__MAIN_TEXT__

Page 1

OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:14

BROJ 30 • OÆUJAK 2009. ISSN 1331-9523

©EZDESET GODINA ©D MORNAR

Mornar bez svog mora

Page 1

»ASOPIS HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

OLIMPIJSKE LEGENDE

Zdravko Miljak

FILOZOFIJA ©PORTA

Fundamentalni karakter igre, rada i πporta NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Od jeu de paumea do tenisa ©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Gimnastika i akrobatika - πto ih povezuje?


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:14

Page 2


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:14

Page 3

SADRÆAJ Nastanak modernog πporta: Od jeu de paumea do tenisa Olimpijske nade: Dalibor ©amπal, skijaπ Olimpijske legende: Zdravko Miljak, rukometaπ Olimpizam: Kongres za obnovu olimpijskih igara Malo poznati πportovi: Zimski nogomet ©port i druπtvo: O globalizaciji bez nostalgije Religija i πport: Pobijedi Golijata! Æenska strana πporta: Majka informatiËke pismenosti Z©S-a Umjetnost i πport: Suglasnost izmeu Ëovjeka i svijeta Filozofija πporta: Fundamentalni karakter rada, igre i πporta ©portski marketing: Marketing u πportskim klubovima ©port i znanost: Dobro organiziran svijet paranoje Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA Mediji i πport: PraÊenje πporta u tiskanim medijima ©port o πportu: Informativna meÊava zamela je i naËela ©port i duhovnost: Snaga tijela, uma i duha ©portska terminologija: Gimnastika i akrobatika - πto ih povezuje? ©portska fotografija Publicistika Od Olimpa do Olimpa

Olimpizam

Filozofija πporta

10. str.

22. str. ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

GLAVNI UREDNIK Ante DrpiÊ Urednik priloga Povijest hrvatskog πporta Zdenko JajËeviÊ

UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec

UREDNI©TVO Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa, Radica Jurkin, Siniπa KrajaË, Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52 54

Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, pred vama je prvi ovogodiπnji, 30. broj Ëasopisa Olimp koji Êe u sljedeÊem olimpijskom ciklusu voditi uredniπtvo πto ga je VijeÊe HOO-a imenovalo u studenome 2008. godine. Uvjeren sam da Êe uredniπtvo, dopunjeno uglednim imenima hrvatskog πporta, vrsnim poznavanjem πportske tematike znati dugoroËno pronaÊi uvijek nanovo zanimljiva πtiva iz πporta, kako za prave poznavatelje πporta tako i za one koji ga promatraju kroz vrhunski rezultat. Posebno me veseli podatak da je Olimp meu pet najtraæenijih tema posjetitelja naπe web adrese na internetskim stranicama koju mjeseËno u prosjeku posjeti gotovo pola milijuna poπtovatelja πporta i HOO-a kao institucije. Vjerujem da su meu njima brojni uËenici osnovnih i srednjih πkola te studenti, dakle nove generacije kompjutorski pismenih mladih ljudi koje Êe sigurno razveseliti podatak da HOO ove godine planira pokrenuti on-line izdanje Ëasopisa Olimp. To Êe, zbog sve bolje informatizacije hrvatskih πkola, uvjeren sam, viπestruko poveÊati broj Ëitatelja Olimpa. Pozdravljam i odluku novog uredniπtva koje je dva iznimno vaæna jubileja - osnivanje prve πportske organizacije, Graanskog streljaËkog druπtva u Osijeku prije 225 godina, te Hrvatskog πportskog saveza osnovanog prije toËno 100 godina - odluËilo obiljeæiti tako da o njima, tijekom cijele godine u prilogu Povijest hrvatskog πporta, piπu naπi najkompetentniji struËnjaci za to podruËje. U ovom broju uvodimo i dvije nove rubrike, „©port o πportu” i „Mediji i πport”, koje piπe dvoje mladih i nadarenih novinara za koje uredniπtvo vjeruje da Êe svojim tekstovima pridonijeti razumijevanju πporta kao kulturoloπkog pojma. Isto tako, dali smo i veÊi prostor rubrici „Od Olimpa do Olimpa” kroz koju vas sustavno informiramo o svim vaænijim aktivnostima HOO-a, jer se do sada, zbog ograniËenog prostora, Ëesto dogaalo da autorica nije mogla u prilog ugraditi sve dogaaje koji su svojevrsni kronoloπki zapisi najvaænijih aktivnosti HOO-a u skladu s ulogom koju, kao najviπa πportska udruga u Hrvatskoj, ima u razvoju naπeg druπtva.

TISKARA MEIΔ d.o.o. Sv. Klara, ©enoina 25 Naklada: 2.000 primjeraka

3


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 4

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Od jeu de paumea do tenisa Igra jeu de paume potjeËe iz Francuske, gdje je poznata veÊ 1100. godine - igrali su je kraljevi i plemiÊi, ali i obrtnici i trgovci. Meutim, Englezi su toj igri dali odlike modernog πporta Piπe Ana PopovËiÊ

Igraliπte za jeu de paume kraj dvorca Windsor, u XIV. stoljeÊu

gra iz koje se razvio moderni tenis, jeu de paume, poznata je u Francuskoj veÊ 1100. godine. Ta je igra bila iznimno popularna tijekom XIII., XIV. i XV. stoljeÊa, a igrali su je kraljevi i plemiÊi, ali i obrtnici i trgovci. O popularnosti igre govori podatak da je 1292. godine u Parizu djelovalo 13 majstora-oruæara igre paume, dok je istodobno postojalo samo osam knjiæara i samo jedan trgovac tintom. U XIV. stoljeÊu u Parizu je bilo 250 igraliπta, a postojalo je i u Louvreu i u brojnim drugim francuskim dvorcima.

I

Igra bez mreæe U poËetku se igralo rukom, pa naziv i dolazi od francuske rijeËi paume, πto znaËi dlan. Teren za igru mogao je biti bilo gdje na relativno ravnoj povrπini. IgraËi su iscrtali teren i podijelili ga na dva djela. Mreæe nije bilo, a lopticu je trebalo prebaciti preko srediπnje linije nakon πto bi se ona jednom odbila od podloge, ili direktno volejom. U takvim je okolnostima jedna polovina igraliπta obiËno bila loπija za igru pa su se strane mijenjale nakon jednog ili dva osvojena poena. Igraliπte za jeu de paume u XIV. stoljeÊu

Izgradnja dvorana BuduÊi da je igra postajala sve popularnija, poËela su se graditi igraliπta sa zidovima uz graniËne linije. Posebnost u igri u odnosu na danaπnji tenis bila je u tome da se lopticom igralo i nakon πto bi se ona odbila od zida i pala u igraliπte. Polja su bila odijeljena mreæom. Da bi uvjeti za igru bili joπ povoljniji, poËetkom XIV. stoljeÊa poËinju su graditi posebne dvorane. Uz uzduænu i temeljnu liniji obiËno je bilo gledaliπte natkriveno kosim krovom da bi loptica nakon odbijanja od gornjih zidova pala na njega i zatim u igraliπte. VeliËina dvorane bila je 30 x 12 m.

4


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 5

Ëajeno. Financijski izvjeπtaji kraljeva Ëesto pokazuju rashode namijenjene podmirivanju igraËkih dugova koji su se sastojali od lopti, haljina, a Ëesto i velikih svota novca. S druge strane, kraljevi uglavnom nisu marili da svojim blagajnicima predaju dobitak.

Tenis u kroket klubu

Prva fotografija Wimbledona snimljena 9.6.1877. godine

VeÊ 1480. godine francuski kralj Louis XI. brinuo se o proizvodnji loptica. Izdao je naredbu kojom preporuËuje da ”se svi majstori navedenog zanata pridræavaju proizvodnje dobrih lopti, dobro spremljenih, presvuËenih dobrom koæom i dobro punjenih...”.

Igralo se rukom i reketom Kako je lopta u poËetku igranja bila tvrda, igraËi su πaku πtitili koænatom rukavicom, a kasnije su se poËeli upotrebljavati reketi prekriveni pergamentom, posebno obraenom æivotinjskom koæom. Oko 1500. godine u uporabu dolazi i reket sa æicama od crijeva, ali se joπ igralo i rukom. Tako je i Erazmo Roterdamski u svojem djelu Colloquia 1524. godine napisao da je „igra ljepπa i zanimljivija ako se igra rukom”. Kada se igralo reketom najËeπÊe su nastupala dva igraËa, a u igri rukom sa svake su strane bila dva ili tri igraËa. U jednom susretu koji je organiziran na zabavi kraljice Elizabete I. nastupilo je po pet igraËa sa svake strane. Zanimljivo je da su se veÊ krajem XVI. stoljeÊa poeni brojili, 15, 30, 45 i igra - gem. RazliËite su pretpostavke o njegovom nastanku. Jedna se dovodi u vezu s podjelom kruga na stupnjeve, odnosno satom na kojem Ëetvrtine oznaËavaju osvajanje poena. Prvi poen znaËi 15, drugi 30, treÊi 45, a 60 znaËi osvojenu igru ili gem. Druga pretpostavka bodovanje povezuje s klimatom, jedinicom mjere za duæinu od 60 stopa.

paume. Karlo V. igrao je u Louvreu, iako je 1365. godine izdao naredbu kojom je igru zabranio jer „ne pridonosi uËenju vojne vjeπtine”. Na tu je naredbu vjerojatno utjecao ishod bitke kod Crécyja gdje su Englezi u vojnom sukobu pobijedili Francuze. Engleski kralj Henrik II. bio je jedan od najboljih igraËa u kraljevini. Igrao je jednako borbeno kao i prilikom nastupa na viteπkim turnirima. Henrik IV. je igrao paume cijeli æivot, Ëak i na putovanjima. U Nantesu je izgubio od pekara, koji mu nije obeÊao uzvratni meË. Do njega je ipak doπlo jer je kralj zaprijetio poveÊanjem cijene kruha. Engleski kralj Henrik VIII. bio je takoer strastveni ljubitelj paumea, a 1529. godine dao je sagraditi jednu od najljepπih dvorana za paume u dvorcu Windsor. Klaenje je prilikom igranja bilo uobi-

Iako je igra paume u Engleskoj poznata veÊ poËetkom XIV. stoljeÊa, porijeklo vuËe iz Francuske. Meutim, Englezi su toj igri dali odlike modernog πporta. Godine 1874. Walter Clopton Wingfield je zapoËeo prodaju rekvizita za igru koju je, prema grËkoj rijeËi lopta, nazvao sphairistike. Naziv igre ubrzo je promijenjen u izraz koji je skovao Arthur Balfour - lawn tennis. Wingfield je objavio i prva pravila kao reklamu za prodaju rekvizita. U razdoblju od srpnja 1874. do lipnja 1875. prodao je 1050 kompleta teniskih rekvizita, uglavnom pripadnicima aristokracije. VeÊ 1875. godine organiziran je prvi teniski turnir u All England Croquet Clubu u londonskom predgrau Wimbledon. Tenis je u Wimbledonu bio kukaviËje jaje koje je ubrzo istisnulo prvobitni klupski πport do te mjere da danas malo tko uopÊe zna da se tamo igrao kroket.

Literatura 1. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Zagreb: Matica hrvatska 2. Holt, R. (1990). Sport and the British, a moder history. Oxford: Oxford University Press 3. Olivová, V. (1979). Lidé ahry. Prag: Olympija

Dvorana za jeu de paume, 1595. godine

Kraljevska igra Od Ivana Dobrog do Louisa XIV., gotovo svi francuski kraljevi igrali su 5


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 6

OLIMPIJSKE NADE

DALIBO

„San mi je osvojiti zlatnu olimpijsku medalju u slalomu”, na pitanje o buduÊnosti odgovara ©amπal, skijaπ koji je prve bodove u Svjetskom kupu osvojio na Sljemenu Piπe Liljana Jazbinπek

Ivica idol, Tomba uzor U

z odliËan rezultat Ivice KosteliÊa, koji se i oËekivao, najviπe je uzbuenja gledateljima sljemenskog slaloma za Svjetski kup donio i sjajan rezultat mladog skijaπa iz Rijeke Dalibora ©amπala koji je, unatoË visokom startnom broju 65, ostvario rezultat karijere - 21. mjesto. Roen na BoæiÊ 1985., ©amπal je prve bodove u Svjetskom kupu osvojio na blagdan Sveta tri kralja. „Da sam birao gdje bi bilo najbolje ostvariti taj povijesni uspjeh, ne bih bolje odabrao. Zacrtani cilj prije sezone je ostvaren i pao mi je veliki teret s ramena. Malo je tko oËekivao takav rezultat, ali je cijela ekipa na Ëelu s Vedranom Pavlekom vjerovala da je ostvariv, kaæe mladi RijeËanin, svjestan da je ovo tek poËetak i da joπ treba mnogo raditi. ”

Umjesto crtiÊa, skijanje Nikada se dosad Dacho, kako ga zovu, nije uspio kvalificirati za drugu slalomsku voænju. Na Sljemenu 6


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 7

OR ©AM©AL sk

je nakon prve utrke bio fenomenalan 11. pa je u drugoj voænji skijao opreznije da bi osvojio prve bodove u Svjetskom kupu. I uspio je, osvojivπi 21. mjesto. Na pitanje tko su mu uzori napominje da ne æeli biti niËija kopija nego ono πto jest, no od svakog se vrhunskog πportaπa moæe podosta nauËiti, kao i od svojih roditelja. Ipak, dodaje da mu je uzor proslavljeni talijanski skijaπ Alberto Tomba, a idol Ivica KosteliÊ, „istinski πampion i prijatelj”. Dalibor redovito trenira s Ivicom, a najjaËa skijaπka disciplina mu je slalom, πto je napokon i dokazao. Do sljemenske utrke, Dacho je redovito „letio” sa staze. „San mi je osvojiti zlatnu olimpijsku medalju u slalomu, odgovor je koji Dalibor uvijek daje na pitanje o buduÊnosti.” MladiÊ iz Rijeke nije previπe utjecao na izbor πporta kojim Êe se baviti - otac je njega i brata odveo na Platak da ne gube vrijeme buljeÊi u televizor. „Da, brat i ja smo stalno gledali crtiÊe, a ocu to nije bilo drago. Kad sam malo odrastao, mislio sam iÊi

Tko je Dalibor ©amπal? Dalibor ©amπal roen je u Rijeci 25. prosinca 1985. »lan je SK Rijeka. Karijeru je poËeo 2000. godine, a 2006. bio je hrvatski doprvak u slalomu. Na prvom pojavljivanju na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu 2006. odustao je u slalomu u prvoj voænji. Ima tri pobjede na FIS utrkama (slalom i veleslalom). U slalomu za Svjetski kup u Zagrebu 6. sijeËnja 2009. osvojio je 21. mjesto.

na karate i ples, no to se nije ostvarilo.” PoËetak nije bio lak. Za skijanje na gleËerima nisu imali novca pa su odlazili na Platak ili na talijansku Sappadu. U svibnju su Ëak znali skijati na vrtaËama na kojima je ostalo snijega, a koje se mogu vidjeti kad se planinari po Snjeæniku. S ocem je trenirao do 15. godine, kad ga je preuzeo Marko Boπnjak, s kojim je ostao sljedeÊih pet godina. „Bilo mi je jako teπko rastati se s ocem jer je on bio jedini Ëovjek kojem sam vjerovao. Uz Boπnjaka se nisam mogao prilagoditi i rezultati nas nisu nikako pratili pa sam jedva

a ij

π

Ëekao da se ponovno vratim ocu, s kojim sam opet posljednje dvije sezone.”

Potpora obitelji Tih je sezona Ëesto bio na raskriæju. - Svakome se to dogodi, pogotovo kad je u nekim utrkama jako loπ, kad æeli dati viπe nego πto moæe. No, πto je bilo, bilo je, najviπe ozljeda, a najmanje rezultata. Obitelj je bila uz mene i u tim teπkim trenucima najviπe mi je pomogla.” Posljednje dvije godine najËeπÊe trenira s Ivicom i Antom KosteliÊem, s uz njih se jednostavno mora napredovati. Dalibor je prvi cilj sezone ispunio - bodovi u barem jednoj utrci, no sad dolazi ono najteæe: ustaliti se meu 30 najboljih. „Bilo je teπko, bit Êe i loπijih dana, ali probio sam tu granicu. Trebam vremena da bih se ustalio. Znam da mnogi govore kako sam prve bodove osvojio tek sa 24 godine, no svatko ima svoj put. Niπta se ne moæe napraviti preko noÊi. Iz dana u dan se moram dokazivati.”

7


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 8

OLIMPIJSKE LEGENDE Piπe Zvonimir VukeliÊ

ZDRAVKO generaciji koja je osvojila prvo olimpijsko rukometno zlato 1972. u Muenchenu Zdravko Miljak igrao je na poziciji desnog vanjskog pucaËa. Bio je probojan, brz, trebalo mu je malo prostora za udarac. A udarac mu je bio snaæan, odraz visok. Roeni strijelac. „Da, to su bile moje karakteristike u prvoj fazi karijere. Kasnije sam nauËio bolje igrati, u NjemaËkoj sam igrao zrelo. Ali, tadaπnji propisi nisu dopuπtali igraËu koji je otiπao u inozemstvo igranje za reprezentaciju. A tada sam igrao najbolje”, - prisjeÊa se Miljak tih dana.

U Rukomet je danas viπe od πporta Fenomenalna organizacija rukometa u Hrvatskoj potekla je od Stenzela i Snoja, a zahvaljujuÊi Gopcu zadræana je visoka razina

Nitko kao Stenzel Ostale su lijepe uspomene. „SjeÊanja nisu vezana samo uz to zlato nego uz tu naπu generaciju. Bili smo jedna od najboljih momËadi koja je ikada igrala. Od 35 turnira u tri godine izgubili smo samo dva i to namjerno, jer je naπ trener Vlado Stenzel æelio zavarati Rumunje da bi se pogreπno pripremali za naπu igru. Bio sam meu najmlaima i bio sam ponosan πto sam dio te momËadi.” O legendarnom Stenzelu niæe samo komplimente. „Nikada nitko u rukometu nije dostigao njegovu razinu znanja i naËina rada. Pretvorio se u filozofa πporta, takav je Ëovjek, i viπe nije mogao sve operativno voditi. Doduπe, nije mu se 8


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 9

KO MILJAK

rukometaπ

baπ ni dalo, πto je prava πteta. Njegova paænja prema detaljima oznaËila je sve nas, fenomenalna organizacija rukometa u Hrvatskoj potekla je baπ od Stenzela i pokojnog Ivana Snoja. Ta Stenzelova rukometna πkola bila je i MedveπËakova πkola, iz nje su stigli Josip MilkoviÊ, Josip ©ojat, Zdravko i Æeljko Zovko, Velimir KljaiÊ, Sead HasanefendiÊ... Sve do Line »ervara, svi ti naπi vrhunski struËnjaci bili su iz MedveπËaka. Uostalom, i Zoran Gobac, koji je mozak svih uspjeha hrvatskog rukometa, niz je godina igrao u MedveπËaku.” Kult reprezentacije U Ëemu je tajna? „Stenzelovo shvaÊanje πporta i rukometa prenijelo se sve do danaπnjih dana i taj me kontinuitet uspjeha oduπevljava. Sve od 1970. kada je

osvojena prva medalja pa do danas, takvog kontinuiteta rezultata nema ni u jednom πportu u nas. Ono πesnaesto mjesto u Europi bilo je samo incident.” Raspadom Jugoslavije, Hrvatska je jedina ostala u samom vrhu. „Analizirao sam to, jer Srbija je devedesetih godina proπloga stoljeÊa imala isto tako dobre igraËe kao i mi. A sjetite se, Zagreb je prvi naslov u Kupu prvaka osvojio igrajuÊi, zbog rata, u inozemstvu. Od Ivanca pa do Vinkovaca, u svim naπim mjestima ima ljudi koji neumorno rade za rukomet, ali samo to nije dovoljno. Ima takvih valjda i u PanËevu. Mi smo uspjeli zahvaljujuÊi Gopcu i grupi ljudi oko njega zadræati visoku razinu organiziranosti u Savezu, pa kad se skupi reprezentacija, svi su jako motivirani i daju sve od sebe. I paænja se poklanja sva-

Olimpijsko zlato i svjetska bronca Zdravko Miljak roen je 11. rujna 1950. godine u Vinkovcima. Kao 15-godiπnjak zaigrao je za juniore tamoπnjeg Rukometnog kluba Lokomotiva, u kojemu je godinu dana igrao i u seniorskoj konkurenciji. Dolaskom na studij u Zagreb preπao je u MedveπËak za koji je igrao od 1969. do 1978. i s kojim je osvojio dva kupa. Nakon toga igrao je za Cividini iz Trsta s kojim je osvojio talijansko prvenstvo, te u NjemaËkoj za Nettelstedt (njemaËki kup i Kup kupova), Guenzburg (njemaËki kup) i Milbertshofen u kojemu je bio prvo igraË i trener, a potom i menadæer (Kup kupova). Nekoliko je puta bio najbolji strijelac bundesligaπke sezone. Godinu je dana bio i trener Goeppingena. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 130 utakmica i postigao 335 pogodaka. Na olimpijskim igrama 1972. osvojio je zlatnu medalju, a Ëetiri godine kasnije u Montrealu peto mjesto. BronËanu medalju osvojio je na Svjetskom prvenstvu 1974., a peto mjesto 1978. u Danskoj. Diplomirani je inæenjer graevine, ali veÊ godinama radi u Zagrebu kao financijski savjetnik. Bio je Ëlan skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora, Ëlan je Kluba hrvatskih zlatnih olimpijaca. TrenutaËno je, drugi put, predsjednik RK MedveπËak. Kao najveÊi æivotni uspjeh istaknut Êe karijere svojih kÊeri: Vedrana je asistentica predsjednice Odbora za energiju Europskog parlamenta, a Vanja istraæiteljica na Haaπkom sudu.

kom detalju. A svaki je igraË ponosan πto igra za reprezentaciju i daje sve od sebe. Izgraen je kult reprezentacije.”

IgraËi su uzor mladima Koga bi od svojih suigraËa izdvojio, pitamo. „Hrvoje Horvat kompletna je osoba. Bio nam je primjer kako se ponaπati na treningu, na utakmici i izvan terena. I danas je ostalo poπtovanje prema njemu kao kapetanu te naπe generacije. Josip MilkoviÊ je pak bio najbolji igraË svih vremena. SjeÊam se utakmice u Bremenu koju smo od Nijemaca izgubili 13-14. Kao srednji vanjski dao je 12 golova i onaj 13. je namjestio.” Nasljednici? „Nakon mene igrali su sve sjajni igraËi. Prvo Jurina, pa SaraËeviÊ, fenomenalna je ova generacija s MetliËiÊem. Za mene je on broj jedan u njoj, igra cijelu utakmicu i obranu i napad.” Ali u nas nema mnogo vrsnih ljevorukih. „Uvijek smo naπli pravog. Ne samo desnog vanjskog, nego i ostale. Uvjeren sam, da se nije ozlijedio mali ©trlek na lijevom krilu osvojili bismo u Hrvatskoj zlato na Svjetskom prvenstvu. Takvi kao on rijetko se raaju, odmah se vidi da je potencijal za krilo svjetske razine. No najviπe od svega veseli me πto je rukomet danas u nas viπe od πporta. Ljudi su se poistovjetili s rukometom, pune dvorane, rukometaπi su uzor mladima.” 9


OLIMP-prelom 30

4/2/09

12:05

Page 10

OLIMPIZAM

Kongres za obnovu olimpijskih igara Nakon neuspjeha ideje o obnovi olimpijskih igara 1892. Coubertin se odmah posvetio organizaciji meunarodnog kongresa za osnivanje MOO-a i obnovu olimpijskih igara. No sad se posluæio malim trikom kako bi uopÊe osigurao odræavanja kongresa. U program kongresa uvrstio je pitanje amaterizma i profesionalizma koje je veÊ dugo Ëekalo rjeπavanje Piπe Saπa Ceraj

ve je zapoËelo 25. studenoga 1892. godine u velikoj dvorani pariπke Sorbonne, prigodom proslave pete godiπnjice Union des Sports Athletiqués (Saveza atletskih πportova). Te veËeri velika dvorana sveuËiliπta bila je popunjena do posljednjeg mjesta. Studenti su zadivljeno promatrali uglednike toga vremena.

S

Prije svega vikonta Léona de Janzéa, kojega je Pierre de Coubertin postavio za predsjednika Saveza atletskih πportova. NazoËan je bio i rektor pariπkog sveuËiliπta Ocatave Gréard i predsjednik vrhovnog suda, princ Obolensky, koji je vodio proslavu obljetnice i dodjeljivao nagrade πportaπima.

Prve moderne OI u Ateni 1896. godine 10

Organizatori su æeljeli proslaviti godiπnjicu nizom πportskih priredaba i susreta zahvaljujuÊi potpori i razumijevanju utjecajnih ljudi poput slavnog astronoma Jenssena i filozofa Julesa Simona i Georga Picota. Coubertin je spretno iskoristio tu obljetnicu da bi predstavio svoju ideju o ponovnoj uspostavi olimpijskih igara. Proslava je zapoËela izvedbom Marseljeze i Ode, posebno skladane za tu prigodu. Slijedila su tri predavanja o povijesti i tjelesnom vjeæbanju. Goerge Bourdon izlagao je o antici, J. J. Jusserand, buduÊi veleposlanik Francuske u Washingtonu, o srednjem vijeku, a Pierre de Coubertin o „novim vremenima”.

Objava ideje i nerazumijevanje Na kraju svog govora Coubertin je iznio ideju o obnovi olimpijskih igara kako je i sam kasnije napisao - na senzacionalan naËin. Ideja je doËekana gromoglasnim pljeskom i odobravanjem, ali ne i pravim razumijevanjem πto Êe, naæalost, od samih poËetaka pratiti olimpijski pokret. Prisutni su bili puni dobre volje, ali bez razumijevanja za Coubertinovu ideju olimpizma, njegovih vrijednosti i naËela, zaboravljenih 1500 godina. Sve je to Coubertina stavljalo u teπku poziciju u kojoj se Ëesto osjeÊao vrlo osamljeno. Druga velika prepreka objedinjavanju svjetskog πporta bilo je tadaπnje nerazumijevanje meu πportaπima i izostanak meusobne suradnje. Poklonici odreene πportske grane vjerovali su da Êe im bavljenje drugim πportom naruπiti πportsku formu pa su stoga zazirali jedni od drugih. Skloni promjenama bili su jedino plivaËi i tenisaËi.

