__MAIN_TEXT__

Page 1

OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:27

Page 1

BROJ 29 • PROSINAC 2008. ISSN 1331-9523

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

OLIMPIZAM

Dublji smisao olimpizma

VELIKI DAN HRVATSKOG ©PORTA

Proslava najboljih

OLIMPIJSKE LEGENDE

Mihovil NakiÊ

PUBLICISTIKA

Pregled igara od ideje do 2008. godine

GAVRILOVIΔ

Najuspjeπniji hrvatski hrvaËki klub


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 2


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 3

SADRÆAJ ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2009. godini Nastanak modernog πporta: Od surove do plemenite vjeπtine Olimpijske nade: Monika Babok, plivaËica Olimpijske legende: Mihovil NakiÊ, koπarkaπ Olimpizam: Dublji smisao olimpizma Malo poznati πportovi: Korfball ©port i druπtvo: Nema malih πportova Religija i πport: U visinama Æenska strana πporta: Gdje je volja, tu je i put Umjetnost i πport: Tjelovjeæba i πport u srednjem vijeku Filozofija πporta: Tri paradigme ©portski marketing: Individualni πportaπi i marketing Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port i znanost: ©port pod maskama ©port i duhovnost: Meditacija i koπarka ©portska terminologija: BoÊanje - stara igra koja ne izumire ©portska fotografija Publicistika Od Olimpa do Olimpa

Olimpizam

©portska terminologija

12. str.

46. str.

4 6 8 10 12 14 16 18 20

Dragi Ëitatelji, 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52

UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb

Ëasopis Olimp, koji je postao vaæno kulturoloπko uporiπte promicanja vrijednosti πporta i olimpizma, proslavlja 2009. godine desetu obljetnicu izlaæenja. Koristim prigodu da Uredniπtvu i svim suradnicima u ime cijele olimpijske obitelji Ëestitam taj vaæan jubilej i zahvalim na njihovom doprinosu. Posebno bih istaknuo i podræao æelju Uredniπtva da se jubilej Olimpa obiljeæi radno, odnosno da se 32., rujanski broj naπega Ëasopisa u cijelosti posveti obiljeæavanju dviju iznimno vaænih godiπnjica: osnivanju prve πportske organizacije - Graanskog streljaËkog druπtva u Osijeku prije 225 godina, te Hrvatskog πportskog saveza osnovanog prije toËno stotinu godina. Æelio bih joπ naglasiti da su naπi πportaπi 2008., osim na Igrama u Pekingu, nastupili na brojnim svjetskim prvenstvima i kupovima, europskim prvenstvima i kup-natjecanjima te na Paraolimpijskim igrama, i da su osvojili 81 zlatno, 78 srebrnih i 112 bronËanih odliËja. Meu njima posebno mjesto imaju osvajaËi olimpijskih odliËja. O njihovim je uspjesima bilo viπe govora na Velikom danu hrvatskog πporta 21. prosinca u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu, kad je prigodnom sveËanoπÊu obiljeæena i sedamnaesta obljetnica primanja HOO-a u meunarodnu olimpijsku obitelj. Na kraju æelim svim hrvatskim πportaπicama i πportaπima, svim πportskim djelatnicima te vama, poπtovani Ëitatelji, sretan BoæiÊ i mnogo sreÊe, zdravlja, poslovnih, πkolskih i πportskih uspjeha u predolimpijskoj 2009. godini.

TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

3


OLIMP-prelom 29

1/12/09

0:02

Page 4

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelo Godiπnjice roenja 17. 8. 1869. Svestrani πportaπ i djelatnik Ljudevit Andrassy - 140. godiπnjica 21. 3. 1884. ©portski djelatnik Marko KostrernËiÊ 125. godiπnjica 13. 7. 1889. ©portski djelatnik Branimir Domac 120. godiπnjica

Radoslav Cimerman 75. godiπnjica 27. 8. 1939. TenisaË Nikola PiliÊ 70. godiπnjica 21. 10. 1939. TenisaË Boro JovanoviÊ - 70. godiπnjica

. 200 g0o9dina 6

30. 9. 1889. Svestrani πportaπ i πportski djelatnik Ico LipovπËak 120. godiπnjica 25. 9.1909. VeslaË Elko Mrduljaπ 100. godiπnjica 30. 9. 1909. Nogometaπ August Bivec - 100. godiπnjica 17. 9.1909. Biciklist Stjepan Grgac 100. godiπnjica 15. 1. 1919. Novinar Mladen DeliÊ 90. godiπnjica 27. 9. 1919. ©ahist Braslav Rabar 90. godiπnjica 17. 5. 1929. Nogometaπ Branko Zebec - 80. godiπnjica

Anton StipanËiÊ

18. 5. 1949. StolnotenisaË Anton StipanËiÊ - 60. godiπnjica 11.12. 1949. Nogometaπ Ivan - Iko Buljan - 60. godiπnjica 19.1. 1959. Rukometaπica Jasna Ptujec - 50. godiπnjica

5. 4. 1959. Biciklist Milan Meniga 50. godiπnjica 19. 1. 1969. ©portski djelatnik Klement Heger 40. godiπnjica

24. 12. 1929. Nogometaπ i trener Ante MladiniÊ - 80. godiπnjica

27. 8. 1929. Sokolaπ Janko JankoviÊ 80. godiπnjica

30. 10. 1934. Natjecatelj i djelatnik u konjiËkom πportu

12. 12. 1949. ©portski djelatnik Fran ©uklje - 60. godiπnjica

Osnivanje i prestanak rada tjelovjeæbenih i πportskih organizacija 1784. OsjeËko graansko streljaËko druπtvo 225. godiπnjica

28. 6. 1969. Biciklist Josip Pavlija 40. godiπnjica

1879. Jockey klub u Zagrebu 130. godiπnjica

10.10. 1969. PlivaË Bogdan Æagar 40. godiπnjica

5. 10.1884. Hrvatski sokol u Bjelovaru 125. godiπnjica

1.12. 1969. Svestrani πportaπ Leo Golob - 40. godiπnjica 24. 1. 1979. ©portski djelatnik i publicist Vladimir JankoviÊ - 30. godiπnjica 7. 2. 1984.

12. 6. 1899. Planinarsko druπtvo Liburnija u Zadru 110. godiπnjica 5. 10. 1909. Hrvatski πportski savez 100. godiπnjica

. 200 g0o9dina 4

Godiπnjice smrti 7. 4. 1899. OsnivaË Hrvatskog sokola Josip Fon 110. godiπnjica

ProizvoaË i trgovac πportskom opremom Harry Drucker 25. godiπnjica

13. 3. 1969. Nogometaπ i novinar Artur DubravËiÊ 40. godiπnjica

6. 4. 1959. Vaterpolist Goran Sukno - 50. godiπnjica

7. 7. 1929. StolnotenisaË i publicist Zdenko Uzorinac 80. godiπnjica

4

14. 6. 1959. Svestrani πportaπ i djelatnik –uro KulËar 50. godiπnjica

Leo Golob na Savi 1930. godine


OLIMP-prelom 29

1/12/09

0:02

Page 5

2009. godini

lovjeæbe i πporta u 14. 4. 1919. Jugoslavenski nogometni savez - 90. godiπnjica 28. 8. 1919. Likvidacija Hrvatskog πportskog saveza u korist osnivanja JOO-a 90. godiπnjica 8. 9. 1919. ZagrebaËki nogometni podsavez - 90. godiπnjica 14. 12. 1919. Jugoslavenski olimpijski odbor - 90. godiπnjica 15. 12. 1929. Ukidanje Hrvatskog sokola - 80. godiπnjica 15. 6. 1929. Sportski klub Metalac u Zagrebu - 80. godiπnjica

7. 7. 1959. Kinezioloπki fakultet u Zagrebu 50. godiπnjica 1949. PlivaËki klub Mornar 60. godiπnjica

Godiπnjice dogaaja 1709. Obnovljene viteπke igre Prstenac u Zagrebu 300. godiπnjica 15. 3. 1859. Ureena prva dvorana za tjelovjeæbu u zgradi Realne gimnazije na GriËu - 150. godiπnjica

29. 6. 1929. Jugoslavenski teπkoatletski i πakaËki savez - 80. godiπnjica

1889. Otvorena trgovina Marka Druckera u Zagrebu 120. godiπnjica

23. 12. 1929. Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije 80. godiπnjica

29. 9. 1889. Prvi let balonom Giacomoa Merighija u Zagrebu - 120. godiπnjica

Godine 2009. Hrvatska Êe proslaviti dvije iznimno vaæne obljetnice. Prva πportska organizacija u nas, Graansko streljaËko druπtvo, osnovana je u Osijeku prije 225. godina. Isto tako vaæna obljetnica je osnivanje srediπnje πportske organizacije, Hrvatskog πportskog saveza, prije 100 godina. U povodu tih znaËajnih datuma, Sekcija za povijest tjelovjeæbe i πporta Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Hrvatsko druπtvo za povijest πporta organizirat Êe 5. listopada 2009. skup na kojem Êe se iznositi teme posveÊene povijesti hrvatske tjelovjeæbe i πporta. Saæeci tih tema bit Êe objavljeni u 32. broju ovoga Ëasopisa.

