno pogreπnim i samim time πteti poslovanju.

Dvije dimenzije odgovornosti Druπtvena odgovornost poduzeÊa ima unutarnju i vanjsku dimenziju. Unutarnja dimenzija, meu ostalim, ukljuËuje upravljanje ljudskim resursima, zaπtitu na radu, radne uvjete, koriπtenje prirodnih resursa u proizvodnji, a vanjska dimenzija podrazumijeva integraciju u lokalnu zajednicu, dobavljaËe, potroπaËe, ljudska prava ili zaπtitu okoliπa. Tako mnogobrojne tvrtke provode kampanje za zaπtitu ljudskih prava, okoliπa ili æivotinja, angaæiraju se u obrazovanju i πportu ili podræavaju male dobavljaËe izravnim otkupom sirovina.

Druπtvena odgovornost poduzeÊa, naravno, izravno utjeËe na imidæ tvrtke i time na vrijednost marke. Poznati proizvoaËi πportske opreme vjeËito se suoËavaju s negativnim izvjeπtavanjem zbog loπih uvjeta rada i djeËjeg rada u njihovim azijskim tvornicama. Da je druπtvena odgovornost poduzeÊa osjetljiv sustav koji se ne sastoji samo od lijepih rijeËi na sluæbenim internetskim stranicama nego i o postupcima pojedinaca pokazuje primjer Renaulta. Na vidjelo je izaπla afera o namjeπtanju rezultata na proπlogodiπnjoj utrci za VN Singapura u kojoj se tadaπnji vozaË momËadi Renaulta Nelsinho Piquet, u dogovoru s Flavijem Briatoreom i Patom Symondsom, namjerno zabio u ogradu da bi izazvao izlazak sigurnosnog vozila na stazu, πto je omoguÊilo pobjedu njegovom momËadskom kolegi Fernandu Alonsu. Istodobno se Renault ponosi svojom druπtvenom odgovornosti i na svojim internetskim stranicama naglaπava kako se njegov odnos s partnerima temelji na dijalogu i transparentnom, lojalnom poslovanju. Ta je izjava izgubila vjerodostojnost nakon navedene afere.

Kanadski primjer I u πportu druπtvena odgovornost ima sve veÊu ulogu, posebno pri organizaciji velikih πportskih priredbi. U skladu s olimpijskim naËelima Meunarodni olimpijski odbor i organizacijski odbori olimpijskih igara potiËu druπtvenu odgovornost, ponajprije u sklopu odræivog razvoja. Cilj je ne samo organizirati nezaboravne igre u πportskom smislu, nego i stvoriti trajne vrijednosti za regiju koja je domaÊin olimpijskih igara. ©portska priredba pridonosi odræivom razvoju ako zadovoljava danaπnje po-


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 25

trebe πporta te istodobno poboljπava uvjete za bavljenje πportom u buduÊnosti i pritom ne ugroæava prirodu i okoliπ. Olimpijske igre gradu i regiji domaÊinu ostavljaju vrijednosti poput infrastrukture, sustava javnog prijevoza, graevinskih objekata, utjecaja na turizam, ali i neopipljive vrijednosti, kao πto su znanje i iskustvo. Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010. uvele su sasvim nov aspekt druπtvene odgovornosti - ukljuËivanje kanadskih starosjedilaca u organizaciju te naglaπavanje njihove kulture. Dobar je primjer za ekoloπki koncept πportskog natjecanja svakako „Green Project” (Zeleni projekt) 12. svjetskog atletskog prvenstva u Berlinu 2009. Meunarodna atletska federacija (IAAF) pokrenula je taj projekt 2007. na Svjetskom prvenstvu u Osaki. On se sastoji od dva potprojekta: „Green Management” za smanjenje utjecaja na prirodu i okoliπ, te „Green Earth” za prikupljanje sredstava za rekultivaciju. Projekt pridonosi ekoloπkom osvjeπÊenju svih sudionika i istodobno pozitivnom imidæu IAAF-a i atletike.

Nastavak Zelenog projekta Na Svjetskom su se prvenstvu u Berlinu, mnoπtvom konkretnih velikih i

manjih mjera, dosljedno ispunjavali ciljevi projekta na podruËju prometa, logistike, energije, otpada, opskrbe i klime. Neke od mjera bile su koriπtenje stotinu Toyotinih hibridnih vozila, ponude za bicikliste, koriπtenje autobusa s filtrima za Ëestice, koriπtenje omotnica i paketa od recikliranog papira, smanjenje potroπnje papira zahvaljujuÊi elektroniËkim dokumentima na sluæbenoj internetskoj stranici. Postavljanjem 170 reflektora na odreene pozicije potroπnja elektriËne energije smanjena je 40 posto, a sustav za skupljanje kiπnice omoguÊio je potrebne koliËine vode za zalijevanje. Vaænost druπtvene odgovornosti u πportu i dalje Êe rasti. Velika su πportska

natjecanja, zbog razmjera, potencijalna πteta za prirodu i okoliπ, ali istodobno pruæaju velike moguÊnosti za stvaranje trajnih vrijednosti. Za uspjeπnu primjenu koncepta druπtvene odgovornosti potrebno je viπe od fraza koje dobro zvuËe. Ponajprije treba promicati kulturu etiËkog ponaπanja i upravljanja.

Literatura 1. Cappato, A., Pennazio V. (2006). Corporate Social Responsibility in Sport, Torino 2006 Olympic Winter Games. Torino: SveuËiliπte u Torinu. 2. http://www.iaaf.org/greenproject/index. html 3. FAZ (2009.) Leitbild „Ehrbarer Kaufmann”. 26. 1. 2009.


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:11

Page 26

©PORT I ZNANOST

Idealisti, moralisti i egoisti

"Postoje tri vrste egoista: egoisti koji sami æive i daju drugima da æive, egoisti koji sami æive ali ne daju drugima da æive i egoisti koji niti sami æive niti drugima daju da æive."

©port, osim πto izravno pridonosi zdravlju, uz roditeljski dom moæe biti jedan od kljuËnih mehanizama za stvaranje altruistiËkog druπtva. No pogreπnom „uporabom” πporta moæe se stvarati egoistiËno druπtvo u kojem dominiraju strah, nepovjerenje i naglaπena potreba za zgrtanjem materijalnih vrijednosti, ako treba i na πtetu drugih Piπe Miroslav Hræenjak

a temelju brojnih znanstvenih istraæivanja putem kojih se doπlo do izravne povezanosti izmeu redovite tjelesne aktivnosti i zdravlja, te raËunice po kojoj osobe koje redovito vjeæbaju rijee oboljevaju od bolesti srca i krvnih æila, bolesti lokomotornog sustava, dijabetesa, nekih oblika karcinoma i sl., dobiven je podatak da svaki euro uloæen u πport rastereÊuje troπkove zdravstvenog sustava za otprilike 10 eura. Na toj Ëinjenici poËivaju brojne nacionalne strategije πporta, posebno u razvijenim i humano orijentiranim zemljama. Ono πto neko druπtvo Ëini humanim jest svijest pojedinaca o sebi, njegova odgovornost i osjeÊaj za drugoga te odreen stupanj altruizma - pomoganje drugome u kojem se ne oËekuje nagrada. Suprotnost takvih druπtava jesu, nazovimo ih tako, egoistiËna druπtva. Tamo prevladavaju pojedinci kojima je vlastiti interes iznad svega ostalog, a odgovornost i osjeÊaj za drugog Ëovjeka svedeni na minimum.

N

26

A gdje smo mi? Kad bismo æeljeli utvrditi gdje se mi toËno nalazimo na ljestvici izmeu altruizma i egoizma, doista bismo se namuËili. Razlog tome jesu brojne kontradikcije kojima se Ëovjek (ili njegov ego) koristi da bi kod sebe i drugih stvorio pozitivnu

Ivan SergejeviË Turgenjev sliku o sebi. Primjerice, vozaËi terenskih automobila s nekoliko stotina konjskih snaga uvjeravaju sebe i druge da im je takav oklopnjak potreban radi sigurnosti njihove obitelji. BraËni parovi Ëiji meusobni odnos viπe podsjeÊa na trgovaËko druπtvo nego na ljubav oboæavaju drugima propovjedati o tome kako izgleda idealan brak. Roditelji koji nemaju strpljenja za svoju djecu nego ih s Ëetiri ili pet godina daju u nekoliko πportskih aktivnosti, stranih jezika, kreativnih radionica… smatraju se odgovornima i uvjeravaju sebe i okolinu da svom djetetu æele najbolje. Sve te kontradikcije s vremenom dovode do iskrivljenih druπtvenih odnosa, kolektivnog straha, odnosno druπtvenog egoizma kao nuænog obrasca ponaπanja za Ëovjekovu egzistenciju. U konaËnici, nerijetko dolazi do psihiËkih bolesti koje se opet, u druπtvima u kojima prevladavaju kontradikcije, tretiraju kao medijske poslastice. ©port, osim πto izravno pridonosi zdravlju, ukljuËujuÊi i ono psihiËko, uz roditeljski dom moæe biti jedan od kljuËnih mehanizama za stvaranje altruistiËkog druπtva kojemu je svojstvena meusobna senzibilnost Ëlanova zajednice i potreba za uzajamnim pomaganjem. Meutim, pogreπnom uporabom πporta mogu se poticati i egoistiËne crte liËnosti, stvarati egoistiËno druπtvo u kojem do-


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 27

miniraju strah, nepovjerenje i naglaπena potreba za zgrtanjem materijalnih vrijednosti, ako treba i na πtetu drugih.

Dva osnovna scenarija Kaæe se da ego stvara strah, a strah stvara ego. Preplaπeni pojedinci u svijetu oko sebe vide opasnost umjesto izazova, a svoje unutarnje nedostatke i frustracije uvijek prepoznaju u drugima, nikad u sebi. Neki od njih svoju djecu ukljuËuju u πport i od malena uvjeravaju da su oni uvijek u pravu, svaaju se sa sucem ako njihovo dijete izgubi i sl. Treniraju li te πportaπe treneri koji njeguju isti sustav vrijednosti i ako se cijeli taj scenarij zbiva u druπtvima koja, umjesto da potiËu πport, od πporta rade skandal, imamo vrlo nezgodnu situaciju. Dakako, postoji i suprotan scenarij u kojem prevladava vjerovanje da je svrha πporta pobjeda nad samim sobom (stavljanje vlastitog ega pod kontrolu). Takav pristup u πportu stvara vrijednosni sustav u kojem se πportski suparnik doæivljava kao prilika za poboljπanje tehnike i πportske kvalitete, te ga se stoga uvijek doæivljava kao partnera, a ne kao protivnika. Sa πportskog stanoviπta taj drugi pristup bavljenja πportom Ëini se mnogo ugodnijim i s manje frustracija, a u konaËnici i daleko efikasnijim glede postizanja πportskih rezultata. Prvi scenarij, u kojem trener i roditelj u meusobnoj sinergiji svoje strahove nerijetko preslikavaju na dijete πportaπa, ima dalekoseæne posljedice. Naæalost, takvi su πportaπi redovito u fokusu skanda-

la, uvijek smatraju da ih suci zakidaju, da nitko dovoljno ne cijeni njihov trud, nedovoljno su plaÊeni i sl. BuduÊi da se mediji prilagoavaju interesima veÊine, u druπtvima u kojima dominiraju ovakvi obrasci, takve se πportaπe prikazuje kao velike ærtve tue nepravde, a oni sami nerijetko obole od depresije, imaju problema s alkoholom i sl. Neki od tih πportaπa koji su stasali u takvom modelu nakon zavrπetka karijere πportaπa karijeru nastave u πportskoj administraciji. O njima bi se moglo pisati unutar nove rubrike koja bi nosila naziv „Na rubu znanosti”… Alternativni scenarij vodi u sasvim drugom smjeru. Stvara se spontano i tiho zadovoljstvo unutar πportaπa, iskrena πportska prijateljstva i zdravi temelji za kasniji æivot, kako onaj profesionalni, tako i obiteljski. Dakako, frekvencija na kojoj su mediji i javnost mnogo je mirnija. Roditelji uæivaju Ëitati o πportskim rezultatima svoje djece, o njihovim doæivljajima na πportskim putovanjima itd.

Prigoda za izlaz iz recesije "Ljubav je najjaËa snaga koju sebi svijet moæe predstaviti, a istodobno i najskromnija." Mahatma Gandhi Jasno je da financijska kriza, recesija, pad opÊeg standarda i nezaposlenost nisu uslijedili zbog prevelike brige i senzibilnosti u zajednici, odnosno druπtvene dominante prema kojoj se potreba drugog Ëovjeka stavlja gotovo u isti rang s oso-

bnom potrebom. Razne su zemlje napravile razliËite strategije izlaska iz te krize. Zajednice u kojima dominira druπtvena konsolidarnost, meugeneracijska harmonija i svojevrsni kolektivni altruizam nisu smanjivale proraËunska sredstva namijenjena πportu. Zaπto? Na to smo pitanje odgovorili jednostavnom raËunicom s poËetka teksta: euro uloæen u πport rastereÊuje zdravstveni sustava za 10 eura. Nadalje, πport je, Ëak i izvan profesionalnog segmenta, poligon za promet mnogo novca. Ta Ëinjenica proizlazi iz financijskih analiza koliki je omjer proraËunskih i sredstava koje ulaæu roditelji u πportske programe svoje djece. Moæda zvuËi nevjerojatno, ali opet je omjer jedan naprema 10, dakako od πporta do πporta. NajveÊi dio financijskih troπkova od ukupnih troπkova bavljenja πportom snose roditelji. Tu su Ëlanarine, kupnja πportske opreme, financiranje putovanja, kupnja dodataka πportskoj prehrani i sl. Uza sve to, roditelji nerijetko volontiraju na πportskim priredbama, traæe sponzore za klub, voze svoju i tuu djecu na natjecanja, sudjeluju u raznim klupskim forumima i sl. ZahvaljujuÊi njima, ostvaruju se prihodi za plaÊe trenera, trgovine πportske opreme imaju veÊi promet, proda se viπe automobila, potroπi viπe goriva… Izostane li proraËunska potpora klubu u kojem njihovo dijete trenira nerijetko dolazi do razoËaranja koje vrlo Ëesto rezultira napuπtanjem πporta. Odgovor na pitanje zaπto je to tako nije u struËnim analizama marketinπkih struËnjaka nego, dakako, u emocijama. Ono neπto nevidljivo a neizmjerno jako πto postoji izmeu roditelja i djece razlog je tolike upornosti i spremnosti roditelja da budu potpora svom djetetu u bavljenju πportom. OËito je ta ljubav mnogo jaËa od Ëovjekove lojalnosti prema korporaciji u kojoj radi, od ljubavi prema vlasti u dræavi, prema vjerskoj instituciji i sl. To je emocija koja ne poznaje problem, recesiju, emocija koja ne poznaje strah, emocija koja, viπe nego igdje drugdje, æivi u roditeljskom domu i u πportu.