Pripreme za kongres MOO-a U jesen 1893. godine Coubertin je proveo Ëetiri mjeseca u Americi gdje


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 11

ga je sveuËiliπte toplo doËekalo iako njegovu knjigu Prekooceanska sveuËiliπta, izdanu 1890. godine, tamoπnji sveuËiliπni profesori nisu dobro primili. U Americi i nakon posjeta Engleskoj 1893. godine Coubertin je i dalje nailazio na nerazumijevanje u vezi s obnovom olimpijskih igara, no to ga nije obeshrabrilo. Coubertina je posebno zabrinjavao nedostatak interesa kod sveuËiliπta za olimpijske igre. Nakon prvog neuspjeha 1892. odmah se posvetio organizaciji meunarodnog kongresa za osnivanje MOO-a i obnovu

olimpijskih igara. Kako dvije godine prije nije uspio ostvariti tu ideju, posluæio se malim trikom kako bi uopÊe osigurao odræavanja kongresa. U program kongresa uvrstio je pitanje amaterizma i profesionalizma koje je veÊ dugo Ëekalo rjeπavanje. VijeÊe kongresa Ëinila su tri Ëlana: C. Herbert, tajnik Amaterskog atletskog saveza, koji je predstavljao Veliku Britaniju i Britansko carstvo, profesor na sveuËiliπtu Princeton u SAD-u W. M. Sloane zastupao je Ameriku, a Coubertin Francusku i Europu. Program kongresa tiskan je poËetkom 1894. godine. U njemu je objavljeno da poËinje na Sorbonnei 16. lipnja pod predsjedanjem baruna de Courcela, senatora i bivπeg francuskog veleposlanika. Coubertin je tadaπnjem ministru vanjskih poslova CasimirPérieru predloæio da predsjeda Kongresu. On je to prihvatio, ali se kasnije predomislio pa je to obavio de Courcela. Za potpredsjednike je predloæio jednog Engleza, Amerikanca, Belgijanca, ©veana i Maara, a Franz-Reichel je bio zaduæen za medije. Program se sastojao od deset toËaka podijeljenih u dvije grupe: Amaterizam i profesionalizam i Olimpijske igre.

Kongres za obnovu olimpijskih igara Na posljednjoj pozivnici naziv je promijenjen u Kongres za obnovu olimpij-

William M. Sloane

skih igara. Od tog trenutka Coubertin je znao da Êe Kongres doæivjeti uspjeh i da nitko neÊe glasati protiv obnove olimpijskih igara. Prva radna skupina Kongresa raspravljala je o amaterizmu. Njen predsjednik bio je Michael Gondinet, predsjednik Racing Club de France, a potpredsjednici su bili profesor W. M. Sloane i R. Todd. Druga radna skupina raspravljala je o olimpizmu pod predsjedanjem D. Vikelasa, Ëlana Pan-Hellenic Gymnastic Societya. Potpredsjednik je bio baron de Carayon la Tour, Ëlan Société Hippique Francaise. Svi prijedlozi baruna Coubertina u vezi s olimpijskim igarama jednoglasno su usvojeni. Odræavanje svake Ëetvrte godine, zabrana nastupa djece i uËenika i imenovanje Meunarodnog olimpijskog odbora Ëiji su Ëlanovi ujedno predstavnici te organizacije u svojim zemljama.

Prvi Ëlanovi MOO-a Atena je odreena kao prvi domaÊin modernih olimpijskih igara 1896. godi-

ne, a buduÊi domaÊini Êe se izmjenjivati. Na Coubertinov prijedlog izabran su Ëlanovi Meunarodnog olimpijskog odbora: D. Vikélas (GrËka), La C. Luccesi - Palli (Italija), M. Callot i P. de Coubertin (Francuska), general A. de Boutowsky (Rusija), V. Balck (©vedska), W. M. Sloane (USA), J. Guth Jarkovsky (»eπka), F. Kémény (Maarska), C. Herbert i lord Ampfhill (Engleska), J. B. Zubiaur (Argentina), L. A. Cuff (Novi Zeland) i M. de Bousies (Belgija). Uspjeπnim zavrπetkom Kongresa, olimpijske igre su ponovno roene no borba za njihovu opstojnost i vrijednosti koje trebaju prenositi tek je slijedila. Toga je bio svjestan i Coubertin koji je jednom rekao: „Mnogi Êe htjeti iskoristiti igre za osobnu promociju, dok Êe drugi htjeti utjecati na njihov razvoj i usmjerenje, ali takva je ljudska priroda”. Dvije godine kasnije na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni, jedna je Amerikanka priπla Coubertinu te mu, ËestitajuÊi, priopÊila da je veÊ prisustvovala olimpijskim igrama. Zaprepaπten, Coubertin ju je zapitao gdje je to bilo, a ona mu je odgovorila: „U San Franciscu. U toj kazaliπnoj predstavi i Cezar je imao svoju ulogu”.

Literatura 1. Coubertin, P. de (1975). Olympic Memoirs. Lausanne: International Olympic Committee 2. Coubertine, P. de (1966). Der Olympische Gedenke. Stuttgart: Schorndorf bei Stuttgart 3. Diem, C. (1933). Die Olymische Spiele. Stuttgart: Cotta Verlag

Prvi Izvrπni odbor MOO-a 1894. godine

11


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 12

MALO POZNATI ©PORTOVI

Zimski nogomet Bandy se igra na smrznutom terenu, a igraËi se palicama bore za kontrolu nad loptom ili malim oblim predmetom. Organizirani bandy potjeËe iz Engleske s kraja XIX. stoljeÊa. UnatoË loπoj reputaciji, statistike pokazuju da je ozljeda u bandyju upola manje nego u hokeju na ledu Piπe Sanja Sokol

ngleska rijeË bandy izvorno znaËi "dodavati loptu", a igre sliËne danaπnjem bandyju igrale su se u Engleskoj veÊ u XII. stoljeÊu. Te se igre ponekad nazivaju bandy, ali i bandy-ball, bandy cad, cambuca, urley i shinty. Igra nalik bandyju igrala se u srednjem vijeku i u Francuskoj. ZajedniËko svim tim igrama bilo je da se odræavaju na smrznutom terenu, a igraËi se palicama bore za kontrolu nad loptom ili malim oblim predmetom. Organizirani bandy takoer potjeËe iz Engleske s kraja XIX. stoljeÊa.

E

Najpopularniji u ©vedskoj i Rusiji Engleski bandy savez osnovan je 1881. godine, a prva meunarodna utakmica odigrana je iste godine izmeu jedne engleske i nizozemske momËadi. Englez C. G. Tebbutt prenio je bandy 1894. godine u ©vedsku, gdje je izuzetno dobro primljen. Do 1926. godine osnovano je 200, a do 1990. godine 455. klubova. Organizirani bandy doπao je u Rusiju 1898. godine, gdje je brzo postao popularan. Bandy se organizirano igra u Norveπkoj od 1903., a u Finskoj od 1908. godine. Neko vrijeme bandy 12

se igrao i u Danskoj, ©vicarskoj i Austriji, ali se nije odræao. OpÊenito, Rusija i ©vedska imaju najviπe zasluga za razvoj bandyja kao sofisticiranog natjecateljskog πporta. Bandy se posljednjih 15 godina igra u SAD-u, posebno u Minnesoti.

Igraliπta s prirodnim ledom Bandy se izvorno igra na prirodnom ledu ili na zamrznutom tlu. To objaπnjava Ëinjenicu da se taj πport nije viπe razvio u Engleskoj, iako je ondje nastao. Zbog slabih moguÊnosti da se tijekom engleskih zima napravi prirodni led, predvieni natjecateljski kalendar ne bi se mogao odræati. U Skandinaviji pak takvih prirodnih ograniËenja nije bilo. S debelim zimskim ledom Skandinavci i Rusi nisu se suoËavali s nedostatkom terena. Prvi umjetni teren za bandy izgraen je u ©vedskoj tek 1956. godine.

"TisuÊe gledatelja" Za vrijeme zime, neki engleski i ruski nogometni klubovi igrali su


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 13

90-110 m

45-65 m

17 m

Gol 3,5 m x 2,1 m

5m 5m

12 m

17 m

1-3 m

16 m

bandy zbog odræavanja kondicije, ali i zbog bandyja samog. Zato se bandy ponekad naziva i "zimski nogomet". Nakon I. svjetskog rata bandy se u Rusiji igrao s velikim entuzijazmom, ali uz slabo poπtivanje pravila. Nikada nije dosegnuo popularnost nogometa, ali su utakmice tijekom II. svjetskog rata privlaËile tisuÊe gledatelja. Centralni komitet Konsomola je 1940. osudio surovost i anarhiju u tom πportu. Gledatelji su redovito pili alkohol, a igraËi su se udarali palicama i redovito maltretirali suce, pogotovo ako su se usudili intervenirati. Jedini oblik bandyja koji je stigao do ameriËke obale, tzv. shinty, bio je takoer poznat po nasilju i nedostatku discipline. Igrao se od Nove Engleske do Virginije u drugoj polovici XVIII. stoljeÊa. Shinty je bio posebno popularan na sveuËiliπtima dok nije zabranjen

na Princetonu 1787. zbog teπkih ozljeda koje su ga pratile.

Pravila igre Teren za bandy ima dimenzije nogometnog igraliπta, a vrata su πiroka 3,5, i visoka 2,1 metar. Ispred vrata je kazneni prostor radijusa 17 metara. Svaka ekipa ima 11 igraËa ukljuËujuÊi i vratara. Igra traje dvaput po 45 minuta, a u poluvremenu ekipe mijenjaju strane. Igra poËinje udarcem s centra, a nakon toga se obje ekipe bore za kontrolu nad loptom i nastoje lopticu ugurati u protivniËka vrata. Golman smije koristiti sve dijelove tijela unutar kaznenog prostora, ali izvan tog prostora samo smije ispucati loptu i ne smije koristiti ruke. Svi igraËi imaju klizaljke i svi, osim vratara, imaju palice. Palica ne smije biti dulja do 1,2 metra, a zakrivljeni dio je obloæen koæom. PlastiËna ili plutena loptica,

obiËno crvene boje, ima promjer 6 centimetara i teπka je izmeu 58 i 62 grama. Neko je vrijeme lopta za bandy bio drveni izradak nalik paku koji se koristi u standardnom hokeju na ledu, ali je 1904. godine uvedena drvena lopta obloæena koæom. Palica se ne smije podizati iznad ramena suparnika, a nije dopuπten kontakt s bilo kojim igraËem koji ne kontrolira loptu. Ta se pravila poπtuju i statistike pokazuju da je ozljeda u bandyju upola manje nego u hokeju na ledu.

Miroljubiv u odnosu na hokej na ledu Aktivnostima u svjetskom bandyju koordinira Meunarodni bandy savez osnovan 1955. godine. Bandy je bio demonstracijski πport na Zimskim olimpijskim igrama u Oslu 1952., ali nije dosegao razinu popularnosti hokeja na ledu. Na svjetskim prvenstvima koja se igraju od 1957. dominiraju ©veani. Reputacija bandyja kao nasilnog πporta ne odgovara istini, uostalom nedavno je od ameriËkih πportskih lijeËnika dobio nagradu kao relativno siguran πport, posebno u usporedbi s hokejom na ledu.

Literatura

Bandy ekipa SSSR-a, svjetski prvaci 1963.

1. Friedlander, N. (1999). The Mammoth Book of World Sports. New York: Carroll 2. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. London: A Little Brown Book 3. Menke, F. (1977). The Encyclopedia of Sports. New York: Dolphin Edition

13


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 14

©PORT I DRU©TVO

O globalizaciji bez nostalgije ©portski su rezultati bolji nego ikada, ali mnogo se toga izgubilo. Jednostavno, globalizacija traæi trenera koji je uspjeπan, no uredan i discipliniran kotaËiÊ u sloæenoj maπineriji koja stoji iza vrhunskog πportaπa. Trenera koji nije viπe samo inovator, nego dijelom i Ëinovnik koji primjenjuje tua iskustva. To pak znaËi da se πport prilagodio globalnom svijetu Piπe Goran VojkoviÊ

anas kada u javnim medijima viπe ne vrijedi ni onih Warholovih 15 minuta slave (kaæu da je to razdoblje na televiziji skraÊeno na dvije-tri minute, a prosjeËna web-stranica se gleda neπto viπe od 30 sekundi) nekim vrlo zanimljivim dogaajima, koji se mogu pokazati kao poËetak trenda, prijeti sudbina da ostanu samo kratki novinski kuriozitet. Tako je jedan od zanimljivijih rezultata proπlih Olimpijskih igara ostao zabiljeæen viπe kao zanimljivost, a zavrjeuje dublju analizu.

D

Od srebra do polufinala Naπ plivaË Duje Draganja je u Ateni 2004. osvojio srebrnu medalju u sprintu na 50 metara slobodno. U iznimno zanimljivoj utrci na 50 metara slobodno plivao je 21,94 sekunde, πto je bilo samo stotinku slabije od pobjednika, Amerikanca Garyja Halla. Draganja je iza sebe ostavio i velikog favorita te utrke, Juænoafrikanca Marka Rolanda Schoemana, kojemu je pripala bronca. Nije neobiËno πto je Draganja proπle godine u Peking doπao kao jedan od favorita - naporno je vjeæbao, rezultati nisu izostajali i bilo je realno nadati se da kuÊi donese olimpijsko zlato. No, kratka agencijska vijest koju je emitirala Hina predstavljala je hladan tuπ: „Petak, 15. 08. 2008. 08:10:14 PEKING - Hrvatski plivaË Duje Draganja nije izborio plasman u finale Olimpijskih igara na 50 slobodno. Draganja, koji je u ovoj disciplini osvojio srebrnu medalju u Ateni, bio je peti u svojoj polufinalnoj skupini i isplivao ukupno deseto vrijeme polufinala - 21,85, πto je novi hrvatski rekord.” Dakle Draganja, s rezultatom s kojim bi u Ateni uvjerljivo ponio olimpijsko zlato, i plivajuÊi bræe nego ikada (te usput postigavπi novi hrvatski rekord) u disciplini 50 metara slobodno nije doπao ni do finala - jednostavno, drugi su bili bitno bræi!

Promjena stila ©to se dogodilo? Znanstvenici kaæu da su πportaπi veÊ blizu svojem bioloπkom maksimumu i da velika poboljπanja rezultata viπe nisu moguÊa. Da je tome tako, rezultati bi se s godinama pribliæavali, no 50 metara slobodno nam pokazuje kako je u samo Ëetiri godine moguÊe postiÊi primjetan na14


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 15

predak u rezultatima. Taj napredak nije postigao samo jedan plivaË, nego cijela skupina - Draganja je bio peti u svojoj polufinalnoj grupi, a kada se gledaju ukupni rezultati polufinala tek deseti od 16 natjecatelja. Devetorica su bili bræa, neki od njih i osjetno bræi, s rezultatima koji su samo Ëetiri godine ranije bili nezamislivi: Cielo Fihlo Cesar, Brazil - 21,34; Bernard Alain, Francuska - 21,54; Callus Ashley, Australija - 21,68. OËito, doπlo je do bitne promjene u naËinu treninga, jednostavno, neki od trenera otkrio je kako se mogu postiÊi osjetno bolji rezultati. A drugi su ga slijedili i postigli ono πto Draganja uza sav trud nije uspio. Poruka je jasna: moæete biti najbolji, moæete se nadljudski truditi, ali ako ne primjenjujte sve suvremene spoznaje o tome koji je trening uspjeπan i kako se dolazi do najboljeg rezultata - zaostat Êete. Ne pomalo mitsku i ljudima nemjerljivu stotinku, zaostat Êete veÊ i prosjeËnom Ëovjeku primjetnih pola sekunde.

Kopiranje metoda rada Nekada se samim pogledom na odreeni automobil moglo znati tko je proizvoaË, sve dok potrebe racionalizaci-

je i sve oπtrija borba za træiπte nisu doveli do toga da danaπnji automobili uvelike nalikuju jedan drugome. SliËno tome, nekada smo imali i razliËite trenerske πkole, a i pojedini bolji treneri bili su poznati po svojim originalnim metodama. No, isti razlozi kao i u automobilizmu doveli su do toga da se metode rada pribliæavaju, a one uspjeπnije jednostavno se kopiraju od drugih. Nastupila je, jednostavno reËeno, πportska globalizacija. U intenzivno premreæenom svijetu, u kojem putem kabelske televizije gledamo desetak πportskih kanala, a bilo koji veÊi πportski uspjeh zaËas osvane na YouTubeu,

osobnost stila i osobnost treniranja pomalo se izgubila. Stilovi, iskustva, znanja uvelike se kopiraju i postaju sve bliæi. I zato je 50 metara slobodno napredovalo pola sekunde u Ëetiri godine. Oni koji ne prate te stalne promjene mogu biti najbolji, ali jednostavno neÊe postiÊi formalan uspjeh. Je li to pozitivno? ©portski rezultati jesu bolji nego ikada, ali mnogo se toga u biti izgubilo. Jednostavno, globalizacija traæi trenera koji je uspjeπan, no uredan i discipliniran kotaËiÊ u sloæenoj maπineriji koja stoji iza vrhunskog πportaπa. Trenera koji nije viπe samo inovator, nego dijelom i Ëinovnik koji primjenjuje tua iskustva. No, moæemo sve to gledati i s druge strane, uz manje nostalgije: to πto se globalizacija osjeÊa u πportu znaËi da se πport prilagodio globalnom svijetu i da nije ostao izvan vremena. To bi znaËilo da ima buduÊnost.

Literatura 1. Hina, servis vijesti 2. Globalization: A Very Short Introduction, Oxford University Press, USA; 2 edition, 2009 3. Internetski portali: www.javno.hr, www.totalportal.hr, www.sportnet.hr

15


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 16

RELIGIJA I ©PORT

Pobijedi Golijata! Biblijska bitka protiv gorostasa postala je opÊom metaforom. Moæe li Davidov πportski pristup pomoÊi nadilaæenju svjetske recesije? Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

pravo uporiπte, moæe pristupiti i nadmoÊnom izazivaËu. DizaË utega podiÊi Êe viπestruko veÊu teæinu od vlastite. SkakaËi Êe nadvisiti sami sebe - s pomagalom i viπe puta. Ne susreÊu li se u prvenstvima najjaËi favoriti s nekim "drugoligaπem" od kojeg se mnogo ne oËekuje? I, baπ kao u Davidovoj bitci, iznenaenja su moguÊa. ©port dopuπta preokret na ljestvici svjetskih sila. Maleni izbiju na Ëelo ispred tehnoloπki i politiËki daleko jaËih. David je neoptereÊen, ne osuuje sama sebe unaprijed na poraz. ©toviπe, skida sa sebe kraljevski oklop, kacigu i maË (1 Sam 17,39). Zaziva drevno biblijsko ime Boæje (17,45) i tako svjedoËi da su sinovi izabranog naroda - u poznatom motivu rata Gospodnjeg - Bogu prepustili svoju parnicu. Njihovo je da za njim idu.

Novi zadaci avidova borba s Golijatom (1 Sam 17) pripada meu najpoznatije tekstove Svetog pisma i postojano je nadahnuÊe junacima raznih podruËja. MladenaËki je to boj koji Êe opeËatiti cjelokupnu Davidovu povijest.

D

Velika borba

drugima: "Neka nikome ne klone srce!" (1 Sam 17,32). ZadivljujuÊa spretnost kojom pobjeuje poËiva, kako sam David pred kraljem svjedoËi, na treningu u obrani stada pred snaænim grabeæljivcima: "I lava je i medvjeda tvoj sluga ubio" (1 Sam 17,36).

Dvije vojske koje stoje jedna naPravo uporiπte suprot drugoj, opetovani izazovi i Od πportaπa znamo da treba uoËinastup izabranog predstavnika (1 ti i istaknuti snagu protivnika. TjeSam 17,1-4) slika su suvremenog stadiona. Tu, naæalost, nisu isklju- lovjeæba pak omoguÊava odmjereËene niske uvrede i nasilje, baπ ka- no samopouzdanje, oslonac na sile ko i Biblija u ovom sluËaju prikazu- kojima raspolaæemo. Tko pronae je. Opis diva viπeg od dva i pol metra, s oklopom, kacigom i πtitnicima za noge iskrice (17,4-7) podsjetit Êe na suvremenog hokejaπa ili rag- Pobjede iz mladosti vaæne su za starost. Tko ne uzvrati na porugu, veÊ ima bijaπa. prvu pobjedu. Izvjeπtaj o Davidovoj borI πirina duha vaæna je za snagu tijela. bi upozorava na javni utjecaj koji πport danas ima. Tjelovjeæba i umjetnost vrijede cijeli æivot. Davidova pobjeda pobjeda je cijelog naroda. I πportaπ pojedinac, ne samo nacionalna momËad, meunarodni je predstavnik svoje zemlje. Njegovi potezi obiljeæavaju ugled dræave. David, jednostavni pastir s betlehemskih poljana, svojim istupom dublje ulazi u doticaj s najviπom vlasti. Zbog Davidova uspjeha kralj Êe se zanimati za njegovo podrijetlo (1 Sam 17,58). Hrabro je iziπao pred moÊnog protivnika. Njegov primjer poziv je

16

Pobjeda nad Golijatom seæe daleko. David Êe biti jedan od najvaænijih likova Svetog pisma. Njegova povijest proteæe se - u dva navrata na Ëetiri biblijske knjige. Kao mudar strateg znat Êe suraivati s istim Filistejcima koje je porazio i osramotio. Bit Êe kadar oprostiti hirovitom ©aulu koji ga iz zavisti poËinje progoniti i spletkariti, pruæajuÊi mu upitnu ruku pomirenja. David Êe prebroditi i pobunu vlastitoga sina koja mu je donijela veliku æalost (2 Sam 19,1). Morat Êe David nadvladati i sama sebe. Ne samo da viπe nije poπao sa A. de Gelder, Kralj David (1680./1685.), ulje na platnu, Rijksmuseum, Amsterdam


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 17

Caravaggio, David s Golijatovom glavom (1606./1607.), Kunsthistorisches Museum, BeË

svojima u boj, nego je - Ëitamo „predveËer ustao” (2 Sam 11,2). Æalosni rezultat bijahu preljub i montirano ubojstvo, ali na prorokovu opomenu kaje se za grijeh (12,13). Kad, veÊ u zreloj dobi, naredi popis svoje vojne sile i za to Êe se kajati (24,10) jer je tako napustio pouzdanje u Boæju snagu - ono pouzdanje koje je kao mladiÊ idealistiËki i u drugima budio.

Æivotna pobjeda Od mladosti djelotvoran umjetnik (1 Sam 16,23) David Êe postati najveÊi biblijski pjesnik i molitelj. Pola psalama nosi njegovo ime. Utemeljitelj je liturgije koja Êe se razviti u Hramu (1 Ljet 6,16). U velikoj πirini duha sve Êe pripraviti za njegovu izgradnju. Sinu Salomonu predat Êe i svojevrsnu maketu (1 Ljet 28,11). Davidov primjer odliËno upozorava na cjelinu æivota koju treba imati na umu. MladenaËka borba dio je na æivotnom putu velikana koji Êe povesti cio narod, stvoriti zajedniËko kraljevstvo i omoguÊiti vrhunce napretka do kojih Êe se njegov nasljednik vinuti. ©toviπe, David Êe u Bibliji postati uzor-kralj i slika onog æuenog Mesije koji naπe dugove na se uzima.

Vitraj Notre-Dame de Paris: David - mladica iz panja Jiπajeva

Literatura 1. Beck, J. A. (2006). David and Goliath, a story of place: The narrative-geographical shaping of 1 Samuel 17; u: The Westminster Theological Journal 68,2, 321-330., Philadelphia 2. McKenzie, S. L. (2001). The typology of the Davidic covenant; u: The land that I will show you. Essays on the history and

archaeology of the ancient Near East in honor of J. Maxwell Miller, 152-178, Sheffield 3. Nitsche, Stefan Ark/Dietrich, Walter (Hg.) Viele Bilder - ein Text. Anmerkungen zur Logik der selektiven Rezeption biblischer Texte anhand der Story vom Sieg Davids über Goliat; u: König David - biblische Schlüsselfigur und europäische Leitgestalt (2003.). 85-119, Freiburg 4. TomiÊ, C. (1996). Davidovo doba, Zagreb

17


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Majka informatiËke pismenosti Z©S-a Ulazak informatizacije u financijski plan gradskoga πporta omoguÊilo je Janji Ricov da krene u izradu integralnoga modela baze podataka zagrebaËkog πporta, a Z©S-u je osiguralo da opremom, programima, ali i informatiËkom pismenoπÊu svojih djelatnika danas prednjaËi pred mnogim drugim, primjerice i akademskim, sustavima u gradu va se rubrika bavi stereotipima: mogli bismo ih nabrojati, ali pretpostavljamo da je prosjeËno obrazovanoj osobi dovoljan sam podnaslov. Naravno, moglo bi se reÊi da se ovdje protiv nekih stereotipa borimo, ali to bi bilo malo novinarski pretenciozno, u stilu aktivistiËkih biltena iz vremena kad se joπ vjerovalo da „scripta manet” i da pisana rijeË koliko-toliko konstituira svijet. Osim toga, stereotipi ne moraju biti nuæno pogreπni, oni samo nuæno pojednostavljuju pojmove, pretvaraju ih u jednodimenzionalne „znakove pored puta” na isti naËin kao πto prometni znakovi svode cijeli horizont na nekoliko silhueta koje treba prepoznati u djeliÊu sekunde u kojem ih okrznemo pogledom iz auta.