16. 5. 1909. Odigrana prva meunarodna nogometna utakmica u Zagrebu 100. godiπnjica 27. 1. 1929. Odigrana prva koπarkaπka utakmica u Hrvatskoj - 80. godiπnjica 7. 6. 1934. Odigrana nogometna utakmica izmeu Graanskog i reprezentacije Brazila 75. godiπnjica 8.7. 1934. Odigran finalni susret na

. 20000go9dina 1

Svjetskom prvenstvu u hazeni u Londonu 75. godiπnjica 19. 7. 1939. Odigrana prva meunarodna rukometna utakmica u nas 70. godiπnjica 15. 5. 1979. Stipe BoæiÊ osvojio Mount Everest 30. godiπnjica 15. 9. 1979. Otvorene Mediteranske igre u Splitu (MIS) 30. godiπnjica

Novinarstvo i publicistika 30. 3. 1919. Izdan prvi broj Jugoslavenskog πporta u Zagrebu - 90. godiπnjica 8.12. 1969. Izdan prvi broj Ëasopisa Povijest sporta 40. godiπnjica

©portski objekti 7. 7. 1889. Podignuta æeljezna piramida na Sljemenu 120. godiπnjica Prva meunarodna nogometna utakmica u Zagrebu odigrana je na Srednjoπkolskom igraliπtu 16.5.1909. izmeu ekipe HA©K-a i Budapesti Egyetemi Athleticai Club (3:0)

5


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 6

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

znimna strast Engleza prema πakanju ostavila je jak dojam na Francuza J. Missona koji je krajem XVII. stoljeÊa napisao: „Engleze oduπevljava sve πto izgleda kao tuËnjava. Ako se na ulici dva djeËaka svaaju, prolaznici Êe se zaustaviti, okruæiti ih i isprovocirati na fiziËki obraËun... Za vrijeme borbe, promatraËi Êe ih oduπevljeno poticati i neÊe ih razdvajati sve dok se bore po pravilima. Ti promatraËi nisu samo obiËna rulja nego meu njima ima i pripadnika viπih slojeva.” Misson opisuje i dogaaj kada je vojvoda od Graftona na ulici istukao koËijaπa zbog neposluha. Iz danaπnje perspektive teπko je shvatiti zaπto ga je toliko zaprepastio prizor u kojem se jedan aristokrat πakama obraËunava sa svojim slugom. On piπe: „U Francuskoj se takav neposluh kaænjavao πtapom ili tupim dijelom oπtrice maËa, ali u Engleskoj to nije obiËaj. Oni nikada ne koriste ni πtap ni maË protiv nenaoruæanog Ëovjeka, a ako bi neupuÊeni stranac, jer to Englezu ne bi ni palo na pamet, i potegnuo maË na nekog golorukog, isti Ëas napalo bi ga stotinu ljudi koji bi ga vjerojatno tako sredili da ne bi viπe ustao”. To objaπnjenje izvrsno stavlja engleske obiËaje u kontekst vremena i objaπnjava osjeÊaj Engleza za nadmetanje, igru po pravilima, fair play i sve druge odlike iz kojih je nastao moderni πport.

I

Od surove do plemenite vjeπtine Temelji boksa poloæeni su poËetkom XVIII. stoljeÊa kad je uËitelj maËevanja James Figg u Londonu otvorio veliku arenu, "Amfiteatar", koja je koriπtena kao maËevalaËka akademija i prostor za javne predstave. Prva pravila boksaËke borbe napisao je 1743. Figgov uËenik Jack Broughton, koji se smatra „ocem suvremenog boksa” Piπe Ana PopovËiÊ

Amfiteatar Jamesa Figga u Londonu

©akanje istisnulo maËevanje Englezi su se πakanjem bavili i ranije, ali temelji boksa poloæeni su poËetkom XVIII. stoljeÊa. Godine 1719. uËitelj maËevanja James Figg (1696. 1734.) otvorio je u srediπtu Londona veliku arenu nazvanu ”Amfiteatar”, koja je koriπtena kao maËevalaËka akademija i prostor za javne predstave. U programu ”Amfiteatra” Figg je nastupao vrlo rijetko, uglavnom na kraju, demonstrirajuÊi vjeπtinu maËevanja kao vrhunac predstave. Za glavni program angaæirao je profesionalne maËevaoce, najËeπÊe vojnike, i to one koji su svojom vjeπtinom jamËili atraktivnu zabavu. Figg je izlazio u susret zahtjevima gledatelja koji su traæili πto atraktivnije prizore pa je za maËevalaËke dvoboje, u kojima je obvezno morala poteÊi krv, angaæirao i crnce i Indijce, a zapoπljavao je i æene. Osim standardnog maËevanja, na pro6


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 7

gramu je bilo i puËko maËevanje sa πtapovima, a ponekad i hrvanje. Ipak, najveÊu je pozornost Figg stekao time πto je u program svoga "Amfiteatra" ukljuËio πakanje, koje je bilo popularno i na londonskim ulicama. U poËetku su πakaËki dvoboji bili samo sporedna atrakcija, no s vremenom se njihov udio u programu sve viπe poveÊavao. Ubrzo je πakanje istisnulo maËevanje pa je Figg, umjesto maËevanja, sve viπe poduËavao πakanje.

John (Jack) Broughton

Roenje boksa James Figg je znatno pridonio transformiranju πakanja u modernu πportsku granu - boks. Kroz poduku i javne predstave prenio je niz maËevalaËkih osobina i pravila u boks te proveo odreenu standardizaciju boksa. Po uzoru na maËevanje, trajanje borbe razdijelio je na nekoliko dijelova, utvrdio pravila i naËin zavrπetka borbe. Figg je postavio i prvi ring - toËno ograniËen prostor u kojem se borilo, a organizirao je i prva prvenstva u boksu. Na njima je redovito pobjeivao pa se vodi kao prvak Engleske od 1719. do 1730. godine.

Diploma iz πkole Jamesa Figga

Boks u ilegali Popularnost boksa rapidno se poveÊavala, usprkos nastojanjima vlasti da ga ukinu. Do kraja XVIII. stoljeÊa boksaËke borbe postale su izuzetno popularne za brojne Engleze, a kako je bio zabranjen, mjesto i vrijeme poËetka meËa dræani su u tajnosti. Meutim, ta je tajnost bila formalna pa su gledatelji masovno dolazili i satima prije zakazanog susreta. Tijela reda nisu se usudila prekidati "ilegalne" meËeve, bojeÊi se izgreda. Na susrete su dolazili pripadnici svih druπtvenih slojeva, poËevπi od prestolonasljednika, princa od Walesa, pa sve do luËkih radnika. Borbe su voene za visoke nagrade, uz brojne oklade, zbog Ëega se boks tog vremena nazivao „nagradni boks”. MeËevi su trajali iznimno dugo, a ako su prekidani zbog dolaska policije, πto je bilo rijetko, ili zbog mraka, nastavljani su sljedeÊeg dana. Tako je zabiljeæena i borba iz 1740. godine koja je trajala 212 sati.

Borilo se bez rukavica i bez milosti U poËetku su se boksaËki dvoboji prireivali na poveÊem omeenom prostoru koji je na sredini imao obiljeæen krug, tzv. "scratch". U tom su kru-

Otac suvremenog boksa Prva pravila boksaËke borbe napisao je Figgov uËenik, laar Jack Broughton (1704. 1789.), koji se smatra „ocem suvremenog boksa”. Pravila je napisao 1743., ponukan posljedicama borbe iz 1741. godine, kada je usmrtio svojeg suparnika. Broughton je ograniËio "scratch" na kvadrat veliËine 91x91 cm. Odredio je da se oboreni boksaË mora vratiti u "scratch" za 30 sekundi. Ako to nije uËinio, izgubio je borbu. Zabranio je udaranje suparnika na podu, hvatanje suparnika i udaranje u bilo koji dio tijela ispod pojasa. Uveo je dvojicu sudaca, za svakog boksaËa po jednog. Ako se nisu mogli usuglasiti, oni bi odredili treÊeg suca koji je donio konaËnu odluku.

Vrijeme ograniËeno na runde

gu odræavane borbe neodreenog trajanja, a poraæenim se smatrao boksaË koji se u odreenom vremenu nije vratio u "scratch". Zanimljivo je da su sve do sredine XIX. stoljeÊa, kada je ostvaren izvjestan tehniËki napredak, boksaËke borbe bile izuzetno statiËne. Borci su stajali gotovo nepomiËno jedan nasuprot drugome i meusobno su se udarali do iznemoglosti. Borilo se bez rukavica i bez milosti, a susreti su Ëesto zavrπavali s teπkim ozljedama. BuduÊi da su u to vrijeme bile iznimno popularne i borbe razliËitih æivotinja, publika je bila naviknuta na prizore patnje i æivotinja i ljudi. UnatoË velikom riziku od ozljeda i trajne invalidnosti, boks je privlaËio mladiÊe zbog moguÊnosti zarade i slave. U to je vrijeme bilo teπko promijeniti druπtveni status dobiven roenjem. Dobri su boksaËi mogli zaraditi pruæajuÊi poduku brojnim mladiÊima koji su æeljeli napredovati.