Literatura 1. BrataniÊ, M. (1990). Mikropedagogija. Zagreb, ©kolska knjiga 2. Lesourne, J. (2000). Obrazovanje i druπtvo. Zagreb, Educa 3. MarijanoviÊ, I. (1993). Odgajati πportom. Zagreb, Hrvatski salezijanski provincijalat 4. MarijanoviÊ, I. (1996). Trener - odgajatelj. Zagreb, Katehetski salezijanski centar 5. Schucman, H.; Thetford, W. (2005). TeËaj Ëuda. Zagreb, V.B.Z. d.o.o.

27


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 28


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 40 • BROJ 151 • PROSINAC 2009.

Dvoboj nogometnih reprezentacija Jugoslavije i »ehoslovaËke na OI 1920. godine


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 30

UZ 100. GODI©NJICU HRVATSKOG ©PORTSKOG SAVEZA

Organiziranje πporta u Kraljevini SHS Hrvatski πportski savez odræao je petu glavnu skupπtinu 14. sijeËnja 1919. BuduÊi da je doπlo do obnove rada starih i osnivanja novih πportskih klubova, obnovile su se stare i osnovale nove πportske sekcije za nogomet, biciklizam, tenis, maËevanje, laku atletiku, skijanje, hokej na travi, ribarski πport, klizanje, planinarstvo, automobilizam i plivanje Piπe Zdenko JajËeviÊ oËetkom I. svjetskog rata posebnom je naredbom obustavljen rad svih druπtvenih, pa i πportskih organizacija. Brojni su πportaπi otiπli na front, a manji dio, predvoen Franjom BuËarom, poËeo je organizirati πport u tim ratnim prilikama. O tome je BuËar zapisao: "Kad je zapoËeo rat, veÊina πportaπa pozvana je pod oruæje te je momentalno nastao potpuni zastoj na πportskom polju, tim viπe πto su i sva πportska druπtva prema odredbi vlade prestala djelovati. Jednako se dogodilo i u ostalim dijelovima monarhije, dok se πportaπi u BeËu, Pragu i Peπti ne okupiπe te zapoËeπe prireivati nogometne i druge πportske utakmice u dobrotvorne svrhe u korist Crvenog kriæa".

P

Utakmice u korist Crvenog kriæa Hrvatski πportski savez podnio je molbu zagrebaËkom redarstvu, a dijelom zahvaljujuÊi Teodoru PejaËeviÊu, predsjedniku Crvenog kriæa Hrvatske i Slavonije stigla je dozvola za odigravanje utakmica. Predstavnici zagrebaËkih πportskih klubova osnovali su Odbor za prireivanje πportskih utakmica u korist Crvenog kriæa. ProËelnik odbora bio je neumorni Franjo BuËar. Najprije su se organizirali nogometaπi. MomËadi su uglavnom bile sastavljene od igraËa iz dva ili viπe klubova. Odaziv publike nije bio velik, ali je s vremenom porastao. Klubovi su Ëak dobivali odreena sredstva za iznajmljivanje igraliπta i nabavu lopti. S vremenom su se natjecanja poËela organizirati i u plivanju, tenisu, hokeju na travi, biciklizmu i atletici. Priredbe su se odræavale i u Osijeku, Varaædinu, Karlovcu i Splitu, a sastajali su se i klubovi iz Zagreba i dugih mjesta.

Obnova rada Hrvatskog πportskog saveza Redarstveno povjerenstvo za grad Zagreb izdalo je joπ za rata, 1. kolovoza 1918., dozvolu za obnavljanje rada Hrvatskog πportskog saveza (H©S). Svi klubovi koji su htjeli biti Ëlanovi tog saveza morali su od redarstva zatraæiti dozvolu za rad i tek se onda prijaviti savezu. Obnovljeni H©S u prvo je vrijeme usko suraivao s Odborom za prireivanje πportskih utakmica u korist Crvenog kriæa. Nogometna sekcija u sklopu H©S-a osnovana je 22. listopada 1918. Jedna od kontroverznih odluka osnivaËke skupπtine bila je da se hrvatskim klubovima zabranjuje igrati s Maarima, nad kojima je proglaπen bojkot. Osnovan je i troËlani sudaËki kolegij kao autonomno tijelo H©S-a za pitanja pravila nogometa. ZakljuËeno je da profesionalni treneri ne mogu biti suci.

2

Nakon Ëetiri godine, Hrvatski πportski savez odræao je petu glavnu skupπtinu 14. sijeËnja 1919. BuduÊi da je doπlo do obnove rada starih i osnivanja novih πportskih klubova, obnovile su se stare i osnovale nove πportske sekcije za nogomet, biciklizam, tenis, maËevanje, laku atletiku, skijanje, hokej na travi, ribarski πport, klizanje, planinarstvo, automobilizam i plivanje.

Pripreme za osnivanje Hrvatskog nogometnog saveza VeÊina novoosnovanih bili su nogometni klubovi pa se nametala potreba da se u toj grani πporta najprije prijee na viπu organizacijsku formu - osnivanje saveza. VeÊ krajem sijeËnja 1919. na sastanku sekcije odluËeno je da se ona proglasi autonomnom i da promijeni naziv u Hrvatski nogometni savez. Predvieno je da se pravila HNS-a poπalju


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 31

©tafeta HA©K-a 100x200x400x800 metara u sastavu ©terk, Zajc, Kirin, Dobrin na stadionu u Maksimiru 1919. godine

vladi na odobrenje. U novinama se veÊ koristio naziv nove organizacije pa se objavljuju razne vijesti: "Hrvatski nogometni savez pozivlje sve provincijalne nogometne klubove da se prijave u savez" i odreuje da su "prvenstvene utakmice duæni igrati svi savezni klubovi, dok su do sada mogli, ali nijesu morali". Adresa Hrvatskog nogometnog saveza, koji nije bio sluæbeno registriran, bila je u svratiπtu Royal u zagrebaËkoj Ilici.

Novosti - sluæbeni vjesnik nogometne sekcije Sjednicama HNS-a obvezno su morali prisustvovati i delegati klubova jer su na njima registrirani igraËi. BuduÊi da se intenzivno radilo na izradi pravila saveza organizirani su povremeni diskusijski sastanci s predstavnicima klubova. Duhovi su se, Ëini se, malo smirili jer se u novinama ponovno poËinje javljati naziv nogometna sekcija, a ne savez. Od 19. veljaËe 1919. odluËeno je da dnevnik Novosti bude "sluæbeni vjesnik nogometne sekcije. Prema tome, duænost je svakog Ëlana sekcije da redovito prati sportsku rubriku Novosti". OdluËeno je da se u proljetnoj sezoni 1919. najprije odigraju zaostale utakmice od proπle sezone. Istodobno je ædrijeban "red prvenstvenih utakmica za proljetnu sezonu". Sjednici nogometne sekcije 26. veljaËe 1919. prisustvovao je i Andrija MaziÊ iz Subotice "kao delegat nogometnih klubova iz Banata, BaËke i Baranje i informirao se glede pristupanja klubova iz Vojvodine u nogometni savez".

Umjesto hrvatskog, Jugoslavenski nogometni savez Od 5. oæujka 1919. nogometna se sekcija preselila iz svratiπta Royal, koji i dalje ostaje sjediπte H©S-a, u kavanu MeduliÊ odakle se od tada poduzimaju odluËni koraci za

daljnje unapreenje i organizaciju nogometnog πporta u novoj dræavi. Kao "prvi provincijalni klub koji je stupio u nogometni savez" spominje se Hrvatski πportski klub Panonija iz Siska. KonaËno je 15. travnja 1919. godine doπlo do konstituirajuÊe, glavne skupπtine Hrvatskog nogometnog saveza u Zagrebu, u kavani MeduliÊ. Zanimljivo je napomenuti da se na skupπtinu nije iπlo s unaprijed jasnim ciljem da se osnuje Jugoslavenski nogometni savez nego su prijedlozi uglavnom bili da se osnuje Hrvatski nogometni savez. Tek je na samoj skupπtini "…prevladalo razborito i trijezno prosuivanje stvari da se prie jednoj πiroj organizaciji i proπiri nadleænost saveza na cijelu dræavu". Tako je osnovan Jugoslavenski nogometni savez, u prisustvu delegata osam nogometnih klubova, sedam iz Zagreba i jednog iz Siska. Sjediπte mu je bilo u Zagrebu, gdje je "πport za vrijeme rata najmanje stradao i ostao najveÊma netaknut, pa i zato jer se je ovdje momentalno nalazilo najviπe odliËnih radnika na sportskom polju". Hrvatske su πportske organizacije na Ëelu s Hrvatskim πportskim savezom kraj rata doËekale kao organizirane i jake jedinice, a πportski odbornici kao najsposobniji za reorganizaciju i rukovoenje πportskim pokretom u novoj dræavi.

Literatura 1. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog πportskog saveza. Povijest sporta. 2 (1), 102 - 131. 2. MacanoviÊ, H. (1971). Pravila Hrvatskog πportskog saveza 1910. Povijest sporta. 8 (2), 687 - 695.

3


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 32

PRIJE 90 GODINA ODIGRANA JE PRVA KO©ARKA©KA UTAKMICA

PoËeci igranja koπarke u Hrvatskoj Koπarku su prve zaigrale hazenaπice tijekom zimskih dvoranskih treninga. Graanski i Atletski sportski klub iznajmili su 20. sijeËnja 1929. dvoranu za prvu koπarkaπku trening-utakmicu, a tjedan kasnije dogovorena je prva javna propagandna utakmica. Pobijedio je ASK, a utakmica je, prema izvjeπÊu Novosti, bila viπe nalik „tvrdom muπkom rugbyu" Piπe Miroslav ©ariÊ

etrdeset godina nakon nastanka koπarke, prva je koπarkaπka utakmica u nas odigrana 27. sijeËnja 1929. izmeu zagrebaËkih hazenaπkih ekipa, Akademskog πportskog kluba i Prvog hrvatskog graanskog πportskog kluba u dvorani C ZagrebaËkog zbora na Savskoj cesti.

»

Prva trening-utakmica Koπarku ili basketball, kako su je tada nazivali, prve su zaigrale hazenaπice tijekom zimskih dvoranskih treninga. Tada ponajbolji zagrebaËki hazenaπki klubovi, Graanski i Atletski sportski klub, iznajmili su u nedjelju 20. sijeËnja 1929. dvoranu ZagrebaËkog zbora i odigrali prvu koπarkaπku trening utakmicu. Dnevnik Novosti je 23. sijeËnja objavio vijest o tom dogaaju, istiËuÊi da se proπirio broj πportova kojima se bave æene: "Od sportova s kojima se kod nas æene, toËnije djevojke, bave najraπireniji su: hazena, tenis, plivanje, a po neπto i laka atletika. Gimnastika goji se mnogo… Ali nedjeljna priredba Akademskog i Graanskog pokazuje nam da postoje joπ neka rjeπenja, kod nas malo poznate igre basket-balla". U dvorani koja je zimi sluæila za trening tenisaËa grijanja nije bilo. Za utakmice, tehniËki je voa ASK-a Lucijan KovaËiÊ objaπnjavao pravila igre. Dogovorom ekipa odluËeno je da se iduÊe nedjelje odigra prva javna propagandna utakmica.

Milan Kobali

Pravila na prvoj utakmici

Prva javna utakmica UnatoË velikoj hladnoÊi, na utakmicu 27. sijeËnja 1929. doπlo je tri-

4

desetak gledatelja. Sudio je Lucijan KovaËiÊ, iznimni zaljubljenik u πport, koji je i inicirao taj povijesni dogaaj. UnatoË, pogotovo za danaπnje prilike, uæasnim uvjetima, hazenaπice - koje su se Ëesto borile s vremenskim neprilikama i na otvorenom - hrabro su utakmicu privele kraju. Pobijedio je ASK, iako je u poluvremenu vodio Graanski (7-4). Izvjestitelj Novosti je 28. sijeËnja 1929. napisao "… juËer se igrao basket-ball, ali ne u pravilnom obliku, veÊ onako: preraeno prema prilikama. Zato su i igraËice uæivale priliËnu slobodu u igri: nije se mnogo pazilo na foulse, nije bilo penaltya, a bilo je i neπto previπe energije u igri. Padalo se viπe nego πto je trebalo, imali smo guæve i prodiranja koji su poprimali, radi velikog oduπevljenja igraËica, oblike vrlo strane pravom basket-ballu, neπto sliËna tvrdom muπkom rugbyu. Ali, to moæda samo tako izgleda, jer smo oËekivali mnogo manje snage i borbe, a mnogo viπe taktike i toËnosti". Iz izvjeπtaja doznajemo da su u publici "dame bile u manjini" i da, "kao uvijek, roditelja i nastavnika nije bilo".

Marijan Maræan

Izvjestitelji piπu da igraliπte nije bilo pravih dimenzija niti je bilo oznaËeno. Umjesto koπeva spominje "golove koji nisu imali odbojne daske. Golovi su bile koπare otvorene gore, a dolje zatvorene. Otvor je jedan metar u dijametru, a gol je bio poluËen kad se obiËna hazenska koænata lopta ubaci u mreæu". Ekipe su imale po sedam igraËica, a s loptom se kretalo


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 33

Prag 1938. godine - prva sluæbena koπarkaπka reprezentacija Kraljevine Jugoslavije

bacajuÊi je u zrak, a ne udarajuÊi je o tlo. Lopta se nije smjela dræati dulje od tri sekunde, a mogla se nositi tri koraka. Æeljezni obruË bez ploËe montiran je na visinu od tri metra, a obavijen je rastrganom mreæom s nogometnih vrata. Prekrπaji su kaænjavani ubacivanjem lopte u koπ s udaljenosti od 6 m. Igralo se 2x25 minuta. UbaËena lopta u koπ vrednovala se jedan bod.

Koπarka u sokolskom druπtvu Nakon utakmica hazenaπica zimi 1929. godine, koπarka se nastavila igrati u Sokolskom druπtvu Zagreb II. Na prijedlog prednjaka Marijana Maræana, koπarka se poËela igrati krajem 1932. u dvorani Prve muπke realne gimnazije na danaπnjem Rooseveltovom trgu. BuduÊi da u prvo vrijeme nije bilo koπeva, po jedan igraË iz svake ekipe popeo se na jedan od dva nasuprot postavljena kozliÊa na kojem je hvatao lopte koje su dobacivali njegovi igraËi. Prema tadaπnjim pravilima, lopta se ubacivala u vlastiti koπ. Tek je 1956. na kongresu FIBA-a promijenjeno to pravilo i lopta se od tada ubacuje u suparniËki koπ. U Sokolskom je druπtvu pogodak bio postignut ako je igraË, stojeÊi na kozliÊu, uhvatio loptu i ostao na kozliÊu. Da bi igra bila sliËna pravoj koπarci lopta je morala biti dobaËena u luku. Nakon toga je igraË dodao loptu najbliæem suparniËkom igraËu. Igralo se do odreenog broja postignutih pogodaka, npr. do 20.

Prvi koπarkaπi Za lijepa vremena igralo se na Srednjoπkolskom igraliπtu, gdje je ureen prvi koπarkaπki teren u Zagrebu. Prvi igraËi koπarke bili su svestrani πportaπi: Zdenko TonËiÊ, John Oliver Ames, Zvonimir NeferoviÊ, Boæidar Stefanini, Milan Kobali, Marijan Maræan i Franjo BirtiÊ. Oni su preveli nekoliko pravila basketballa i u dogovoru

napisali prva domaÊa pravila. U prvo su vrijeme novu igru razliËito nazivali: basketball, koπovka, koπomet, koπkanje i koπarka. Izabran je posljednji naziv. Prve ploËe s obruËima, odnosno koπevima, izradio je Franjo BirtiÊ.