O

Avantura poËinje Vicevi o Hercegovcima pripadaju u istu rubriku - naime, u stereotipe. Kao i vicevi o æenama i kompjuterima. I te bismo, naravno, mogli citirati, ali veÊ smo spomenuli da prosjeËno obrazovanim osobama ne treba popovati, barem ne na ovom mjestu. Recimo tek da bi se Janji Ricov moglo bez puno muke navuÊi bilo koji od dva-tri osnovna kostima koje je javno mnijenje skrojilo za Hercegovku: kriæiÊ oko vrata, tri sina... Meutim, ono πto svakako izlazi izvan viceva jest Ëinjenica da je Janji Ricov kompjuter - ovdje mislimo na onu viπu, softversku razinu te sofisticira18

Piπe Ratko CvetniÊ

Biografija Janje Ricov

Janja Ricov iz natjecateljskih dana

Roena u Prisoju kod Tomislavgrada (u znaku Vage) iste godine kada Draæan JerkoviÊ osvaja naslov najboljega strijelca Ëileanskog Mundiala. Groznu hercegovaËku kletvu - dabogda ti dijete ne vidjelo Zagreba - roditelji otklanjaju vrlo rano, tako da je osnovno i srednje πkolovanje odradila u glavnom gradu svih Hrvata, gdje je diplomirala na Ekonomskom fakultetu. BaveÊi se πportom od ranih πkolskih dana, u studentskim je godinama bila meu najboljim karataπicama svoje generacije u Hrvatskoj i Jugoslaviji. U πportski menadæment ulazi kao joπ aktivna πportaπica, najprije kao tajnica u ZagrebaËkom karate savezu, a zatim i u drugim sustavima gradskoga i hrvatskoga πporta, da bi od 1992. do danas neprekidno bila u ZagrebaËkom πportskom savezu, gdje je najveÊi trag ostavila na informatizaciji gradskog πporta. Danas obavlja duænost pomoÊnice glavnog tajnika za πportski program i plan.

ne kutije - veÊ godinama osnovna profesionalna alatka, a to ju je i danas, kad informatizacija viπe nije njen osnovni posao, dovelo u situaciju da u glavi dræi kompletan „excel” zagrebaËkoga πporta: najsloæeniji i financijski najteæi πportski sustav u zemlji. Priroda posla je takva da stvari koje nisu sreene u glavi neÊe biti sreene ni na ekranu. Æene u upravnim strukturama πporta nisu Ëeste, ali ih moæemo naÊi; mnoge od njih bile su vrhunske πportaπice, a sad su pouzdana karika u rukovodstvu svojega saveza, πporta ili drugog sustava. No rijetkost je - i u πportu i izvan njega - naiÊi na æenu koja je obavljala rukovodeÊu ulogu u informatiËkome sustavu, posebno ako se uzme u obzir da je taj sustav velikim dijelom upravo njeno djelo. Janja Ricov u svome informatiËkome curriculumu biljeæi nekoliko stuba, proizaπlih iz prvih, poticajnih susreta s pojmom „baza podataka” i s osnovama modeliranja te baze. Nakon toga se, πto na razini ideje, πto struËne podrπke, a πto same implementacije, otisnula u avanturu informatiËkog modeliranja ZagrebaËkog πportskog saveza (Z©S).

Pionirsko razdoblje „PrateÊi razvoj informacijskih tehnologija shvatila sam da je nuæno sva ta znanja i resurse staviti u funkciju rukovoenja i upravljanja πportom. Kao voditeljica informatike, svake sam godine s jedne strane


4/2/09

11:15

Page 19

sluπala kritike o neefikasnosti informatike, a s druge mi je strane bilo jasno da je u prioritetima to zadnja rupa na svirali. Shvatila sam da, ako mislim izaÊi na kraj s tim kritikama, moram krenuti agresivnije, i u jednom kadrovski povoljnom trenutku za informatizaciju Z©S-a uspjela sam za te potrebe osigurati odgovarajuÊu poziciju u planu”, priËa Janja Ricov. Pionirsko razdoblje ulaska informatizacije u financijski plan gradskoga πporta omoguÊilo je Janji Ricov da krene u izradu integralnoga modela baze podataka zagrebaËkog πporta, a Z©S-u je osiguralo da opremom, programima, ali i informatiËkom pismenoπÊu svojih djelatnika danas prednjaËi pred mnogim drugim (primjerice i akademskim) sustavima u gradu. Pitanje koje postavljamo jest: moæe li se organiËki svijet πporta pretoËiti u binarne algoritme raËunalne analitike? ©to nam je izlazna vrijednost takve obrade? I koliki je - u situaciji u kojoj se πportski sustav pokuπava pretvoriti u slojeviti, ali transparentni sken - utjecaj politike, dakle pozicije moÊi, uvijek spremne da utrËi u teren i zabije gol tamo gdje πportaπ nije u stanju?

Snimio: Ratko CvetniÊ

OLIMP-prelom 30

Na radnom mjestu

Janja Ricov ispred zgrade poslovnoga centra Almerija, danaπnjega sjediπta ZagrebaËkog πportskog saveza

Joπ otvaranje prema graanima „ Ako sustav promatramo s aspekta postizanja rezultata, onda je jasno da mjerenje u atletici, plivanju, skijanju i sliËnim πportovima ne ide bez informatiËke podrπke. S aspekta kinezioloπkog unaprjeenja, mjerenja i analiza pojedinih procesa u treningu, dragocjen su izvor informacija svakom struËnjaku. Gdje god postoji obrada i arhiviranje podataka tu je znatno lakπe napraviti bazu ili obaviti analizu, jer kad su podatci prisutni na jednom mjestu i informatiËki obraeni, znatno ih je lakπe koristiti kao podloge za planiranje.” Primjer takvoga pristupa moæemo naÊi i na mreænom mjestu Z©S-a www.zgsport.hr koje datira joπ od 1996. U meuvremenu „webica” je nadopunjena posebnom aplikacijom. O Ëemu je rijeË? „RijeË je o bazi koja obuhvaÊa podatke o ustroju Z©S-a, sa svim udruæenim savezima i klubovima, upravama... Sadræi registar πportaπa, pregled dobnih kategorija i disciplina po πportovima, kalendare natjecanja i plasmane πportaπa na tim natjeca-

njima. Baza ponajprije sluæi gradskim πportskim savezima za svakodnevnu upotrebu, a struËne sluæbe koriste podatke za razne potrebe - u najveÊoj mjeri da vide „krvnu sliku” πporta odnosno kluba, πto predstavlja osnovu za izradu programa javnih potreba u πportu Grada Zagreba. Danas, kad je baza gotovo u potpunosti aæurirana, predstoji joπ zadatak da aplikaciju otvorimo i prema graanima. ”

Interaktivna πportska karta Zagreba Vratimo se ipak na osnovna pitanja. Kako πport pretoËiti u tablicu excela? „S obzirom na postojeÊe kriterije u Z©S-u, koji se pri rangiranju πportskih klubova u najveÊoj mjeri oslanja na πportski rezultat mjeren kroz kategorizaciju πportaπa, naravno da je praÊenje i pretakanje πportske kvalitete u konkretnu financijsku podrπku znatno olakπano. ©to se uloge politike tiËe, nju shvaÊam kao odreivanje

strateπkih ciljeva. Bilo bi idealno kada bi πport po kriterijima izraËunao potrebe, a Grad ih ugradio u proraËun. No, to u stvarnosti baπ i ne ide tako: Grad „odreæe” koliko moæe, a mi se u te okvire trebamo uklopiti. Jedan dio plana sredstava striktno se prati kroz kriterije, ali nedovoljna sredstava za potrebe πporta ostave dio programa u pauπalima. A onda informatiËki pokazatelji nemaju svrhu. Oni mogu pokazati potrebu za dodatnim financijskim sredstvima, ali ako ih nema, onda sve skupa stoji neiskoriπteno.” ©to je sljedeÊi upgrade na informatiËkoj mreæi Z©S-a? „Neovisno o sadaπnjem naËinu upravljanja πportskim objektima, namjera nam je izraditi interaktivnu πportsku kartu Grada Zagreba, s cjelokupnom ponudom πportskih sadræaja po pojedinim podruËjima grada. Bilo bi to izvrsno otvaranje naπega informatiËkoga sustava prema potrebama graana Zagreba, koji ga, uostalom, i plaÊaju”, kaæe Janja Ricov.

19


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 20

UMJETNOST I ©PORT

Donatello, David, oko 1430. godine

Suglasnost izmeu Ëovjeka i svijeta Renesansa znaËi ponovno roenje ili preporod. S metaforama koje vuku porijeklo iz rjeËnika humanista govorilo se o ljudskom duhu „probuenom” iz dugog sna. Slavilo se „uskrsnuÊe” nakon tisuÊu godina zaborava Piπe Diana ©imek enesansa je naziv za talijansku umjetnost XV. i XVI. stoljeÊa, kao i za umjetnost drugih dijelova Europe koja je u tom vremenu imala renesansne karakteristike. Renesansu dijelimo na ranu, tzv. Quattrocento (skraÊenica za 1400. godinu) i visoku renesansu, tzv. Cinquencento (skraÊenica za 1500. godinu). Gotika je otkrila Ëovjeka i priznala svijet, a renesansni Ëovjek nastavlja to u smislu poistovjeÊivanja sa svijetom, ostvarujuÊi tako potpunu harmoniju mikrokozmosa i makrokozmosa. Ta suglasnost izmeu Ëovjeka i svijeta u ranom razdoblju renesanse izraæava se u stilskim karakteristikama koje bismo uglavnom mogli nazvati realistiËkim. Interes se usredotoËuje na pojedine elemente vizualne realnosti - prostor, volumen, anatomiju i svjetlost.

R

Pobjeda kulture nad opskurnoπÊu primitivnog Renesansa znaËi ponovno roenje ili preporod. S metaforama koje vuku porijeklo iz rjeËnika humanista govorilo se o ljudskom duhu „probuenom” iz dugog sna. Slavilo se „uskrsnuÊe” nakon tisuÊu godina zaborava. ObjaπnjavajuÊi pojam renesanse, filozof Friedrich Nietzsche je napisao da u tom razdoblju vidi dogaaj koji je „krio u sebi sve po20

zitivne snage kojima dugujemo modernu kulturu: oslobaanje misli, prijezir prema autoritetu, pobjedu kulture nad opskurnoπÊu primitivnog, zanos prema znanosti i znanstvenoj povijesti ljudi, oslobaanje pojedinca, æudnju za istinom i averziju prema izvanjskosti i samom efektu”. Ukratko „zlatno razdoblje ovog tisuÊljeÊa, unatoË svim svojim mrljama i nedostacima”.

Izum tiskarskog stroja Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija. Nikola Kopernik, Galileo Galilei i Giordano Bruno govore protiv geocentriËnog sustava. Revolucionaran dogaaj u povijesti europske kulture XVI. stoljeÊa bilo je oblikovanje heliocentriËne hipoteze Nikole Kopernika, Ëije posljedice nisu samo izmijenile cijeli univerzum znanstvenog znanja, nego i sam poloæaj Ëovjeka u stvarnosti. Iako su Kinezi veÊ u VI. stoljeÊu rabili rezbarene drvene ploËe za umnoæavanje tekstova, a pokretna metalna slova koriπtena su za tiskanje u Koreji sredinom XIII. StoljeÊa, u Europi su se do sredine XV. stoljeÊa knjige umnoæavale prepisivanjem rukom, πto ih je Ëinilo skupima i rijetkima. Izum tiskarskog stroja koji se pripisuje Johannesu Gutenbergu omoguÊio je brzo πirenje znanja u renesansnoj Europi.

Umjetnik je bio univerzalno obrazovan Svijet u kojem je stvoren renesansni umjetnik bio je mnogo sloæeniji od svijeta njegovih prethodnika. Umjetnici su se druæili s filozofima i knjiæevnicima i bili su univerzalno obrazovani. Mnogi od njih su istodobno bili arhitekti, kipari, slikari, znanstvenici i pjesnici. UpuÊeni na prirodu, prouËavali su optiku i ustanovili zakonitosti linearne i zraËne perspektive. Ovladavanje zakonima perspektive bilo je samo najupadljivije otkriÊe u nizu revolucionarnih ostvarenja - uljano slikarstvo, rad u fresko-tehnici, ponovno pojavljivanje konjaniËkih statua i dr.

OtkriÊe i primjena perspektive Slikarstvo se zasniva, ili je bar tako izgledalo, na crteæu. ZnaËajan predmet prouËavanja umjetnika bilo je i ljudsko tijelo, njegova ljepota, crtaËki stil postao je prirodniji i realistiËniji. Tako su otkriÊe i primjena perspektive pretvorili crteæ u zajedniËki jezik svih umjetniËkih disciplina, jer su doveli do nastanka „nacrta” koji se na kraju pokazao pravom suπtinom umjetniËkog djela, Ëak viπe nego sama realizacija. Razvoj crteæa dovodi do niza pripremnih skica za


OLIMP-prelom 30

4/2/09

12:07

Page 21

definitivnu sliku, skica koje nova tehnika perspektive olakπava, kao i pojava kvalitetnijeg papira i novih sredstava za pisanje. Koriπtenjem kartona ili velikih listova papira olakπan je rad na izradi fresaka jer se unaprijed pripremljen crteæ prenosi pomoÊu krede na poleini kartona, kroz koji bi se potom utisnuo na zid.

Vaænija ideja nego puko obraivanje materijala Od poËetka su se likovne umjetnosti smatrale bitnima za oæivljavanje firentinskog duha. U antiËko doba i u srednjem vijeku one su se svrstavale meu zanate ili „zanatske vjeπtine”. Umjetnicima renesanse priznalo se da je u njihovu radu vaænija ideja nego puko obraivanje materijala, a na umjetniËko se djelo sve viπe gledalo kao na vidljiv dokaz stvaralaπtva autora. Uskoro se sve πto je nosilo peËat nekog velikog majstora poËelo skupljati, bez obzira na to je li bilo zavrπeno ili ne - crteæi, skice, nedovrπena umjetniËka djela. ShvaÊanja umjetnika takoer su znatno promijenjena. Naπavπi se u druπtvu uËenih ljudi i pjesnika, i sami umjetnici Ëesto su stjecali naobrazbu i postajali uËeni. Mogli su pisati pjesme, autobiografije ili teorijske rasprave. Meutim, takav stav nije odmah svuda prevladao niti se mogao primijeniti na sve umjetnike. Na primjer, u Engleskoj je taj proces priznavanja posebnog poloæaja umjetnika iπao sporo, a æenama se opÊenito uskraÊivala profesionalna izobrazba i ostale moguÊnosti koje su bile dostupne muπkarcima.

Pomiriti klasiËnu formu s krπÊanskim sadræajem Talijani su u XIV. stoljeÊu vjerovali da su umjetnost, znanost i uËenost cvjetali u klasiËnom razdoblju, a da su sjeverni barbari sve to uniπtili, te da je na njima da ponovno oæive slavnu proπlost i tako zapoËnu novu eru. Uz humanizam i povijesne okolnosti, moramo priznati da je za roenje renesanse odluËujuÊu ulogu imala genijalnost pojedinaca. ZaËetnici renesanse bila su tri Ëovjeka izvanrednih sposobnosti: Filippo Brunelleschi, Donatello i Masaccio. Naπli su se pred istim temeljnim zadatkom pomiriti klasiËnu formu s krπÊanskim sadræajem u stvaranju novog stila. Brunelleschi nije bio samo pokretaË renesansne arhitekture, on je zasluæan za otkriÊe geometrijske ili linearne perspektive koja Êe dominirati umjetnoπÊu u iduÊim stoljeÊima. To je ujedno bilo i znanstveno otkriÊe, a rezultat je traæenja

precizne metode prenoπenja izgleda graevina na papir.

Donatellova remek dijela Umjetnost rane renesanse nastojala je izraziti sliËan odnos prema ljudskom tijelu kakav je bio u antiËko doba. Umjetnik koji je najviπe uËinio da bi se ponovno uspostavio takav odnos bio je Donatello, najveÊi kipar svoga doba. On ljudsko tijelo prikazuje kao Ëlankovitu strukturu sposobnu za kretanje, a odjeÊu kao odvojeni i sporedni element πto ga odreuju oblici tijela, a ne ritam nabora koji mu je nametnut izvana. Oko 1417. Donatello je izradio kip Sv. Jurja za crkvu Or San Michele u Firenci. Mladi svetac, ratnik, vlada svojom tjelesnom snagom, a poloæaj tijela odraæava njegovu spremnost na borbu. Ispod tog kipa je mramorna reljefna ploËa na kojoj je prikazan najveÊi pothvat tog viteza - ljuta borba sa

tijelo u pokretu. Vjeπto atmosfersko modeliranje, a osobito smjelo skraÊeni aneo koji se kreÊe, dovoljni su da stvore iluziju slobodnog i neograniËenog prostora.

Renesansa u Hrvatskoj Jedan od najznaËajnijih hrvatskih kipara rane renesanse bio je Juraj Dalmatinac. On je prvi i najosebujniji predstavnik mjeπovitog gotiËko-renesansnoga stila koji obiljeæava regionalnu umjetnost Dalmacije druge polovice XV. i poËetka XVI. stoljeÊa. Juraj djeluje u Dalmaciji kao graditelj i kao kipar. Pozvan je u ©ibenik iz Venecije da nastavi gradnju katedrale zapoËete 1431. godine u stilu venecijanske gotike. Godine 1448. prihvatio je narudæbu da u splitskoj stolnoj crkvi izradi kapelu i oltar Sv. Staπa. Premda se u radu morao dræati osnovnoga oblika kapele Sv. Dujma s druge strane glavnoga oltara koju je 1427. izradio Bonino da Milano, Juraj je nadmaπio svojega prethodnika u ukrasu i plastiËnoj snazi realistiËkih skulptura. IstiËe se reljef BiËevanja Krista u kojem je u spletu triju muπkih aktova izrazio vrhunsko umijeÊe renesansnog oblikovanja tijela.

„Michelangelo minijature”

Juraj Dalmatinac, Oltar Sv. Staa, BiËevanje Krista

zmajem. Ovdje je Donatello napravio joπ jedno revolucionarno djelo izumivπi novu vrstu reljefa koji je u stvarnosti plitak, a stvara iluziju dubine prostora. Oko 1430. godine izradio je bronËani akt Davida, prvu golu skulpturu u prirodnoj veliËini od antike, a jedinstven je po izvanredno uravnoteæenom contrappostu. Boravak u Rimu i studij antiËkih spomenika s Filippom Brunelleschijem ostavio je duboke tragove u njegovim kasnijim radovima. Nastala su djela inspirirana antiËkom teænjom realnog prikaza ljudskog lika i njegova karaktera, kao npr. Navjeπtenje u firentinskoj crkvi Sta Croce. Reljefi s djeËacima koji pleπu, sviraju ili pjevaju preuzeti su s rimskih sarkofaga i oblikovani kao aneli. Na freski Izgon iz raja u kapeli Brancacci, Masaccio odluËno dokazuje da moæe prikazati ljudsko

Juraj Dalmatinac je mnogo radio i u Italiji. U Anconi je 1451. ugovorio izradu Loæe trgovaca (Loggia dei Mercanti). U raskoπnom proËelju zgrade je kip konjanika kao trodimenzionalna skulptura prislonjena neznatnim dijelom uz zidnu plohu. Od Ëetiri alegorijske figure, po realistiËkim oblicima istiËe se æenski akt Milosra, kojeg pribliæava tipu æenskog akta antiËke Venere. Originalno su rjeπenje i likovi petero djeËaËiÊa koji se penju po tijelu æene, koji ovu skulpturu Ëine jedinstvenom u XV. stoljeÊu. U renesansnom slikarstvu Hrvatske najveÊi doprinos dali su dubrovaËki slikari Lovro DobriËeviÊ, Mihajlo HamziÊ i Nikola BoæidareviÊ koji su slikali oltarne triptihe i poliptihe s prvim primjenama portretnosti likova i duboke perspektive. Hrvatski slikar minijaturist koji je obiljeæio talijansku renesansu bio je Julije KloviÊ, jedan od zaËetnika manirizma, zvan i „Michelangelo minijature”, uËitelj slavnog El Greca.

Literatura 1. Bazin, G. (1968). Povijest umjetnosti. Zagreb: Naprijed 2. Koppelmmayr, B. (2001). Leksikon umjetnosti. Rijeka: Extrade 3. Burckhardt, J. (1997). Kultura renesanse u Italiji. Zagreb: Prosvjeta 21


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 22

FILOZOFIJA ©PORTA

Fundamentalni karakter igre, rada i πporta Pogled na πport kao imanentnu ljudsku djelatnost predstavlja pomirenje konvencionalnih pojmova πporta kao rekreacije - zabave, odvraÊanja od svjetovnih problema, u kojoj dominira osjeÊaj zadovoljstva, i πporta kao profesije - zanimanja koje zahtijeva specijalizirano znanje i intenzivan trening, a gdje prevladava predanost i posveÊenost antayana karakterizira πport, shvaÊen autentiËno, kao oËitu, istaknutu, nestaπnu i razigranu pobunu protiv industrijske tiranije koja Ëini rad servilnim, a igru bezvrijednom i beznaËajnom. To nasilje izvrÊe pravi odnos unutarnjih (intrinziËkih, suπtinskih, razigranih) i izvanjskih (ekstrinziËkih, radu svojstvenih) vrijednosti, Ëime postajemo ærtve izvanjskoga, a time primarno radnicima/suænjima ili pukim sredstvima u sluæbi materijalne proizvodnje. Naπe najbolje misli i emocije (ukljuËujuÊi i one πportske) ovom inverzijom ostaju neizraæene, zatomljene ili prikrivene.

S

Igri sekundarna uloga Huizinga slijedi sliËnim argumentom. Civilizacija nije, razvijajuÊi se, Lacrosse

22

Element igre je atrofirao Piπe Drago VujeviÊ

kaæe, ujednaËeno kultivirala i oËuvala element igre. Zapadna je civilizacija posebice, barem od poËetka XIX. stoljeÊa i industrijske revolucije, igri namijenila i odreivala sekundarnu ulogu unatoË njenom suπtinskom primatu („Igra funkcionira kao primarna baza civilizacije”). Premda je kulturna praksa πporta (aktivnosti izraæene receptivnosti prema igraËkim tendencijama) stalnim rastom u posljednja dva stoljeÊa ostavljala dojam naglaπene privræenosti i sklonosti igraËkom elementu, suvremena je civilizacija, naprotiv, preokrenula pravu, istinsku relaciju igre i πporta.

©port je razvojem modernog druπtva progresivno postajao instrumentaliziran, profan i sterilan. Stari je element igre gotovo u potpunosti atrofirao. Iako igra konstituira esencijalni centar ljudske kulture i autentiËnog πportskog æivota, naglaπena utilitarna komponenta moderne civilizacije premalo je upoznata s vlastitim unutarnjim bogatstvom. Ako se ËovjeËanstvo, kultura i πport istinski æele ispuniti i ostvariti, a time ujedno izbjeÊi instrumentalizaciju, moraju nadasve njegovati svoju osobnu temeljnu crtu - moraju æivjeti u potpunom skladu sa svojom nestaπnom, razigranom prirodom. Danaπnji se moderni æivot, kao i moderni πport, provodi i devastira naPolo


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 23

glaπavanjem nuæde i potrebe svakodnevice koja nuæno, okrenuta i opsjednuta izvanjskosti, otuuje. U tim okolnostima Ëak i πport (instrumentalne i ne-autentiËne prirode) danas sve viπe pridonosi dominantnom stavu koji ËovjeËanstvo doæivljava iskljuËivo kao tvorca i proizvoaËa materijalnih vrijednosti roba.

Ragbi XV.

Subjektivna izvrsnost Keating razlikuje πport kao formu koja nas odvaja, odnosno odvraÊa od posla (rada), a Ëiji je formalni cilj zabava, zadovoljstvo i ushit, od πporta kao forme natjecanja za nagradu, koja je samim time proæeta duhom „borbe”. Vidljivo je da se tek ta prva forma moæe istinski zvati igrom, odnosno πportskom igrom kojom se naglaπava i maksimizira proces i tzv. subjektivna izvrsnost. Nasuprot tome, primarni je cilj druge forme, odnosno natjecateljskog πporta, postiÊi i dostiÊi objektivno definiranu nagradu. ©portska igra tako utjelovljuje unutarnji, suπtinski karakter Ëiste igre, dok natjecateljski profesionalni πport izraæava izvanjski, utilitarni karakter rada.

©port kao rekreacija i profesija Premda je distinkcija igra - rad izvjesna i nazoËna, ipak bismo mogli, kaæe Feezell, govoriti i o neodreenom karakteru πporta s obzirom na spomenuto razlikovanje. Kvalitativan ili/ili karakter igre i πporta moæda i ne mora biti normativan s obzirom na to da ni naπi stavovi prema πportu nisu jednoznaËni, nego promjenjivi - Ëas intrinziËki, Ëas ekstrinziËki. Pogled na πport kao imanentnu ljudsku djelatnost (aktivnost u Gaelski nogomet

kojoj dominira ideal samoostvarenja i ispunjenja) predstavlja, nadalje, pomirenje konvencionalnih pojmova πporta kao rekreacije - zabave, odvraÊanja od svjetovnih problema, u kojoj dominira osjeÊaj zadovoljstva, i πporta kao profesije - zanimanja koje zahtijeva specijalizirano znanje i intenzivan trening, a gdje prevladava predanost i posveÊenost.

Dihotomija amater - profesionalac S obzirom na izloæeno, mogli bismo reÊi da jedino πport upraænjavan iz primarno unutarnjih, intrinziËkih namjera, a ne onih posveÊenih ponajprije instrumentalnim ciljevima, moæemo oznaËiti kao igru. Upravo se na tom razlikovanju temelji dihotomija amater - profesi-

onalac, koja je takoer primarno odreena distinkcijom igre i rada. Literatura je sklona izjednaËavanju igraËke orijentacije s amaterizmom, a orijentaciju koja je sliËnija radu s profesionalizmom. Tako se πportaπ-amater izjednaËava s umjetnikom koji je okupiran spontanim stvaralaËkim impulsom pri izradi vrsnoga djela (igraËka orijentacija), dok πportaπ-profesionalac upotrebljava πport za proizvodnju dobara (radna orijentacija). Amaterskim πportom, nadalje, dominira igra i suradnja, dok je kod profesionalaca dominantan rad i suparniπtvo. Istinsko uvaæavanje, poπtovanje i obzir prema πportu odlikuje tako jednu orijentaciju, dok se druga zasniva na instrumentalnoj eksploataciji πporta.

Literatura 1. Santayana, G. (1894). Philosophy on the Bleachers: Harvard Monthly 2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed 3. Kretchmar, S. R. (1994). Practical Philosophy of Sport. Champain, Ill 4. ÆugiÊ, Z. (2000). Sociologija sporta. Zagreb: FFK

23


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:15

Page 24

©PORTSKI MARKETING

Marketing u πportskim klubovima Osnovna je zadaÊa marketinga udovoljavanje potrebama potroπaËa. Kako πportski klubovi raspolaæu vrijednostima koje isporuËuju, te imaju potroπaËe tih vrijednosti, niπta ih ne sputava u koriπtenju marketinπkih metoda

iπljenje da marketing u πportskim klubovima, osobito onim manjim, nije moguÊ i ne igra nikakvu ulogu Ëesto se temelji na pogreπnom ili nepotpunom razumijevanju πportskog marketinga i poistovjeÊivanju πportskog marketinga sa sponzorstvom. Kako bismo dokazali da je marketing itekako realan i bitan Ëimbenik u opstanku πportskih klubova potrebno je naÊi pravu definiciju marketinga koja se odnosi i na πport.