Broughtonova pravila brzo su naiπla na πiri odziv pa je dotad primitivno πakanje uπlo u red organiziranih πportova. Prve boksaËke rukavice uveo je takoer Broughton 1747. godine, kada je organizirao prvenstvo imuÊnijih ljudi. Upotreba rukavica nije zadovoljavala glad publike za krvavom senzacijom pa su se one joπ dugo koristile uglavnom samo na treningu. Godine 1866., kada se klima u druπtvu donekle promijenila, a javnost zasitila brutalnih borbi, markiz Queensberry i novinar John Chambers sastavili su novi set pravila. Runda je ograniËena na tri minute, a izmeu rundi uveden je jednominutni odmor. Rukavice su postale uobiËajene za privatne, ali i za javne borbe, pa se moæe reÊi da je u drugoj polovici XIX. stoljeÊa πakanje u potpunosti preraslo u modernu πportsku granu. Literatura 1. Goldblatt, D. (2006). The Ball is Round. London: Viking Penguin Group. 2. Holt, R. (1989). Sport and the British a modern history. Oxford: Oxford University Press. 3. Marples, M. (1954). A History of Football. London: Secker&Warburg.

7


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 8

OLIMPIJSKE NADE

MONIKA

Prva olimpijka iz Siska Mlada je plivaËica osjetila olimpijsku atmosferu na Igrama u Pekingu, no pravi izlazak na veliku sceni trebale bi joj biti Olimpijske igre u Londonu 2012. godine

Piπe Liljana Jazbinπek

a je vrlo nadarena znalo se i prije juniorskog Europskog prvenstva 2007. u belgijskom Antwerpenu. Tamo je 16-godiπnja SiπËanka Monika Babok osvojila srebrnu medalju na 50 m leptir i najavila se u svijet velikog plivanja. Tako je i zavrπila svoj juniorski staæ. Moæda se i nije odmah vidjelo koliko je veÊ odmakla na tom putu, ali je to pokazala godinu kasnije, u olimpijskoj 2008.

D

Dio delegacije na otvaranju Igara Na seniorskom Europskom prvenstvu u nizozemskom Eindhovenu Monika je meu mnogo iskusnijima isplivala B olimpijsku normu na 50 m slobodno, isplivavπi juniorski i apsolutni rekord Hrvatske (26.25 s), πto joj je bilo dovoljno za 26. mjesto u Europi. Na 50 m leptir bila je 23. i time pokazala da velikim koracima ulazi u seniorski svijet velike konkurencije. Tako je Sisak dobio svoju 8


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 9

KA BABOK

plivaËica

prvu olimpijku uopÊe, a Monika se kvalificirala na 50 m slobodno. „Ja sam i prije Eindhovena vjerovala da Êu putovati, s trenerom Mirom Æeravicom veÊ sam poËela pripreme. Trener je, prema olimpijskom programu, odredio πto trebam raditi, a kako je maturantima veÊ zavrπila πkolska godina bilo ih je viπe na bazenu, pa mi je bilo lakπe plivati i trenirati 'u druπtvu'. Prije nastupa u Pekingu, oko tjedan dana, proπli smo i aklimatizaciju u Hong Kongu”, priËala je Monika o svom velikom iskustvu. Da bi dobro upamtila svoje prvo olimpijsko iskustvo, bila je dio delegacije na otvaranju pekinπkih Igara.

Osam sati rada dnevno Ipak, Monikin pravi izlazak na veliku sceni bit Êe Olimpijske igre u Londonu 2012. godine - u Pekingu nije ostvarila æelju i nije isplivala svoj najbolji i rekordni rezultat na 50 m slobodno, te je osvojila 49. mjesto od 90 plivaËica. Pod budnim okom trenera Mire Æeravice, bivπeg europskog prvaka u

Tko je M

onika B Monik abok? a 1991. Babok ro ena je godine cm, a 30. st u Zag u t sak Ja eπka 65 kg. rebu. Visok denoga a je 1 naf, a N a t je 76 Ëe se Voli s trener plivanju u malim (25 m) bazenima, za lu zanim πati glazbu joj je Miro Æ PK Sitrenira dva puta dnevno, prosjeËno a SisaËk psihologija i Ëitati, a o eravica. oko osam sati rada, na sisaËkom .P so e gimn azije. ohaa drug bito je Junior bazenu. U Sisku ima dobre uvjete i razre ska d (Antwe je d za rad. Vrlo je samozatajna i vrijeoprva rpen 2 k u Pek 0 in 07.) n ja in dna pa stoga nije ni Ëudno da je, bila 49 gu je u utr a 50 m lep Europe ci na tir. Na . S ob uz naporan i dugotrajan rad, to5 dno i je O mjeπo je πtafete 0 m slobod I liko napredovala. (4x50 vito) b no 100 m m il nima u slobodno na a sedma, te sloboEP-u u Debre 3 cenu 2 malim 1. na 007. baze-

9


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 10

OLIMPIJSKE LEGENDE Piπe Zvonimir VukeliÊ

MIHOV limpijsko zlato iz Moskve 1980. i bronca s Igara u Los Angelesu Ëetiri godine kasnije u vitrini su Mihovila NakiÊa, koji ne krije ponos zbog tih odliËja. „Olimpijske igre u karijeri πportaπa vrhunac su u onom πportskom dijelu. Naglaπavam, u πportskom dijelu, jer su odnosi u πportu danas drukËiji negoli u vrijeme kada sam se ja njime bavio. Mi smo de facto bili profesionalci, ali smo na papiru bili amateri i primanja su nam bila u skladu s tim. Drago mi je πto je kvaliteta ondaπnje koπarke bila takva da posjedujem olimpijsko zlato i broncu. To je neπto najljepπe u mojoj karijeri. Valja naglasiti da su oba turnira na kojima sam osvojio medalje bila obiljeæena bojkotima: u Moskvi nije bilo Amerikanaca, u Los Angelesu pak zemalja IstoËnog bloka. Iskreno, nisam imao veliku ulogu u igri u Moskvi, za razliku od Los Angelesa kada sam bio u petorci. Atmosfera u selu, πportski duh, teπko je to opisati, to treba doæivjeti i zato su Igre neπto posebno”, prisjetio se dana slave NakiÊ, smireno niæuÊi uspomene u svom uredu u Ciboni.

Igre su neπto O posebno NakiÊevim koπem Crvenoj zvezdi zakotrljala se priËa o Ciboni koja je otiπla do vrha Europe

Bez fakulteta ne bih bio potpun Kako ste uspjeli uskladiti obveze vrhunskog πportaπa s onima na fakultetu? „Nisam postavio cilj da studij moram zavrπiti za Ëetiri godine, ali dao sam si u zadatak da fakultet moram zavrπiti. I uËinio sam to u razdoblju od 10


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 11

V IL NAKIΔ

koπarkaπ

sedam godina. Bez toga ne bih bio potpun. KljuËni su bili volja i dobra organizacija, drago mi je πto sam fakultetski obrazovan”. Igrali ste dugo, koga biste od suigraËa izdvojili iz πiroke lepeze? „Tijekom karijere bio sam uz najveÊa koπarkaπka imena s prostora bivπe Jugoslavije. Igrao sam s velikanima poput Kreπe ΔosiÊa, Draæena PetroviÊa, Æeljka Jerkova... Ali, ne treba zaboraviti izdvojiti i velik KiÊanoviÊev, SlavniÊev, DalipagiÊev... doprinos uspjesima. Ta je generacija ljudima mnogo znaËila, bila je izvor mnogim zadovoljstvima”. Tko vam je bio uzor? „Nikoga ne bih izdvojio, ali kao klinac divio sam se PleÊaπu, OmaπiÊu, BoËkaju... Navijao sam, naravno, za Lokomotivu. ΔosiÊ, Giegia, Daneu bili su velike zvijezde 1970”. Je li netko ipak utisnuo poseban peËat? „Cibona do ΔosiÊeva dolaska nije osvojila prvenstvo Jugoslavije. Kreπo je bio prevaga koja nam je trebala da se to uËini. I u klubu i u reprezentaciji ostavio je neizbrisiv trag. A dolaskom Draæena PetroviÊa 1984. zapoËelo je najtrofejnije razdoblje u povijesti

naπeg kluba, osvojili smo dvaput Kup prvaka te Kup kupova”. Treneri? „Svi su oni, od Catinellija u Mladosti koji mi je bio prvi trener, do Mirka Novosela koji me najdulje trenirao, ostavili trag i svima sam zahvalan za ono πto sam kao igraË postigao.”