Prve koπarkaπke utakmice U proljeÊe 1935. godine odræana je javna vjeæba Sokolskog druπtva Zagreb II, na kojoj je bio i prikaz koπarke. Ekipa, koju je Ëinilo sedam Ëlanova Sokolskog druπtva Zagreb II, pod nazivom studentska reprezentacija Jugoslavije, odigrala je 20. oæujka 1938. u Rimu prvu meunarodnu utakmicu. U predigri utakmice Italija Maarska naπu je ekipu svladala druga reprezentacija Italije sa 59-17. U prigodi X. svesokolskog sleta u Pragu odigrana je 5. svibnja 1938. godine utakmica s reprezentacijom »ehoslovaËke. Ekipa Sokolskog druπtva Zagreb II. nastupila je pod nazivom koπarkaπka reprezentacija Jugoslavije i izgubila 28-76. Prvo je sluæbeno prvenstvo Jugoslavije odræano 1940. godine u Borovu, na stadionu Bate, u organizaciji Sokolskog saveza Kraljevine Jugoslavije. Nastupile su ekipe sokolskih æupa iz sedam gradova u konkurenciji Ëlanova, Ëlanica, naraπtajaca i naraπtajki. Ekipe Ëlanova i naraπtajaca Sokolske æupe Zagreb II. osvojile su naslov dræavnih prvaka. Literatura 1. Sluæbena meunarodna pravila za basket-ball (1933). Zagreb: Naklada Gimnastikon. 2. Kobali, M. (1957). Koπarka. Zagreb: Sportska struËna biblioteka Saveza sportova Hrvatske. 3. Kobali, M. (1984). Stvaranje koπarke u Zagrebu (1). Povijest sporta. 60 (15), 271 - 277.

5


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:12

Page 34

80-GODI©NJICA PRESTANKA RADA HRVATSKOG SOKOLA

Uvijek na braniku hrvatskih interesa »lanovima Hrvatskog sokola bilo je jasno da u novoj organizaciji, Jugosoko, ne mogu imati nikakvu drugu nego podreenu ulogu. Posljednja izvanredna skupπtina Hrvatskog sokolskog saveza odræana je 15. prosinca 1929. i jednoglasan je zakljuËak bio da Hrvatski sokolski savez ne pristupi u novoosnovani Sokol Kraljevine Jugoslavije i da se sva druπtva Hrvatskog sokola raspuste Piπe Zlatko Virc

rvatski sokol ostao je u sjeÊanju ne samo po njegovanju tjelovjeæbe nego i po tome πto je posveÊivao veliku paænju odgoju mladih. Odgajalo se u hrvatskom rodoljubnom duhu, a stariji su u njemu vidjeli sigurnost pravilnoga odgoja mladih.

H

vjetni je odjel organizirao predavanja, zabave i proslave koji su bili srediπnji kulturni dogaaji u tadaπnjem druπtvu. Sokolska se knjiænica brinula o stalnoj publicistiËkoj djelatnosti struËnih izdanja.

Organizacija rada Osim tjelovjeæbenog odjela, Hrvatski sokol imao je i druge odjele u kojima su se njegovale πportske grane, kao biciklizam, maËevanje, hrvanje, nogomet, konjiËki πport i dr. »esto su ti odjeli toliko razgranali aktivnost da su se osamostalili kao posebni πportski klubovi. S izuzetnim entuzijazmom promican je i prosvjetni rad. Djelovali su orkestri, fanfare, zborovi, kazaliπni ansambli. Za organizaciju izleta ustanovljena je putna blagajna, a odorna komisija brinula se o odijevanju Ëlanstva. Pros-

Pravi simbol iskaza rodoljublja Hrvatski sokol pokazao je izvanredni smisao za organizaciju raznih proslava i manifestacija kroz koje je demonstrirao svoju snagu i odanost hrvatstvu. Sokolske sveËane povorke u kojima su kretali skladno odjeveni Ëlanovi, uz glazbu i sa zastavama, postali su pravi simbol iskaza rodoljublja. Kad je kralj Aleksandar 6. sijeËnja 1929. godine uveo diktaturu i kad je zapoËeo pojaËani proces centralizacije, bilo je izvjesno da Êe uskoro doÊi kraj djelovanju Hrvatskog sokola.

Fanfara Hrvatskog sokola u Zagrebu 1911. godine

6


OLIMP-prelom 33

1/4/10

23:13

Page 35

Putna blagajna Hrvatskog sokola u Zagrebu 1913. godine

Veliki broj Ëlanova U brojnim su mjestima djelovala druπtva Hrvatski sokol. Ona su bila udruæena u hrvatske sokolske æupe, a objedinjavao ih je Hrvatski sokolski savez. Srediπnja je organizacija kreirala politiku djelovanja, davala smjernice za rad i kroz mjeseËnik Hrvatski sokol obavjeπtavala Ëlanstvo o dogaanjima. Druπtva su unutar tih naputaka imala punu slobodu djelovanja. Druπtva su bila neobiËno popularna i imala su znatnoga utjecaja u svim druπtvenim slojevima te se moæe slobodno reÊi da su, iza Hrvatske seljaËke stranke, bila najjaËa hrvatska asocijacija. U Hrvatskom sokolu je tijekom 1929. godine bilo oko 40.000 Ëlanova. Organizacijske sposobnosti na meunarodnom planu sokolska je organizacija iskazala pri organiziranju hrvatskih svesokolskih sletova. Osnivanje Viteπke organizacije Sokol Kraljevine Jugoslavije Takav Hrvatski sokol bio je trn u oku svima koji su æeljeli stvoriti jugoslavensku naciju, osnovni cilj velikosrpskih teænji. Kako je Hrvatski sokol bio nepolitiËko udruæenje to se na njega nije mogao primijeniti zakon o zaπtiti dræave pa je kralj Aleksandar 5. prosinca 1929. godine objavio zakon o osnivanju Viteπke organizacije Sokol Kraljevine Jugoslavije koji je ukinuo sve sokolske organizacije s nacionalnim nazivom, srpski, slovenski i hrvatski sokol i katoliËku tjelovjeæbenu organizaciju Orao. Zakon je prijetio represalijama svakom tjelovjeæbenom savezu koji bi odbio pristupiti novoj organizaciji. Prestati s radom ili pristupiti Sokolu Kraljevine Jugoslavije Kao razlog ukidanja navodi se da odgoj u tim organizacijama nije podræavao ideju unitarizma i da je vodio plemenskoj i vjerskoj podvojenosti. Umjesto da bude nadahnut idejom jugoslavenstva, buduÊi novak u vojsci nespreman je i odgojen u sasvim drugom duhu. Prema zakonu o osnivanju Viteπke organizacije Sokol Kraljevine Jugoslavije u roku od tri tjedna, od dana njegovoga stupanja na snagu, svi se savezi i njihova druπtva moraju ukinuti ili pristupiti Sokolu Kraljevine Jugoslavije. SkraÊeno su ga nazivali Jugosoko. ZnajuÊi da Êe biti otpora tom uje-

dinjavanju zakon je, za one koji pristupe novoj organizaciji, predvidio posebne olakπice u pogledu obveze sluæenja vojnoga roka.

Svi delegati protiv pristupanja u Jugosoko Hrvatima, ili Ëlanovima Hrvatskog sokola, bilo je odmah jasno da oni u toj novoj organizaciji ne mogu imati nikakvu drugu nego podreenu ulogu. Posljednja izvanredna skupπtina Hrvatskog sokolskog saveza odræana je 15. prosinca 1929. pod predsjedanjem starjeπine Milana pl. Praunspergera, uz nazoËnost 271 delegata iz 125 druπtava. Jednoglasan je zakljuËak skupπtine bio da Hrvatski sokolski savez ne pristupi u novoosnovani Sokol Kraljevine Jugoslavije i da se sva druπtva Hrvatskog sokola raspuste. Raspodjela imovine Nakon izvanredne glavne skupπtine Hrvatskog sokolskog saveza druπtva su na svojim skupπtinama donijela identiËnu odluku i ni jedno hrvatsko sokolsko druπtvo nije pristupilo u Sokol Kraljevine Jugoslavije. U razdoblju od tri tjedna do donoπenja odluke moralo se rijeπiti i pitanje imovine Hrvatskog sokola. Prema novom zakonu, ona je trebala pripasti novoj organizaciji, a to je Hrvatski sokol nastojao izbjeÊi po svaku cijenu. Sokolska limena glazba pridruæivala se drugim takvim orkestrima. Knjige iz knjiænica darovane su mjesnim knjiænicama, a πportska oprema i rekviziti klubovima. Meutim, dvorane sa spravama pripale su novoosnovanom Sokolu Kraljevine Jugoslavije. Izvori i literatura 1. Hrvatski list (1919). Sokol kraljevine Jugoslavije, 3, 336 2. Sluæbene novine (1929), 287, 1-2 3. Horvat R. (1992). Hrvatska na muËiliπtu. Zagreb: ©kolska knjiga.

7


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 36

PRIJE 120. GODINA U ZAGREBU JE OTVORENA PRVA TRGOVINA ©PORTSKIM POTREP©TINAMA

Prvi trgovci πportskom opremom Godine 1889. Marko Drucker je u Ilici 39, uz barut, dinamit, oruæje, satove, svjetiljke, glazbala i bicikle poËeo prodavati lovaËku, maËevalaËku, nogometnu, tenisku i ribolovnu oprema. Naslijedio ga je sin Harry, koji je proπirio poslovanje, a zatim organizirao i vlastitu proizvodnju

Piπe Liljana Jazbinπek

a razvoj πporta u Hrvatskoj krajem XIX. stoljeÊa utjecali su i trgovci i proizvoaËi πportske opreme i rekvizita. U prvo su se vrijeme oprema i rekviziti nabavljali iskljuËivo u inozemstvu. Tako se oprema za TeËaj za uËitelje gimnastike (1894. 1896.), prema svjedoËenju Franje BuËara, nabavljala u BeËu, Peπti, Stockholmu i Pragu. Za nastavu hokeja na travi palice su naruËene u I. hrvatskoj tvornici πtapova u Bregani, a skije u Drvorezbarskoj πkoli u OtoËcu. Na palice nije bilo prigovora, ali su se skije ubrzo polomile pa su u BeËu i Stockholmu naruËene nove.

N

Trgovina iskljuËivo πportskom opremom

Nakon smrti Marka Druckera 1920. godine, srediπnju je zagrebaËku prodavaonicu na uglu Ilice i Frankopanske preuzeo njegov sin Harry, koji je roen u Zagrebu 15. prosinca 1894. godine. Gimnaziju je zavrπio u Zagrebu, a studij elektrotehnike u Berlinu prekinuo je I. svjetski rat. BuduÊi da se sva roba do zavrπetka I. svjetskog rata nabavljala u Austro-Ugarskoj, nakon osnutka Kraljevine SHS otkup robe od istih dobavljaËa bio je oteæan carinskim ograniËenjima. Novi je vlasnik, inaËe svestrani πportaπ, povukao iznimno riskantan potez. PoËeo je trgovati samo πportskom opreModerni trgovaËki centar mom i rekvizitima. Najprije je robu Harry Drucker naruËivao od domaÊih obrtnika, a Godine 1882. u Zagreb se dosezatim je poËeo organizirati vlastitu lio Marko Drucker. On se rodio u »eπkoj 1856. godine, a u NjemaËkoj je izuËio trgova- proizvodnju. Izrada sprinterica, planinarskih i skijaπkih Ëki obrt. U Zagrebu se zaposlio u trgovini E. F. Bothea cipela zapoËela je veÊ 1925. Nakon toga proizvodi mekao knjigovoa i struËnjak za πivaÊe strojeve. Godine dicinke i lopte za nogomet, vaterpolo i hazenu. Izraiva1889. Drucker je preuzeo tu trgovinu u Ilici 39 koja je le su se i naprtnjaËe, vjetrovke, skijaπka odijela, vreÊe za djelovala pod nazivom Prva zagrebaËka umjetno-obr- spavanje i πatori, a organiziran je servis za montiranje tna dvorana Eugen Ferdinad Bothe. U njoj su se, uz vezova i popravak skija. barut, dinamit i oruæje, mogli kupiti i πivaÊi strojevi, satovi, blagajne, svjetiljke, glazbala i bicikli. Nakon πto je preuzeo trgovinu, novi je vlasnik odmah proπirio Proizvodi vrhunske kvalitete Potkraj tridesetih proπlog stoljeÊa zapoËela je s raasortiman robe. Osjetio je da su poklonici πporta podom prva mala tvornica za izradu skija, stolova za stoltencijalni kupci pa se u trgovini mogla kupiti lovaËka, ni tenis i palica za hokej na ledu. Planirana proizvodnja maËevalaËka, nogometna, teniska i ribolovna oprema. Kada se iz zgrade u Ilici 39 iselila tiskara Narodnih no- gumenih Ëamaca nije ostvarena zbog poËetka rata. vina, trgovina Marka Druckera proπirila se na cijeli Uspjeπan naËin poslovanja omoguÊio je da se u Franobjekt, prema Ilici i Frankopanskoj ulici. Na prvom ka- kopanskoj 10 podigne proizvodni pogon u dvoriπnoj tu i u dvoriπtu bilo je veliko skladiπte. Uvedena je i ser- Ëetverokatnici. Iz inozemstva su nabavljeni najsuvrevisna sluæba pa su svi prodani predmeti popravljani i meniji strojevi. O kvaliteti Druckerovih proizvoda odræavani u vlastitoj mehaniËkoj radionici. To je, ne- svjedoËi i Ëinjenica da su se poluproizvodi jasenovih dvojbeno, bila prva prodavaonica πportske opreme i re- skija izvozili u Norveπku. Harry Drucker izravno je suraivao s najpoznatijim proizvoaËima πportske oprekvizita u Zagrebu i Hrvatskoj.

8


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 37

me u Europi, a u Jugoslaviji je organizirao mreæu trgovaËkih putnika. Kataloge, cjenike, letke i prospekte izdavao je viπe puta. Cjenik πportskih potrepπtina s kratkim uputama za sve grane πporta, tiskan 1924. godine, katalog je kojeg se ne bi postidjeli ni danaπnji vrhunski proizvoaËi.