M

©to i kome nudimo? AmeriËka marketinπka udruga definirala ga je kao „organizaciju i skup procesa kojima se stvaraju, komuniciraju i isporuËuju vrijednosti potroπaËima, te se upravlja odnosima s potroπaËima radi ostvarenja koristi za organizaciju i sve ukljuËene strane”. Njegova je osnovna zadaÊa udovoljavanje potrebama potroπaËa. S obzirom na to da πportski klubovi raspolaæu vrijednostima koje isporuËuju, te imaju potroπaËe tih vrijednosti, niπta ih ne sputava u koriπtenju marketinπkih metoda. Klubovi svojom ponudom kao πto su treninzi, πportske manifestacije, ponuda 24

Piπe Manuela Senteri

πportova, πportska oprema, πportski objekt, πportaπi, πportski rezultati, prava ili ideje… stvaraju vrijednosti i na træiπtu ih nude svojim potroπaËima, a to su Ëlanovi, vrhunski πportaπi, mediji, sponzori, potencijalni sponzori, nacionalni πportski savez i drugi. ©portski klub koji je pronaπao odgovore na kljuËna pitanja „πto nudimo” i „kome to nudimo” moæe, poput svake tvrtke, postaviti ciljeve i razviti svoju marketinπku strategiju, koristiti se procesom upravljanja marketingom. Taj naËin upravljanja je poput putovanja. Prvo ustanovimo gdje smo, a to Ëinimo pomoÊu temeljite analize. Zatim odredimo kamo æelimo

stiÊi, za πto su nam potrebni ciljevi. Naposljetku se odluËimo za rutu i prijevozno sredstvo, πto bi odgovaralo strategiji.

Nema univerzalne strategije Klub koji u svoje svrhe æeli iskoristiti proces upravljanja marketingom mora biti svjestan svojih prednosti i nedostataka, ali i moguÊnosti i ograniËenja u svojoj okolini. Temeljita i objektivna analiza kluba i njegove sredine moæda Êe otkriti sasvim nove moguÊnosti i dovesti do marketinπkih ciljeva koje inaËe nitko ne bi uzeo u obzir. Klub koji analizom ustanovi da je veÊina stanovniπtva u njegovoj sredini starije dobi, a πport u njegovoj ponudi primjeren i starijim osobama, u svoju Êe ponudu moæda uvrstiti viπe treninga za tu ciljnu skupinu. Analiza Êe isto tako sprijeËiti zacrtavanje nerealnih ciljeva i pokazati postoje li unutar kluba ponude od kojih je bolje odustati. Ciljeve i djelatnosti πportskih klubova najlakπe je pronaÊi u njihovim statutima. Statut nije samo joπ jedan dokument, nego odreuje zaπto neki klub uopÊe postoji i πto svojom djelatnoπÊu æeli postiÊi. Tek kada je to jasno, mogu se definirati mar-


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:16

Page 25

ketinπki ciljevi koji moraju biti konkretni, mjerljivi, izazovni, ostvarivi i vremenski odreeni. Primjeri za takve ciljeve su poveÊanje broja Ëlanova izmeu 14 i 18 godina na 20 do 2010. ili pokrivanje 10 posto troπkova iz marketinπkih prihoda u 2009. Marketinπki cilj πportskog kluba ne moæe biti pronalaæenje sponzora. Sponzorstvo je samo jedan od instrumenata za ostvarivanje strateπkih ciljeva. Pronalaæenje prave strategije ne samo da je kljuËna faza u marketingu πportskog kluba, nego je i najteæa. U obzir se uzima cjelokupna ponuda kluba, kao i svi potroπaËi, i pronalazi se prava kombinacija mjera da bi klub stigao na zacrtano odrediπte. Nema univerzalne strategije koja sluæi kao lijek za svaki πportski klub. U izgradnji strategije kreativnost je od velike pomoÊi. Katkad se treba hrabro udaljiti od tradicionalnog razmiπljanja i ne oslanjati se na strategiju „mi to oduvijek tako radimo”.

Stalna provjera ciljeva Ni najpromiπljenija i najkreativnija strategija niπta ne znaËi ako se ne realizira. Uz dobru organizaciju, odreene rokove i racionalno upravljanje financijama, kljuËne su osobe koje Êe biti zaduæene za provoenje strategije. Razvijanje strategija je dinamiËno i promjenjivo, te se prilagoava trenutnoj situaciji. Strategija zahtijeva konstantan rad i ne moæe se nakon prvog definiranja koristiti godinama bez provjere je li uopÊe provediva u aktualnom trenutku. Zato i marketinπki ciljevi podlijeæu stalnoj provjeri. Ako jedan cilj nije ostvaren to ne znaËi da nije realan, nego je moæda samo pogreπno definiran i ne treba odustati od njega. Marketing je, dakle, primjenjiv u svakom πportskom klubu. Potrebno je samo prilagoditi ga svojim uvjetima i postaviti prave okvire. Bitno je distancirati se od zablude da se πportski marketing sastoji samo od sponzorstava do kojih se dolazi jedino pomoÊu poznanstva ili dubioznih kanala. Moramo biti svjesni da novac steËen sponzorstvima ili na bilo koji drugi naËin nema nikakvu vrijednost ako nismo, pomoÊu ciljeva i strategije, definirali πto s njim æelimo postiÊi.

25


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:16

Page 26

©PORT I ZNANOST

Dobro organiziran svijet paranoje Danaπnji Ëovjek pronalazi smisao u nemilosrdnom troπenju i eksploataciji prirodnih resursa u korist ekonomskog profita pojedinih korporacija, ugroæavanju bioloπke raznolikosti planeta ili u siromaπtvu velikog broja stanovnika diljem svijeta Piπe Miroslav Hræenjak

oticanje jedinstva meu spolovima, razliËitim kulturama i narodima, te izmeu Ëovjeka i prirode, odgojni su aspekti πporta i moralna obveza trenera, πportskih struËnjaka, te vladinih i nevladinih πportskih organizacija. Gubitak intimne povezanosti Ëovjeka i prirode dovodi do niza mentalnih oboljenja. Prvo dolazi do jakog osjeÊaja odvojenosti, straha i nesigurnosti. Takvo stanje dovodi do potrebe za posjedovanjem i kontrolom svijeta oko sebe. Na kraju, bez obzira na to je li rijeË o pojedincu ili zajednici, stvara se dobro organiziran svijet paranoje u kojem sve ima smisla i za sve postoji logiËno objaπnjenje. Tako, malo pomalo, danaπnji Ëovjek pronalazi smisao u nemilosrdnom troπenju i eksploataciji prirodnih resursa u korist ekonomskog profita pojedinih korporacija, ugroæavanju bioloπke raznolikosti planeta ili u siromaπtvu velikog broja stanovnika diljem svijeta.

P

Neka druga stvarnost Kad sve napokon dobije vizuru savrπenog smisla i reda jave se UN-ovi znanstvenici s dokazima da bi zbog globalnog zatopljenja (kojemu je uzrok Ëovjek) u sljedeÊih nekoliko desetljeÊa razina mora i oceana mogla porasti Ëak pet me26

tara. Na dnevni red nedavnog Svjetskog ekonomskog foruma u πvicarskom Davosu, gdje je glavna tema bila globalna recesija, stavlja se tema klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, vlade kreÊu u interventnu akciju spaπavanja planeta, a obiËan Ëovjek iznenada shvaÊa da postoji neka druga stvarnost i da neπto u naËinu razmiπljanja i djelovanja treba pod hitno promijeniti. Unutar πporta kao globalne djelatnosti pokrenute su znaËajne inicijative za podizanja ekoloπke svijesti, zaπtite ljudskih prava i oËuvanja prirode. Brojni su razlozi zaπto je baπ πport zauzeo tako vaænu ulogu u zaπtiti naπeg planeta.

©portska inicijativa za zaπtitu planeta Veze πporta i ekologije daleko su veÊe nego πto bi se na prvi pogled moglo zakljuËiti. ©port sadræi brojne moguÊnosti u smislu podizanja ekoloπke svijesti, ali i rizik pogreπnog pristupa - npr. uspjeh po cijenu zdravlja - Ëime se postiæu suprotni efekti. Veliki πportski dogaaji mogu potaknuti djecu i mlade da se ukljuËe u πport, ali, veliki πportski dogaaji konzumiraju i goleme koliËine elektriËne energije koja se dobiva od ugljena i nafte (fosilnih goriva) πto opet dovodi do poveÊane emisije stakleniËkih plinova, zagae-

nja zraka, vode i sl. ©port se smatra zdravim, ali u nekim zemljama gdje je velika zagaenost zraka djeca πportaπi imaju tri puta veÊu vjerojatnost da obole od bolesti diπnog sustava u odnosu na djecu koja se ne bave πportom. Program Ujedinjenih naroda za okoliπ UNEP (United Nations Environment Programme) kroz rad s mnogobrojnim partnerima (tijelima UN-a, meunarodnim organizacijama, vladama, nevladinim organizacijama, poslovnim sektorom, industrijom, medijima, civilnim druπtvom) sudjeluje u zaπtiti okoliπa. UNEP putem svog odbora djeluje u Meunarodnom olimpijskom odboru i u listopadu 2008. godine bio je organizator Globalnog foruma za πport i okoliπ. Tema je bilo mnogo, a najznaËajnije meu njima bile su πportski objekti, energija, reciklaæa, ekodizajn, ekomenadæment… Glede πportskih objekata i primjene ekostandarda u njihovoj izgradnji niz pozitivnih primjera vidljiv je na Olimpijskim igrama u Pekingu. Vodena kocka (objekt za plivaËka natjecanja) sadræi prozirne povrπine zbog veÊeg dotoka dnevnog svjetla i solarnog zagrijavanja vode. Uz sustav skladiπtenja kiπnice za potrebe sanitarija i zaπtitu od poæara, vanjska fasada otporna je na praπinu i nema potrebe za vanjskim pranjem. Fotonaponskim Êelijama osigurana je uπteda elektriËne energije i do 60 posto. Sve veÊe zagaenje zraka potaknulo je brojne zemlje da se orijentiraju prema obnovljivim izvorima energije. ©vicarski Bern Stade de Suisse, otvoren u srpnju 2005. godine, ima ugraenu solarnu instalaciju na krovu stadiona pa je od Europske asocijacije za obnovljive izvore energije dobio nagradu Swiss Solar.


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:16

Page 27

Ekoloπka kriza je ponajprije kriza morala i zbiljski prijezir spram Ëovjeka Ivan Pavao II

Na konferenciji je bilo rijeË o nizu pozitivnih primjera, ali i moguÊih modela ekoloπki svjesnog ponaπanja. Nikeov program recikliranja potroπenih tenisica za izgradnju atletskih staza, teniskih i koπarkaπkih terena, te poklanjanje neiskoriπtene πportske opreme djeci u zemljama TreÊeg svijeta - akcija koju je Nike pokrenuo s Adidasom i Mizunom omoguÊio je ne samo smanjenje nerazgradivog otpada, nego i stvaranja mosta izmeu razliËitih zemalja, kultura, religija, izmeu razvijenih zemalja i zemalja TreÊeg svijeta itd. Brojni organizatori velikih πportskih priredbi, npr. FIFA - World Cup 2006. ili IAAF - Svjetsko atletsko prvenstvo u Helsinkiju 2005. dali su velik doprinos smanjenju emisije stakleniËkih plinova u atmosferu i to tako da je 75 posto gledatelja koristilo javni prijevoz ili bicikl, dok je transport natjecatelja bio realizi-

ran vozilima s ekoloπki Ëistim pogonom (bioplin, vodik…). BuduÊi da takve velike πportske priredbe okupljaju mnoπtvo ljudi, kao i svjetskih televizija, detaljno je planiran naËin putem kojih je πport svijetu poslao niz poruka radi razvoja svijesti o ekoloπkim pitanjima.

Nacionalna ekostrategija πporta Iako rasprave o ekoloπki odræivom razvoju πporta u nas podsjeÊaju na preopÊenite razgovore - poput onog o odræivosti muπko-æenskog prijateljstva - Hrvatskoj predstoji ozbiljan posao, a to je izrada nacionalne strategije πporta. Prilikom planiranja i izgradnje πportskih objekata i prateÊe infrastrukture (nogometna igraliπta, plivaliπta, viπenamjenske dvorane) trebalo bi u obzir uzeti meunarodni standard za gospodarenje i poslovanje ekoloπkim resursima (ISO

1401). BuduÊi da turizam u Hrvatskoj predstavlja strateπku gospodarsku granu, πportski turizam i ekoturizam mogli bi potaknuti razvoj brojnih lokalnih sredina, kao πto je to primjer u susjednim zemljama (Italija, Slovenija, Austrija). ©portovi poput planinarenja, alpinizma, biciklizma (cestovnog, brdskog), triatlona, veslanja, kajakaπtva, turno skijanja, orijentacijskog trËanja itd. u kombinaciji s prirodnim ljepotama, klimatskim i geografskim obiljeæjima naπe zemlje mogli bi predstavljati dio te ponude. Spomenuti se πportovi mogu provoditi razliËitim intenzitetom i pogodni su za sve uzrasne kategorije, a Ëovjeka nuæno dovode u interakciju s prirodom. Moæda je od svega najvaænije odgojno djelovanje πportom u smislu razvoja ekoloπke svijesti. U tome vaænu ulogu imaju svi, od πkole, πportskog kluba, pa sve do medija i politike. U srediπtu medijske pozornosti ne bi trebali biti πportaπi s poËetka teksta, dakle osobe za koje je pokazatelj uspjeha luksuzni πportski automobil ili koliËina jednodnevnih skandala. Æelimo li da oni na kojima ostaje buduÊnost budu drukËiji, u srediπte medijske pozornosti moramo staviti one πportaπe Ëije su vrijednosti u skladu s prirodom, interesima drugih ljudi, odnosno onim pojedincima i πportskim kolektivima koji su ekoloπki svjesni i koji tu svijest unose u sve πto rade za vrijeme πportske karijere, kao i poslije nje. Literatura 1. Hartmann, T. (2002). Posljednji æar pradavnog sunca. Zagreb: Izvori 2. Winter, D. D. H. (1996). Ecological Psychology: Healing the Split between Planet and Self. Reading, MA: Addison-Wesley 3. www.unep.org

27


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:16

Page 28


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:16

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 40 • BROJ 148 • OÆUJAK 2009.

KonjaniËki sokol u Zagrebu 1924. godine


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 30

STO GODINA OD OSNIVANJA HRVATSKOG ©PORTSKOG SAVEZA

Osnivanje srediπnje πportske organizacije Hrvatski πportski savez osnovan je 5. listopada 1909. u zagrebaËkom svratiπtu GriË. Na osnivaËkoj skupπtini bili su delegati HA©K-a, I. hrvatskog maËilaËkog kluba, I. hrvatskog sklizalaËkog druπtva, I. hrvatskog automobilskog kluba, I. hrvatskog biciklistiËkog kluba, ZagrebaËkog koturaπkog kluba Orao i Hrvatskog πportskog kluba Academia. Zbog previranja unutar Austro-Ugarske Monarhije i vlade promaarskog bana Pavla Raucha bilo je malo vjerojatno da se odobri rad jedne napredne hrvatske druπtvene organizacije. Rad i pravila Saveza odobreni su tek 10. kolovoza 1910. dolaskom novog bana Nikole TomaπiÊa Piπe Zdenko JajËeviÊ ve brojniji πportski klubovi osnovani u Hrvatskoj poËetkom XX. stoljeÊa nisu se viπe zadovoljavali samo rijetkim meusobnim susretima, nego su traæili afirmaciju i na meunarodnom planu. ©portski je pokret zapravo bio odraz politiËkog, socijalnog, nacionalnog i kulturnog sazrijevanja jednog do tada izrabljivanog naroda. U to vrijeme u svijetu jaËa meunarodni olimpijski pokret, osnivaju se meunarodne πportske federacije i organiziraju europska i svjetska prvenstva. Teænja za ukljuËivanje u ta dogaanja kulminirala je u Hrvatskoj krajem prvog desetljeÊa XX. stoljeÊa.

S

Antagonizam izmeu πportskih i tjelovjeæbenih organizacija

vrhovnog πportskog tijela koje bi formalno-pravno rukovodilo takvim akcijama. U prvo vrijeme πportske su se organizacije pokuπale povezati s tada snaænom sokolskom organizacijom. Meutim, Savez hrvatskih sokolskih druπtava nije æelio u svoje Ëlanstvo primiti i πportske organizacije, obrazlaæuÊi to Ëinjenicom da je „sokol skroz slavenska institucija, a πport je internacionalan, te bi u tom sluËaju smio u πportu natjecati se jedino sa Slavenima, dok bi se doticaj sa neslavenskim narodom sasma ukinuo”. U to vrijeme, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim europskim zemljama, postoji antagonizam izmeu πportskih i tjelovjeæbenih organizacija.

OpÊi savez svih πportskih grana

U traæenju rjeπenja pokuπavalo se povezati sa πportskim Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi od 1868. i njenim kasnijim revizijama, Hrvatska je imala potpunu samostalnost djelatnicima u »eπkoj i Sloveniji koji su imali sliËnih prou pitanjima prosvjete i kulture, pa tako i u domeni πporta. blema. Takve veze, koje su eventualno mogle rezultirati Meutim, u praksi, svaki pokuπaj da Hrvatska postane Ëlan stvaranjem nekog zajedniËkog slavenskog πportskog saveMeunarodnog olimpijskog odbora odmah je naiπao na za, nastojali su onemoguÊiti austrijski i maarski πportski savezi. Oni potiËu protivljenje ausvoje klubove na strijskih i maarodigravanje utaskih predstavnika kmica s najpoznatiu najviπem olimjim hrvatskim, pijskom tijelu. TaËeπkim i slovenko je na njihov zaskim klubovima, htjev osujeÊen nanastojeÊi ih pritom stup hrvatskih privuÊi u svoje πportaπa na OlimËlanstvo. pijskim meuigraMeutim, sve ma u Ateni 1906., brojnije πportske iako je organizaorganizacije koje se cijski odbor Igara osnivaju u HrvatveÊ prihvatio prijaskoj nisu mogle biti vu Hrvatske. zadovoljne takvim Uspjeπno ukljurjeπenjima. KluboËivanje Hrvatske u vima udaljenim od meunarodne veÊih gradova sreπportske tokove bidiπnji πportski salo je oteæano i Ëivez nije bio potrenjenicom da nije »lanovi HA©K-a na jezeru u Maksimiru 1903. godine ban samo zbog mebilo jedinstvenog

2


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 31

Prvi meunarodni susret jednog hrvatskog nogometnog kluba, 1.10.1905. u Budimpeπti. Ekipe PNI©K-a i FTC-a u Budimpeπti (1:11)

Ljudevit Andrassy

unarodnih nastupa, nego i zbog nuænosti unutarnjeg povezivanja i ujedinjavanja πportskog pokreta u Hrvatskoj. Bez natjecanja i moguÊnosti meusobnog usporeivanja πportski klubovi nisu mogli napredovati, a Ëesto je u pitanje doπao i njihov daljnji opstanak. Daljnji napredak hrvatskog πporta ovisio je o osnivanju jednog opÊeg saveza svih πportskih grana koji bi povezao pojedine klubove i omoguÊio nesmetano odigravanje meusobnih i meunarodnih susreta.

„Na nama je da osnujemo taj savez” Prvu javnu inicijativu poduzeo je Mario Rieger - Vinodolski, poznati πportski novinar i djelatnik, tajnik PNI©K-a u Zagrebu. On je 1. lipnja 1908. u Hrvatskom πportskom listu objavio poziv za osnivanje Hrvatskog πportskog saveza. Na kraju tog napisa stoji: ... Na nama je, dakle, da osnujemo taj savez, kao svrha da ne Êe pojedini klub spadati pod maarski, austrijski ili ma koji drugi savez kad moæemo osnovati Hrvatski πportski savez te tako samostalno pristupiti internacionalnom πportskom savezu. OsnivaËki sastanak sazvan 18. rujna 1908. u zagrebaËkom svratiπtu K tri gavrana nije uspio jer se na njemu nisu pojavili predstavnici tada najsnaænije πportske organizacije - HA©K-a. Daljnju akciju za osnivanje Hrvatskog πportskog saveza poduzeo je Hrvatski πportski klub ©parta iz Suπaka. Taj je klub u zagrebaËkom Obzoru objavio poziv hrvatskoj πportskoj javnosti za utemeljenje srediπnje πportske organizacije. »lanak zapoËinje rijeËima: „Drugovi! ©portaπi! ©port u Hrvatskoj doπao je do nepomiËne toËke, iz koje se neÊe prije maknuti dok ne budu naπi klubovi organizirani tj. dok ne utemeljimo Hrvatski πportski savez. Uz pomoÊ ovoga doÊi Êe naπ πport na meunarodno polje, gdje Êe se moÊi bolje razvijati i stupiti u πportske veze s drugim kulturnim narodima”.

OsnivaËka skupπtina u svratiπtu GriË Ipak, konaËnu odluku o osnivanju Hrvatskog πportskog saveza morao je donijeti HA©K, a on je to uËinio u vrijeme kada je i njemu bilo potrebno postojanje saveza. Naime, prilikom dogovaranja utakmica s maarskim i austrijskim nogometnim klubovima, odnosno njihovim nogometnim

savezima, HA©K je imao poteπkoÊa sredinom 1909. godine. Napokon, Hrvatski πportski savez osnovan je 5. listopada 1909. u zagrebaËkom svratiπtu GriË. Na osnivaËkoj skupπtini bili su delegati HA©K-a, I. hrvatskog maËilaËkog kluba, I. hrvatskog sklizalaËkog druπtva, I. hrvatskog automobilskog kluba, I. hrvatskog biciklistiËkog kluba, ZagrebaËkog koturaπkog kluba Orao i Hrvatskog πportskog kluba Academia. Izabran je privremeni odbor na Ëelu s predsjednikom Ljudevitom Andrassyjem. Zbog tadaπnjih politiËkih previranja unutar Austro-Ugarske Monarhije i vlade promaarskog bana Pavla Raucha bilo je malo vjerojatno da se odobri rad jedne napredne hrvatske druπtvene organizacije. Do odobrenja rada i pravila Hrvatskog πportskog saveza doπlo je tek 10. kolovoza 1910. dolaskom novog bana Nikole TomaπiÊa.

Osnivanje πportskih sekcija Na prvoj redovnoj glavnoj skupπtini odræanoj 30. oæujka 1911. izabran je novi Odbor koji se zaloæio za ukljuËivanje ostalih πportskih organizacija u Hrvatski πportski savez i osnivanje struËnih sekcija i pododbora za pojedine πportske grane. Klubovima iz Istre i Dalmacije bilo je zabranjeno pristupanje Hrvatskom πportskom savezu, jer su upravnopolitiËki bili neposredno pod Austrijom. Na drugoj redovnoj glavnoj skupπtini Hrvatskog πportskog saveza, odræanoj 13. lipnja 1912., prihvaÊeni su pravilnici i imenovani referenti za pojedine πportske sekcije: nogomet, skijanje, biciklizam, maËevanje, atletiku, tenis, automobilizam, plivanje i klizanje. Te sekcije Hrvatskog πportskog saveza zapravo su prvi hrvatski strukovni πportski savezi iako tada nisu nosili takve nazive. Nogometna, biciklistiËka, atletska, teniska, automobilistiËka i plivaËka sekcije raspisale su prva prvenstva Hrvatske i Slavonije.

Literatura 1. Kudrna - Guci, H. (1961). PoËeci nogometa u Hrvatskoj. Zagreb: GNK Zagreb 2. MacanoviÊ, H. (1971). Pravila hrvatskog πportskog saveza 1910. godine. Povijest sporta 8 (2), 687 - 695. 3. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog πportskog saveza. Povijest sporta 2 (1), 132 - 147.

3


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 32

PRIJE 80. GODINA PRESTAO JE DJELOVATI HRVATSKI SOKOL

Zadnji dani Hrvatskog sokola Kako je Hrvatski sokol bio, nakon HSS-a, najjaËa hrvatska asocijacija, kralj Aleksandar proglasio je Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije. PokoravajuÊi se nasilju vojne diktature hrvatski su sokoli pred BoæiÊ 1929. godine ugasili svoja druπtva. Nestalo je sokolske parole „U desnici snaga, u srcu odvaænost, u misli domovina". Najviπe su pogoeni mladi kojima je oduzeta moguÊnost sadræajnijeg tjelesnog vjeæbanja Piπe Æeljko IveljiÊ

edam godina nakon obnove rada 1922. godine, premda mu vlast nije bila sklona, Hrvatski sokol sjajno se oporavio i predstavljao je snaænu i naprednu narodnu snagu. Izvrstan rad Hrvatskog sokola oËitovao se u razvoju i unaprjeenju tjelovjeæbe, izdavaËkoj djelatnosti, izgradnji domova, vjeæbaonica i igraliπta. U æelji da stvori dobru kadrovsku osnovu organizirao je brojne teËajeve, a u javnim nastupima propagirao je disciplinu, razvijao osjeÊaj za duænost i borbeni duh pojedinaca i cijelog hrvatskog naroda. Osnovni je cilj bio uspostava demokratskog, moralnog, naprednog tjelesnog odgoja.