Nama je πport bio igra Jedna ste od Ciboninih legendi. ©to osobito pamtite? „Osobito mi je drag trofej koji smo osvojili mojim koπem u posljednjim sekundama protiv Crvene zvezde u Zagrebu 1984. VeÊ su nas bili otpisali, Kreπo je prestao igrati, Andro Knego je otiπao u vojsku. Ali, osvojili smo prvenstvo, πto je bilo presudno za Draæenov dolazak, otvorili smo vrata Kupa prvaka na Ëiji smo se tron popeli sljedeÊe sezone. Tim se koπem zarolala priËa o Ciboni koja je otiπla do vrha Europe”. Koπarkaπki pogled iz danaπnje perspektive? „Æelim neπto kreirati u πportu, da se razvija. UoËavam da je interes mladih za bavljenje πportom drukËiji negoli je bio u moje vrijeme. Tada nisu carevala raËunala i TV, mi smo vrijeme pro-

vodili igrajuÊi na ulici. Danas se na πport previπe gleda kao na neπto Ëime Êe se osigurati egzistencija, a mi smo ga doæivljavali u njegovom punom svjetlu, kao igru. Nitko od nas nije pomiπljao da Êe mu koπarka postati profesija. Ambicije djece su danas drukËije, ali i ne dolaze s uroenim predispozicijama, mnogi ne znaju ni trËati. Mi smo to nauËili na πkolskom igraliπtu. Sve je manje onih spremnih na velika odricanja zbog πporta, koπarka je unosna profesija, ali i riziËna, jer malo ih ode do kraja. Treba se znati staviti u kontekst vremena i okolnosti i pritom ne zaboraviti na πkolu”.

Zlato iz Moskve i bronca iz Los Angelesa Mihovil NakiÊ roen je u Drniπu 31. srpnja 1955. godine. Koπarku je poËeo igrati u Zagrebu, u πkoli u Sigetu, a natjecateljski sa 14 godina u Mladosti. Nastavio je u Industromontaæi, πest je mjeseci bio na koledæu u SAD-u, a 1977. vratio se u Cibonu u kojoj je bio deset godina. Nakon sezone u talijanskom Fantoniju (Udine) vratio se u Cibonu u kojoj je 1989. zavrπio igraËku karijeru. Kao diplomirani ekonomist radio je zatim u Ingri, a od 1991. godine obnaπao je duænost glavnog tajnika Hrvatskog koπarkaπkog saveza. U svoju se Cibonu vratio 1996., u kojoj je danas πportski direktor. Za Cibonu je odigrao 414 utakmica i postigao 4830 koπeva, πto ga uvrπtava meu koπarkaπe s najveÊim brojem odigranih utakmica i po-

stignutih koπeva trofejnog zagrebaËkog kluba. NakiÊ je s Cibonom osvojio 12 trofeja, dvaput Kup prvaka te Kup kupova. Za reprezentaciju bivπe Jugoslavije odigrao je 94 utakmice i postigao 687 koπeva. Debitirao je 5. svibnja 1975. u Koπicama protiv »SFR, a od reprezentacije se oprostio 1985. godine. OsvajaË je zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1980. u Moskvi, te olimpijske bronce Ëetiri godine kasnije u Los Angelesu. S europskih prvenstava ima bronËano odliËje osvojeno 1979., a igrao je i na EP-u 1985. Na mediteranskim igrama osvojio je zlato 1983. i srebro 1979., a na balkanskim prvenstvima zlato 1977. i 1978. te srebro 1979. Na Univerzijadi 1979. godine osvojio je srebrnu medalju.

11


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 12

OLIMPIZAM

Dublji smisao olimpizma Glas razuma i savjesti, moguÊnost uoËavanja pravih vrijednosti sudaraju se s divljenjem πportskim dostignuÊima te ushiÊenjem i oduπevljenjem prilikom spektakularnih otvaranja igara. To je razlog i odgovor na pitanje zaπto su olimpijske igre postale dominante u odnosu na olimpizam i njegovu ideju. Zadatak filozofije olimpizma je ponovno zagledati se u izvoriπne osnove i bit, da bi se danaπnjim, povrπnim vremenima udahnuo stari duh za nova vremena Piπe Saπa Ceraj

ahvaljujuÊi modernim olimpijskim igrama Ëovjek danaπnjeg vremena svjedoËi ubrzanom πirenju olimpijskog pokreta i poruka koje prenosi diljem svijeta. No, paæljivom promatraËu zainteresiranom za izvornu olimpijsku ideju nameÊe se pitanje autentiËnosti i vjernosti prvotnoj

Z

12

olimpijskoj poruci. Dakako, promjene su nuæne, ali nipoπto na raËun same biti olimpizma.

Smisao olimpijskih igara OkreÊu li se olimpijske igre sve viπe same sebi i postaju li u oËima modernog druπtva srediπnja πportska priredba

u kojoj je sve podreeno motu „bræe, viπe, jaËe”, a glavni su protagonisti super πportaπi sa statusom boæanstva? Takav pristup stvara vrlo opasnu situaciju za same igre i negira sve napore koji se Ëine da bi se osigurao sklad i mir meu nacijama, osjeÊaj zajedniπtva meu πportaπima, promocija ferpleja te izbjegao bilo koji oblik nesnoπljivosti i diskriminacije. Na taj naËin igre postaju same sebi svrhom, a veÊina ljudi, ne primjeÊujuÊi razliku, poËinje identificirati igre s olimpijskom idejom i olimpijskim pokretom. U toj su situaciji najveÊi gubitnik olimpijske igre, jer gube svoj dublji smisao i znaËenje koje prenose, a to svakako nije iskljuËivo i jedino teænja ka πportskim postignuÊima i jednostavni test vjeπtine i snage. Upravo se zato treba okrenuti izvornim osnovama i igrama dati veÊe znaËenje da bi i dalje imale buduÊnost i prenosile poruku dublju od samog odmjeravanja snaga meu πportaπima - „modernim gladijatorima”.

Sve je teæe razlikovati privid od trajnih vrijednosti Pozvani smo ne samo govoriti o plemenitim naËelima olimpizma, nego i istraæiti njegovu bit, upravo onu iz koje su i nastale igre. Olimpijske igre predstavljaju vrhunski πportski dogaaj, fenomen koji je prihvatio ljudski razum i upravo zato treba istraæiti vrijednosti koje prenose i korijene na kojima poËivaju. Danaπnje igre kao da zasljepljuju Ëovjeka svojim sjajem i bljeπtavilom, a svake iduÊe moraju biti glamuroznije od prethodnih. »ovjek danaπnjice pod snaænim je utjecajem liberalnog kapitalizma i strogo nametnutog materijalizma „kao jedinog kovaËa ljudske sreÊe” te se lako zadovoljava jedino estetskom stranom igara. Putem medija i reklama na krilima agencija za odnose s javnoπÊu, reæiranih u korporativnoj svi-


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 13

ja svijeta oko nas. Upravo zbog te neizbjeæne realnosti olimpizam mora biti stalno povezan s promjenama na planu sociologije, politike i kulture. Zato nije ni Ëudo da je olimpizam kroz povijest te razna politiËka i dræavna ureenja zauzimao i razliËita mjesta, ali ostajuÊi vjeran svojoj prvotnoj ideji i ËuvajuÊi osnovne principe, poput poznavanja Ëovjeka - jedinstva duha i tijela, potrebe za kretanjem i tjelesnom aktivnoπÊu, potrebe za razvijanjem uma, duha i tijela, prijateljstva meu ljudima i mira meu nacijama te borbe protiv bilo kojeg oblika diskriminacije.

jesti trgovaËkih druπtava - sve je teæe razlikovati privid od trajnih vrijednosti.

Udahnuti stari duh novim vremenima Glas razuma i savjesti, moguÊnost uoËavanja pravih vrijednosti sudaraju se s divljenjem πportskim dostignuÊima te ushiÊenjem i oduπevljenjem prilikom spektakularnih otvaranja igara. To je nedvojbeno razlog i odgovor na pitanje zaπto su olimpijske igre postale dominante u odnosu na olimpizam i njegovu ideju. Zadatak filozofije olimpizma je ponovno zagledati se u izvoriπne osnove i bit, da bi se ovim danaπnjim, povrπnim vremenima udahnuo stari duh za nova vremena. Olimpizam, oslanjajuÊi se na olimpijska naËela, ne nudi samo teoriju i vizionarstvo, nego putem autentiËnosti svojih ideja daje smjernice i sluæi kao poveznica izmeu ljudi koji su odluËili svojem æivotu dati dublji smisao, odbacujuÊi zlo, a prihvaÊajuÊi dobro. Da bismo mogli ispravno protumaËiti ideje i vrijednosti koje prenosi olimpizam moramo poznavati povijest olimpijskih igara, a zanemariti pogreπne predodæbe koje igre donose u svojem bogatstvu, veliËini i snazi.