Osvajanje jugoslavenskog træiπta U meuratnom su se razdoblju pojavili novi πportovi, no Druckerova tvornica nije mogla tako brzo usvojiti proizvodnju potrebne πportske opreme pa ju je trebalo uvoziti. Da bi izbjegao posredniπtvo njemaËkih veletrgovaca Drucker je izravno kontaktirao s proizvoaËima πportske opreme u Engleskoj, Francuskoj, SAD-u, ©vedskoj i drugim zemljama. Kod njih je stekao takvo povjerenje da je postao iskljuËivi zastupnik za cijelu zemlju. Mnoge strane tvrtke dale su poduzeÊu Harryja Druckera licenciju za proizvodnju svojih proizvoda. Prvu podruænicu u Beogradu, pod nazivom „Beogradska sportska radnja - filijala poduzeÊa M. Drucker" otvorio je 1924. godine. U gradovima gdje nije mogao otvoriti trgovinu, robu je ustupao pojedinim trgovcima. U nabavi i proizvodnji πportske opreme Harry Drucker koristio je savjete poznatih πportskih struËnjaka. StruËnom je usavrπavanju poklanjao veliku pozornost. »esto je odlazio u inozemstvo na sajmove πportske opreme, a Sjedinjene AmeriËke Dræave je posjetio 1927. i 1933. Neprestano usavrπavanje proizvodnje Drucker je u Zagreb dovodio struËnjake koji su obuËavali radnike u njegovim pogonima. PoduzeÊe je odræavalo poslovne veze s 4000 dobavljaËa i 50.000 kupaca izvan Zagreba. Tridesetih godina naziv tvrtke promijenjen je u M. Drucker - Prva jugoslavenska industrija sportskih potrepπtina. Harry Drucker nije bio jedini proizvoaË i trgovac πportskom opremom u Zagrebu. Postojali su brojni postolari, krojaËi i remenari koji su izraivali lopte i dresove. Specijalizirana trgovina πportskom opremom Pavla Kaudersa bila je na Zrinjevcu 17. U JuriπiÊevoj 6 nalazila se prodavaonica bicikla E. Fischera. Josip KovaËiÊ imao je trgovinu u MesniËkoj 1, a KukuljeviÊ i Hagenauer u Ilici 8. Nacionalizacija poduzeÊa Rat je Harry Drucker proveo u partizanima. Za to vrijeme poduzeÊe je promijenilo i vlasnika i naziv. Godine 1945. Drucker postaje upravitelj svojeg poduzeÊa

koje opet nosi naziv M. Drucker - Prva jugoslavenska industrija sportskih potrepπtina. PoduzeÊe je 1947. nacionalizirano i preimenovano u Predrag Heruc, da bi se 1949. spojilo s poduzeÊem Fiskulturnik i od tada zvalo Sport Heruc. Literatura 1. Drucker, H. (1924). Cjenik πportskih potrepπtina s kratkim uputama za sve grane πporta. Zagreb: M. Drucker. 2. Drucker, H. (1938). Zimski πport 1938 - 39. Zagreb: H. Drucker. 3. FrntiÊ, F. (1980). PoËeci i razvoj proizvodnje sportske opreme u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Povijest sporta. 42 (11), 45 54.

9


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 38

PRIJE 90 GODINA OSNOVAN JE JOO

Prva krovna organizacija jugoslavenskog πporta Osnivanje i djelovanje JOO-a u Kraljevini SHS bilo je popraÊeno pasivnoπÊu i otporom nehomogene i neorganizirane druπtvene sredine, neprirodno ujedinjene zajednice naroda. Djelovanje JOO-a bilo je osueno na neuspjeh, jer je bilo nemoguÊe pronaÊi formulu rada koja bi odgovarala svim predstavnicima naroda tako raznorodne politiËke, ekonomske, vjerske i πportske tradicije Piπe Zdenko JajËeviÊ

oπ prije zavrπetka I. svjetskog rata ponovno je dopuπteno djelovanje Hrvatskog πportskog saveza. Prva je sjednica Upravnog odbora Hrvatskog πportskog saveza odræana 5. listopada 1918. godine, a na sjednici 28. kolovoza 1919. zakljuËeno je da se Hrvatski πportski savez likvidira u korist osnivanja Jugoslavenskog olimpijskog odbora, krovne πportske organizacije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. ZagrebaËke su novine Jugoslavenski sport 22. studenoga 1919. objavile da je ..."Hrvatski πportski savez preuzeo svojevremeno zadaÊu, da uËini sve predradnje za osnutak ovoga za nas vrlo vaænog odbora, te su veÊ pravila utvrena po ugledu na pravila Ëeπkog, srpskog i centralnog olimpijskog komiteta u Lausanni".

J

OsnivaËka sjednica JOO Hrvatski πportski savez pozvao je sva πportska udruæenja i Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca da poπalju dva delegata u nedjelju 14. prosinca 1919. u 15 sati u GunduliÊevu ulicu 29 radi osnivanja Jugoslavenskog olimpijskog odbora. U broju 39 od 20. prosinca 1919. objavljeno je da je u Zagrebu odræana skupπtina svih πportskih saveza i sekcija πporta zastupanih po Hrvatskom πportskom savezu. Delegati su prihvatili predloæena pravila Jugoslavenskog olimpijskog odbora te pravila Jugoslavenskog centralnog πportskog saveza. ZakljuËeno je da sve sekcije za pojedine grane πporta Hrvatskog πportskog saveza proπire

Proslava Olimpijskog dana u Zagrebu 1924. godine

10


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 39

Jugoslavenska nogometna reprezentacija prije utakmice sa »ehoslovaËkom na OI 1920. godine

svoj djelokrug na cijeli teritorij novoosnovane dræave. U Jugoslavenski olimpijski odbor izabrani su: Franjo BuËar (predsjednik), Svetomir –ukiÊ i Ciril Æiæek (potpredsjednici), Ante Jakovac (tajnik I.), Ante PandakoviÊ (tajnik II.), Ferdinand Budicki i Æeljko Berger (blagajnici), Pavao Kauders (zapisniËar) i Vladimir OËiÊ (arhivar). Izabrano je i 23 odbornika. Po jedan iz Splita i Mostara, tri iz Ljubljane, pet iz Beograda i 13 iz Zagreba.

Jugoslavenski centralni πportski savez Donesenim pravilima ograniËen je djelokrug JOO-a na "olimpijske poslove", tj. pripreme, izbor, opremanje i slanje πportaπa na olimpijske igre. Druge redovite i postojane poslove trebao je preuzeti sveπportski forum koji su nazvali Jugoslavenski centralni πportski savez, koji je takoer formalno osnovan 14. prosinca 1919. Predvieno je da Êe do osnivanja tog saveza njegove poslove voditi Hrvatski πportski savez koji nije ukinut, nego je zadræan kao operativni radni odbor. Kako nisu postojali jugoslavenski πportski savezi osim sokolskog, nogometnog i biciklistiËkog, izabrani su proËelnici sekcija JOO-a za pojedine grane πporta ili πportske saveze u fazi osnivanja. Za atletiku Miroslav Dobrin, gimnastiku Stjepan Krasnik, konjiËki πport Miloπ VidakoviÊ, maËevanje Milan ©enk, biciklizam Milan Meniga, nogomet Veljko UgriniÊ, streljaπtvo –uro SubotiÊ, a za tenis Stevan Hadæi.

JOO kao nasljednik Srpskog olimpijskog kluba Meunarodno priznanje Jugoslavenskog olimpijskog odbora proπlo je bez problema. Meunarodni olimpijski odbor tretirao je JOO kao nasljednika Srpskog olimpijskog kluba osnovanog u Beogradu 14. veljaËe 1910. godine, pa je JOO automatski primljen kao sudionik VII. olimpijskih igara u Antwerpenu 1920. Osnivanje i kasnije djelovanje JOO-a u novoosnovanoj Kraljevini SHS bilo je doËekano i kasnije praÊeno pasivnoπÊu i otporima nehomogene i neorganizirane druπtvene sredine, neprirodno ujedinjene zajednice naroda. Za-

pravo je logiËno da je djelovanje JOO-a bilo unaprijed osueno na neuspjeh, jer je bilo nemoguÊe pronaÊi formulu rada koja bi odgovarala svim predstavnicima naroda tako raznorodne politiËke, ekonomske, vjerske i πportske tradicije. Relativno brojno Ëlanstvo Upravnog odbora JOO-a bilo je prevelika glava na tijelu slabog, nestruËnog i nekvalitetnog πporta Kraljevine SHS.

PoteπkoÊe u radu JOO-a Nakon izbora Upravnog odbora JOO-a u kojem su bila predviena mjesta za delegate πportskih saveza triju konstitutivnih naroda Kraljevine, na sjednice se odazivalo malo delegata, pogotovo onih izvan Zagreba. BuduÊi da nisu bila osigurana sredstva za dolaske na sjednice, mnogi su odbornici odustali od Ëlanstva. Odbornik koji je triput izostao sa sjednica brisan je iz Ëlanstva pa su promjene bile Ëeste. Nesuglasice i nedjelotvornost bile su osnovne znaËajke rada JOO-a. U osnovi dobri zakljuËci sjednica Upravnog odbora, koji su se donosili uglavnom zaslugom hrvatskih delegata, mahom se nisu realizirali jer je financiranje JOO-a ovisilo o kroniËno mu nenaklonjenim beogradskim ministarstvima. »lan MOO-a general Svetomir –ukiÊ, koji je u njega primljen joπ 1912. godine, neprekidno je opstruirao rad Jugoslavenskog olimpijskog odbora. Franjo BuËar, koji je Ëlan MOO-a postao 1920. godine, stvorio si je joπ jednu veliku obvezu pa se viπe nije mogao mnogo angaæirati u radu JOO-a. BuduÊi da nikada nije realizirana odluka o osnivanju Jugoslavenskog centralnog πportskog saveza, JOO je bio preslab za rukovodeÊu ulogu u velikoj dræavi kakva je bila Kraljevina SHS. Literatura 1. MacanoviÊ, H. (1970). Osnivanje Jugoslavenskog olimpijskog odbora u Zagrebu 14. XII. 1919. Povijest sporta. 1 (1), 5 - 13. 2. Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret u Hrvatskoj. Zagreb: Savezna komisija za historiju fiziËke kulture. 3. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije do 1919. godine. Beograd: doktorska disertacija.

11


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 40

IN MEMORIAM Irislav Dolenec (Vela Luka, 15. I. 1921. - Zagreb, 25. X. 2009.)

©portaπ, trener i numizmatiËar U povodu 70. godiπnjice rukometa u Hrvatskoj 2000. godine, rukometni su ga struËnjaci u reviji Super sport uvrstili meu 10 najboljih hrvatskih igraËa. Dobitnik je Dræavne nagrade πporta za æivotno djelo Franjo BuËar 2005. Piπe Eduard Hemar rislav Dolenec roen je u obitelji Dragutina i Ane, ro. FranuloviÊNjalo. Zavrπio je Viπu πkolu za fiziËku kulturu u Zagrebu i Saveznu sportsku πkolu u Magglingenu (©vicarska). ©portsku je karijeru zapoËeo kao Ëlan atletske i teniske sekcije H©K Concordia, a od 1939. jedan je od osnivaËa rukometne sekcije. Igrao je i nogomet u ekipi H©K Uskok. Za NDH triput je nastupio za atletsku reprezentaciju i jednom za reprezentaciju u velikom rukometu (1942.) u susretu s Maarskom u Budimpeπti. U atletici je nastupao u skoku s motkom. Prvak je NDH 1943. i rekorder sa 3,65 m, a kao Ëlan atletske sekcije H©K Concordia ekipni je prvak 1944. U jesen 1942. preuzeo je treniranje rukometaπa H©K Concordia koji su bili prvaci NDH 1943. i 1944. Prvi je strijelac u prvenstvu NDH 1944. godine. StruËna komisija Hrvatskog rukometnog saveza izabrala ga je za najboljeg rukometaπa NDH 1944. godine.

I

Rukometaπ, atletiËar i koπarkaπ Nakon gaπenja H©K Concordia 1945. godine Ëlan je FD Metalac i jedan od osnivaËa FD Zagreb. Bio je jedan od osnivaËa atletske sekcije FD Zagreb i trener i igraË Koπarkaπkog kluba Polet 1947. godine. Na atletskom prvenstvu Jugoslavije u skoku s motkom bio je drugi 1946., a prvak Hrvatske bio je iste godine. Nastupio je na Balkanskim igrama 1946. u Tirani. Kao igraË i trener FD Metalac u velikom rukometu, bio je najbolji na prvom prvenstvu Hrvatske 1945. Bio je trener i igraË reprezentacije Zagreba na prvom prvenstvu Jugoslavije iste godine kada je osvojen naslov prvaka (1948.)

Instruktor, trener i izbornik Kao instruktor rukometnog odbora FISAH-a 1948. godine organizirao je i proveo prvi jednomjeseËni rukometni teËaj sa srednjoπkolcima u Sarajevu. Na kraju teËaja sastavio je osam rukometnih momËadi koje su odigrale prvi rukometni turnir u Sarajevu. Savezni je trener i igraË reprezentacije Jugoslavije u velikom rukometu (1950. - 1958.) sa 17 nastupa i 37 postignutih zgoditaka. Za reprezentaciju Jugoslavije je kao trener i igraË debitirao na prvoj utakmici protiv Belgije u Zagrebu 1950. godine, a zadnji puta je kao igraË nastupio 1957. Vodio je reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu 1955. u SR NjemaËkoj kada je osvojeno peto mjesto. Na tom je prvenstvu postigao 11 zgoditaka. Vodio je pet dvoboja hrvatske reprezentacije u velikom rukometu i rukometu (1954.). Bio je i trener æenske reprezentacije Jugoslavije u veli-

12

kom rukometu (1956.). Sa æenskom reprezentacijom nastupio je na Svjetskom prvenstvu u SR NjemaËkoj kada je osvojeno peto mjesto. U vrijeme kada je bio trener i igraË RK Zagreb u velikom rukometu na prvenstvu Jugoslavije osvojeno je prvo mjesto 1949., 1954. i 1955./1956., a drugo mjesto 1952., 1955., 1956./1957. Na prvenstvu NR Hrvatske najbolji je 1949./1950.,1952. i 1954.

Rad u inozemstvu RK Zagreb je na prvenstvu Jugoslavije u rukometu osvojio prvo mjesto 1957., drugo mjesto 1954., a treÊe mjesto 1957./1958. »lan je prve trenerske komisije pri Rukometnom savezu Jugoslavije (1957.). Nakon πto je 10 godina bio amaterski trener dræavne reprezentacije, a nije mu bio osiguran profesionalni status, otiπao je u SR NjemaËku. Od 1959. do 1961. godine radio je kao trener u atletici, hokeju na travi, koπarci i rukometu u Tus Eintrachtu iz Dortmunda.

PredavaË na brojnim teËajevima Na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu rukomet je predavao 1963./1964. Bio je i trener RK Sloboda iz Varaædina koji je uveo u prvu saveznu ligu (1961./1962.) i ponovo RK Zagreb s kojim je na prvenstvu Jugoslavije osvojio prvo mjesto 1964./1965., drugo mjesto 1965./1966. te Zimsko prvenstvo Jugoslavije 1966. Trener muπke reprezentacije bio je na Svjetskom prvenstvu 1967. u ©vedskoj kada je osvojeno sedmo mjesto. Od 1969. do 1973. trenirao je muπku reprezentaciju ©vicarske. Odræao je mnoga predavanja na teËajevima za instruktore i trenere. Objavio je brojne struËne Ëlanke o rukometu i dvije knjige. U povodu 70-godiπnjice rukometnog πporta u Hrvatskoj 2000. godine, rukometni su ga struËnjaci u reviji Super sport uvrstili meu 10 najboljih hrvatskih igraËa. Dobitnik je Dræavne nagrade πporta za æivotno djelo Franjo BuËar 2005.