S

Brojne sokolske æupe Godine 1929. u Hrvatskom sokolskom savezu djelovalo je 12 æupa: Fonova u Zagrebu, Frankopanova u Suπaku, GunduliÊeva u Dubrovniku, Hanuπeva u Vinkovcima, MagdiÊeva u Varaædinu, Ljudevita Posavskog u Sisku, PreradoviÊeva u Bjelovaru, Stjepana RadiÊa u Daruvaru, Ante StarËeviÊa u OtoËcu, Jurja Strossmayera u Osijeku, Tvrtkova u Sarajevu i Zrinskoga u Karlovcu. Prema procjeni, u Hrvatskom sokolskom savezu bilo je oko 40.000 Ëlanova pa su ga politiËke stranke Ëesto nastojale iskoristiti za svoje ciljeve. Premda se politika sokolskog saveza temeljila na stavu da on nije nikakva stranka, niti pripada bilo kojoj stranci, te sukladno tome ne smije utjecati na politiku, njegova velika popularnost i djelovanje u raznim druπtvenim sferama ipak su se stalno preplitali s politikom.

vatskog sokola bili u suprotnosti s tadaπnjom vlasti, ona je Ëekala pogodnu priliku da se s njim obraËuna. Kraljevim ukazom o ukinuÊu vidovdanskog ustava, vlasti su poËele protupravno sprjeËavati osnivanje novih sokolskih druπtava, zabranjivati glavne skupπtine i organizirana dogaanja, te nastojale pospjeπiti raspuπtanje druπtava. Nakon pojaËanih presija na sokolstvo, starjeπinstvo Hrvatskog sokolskog saveza kralju je poslalo brzojav, a dva su izaslanika otiπla ministru predsjedniku u Beograd da izraze neslaganje s postojeÊom situacijom.

Audijencija kod kralja Izaslanici Hrvatskog sokolskog savezna, starjeπina Lacko Kriæ i tajnik Hinko Nagler u Beogradu su se prvi dan sastali s ministrom DrinkoviÊem koji je pripremio sastanke. Drugi dan do podne primljeni su kod ministra predsjednika, generala ÆivkoviÊa, a naveËer je uslijedila audijencija kod kralja Aleksandra. Izaslanici su generalu ÆivkoviÊu predali spomenicu Saveza u kojoj su navedeni svi sluËajevi proganjanja hrvatskog sokolstva i zamolili ga da se takvi sluËajevi ne ponove. Kralja su zamolili za zaπtitu razvitka hrvatskog sokolstva u sluæbi naroda i domovine. Premda ih je kralj sasluπao i podræao, barem su oni stekli takav dojam, u stvarnosti je bilo suprotno.

Presija na sokolstvo BuduÊi da su osnovni ciljevi i cjelokupni rad Hr-

4

Sokolski dom u Slavonskom Brodu

Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije Srediπnji odbor Hrvatskog sokolskog saveza sazvao je sredinom godine redovitu glavnu skupπtinu Saveza koja je nastavljena i zavrπena 20. listopada 1929. u Zagrebu. Na njoj je sudjelovalo oko 300 Ëlanova i Ëlanica svih hrvatskih æupa. Æelja


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 33

Izvrπni odbor Hrvatskog sokola na balkonu Sokolane prije raspuπtanja 1929. godine

svih bila je da ne doe do raskola u sokolstvu, te je prihvaÊena zajedniËka kompromisna lista novog starjeπinstva. Za starjeπinu je izabran Milan pl. Praunsperger, za tajnika VeÊeslav Zrnc, a kulturno-prosvjetnog proËelnika dr. Rudolf Horvat. Urednik saveznog glasila postao je Franjo BuËar, a savezni voa Branimir Reπ. Na skupπtini je istaknuto da Êe se hrvatsko sokolstvo Ëvrsto dræati svojih ideale i dalje iÊi u skladu s teænjama cijelog hrvatskog naroda. Kako je Hrvatski sokol bio, iza HSS-a, najjaËa hrvatska asocijacija, kralj Aleksandar proglasio je Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije. U medijima je ukidanje dotadaπnjih druπtava s nacionalnim nazivom obrazloæeno loπim odgojem mladih, koje je vodilo plemenskoj i vjerskoj podvojenosti: novaci u vojsci, Ëlanovi takvih druπtava, nespremni su, jer su odgojeni u sasvim drugom duhu, koji nije u dræavnom interesu.

Ukidanje svih tjelovjeæbenih druπtava U Ëlanku 12. tog zakona navedeno je: „Dosadaπnja postojeÊa druπtva za fiziËki i moralni odgoj Jugoslavenski sokol, Hrvatski sokol, Orao i Srpski soko, u koliko se za tri nedjelje od dana stupanja na snagu ovog Zakona ne ujedine ili ne stupe u Sokol Kraljevine Jugoslavije, ukidaju se”. OËito da je vlastima smetao snaæan Hrvatski sokol, a kako za njegovo ukinuÊe nisu imali pravog razloga, ono je zamaskirano zabranom rada i drugih tjelovjeæbenih druπtava i njihovih srediπnjica. Sve je to trebalo izgledati kao reorganizacija rada. Posljednja glavna skupπtina Hrvatskog sokolskog saveza odræana je sredinom prosinca u velikoj dvorani Hrvatskog sokola Wilsonovog u Zagrebu. OsjeÊajuÊi nepravdu izaslanici druπtava iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne i Hercegovine skupili su se u velikom broju. Mnogi su hrvatski sokolaπi htjeli izraziti svoje ogorËenje, meutim zagrebaËka je policija zabranila svaki govor, tako da je samo savezni starjeπina Milan pl. Praunsperger prenio zakljuËak savezne uprave da Hrvatski sokolski savez prestaje postojati. Svi nazoËni Ëlanovi zapjevali su „Lijepu

naπu”, iskazujuÊi odluËnost da Êe sva hrvatska sokolska druπtva radije prestati postojati nego djelovati pod jugoslavenskim imenom. »lanovi Hrvatskog konjiËkog sokola takoer su donijeli odluku o raspuπtanju.

Veliki gubitak za hrvatsku tjelovjeæbu i kulturu »lanovima Hrvatskog sokola bilo je potpuno jasno da u novoj sokolskoj organizaciji ne mogu imati nikakvu drugu nego podreenu ulogu, te da Êe se u njoj nastaviti politika koja se vodila u prijaπnjem Jugoslavenskom sokolskom savezu. PokoravajuÊi se nasilju vojne diktature hrvatski su sokoli pred BoæiÊ 1929. godine ugasili svoja druπtva. Nestalo je sokolske parole „U desnici snaga, u srcu odvaænost, u misli domovina”. Sva su se ta dogaanja snaæno odrazila na politiËki æivot i tragiËne posljedice za hrvatski narod u kasnijim razdobljima. Da im dræava ne bi oduzela domove i da ih ne bi morali predati Sokolu Kraljevine Jugoslavije, tadaπnja vodstva druπtava prodala su ih ili poklonila naprednim asocijacijama. IzdavaËka djelatnost, koja se u povijesti mnogo puta naπla pred zidom etiËkih naËela koje je zastupala dræava ili crkva, pa je Ëesto bila pod cenzurom, netragom je nestala. Najviπe su pogoeni mladi kojima je oduzeta moguÊnost sadræajnijeg tjelesnog vjeæbanja. Gimnastika, dominantan πport u djelatnosti Hrvatskog sokola, tek se u novoj Hrvatskoj poËela polako oporavljati i nalaziti mjesto koje joj pripada.

Literatura 1. Horvat, R. (1922). Hrvatska na muËiliπtu, pretisak. Zagreb: ©kolska knjiga 2. Hrvatski sokol - Glasilo Hrvatskog sokolskog saveza, 1929, 1 (11), 32-41 3. Virc, Z. (1998). Hrvatski sokol u sjeveroistoËnoj Hrvatskoj. Vinkovci: SN PrivlaËica

5


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 34

TJELESNO-ZDRAVSTVENA KULTURA

Osnivanje druπtva uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije Prva staleπka organizacija na podruËju tjelesno-zdravstvene kulture u Hrvatskoj, Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije, osnovana je 4. srpnja 1896. u Zagrebu, a na Ëelo upravnog odbora Druπtva izabran je Franjo BuËar. No, i nakon osnivanja tog druπtva, situacija vezana uz nastavu TZK u srednjim πkolama ostala je ista kakva je i bila - nesreena i pomalo kaotiËna Piπe Zrinko »ustonja akon zavrπetka TeËaja za uËitelje gimnastike (1894. - 1896.) polaznici se kao visokokvalificirani uËitelji tjelesno-zdravstvene kulture (TZK) vraÊaju u svoja mjesta i pokuπavaju primijeniti novosteËena znanja. PromiËu πvedski gimnastiËki sustav i nove „engleske” igre koje su nauËili na TeËaju. Iz Ëlanaka u Ëasopisu Gimnastika i iz BuËarove korespondencije s teËajcima doznajemo da se osnivaju mnoge nove i oæivljavaju stare sokolske i πportske organizacije. Grade se igraliπta i instaliraju sprave u πkolama i u mjestima gdje su bili rasporeeni. Osnivaju se sekcije tenisa, maËevanja, nogometa, klizanja, skijanja, pa Ëak i kriketa i kroketa1. U to vrijeme, nekoliko mjeseci nakon zavrπetka TeËaja, kod teËajaca se osjeÊao polet i zadovoljstvo. Meutim, „…Krπnjavi prije svog odstupa nije uspio ponovo ozakoniti obaveznu nastavu na srednjim πkolama koja je ukinuta nakon smrti Franje Hochmana. To je… oteæalo poloæaj svrπenih uËitelja gimnastike jer je veÊina bila u stvari privremeno namjeπtena na πkolama” 2. Uskoro se BuËaru javljaju i teËajci s prvim problemima.

N

Nerazumijevanje za novi predmet

znovrsnije smetnje, dijelom nesvjesno, zbog nerazumijevanja vaænosti ovog predmeta, pa sve do svjesnog maltretiranja i omalovaæavanja iz politiËkih motiva.” 3

Odlazak Izidora Krπnjavija Sasvim je sigurno da je i politika jedan od razloga zaπto πvedski gimnastiËki sustav nije nikada zaæivio u Hrvatskoj i zaπto je trebalo proÊi razmjerno dosta vremena prije negoli su πportske igre i moderni πportovi, koje je BuËar propagirao na TeËaju, uhvatile korijen. BuduÊi da se πvedski gimnastiËki sustav poËeo uvoditi u Hrvatsku iz politiËkih razloga, u borbi protiv bana Khuena-Hedervaryja nekritiËki se napadalo i osuivalo sve πto su uËinili on i njegova vlada. Kako je Izidor Krπnjavi, kao istaknuti eksponent politike Khuena-Hedervaryja, pomagao razvoj nastave TZK, sva su njegova nastojanja na tom podruËju bila izloæena kritici 4. Tako su i teËajce „smatrali izdajicama naroda kao πto su smatrali i njihova zaπtitnika dra Krπnjavija i njegovog πtiÊenika F. BuËara” 5. S druge strane, Khuen-Hedervary je 1896. godine osudio djelovanje Krπnjavija i primorao na odstupanje s duænosti prvog Ëovjeka Odjela za bogoπtovlje i nastavu. Ta je osuda vrijedila i za sva njegova nastojanja u vezi s TeËajem za uËitelje gimnastike. „…Nakon odstupa dra. Krπnjavija s mjesta odjelnog predstojnika za bogoπtovlje i nastavu prestao je sav interes za tjelesni odgoj kod naπe vlade. Nisu se dalje izgraivale gombaone, nisu se nabavljale sprave te mnogi od uËitelja, koji su svrπili taj teËaj, nisu imali moguÊnost da u toj struci rade, te su je i napustili.” 6

Tadaπnje druπtvene okolnosti teËajcima su oteæavale, a vrlo Ëesto i onemoguÊavale, normalno djelovanje. Bili su prvi visoko πkolovan kadar u Hrvatskoj za podruËje TZKa, koje je joπ bilo relativno novo, a nisu im bile osigurane osnovne materijalne pretpostavke za rad. Trebali su, kao bivπi osnovnoπkolski uËitelji, nakon godine i pol dana polaæenja TeËaja raditi u srednjim πkolama i biti po pravima i obvezama izjednaËeni s ostalim nastavnicima koji su zavrπili redovno visokoπkolsko obrazovanje. „Nakon naglog zavrπetka TeËaja i po dolasku na svoje nove duænosti, uËitelji gimnastike nailazili su na najrazliËitije prepreke. PoNastavnik tjelovjeæbe Stanko GnjatoviÊ u dvoriπtu πkole u Petrinji stavljane su im najras uËenicima igra kroket 1908. godine

6

Osnivanje Druπtva uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije U takvim se okolnostima zavrπeni uËitelji, koji su unaprijed, ni krivi ni duæni, bili osueni s obiju strana i prepuπteni sami sebi da se snalaze kako znaju i umiju, okupljaju 4. srpnja 1896. u Zagrebu. Sastanak, ranije zamiπljen kao mjesto razmjene iskustava, posluæio je kao mjesto usu-


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 35

Polaznici TeËaja za uËitelje gimnastike u dvorani u πkoli u Vrπavskoj ulici u Zagrebu 1894. godine

glaπavanja stavova i organiziranja radi zajedniËkog nastupanja. Osnovana je prva staleπka organizacija na podruËju TZK u Hrvatskoj - Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije. Na Ëelo upravnog odbora Druπtva izabran je Franjo BuËar. Tom je prilikom sastavljena predstavka novom predstojniku Odjela za bogoπtovlje i nastavu Otonu pl. KrajËoviÊu u kojoj se, meu ostalim, traæilo: „1. da se gimnastika ponovo uvede kao obligatan predmet u srednje i viπe puËke πkole, 2. da se izvrπe imenovanja joπ neimenovanih uËitelja gimnastike, 3. da se dade razredniπtvo onim uËiteljima s manjim brojem sati, ili neki drugi predmet: risanje, slöjd, i uzmu u obzir za rad u πegrtskim πkolama, 4. da se postojeÊe zgrade urede i prikladno izgrade, kao i igraliπta, 5. da se dopita (dostavi, op. a.) mjesni doplatak” 7. »ini se da se novi predstojnik Oton pl. KrajËoviÊ ogluπio o navedene zahtjeve i tim se prvim pokuπajem niπta nije uspjelo rijeπiti. Situacija vezana uz teËajce i nastavu TZK u srednjim πkolama ostala je ista kakva je i bila - nesreena i pomalo kaotiËna. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije ponovno se sastalo tek 1906. godine na II. plenarnom sastanku i uputilo predstavku Hrvatskom saboru ponovno traæeÊi stalna zaposlenja. Ni tada nisu dobili odgovor, iako su se druπtvene i politiËke okolnosti tada veÊ znatno izmijenile.

Osnivanje Druπtva za tjelesni uzgoj Joπ jedna organizacija, koja je imala dodirnih toËaka s nastavom TZK, osnovana je pod vodstvom dr. Hinka HraniloviÊa (1860. - 1922.), profesora geografije na SveuËiliπtu u Zagrebu, aktivnog sokolaπa, planinara i predavaËa na TeËaju za uËitelje gimnastike. Druπtvo za tjelesni uzgoj osnovano je 28. svibnja 1898. godine u Zagrebu. Tajnik druπtva bio je Ivan TomaπiÊ, πkolski nadzornik i istaknuti uËitelj koji se bavio i pitanjima nastave TZK. Autor knjige „GimnastiËke igre” zauzimao se za jaËu primjenu narodnih

igara u nastavi TZK. Svrha Druπtva bila je: „…nastojati da sveukupni uzgoj hrvatskog naroda harmonijskim razvojem ËovjeËje duπe i tijela prema iskustvom utvrenim, znanstvenim naËelima unaprijedi zdravlje naroda i time podigne njegovo blagostanje”8. Druπtvo je okupljalo pedagoge, lijeËnike i prijatelje mladeæi radi popularizacije „tjelesnog uzgoja” 8 nastojeÊi da „pedagogija i higijena u uzgoju hrvatskog naroda pruæe sloæno ruku i time unaprijede narodno nam duπevno i tjelesno zdravlje, πto je najznatniji uvjet blagostanju i sreÊi miloga nam roda i domovine” 9. Naæalost, sad ne raspolaæemo izvorima na temelju kojih bismo mogli dobiti podrobniji uvid u rad i djelovanje navedenih druπtava. »ini se da je nakon prvih akcija, koje su pobuivale interes javnosti, njihova daljnja djelatnost bila skromnijih razmjera. -----------------1 2 3 4 5 6

7 8 9

Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret…, str. 51 i 77-81. Radan, Æ. (1971). ©kolovanje kadrova…, str. 396. Isto. Vidi Cuvaj, A., sv. 8, str 247-249. Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret…, str. 78. BuËar, F. (1944). 50 godina gimnastiËkog uËiteljskog teËaja u Zagrebu. Hrvatski πport, 29, prema Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret…, str. 47. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1896, 6 (8), 124. Sokol, 1910., 9 (3), 33, prema JankoviÊ, V. (1954). Iz proπlosti fiziËkog odgoja…, 32. TomaπiË, I. (1898). Hrvatsko druπtvo za tjelesni uzgoj. U: ©kola, 9., 172-173, prema JankoviÊ, V. (1954). Iz proπlosti fiziËkog odgoja…, str. 33.

-----------------Literatura 1. Cuvaj, A. (1910). Graa za povijest πkolstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Svezak IXI. Zagreb: Kraljevska hrvatska-slavonska-dalmatinska zemaljska vlada, Odjel za bogoπtovlje i nastavu 2. »ustonja, Z. (2004). Razvoj nastave tjelesne i zdravstvene kulture u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski πportski muzej 3. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1896., 6 (8)

7


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 36

©EZDESET GODINA ©D MORNAR

Mornar bez svog mora Iako je iznjedrio devetero olimpijskih medaljonoπa i bio dominanta kroz desetljeÊa u viπe πportova, Mornar se danas moæe pohvaliti samo temeljima na kojima je nastao, dosljedno okupljajuÊi i dalje mnogu darovitu djecu i mladost. Od tri „vodena” kluba u Splitu jedino Mornar nema upotrebljivi bazen, nego onaj isti na kojemu su mu svi susjedi zavidjeli pedesetih godina proπlog stoljeÊa Piπe Mario Garber

plitsko ©portsko druπtvo Mornar slavi 60 godina postojanja, a kako je roeno u poratno romantiËno doba narodnog zanosa i udarniËkih radnih akcija, zaboravljenih ideala i izgubljenih iluzija, tako se moæe reÊi da je taj temeljni duh Mornara nadæivio i sustav, i dræavu. I evo ga u Hrvatskoj poput muzejskog svjedoËanstva o potpuno drukËijem pogledu na πport, bliæem iskonu od Coubertina.

S

Mornar jedini bez bazena ZaËudno je, meutim, da je taj Mornar zastarjelih principa iznjedrio devetero olimpijskih medaljonoπa i bio dominanta kroz desetljeÊa u viπe πportova - u vaterpolu, plivanju, jedrenju, veslanju i ronjenju. A danas se joπ moæe pohvaliti samo temeljima na kojima je nastao, dosljedno okupljajuÊi i dalje mnogu darovitu djecu i mladost, ali nemajuÊi viπe iza sebe sponzora kao onomad vojsku, te je prepuπten Ëinjenici da od tri „vodena” kluba u Splitu jedino Mornar nema upotrebljivi bazen, nego ima onaj isti na kojemu su mu svi susjedi zavidjeli tamo pedesetih godina proπlog stoljeÊa, i tisuÊljeÊa, kad su ga gradili avangarda, to jest radniËka klasa, a financirali dræava i vojska, dakle - "Narod". Devetero s Olimpa Ne zna se danas ni gdje su Mornarove prostorije u kojima su iza troπnih ormara na praπinom prekrivenim slikama ovjekovjeËena svjetski poznata imena ranga –urice Bjedov koja je na Olimpijskim igrama 1968. u Meksiku isplivala zlato na 100 i srebro na 200 m prsno te se do Olimpa probijala izmeu zastava najveÊih svjetskih sila, izmeu SSSR-a i

8

SAD-a. Olimpijske su medalje osvajali vaterpolisti Lovro RadoniÊ, Boπko VuksanoviÊ, Ivo ©takula, Tomislav FranjkoviÊ, Vinko RosiÊ, te u novije vrijeme Renco PosinkoviÊ, Joπko KrekoviÊ i Zdeslav Vrdoljak. Prave legende su plivaËi Duπko Pandur, Boris ©kanata, Nikola TrojanoviÊ, Nenad Kuria, Andro Depolo… pa sve do Miloπa MiloπeviÊa iz danaπnjice, te plivaËice Zdenka Gaπparac, Jasna EfendiÊ, Tonka »oviÊ…, pa svjetski veslaËki fenomen u skifu Perica VlaπiÊ, jedriliËari Ante MitroviÊ, Tonko PivËeviÊ, Vicko i Paπko KolombatoviÊ, Marko Vanjaka, Zlatan Filip ZoriËiÊ, familija Miπura od Danka do danas Marina, pa familija Crnoπija, Vinko i Mladen, nove generacije s liderima tipa Mate Arapov, Luka RadeliÊ, projektanti uspjeπnih πportaπa „dinastija” JakeliÊ, treneri od Lenka, Zlatka do Joze JakeliÊa, jedriliËarski zanesenjaci kao Petar Nardelli, Andrija Sapunar, Josip ViπiÊ, Damir ViπiÊ, Fea PaviÊ…

Izronili Hrvatsku ratnu mornaricu I ronilaËki Mornar odigrao je svoju ulogu, posebno u ratu, stvarajuÊi praktiËno Hrvatsku ratnu mornaricu. U posljednje se vrijeme istiËe i na kulturnom planu sudjelujuÊi u akcijama pod vodstvom akademika, arheologa Nenada Cambija koji je joπ tamo πezdesetih animirao Mornarove ronioce da sudjeluju u istraæivaËkim pothvatima i na nalaziπtima vrijednih otkriÊa, ËuvajuÊi tu podmorsku baπtinu da je ne raspu horde turistiËkog i trgovaËkog plimnog vala jednog opÊerastuÊeg trenda. Taj konzervatorski smisao Ëuvanja vrijedne baπtine podudara se i s aktualnim Mornarovim iscrDoËek –urice Bjedov, nakon nastupa na OI 1968. godine


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 37

Perica VlaπiÊ

Vaterpolisti Mornara, pobjednici Europskog kupa pobjednika kupova 1986. godine

pljivanjem u disciplini izrade monografije 60-godiπnjeg viπestranog kolektiva, a to zasluæuje svoje mjesto i u Hrvatskom πportskom muzeju. Jedino na taj naËin nikad neÊemo zaboraviti zasluge djece i odraslih, majki i oËeva koji su, s lopatom i pijucima, imali najbolju namjeru da - gradeÊi prvi Mornarov bazen u Poljudu, veslaËke poligone na drugoj strani uvale i jedrilice u uvali Baluni na juænoj strani Marjana - grade buduÊnost naraπtajima koji su evo danas tu.

Kreπendo ni iz Ëega NemoguÊe je sad doËarati taj kreπendo ni iz Ëega kojemu je πport bio sve i πto su sve bili spremni ondaπnji mentaliteti da bi s jednim bagerom, dva-tri kamiona i golemom voljom golih ruku podigli „tvornice” za proizvodnju πportskih junaka, liËnosti, pobjeda, rekorda, medalja i naposljetku definitivnih priznanja da su poπteno, i nikako drukËije, jednostavno - uspjeli. MisleÊi da su uspjeli graditi druπtvenu odskoËnu dasku forever. Mornar je takva emocijama nabijena priËa, pa moæda pomalo i patetiËna, ali svakako priËa koja je danas spomenik ipak jednom otprhnulom vremenu, zbog Ëega se moæe zakljuËiti da je ovom druπtvu Mornar isto πto i Mornar bez svoga mora, ali treba priznati i to - dakle Mornar koji je u svojim korijenima i stvaran kao projekt, a ne kao spontano prirodom roeni klub. Bez obzira na sve proturjeËnosti Mornar je danas jedna od splitskih tradicija kojoj bi zajednica morala posvetiti paænju adekvatnu onome πto je u srcu pa moæda i svakom treÊem SpliÊaninu (ako preostali gravitiraju Jadranu i PO©K-u). Literatura 1. ©viderski, M. (1987). Dodijeljeni trofeji Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske za 1986. godinu. Povijest sporta 71 (18), 64 - 70. 2. MiroπeviÊ, I. (1990). RepubliËka nagrada fiziËke kulture za 1988. godinu. Povijest sporta 87(21), 52 - 60.

©PORTSKO DRU©TVO MORNAR Prvi pisani dokument o nastajanju Mornara su pisma izmeu JK Labud i Jugoslavenske ratne mornarice. Pisma su poslana gotovo istodobno u srpnju 1945. godine. Labud je tadaπnjem Fiskulturnom odboru Komande JRM ponudio sudjelovanje u jedriliËarskoj regati, a mornarica je zamolila vodstvo Labuda da nastupi na regati s jedrilicom „dinghy”. Labud je taj brod ustupio mornarici u lipnju 1945., Ëim je obnovljen nakon II. svjetskog rata. Naime, major Hrvoje Gregorin dobio je zadatak veÊ u travnju 1945. da omladincima odræi kurs iz zemaljske navigacije. To je godina kada je u Splitu prireen Oblasni fiskulturni slet u povodu kojega je Labud organizirao regatu oko Mrduje, otoËiÊa u Splitskim vratima, izmeu BraËa i ©olte. Iz Fiskulturnog odbora Komande JRM nastalo je 1947. Fiskulturno druπtvo Mornar unutar kojega su se poËele osnivati razliËite sekcije za nogomet, boks, atletiku, veslanje, plivanje, jedrenje i πah. Sportsko druπtvo JRM Mornar osnovano je 1949., od 1963. do 1991. djeluje kao Jugoslavensko sportsko druπtvo Mornar, a od 1991. kao ©portsko druπtvo Mornar. PlivaËki klub Mornar odgojio je brojne plivaËe, meu kojima blista ime –urice Bjedov. Osim nje iznimne je uspjehe postigao Miloπ MiloπeviÊ, osvajaË bronËane medalje na SP-u 1993. na 50 m leptir. Isti uspjeh postigao je na 100 m leptir na EP-u 1993., a na EP-u 1992. je takoer treÊi na 50 m leptir. Boris ©kanata treÊi je na 100 m leno na EP-u 1950. Nenad Kuria je 1967. oborio europski rekord na 100 m leptir. Vaterpolski klub Mornar osvojio je dræavno prvenstvo 1952./1953., 1955./1956. i 1961. NajveÊi uspjeh kluba je osvajanje Europskog kupa pobjednika kupova 1986. godine. U osvajanju tog trofeja sudjelovali su Tonko Bezina, Branimir BuËan, Zoran FilipoviÊ, Mladen Hraste, Boris KatiÊ, Rino KatunariÊ, Joπko KrekoviÊ, Deni MarinkoviÊ, Nenad MatoπiÊ, Teo NovakoviÊ, Vojo ©egviÊ, Sran Trgo i Branislav Zorko. Hrvatski veslaËki klub Mornar takoer je postigao izvanredne uspjehe. Perica VlaπiÊ osvojio je zlatnu medalju u samcu na EP-u 1953. Godinu kasnije prvi je na Henley Royal regati u Londonu, a 1955. je treÊi na EPu u dvojcu na pariÊe zajedno s Nikolom LuËinom. »etverac s kormilarom treÊi je na SP-u 1966. »lanovi JedriliËarskog kluba Mornar osvojili su brojna dræavna prvenstva, a 1998. klub je organizirao otvoreno EP u klasi optimist. Podvodno istraæivaËki klub Mornar osnovan je 1958. kao Sportsko ribolovno nautiËko druπtvo, a od 1960. djeluje u sklopu SD Mornar. »lanovi kluba su viπestruki dræavni prvaci u podvodnoj orijentaciji, plivanju perajama, brzinskom ronjenju i podvodnom ribolovu. Klub je pridonio stvaranju i djelovanju Hrvatske ratne mornarice od prvih dana Domovinskog rata.