Igre istinitosti i ljepote RijeËi poput duha istine i ljepote u olimpijskoj himni koja se izvodi prilikom otvaranja igara jedan su od temelja olimpizma. Ljepota istine i iskrenosti daju dublji smisao ljudskom æivotu i predstavljaju poveznicu meu ljudima te stvaraju povjerenje i ozraËje sklada, podsjeÊajuÊi da njihovi æivoti imaju dublji smisao. Ona, meutim, nije dar, nego putokaz i od svakoga zahtijeva napore u ostvarivanju visokih æivotnih ciljeva. U æivotu i svim njegovim aspektima prisutni su elementi koji nas povezuju s vrijednostima istinitosti. Upravo je istinitost ona vrijednost koja

Ostvarivanja dubljeg æivotnog smisla

usmjerava Ëovjeka k plemenitosti, spoznaji, bitku i dubljem smislu njegova æivota. DostignuÊa na polju umjetnosti, kulture i znanosti upravo su u istinitosti pronalazila svoj zamah i pokretaËku silu. Povijest i cijeli proces kreativnog stvaranja zasniva se na Ëinjenici da niπta nije potpuno, nego je u procesu otkrivanja putem ljepote, dostojanstva, istine i iskrenosti.

Olimpizam - filozofija idealizma? Olimpizam ne bi smio biti okarakteriziran kao neka romantiËna fraza ili filozofija idealizma, nego kao smjer koji je prihvatila dijalektiËka ljudska priroda i povijest. Olimpijske vrijednosti i njezini principi oslanjaju se na ljudsku æelju i potragu za istinom, otkrivanje protuslovlja i promatranje vjeËnog kretanja i mijenjanja te konstantnog razvo-

Joπ 1894. godine na I. olimpijskom kongresu u Parizu, prilikom osnivanja Meunarodnog olimpijskog odbora, Coubertin se obratio skupu rekavπi: „Nasljedstvo iz vremena antiËke GrËke golemo je i obvezujuÊe. Na tjelesno vjeæbanje gleda se iz raznih kutova; neki u tome vide spremnost svojih graana za obranu domovine, drugi pak traæe tjelesnu ljepotu i zdravlje, dok treÊi jednostavno u tjelesnom vjeæbanju vide 'joie de vivre' ili zabavu i zadovoljstvo. »ovjek se definitivno ne sastoji samo od dva elementa; tijela i uma, nego od tri; tijela, uma i karaktera. Um ne formira karakter, nego tijelo. Stari Grci su to znali, a mi se danas nalazimo u procesu ponovnog uËenja”. Olimpijska ideja upravo je pokuπaj ostvarivanja dubljeg æivotnog smisla koji je Ëesto skriven te u isto vrijeme predstavlja novo iskustvo i poziv ljudima na promiπljanje o istom. Putem olimpijske ideje æeli se Ëovjeka obnoviti i inspirirati da bi se odvaæio i pokuπao ostvariti smisao svog postojanja. Olimpijske igre iskazivale su i prenosile tu vrijednost od svojih antiËkih poËetaka. Pokuπale su razvijati raznovrsnog πportaπa i Ëovjeka na svim njegovim razinama: duhovnoj, duπevnoj i tjelesnoj i to izravno putem: πporta, tjelesnog vjeæbanja, natjecanja i trajnih vrijednosti poput morala, etike i ferpleja. Literatura 1. Coubertin, P. (1931). Memories Olympique. Lausanne: Bureau Unternational de Pedagogie sportive. 2. Mayer, O. (1960). Retrospectives Olympiques. Geneve: Caller - Geneve. 3. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: Libera Editio d.o.o. 13


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:28

Page 14

MALO POZNATI ©PORTOVI 30 m

Korfball

40 cm 25 cm

90 m

3,5 m

Dok se najpopularniji πport u SAD-u (football) i europska vodeÊa πportska aktivnost (nogomet) temelje na 40 m sankcioniranom fiziËkom nasilju, korfball je kao egalitaran πport strukturiran tako da æene i muπkarci mogu Ëuvati samo suparniËke igraËe istog spola

strani je 40 cm, a na donjoj 38 cm. 4m Ispred motke s 10 m koπem povuËena je 4 m u dubinu igraliπta linija kaznenog bacanja. Lopta - gumena duπica i koænati omotaË - teπka je 400 grama, a opseg joj je 68-71cm.

Pravila igre Piπe Sanja Sokol

alo poznata πportska igra loptom, korfball, potjeËe iz Nizozemske. PromatrajuÊi korfball ne moæemo se oteti dojmu da je sastavljen od πportova koji se igraju rukom: koπarke, odbojke i rukometa. Iako se tradicionalno igra na otvorenom u zemlji gdje je nastala, idealan je i za igranje u dvoranama. Kao i u veÊini πportskih igara, primarni je cilj postiÊi pogodak i sprijeËiti suparnika da to uËini.

M

14

Igraliπte i rekviziti Igraju dvije ekipe, a u svakoj ima po πestero igraËa. U ekipi nastupaju tri igraËice i tri igraËa koji, kao u koπarci, nastoje loptu ubaciti u suparniËki koπ. Igraliπte na otvorenom dugo je 90 m, a πiroko 40 m. Linijama je podijeljeno u tri jednake zone - svaka je duga po 30 m. Na sredini igraliπta je krug promjera 3,35 m. Na deset metara od ruba uæeg dijela igraliπta prema centru je stup visok 3,5 m. Na njegovom je vrhu priËvrπÊen koπ od πiblja ili πpanjolske trske. Promjer koπa na gornjoj

Po dvoje igraËa iz svake ekipe, muπkarac i æena, rasporeeni su u jednoj od tri zone. Iz nje ne mogu izaÊi sve dok se ne postigne pogodak. Igra poËinje podbacivanjem lopte iz srediπnjeg kruga gdje ju po dva para iz svake ekipe nastoji osvojiti i zapoËeti napad. Nakon svakog postignutog pogotka s bilo koje strane, igraËi se premjeπtaju, odnosno mijenjaju pojedine zone igraliπta. IgraËi iz srediπnje zone premjeπtaju se u drugu krajnju zonu gdje je suparniËki koπ. Oni iz prve krajnje zone, gdje je njihov koπ, prelaze u srediπnju, a oni iz druge krajnje zone u prvu krajnju zonu. Poslije tri postignuta pogotka parovi se vraÊaju na pozicije u zone s poËetka utakmice.


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 15

Lopta se iskljuËivo dodaje, vodi i ispucava rukama. Obrana tj. pokrivanje igraËa strogo je odreeno. Muπkarac parira muπkarcu, a æena æeni. Nisu dopuπteni dodiri igraËa tijelom, udaranje lopte πakom ili nogom, izbijanje lopte iz ruku suparnika, zaustavljanje i guranje igraËa. Svaki pogodak u koπ vrijedi jedan bod. Utakmica traje 2x45 minuta sa 15 minuta odmora.

U prvom je planu vjeπtina Korfball se moæe igrati i u dvorani, gdje je veliËina igraliπta 40x30 m. Taj je πport lako prenosiv, a terene nije potrebno posebno ureivati. U prvom je planu vjeπtina, a ne snaga i agresivnost. Ozljede su rijetke. Igra zahtijeva iznimnu suradnju izmeu igraËa oba spola na razliËitim pozicijama (napad, obrana i centar), te visok stupanj tehnike i vjeπtine. Prva pravila donesena su 1907. godine. Naglasak je bio na suradnji i obrazovnom aspektu igre prije negoli na snazi. I dok se najpopularniji πport u SAD-u (football) i europska vodeÊa πportska aktivnost (nogomet) temelje na sankcioniranom fiziËkom nasilju, korfball je kao egalitaran πport strukturiran na takav naËin da æene i muπkarci mogu Ëuvati samo suparniËke igraËe istog

spola. Svrha toga je sprjeËavanje da muπkarci iskoriπtavaju veÊu snagu i brzinu protiv æena.

Demonstracijski πport na OI Igru je na poËetku XX. stoljeÊa osmislio Nizozemac Nico Broeukheuysen, nastavnik iz Amsterdama. On je 1902. prvi put sa svojim uËenicima demonstrirao tu πportsku granu. Svaka je ekipa imala 12 igraËa πestoricu djeËaka i πest djevojËica. Igra je vrlo brzo postala popularna u Nizozemskoj. Korfball se kasnije proπirio i u druge zemlje, a danas je najpopularniji u Nizozemskoj, ©vedskoj, Engleskoj, NjemaËkoj i Belgiji. Nizozemski korfball savez osnovan je 1903., a 1938. godine dodijeljena mu je povelja kraljice Wilhelmine. Meunarodni πportski savez, Fédération Internationale de Korfball, osnovan je 1923. godine, a sjediπte mu je u Amsterdamu. Korfball je bio demonstracijski πport na OI 1920. i 1928. AmeriËki korfball savez osnovan je 1978. godine. Na prvom sluæbenom svjetskom prvenstvu 1984. godine sudjelovalo je osam zemalja. Europsko se prvenstvo igra od 1967. godine. Korfball se sluæbeno igra u 33 zemlje svijeta, meu kojima su Armenija, »eπka, Maarska, Indija, Papua Nova Gvineja, Surinam, Tajvan i Portugal. Iako se korfball Ëesto smatra minornim πportom, u Nizozemskoj je aktivno 600 πkolskih ekipa u koje je uËlanjeno 100.000 registriranih igraËa.