Istaknuti numizmatiËar Nakon umirovljenja posvetio se numizmatici. Od 1965. Ëlan je Hrvatskog numizmatiËkog druπtva (HND). Od 1979. do 1989. bio je Ëlanom Upravnog odbora HND-a, a u istom razdoblju obavljao je duænost glavnog i odgovornog urednika edicije Obol, glasila istog druπtva. Pripremio je monografiju Hrvatska numizmatika od poËetaka do danas koja je objavljena u Zagrebu 1993. Napisao je i objavio pedesetak Ëlanaka iz podruËja numizmatike.


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 41


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 42

©PORT O ©PORTU

©to dobre πportaπe razdvaja od vrhunskih? »esto nas zanima πto se to krije u glavama vrhunskih πportaπa. ©to je mislio Federer servirajuÊi za πesti naslov u Wimbledonu ili Janica kad je prolazila pokraj posljednjih vrata i osvajala Ëetvrtu olimpijsku medalju u Salt Lake Cityju? Kako sve podnose ili ne podnose? Piπe Kristina DominkoviÊ

ostoji li univerzalna πportska liËnost? Imaju li Usain Bolt, Cristiano Ronaldo, Michael Jordan, Michael Phelps, Blanka VlaπiÊ, Janica KosteliÊ i Roger Federer - osim vrhunskih πportskih rezultata, slave i novca - joπ poneπto zajedniËko? Neki tajni recept? Znanstvenici pokuπavaju ustanoviti osobinu liËnosti vrhunskih πportaπa u odnosu na ljude koji se ne bave tjelesnim aktivnostima, æele otkriti osobine liËnosti πportaπa u pojedinim πportovima te vezu izmeu osobina liËnosti i postignuÊa u πportu. Razna su istraæivanja pokazala razne rezultate. Jedni smatraju da se osobine liËnosti πportaπa i ljudi izvan πporta ne razlikuju znatno, a drugi pak tvrde da su te razlike i te kako znatne. No, razlike su viπe kvantitativne nego kvalitativne naravi, a variraju od πporta do

P

42


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 43

πporta toliko jako da je u biti gotovo nemoguÊe vjerovati da postoji univerzalna liËnost vrhunskog πportaπa.

Adaptacija na stres Jedna skupina istraæivaËa smatra da su kod vrhunskih πportaπa naglaπene osobine liËnosti poput veÊe emocionalne stabilnosti, snaænijeg voljnog karaktera, orijentacije na postignuÊe i uspjeh, kontrole interaktivnih funkcija i procesa te razvijanja intelektualne sposobnosti, a druga skupina istiËe da su uspjeπni πportaπi emocionalno stabilniji, da imaju bolju emocionalnu samokontrolu i manju anksioznost, ekstravertnije ponaπanje, veÊe samopouzdanje i sigurnost, veÊi stupanj upornosti, odgovornosti i grupne ovisnosti, izraæeniju potrebu za dominacijom i postignuÊem, veÊu sposobnost adaptacije u trenucima stresa, kao i visoku motiviranost prilikom stresa. Dio je istraæivanja potvrdio da su neki vrhunski πportaπi druπtveniji, racionalniji, kontroliraniji u stresu i agresivnim situacijama, no, jasno, kao i u svemu, i u ovoj se priËi krije ona druga strana. Primjerice, otkriveno je da Ëlanovi plivaËke reprezentacije SAD-a pokazuju naglaπenu introvertnost (introvertne su osobe povuËene u sebe i svoj svijet u kojem same sebi traæe stimulacije i sadræaje koji ih emotivno zadovoljavaju i obogaÊuju).

Savjesnost, upornost i koncentraciju pokazali su strijelci, hrvaËi, rukometaπi i padobranci. Anksioznost (tjeskoba) je najËeπÊa osobina atletiËara, dizaËa utega i gimnastiËara. Istraæivanja su otiπla i korak dalje prema nekima, znatne su razlike u osobinama liËnosti izmeu πportaπa i πportaπica. Navodi se da su πportaπi psihiËki stabilniji prilikom stresa i manje neurotiËni. S druge strane, πportaπice pokazuju veÊi stupanj napetosti i tjeskobe.

TisuÊu kako i zaπto Medije, novinare i navijaËe Ëesto zanima πto se to krije u glavi πportaπa. ©to misli Federer dok servira za πesti naslov u Wimbledonu, Janica dok prolazi pokraj posljednjih vrata i osvaja Ëetvrtu medalju na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju ili Blanka dok stoti put prelijeÊe dva metra? I joπ tisuÊu kako i zaπto oni sve to mogu. Kako sve podnose ili ne podnose? »esto se za najveÊe πportaπe moæe Ëuti „da su Ëudni”. U nekom svom svijetu. Nekoj svojoj krajnosti. Jedni u pozitivnoj krajnosti ili oni drugi, kao pri-

Poæeljne stabilnost i inteligencija U veÊini je istraæivanja utvreno da je emocionalna stabilnost i te kako poæeljna osobina za uspjeh u πportu. Isto vrijedi i za inteligenciju. SlovaËki su znanstvenici Vanek i Hoπek 1974. godine testovima liËnosti ispitali 824 πportaπa (146 æena i 678 muπkaraca) i ustanovili karakteristiËne osobine liËnosti kod πportaπa odreenih πportova. Kod rukometaπa, koπarkaπa, padobranaca, boksaËa i hrvaËa pokazale su se sljedeÊe osobine: ekstraverzija, neposrednost i intimnost u komunikaciji te sklonost suradnji. Te su osobine slabije razvijene kod biciklista, dizaËa utega, planinara i strijelaca. Visoku su emocionalnu stabilnost pokazali tenisaËi, skijaπi, skijaπi-skakaËi i jedriliËari, a nisku boksaËi, hrvaËi i plivaËi. Mala emocionalna osjetljivost karakteristiËna je kod dæudaπa, planinara i veslaËa, a velika kod atletiËara.

mjerice ameriËki skijaπ Bode Miller, u negativnoj, ali ipak uspjeπnoj krajnosti. A ono „Ëudno”? Moæda je to samo razlika izmeu dobrih i vrhunskih. Njihova liËnost, njihova Ëudnost koja ih Ëini boljima od ostalih. I koju nikad nitko neÊe moÊi otkriti.

Literatura 1. L. S. LazareviÊ (1983). Struktura liËnosti vrhunskih sportista. Beograd: FiziËka kultura. 2. K. S. Hol i L. Gardner (1983). Teorije liËnosti. Beograd: Nolit. 3. M. Vanek (1974). Die Personlichkeit des Sportlers. (U Sonderdruck aus Empirische Methoden in der Sportpsychologie). Heidelberg: Hofmann.

43


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:13

Page 44

©PORT I DUHOVNOST

Skijanje i meditativnoduhovna snaga Skijanje nije samo tehniËka i πportska disciplina, natjecateljskog i/ili rekreativnog karaktera, nego je noπeno prirodom - terenom vlastite nutrine i osobnosti, terenom svoga duha, svoga bitka, svoje svijesti i podsvijesti Piπe Tvrtko Beus

valevrijedno je moæemo li neke skijaπe proglasiti svestranima. Osim nebrojenih treninga, vjeæbi, natjecanja, kondicije, znanja, umijeÊa, posjeduju duhovni dar i sposobnost koja ih uzdiæe i pronosi u svijet doista velikih πirina, moguÊnosti i novoga æivota. Taj duhovni dar, ujedno i sposobnost, svojevrsno je uvjerenje da skijanje nije samo tehniËka i πportska disciplina, natjecateljskog i/ili rekreativnog karaktera, nego je noπeno prirodom - terenom vlastite nutrine i osobnosti, terenom svoga duha, svoga bitka, svoje svijesti i podsvijesti.

H

Jedinstvo tijela, uma i duha U konkretnoj igri, manevriranju, kombinaciji tehnike i brzine katkad je teπko odrediti granice πporta, psihologije, duhovnosti. »ovjek je osoba, cjelina, jedinstvo tijela, uma i duha. Cjelovito shvaÊen i ostvaren Ëovjek moæe postiÊi veÊe, bolje rezultate od onoga koji razvija samo parcijalne (odreene) sposobnosti. Upravo duhovno-egzistencijalna razina Ëovjeka i njegova bitka nerijetko je zanemarena u konkretnom æivotu i πportu. Duhovno-egzistencijalna razina zahvaÊa stvarnost vjere, povjerenja i samopouzdanja, vedrine i pozitivnog miπljenja, zahvaÊa savjest i moralnost, upornost i poærtvovnost, dobrotu i sluæenje, ambicioznost i kreativnost. Meditacija kao stanje duboke duhovne opuπtenosti u trenucima relaksacije i produbljivanja svojih ideja, stavova, sposobnosti oznaËava posebnu moguÊnost kako istraæivati i jaËati svoj duhovni svijet, svoju nutrinu, svoju osobnost.

Vjera - vrijednost koja daje snagu ZnaËajna snaga na podruËju duhovno-meditativne razine jest vjera. Vje44


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 45

ostvarili izvanredne rezultate i hrvatsko ime pronijeli diljem svijeta. Snaæna vjera, samopouzdanje, upornost i jednostavnost uËinili su da je, unatoË raznim preprekama, ozljedama, udarcima, rehabilitaciji moguÊe ponovno natjecati se, osvajati medalje, biti dobar i najbolji.

Sabranost, preciznost i smirenost

ra je shvaÊena kao najπiri pojam koji ima mnogo znaËenja i razina: vjera u sebe i svoje sposobnosti, vjera u druge ljude, u trenere, u struËni tim, u roditelje, prijatelje, zajednicu, domovinu; vjera u vlastite sposobnosti i darove, vjera u æivot koji nas sve nadilazi i Ëini nas i skromnima i ponosnima. Spomenuta naravna (prirodna) vjera njegovana kroz meditativne i druge vizualizacijske vjeæbe kroz sustavan (redovit) rad unosi svjeæinu i napredak u vlastite πportske i druge aktivnosti. Vjera oznaËava vrijednost koja daje snagu za put u daleke skokove, za brzo i precizno kretanje, za osvajanje novih podruËja, za nove pothvate. Sve postaje novo, bolje, drukËije. Naporne vjeæbe i natjecanja, teπki tereni, trema, velika oËekivanja nisu zapreka nego postaju izazov i prigoda za ostvarenje sebe, svoga duha, svoje nutrine, svoga tijela, svoje jedinstvenosti i neponovljivosti u ovome æivotu.

Korisno je i potrebno da svi skijaπi koji teæe ozbiljnom, uspjeπnom i svestranom skijanju prolaze psiholoπke i duhovno-egzistencijalne pripreme. Samo cjeloviti i dubinski treninzi koji ukljuËuju struËnjake s raznih podruËja znanosti, uz sustavno praÊenje skijaπa i njihovog rada na sebi i svojim sposobnostima, izazovima i konkretnim pitanjima, mogu omoguÊiti dobre rezultate i pobjedu sadaπnjih i buduÊih natjecatelja na brojnim skijaliπtima, u skijaπkim disciplinama i konkretnim situacijama. StruËne i kreativne pripreme i asistencija za natjecanje kod slaloma i veleslaloma pozornost Êe dati poveÊanju potrebne sabranosti, preciznosti i smirenosti. Naglasak na tehniËkoj izvedbi u te dvije discipline neÊe zanemariti nutarnje (duhovne) komponente koje mogu biti izvrstan teren za dobar (vele)slalom. Priprema za brzinske discipline spusta i super-veleslaloma brinut Êe se o potrebnim iskustvima tiπine i opuπtenosti, dubinskog poniranja u sebi i stvarnost oko sebe. Radit Êe na motivaciji, ali i nutarnjoj stabilnosti, hra-

brosti i samopouzdanju. Metoda fokusiranja na odreenu stvarnost pomoÊi Êe u zahtjevnim tehnikama spusta, prolaæenja kroz zahtjevne i opasne terene. Drevno iskustvo i tradicija meditacije pridonijet Êe usuglaπavanju stresnih situacija brzine i velikih oËekivanja, te nutarnje mirnoÊe i stabilnosti πto vodi ostvarenju najboljih (moguÊih) rezultata.

Osvajanja novih razina Ëovjekova duha Istinska meditativna priprema za skijaπke letove odnosno skokove predstavlja nove moguÊnosti i izazove za one koji vode mlade skijaπe na putu kvalitetne i sigurne pripreme. Uza sve navedene postupke, treba imati u vidu popratne fenomene koje nosi dubinska meditacija za meditante. Visok stupanj nutarnje energije, sabranosti, usuglaπenosti, hrabrosti i noπenosti u danim trenucima najveÊih izazova omoguÊuju zadivljujuÊe trenutke boravka u zraku, pobjedniËkog leta i osvajanja novih razina Ëovjekova duha.

Literatura 1. Amen D. G. (2007). Od dobroga - sjajan mozak. Zagreb: V.B.Z. 2. Orlick, T. (1999). Mentalni trening za sportaπe. Zagreb: Gopal. 3. MiljkoviÊ, D., Rijavec, M. (1998). S onu stranu zrcala. Psihologija alternativnih stanja svijesti. Zagreb: IEP. 4. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost.

Vjera posjeduje snagu koja izaziva Ëuenje Meditacija s mnogim srodnim vjeæbama snaæno zahvaÊa i proæima Ëovjekovu psihiËku razinu i ustrojstvo koji se odraæavaju na tijelo, pokrete, kretanje, motoriku, na konkretne rezultate. Ipak, meditacija koja je izvorno vezana uz razne religije (krπÊanstvo, budizam, hinduizam, islam i dr.) nadilazi psihologiju i mentalne treninge, izvanjska oËekivanja i fiziologiju. ZahvaljujuÊi svojoj duhovno-egzistencijalnoj prirodi πport noπen meditacijom ostaje uvijek nov, neuhvatljiv, slobodan i neograniËen. Vjera posjeduje snagu koja izaziva Ëuenje, obrate, nepredvidljivi napredak. Dovoljno je sjetiti se nekih hrvatskih skijaπica i skijaπa koji su prirodnom i spontanom jednostavnoπÊu, borbenoπÊu i upornoπÊu 45


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 46

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Sprave i rekviziti u πportu Kad je rijeË o hrvatskoj terminologiji, u natjecanjima u πportskoj gimnastici i atletici rabe se sprave, a u ritmiËkoj gimnastici rekviziti, dok se u engleskoj terminologiji u πportskoj i ritmiËkoj gimnastici rabe apparatus, a u atletici implements Piπe Darija OmrËen

nogo je πportova i πportskih disciplina, ali i sprava i rekvizita kojima se sluæe πportaπi. U πportskoj se gimnastici natjecatelji natjeËu na spravama (npr. dvovisinske ruËe, greda, konj za preskok, ruËe, preËa, karike, konj s hvataljkama), a prijevodni je ekvivalent te rijeËi u engleskome jeziku, i to u kontekstu πportske gimnastike, rijeË apparatus. RijeË apparatus je latinska (apparãtus) i znaËi oprema, a izvedena je od glagola apparãre, πto je znaËilo pripremati (Random House Webster's Unabridged Dictionary, 1999.). U ritmiËkoj gimnastici u hrvatskome se jeziku za obruË, loptu, traku, Ëunjeve i vijaËu rabi skupni naziv rekviziti, dok se u engleskome jeziku ti predmeti nazivaju small hand apparatus, odnosno male ruËne sprave.

palice, rekete i sliËno, dok se rijeË apparatus, kako je reËeno, rabi za sprave u πportskoj i ritmiËkoj gimnastici. Oprema ima mnogo πire znaËenje i obuhvaÊa npr. πportsku obuÊu, odjeÊu itd.