9


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 38

225. GODINA OD OSNIVANJA PRVE ©PORTSKE ORGANIZACIJE

UoËi Europskog prvenstva u streljaπtvu Iako u prvom desetljeÊu XXI. stoljeÊa Ëlanovi osjeËkog streljaËkog druπtva ne biljeæe znaËajnije meunarodne rezultate, njegovanje tradicije streljaπtva u Osijeku doÊi Êe do izraæaja od 11. do 25. srpnja 2009. kada je streljana „Pampas” ponovo domaÊin Europskog prvenstva u streljaπtvu, kao i 1985. Piπe dr. sc. Zlata ÆivakoviÊ-Keræe

vije stotine i dvadeset i pet godina prohujalih u djelovanju jednog πportskog druπtva izuzetno je dugo, ali i zapisa vrijedno razdoblje. Ono je pokazalo da se mnogo toga dogaalo i mijenjalo u druπtvenopolitiËkim turbulencijama i mijenama dræavnih tvorevina zbog Ëega nije moglo biti ostvareno πtoπta od onoga πto su pojedine generacije πportaπa osjeËkog streljaËkog druπtva zamiπljale kao svoju buduÊnost, koja je sada i sama u najveÊoj mjeri proπlost. No, ovaj se prikaz ne bavi tim turbulencijama i mijenama nego je u obliku kratkog kalendarija osvrt na najznaËajnija dostignuÊa pojedinih Ëlanova StreljaËkog druπtva u Osijeku koje djeluje na temeljima Graanskog streljaËkog druπtva, utemeljenog 1784. godine.

D

Proslava 100. godiπnjice osnivanja SveËano je bilo u Osijeku od 6. do 9. rujna 1884. kada je obiljeæena 100. obljetnica osnivanja i djelovanja Graanskog streljaËkog druπtva. U streljaËkom su natjecanju sudjelovali mnogi strijelci iz BeËa, Praga, Budimpeπte, PeËuha, Zagreba, Virovitice, Poæege i drugih gradova Austro-Ugarske Monarhije. Na streljani u Gradskom vrtu sveËano je i 20 godina potom kada je u jesen 1905. odræano Prvo hrvatsko-slavonsko Zemaljsko nagradno strijeljanje. Na prijedlog velikog æupana Antuna pl. MihaloviÊa poËela se od tada u osjeËkom druπtvu njegovati disciplina gaanja na glinene golubove i gaanje piπtoljem, a 1913. uvedeno je gaanje na pomiËnoga zeca (u smislu pomiËnih meta) i gaanje na glinene golubove.

Stjepan ©uljok osvojivπi prvo mjesto na Titovoj meti (trostav, 300 metara) i prvo mjesto na narodnoj meti (300 m leæeÊi). Na Prvenstvu Hrvatske tri godine potom Mladen SladoviÊ, ©uljok, Vlado Fehervary, Slavko BuËanoviÊ i Josip CvetkoviÊ osvajaju drugo mjesto u disciplini gaanja iz vojniËke puπke 7,9 mm, trostav, u konkurenciji sedam momËadi po pet strijelaca. U pojedinaËnoj konkurenciji ©uljok je prvak u gaanju iz vojniËke puπke, brza paljba (18/118). Te su godine OsjeËani uspjeπno sudjelovali i na Prvenstvu Jugoslavije. Prema postignutim rezultatima Antun JeliÊ uvrπten je u reprezentaciju koja je sudjelovala na Svjetskom streljaËkom prvenstvu u Oslu 1952. godine. U konkurenciji za naslov svjetskog majstora strijelca JeliÊ je osvojio zlatnu medalju pa je te godine uvrπten u grupu od πest reprezentativaca koji su u disciplini precizni piπtolj nastupili na Olimpijskim igrama u Helsinkiju. Bio je prvi osjeËki i slavonski πportaπ koji je nastupio na igrama. RepubliËko prvenstvo 1958. ponovno je potvrdilo uspjeπnost osjeËkih strijelaca. Posebice su se istaknuli CvetkoviÊ, Duπanka IvanoviÊ, BuËanoviÊ i SladoviÊ, a u disciplini gaanja iz lovaËke puπke na glinene golubove Zvonko GregoriÊ i Pajo BosniÊ

Prvi osjeËki πportaπ na Olimpijskim igrama OsjeËki su strijelci 1948. sudjelovali u Zagrebu na Prvenstvu Hrvatske i najbolji je bio

10

StreljaËka ploËa napravljena u povodu obiljeæavanja 100-godiπnjice izgradnje StreljaËke kuÊe u Gradskom vrtu 1904. godine

Osnivanje StreljaËkog druπtva Osijek 1784. Od sredine πezdesetih godina XX. stoljeÊa streljaπtvo u Osijeku postupno je poËelo zaostajati. NajveÊi problem predstavljalo je streliπte u Gradskom vrtu koje se zbog troπnosti gotovo jedva moglo koristiti. Napredak u streljaπtvu osjetio se tek deset godina kasnije kada je 20. sijeËnja 1979. pri StreljaËkom savezu OpÊine Osijek osnovano StreljaËko druπtvo Osijek 1784. U druπtvu koje je okupilo najbolje osjeËke strijelce njegovale su se


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 39

»lanovi Graanskog streljaËkog druπtva na proslavi 100-godiπnjice osnivanja 1884. godine

discipline meunarodnoga programa gaanja. Od osamdesetih godina XX. stoljeÊa Ëlanice druπtva Jasna ©ekariÊ, Mirela Skoko i Tatjana PavloviÊ uspjeπno nastupaju u gaanju iz zraËnoga piπtolja, standard, a Predrag JeliÊ, BuËanoviÊ i CvijiÊ u gaanju malokalibarskim piπtoljem, brzo gaanje.

Izgradnja streljane „Pampas” U jubilarnoj 200. godini zapoËela je, u zapadnom dijelu Osijeka, gradnja streljane „Pampas”. U njoj je od 3. do 12. rujna 1985. odræano XX. europsko prvenstvo u gaanju malokalibarskim oruæjem. Nova streljana i EP unaprijedili su streljaπtvo u Osijeku i utjecali na nastavljanje bogate tradicije. Mirela Skoko je od 1985. Ëlanica streljaËke reprezentacije i nastupala je na svim europskim i svjetskim streljaËkim natjecanjima, a Jasna ©ekariÊ je 1986. na EP u Finskoj osvojila prvo mjesto u gaanju zraËnim piπtoljem. Na natjecanjima za Svjetski kup, Jasna ©ekariÊ je Ëak tri put bila najbolja. Uz te, naslovne titule Ëlanovi SD Osijek 1784. osvojili su i jedan naslov prvaka Balkana, pet naslova prvaka Jugoslavije i Ëak 11 prvih mjesta na prvenstvu Hrvatske.

Svjetski rekord Jasne ©ekariÊ Godine koje su slijedile obiljeæene su vrhunskim uspjesima. Na meunarodnom turniru strijelaca poËetkom travnja 1987. u Meksiku Jasna ©ekariÊ je pobjednica u gaanju iz zraËnoga piπtolja te je osigurala sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Seoulu. Na Meunarodnom streljaËkom turniru u bugarskoj Sofiji Mirela Skoko je krajem lipnja te godine postavila novi jugoslavenski rekord u gaanju MK piπtoljem. U gaanju zraËnim piπtoljem ©ekariÊ je u Budimpeπti krajem listopada na SP osvojila naslov svjetske prvakinje i tom je prigodom oborila svjetski rekord sa 489 krugova, a nastupila je i na OI 1988. Mirela Skoko je svojim uspjesima na svjetskim kupovima u Suhlu, Münchenu i Milanu te na predolimpijskom turniru u Barceloni osigurala sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine. Na meunarodnom streljaËkom turniru u gaanju zraËnim

piπtoljem u austrijskom gradu Stockerauu osvojila je 1992. bronËanu medalju, a poËetkom sljedeÊe godine zlatnu i srebrnu medalju na meunarodnom turniru u Münchenu. Na meunarodnom turniru u gaanju malokalibarskim oruæjem 1993. u Plzenu bila je treÊa u jakoj konkurenciji 33 natjecateljice. U Splitu u finalu Kupa Hrvatske u srpnju 1993. opet je bila najbolja. Iako u prvom desetljeÊu XXI. stoljeÊa Ëlanovi osjeËkog streljaËkog druπtva ne biljeæe znaËajnije meunarodne rezultate, njegovanje tradicije streljaπtva u gradu na Dravi doÊi Êe do izraæaja od 11. do 25. srpnja 2009. kada je streljana „Pampas” ponovo domaÊin Europskog prvenstva u streljaπtvu.

Literatura 1. ÆivakoviÊ-Keræe, Z. (1985). 200 godina streljaπtva u Osijeku. Osijek 2. ÆivakoviÊ-Keræe, Z. (1998). Kratkotrajni zastoji i ponovni vrhunski uspjesi. Povijest sporta grada Osijeka, 102-105. 3. ÆivakoviÊ-Keræe, Z. (1998). StreljaËka natjecanja pod hrvatskim stijegom. Povijest sporta grada Osijeka, 231-233.

11


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 40

IN MEMORIAM

BORIS MUTIΔ (31. X. 1939. - 16. III. 2009.)

Novinarstvo mu je bilo mnogo viπe od profesije Pukim nabrajanjem faktografije teπko je oslikati Borisa MutiÊa, vjerojatno najosebujnijeg i najomiljenijeg hrvatskog televizijskog komentatora, jer faktografije je u njegovim prijenosima bilo upravo onoliko koliko je to bilo nuæno, a sve drugo bio je - Boris MutiÊ Piπe Ante DrpiÊ akon duge i N teπke bolesti, 16. oæujka u Zagrebu u 70. godini umro je istaknuti novinar, reporter, komentator i urednik ©portskog programa Hrvatske televizije Boris MutiÊ koji je cijeli svoj radni vijek, 45 godina, proveo na Televiziji Zagreb i Hrvatskoj televiziji. Roen 31. listopada 1939. u Karlovcu, zavrπio je UËiteljsku πkolu u Zagrebu i diplomirao na Kinezioloπkom fakultetu, u prvoj generaciji studenata tadaπnjeg Fakulteta za fiziËku kulturu. Od 1966. profesionalni je novinar, a od 1976. do 1986. i urednik πportske redakcije. Uz Æarka SusiÊa i Mladena DeliÊa izvjeπtavao je s najviπe olimpijskih igara, Ëak 16, kao i sa svjetskih nogometnih prvenstava, od NjemaËke 1974. do SAD-a 1994. godine, s osam svjetskih prvenstava u gimnastici i skijanju te dvadesetak europskih prvenstava u razliËitim πportovima. Bavio se πportom i igrao je koπarku u zagrebaËkoj Industromontaæi, a za Atletski klub Dinamo nastupao je u skoku uvis i troskoku. ©portskim novinarstvom se bavio i nakon odlaska u mirovinu jer novinarstvo mu je bilo mnogi viπe od profesije - bilo mu je naËin æivota. Pukim nabrajanjem faktografije teπko je oslikati Borisa MutiÊa, vjerojatno najosebujnijeg i najomiljenijeg hrvat-

12

skog televizijskog komentatora. Faktografije je, naime, i u njegovim prijenosima bilo upravo onoliko koliko je to bilo nuæno, a sve drugo bio je Boris MutiÊ. Prijenose je uvijek obogaÊivao osobnoπÊu, darom zapaæanja i osobnim dramama πportaπa na terenu. Osim toga, o svakom od njih znao je i poneku zanimljivu priËu, koju se teπko moglo Ëuti ili proËitati negdje drugdje. Boris je gotovo savrπeno znao kad gledatelju uz ekran ne treba reÊi ama baπ niπta, znao je kad u TV prijenosu treba zaπutjeti i po tome je svakako bio jedan od najveÊih majstora svojeg posla.

Boris MutiÊ dobitnik je nagrade Hrvatskog zbora πportskih novinara za televizijsko novinarstvo 1996. godine, Zlatnog pera Druπtva novinara Hrvatske 1997. za prijenose πportske gimnastike s Olimpijskih igara u Atlanti, 2000. dobio je nagradu za æivotno djelo Hrvatskog zbora πportskih novinara, a 2004. posebno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora za novinarski doprinos u promicanju πportskih vrijednosti. U mirovini je napisao knjigu Hrvatski πportaπi na zimskim olimpijskim igrama.


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 41


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 42

MEDIJI I ©PORT

PraÊenje πporta u tiskanim medijima ©portsko je novinarstvo nekako stalno pripadalo muπkarcima - æene su bile zakinute. Kako u smislu praÊenja æenskog πporta, tako i u smislu zapoπljavanja æena u πportskim rubrikama port je, ovisno o novinama, jedna od Ëitanijih ili zapuπtenijih rubrika. Mnogi urednici πport doæivljavaju kao nuæno zlo, zanemarujuÊi brojna relevantna istraæivanja na reprezentativnim uzorcima koja otkrivaju koliko su πportske rubrike Ëitane. Prema njima, ispred πportske rubrike samo su tzv. teπke vijesti, a πport je nerijetko ispred gospodarstva, crne kronike, zabave, scene... Kad se malo dublje pogleda u sræ πportskih rubrika, istraæivanja se mogu svesti na tri podruËja: πportski sadræaj, πportski novinari i πportski Ëitatelji. No, πto kaæe povijest?

©

Piπe Milan KrasiÊ

Cijelo izdanje posveÊeno πportu Prva pisana πportska rijeË u Hrvatskoj datira iz 1767. godine kada je fratar Frano Radman opjevao regatu ribarskih brodica. Ono mnogo ozbiljnije kreÊe s publicistikom Andrije Hajdinjaka („Tjelovjeæba u puËkoj πkoli”, 1885.), a u cijeloj je priËi nezaobilazan Franjo BuËar. RijeË je o sinonimu za razvoj πporta i publicistike u nas i nije pretjerano nazvati ga „ocem hrvatskog πporta” po kojem se zove i dræavna nagrada za πport. 42

To su bili poËeci pisane πportske rijeËi, a prave tiskovine poËinju izlaziti sredinom XX. stoljeÊa (Ilustrirane fizkulturne novine, kasnije mjeseËnik ©port - ilustrirana πportska revija...). U SAD-u se, kao prvi sluËaj, navode napisi o boksaËkom meËu izmeu Johna Faulcomera i Boba Russela u Boston Gazetti 1733. godine, pa joπ jedan boksaËki dogaaj iz 1832. u New York Heraldu. New York je imao veliku ulogu u razvoju πportskog novinarstva. Naime, u drugoj polo-

vici XIX. stoljeÊa u New Yorku su postojale troje novine: Herald, Times i Journal, koje su zbog konkurencije morale stalno smiπljati neπto novo. New York Journal je 1895. kao prvi u SAD-u cijelo izdanje posvetio πportu. Danaπnje je πportsko novinarstvo pod velikim udarom elektroniËkih medija, koji utjeËu na nakladu, ali i na zaradu od oglasa. Meutim, to nije osnovni problem. ©portsko je novinarstvo nekako stalno pripadalo muπkarcima - æene su bile zakinute. Kako u smislu praÊena æenskog πporta, tako i u smislu zapoπljavanja æena u πportskim rubrikama. U New Yorku Timesu je 1989. godine samo 2,2 posto tekstova bilo o æenskom πportu, a to se do 1999. popelo do, joπ mizernih, 6,7 posto. Nevjerojatno zvuËi podatak da su æene do 1992. godine u ameriËkim tiskovinama bile praÊene u istoj mjeri kao i - æivotinje (Lopiano 2000., Modern History of Women in Sports). Nadalje, izmeu 1954. i 1987. godine Ëak 90,8 posto Ëlanaka u jednom od najeminentnijih πportskih magazina na svijetu, Sports Illustratedu, bilo je o muπkarcima. A Ëak 91,8 posto tekstova napisali su muπkarci!

Upitna pismenost Koliko je to pogreπno, i koliko svijet napreduje kad je rijeË o æenskim pravima, reÊi Êe i podatak da su na Olimpijskim igrama u Sydneyju 2000. godine 45 posto ameriËke reprezentacije Ëinile πportaπice. Osim kvantitete, sporna je i kvaliteta. Æene su se na naslovnicama pojavljivale veoma rijetko. A kad su se i


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 43

pojavljivale, to je bilo ili zbog plivaÊih kostima, ili stoga πto su bile ærtve. Konkretan je primjer opet Sports Illustrated. Od 1993. do 1994. samo su se tri æene pojavile na naslovnici: tenisaËice Monika Seleπ koja je izbodena, Mary Pierce koja ima nasilnog oca i Nancy Kerrigan, napadnuta klizaËica. I kad je o πportu rijeË, æene nisu u istom statusu kao muπkarci. Baπ kao ni u πportskom novinarstvu. Ni u Hrvatskoj situacija nije mnogo drukËija.

Daljnji problem danaπnjih dnevnih novina i πportskih rubrika su pismenost novinara, jer velika veÊina nema adekvatno obrazovanje.

Lokalna nastrojenost Problem je i lokalna nastrojenost, jer sve novine imaju dopisnike koji su povezani s klubovima i Ëesto su pod utjecajem πportaπa ili klubova. Tu je i problem jezika, jer πportsko novinarstvo obiluje frazama za koje Êe mnogi lingvisti ustvrditi da su jeziËno potpuno

pogreπne. Sve to πteti πportu jer se ne piπe objektivno, realno i analitiËki, a i πportskom novinarstvu, koje je u Hrvatskoj daleko od standarda zapadnoeuropskih zemalja. Joπ jedan primjer: od 131 kolumnista u SAD-u (s prosjeËno 15 godina staæa), koliko je sudjelovalo u istraæivanju (McCleneggan, 1997.) doznajemo da piπu po tri, Ëetiri kolumne tjedno i zarauju oko 90.000 dolara godiπnje (oko 500.000 kuna)!?

Literatura 1. Raney, A. A., Bryant, J. (2006). Handbook of Sports and Media. London: Taylor&Francis, Inc. 2.

Acosta, R. V., & Carpenter, L. J. (1994). The status of women in intercollegiate athletics. In S. Birrell & C. L. Cole (Eds), Women, sport, and culture (pp. 111-118). Champaign (SAD): Human Kinetics

3.

ASNE (2000, January 12). Newspapers readership, interests, needs and reader evaluation among men and women. Reston (SAD): American Society of Newspaper Editors report

4.

Michener, J. A. (1976). Sports in America. New York: Random House

5.

Nugent, W. H. (1929). The Sports section. The American Mercury, 16, 336

43


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 44

©PORT O ©PORTU

Informativna meÊava zamela je i naËela Nekada je bilo normalno da na gotovo cijeloj naslovnici dnevnih tiskovina bude objavljeno kako su, primjerice, hrvatske kuglaËice prvakinje svijeta. Danas? Budimo ozbiljni! Danas su tzv. mali πportovi smjeπteni u regionalna izdanja Piπe Kristina DominkoviÊ

44

riza se u svijetu zamahala. Hrvatska? Svaki dan, sve crnje naslovnice. Minusi na raËunima, otpuπtanja radnika, πtrajkovi... Kriza ne bira sektor ni zanimanje - stradavaju gotovo svi. Ovime „gotovo” tjeπimo se, jer kako je krenulo, prije Êe biti samo „svi”. Meu onima koji su najviπe stradali su mediji, posebice tiskani. U odnosu na proπlu godinu brojke govore o padu prodajne naklade za viπe od 15 posto. Razumljivo, jer kad je gospodarstvo u krizi, priljev marketinπkog novca u tiskovinama naglo se srozava, prema nekim istraæivanjima i do 30 posto. A kada znamo da godiπnji prihod tiskanih medija od prodaje oglasnog prostora iznosi 2 milijarde kuna (od prodaje novina oko milijardu), 30 posto je zaista mnogo. Neki se tjeπe da se oglaπivaËi nisu povukli, nego samo Ëekaju da se situacija u gospodarstvu stabilizira. Kada Êe to biti, nitko ne zna; znamo samo da su otkazi krenuli u svim medijima, jer njihovi vlasnici to smatraju prvom mjerom πtednje.

K

U ime marketinga i reklame No, nije samo globalna kriza dovela do crnog stanja. Ono je zapoËelo mnogo prije. Novine, ali i opÊenito mediji, danas i nekada nisu isto. Jer, nastanak novih medija (kablovskih i satelitskih telekomunikacija, interneta...), zbog naglog rasta medijske proizvodnje i podjele publike, doveo je do promjene shvaÊanja masovnih medija. ZadaÊa elektroniËkih (televizija i radio) i tiskanih medija (novine i magazini) je proizvodnja i πirenje svih oblika znanja, informacija i zabave, ali bojimo se da je „informativna meÊava” zamela i neka naËela. Mediji viπe nisu orue prikupljanja i πirenja informacija koje proizvodi netko drugi, nego proizvoaË, kontrolor i vlasnik informacija. U toj meÊavi nestaje javni Ëovjek, a zbog dominacije komunikacijske tehnologije informacija, kultura, πport i zabava, posredovanjem reklame, dobivaju status robe. Kulturno-obrazovni, umjetniËki i πportski programi postaju zabavno-rekreativni. Tako se svaka vrsta kulture gura u drugi plan, a industrija zabave zauzima povlaπteno mjesto. Doπli smo do toga da su masovni mediji postali ravnoduπni, otvorivπi prostor uniπtavanju svake kulture u ime marketinga i reklame.


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 45

Tekst u drugom planu Nekada je bilo sasvim normalno da na gotovo cijeloj naslovnici dnevnih tiskovina stoji kako su, primjerice, hrvatske kuglaËice prvakinje svijeta. Danas? Budimo ozbiljni! Danas su tzv. mali πportovi smjeπteni u regionalna izdanja. Samo Êe Dalmacija vidjeti Dalmatince, sjeverna Hrvatska uspjeπne Zagorce, Meimurce... I Ëitatelji se lagano gube. Novine ratuju, πto bljeπtavijim grafikama, πto velikim, bombastiËnim naslovima, a tekst je u drugom planu. Ako teksta i ima, neka po moguÊnosti bude o nogometu, nogometu i ponovo nogometu ili o najveÊim, ali zaista najveÊim uspjesima ostalih „veÊih” πportova. U Hrvatskoj je i atletika mali πport. Velik je samo u sluËaju Blanke VlaπiÊ. A nekada... Nekada su novine bile knjiga, πkola, svakodnevna hrana i punjenje informacijama. I nije bilo bitno „mali” ili „veliki”, svaka je informacija dobila svoje mjesto. I svaka je naπla svojeg Ëitatelja. Mnogo njih. VeÊina Êe vlasnika medijskih kuÊa reÊi da „publika traæi skandal”, da „publika voli nogomet”. Kako oni to znaju? Jesu li pitali publiku? Jesu li joj dali da biraju?

Tri nove kategorije Priljev novca u πport uveo je u dvorane i na stadione tri nove kategorije:

sponzore, πportske zvijezde i nezaobilazne menadæere. Tko ne pripada u te kategorije, nije in i nije u medijima. Ako netko ipak postigne vrijedan rezultat, a „malen” je, medijske Êe kuÊe pokuπati naÊi neki prostor za njih. Uz uvjet da imaju zgodnog deËka/djevojku, teπku æivotnu priËu ili se moæda prijavila/prijavio na izbor za miss ili mistera. Tada su unutra, tada su priËa, uz dodatak da je, eto, rijeË o europskoj ili svjetskoj prvakinji/prvaku. I onda se medijske kuÊe πokiraju padom prodaje! Ona se dogaa godinama, trenutaËna ju je kriza samo izbacila na povrπinu.

Neki su se mediji sada naglo okrenuli arhivama, poËeli su traæiti svijetle dane novinarstva (i prodaje), dobro isprobane recepte. Na primjer, povratak malim πportovima. Bar neπto svijetlo u ovim crnim danima.

Literatura 1. Novak, I. (2006). Sportski marketing i industrija sporta, Zagreb: Maling d.o.o. 2. Dæeba, K. i SerdaruπiÊ. M (1995). Sport i novac, Zagreb: Gopal d.o.o. 3. TomiÊ, Z. (2008). Odnosi s javnoπÊu - teorija i praksa. Zagreb: Synopsis 4. Inglis, F. (1997). Teorija medija, Zagreb: AGM

45


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:17

Page 46

©PORT I DUHOVNOST

Snaga tijela, uma i duha Kratko istraæivanje meditacije i hrvanja provedeno u HrvaËkom klubu Metalac iz Zagreba pokazuje otvorenost mladih za svijet koji je na raskriæju tijela i uma, duha i πporta. Mladi su borci spremni za nove avanture, nove korake, nove vjeæbe, nov rad na sebi i unaprjeenju svoga πporta, a time i æivota Piπe Tvrtko Beus rvanje kao drevni olimpijski πport pretpostavlja veliku snagu tijela, uma i duha. Pretpostavlja snaænu, stabilnu i samouvjerenu osobu koja ide naprijed u svojim idejama, akcijama, u svojoj borbi i pobjedi. Hrvanje traæi puno koriπtenje svojih moguÊnosti, kako tjelesno-miπiÊnih tako i umno-duhovnih. Vaæan je rad na miπiÊnoj masi i na snazi, ali i na intelektualno-metafiziËkoj nutrini. U nakani spoznaje kako hrvaËi percipiraju meditaciju i popratne vjeæbe iz podruËja psihologije i duhovnosti, provedeno je manje istraæivanje. HrvaËki klub Metalac iz Zagreba s uspjeπnim trenerom Tomislavom VukeliÊem prihvatio je poziv da sudjeluje u tom projektu. Voditelja projekta i autora ovoga Ëlanka zanimalo je miπljenje „ljudi s terena” o stvarnosti duhovne dimenzije koja se rijetko istraæuje, vrednuje. Prikladne literature gotovo da nema.