Literatura 1. Frank, G. (1977). The Encyclopedia of Sports. New York: Doubleday Company. 2. Levinson, D., Christensen, K. (1996). Encyclopedia of World Sport. Santa Barbara: ABC CLIO, Inc. 3. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. London: Little Brown.

15


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 16

©PORT I DRU©TVO

Nema malih πportova

O Martina ZubËiÊ

Hrvatski su olimpijci u Pekingu osvojili pet medalja i pokazali da se teæak rad i trud isplate. Ni za koga od njih ne treba reÊi da su pobijedili u „malom" πportu, jer ni jedna njihova medalja nije manje sjajna zato πto u pitanju nije bio popularan πport. ©toviπe, u πportu koji nije raπiren i popularan teæe je dobiti sponzore, osigurati uvjete, naÊi specijaliziranog trenera, Ëak i nabaviti opremu! Piπe Goran VojkoviÊ

Sandra ©ariÊ 16

limpijske igre u Pekingu 2008. godine Hrvati neÊe pamtiti toliko po broju medalja, koliko po disciplinama u kojima su osvojene. U kolektivnim smo πportovima doæivjeli fijasko, πto bi struËnjaci svakako trebali detaljno analizirati. U prvi su plan doπli πportaπi u disciplinama o kojima se i u πportskim rubrikama novina piπe u nekoliko redaka i to tek kada ostane slobodnog prostora. Dobitnici olimpijskih medalja iz anonimnosti su otiπli izravno u legendu i natjerali nas da fraze o „velikim” i „malim” πportovima poπaljemo u ropotarnicu jezikoslovlja. Jednostavno, Hrvatska viπe nema malih πportova.

Heroji iz podruma Realno, da smo i boljeg poznavatelja naπeg πporta pitali u kojem πportu Hrvatska moæe oËekivati medalju, teπko da bi rekao gimnastika i - konj s hvataljkama. U pitanju je iznimno teπka i u Hrvatskoj priliËno nepoznata disciplina. Do sada. Filip Ude pokazao je kako se moæe doÊi do medalje i uz gotovo nemoguÊe uvjete. »ovjek u svom rodnom Meimurju nije imao ni gimnastiËke dvorane, a moguÊnosti za treniranje je sam zorno opisao za tportal.hr: „Za preskok sam imao zaletiπte iz WC-a, a na podlozi koja je potrebna za parter nisam mogao vjeæbati, jer ona nije stala u malu dvoranu. Posljednjih osam godina vjeæbali smo u Bratislavi. Nije ta dvorana bila neπto posebno, ali bila je donekle blizu Hrvatskoj. Tamo smo provodili od 100 do 150 dana godiπnje, a u dvorani i do 10 sati dnevno. Sobe su bile ispod dvorane, kao u podrumu. Imale su mali prozor i imali ste osjeÊaj da ste u zatvoru. No izdræalo se”. I to bi trebao biti mali πport? Sumnjam! Ta je medalja tako velika i tako sjajna da bi je se moglo i u stijenu uklesati… Realno, medalja se oËekivala od Blanke VlaπiÊ, koja je za hrvatsku atletiku ono πto je do prije nekoliko godina Janica KosteliÊ bila za skijanje osoba koja je bitno pridonijela popularnosti πporta kojim se bavi. Za taekwondo smo znali da imamo potencijala, no opet, teπko da Êe netko za πport u kojemu smo osvojili najviπe medalja - Martina ZubËiÊ do 57 kg i Sandra ©ariÊ do 67 kg - reÊi da je hrvatski nacionalni ili „veliki” πport. Nadalje, za disciplinu zraËna puπka 10 metara, u


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 17

Filip Ude

kojoj je medalju dobila Snjeæana PejËiÊ, mnogi do Pekinga i udarnih vijesti o prvoj hrvatskoj medalji nisu ni Ëuli.

Snjeæana PejËiÊ

Veliki πportovi - popularni πportovi Kada bolje promislimo, razlika izmeu „velikog” i „malog” πporta u biti je razlika u popularnosti. Veliki su πportovi popularni, mali su manje popularni - πto ovisi kako o dijelu svijeta, tako i o vremenu, jer se popularnost mijenja. Uzmimo samo nogomet. Iako ga mi smatramo globalno popularnim, ako u Americi kaæemo football, tamoπnji Êe stanovnici odmah pomisliti na superpopularni ameriËki nogomet, dok ovaj naπ, koji zovu soccer, jednostavno nije njihov πport (iako zbog imigranata postaje sve znaËajniji). U Velikoj Britaniji nogomet je, naravno, nogomet, ali Europljani s duljim staæem na Otoku primijetili su da im tamo nije baπ jasno da se lopta moæe udarati i rukom - pa rukomet nije neπto prihvaÊen. Osim toga, Velika Britanija ima neke πportove koji su popularni uglavnom samo na Otoku, πto nije loπa metoda ako se æeli imati redovne olimpijske pobjednike (moæda bismo se i mi mogli ugledati na njih pa pogurati, recimo, picigin kao olimpijski πport?). Stvar je, u konaËnici, mode - kada se pojavi vrhunski πportaπ, kao πto se pri-

su æivote u njega ugradile stotine iznimnih igraËa, trenera i zaljubljenika, joπ od doba kada su stadioni bili praπnjave ledine, a najveÊa imovina kluba nekoliko kvalitetnih lopti.

Pouka iz Pekinga

je nekoliko godina pojavila Janica KosteliÊ, onda neki πport od „malog” postaje „velik”: dobiva naslovnice u novinama, javljaju se sponzori, za prvenstva treba organizirati posebne navijaËke vlakove, i niz mladih zainteresira se za taj πport. I za koju godinu imamo veÊ razraen mehanizam aktivnosti, organizacije πportskih dogaanja, publiku, nove nade… Veliki πport u biti generiraju veliki pojedinci, a njegova je popularnost neπto πto ostavljaju i nakon πportske karijere. Pa nije ni naπ sveprisutni nogomet postao takav jer ga je netko proglasio nacionalnim πportom, nego stoga πto

Olimpijske igre danas su toliko veliko i globalno natjecanje da je vrlo teπko predvidjeti favorite. Hrvatski su natjecatelji osvojili pet medalja i pokazali da se teæak rad i trud isplate. Ni za koga od njih ne treba reÊi da su pobijedili u „malom” πportu, jer ni jedna njihova medalja nije manje sjajna zato πto u pitanju nije bio popularan πport. ©toviπe, u πportu koji nije raπiren i popularan teæe je dobiti sponzore, osigurati uvjete, naÊi specijaliziranog trenera, Ëak i nabaviti opremu! Zato pojam malih πportova treba jednostavno napustiti. Izborene olimpijske medalje najbolji su pokazatelj da malih πportova jednostavno - nema.

Literatura 1. StareπinËiÊ, D. Filip Ude - od zaletiπta iz WC-a do Pekinga, tportal.hr: http://www.olimpijada08.com 2. Internetske stranice Hrvatskog olimpijskog odbora www.hoo.hr 3. Wikipedija, Ëlanci: Hrvatska na OI 2008.; XXIX. olimpijske igre - Peking 2008.

17


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 18

RELIGIJA I ©PORT

U visinama Svjeæ do smrti, voditelj dvaju naraπtaja, biblijski Mojsije pokazuje koliko vrijedi πto se opetovano uspinjao na Boæju goru i viπe od 80 dana proveo na vrhuncima Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

lanine oduvijek privlaËe ljude. Æe za visinama ne vuËe samo u ekstremne πportove, nego je u isti mah uzoran oblik tjelovjeæbe. Inspirira, vraÊa prirodi. Prati Ëovjeka u svakoj dobi. ZaprepaπÊuje u kolikoj je mjeri najsilniji lik Hebrejske Biblije, Mojsije - veliki donositelj Zakona i spasitelj naroda - povezan s gorjem! Slavni Michelangelov Mojsije zategnutih miπiÊa i bistrog pogleda odgovara biblijskom opisu. Mojsije svjedoËi da je fiziËka kondicija prijeko potrebna za izvrπenje æivotne zadaÊe. Osim duhovnog prosvjetljenja, trebat Êe prokroËiti pustinju i more, svladati vrhunce...