M

Sprave, rekviziti i oprema U hrvatskome se jeziku za neπto πto se u engleskome naziva jednim te istim nazivom rabe dva razliËita naziva. U atletici se koplje, kugla, disk i kladivo u hrvatskome jeziku nazivaju spravama, a 46

Lopta - najpoznatiji rekvizit

u engleskome ih se naziva rijeËju implement, πto u doslovnom prijevodu na hrvatski znaËi alat ili sredstvo, dok se motka u skoku s motkom naziva rekvizitom. Dakle, πto se hrvatske terminologije tiËe, u natjecanjima u πportskoj gimnastici i atletici rabe se sprave, a u ritmiËkoj gimnastici rekviziti, dok se u engleskoj terminologiji u πportskoj i ritmiËkoj gimnastici rabe apparatus, a u atletici implements. Zanimljivo je da je hrvatski prijevodni ekvivalent za rekvizite rijeË equipment (Bujas, 1999., 1299), odnosno oprema, a rijeË rekvizit u hrvatskome se jeziku rabi za lopte,

Rekviziti se rabe i u momËadskim πportovima. Na primjer, lopta (engl. ball) rabi se u nogometu koji se igra u sklopu FIFA-e, ameriËkom nogometu, kanadskom nogometu, irskom nogometu, australskom nogometu, u ragbiju (puni naziv ragbija na engleskome jeziku glasi rugby football), u vaterpolu, rukometu, koπarci, odbojci, kriketu, polu, hokeju na travi, lacrosssu itd. Lopta se rabi i u bejzbolu, sofbolu, ili golfu. Zanimljivo je da se rijeËju ball u engleskome jeziku naziva i kugla u kuglanju, dok se, npr., lopta u igri koja se zove jai alai ili pelota naziva pelota - drugim rijeËima, od dva moguÊa naziva za istu igru drugi dolazi od rijeËi koja znaËi lopta kojom se igra ta igra. InaËe, naziv jai alai dolazi iz baskijskog i nastaje spajanjem rijeËi jai ko-


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 47

Reket - osnovni rekvizit u brojnim πportovima RijeË reket tuica je u hrvatskome jeziku. Njezin je prijevodni ekvivalent u engleskome jeziku racket ili racquet. Reket se rabi u tenisu, stolnom tenisu, badmintonu, skvoπu i racquetballu. RijeË reket u engleski je jezik uπla iz francuskoga od rijeËi raquette, a podrijetlo joj je u talijanskoj rijeËi racchetta koja, pak, dolazi od arapske rijeËi rahah u znaËenju prednja strana πake (Longman Dictionary of Contemporary English, 2005.). Sveza je u tome da ispruæena πaka izgleda poput reketa. U veÊ spomenutoj igri jai alai lopta se baca rekvizitom koji izgleda kao koπara u obliku polumjeseca koji igraË ima na ruci i koji se naziva cesta (Ëitaj: sesta). Ta rijeË dolazi od πpanjolske rijeËi koja doslovno znaËi koπara. Pogleda li se podrijetlo te rijeËi joπ dalje, onda je vidljivo kako dolazi od latinskoga cista, πto znaËi prsa (Random House Webster's Unabridged Dictionary,

ja znaËi igra i rijeËi alai koja znaËi veseo, radostan ili zabavan (Random House Webster's Unabridged Dictionary, 1999.). RijeË je, dakle, o veseloj ili zabavnoj igri.

I lopta i pak Dok se u hokeju na travi rabi lopta (engl. ball), u hokeju na ledu igraËi udaraju pak, πto je anglicizam u hrvatskome jeziku i dolazi od engleske rijeËi puck. Prema Longman Dictionary of Contemporary English (2005.) rijeË puck nastaje u XIX. stoljeÊu i znaËi udariti te je prema tome izvoru nastala od rijeËi poke, πto znaËi gurati ili bockati. Prema Oxford English Dictionary (vidi Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2009.), rijeË puck povezana je s glagolom u istom liku koji se koristio u hurlingu, tradicionalnoj irskoj igri, za udaranje ili guranje lopte, a dolazi od πkotskog irskog puc ili irskog poc u znaËenju udariti. Za razliku od prethodnoga izvora, prema Online Etymology Dictionary (2009.), rijeË puck sliËna je irskoj rijeËi poc, πto je torba ili vreÊa.

RazliËiti nazivi za isti rekvizit Palica ima nekoliko prijevodnih ekvivalenata u engleskome jeziku, ovisno o tome o kojemu je πportu rijeË. Tako se palica u golfu naziva club, u bejzbolu, softbolu i kriketu rabi se rijeË bat, a u hokeju na ledu, hokeju na travi, polu i lacrossu palica se naziva stick. RijeË club u znaËenju palica dolazi od staronorveπke rijeËi klubba koja je znaËila toljaga, batina (Online Etymology Dictionary, 2009.). RijeË bat je u staroengleskome (*batt) znaËila takoer batina ili toljaga, a podrijetlo joj je u kasnolatinskome u rijeËi battre koja je znaËila udarati, odnosno tuÊi (Online Etymology Dictionary, 2009.). Protoindoeuropska osnovica rijeËi bat je *bhat-, πto je znaËilo udariti (Online Etymology Dictionary, 2009.). RijeË stick u staroengleskome ima oblik sticca i znaËi πiba, prut, motka, πipka, ali i granËica te ælica, i dolazi od pragermanskoga *stikkon-, πto je znaËilo ubosti ili probosti (Online Etymology Dictionary, 2009.).

1999.), odnosno prsni koπ. Ovdje obraeni skup naziva za sprave i rekvizite, prirodno, nije potpun. Joπ je mnoπtvo drugih sprava i rekvizita koji se rabe u πportu, ali je ovaj izbor dostatan kao ilustracija bogatstva πportskog nazivlja opÊenito, ali i kao ilustracija naËina na koji pojedine sprave i rekviziti dobivaju nazive.

Literatura 1.

2.

3.

4.

5.

Bujas, Æ. (1999). Veliki hrvatskoengleski rjeËnik. (str. 1299). Zagreb: Nakladni zavod Globus. Longman Dictionary of Contemporary English. Writing Assistant Edition CDROM (2005). Harlow: Pearson Education Limited. Online Etymology Dictionary (2009). http://www.etymonline.com, s mreæe skinuto: 4. XI. 2009. Random House Webster's Unabridged Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit Windows systems, V3.0 for 32bit Windows systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & Housepie. Wikipedia - The Free Encyclopedia (2009). http://en.wikipedia.org/wiki/Puck_(sport s), s mreæe skinuto: 4. XI. 2009.

47


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 48

1

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

Damir SenËar - pobjednik! Damir SenËar osvojio je 24. rujna 2009. nagradu Meunarodnog paraolimpijskog odbora za najbolju fotografiju s Paraolimpijskih igara u Pekingu 2008. SenËar, urednik fotografije u naπem Ëasopisu, ujedno je urednik fotoredakcije HINE i Ëlan Hrvatskog zbora sportskih novinara. Ovaj se put Olimp bavi raπËlambom njegovih radova s Paraolimpijskih igara u Pekingu. Piπe Kreπimir MikiÊ

1 U ovoj smo rubrici veÊ nekoliko puta pisali koliko je

vaæno pri snimanju πportske fotografije reagirati u pravo vrijeme. Na ovoj nagraenoj fotografiji SenËar to upravo i Ëini. Izvrsno je odabrano vrijeme ekspozicije Ëime je zabiljeæen svaki dio pokreta πportaπa, rijeË je o odliËnoj kompoziciji, dobrom tretmanu drugog plana (pozadini) te koloristiËkom skladu (dijagonalna poveznica pomoÊu oπtre plave boje dresa i neoπtre odjeÊe u drugom planu). To je fotografski uradak koji zaista zasluæuje ovo veliko priznanje.

2 Otvaranje Paraolimpijskih igara u Pekingu nije

prikazano na uobiËajen naËin. Vrlo je zanimljiv drugi, „razmazani” dio fotografije, Ëime je potpuno prevladana kompozicijska pogreπka koja bi inaËe nastala, a to je podjela slike na dva jednaka dijela. Ovako je postignuto 48

uspjeπno jedinstvo oπtrine i neoπtrine. Snimano je pri duljem vremenu ekspozicije da bi se dobio takav uËinak.

3 Paraolimpijska atletika snimljena u trenutku kad se

uoËava i radost u uspjehu i πportski napor, te nezgode koje se uvijek dogaaju na natjecanjima. Fotografski je aparat meu njima da zabiljeæi spontanost, πto je rezultat osmiπljenog rabljenja objektiva. ZahvaljujuÊi tome i dubinska je oπtrina mala pa su πportaπi, odnosno gledatelji, potpuno odvojeni jedni od drugih. Maksimalna je koncentracija na bitnom - atletiËarima.

4 SenËar znalaËki snima pokret, konkretno biciklistiËko

natjecanje. Izborom ekspozicije na fotografiji je dobro sugerirana brzina, a uz povlaËenje aparata u smjeru voænje dobiven je i dodatni uËinak, pozadina koja se razlijeva s


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 49

2

3

4

5

6

7

obzirom na boju. Zato je dobivena zanimljiva korelacija πarenog dresa i linija u drugom planu, s obzirom na boju, πto stvara dodatni doæivljaj.

5 Kao i prethodna fotografija, i ova se odlikuje dobrom

zabiljeæbom pokreta (ekspozicija je bila duga, ali se zato aparat povlaËi tijekom eksponiranja) i jedino je πteta donjih rubnih dijelova fotografije, kada je ograda ili neπto sliËno malo „rezalo” kotaËe, πto djeluje nekako grubo. Naime, osjeÊa se potreba za slobodnim prostorom, da „slika moæe disati”, kako to fotografi kaæu.

6 ©portski fotograf, reporter, koliko se god trudio u æelji da ne propusti kljuËni trenutak, jednostavno ponekad

mora prekrπiti neke kompozicijske zahtjeve. To je u ovom fotografskom æanru sasvim shvatljivo. InaËe bismo, naime, sigurno rekli da je loπe rezana ruka - ostala je izvan okvira, no ono najvaænije je snimljeno, a to je u ovom sluËaju ipak primarno.

7 Skok uvis, sada snimljen kraÊom ekspozicijom i

uskokutnikom od 600 mm. Fotografija je zanimljiva u boji, odabran je funkcionalan kut snimanja, no donekle je πteta za snimatelja na rubu. Naime, on pomalo djeluje kao strano tijelo u slici, odnosno smeta, posebice stoga πto s atletiËarkom u kompozicijskom smislu Ëini dijagonalu, pa je joπ uoËljiviji. 49


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 50

PUBLICISTIKA TrËati je zdravo

Jogging Autor: dr. Ivo Belan Oblikovanje i priprema za tisak: Hermes izdavaπtvo Nakladnik: autor Recenzenti: dr. mr. sci. Kreπimir ©tuka, prof. dr. sci. Antun Tucak Godina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb, treÊe izdanje Stranica: 268; format: 14x20,5 cm Tisak: Hermes izdavaπtvo, Samobor

BoÊanje na Komiæi

Dvadeset godina BoÊarskog kluba Komiæa Autor: Jurica GizdiÊ Urednik: redakcijski odbor Recenzenti: Neven »apeta, Jurica MihoviloviÊ, Josip MardeπiÊ Nakladnik: BoÊarski klub Komiæa Godina i mjesto izdavanja: 2009., Komiæa GrafiËka obrada: Abel internacional doo, Split Stranica: 144; format: 21x27 cm Tisak: Sutontisak, Split

redinom sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa trËanje, ok u svijesti obiËnog pristalice πporta veliki gradovi S ili jogging, postalo je planetarno popularno. I autor D stvaraju velike klubove, u malim sredinama, knjige Jogging, lijeËnik i dugogodiπnji trkaË dr. Ivo Belan, zahvaljujuÊi entuzijazmu i posveÊenosti, rastu veliki trËanje je otkrio u to doba, a knjiga koju predstavljamo iskustveno je svjedoËenje potkrijepljeno medicinskim aspektima koje autor vrlo dobro poznaje. Belan detaljno, a opet jednostavnim i razumljivim jezikom, daje podrobne savjete o trËanju (obuÊa, odjeÊa, prehrana, πportske ozljede, treninzi, godiπnja doba i sl.) svima koji tek poËinju trËati, ali i iskusnim trkaËima, istiËuÊi kako „Ëovjek nije stvoren da bude u mirovanju - fiziËka je neaktivnost sasvim neprirodna njegovu tijelu.” NaglaπavajuÊi vaænost trËanja upozorava da je danaπnji æivot u gradu uglavnom vezan uz sjedenje te podsjeÊa da svjetskoj „epidemiji” srËanih bolesti i bolesti æila, osim nepravilne prehrane, puπenja i stresova, pogoduje upravo nedostatak kretnja. Belan je aktivan trkaË koji je sudjelovao i na maratonima pa svoja iskustva, od prijave do ozraËja na natjecanjima, prenosi i Ëitatelju. Knjiga se, za 150 kuna, moæe kupiti u knjiæarama, a izravno od autora, za 100 kuna, na broj 098/249-876.

50

klubovi i πportaπi velikih rezultata. Jedan od njih je i BoÊarski klub Komiæa koji slavi 20 godina djelovanja te je u povodu te obljetnice izdao i monografiju. Predsjednik kluba Vicko MardeπiÊ u predgovoru naglaπava: „Ovo je knjiga o tri generacije Komiæana, prijatelja i Ëlanova Kluba koji su sudjelovali u izgradnji prvog boÊaliπta, a kasnije i dvorane.” Autor GizdiÊ upravo slijedi misao predsjednika, prateÊi kratku, ali bogatu povijest male velike sredine. BoÊanje, koje je u Dalmaciji prvi put opisano 1822. godine, omiljen je πport svih dobnih kategorija, na improviziranim igraliπtima ili u sustavu natjecanja. BK Komiæa, osnovan 1989. na poticaj Jurice MihoviloviÊa, od poËetka biljeæi zapaæene πportske rezultate koje je autor prikupio i zabiljeæio. Ilustracije originalnim izvjeπÊima sa susreta, novinskim Ëlancima i fotografijama pokazuju uspon ovog po godinama mladog, po sredini malog, a po rezultatima velikog kluba. Sustavno obraeni rezultati, igraËi i rukovodstva kluba dokument su o nastanku i razvoju πporta i kluba nastalom na golemoj æelji entuzijasta koji za πport æive. Svaki Êe ljubitelj πporta nakon Ëitanja ove monografije osjeÊati ponos i radost pripadanja magiËnom svijetu balota.