H

Nitko nije osporio vaænost meditacije Projekt meditacije predstavljen je hrvaËima u vidu motivacijskog razgovora, kratkog izlaganja, odgovaranja na pitanja. Na kraju su vrsni mladi borci s 46

nizom medalja ispunili anketni upitnik. Anketa je raena na manjem uzorku i prije svega je orijentacijske i indikacijske naravi. Ipak, neke temeljne postavke i ideje mogu se iπËitati iz dobivenih rezultata istraæivanja. ProsjeËna dob ispitanika je 20 godina. Anketirani hrvaËi u prosjeku treniraju sedam godina. Na pitanje jesu li kada meditirali, veÊina odgovara nijeËno (oko 80 po-

sto). Koliko je meditacija vaæna za hrvanje, na temelju ponuenih odgovora zaokruæuju: vaæna (73 posto), veoma vaæna (9 posto), ne znam (9 posto), bez odgovora (9 posto). Zbrojimo li postotke, dolazimo do zakljuËka da viπe od 80 posto priznaje vaænost meditacije, oni drugi su neodluËni u iskazu (18 posto). Zanimljivo je da nitko od ispitanika nije osporio vaænost meditacije.

NajveÊi interes za koncentraciju i motiviranost TreÊe se pitanje odnosilo na moguÊnost nastavka meditacije za hrvanje. Tako bi 91 posto ispitanih æeljelo nastaviti meditacije. „Ne” nije zaokruæio nitko. Onih 9 posto odnosi se na upit bez odgovora. Uslijedilo je pitanje: „Ako se odluËite za nastavak meditacije, koje Vas podruËje najviπe zanima?” Ispitanici su mogli zaokruæiti jedan ili viπe ponuenih odgovora: a) koncentracija u hrvanju (73 posto); b) samopouzdanje i vjera (45 posto); c) spretnost i stabilnost (36 posto); d) veÊa i dubinska snaga (45 posto); e) odvaænost i borbenost (45 posto); f) nove ideje na terenu (27 posto); g) opuπtenost i smirenost (55 posto); h) motiviranost za vjeæbu i rad (73 posto). NajveÊe zanimanje hrvaËa vezano je uz koncentraciju i motiviranost (po 73 posto). Na drugom je mjestu potreba za opuπtenoπÊu i smirenoπÊu (55 posto). Na treÊem mjestu slijede razliËiti pojmovi, ali u istim postocima: samopouzdanje i vjera, veÊa i dubinska snaga, te odvaænost i borbenost (45 posto). Zanimljivo je da je na posljednjem mjestu moguÊnost novih ideja na tere-


OLIMP-prelom 30

4/2/09

12:28

Page 47

Hrvatska ekipa HK Metalac iz Zagreba nu (27 posto). Imaginacijsko-asocijacijska vjeæba „brainstorming” moæe pomoÊi upravo u nastanku i πirenju novih ideja u treninzima, borbama i natjecanjima.

Dominacija psihiËkih i duhovnih kvaliteta Na pitanje πto je najvaænije za uspjeh u hrvanju, hrvaËi odgovaraju: „fiziËka spremnost i samopouzdanje”, „disciplina, upornost, odricanje”, „samopovjerenje, razmiπljanje, snaga itd.”, „trening, predispozicije, konativne i kognitivne sposobnosti”, „discipliniranost i upornost”, „sreÊa”, „snaga i fleksibilnost”, „maksimalna snaga", „iskustvo”, „samopouzdanje, talent,

rad”. Osvrnemo li se na odgovore, zapaæamo dominaciju psihiËkih i duhovnih kvaliteta kao πto su: „samopouzdanje, disciplina, upornost, odricanje, razmiπljanje, rad, konativne i kognitivne sposobnosti”. Manje je spominjana tjelesna snaga, tehnika, kondicija, izdræljivost.

„Meditacija je super” U sljedeÊih nekoliko pitanja neπto su viπe naglaπeni pojmovi „tijela, borbe, snage”, ali opet u uskoj povezanost s psihom. Na upit πto vam je najbolje u hrvanju, πportaπi su odgovarali: „tip sporta, razvitak razliËitih sposobnosti”, „borbe, treninzi”, „bacanja”, „individualnost”, „adrenalin, borba”, „borbe”, „atraktivna bacanja”, „razvoj tijela i glave”, „razvoj motoriËkih i psihiËkih sposobnosti”. Na obrnut upit, πto im je najteæe u hrvanju, hrvaËi su napisali: „vjeæbe snage”, „odricanje”, „vrijeme prije borbe i natjecanja”, „skidanje kila”, „ozljede”, „kondicijski treninzi”, „trening”, „niπta”. Posljednje pitanje glasilo je: „Vjerujete li da meditacija uz treninge moæe unaprijediti hrvanje i konkretne rezultate?”. VeÊina je odgovorila potvrdno (73 posto), nijeËno nije odgovorio nitko, neki su zaokruæili „ne znam” (18 posto) ili nisu niπta zaokruæili (9 posto). Na kraju ankete hrvaËi su mogli formulirati pitanje koje ih zanima. NajËeπÊe je pitanje bilo „Moæe li se medi-

tacijom postiÊi tjelesna snaga i unaprijediti hrvanje”. Zanimljivi su i zavrπni komentari: „Ja sam veÊ doma sam probao meditirati, onako viπe amaterski, ne razmiπljajuÊi o raznim problemima i pomoglo mi je”; „Zadovoljan sam sa svime”; „Tko æeli, nae naËin, tko ne æeli, nae izgovor”; „Meditacija je super”.

Nutarnji svijet moæe biti odluËujuÊa prevaga Kratko inicijalno istraæivanje meditacije i hrvanja pokazuje otvorenost mladih za svijet koji se nalazi na raskriæju tijela i uma, duha i πporta. Mladi su borci spremni za nove avanture, nove korake, nove vjeæbe, nov rad na sebi i unaprjeenju svoga πporta, a time i æivota. Dakako, meditacija, vizualizacija i brojne druge vjeæbe iz podruËja duhovnosti ne mogu zamijeniti konkretan rad, vjeæbu, treninge i umijeÊe igre. Zamjena nije moguÊa, ali je moguÊe poboljπati i usavrπiti hrvanje novim idejama, veÊom snagom, boljom koncentracijom, veÊim samopouzdanjem, dodatnom motivacijom i vjerom. Takoer, nije nebitno o kojoj je meditaciji rijeË. Potreban je oprez, mudrost i dobar izbor... Rezultat neÊe izostati. U susretu, borbi dviju osoba istih teæina, iste snage, iste spretnosti i umijeÊa, nutarnji svijet osobe noπene snagom duha, vjere i meditacije moæe biti odluËujuÊa prevaga za pobjedu, za ostvarenje i olimpijsku radost. 47


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 48

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Gimnastika i akrobatika πto ih povezuje? RijeË gymnásion iz grËkog i latinskog jezika uπla je u indoeuropske jezike, ali u razliËite jezike u jednom ili u drugom od dva razliËita znaËenja prostor za vjeæbanje i πkola. U engleskome jeziku gymnasium oznaËava prostoriju koja je napravljena i opremljena za πportove u zatvorenome prostoru, za tjelovjeæbu ili za tjelesni odgoj, a ne jednu vrstu srednje πkole. U druge je jezike, kao, npr. u hrvatski (gimnazija) ili njemaËki (Gymnasium) ta rijeË uπla u znaËenju vrsta srednje πkole Piπe Darija OmrËen

anas se natjecateljska gimnastika dijeli na Ëetiri discipline: æensku πportsku gimnastiku, muπku πportsku gimnastiku, ritmiËku gimnastiku i πportsku akrobatiku (Rules of the Game, 1991., 30). Kako nam kaæu neki izvori, npr. Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. (1993.-1999.), prvi su gimnastiËari bili akrobati i to u drevnom Egiptu za vrijeme Starog kraljevstva (2686. - 2181 pr. Kr.). Drugi pak izvori, npr. ÆivËiÊ (2007., 15), kaæu da je vjeæbanje u Kini veÊ 4000 godina prije Krista „postalo sastavnim dijelom svakodnevnog æivota, u kojem je najatraktivnija bila prezentacija akrobatskih vjeπtina”. ÆivËiÊ (2007., 15) kaæe da se pojedini sadræaji akrobatike mogu pronaÊi u pojedinim sferama æivota ljudi u brojnim drevnim civilizacijama. U drugom tisuÊljeÊu prije Krista, za vrijeme minojske kulture, na Kreti nastaje umijeÊe preskakanja bika (Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000., 1993. - 1999.) koje naËinom izvoenja podsjeÊa na danaπnji preskok preko konja u πportskoj gimnastici.

D

Akrobat - húb ili húp Malo je, meutim, poznato da su veÊ Sumerani, drevna civilizacija Ëije se postojanje smjeπta u IV. i III. tisuÊljeÊe prije Krista i koji su govorili jezikom nepoznatih sliËnosti s bilo kojim drugim jezikom, imali rijeË za akrobata - húb ili húp (Majláth, 2000. - 2008.). RijeË acrobat u engleski jezik ulazi preko francuskog (franc. acrobate), a podrijetlo joj je u grËkom. GrËka je rijeË akróbatos znaËila hodanje na vrhovima noænih prstiju i nastala je spajanjem rijeËi acro koja ima razliËita znaËenja, npr. visina, vrh, kraj ili tjelesni ekstremiteti, i rijeËi batos, πto je glagolski pridjev od baínein koji je znaËio iÊi (Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, 1992.).

RijeË gymnast je grËkog podrijetla RijeË se gymnast u engleskome jeziku poËinje rabiti krajem XVI. stoljeÊa (Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, 1992.). Podrijetlo joj je, kao i rijeËi acrobat, u grËkome jeziku. Naime, u starogrËkom je rijeË gymnastés znaËila trener πportaπa, a bila je izvedena od glagola gymnázesthai koji je znaËio vjeæbati nag, odnosno od pridjeva gymnós, πto je znaËilo nag, gol. Meutim, povjesniËari se ne slaæu u jednom detalju. Za razliku od uvrijeæenog stava da su starogrËki πportaπi vjeæbali i nastupali 48


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 49

latinskoga super u znaËenju iznad ili gornji, te saut, πto je skok, a podrijetlo joj je u spomenutoj latinskoj rijeËi saltus (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). U danaπnjoj suvremenoj πportskoj gimnastici salto se definira kao sloæeni akrobatski element „s fazom leta i rotacijom tijela za najmanje 360º oko popreËne osi” (ÆivËiÊ, 2007., 92).

nagi, postoje oni koji smatraju da tadaπnji πportaπi uopÊe nisu bili nagi, iako takav stav opovrgavaju brojne slike i crteæi, nego da su jednostavno nosili odjeÊu drukËiju od svakodnevne, pa su metaforiËki bili „nagi”, odnosno na sebi nisu imali ono πto se uobiËajeno nosilo - samo komad odjeÊe koji je otkrivao najveÊi dio tijela natjecatelja, πto je bilo dostatno da ih se proglasi „nagima”.

©rauba je rotacija tijela oko uzduæne osi

Javna πkola za gimnastiku ©portaπi su vjeæbali u gimnaziju koji se na grËkome nazivao gymnásion. Bio je to javni objekt za πportski trening i najËeπÊe se sastojao od trkaËke staze, polja za vjeæbanje i palaestre. RijeË gymnásion preko latinskoga je jezika uπla u engleski krajem XVI. stoljeÊa, dakle, kao i rijeË akrobat (Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, 1992.). Zanimljivo je da Random House Webster’s Unabridged Dictionary (1999.) za znaËenje grËke rijeËi gymnásion navodi znaËenje gymnastic school, odnosno gimnastiËka πkola, a za njezino znaËenje u latinskome javna πkola za gimnastiku. DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch (2003., 693) uz veÊ navedena znaËenja i etimologiju rijeËi gimnastika navodi i znaËenje mjesta okupljanja filozofa i sofista.

Gymnásion - prostor za vjeæbanje i πkola Rezultat tih znaËenja bilo je sljedeÊe. RijeË gymnásion iz grËkog i latinskog jezika uπla je u indoeuropske jezike, ali u razliËite jezike u jednom ili u drugom od dva razliËita znaËenja - prostor za vjeæbanje i πkola. Naime, u engleskome jeziku rijeË gymnasium oznaËava prostoriju koja je napravljena i opremljena za πportove u zatvorenome prostoru, za tjelovjeæbu ili za tjelesni odgoj, a ne jednu vrstu srednje πkole. U druge je jezike, kao, npr. u hrvatski (gimnazija) ili njemaËki (Gymnasium) ta rijeË uπla u znaËenju vrsta srednje πkole. RijeËi koje imaju isti oblik, ali dva razliËita znaËenja u dva jezika koji se usporeuju nazivaju se pogreπnim parovima. U talijanskome se jeziku dvorana za vjeæbanje i danas naziva palestra prema grËkoj rijeËi palastra koja je oznaËavala . javno mjesto za treniranje ili vjeæbanje u hrvanju ili atletici, dok se gimnazija naziva scuola superiore. GrËka rijeË palastra . dolazi od glagola palaein koji je znaËio . hrvati se i kojemu je bio dodan sufiks -tra koji je bio sufiks mjesta (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Preπavπi u latinski jezik rijeË po-

Joπ jedan zanimljiv termin u hrvatskome jeziku je tuica πrauba. Naime, kako kaæe ÆivËiÊ (2007., 92), „kada uz rotaciju tijela oko popreËne osi istovremeno dolazi i do rotacije tijela oko uzduæne osi, onda takvu vrstu salta nazivamo: πrauba ili salta s vijkom”. RijeË πrauba germanizam je u hrvatskome jeziku - njemaËka rijeË izvorno glasi Schraube i znaËi vijak. Rotacija oko uzduæne osi tijela vrlo je logiËno nazvana vijkom, odnosno πraubom - kada se vijak uvija ili izvija, tada se okreÊe oko svoje uzduæne osi. Takve rotacije oko uzduæne osi tijela u engleskome se jeziku u πportskoj gimnastici nazivaju twists, a rotacije oko popreËnih osi tijela rotations, odnosno somersaults salta.

prima oblik palaestra i ima znaËenje πkola hrvanja ili mjesto za vjeæbanje. Iz latinskoga zatim ulazi u srednjoengleski i to na prijelazu iz XIV. u XV. stoljeÊe (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.).

Salto: sloæeni akrobatski element Vjerojatno najpoznatija rijeË u gimnastici je rijeË salto. RijeË dolazi od latinskoga saltus, πto je skok, odnosno, joπ dublje, od latinskoga glagola salire, tj. skoËiti, skakati (DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., 1344). Iz latinskoga je rijeË uπla u talijanski, a iz njega u druge jezike, npr. u hrvatski, njemaËki itd. Salto se u engleskome jeziku naziva somersault i u uporabu u engleskome ulazi dvadesetih godina XVI. stoljeÊa. U engleski je ta rijeË, prema Random House Webster’s Unabridged Dictionary (1999.), uπla iz srednjofrancuskoga od rijeËi sombresaut, dok Longman Dictionary of Contemporary English (2005.) tu istu rijeË - sombresaut - smjeπta veÊ u starofrancuski i opisuje ju kao varijaciju rijeËi sobresaut. S tom se rijeËju moæe usporediti staroprovansalske rijeËi sobre u znaËenju iznad, a koja dolazi od

Literatura 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch. (2003). 5. izdanje. (str. 693, 1344). Mannheim: Bibliographisches Institut & F.A. Brockhaus Ag, Langenscheidt KG Longman Dictionary of Contemporary English. Writing Assistant Edition CDROM (2005). Harlow: Pearson Education Limited Majláth, T. (2000-2008). Etruscan/Magyar? http://member.melbpc.org.au/~tmajlath/e truscan1.html; S mreæe skinuto: 22.09.2008. Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. (1993.-1999.) Gymnastics. History. Microsoft Corporation Random House Webster’s electronic dictionary and thesaurus. (1992.) College Edition. Version 1.0, Reference Software International Random House Webster’s Unabridged Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM Rules of the Game. (1991). (str. 30). London: The Diagram Group, CollinsWillow ÆivËiÊ, K. (2007). Akrobatska abeceda u sportskoj gimnastici. (str. 15, 92). Zagreb: Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu

49


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 50

Kad se snima πport, bilo profesionalna natjecanja ili πport iz hobija, poznati πportaπi ili anonimni igraËi, sve je to, bili autori fotografija toga svjesni ili ne, promidæba πporta.

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

Popularizacija πporta na fotografski naËin

Piπe Kreπimir MikiÊ

ZvuËi savrπeno na prvi pogled. Svi snimaju, fotografija je masovni medij, masovni izriËaj. Nuæno se, meutim, zapitati razlikuju li ljudi dobru od loπe fotografije 1

1 Tenis - Ëesta fotografska tema. Pri

snimanju tenisa postoji stanoviti apsurd. Loptica je izuzetno malena s obzirom na reket pa je vidljiva samo zbog koloristiËkog akcenta, ako je u boji (boja u manjoj koliËini uvijek se istiËe). S druge strane pak, koliko god je fotograf maksimalno koncentriran na igraËa i æeli ga snimiti u bitnim trenucima igre, uvijek, kao i na ovoj fotografiji, mnogo toga upada u kadar, πto je nepotrebno. Da je kojim sluËajem rabljen uskokutnik (teleobjektiv), oπtrinom, bolje reÊi neoπtrinom, to suviπno moglo se ukloniti.

2 SreÊa zbog πportskog uspjeha Ëesto je

zabiljeæena fotografskim aparatima, kao na ovoj snimci. Usporedimo li ovu fotografiju s onom pod rednim brojem 1, dobro moæemo uoËiti bitnu razliku. I ovdje imamo dogaanje u drugom planu, no zbog manje dubinske oπtrine, pozadina je u blagoj neoπtrini, Ëime slika postaje Ëitkija i gledatelj se moæe maksimalno koncentrirati na πportaπa u prednjem planu. Ponovit Êemo joπ jednom: to je postignuto dugoæariπnim objektivom (uskokutnikom).

3 Snimka u, kako mi fotografi to kaæemo,

cinemascope formatu (kad je format slike veÊi po horizontali nego po vertikali). Prvo o tom formatu: dobro je odabran jer se njime naglaπava prostornost morske puËine. Na fotografiji je u prvom planu akcija πportaπa i ovdje bismo mogli uputiti malu kritiku πto unutar formata nije prikazano neπto viπe od broda, Ëime bi se dobio kompletniji prikaz.

2

4 SimpatiËna snimka - mogli bismo reÊi i

duhovita, na neki naËin. NeobiËno je πto je fotograf uspio „uhvatiti” trkaËe na naËin na koji ih naπe oko inaËe ne vidi, pa je to automatski atraktivno (snimljeno je uskokutnikom koji zbija planove slike jedne na druge). Kompozicija je odliËna, nema niËeg suviπnog, poloæaj osoba unutar formata je vrlo dobar, a i koloristiËki je sklad optimalan (to nije toliko zasluga fotografa nego njihovog odijevanja, naravno).

5 Posljednju smo fotografiju izabrali zato jer se na greπkama uËi. Zanimljiv


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 51

3

4

Fotografski savjetnik U danaπnje doba ima razmiπljanja o fotografiji i fotografskom snimanju koja su logiËan rezultat suvremenog tehnoloπkog razvoja i digitalizacije, ali ipak su zablude. 1. zabluda: svatko je fotograf! ZvuËi savrπeno na prvi pogled. Svi snimaju, fotografija je masovni medij, masovni izriËaj. Nuæno se, meutim, zapitati razlikuju li ljudi dobru od loπe fotografije. SvemoÊ tehnike, digitalizacija i auto-

matizacija kao da jamËe fotografski uspjeh - svaka Êe fotografija biti dobra. Ako neπto krene po zlu, primjerice snimka je neoπtra, mnogima Êe ostati neobjaπnjiva tajna πto je tome uzrok. No, veÊina fotografija je ok. TehniËki, a posebice estetski kriteriji glede slika u veÊine su vrlo niski. Mogli bismo reÊi: da, svi su fotografi, ali preteæito loπih fotografija.

5

prizor koji je pogreπno snimljen. Glavni je motiv predaleko od aparata, te se praktiËki niπta ne vidi dobro. Znamo, mnogi Êe reÊi da se fotograf nije mogao pribliæiti i sl., no ovaj primjer rabimo da bismo ponovili bitnu Ëinjenicu kad je rijeË o snimanju: nikoga ne zanima koji su bili uvjeti snimanja, nego samo rezultat - dobra ili loπa fotografija. Ova, naæalost, nije dobra. 51


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 52

PUBLICISTIKA Malo mjesto velikog πporta

©portaπi Osijeka

100 godina πporta u Virju 1908. - 2008.

Pola stoljeÊa „©portaπa godine”

Autori: grupa autora Glavni urednik: Martin Matiπin Godina i mjesto izdavanja: 2008., Virje stranica: 568; format: 22x 27,5 cm IzdavaË: ©portsko druπtvo “Podravac” Virje Tisak: Tiskara Horvat, Bjelovar

Autori: Alan Keræe/Dragutin Keræe Oblikovanje i priprema za tisak: Glas Slavonije d.d., Osijek Godina i mjesto izdavanja: 2008., Osijek stranica: 236; format: 24x20,5 cm IzdavaË: OsjeËki list d.o.o Tisak: Gradska tiskara d.d., Osijek

biljeæavajuÊi 100 godina postojanja i djelovanja O ©portskog druπtva Podravac, Organizacijski odbor potrudio se izdati i bogato ilustriranu monografiju. ©D Podravac nastalo je u Virju, malom a velikom mjestu na obroncima Bilogore 1908. godine. Grupa autora predvoena urednikom Martinom Matiπinom postavila si je velik zadatak koji je vrlo uspjeπno i ispunjen: prikupiti i uobliËiti povijest πporta koja Êe u monografiji ostati zabiljeæena za buduÊe generacije. Posao je bio to veÊi πto je velik dio arhive izgubljen tijekom II. svjetskog rata. Ipak, brojni dokumenti i fotografije, rukopisi, novinski isjeËci posluæili su autorima da zabiljeæe povijest i to naroËito povijest nogometa, koturaπa i biciklista, kuglanja, πaha, rukometa, koπarke, tenisa, odbojke i svih ostalih, ne samo πportskih, djelatnosti i disciplina koje su se raale zajedno s razvojem πporta i okupljanjem ljudi oko zajedniËkih interesa. BiljeæeÊi povijest autori su nam slikovno pokazali znakovlja, trofeje, znaËke, iskaznice, πtambilje i æigove koji vrlo upeËatljivo ilustriraju povijesna razdoblja πto su obiljeæila πport Virja i okolice. Poimence su nabrojali πportaπe, uprave i predsjednike koji su vodili πport i πportaπe do pobjeda, ili poraza, a obiljeæili su susrete, godine ili desetljeÊa πporta u Vriju. Pobrojani rezultati, ali i preslike rezultatskih lista vrijedan su skup podataka na jednom mjestu. Koliko je neko mjesto malo ili veliko svatko procjenjuje iz svoje perspektive. No iz publicistiËke πportske perspektive, knjiga pred vama pripada u onaj dio neizostavne povijesti kojoj se uvijek treba vraÊati. I iz nje uËiti. 52

nate li tko su Katarina TiËiÊ, Drago Adam, Tomislav Z ©uker, Jelica PavliËiÊ, Katica Ileπ ili Ivan ©abjan? ©to vrijeme odmiËe, suvremenicima joπ bliska imena mlaim Êe generacijama sve manje znaËiti… Svi spomenuti vrhunski su πportaπi koji su obiljeæili jedno vrijeme i kojima je njihova okolina, Slavonija i Baranja, odluËila odati priznanje proglasivπi ih najboljim πportaπima godine. Od 1957. kada je anketa meu πportskim djelatnicima i novinarima zaæivjela pa sve do danas mijenjali su se πportski rezultati i imena πportaπa i kolektiva koji su ih ostvarivali, a ostala je poËast dodjele naslova najboljih u protekloj godini i to po ocjeni onih koji su izravno ukljuËeni u πport. Autori Alan i Drago Keræe u fotomonografiji u povodu 50 godina proglaπenja πportaπa potrudili su se zaviriti u povijest te prikupiti i otrgnuti prolaznosti vremena imena koja su zaduæila πport. Godine 1957. Katarina TiËiÊ, rukometaπica Lokomotive iz Virovitice, bila je prva πportaπica kojoj je naslov najbolje dodijelio πportski struËni æiri. Za svaku godinu, osim fotodokumentacije, autori su pokuπali u okvirima povijesnog trenutka predstaviti laureate, i na taj su nas naËin podsjetili, a podsjeÊat Êe i nadalje, na ono πto u suvremenom, stresnom æivotu lako zaboravimo: da πport traje i da πportovi istoka Hrvatske imaju veliku povijest i joπ veÊe rezultate. Zato ova knjiga pripada svakom πportaπu i πportskom djelatniku, kao dobar podsjetnik na ponos s kojim smo æivjeli i æivimo πport.