P

Planinar Barem Ëetiri brda obiljeæavaju djelo ovoga Ëovjeka koji Êe samo u 19. poglavlju Knjige Izlaska osam puta poÊi na vrh, pa opet dolje kao glasonoπa izmeu Boga i naroda. VeÊ prvi Boæji poziv - pred poznatim grmom koji gori, a ne izgara doveo je Mojsija do te iste gore dvostrukog imena: Sinaj ili Horeb (Izl 3,1). Prvi put Sveto pismo predstavlja Mojsija na jednom vrhuncu kod boja s praneprijateljem Amalekom. Mojsijeva pedagogija vrijedi. Mladom Joπui povjerava duænost vojskovoe, a sam se uspinje na vrh brda da im bude duhovna pratnja molitvom (Izl 17,10). Divimo se di-

I danaπnji posjetitelji mogu s brda Nebo vidjeti ObeÊanu zemlju baπ kao Mojsije prije tri tisuÊe godina (foto: E. Schweizer)

18

zaËu koji na trenutak-dva podigne propisanu teæinu utega. Silna je energija kojom Êe bacaË uputiti koplje na let u daljinu. Koju li je disciplinu trebao Mojsije, pa i uz vjerne pomoÊnike, da satima dræi podignute ruke - sve do SunËeva zalaska (17,12)!? Glavno je ipak brdo Sinaj, danas poznato kao Dæebel Musa - "Mojsijeva gora". O kakvom je pothvatu rijeË svaki put kad se Mojsiju valja uspeti na planinu otkriva podatak o 2285 metara nad morem! Ondje je za njega mjesto produæenog sluπanja propisa i uredbi koje Êe biti sræ velike pouke za æivot - do danas kao svetinja Ëuvane pod imenom Tora. Nakon πto su mu sunarodnjaci pred zlatnim teletom "brzo zaπli su puta" (Izl 32,8), joπ je jednom pozvan da se rano izjutra uspne (34,3). Kao i prije, ostat Êe na vrhu 40 dana i 40 noÊi, ali ovaj put bit Êe to isposniËki boravak (34,28; usp. 24,18).

Ime Boæje U visinama Bog sâm, prema obeÊanju, izgovara svoje posveÊeno, vjeËno ime: "Jahve", i u pravoj mistiËnoj objavi otkriva Mojsiju svoju bit (Izl 34,6). »etverostruk opis o milosti i obilju dobrote postat Êe formula Boæjeg milosra za kljuËna mjesta u Bibliji. Nakon æalosnog loma tek sklopljena Saveza Mojsije, eto, upoznaje prostranstva Boæje nadnaravi koja nadilazi tisuÊe naraπtaja (34,7). Pouka je to i za njega koji je malo prije bio molio milosre za narod, a onda je sam planuo i razbio dragocjene ploËe Saveza.


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 19

Michelangelo Buonarotti: Mojsije u crkvi San Pietro in Vincoli, Rim

✴ iskrice✴ Zaustaviti se vaæno je kao i dobar zalet. Visine daju dobar pregled. Tko mnoge vodi, mora znati biti sam. Osvoji vrh i vidjet Êeπ kako dalje!

buduÊe domovine izabranog naroda (Pnz 3,27; 34,1). Potom Êe ondje, usprkos æelji da prijee Jordan i sam ue u Svetu zemlju (3,25), pokorno ispuniti i zadnji Boæji nalog, jedinstven u cijeloj Bibliji: "Umri!" (32,50). Posluπan do smrti, dobiva Ëasni naslov "sluga Gospodnji" koji je upravo tu prvi put formuliran (34,5). Hod u visine urodio je plodom. Kao πto je s Mojsijeva lica blistao odsjaj tajne (Izl 34), tako mu se prema svjedoËanstvu Pisma sve do smrti oko nije pomutilo, svjeæina mu nije minula (Pnz 34,7). Stoga je mogao biti vrstan voditelj iduÊoj, dvostruko mlaoj generaciji.

Od ovoga Êe susreta koæa na Mojsijevu licu trajno sjati - izbijat Êe svjetlost (Izl 34,29.35). U tradiciji prevoenja to se svjetlo - i kod Michelangela - prikazuje kao rogovi na Mojsijevu Ëelu.

Dovrπetak U Knjizi Brojeva ustrajne noge Mojsijeve joπ Êe jednom poÊi u alpinistiËki pothvat. Na brdu Hor umire njegov brat Aron koji ga je

pratio od poËetka misije. Mojsije je uza nj na Ëasu smrti, a ondje mu i nasljednika postavlja, novoga velikog sveÊenika (Br 20,28). Posljednja gora na koju se Mojsije uspinje u hrvatskom je jeziku zbog fonetike omiljena jer se zove Nebo (Pnz 34,1). Nakon oproπtajnoga govora, zapisanog u Ponovljenom zakonu, zavrπni vidik za Mojsija je blaæenstvo i spokoj: iz visina nasuprot Jerihonu gleda svu πirinu

Literatura 1. Beck, M. (2006) "The Sinai covenant", u: Vidyajyoti Journal of Theological Reflection, 70,2 104-123, Delhi, India. 2. Fischer, G. (1995) "Am brennenden Busch", u: Auf dein Wort hin, 11-33, Innsbruck. 3. Guillaume, Ph. (2003) "Did Moses Die before Entering Canaan?", u: Near East School of Theology Theological Review 24, 41-54, Beirut, Lebanon. 4. Noth, M. (1960), Das zweite Buch Mose (Das AT Deutsch, sv. 5), Berlin. 5. Otto, E. (2006), Mose. Geschichte und Legende, München.

Brdo Sinaj iz daljine (foto: Beloit College)

Mojsijev spomenik na vrhu Ras Siyagha - brdo Nebo (foto: P. Owen)

19


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 20

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Gdje je volja, tu je i put Kolike su realne πanse hrvatskih vaterpolistica da se pojave u Londonu 2012. godine? Nikπa Savin, trener naπeg najuspjeπnijeg æenskog vaterpolskog kolektiva, VK Bura, kaæe da su izgledi, „realno, dvadeset do trideset posto”, ali misli da put do Londona - postoji

Hrvatski æenski vaterpolo na okupu 20

Piπe Ratko CvetniÊ

neπto od one sokolske vatre iz BuËarovih vremena) mora poloæiti svoje male i velike mature na nekoliko opÊih prepreka. Komentar s kojim se Savin u poËetku svoga angaæmana Ëesto susretao bio je jednostavan i instruktivan: „Nemamo mi niπta protiv æenskoga vaterpola, ali nam termine i novac ne diraj”. Onaj koga takva dobrodoπlica iznenadi brzo Êe nestati iz πporta. Tradicija vaterpolske jednorodnosti na prostorima nekadaπnje dræave dosta je Ëvrsta: prostor koji se raspao u nekoliko muπkih velesila nikad nije imao æenski vaterpolo i ta klauzula, koju je uoËio i LEN, joπ je u Jugoslaviji definirana kao civilizacijski problem. Posljedica je bila nekoliko izgubljenih natjeËaja za velike vaterpolske priredbe.

li u kancelariji Hrvatskog vaterpolskog saveza.

„Termine i novac ne diraj” „Realno, to je negdje dvadeset do trideset posto. Ali, kad su stvari u naπem πportu iπle realno? Mogu li realni pokazatelji objasniti kako je zemlja s tako malo bazena uspjela osvojiti tolike vaterpolske medalje? Osobno, mislim da put do Londona postoji.” Savin i ostali promotori æenskoga vaterpola u nas - kako oni u bazenu, tako i oni pokraj njega - entuzijasti su. U praksi taj entuzijazam (pjesmicu znaju napamet svi inatljivci iz malih πportova u kojima joπ tinja

Snimio: Vladimir DugandæiÊ Dugi

Nj

emaËka poslovica kaæe: „Wo ein Wille ist, ist auch ein Weg- Gdje je volja, tu je i put”. To je rezime susreta koji smo na rubu poljudskoga bazena imali s naπim najuspjeπnijim æenskim vaterpolskim kolektivom Vaterpolskim klubom Bura - i trenerom Nikπom Savinom. Teme æenskoga vaterpola u ovoj smo se rubrici ovlaπno dotakli u nekoliko proπlih brojeva, posljednji put u prigodi najave predsjednika Zlatka Mateπe da Êe HOO podræati ambicije vaterpola i odbojke za plasman na OI 2012. Kolike su realne πanse hrvatskih vaterpolistica da se pojave u Londonu 2012? Nikπa Savin vjerojatno je najkvalificiranija osoba kojoj se moæe uputiti to pitanje, tako su ga uostalom i predstavi-

Djevojke u akciji. Prizor s jednoga od naπih derbija.


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 21

Ali usprkos tome πto ideja æenskog vaterpola u naπim ljetopisima biljeæi nekoliko neuspjeπnih lansiranja, entuzijazam - ta posloviËna volja - iz mandata Nikπe Savina traje i razvija se.