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 51

Piπe Milena DragiπiÊ

Uz more u πportu

©portsko druπtvo Mornar 1949. - 2009. Autor: Mario Garber Urednik: Zoran KaËiÊ Urednci: Fedomir PaviÊ, Damir ViπiÊ, Nikπa Malada, Ivan BronzoviÊ GrafiËki urednik: Neven Marin GrafiËka priprema: Dalmacija papir, Split Godina i mjesto izdavanja: rujan 2009., Split Stranica: 416; format: 22,5x30,5 cm Nakladnik: ©D Mornar Tisak i obrada fotografija: Denona d.o.o kupljati 1500 Ëlanova u plivaËkom, veslaËkom, vaterpolskom, jedriliËarskom, podvodno-istraæivaËkom O i nautiËko-ribolovnom klubu, i to 60 godina, uspjelo je ©portskom druπtvu Mornar Split, osnovanom 1949. u vrijeme poratne ideologije i romantizma πporta. Ideologija i nastanak πportskog druπtva koje je vrhunskim rezultatima obiljeæilo povijest πporta Dalmacije, Hrvatske, tadaπnje dræave i olimpijskog svijeta opisani su s mnogo detalja i povijesnih Ëinjenica. SvjedoËanstva i sjeÊanja aktera te povijesti dodatne su „poslastice” koje ovo πtivo Ëine zanimljivim i æivim za sve koji se odluËe utonuti u Mornarovih πest desetljeÊa. Posebna su poglavlja posveÊena plivaËko-vaterpolskom, veslaËkom, podvodno- istraæivaËkom i ribolovno-nautiËkom klubu, a iπËitavajuÊi stranice uplovljava se u nastanak rezultata kao logiËne posljedice sustavnog rada i razvoja pojedinih klubova. Ilustrirano brojnim fotografijama, od povijesnih crno-bijelih do, rekli bismo, umjetniËkih doæivljaja u πportskom trenutku, monografija je izvor povijesne grae za prouËavanje πporta. Zanimljivo, predsjednici i tajnici SD Mornar i Ëlanovi Izvrπnog odbora pobrojani su kronoloπkim redom, ali tek na kraju knjige, jer je njen koncept ugodna rijeË zasnovana na Ëinjenicama i osvjeæena iskustvima sudionika, πto je Ëini zanimljivom od prve do posljednje stranice, a ujedno je dokument vremena.

Rukomet u Splitu

Splitske ruke pune baluna Autor: Gordan Stojanac Urednik: Mladen BuæanËiÊ Recenzenti: mr. sci. Milivoj PeruzoviÊ, dr. sci. Nenad Rogulj Oblikovanje i priprema za tisak: DES, Split Nakladnik: Rukometni klub EMC Split Godina i mjesto izdavanja: prosinac 2008., Split Stranica: 328; format: 24,5x31,5 cm Tisak: DES, Split plit je velika sredina otvorena za sve πportove, a S jedan od njih je i rukomet. U povodu 60 godina rukometa u Splitu izdana je monografija posveÊena Rukometnom klubu Split. Autor u poËetku podsjeÊa na nastanak rukometa kao igre, od prvih spominjanja preko srednjeg i novog vijeka pa sve do danaπnjih dana. Stojanac podsjeÊa i na etimologiju rijeËi rukomet koju je prvi upotrijebio otac hrvatskog πporta Franjo BuËar 1904. godine u Ëasopisu Sokol. Od prvog nastupa hazenaπica Hajduka pa do dolaska Teodora Sedmaka u Split pratimo razvoj rukometa u tom gradu, uz zanimljive povijesne Ëinjenice i ilustracije. Posebno je poglavlje, kao logiËan slijed veÊ priliËno razvijenog rukometa u gradu, osnivanje Rukometnog kluba Split 1949. godine. O klubu, uspjesima, nastupima i rezultatima autor daje vrlo detaljan pregled po godinama, sa svim dostupnim dokumentima koji su obiljeæili rukometnu igru u Splitu. Posebno je poglavlje posveÊeno predsjednicima, splitskim rukometnim velikanima, rukometaπima i rukometaπicama u reprezentacijama. Na kraju su svoja sjeÊanja iznijeli i bardovi hrvatskog i svjetskog rukometa Ivano BaliÊ i Petar MetliËiÊ te uokvirili 60-godiπnju πportsku priËu, ostavljajuÊi otvorena vrata buduÊim velikanima ovog πporta. Vrijedna knjiga koju svaki zaljubljenik u πport i rukomet treba imati. 51


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:14

Page 52

Josip »op i Zlatko Mateπa, domaÊini sveËanosti Velikog dana hrvatskog πporta

Sandra PerkoviÊ

Dino Mansour

Blanka VlaπiÊ, najusupjeπnija πportaπica: nagradu uruËuje Danko RadiÊ, Ëlan VijeÊa HOO-a

Rukometaπi, najuspjeπnija muπka momËad 2009. godine

Sandra PaoviÊ u druπtvu Tamare Boroπ i Nevena Cegnara

Dobitnici Nagrade “Matija Ljubek”, slijeva nadesno: Boris SinkoviÊ, Lujo Györy, Stanko Hautz, Igor JukiÊ i Nikola VolareviÊ »lanice æenske alpinistiËke ekspedicije, dobitnice Posebnog priznanja HOO-a za πportski pothvat 2009. godine


OLIMP-prelom 33

1/4/10

23:23

Page 53

VELIKI DAN HRVATSKOG ©PORTA

Veliki dan za

velika imena U godini Mediteranskih igara, hrvatskog domaÊinstva Svjetskom rukometnom prvenstvu i niza drugih izvanrednih πportskih dogaaja, hrvatski su πportaπi 2009. osvojili 417 odliËja u seniorskoj i juniorskoj kategoriji pa ih je za nagrade bilo nominirano Ëak 70 u 28 πportova Priredila Radica Jurkin nazoËnosti brojnih uglednika πportskog i javnog æivota u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu, 20. prosinca 2009., Hrvatski olimpijski odbor proslavio je Veliki dan hrvatskog πporta - dan kada je Meunarodni olimpijski odbor privremeno priznao HOO i omoguÊio hrvatskim πportaπima prve nastupe na OI pod vlastitom zastavom. Tome u spomen, kao i πportaπima koji su svih prethodnih godina davali sve od sebe za boljitak hrvatskog πporta i njegov ugled u svijetu, HOO je i ovaj put proglasio najuspjeπnije i nagradio one koji su na nekim drugim podruËjima πportskog znanja pridonijeli da πport bude to πto jest - civilizacijska norma koja ima svoju znaËajnu ulogu u druπtvu.

U

Blanka drugi put zaredom U godini Mediteranskih igara, hrvatskog domaÊinstva Svjetskom rukometnom prvenstvu i niza drugih izvanrednih πportskih dogaaja, hrvatski su πportaπi osvojili 417 odliËja u seniorskoj i juniorskoj kategoriji pa ih je za nagrade bilo nominirano Ëak 70 u 28 πportova. Najuspjeπnijim πportaπima proglaπena je atletiËarka Blanka VlaπiÊ i jedriliËar

Ivan KljakoviÊ-GaπpiÊ dok su najbolja πportska ekipa i momËad u 2009. æenska stolnoteniska i muπka rukometna reprezentacija. aaaaaaa (http://www.hoo.hr/1945-v-najuspjesniji-2009.aspx) Visaπica Blanka VlaπiÊ i drugu je godinu zaredom proglaπena πportaπicom godine, a 2009. i najuspjeπnijom promicateljicom Hrvatske u svijetu. Obrana naslova svjetske prvakinje iz 2008. na Svjetskom prvenstvu u Berlinu 20. kolovoza 2009. i sjajni nastupi naπe srebrne olimpijke (OI Peking 2008.) na brojnim mitinzima Zlatne lige na kojima je uglavnom osvajala prva mjesta, ukljuËujuÊi i vrhunskih 208 cm preskoËenih na zagrebaËkom „Hanæeku”, privukli su izvanrednu medijsku paænju svjetske javnosti. Vrhunski hrvatski jedriliËar Ivan KljakoviÊ-GaπpiÊ 2009. je osvojio europsko zlato i svjetsku broncu u olimpijskoj klasi finn - dovoljno da ponese naslov najboljeg πportaπa pojedinca. NajveÊe hrvatske πportske nade su europska juniorska prvakinja u bacanju diska Sandra PerkoviÊ i europski juniorski boksaËki prvak Dino Mansour. Nagrada za trenera godine otiπla je trenerskom dvojcu Blanke VlaπiÊ, Joπku VlaπiÊu i Bojanu MarinoviÊu. 53


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:15

Page 54

Velika priznanja πportskim autoritetima Dobitnici najviπe nagrade HOO-a, koja nosi ime proslavljenog kanuista i jednog od najveÊih hrvatskih olimpijaca Matije Ljubeka, za 2009. godinu su koπarkaπki trener Boris SinkoviÊ, rukometni sudac i instruktor Lujo Gyöeri, nogometni sudac i umirovljeni sudac Vrhovnog suda Stanko Hautz te Kinezioloπki fakultet u Zagrebu i BoksaËki klub Borovo iz Vukovara. aaaaaaaaaaaaaaaaaaa (http://www.hoo.hr/1942-v-nagradahooa-matija-ljubek-2009.aspx) NajveÊi autoritet u borbi protiv dopinga u Hrvatskoj Boæidar FuËkar dobitnik je Trofeja Meunarodnog olimpijskog odbora „©port i borba protiv dopinga”, dok je bivπi direktor ATP turnira u Umagu Slavko Rasberger dobitnik posebnog priznanja HOO-a za promicanje πporta. (http://www.hoo.hr/1944-v-trofej-mooa -2009-sport-i-borba-protiv-dopinga.aspx) Priznanje HOO-a za πportski pothvat godine dobile su Ëlanice æenske alpinistiËke ekspedicije na Mount Everest, dok je nogometaπ NK Zadar Marko Raπo nagraen za fair-play jer je na dvoranskome prvenstvu Hrvatske u Zadru pruæio uËinkovitu i nesebiËnu pomoÊ sucu Vladi Svilokosu, kojem je pozlilo na terenu. (http://www.hoo.hr/1943-v-posebnapriznanja-hooa-2009.aspx)

Najuspjeπniji πportaπ je Ivan KljakoviÊGaπpiÊ: nagradu uruËuje Nada SenËar, dopredsjednica HOO-a

Rukometna odluka: “Naπe Sandri!” DomaÊini sveËanosti u Hrvatskom narodnom kazaliπtu, predsjednik i glavni

Najuspjeπnija æenska ekipa 2009. - bronËane stolnotenisaËice i izbornik Neven Cegnar

Boæidar FuËkar, dobitnik Trofeja MOO-a “©port i borba protiv dopinga”: nagradu uruËuje Ëlan MOO-a Antun Vrdoljak

Morana PalikoviÊ Gruden uruËuje Nagradu za fair play Marku Raπi

tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, posebnu su Ëast iskazali olimpijki Sandri PaoviÊ, stolnotenisaËici koja je iz inozemstva, s viπemjeseËnog opravka nakon teπke prometne nezgode, stigla u HNK da bi osobno svjedoËila Velikom danu. Posebno je emocionalna bila zahvala s pozornice Sandrinih kolegica, bronËanih s EP-a i najbolje hrvatske ekipe, kao i odluka najuspjeπnije momËadi 2009., hrvatske rukometne reprezentacije srebrne sa SP-a, da svoju novËanu nagradu ustupi Sandri za oporavak. 54

Nagradu za trenera godine dobili su Joπko VlaπiÊ i Bojan MarinoviÊ

Slavko Rasberger, dobitnik Posebnog priznanja HOO-a: nagradu uruËuje Marijan Klanac, Ëlan VijeÊa HOO-a


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:15

Page 55


OLIMP-prelom 33

1/4/10

23:29

Page 56

MATE©I I VRDOLJAKU VISOKA PRIZNANJA EOC-a

OD OLIMPA DO OLIMPA

ZAGREB/LISABON - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i Ëlan Komisije za pripremu OI Europskih olimpijskih odbora Zlatko Mateπa imenovan je Ëlanom Izvrπnog odbora te ugledne kontinentalne asocijacije s kojom HOO od osnutka ima izvanredno dobre odnose. Izborna skupπtina odræana u Lisabonu 27. i 28. studenoga potvrdila je i mandat dosadaπnjem predsjedniku EOC-a Patricku Hickeyju te glavnom tajniku Raffaelu Pagnozziju, a u Ëlanstvo Izvrπnog odbora - kojem je mandat do 2013. godine - izbrani su Alejandro Blanco (©panjolska), Piotr Nurowski (Poljska), Colin Moynihan (Velika Britanija), Octavian Morariu (Rumunjska), Efraim Zinger (Izrael), Togay Bayatli (Turska), Klaus Steinbach (NjemaËka), Janez KocijanËiË (Slovenija), Guido de Bondt (Belgija), Spyros Capralos (GrËka) i Marc Theisen (Luksemburg). Europski su olimpijski odbori (EOO), u znak zahvalnosti za osobit doprinos razvoju olimpizma u Europi, dodijelili nagradu Ëlanu Meunarodnog olimpijskog odbora iz Hrvatske Antunu Vrdoljaku, prvom i poËasnom predsjedniku HOO-a.

MOO STALAN PROMATRA» UN-a

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Piπe Radica Jurkin 56

ZAGREB/NEW YORK - PotvrujuÊi Ëinjenicu da postoji prirodna veza izmeu etike olimpijskih igara i temeljnih naËela Ujedinjenih naroda, kao πto je svojedobno izjavio glavni tajnik UN-a Boutros Boutros Ghali, Ujedinjeni narodi na zasjedanju OpÊe skupπtine 19. listopada 2009. godine odluËili su Meunarodnom olimpijskom odboru dodijeliti status stalnog promatraËa UNa. Dragocjenu suradnju MOO-a i UN-a u olimpizmu kao πkoli demokracije, te himni tolerancije i razumijevanju meu narodima (Apel 1994.) uspjeπno je vodio karizmatiËni predsjednik MOO Juan Antonio Samaranch, osobito od 1992.. godine koja je odigrala vaænu ulogu u zaπtiti πportaπa i olimpijskih naËela na prostorima bivπe Jugoslavije. Godine 1993. rezultirala je prvom rezolucijom UN-a u korist olimpijskog primirja. Godinu kasnije usvojena je i druga rezolucija o obiljeæavanju 100. obljetnice MOO-a, a ta 1994. proglaπena je Meunarodnom godinom πporta i olimpijskog ideala. OpÊa skupπtina UN-a usvojila je i Rezoluciju o olimpijskom primirju ZOI Vancouver 2010. Pod nazivom Izgradnja mirnijeg i boljeg svijeta kroz πport i olimpijske ideje, rezolucijom se poziva sve dræave svijeta, Ëlanice UN-a, na izgradnju mira prije, za i poslije Igara radi zaπtite interesa πportaπa i πporta opÊenito te pronalaska diplomatskih rjeπenja za rjeπavanje svjetskih konflikata.