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 53

Piπe Milena DragiπiÊ

Tradicija rukometa u Kaπtel Gomilici

50 godina rukometa u Kaπtel Gomilici Autor: Jurica GizdiÊ Urednik: Æeljko Bujas Recenzenti: TonËi Rokov, Ante Jureπkin Oblikovanje i priprema za tisak: Studip ACME Godina i mjesto izdavanja: 2008., Kaπtel Gomilica stranica: 292; format: 24x30,5 cm IzdavaË: RK Kaπel Adriachem Tisak: Sutontisak, Split urica GizdiÊ joπ se jednom pojavljuje kao autor monografije, ovaj put izdane u povodu 50 godina postojanja rukometnog kluba iz Kaπtel Gomilice, Kaπtela Adriachema. Iako dopredsjednik tog kluba Æeljko Bujas u predgovoru knjizi kaæe: „Saæeti u nekoliko redaka 50 godina postojanja i aktivnog rada Rukometnog kluba Kaπtela Adriachem gotovo je nemoguÊe”, ne bismo se sloæili, jer je u knjizi pred nama zaustavljena povijest i to vrlo detaljno. Uz obvezatni dio opÊe povijesti rukometa i u tom kontekstu kratke povijesti rukometa u Kaπtel Gomilici, knjiga je podijeljena na dva dijela. U prvom, faktografskom, sezonu za sezonom navode se podaci tko je igrao, πto se igralo i koji su rezultati postignuti. Drugi dio pripada duænosnicima i ljudima koji su obiljeæili, svatko na svoj naËin, povijest kluba poËinje s poimeniËnim navoenjem imena predsjednika kluba i trajanjem mandata, klupskim legendama i Ëelniπtvom u godini obljetnice. Povijest su ispisali i oni koji su pronijeli slavu kluba, pa Slavku BraliÊu i Anti Jerπkinu GizdiÊ posveÊuje poglavlje, ali ne zaboravlja ni sve one koji jesu ili koji su bili u sastavima reprezentacija Hrvatske u svim kategorijama, od muπke, æenske, osoba oπteÊena sluha, mlae dobne kategorije. BuduÊi da slika govori viπe od 1000 rijeËi, GizdiÊ je izabrao fotografije svih selekcija i dobnih uzrasta pa je i ta fotodokumentaristiËka strana velika vrijednost ove knjige. Sve u svemu, nezaobilazna monografija koja treba biti dio biblioteke svih onih koji se zanimaju za πport, posebno za rukomet.

J

©port, zabava i radost

MedveπËak 1958. - 2008. Autor: Jovan Kosijer Oblikovanje i priprema za tisak: Goran&Danijel PopoviÊ/POP&POP Godina i mjesto izdavanja: 2008., Zagreb stranica: 224, format: 21,5x21,5 cm IzdavaË: POP&POP Tisak: Gipa, Zagreb povodu 50 godina osnutka i djelovanja KuglaËkog U kluba MedveπËak, autor monografije posveÊene tom klubu Jovan Kosijer potrudio se otrgnuti zaboravu i ponuditi ljubiteljima πporta povijest, ljude, vrijeme i dogaaje koji su Ëinili ono πto je bio i jest ovaj klub. Od same osnivaËke skupπtine kluba, Kosijer vrlo Ëitkim tekstom prati dogaaje koji su se nizali u proπlih 50 godina. Od preslike dokumenta s osnivaËke skupπtine pa do fotografija igre i igraËa, monografija je prepuna slikovnih zapisa za buduÊnost. Meutim, ono πto je Ëini joπ boljom je rijeË autora koji o povijesti koju piπe, piπe na naËin iznimno zanimljiv tako da Êe se svima koji Êe Ëitati ovu monografiju Ëiniti kao da sami hodaju vremenom o kojem se piπe. Zanimljive slike æivota kuglanja, kuglaËica i kuglaËa dræe pozornost uz knjigu, a tada se i πportske Ëinjenice lakπe pamte. Za razliku od veÊine autora koji kreÊu od opÊeg (svjetskog) ka posebnom (jednom klubu), Kosijer je uËinio obrnuto: prvo nas dræi zainteresiranima za kuglaËki πport u MedveπËaku i uz njega, a nakon toga nam izlaæe povijest kuglanja u Hrvata i u svijetu. U prologu monografije je ulomak iz Wiegandove Enciklopedije igara iz 1832. godine u kojem, meu ostalim, stoji da je kuglanje igra koja blagotvorno djeluje na tijelo, a ujedno predstavlja raznoliku i bezazlenu zabavu, pa je prirodno da je tako raπiren kult ovoga πporta. Taj je duh zadræan i u monografiji.

53


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 54

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Napisala Radica Jurkin

HTZ UZ HOO DO LONDONA ZAGREB - Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska turistiËka zajednica (HTZ) potpisali su 14. sijeËnja novi Ëetverogodiπnji ugovor o suradnji. Ugovorom vrijednim Ëetiri milijuna kuna HTZ tako ostaje vjeran Ëlan marketinπke hrvatske olimpijske obitelji. Novi olimpijski ciklus u zajedniπtvu HTZ-a i HOO-a, smatraju Ëelnici obiju institucije - predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i direktor HTZ-a Niko BuliÊ, izvanredna je πportska i turistiËka spona u promidæbi nacionalnih vrijednosti Hrvatske. HTZ kao partner u financijskoj potpori vrhunskih hrvatskih πportaπa ima bogato iskustvo i u organizaciji Hrvatskih kuÊa, od Atlante pa sve do Pekinga, gdje je moto KuÊe bio „Hrvatska - domovina Marka Pola”. Ugovor su, u nazoËnosti predsjednika HOO-a Mateπe i pomoÊnika glavnog tajnika za marketing HOO-a Ranka ΔetkoviÊa, potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i direktor HTZ-a Niko BuliÊ. ENGSO: POTICAJ SURADNJI NA SVIM RAZINAMA PRAG/ZAGREB - Izvrπni odbor Europskih nevladinih πportskih organizacija (ENGSO), Ëiji je punopravni Ëlan od 1998. i Hrvatski olimpijski odbor, na redovnoj sjednici odræanoj u Pragu, od 23. do 25. sijeËnja, uputio je u javnu raspravu prijedlog sadræaja proglasa ENGSO-a o poticanju suradnje na svim razinama druπtvene odgovornosti unutar Europske unije. Glavne smjernice proglasa, kako je izvijestila hrvatska predstavnica Romana Caput Jogunica, Ëlanica Izvrπnog odbora ENGSOa, u pravcu su jaËanja socijalnog i politiËkog dijaloga u πportu, autonomije πportskih organizacija, odgoja i obrazovanja u πportu, uloge volontera u πportu, πporta i zdravlja, te osobito poloæaja djece i mladeæi u πportu. Proglas Êe biti tema izborne

skupπtine ENGSO-a u travnju u Parizu, Ëiji je domaÊin i organizator Francuski olimpijski odbor. KOSTOVU, CUPAΔU I BULAJI NAGRADA ME–UNARODNOG FAIR PLAY ODBORA ISTANBUL - Prigodnom sveËanoπÊu 26. sijeËnja u Istanbulu u Turskoj, hrvatskom jedriliËarskom dvojcu, Pavlu Kostovu i Petru CupaÊu, iz olimpijske klase 49er na Olimpijskim igrama u Pekingu, uruËeno je visoko priznanje Meunarodnog fair play odbora (CIFP) u kategoriji Fair play na djelu - Act of Fair Play. Nagradu koju je dobio i njihov tadaπnji trener Ivan Bulaja, koji nije nazoËio sveËanosti, uruËio je predsjednik Europskog fair play odbora, dvostruki osvajaË zlatnog olimpijskog odliËja u πportskoj gimnastici, Slovenac Miroslav Cerar. Prestiænu nagradu za oËu-


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 55

ske igre u Londonu 2012. zasad 25. Razvojni programi HOO-a o kojima skrbi Odjel za razvoj i istraæivanje smatraju ove projekte snaænim temeljem vrhunskog πportskog rezultata.

nja da se tim Ëinom, kako je kazao, produbljuje dosadaπnja dobra suradnja HOO-a i Hine koja je do punog izraæaja doπla tijekom Olimpijskih igara u Pekingu, i dogovorno stvaraju uvjeti za sustavno izvjeπÊivanje javnosti o radu i djelovanju HOO-a u novom olimpijskom ciklusu - do Olimpijskih igara u Londonu 2012. O dosadaπnjoj suradnji dviju institucija govorila je i ravnateljica Hine, rekavπi da je „jedna od zadaÊa Hine informirati javnost o provedbi zadaÊa javnih potreba πporta dræavne razine u kojoj kljuËnu ulogu ima HOO” te naglasila da bi se suradnja Hine i HOO-a u iduÊem razdoblju trebala usredotoËiti na promicanje vrijednosti olimpizma te kulture πporta i olimpijskog obrazovanja.

»ETIRI GODINE S HINOM ZAGREB - Hrvatska izvjeπtajna novinska agencija i HOO potpisali su 22. sijeËnja Ëetverogodiπnji sporazum o suradnji, kao potvrdu uzajamnog povjerenja proizaπlog iz tradicionalno dobrog poslovnog odnosa najviπeg nacionalnog πportskog tijela i nacionalne medijske institucije. Ugovor su potpisali ravnateljica Hine Smiljanka ©kugor HrnËeviÊ i glavni tajnik HOO-a Josip »op, a u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe koji je dao do zna-

Photo: IOC / Richard Juilliart

vanje vrijednosti olimpizma hrvatski su jedriliËari zavrijedili ustupanjem svoje jedrilice danskoj posadi na Igrama u Pekingu nakon πto je Dancima, uoËi finalnog plova, puknuo jarbol. Gesta koju je svjetska olimpijska obitelj nagradila priznanjem za fair play Dancima je osigurala finalni plov i olimpijsko zlato.

303 ©PORTA©A I 67 TRENERA ZAGREB - Odlukom VijeÊa HOO-a, koje je 29. sijeËnja odræalo treÊu sjednicu od konstituiranja u novom mandatnom razdoblju, u πest razvojnih programa za πportaπe i trenere, veÊ na poËetku olimpijskog ciklusa, uvrπteno je 303 πportaπa i 67 trenera koji rade s vrhunskim πportaπima, kao i onima mlae dobne kategorije koji su svoje mjesto naπli u razvojnim programima. U programu potpore πportaπima najmlaih dobnih kategorija, koji je prva stuba u sustavu skrb HOO-a o πportaπima, veÊ u startu je 66 πportaπa. U programu individualne skrbi o mladim πportaπima, „najstarijem” programu posebnog materijalnog i financijskog praÊenja mladih πportaπa, veÊ je na poËetku godine bilo 117 πportaπa razvrstano u A i B kategorije u pojedinaËnim i ekipnim πportovima. U programu potpore kvalitetnim πportaπima Ëiji su rezultati evidentno registrirani kao napredak je 50 πportaπa. Program potpore πportaπima u predolimpijskom ciklusu skrbi o 16 πportaπa, olimpijski razvojni program usmjeren na Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010. prati 29 πportaπa, a za ljetne Olimpij-

DANIRA BILIΔ PRVA HRVATICA S VISOKIM PRIZNANJEM MOO-a ZAGREB/LAUSANNE - Hrvatska olimpijka i nekadaπnja vrhunska koπarkaπica Danira BiliÊ, danas aktivna Ëlanica Komisije za skrb o æenama u πportu i suradnica u brojnim projektima HOO-a na promicanju struËnih znanja u πportu i olimpizmu, dobitnica je jednog od najveÊih priznanja Meunarodnog olimpijskog odbora - trofeja „Æene i πport” za Europu. Priznanje MOO-a Daniri BiliÊ, u konkurenciji uglednih πportskih imena Starog kontinenta, prestiæno je meunarodno priznanje njoj

osobno, ali i hrvatskom πportu u kojem je Danira prva Hrvatica s tako visokim priznanjem meunarodnog olimpijskog pokreta. Danira BiliÊ, donedavna voditeljica projekata promicanja olimpizma u Hrvatskoj olimpijskog akademiji, a od 2008. na duænosti ravnateljice Hrvatske matice iseljenika, osvojila je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Seoulu1988. Srebrno odliËje donijela je sa svojim suigraËicama i sa SP-a 1990. u Kuala Lumpuru te s juniorskog EP-a 1986. u Italiji i seniorskog EP-a 1987. u ©panjolskoj. Tri godine zaredom, 1988., 1989. i 1990., izabrana je za najbolju europsku koπarkaπicu, a najboljom πportaπicom Hrvatske proglaπena je 1991., kada je dobila i najviπe dræavno priznanje za πport, Nagradu „Franjo BuËar”. Priznanje MOO-a „©port i æene” Danira BiliÊ primila je 5. oæujka u sjediπtu Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) u Lausannei, u nazoËnosti predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, brojnih uglednika svjetskog olimpijskog pokreta meu kojima i predstavnice HOO-a, dopredsjedni- Ç 55


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 56

OD OLIMPA DO OLIMPA ce Nade SenËar i predsjednice Komisije za skrb o æenama u πportu i Ëlanice VijeÊa Morane PalikoviÊ Gruden. Daniri u Ëast, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i glavni tajnik HOO-a Josip »op, a u nazoËnosti dopredsjednice HOO-a Nade SenËar i Ëlanice VijeÊa Morane PalikoviÊ Gruden, organizirali su primanje da bi joj u ime hrvatske olimpijske obitelji iskazali Ëast i priznanje za nagradu. „Nadam se da Êe ovo priznanje biti poticaj za sve πportaπice koje doista Ëesto dvoje trebaju li ostati aktivne u πportu i nakon natjecateljske karijere. Njih πport treba, kao πto one trebaju πportu”, poruËila je Danira na konferenciji za novinare 12. oæujka u sjediπtu HOO-a. PRODAJE SE HRVATSKI ©PORTEL POTKOREN ZAGREB - Hrvatski olimpijski odbor, vlasnik πportskog objekta ©portel Potkoren kod Kranjske gore u Sloveniji, raspisao je u veljaËi prodajni oglas. Objekt izgraen 1988. godine ukupne povrπine oko 292 Ëetvorna metra na Ëetiri etaæe, s osam spavaÊih soba i pripadajuÊim prostorijama kao πto su kuhinja i restoran za potrebe πportaπa, vrijedi - prema procjeni prodavatelja - 399.000 eura. Istodobno s oglaπavanjem prodaje u Hrvatskoj, objekt

je na popisu nekretnina slovenske agencije za prodaju na web adresi http://www.nepremicninesmuk.com/sl/Poslovni_prostor/oglas2897505.html. Do zakljuËenja Ëasopisa Olimp krajem oæujka, objekt nije prodan. Informacije o uvjetima prodaje mogu se dobiti u tajniπtvu HOO-a na zagrebaËkoj adresi, Trg Kreπimira ΔosiÊa 11, na tel. 01/36 59 666. HOO-u NAJBOLJA MOGUΔA OCJENA ZAGREB - Financijski izvjeπtaji HOO-a za 2007. godinu u svim aspektima iskazuju objektivan i istinit prikaz poslovanja tijekom godine i stanja na kraju godine, a sastavljeni su u skladu s propisima koji odre56

uju raËunovodstvo neprofitnih organizacija - stoji u izvjeπÊu Dræavnog ureda za reviziju nakon viπemjeseËnog pregleda poslovanja HOO-a u 2007. KonaËna ocjena rjeËnikom revizije jest „bezuvjetno miπljenje” πto bi onima kojima ta terminologiju nije najbliæa znaËilo da je HOO, kako je naglasila interna revizorica u HOO-u Evica ObadiÊ, za poslovanje te godine dobio najbolju moguÊu revizorsku ocjenu. Revizorski nalaz Dræavnog ureda primilo je na znanje VijeÊe HOO-a na sjednici u veljaËi 2009. UZ HOO ZRA»NA LUKA ZAGREB ZAGREB - Hrvatski olimpijski odbor i ZraËna luka Zagreb kao specijalni partner i Ëlan hrvatske olimpijske obitelji potpisali su 20. veljaËe ugovor o suradnji na joπ Ëetiri godine. Ugovorom vrijednim 1,6 milijuna kuna, koji su potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i direktor ZraËne luke Zagreb Boπko MatkoviÊ, vrhunskim se πportaπima jamËe letovi bez plaÊanja aerodromskih taksi, koriπtenje VIP salona i cateringa bez naknade te podrazumijeva, kako to ovaj dugoroËni partner HOO-a prakticira, i novËanu potporu do pune cijene ugovora. ZraËna luka Zagreb Ëlanica je hrvatske olimpijske obitelji veÊ πest godina i uglavnom je „desna ruka” HOO-a u sveËanim trenucima doËeka najveÊih hrvatskih πportskih imena pri povratku s meunarodnih natjecanja. Potpisivanju ugovora nazoËili su predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, savjetnik direktora ZraËne luke Zagreb Mario Gruja i pomoÊnik glavnog tajnika HOO-a za marketing Ranko ΔetkoviÊ. PRESS CENTAR HOO-a NAJBOLJI ZAGREB - Press centar HOO-a organiziran u Pekingu za Olimpijske igre u kolovozu 2008. proglaπen je, u izboru Hrvatskog zbora sportskih novinara, najboljom press organizacijom. U prilog tome, prema ocjeni Ëlanstva HZSN-a (novinara, fotoreportera i drugih profila novinarske struke), govori medijska paænja posveÊena Igrama, a zahvaljujuÊi uvjetima za rad u pekinπkom press centru HOO-a. Centar organiziran u Hrvatskoj kuÊi omoguÊio je dnevne konferencije za novinare s hrvatskim olimpijcima, trenerima, on-line izvjeπtavanje za brojne hrvatske portale i, prvi put, za internetske stranice HOO-a, bio je sjediπte olimpijskih studija televizijskim i radijskim kuÊama. Rad centra koordinirala je Ëlanica Misije u Pekingu Gordana GaÊeπa, press atache HOO-a i predstavnica HOO-a za odnose s javnoπÊu, a vodio Marin ©arec, ugledni πportski novinar i kolumnist Vjesnika. Specijalni partneri u opremanju press centra HOO-a u Pekingu bili su tvrtka Lenovo i generalni sponzor HOO-a T-Hrvatski Telekom. Na sveËanosti u Novinarskom domu 3. oæujka, kojoj su nazoËili brojni πportski i politiËki uglednici Hrvatske, uruËene su i

ostale nagrade prema tradicionalnom godiπnjem izboru HZSN-a, s kojim HOO-a surauje na gotovo svim medijskim projektima. Novinarom godine proglaπen je komentator Hrvatske televizije Ivica BlaæiËko, a nagradu za æivotno djelo dobio je splitski novinar Milorad BibiÊ Mosor. ©portski kolumnist godine je Robert Matteoni (Sportske novosti), πportski fotoreporter Drago Sopta (Jutarnji list), dok je nagrada za najbolje agencijsko izvjeπtavanje pripala novinaru Hine Robertu ©alinoviÊu. Posebno priznanje za suradnju s medijima dobio je vrhunski vaterpolski trener i olimpijac Ozren BonaËiÊ. SANDRA, TI TO MOÆE©! ZAGREB - „Sandra, ti to moæeπ!” poruka je i naziv velike humanitarne akcije za potporu hrvatskoj olimpijki, stolnotenisaËici Sandri PaoviÊ, koju nakon prometne nezgode i ozbiljnih tjelesnih ozljeda oËekuje viπemjeseËna rehabilitacija u specijaliziranoj klinici u πvicarskom Luzernu. Njeni πtovatelji, kolege olimpijci iz Hrvatskog kluba olimpijaca, te Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski stolnoteniski savez, uz pokroviteljstvo HOO-a i Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, te u suorganizaciji Zaklade hrvatskih πportaπa i ©portske studentske udruge Visoke poslovne πkole „Libertas”, organiziraju „zavrπnicu” akcije 13. travnja u Zagrebu, uz izravni televizijski prijenos na HTV-u revijalnih nogometnih utakmica, stolnoteniskih turnira i koncertnih nastupa eminentnih hrvatskih glazbenika. Glavni Êe dogaaji biti organizirani u πportsko-rekreacijskim centrima na Jarunu i Mladosti te u srediπtu Zagreba. Velika se pomoÊ oËekuje i od graana koji uvijek iskazuju solidarnost s onima kojima je pomoÊ potrebna, pa je tako organiziran i call-centar u studiju Hrvatske televizije. RaËun na koji pristiæe pomoÊ za Sandrin oporavak otvoren je u PRIVREDNOJ BANCI ZAGREB d.d., 23400091510372912.

Ç


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:18

Page 57

Krajnji cilj konferencije je, kako je naglasio Ivaniπ, osim promocije ideje o odræivosti πportskih objekata, izrada pravilnika i drugih podzakonskih akata kojima se zajednica obvezuje na svrsishodno planiranje i odræavanje πportskih objekata.

ATLANTIC GRUPA UZ ©PORTA©E ZAGREB - Atlantic grupa, jedan od vodeÊih europskih proizvoaËa i distributera vitaminskih i mineralnih pripravaka u prehrani πportaπa, meu kojima je najpoznatiji Multipower, od 27. veljaËe sluæbeni je partner HOO-a. Specijalni partner i Ëlan hrvatske olimpijske obitelji, Atlantic grupa podupirat Êe hrvatski πport i njegove πportaπe do Olimpijskih igara u Londonu 2012. prema programu vitaminizacije i dopunske prehrane koja je sastavni dio skrbi o mladim i vrhunskim hrvatskih πportaπima. »etverogodiπnji ugovor podrazumijeva godiπnje 400.000 kuna vrijednu dopunsku prehranu πportaπa iz proizvodnog i distributivnog programa kojim raspolaæe Atlantic grupa, ugledna meunarodna tvrtka. Ugovor o suradnji potpisali su u predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i predsjednik Uprave Atlantica Emil Tedeschi u sjediπtu tvrtke u Zagrebu (www.atlantic.hr). JANICA KOSTELIΔ FAIR PLAY MECENATE ZAGREB - Odlukom ocjenjivaËkog suda za fair play Talijanskog olimpijskog odbora (Comitato Olimpico Nazionale Italiano - CONI), u oæujku ove godine, visoko meunarodno priznanje za fair play i doprinos πportu i civilnom druπtvu pripalo je hrvatskoj olimpijki, osvajaËici πest olimpijskih medalja na zimskim olimpijskim igrama, alpskoj skijaπici Janici KosteliÊ. Uz to veliko meunarodno priznanje CONI ju je proglasio i ambasadoricom fair playa 2009. Nagradu Fair Play Mecenate CONI je ustanovio 1997., a sadaπnji Ëlanovi ocjenjivaËkog suda za dodjelu nagrade redom su svjetska πportska imena, JaniËini kolege i vrhunski πportaπi Sergej Bubka, Sebastian Coe, Marc Girardelli, Stefka Kostadinova, Rosa Mota, Frankie Fredericks, Ric-

hard Fosbury, Edwin Moses, πto dovoljno govori o znaËenju priznanja dodijeljenog jednoj od najveÊih svjetskih olimpijki, Janici KoseliÊ. SveËanost dodjele nagrade planirana je 1. srpnja u talijanskoj Cortini. ME–UNARODNA KONFERENCIJA O ©PORTSKIM OBJEKTIMA ZAGREB - Pod nazivom „Odræive πportske dvorane i stadioni: od ideje do realizacije„ u Zagrebu je od 25. do 27. oæujka, u organizaciji HOO-a, pod patronatom MOO-a i uz suorganizaciju ZagrebaËkog druπtva arhitekata, odræan meunarodni seminar o πportskim graevinama. HOO-u i Komisiji za πportsko graditeljstvo HOO-a, na Ëijem je Ëelu arhitekt Kreπimir Ivaniπ, to je drugo veliko meunarodno iskustvo (prvo je bio seminar o plivaliπtima u Puli 2008.) kad je rijeË o konferencijama na temu graevina bez kojih πport ne moæe u cijelosti biti πport. Odræivost, pravna regulativa, ekonomiËnost, energetska primjerenost, modeli planiranja izgradnje kao i upravljanja dio su ozbiljnih i nuænih promiπljanja pred olimpijskom obitelj i opÊenito zajednicama, pa tako i hrvatskom. Na konferenciji koja je okupila oko 70 arhitekata, graevinskih inæenjera, predstavnika lokalnih zajednica i drugih uglednika πportskog miljea, svoje vienje vaænih strateπkih pitanja gradnje πportskih objekata dali su najveÊi eksperti iz Austrije, Irske, Italije, Velike Britanije, NjemaËke i, naravno, Hrvatske. Hrvatska iskustva u tom pogledu nisu zanemariva s obzirom na to da je izgradnja dvorana u posljednje vrijeme u ekspanziji te da su neke od njih, kao πto je dvorana u Balama u Istri, dobile prestiænu nagradu na Svjetskom festivalu arhitekture u Barceloni 2008. zbog funkcionalnosti, arhitektonskog rjeπenja i jeftine gradnje.

BEZ OGRANI»ENJA ©PORTA©IMA ZAGREB - Nacionalnim πportskim savezima neÊe se ograniËavati broj πportaπa za koje se procijeni da mogu doseÊi vrhunske πportske rezultate na meunarodnim natjecanjima, kazao je u na kolegiju tajnika nacionalnih πportskih saveza 27. veljaËe glavni tajnik HOO-a Josip »op. Prema njegovim rijeËima, HOO Êe znatna sredstva uloæiti i u program sufinanciranja struËnog rada u skladu s napucima VijeÊa da se πportaπa prati individualno, neovisno o tome dolazi li iz ekipnog ili pojedinaËnog πporta. Glavni operativci nacionalnih πportskih saveza dobili su i upute o mjerama prioritetnog poslovanja, a one Êe ovisiti o priljevu sredstava na raËun HOO-a. „O tome hoÊe li i kakav biti rebalans proraËuna HOOa odluËit Êe Skupπtina, a ono o Ëemu Êe se posebno voditi raËuna jest potpora programima nacionalnih πportskih saveza”, naglasio je »op. Sjednicu su nazoËili pomoÊnici glavnog tajnika: za programe nacionalnog πportskog saveza Marko ΔurkoviÊ, olimpijskog programa i πef misije ZOI Vancouver 2010. Damir ©egota, koji je tajnike meu ostalim podsjetio na rokove akreditacija πportaπa i prateÊeg osoblja za Mediteranske igre od 26. lipnja do 5. srpnja u Pescari (Italija). OLIMPIZAM S LIKOVNIM IZRI»AJEM ZAGREB - Od 268 likovnih radova pristiglih iz 28 osnovnih πkola πirom Hrvatske na NatjeËaj za likovno rjeπenje na temu olimpizam, πport i Hrvatski olimpijski dan, OcjenjivaËki sud HOO-a najboljim je oci-

jenio rad uËenice Ivane VladuπiÊ pod mentorstvom uËiteljice Milice JosipoviÊ, iz 4. razreda Osnovne πkole „Srinjine” u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji. Njen Êe rad biti predloæak letka za proslavu Hrvatskog olimpijskog dana - utemeljenja Hrvatskog olimpijskog odbora 10. rujna (1991.). NatjeËaj je proveo Ured za lokalni πport HOO-a pod vodstvom pomoÊnice glavnog tajnika za lokalni πport Alme PapiÊ. 57


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:19

Page 58


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:19

Page 59


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:19

Page 60


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:19

Page 61


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:20

Page 62


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:20

Page 63


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:20

Page 64


OLIMP-prelom 30

4/2/09

12:13

Page 65


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:20

Page 66


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:20

Page 67


OLIMP-prelom 30

4/2/09

11:21

Page 68

Profile for Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP 30  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

OLIMP 30  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Advertisement