ROGGE REIZABRAN ZA PREDSJEDNIKA MOO-a ZAGREB/KOPENHAGEN - Predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge, koji je na tu duænost prvi put stupio 2001., reizabran je za predsjednika MOO-a u mandatu do 2013. Godine. Rogge, koji je bio i jedini kandidat i za kojega je glasovalo 88 Ëlanova MOO-a (jedan protiv), izabran je na 121., ujedno i izbornom zasjedanju MOO-a, 9. listopada u Kopenhagenu. Roen je u Ghentu u Belgiji i po profesiji je kirurg ortoped. Olimpijac je s trostrukim olimpijskim iskustvom u jedrenju - OI Ciudad de Mexico 1968., OI München 1972. i OI Montrealu 1976. - bio je predsjednik Belgijskog olimpijskog odbora od 1989. do 1992.; 1989.

izabran je za predsjednika Europskih olimpijskih odbora (EOO); Ëlan MOO-a postaje 1991., a Ëlan Izvrπnog odbora MOO-a 1998.

Jacques Rogge ZahvaljujuÊi na povjerenju MOO-a, Jacques Rogge je naglasio da Êe njegovi prioriteti biti primjena preporuka XIII. olimpijskog kongresa (Kopenhagen, listopad 2009.) koji obvezuje veliko olimpijsko Ëlanstvo na oËuvanje autonomije, zaπtitu πportaπa i uloge olimpijskog pokreta u druπtvu. Naglasio je i viπeπportska natjecanja mladeæi kao πto su I. olimpijske igre mladih Singapore 2010. radi popularizacije πporta meu mladima te njihovo πto brojnije ukljuËivanje u πport.

DOMAΔIN OI 2016. RIO DE JANEIRO! ZAGREB/KOPENHAGEN - DomaÊin Igara XXXI. olimpijade 2016. bit Êe Rio de Janeiro. Tako su odluËili Ëlanovi MOO-a 2. listopada na 121. zasjedanju u Kopenhagenu, birajuÊi izmeu Chicaga, Tokija, Rio de Janeira i Madrida. KonaËna odluka o gradu domaÊinu donesena je glasovanjem u treÊem krugu; Rio de Janeiro je dobio 66, a Madrid 32 glasa. Kampanja u izboru grada domaÊina OI 2016 datira dvije godine, a prijave za domaÊinstvo ponudilo je sedam gradova: Baku (Azerbajdæan), Chicago (SAD), Doha (Katar), Madrid (©panjolska), Prag (»eπka), Rio de Janeiro (Brazil) i Tokio (Japan).

HDP© U VISOKOM DRU©TVU ICSSPE-a ZAGREB/BERLIN - Hrvatsko druπtvo za povijest πporta (HDP©), redovni Ëlan HOO-a, primljeno je u studenome 2009. u Ëlanstvo Meunarodnog vijeÊa za πportsku znanost i tjelesni odgoj - International Council of Sport Science and Physical Education (ICSSPE/CIEPSS) sa sjediπtem u Berlinu (www.icsspe.org) Meunarodno vijeÊe za πportsku znanost i tjelesni odgoj (ICSSPE/CIEPSS) najveÊa je i najuglednija svjetska krovna organizacija u podruËju πportske znanosti i tjelesnog odgoja, utemeljena u Parizu 1958. godine, a udruæuje oko 300 meunarodnih i nacionalnih vladinih i nevladinih organizacija i institucija iz podruËja πportske znanosti, tjelesnog odgoja, πporta i πportske rekreacije. I Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, takoer Ëlan HOO-a, Ëlan je te ugledne asocijacije.

U OLIMPIJSKOJ 2010. HOO-u 123.540,841 kn ZAGREB - Skupπtina HOO-a pod vodstvom predsjednika Zlatka Mateπe usvojila je, s 94 gla-


OLIMP-prelom 33

1/4/10

23:26

Page 57

sa za i jednim glasom protiv, Program javnih potreba πporta dræavne razine i proraËun HOO-a za 2010. godinu vrijedan 123.540,841 kn. U olimpijskoj 2010. godini, 90 posto sredstava usmjerava se programima nacionalnih πportskih saveza, natjecanjima na meunarodnoj razini, nastupu hrvatske olimpijske delegacije na ZOI Vancouver u veljaËi 2010. godine i razvojnim programima - kako za one koji se pripremaju za OI London 2012. tako i za one mlae, perspektivne, te vrsnim i vrhunskim πportaπima koji ne putuju u London. Kako su redovna sredstva iz dræavnog proraËuna 2010. svedena na 57 posto u odnosu na godinu prije, HOO za kompenzaciju ipak oËekuje veÊi udjel u postotku sredstava od igara na sreÊu no πto je sadaπnji.

SPORAZUM S RUMUNJSKIM OLIMPIJSKIM ODBOROM ZAGREB/BUKURE©T - Na poziv Octaviana Moraria, predsjednika Rumunjskog olimpijskog odbora (ROO), predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa boravio je u dvodnevnom sluæbenom posjetu ROO-u i sa svojim olimpijskim kolegom potpisao 10. prosinca u Bukureπtu Memorandum o suradnji dvaju nacionalnih olimpijskih odbora. „Na obostrano zadovoljstvo dogovorili smo meusobnu suradnju, a ona Êe se dijelom realizirati i u pripremama hrvatskih πportaπa u novom Rumunjskom olimpijskom centru, pod povoljnim financijskim uvjetima”, rekao je predsjednik HOO-a Mateπa po povratku iz Rumunjske. Rumunjski olimpijski centar, nedaleko od Bukureπta, sa zatvorenim olimpijskim plivaliπtem, gimnastiËkom dvoranom, viπenamjenskom dvoranom i smjeπtajnim kapacitetima, zadovoljava najviπe trenaæne uvjete vrhunskog πporta.

MEDIS ADRIA SPECIJALNI PARTNER HOO-a ZAGREB - Medis Adria i HOO potpisali su 2. studenoga jednogodiπnji ugovor o specijalnom sponzorstvu Medis Adrije u statusu specijalnog partnera HOO-a. Jednogodiπnji ugovor u iznosu od 200.000 kuna potpisali su u sjediπtu HOO-a u Zagrebu glavni tajnik HOO-a Josip »op i izvrπna direktorica Medis Adrije Tanja Orlovac VasiljeviÊ, a u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe i hrvatske bronËane olimpijke (OI Peking 2008.) u taekwondou Martine ZubËiÊ, zaπtitnog lica Medisovog proizvoda Ekolostrum. HOO i Medis Adria udruæili su se da bi πportaπima koji se pripremaju za OI osigurali pripravke i proizvode posebno vaæne za skladan trenaæni proces i pojaËane zahtjeve u dodatnoj prehrani i vitaminizaciji πportaπa. Medis Adria prva je tvrtka koja se ukljuËila u humanitarnu akciju HOO-a, Hrvatskog kluba olimpijaca i Zaklade hrvatskih πportaπa „Sandra ti to moæeπ”, a kojoj je cilj pomoÊi hrvatskoj stolnoteniskoj olimpijki Sandri PaoviÊ na putu do potpunog oporavka nakon teπke prometne nezgode.

13. OLIMPIJSKI KONGRES OLIMPIJSKI POKRET U DRU©TVU ZAGREB/KOPENHAGEN - Nakon 15 godina MOO je u Kopenhagenu, od 3. do 5. rujna 2009., odræao XIII. olimpijski kongres na temu „Olimpijski pokret u druπtvu”. Kongresu je predsjedavao predsjednik MOO-a Jacques Rogge, a prisustvovalo mu je 1249 sudionika i promatraËa, ukljuËujuÊi Ëlanove MOO-a i predstavnike nacionalnih olimpijskih odbora - meu kojima

su bili i predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op - predstavnike meunarodnih πportskih saveza, πportaπe, trenere, lijeËnike, suce, tehniËko osoblje, delegate organizacijskih odbora OI 2010., 2012., 2014. i 2016. te partnere MOO-a i medije, kao i visoke uglednike UN-a. Glavne teme Kongresa bili su πportaπi (odnos izmeu πportaπa, klubova, saveza i nacionalnih olimpijskih odbora), olimpijske igre (kako odræati igre najveÊim πportskim dogaajem), strukture olimpijskog pokreta (autonomija, upravljanje, etika), olimpizam i mladi (natjecanja mladih, iskorak prema druπtvu) i digitalne revolucije (πportska prava, poveÊanje broja gledatelja). Iznimno vaæna prethodnica Kongresu bio je Virtualni olimpijski kongres organiziran od listopada 2007. do veljaËe 2009. za πiru javnost, koja se s 453 priloga olimpijske obitelji i 1319 priloga javnosti prikljuËila svojim idejama, prijedlozima i razmiπljanja koji su uzeti u obzir u formuliranju Preporuka Kongresa (http://www.hoo.hr/sport_olimpizam.aspx.) Prvi olimpijski kongres odræan je u Parizu 1894. godine, kada je osnovan MOO i obnovljene olimpijske igre. Nakon toga je do 1930. odræano osam kongresa na kojima su raspravljane razne teme vezane uz olimpijski pokret, a posljednji kongres prije II. svjetskog rata je odræan 1930. u Berlinu. SljedeÊi, X. olimpijski kongres odræan je tek 1973. u Varni, nakon Ëega su slijedili oni u Baden-Badenu 1981. i Parizu 1994. godine. Na posljednjem Olimpijskom kongresu u Parizu 1994. glavna je tema bila zaπtita okoliπa.

PEKIN©KO ©PORTSKO SVEU»ILI©TE HRVATSKOM ©PORTU ZAGREB - Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i glavni tajnik Josip »op ugostili su 17. studenoga visoke duænosnike Pekinπkog πportskog sveuËiliπta pod vodstvom predsjednika Hua Yanga. Oni su u Hrvatskoj posjetili SveuËiliπte u Zagrebu s kojim su potpisali sporazum o sura-

Hua Yang i Zlatko Mateπa dnji, kao i Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu koji slavi 50. obljetnicu rada, a s kojim sporazum veÊ imaju. Predsjednik Mateπa, koji je doktorirao na Pekinπkom πportskom sveuËiliπtu u svibnju ove godine, naglasio je ulogu Pekinπkog πportskog sveuËiliπta kao jednog od najveÊih u Kini, ali i Aziji, te njegove svjetske domete u obrazovanju studenata i πportaπa. Pekinπko πportsko sveuËiliπte, Ëiji kampus Ëini πest fakulteta, dva istraæivaËka centra te Ëetiri odjela za razvoj πporta, posebno je nacionalno i meunarodno stjeciπte visokih struËnih znanja i njihove primjene u πportu.

ISTAKNITE PRIMJERE FAIR PLAYA U ©PORTU! ZAGREB - Pod nazivom „Istaknite primjere fair playa u πportu" Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski fair play odbor pozivaju sve Ëlanove hrvatske πportske i olimpijske obitelji u isticanju onih koji svojim stavom i ponaπanjem u πportu odaju istinski primjer fair playa. ÆeleÊi trajno svjedoËiti toj vaænoj kategoriji olimpijskog ideala, HOO otvara trajni natjeËaj pa tako i tijekom 2010. godine, u kojoj oËekuju kandidate preporuËene kao dobar primjer. Prijedlozi se upuÊuju na e-poπtu Hrvatskog olimpijskog odbora: fairplay@hoo.hr Za pomoÊ u predlaganju moæe posluæiti stav Meunarodnog olimpijskog odbora fair play koji u Manifestu (1998.) navodi da je „…naËelo fair playa bitna i dominanta karakteristika olimpijske ideje. Fair play ne podrazumijeva samo pridræavanje pisanih pravila nego opisuje ispravne stavove πportaπa i πportaπica i pravi duh njihovog ponaπanja: pokazivanje poπtovanja za druge i brigu za svoj tjelesni i mentalni integritet. Svaki πportaπ koji se stavlja u poloæaj protivnika iskazuje fair play stav. Fair play je, prije svega, pitanje osobnog angaæmana pojedinca”.

OLIMPIJSKI DOMJENAK S KANADSKOM GUVERNERKOM ZAGREB - „Veselim se dolasku hrvatskih πportaπa na Zimske olimpijske igre u Vancouveru jer je to prilika da se Hrvatska i Kanada dodatno zbliæe i potvrde svoje veliko prijateljstvo”, kazala je glavna guvernerka Kanade Michaëlle Jean na promociji ZOI Vancouver 2010. u zagrebaËkom hotelu Regent Esplanade, 24. listopada 2009.. „Pred Vancouverom i Kanadom je monumentalna zadaÊa organizacije uspjeπnih Igara, ali i pridonoπenja ideji zajedniπtva i mira u svijetu. Za Kanaane su Olimpijske i Paraolimpijske igre idealna prilika da pokaæemo svijetu svoju kulturu, tolerantnost i dostignuÊa”, kazala je guvernerka Jean. „Hrvatska je mala zemlja, ali smo, zahvaljujuÊi Janici i Ivici KosteliÊ, dosad imali iznimnih uspjeha na zimskim olimpijskim igrama. Vjerujem da Êe igre u Vancouveru biti sjajne i mi nemamo baπ nikakve primjedbe na organizatore Igara, πto je veÊ sada, stotinu dana prije poËetka, garancija uspjeπnog domaÊinstva”, kazao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa. Na olimpijskom domjenku u Zagrebu bili su nazoËni ministar znanosti, obrazovanja i πporta Radovan Fuchs, ministar kulture Boæo BiπkupiÊ, savjetnik Predsjednika Republike Æeljko Mataja, veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Edwin Loughlin, kao i brojni proslavljeni hrvatski olimpijci. Glavna guvernerka Jean pritom se upoznala s Gordanom Koæuljem, Zoranom Primorcem, Ivanom BrkljaËiÊ, Danirom NakiÊ BiliÊ, Ivom Majoli, Dubravkom ©imencom, Dujom Draganjom, Franjom ArapoviÊem te kanadskim hokejaπima koji nastupaju za KHL MedveπËak, Johnom Hecimovicem, Alanom Letangom, Mikeom Prpichem, Mikeom Oulletteom, Robbiejem Sandrockom, Joelom Prpichem i Bradom Smythom. Glavna guvernerka Kanade Michaelle Jean se za posjeta Hrvatskoj sastala s predsjednikom Stjepanom MesiÊem, premijerkom Jadrankom Kosor i predsjednikom Sabora Lukom BebiÊem.

57


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:15

Page 58


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:15

Page 59


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:16

Page 60


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:16

Page 61


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:16

Page 62


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:17

Page 63


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:17

Page 64


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:17

Page 65

PoreË - grad sporta PoreË - metropola hrvatskog turizma. PoreËku obalu dugu sedamdesetak kilometara odlikuje blaga mediteranska klima i oËuvano Ëisto more. PoreË - grad zabave. Plesne terase, disko klubovi, zabavni centri, koncerti ozbiljne i jazz muzike, Street art, smotra folklora, likovne izloæbe i mnoge druge ljetne priredbe jamËe dobar provod. PoreË - grad povijesti i kulture. Poznata Eufrazijeva bazilika jedina je ranokrπÊanska cjelina saËuvana do danas u svijetu i pod zaπtiom su UNESCO-a. PoreË - grad sporta. PoreË je nezobilazan na popisu mjesta za pripreme vrhunskih sportaπa, a od 2008. godine je i olimpijski grad partner Hrvatskog olimpijskog odbora. Ponosni smo Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji!


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:17

Page 66


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:17

Page 67


OLIMP-prelom 33

1/4/10

20:18

Page 68

Profile for Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP 33  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

OLIMP 33  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Advertisement