Na danaπnjem zemljovidu dominira duæobalna linija: Rovinj, Rijeka, Filip-Jakov, ©ibenik, Split, Dubrovnik. Pribrojimo li Zagreb, dijelom kao sveuËiliπno odrediπte za veÊ πkolovane igraËice s mora, dijelom i kao autonomno vaterpolsko srediπte, to predstavlja veÊ solidnu mreæu klubova. Uz to æenski vaterpolo, kao i ostali vodeni πportovi, vide perspektivu u izgradnji bazena u Zadru, KorËuli, Makarskoj i Sinju. Meutim, kad govorimo o kvaliteti treba reÊi da naπ æenski vaterpolo joπ kaska za europskim i svjetskim vrhom, za klubovima i reprezentacijama zemalja koje inaËe znamo kao svoju vaterpolsku ligu: Italija, Maarska, Rusija, ©panjolska. Ali Savin Ëvrsto stoji iza tvrdnje da se razmak smanjuje iz sezone u sezonu. „Æelja mi je vezati nekoliko naraπtaja kako bismo izbjegli probleme stvaranja selekcije na temelju samo jedne generacije. U jednom godiπtu fali ljevaka, u drugom sidruna, u treÊem... Ako uspostavimo kontinuitet nekoliko godiπta, a na tome se upravo radi, uspjet Êemo sloæiti razmjerno homogenu i dovoljno mladu ekipu za ozbiljnu meunarodnu konkurenciju”. Osim toga, vaterpolo - kao i joπ

Snimila: Sandra Lokas IvaniπeviÊ

Razmak se ipak smanjuje

HoÊe li rujanska replika prve kod nas odigrane vaterpolske utakmice (BaËvice, 1908.) biti i razdjelnica izmeu stoljeÊa muπkog i stoljeÊa i muπkog i æenskog vaterpola?

nekoliko veÊih πportova/saveza u nas - ima svoju skautsku mreæu po svijetu, snima situaciju u naπem iseljeniπtvu te se veÊ prate igraËice koje bi mogle popuniti eventualna tanja mjesta u sastavu. Sve se to zbiva sa sve prisutnijom perspektivom Europskoga prvenstva koje se 2010. igra u Zagrebu, a na svome prvome velikom ispitu naπe Êe djevojke imati priliku protiv sedam vrsta iz elitnoga kontinentalnog razreda poloæiti raËune za prvo desetljeÊe æenskog vaterpola u Hrvatskoj. - Postoji jedna specifiËnost u æenskome πportu - naglaπava Savin koja svako veliko natjecanje Ëini posebno stresnim. Muπkarci nakon uspjeha obiËno malo raπire perje i uæivaju u pobjedi, æene si, meutim, odmah podignu letvicu. Ali, dok muπkarci u porazu brzo pronau motiv za revanπ, kod æena neuspjeh moæe izazvati slom sistema.

Uskoro i prve trenerice Ipak smo dojma da je naπ æenski vaterpolo veÊ prerastao razinu na kojoj se ovisi o jednome uspjehu ili neuspjehu. Osnovu za optimizam daje i postupno stasanje sustava u kojem svaka godina i dalje tvori vidljivo viπu stubu. U rad se ukljuËuju mladi treneri, u klubove se ne upisuju samo djevojke koje su napustile druge πportove ili razoËarane

plivaËice, nego sve viπe djevojËica - 1995./1957. godiπte - kojima je vaterpolo ciljani izbor pa se u sustav natjecanja na razini Hrvatske upravo uvode juniorska i kadetska prvenstva i kupovi. A seniorke, ako se djevojke kojima dominira '91. godiπte mogu tako nazvati, veÊ se ukljuËuju u sustav kontinentalnih klupskih natjecanja. OËekuje se da Êe iz tih redova sutra izroniti i prve vaterpolske trenerice. Nikπa Savin u svojoj je vaterpolskoj karijeri imao odlaske i povratke na bazen: u juniorskoj dobi pripadao je slavnoj generaciji poπkovaca - Neven KovaËeviÊ, BratiÊ, JovanoviÊ i oni neπto mlai poput LuπiÊa, Kaurlota, BebiÊa... - a PO©K-u se vraÊao i kao trener. Upravo svome suigraËu iz juniorskog doba Milivoju BebiÊu, danas krupnom Ëimbeniku u gradskoj πportskoj politici, zahvaljuje za podrπku i pomoÊ bez koje bi, priznaje, ideja æenskog vaterpola ostala samo na pokuπaju. VK Bura je lokomotiva naπeg æenskog vaterpola, s gotovo apsolutnom dominacijom u dosadaπnjim analima, a aktualni naraπtaj igraËica (Savin: „Joπ je prerano da izdvajamo imena”), uz doprinos nekoliko talentiranih djevojaka iz ©ibenika, bit Êe okosnica naπega vaterpola u razdoblju izmeu Pekinga i Londona. Joπ jedna, nimalo nevaæna znaËajka vaterpola, stoji kao preporuka djevojkama koje vole dizati letvicu: igraËice mogu dugo zadræati visoku razinu igre. Kapetanica australske ekipe - jedne od najjaËih na svijetu ima 40 godina, pa je to dobar podatak za sve koji misle da zasnivanje obitelji za æenu mora znaËiti i kraj natjecateljskog bavljenja πportom. U sklopu obiljeæavanja 100. obljetnice hrvatskog vaterpola u rujnu je na BaËvicama odræana replika one prve utakmice πto su je 1908. godine splitski studenti predvoeni Fabjanom Kaliternom, doπavπi iz Praga na ferije, priredili kao meusobni ogled. Pitamo se hoÊe li ta priredba, odræana na znaËajnome mjestu graanskoga Splita i hrvatske πportske povjesnice (govorimo dakako o BaËvicama danju), jednoga dana predstavljati i oznaku na prelasku iz stoljeÊa muπkoga u stoljeÊe i muπkoga i æenskoga hrvatskoga vaterpola. 21


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 22

UMJETNOST I ©PORT

Tjelovjeæba i πport u srednjem vijeku

Viteπka igra Quintana iz Bayonnea, goblen iz 1565.

Za viteπkih turnira, srediπnjeg druπtvenog dogaaja srednjeg vijeka, i graani su prireivali nadmetanja u trËanju, skakanju udalj, bacanju kamena, πakanju, hrvanju, plivanju i veslanju. U svakodnevnom æivotu, u rijetkim trenucima odmora, graani su se natjecali u kuglanju, klizanju, skijanju i sanjkanju Piπe Dijana ©imek Firentinski nogomet, ulje na platnu, 1530.

admetanja vitezova na turnirima bila su srediπnji druπtveni dogaaji u srednjem vijeku. Turniri su za plemiÊki svijet bili vaæniji nego πport u danaπnje vrijeme. Da bi se poveÊala borbena napetost, u turnirsko se nadmetanje unose poticaji poput aristokratskoga ponosa i Ëasti, romantiËno-erotskih elemenata i draæi umjetniËke kiÊenosti. U Francuskoj su se viteπki turniri razvili iz tzv. Galskih igara u XI. stoljeÊu, a u Engleskoj i NjemaËkoj poËeli su se odræavati u XII. stoljeÊu. Prireivani su u povodu proslava obljetnica, roenja, vjenËanja ili krunjenja velikodostojnika. Glasnici bi obznanili vrijeme i mjesto odræavanja turnira nekoliko mjeseci ranije.

N

Novi naËin turnirske borbe U prvo su se vrijeme na turniru sukobljavale dvije nasuprotno postavljene vrste vitezova. U tzv. buhurtu, jedna je skupina jahala zbijena, konj uz konja, i zalijetala se u drugu skupinu u namjeri da je probije ili prisili na povlaËenje. Sraz bi rezultirao ranjavanjem, gaæenjem i obaranjem jahaËa. Francuski vitez Gotfrid od Preuillyja bitno je promijenio naËin turnirske borbe u XI. stoljeÊu. Dva nasuprotno postavljena viteza jahala su uz, u sredini postavljenu, ogradu i nastojala su kopljem izbaciti suparnika iz sedla, a izmicanjem izbjeÊi njegov udarac kopljem. Ispruæeno koplje uglavljivalo se na oklopu pod pazuhom. Tribine oko turnirske staze postavljale su se u dvoriπtima zamkova ili na gradskom trgu. Vitezovi bi prema snazi bili podijeljeni u viπe 22


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 23

podskupina. Da bi netko od mladih vitezova mogao sudjelovati na turnirima i podnositi teπke napore, morao je biti iznimno dobro fiziËki pripremljen. Svakodnevno je morao uvjeæbavati viteπke vjeπtine te sve to kontinuirano i dugo odræavati.

UmijeÊe lova Izrazito plemiÊke razonode nosile su biljeg njihove ratniËke Êudi. To je prije svega bio lov u kojem su do izraæaja dolazile njihove fiziËke sposobnosti. Istodobno je lov bio prilika za iskazivanje vjeπtina. U vrijeme kad stoka nije bila dovoljno hranjenja, a meso od divljaËi je prevladavalo u prehrani, posebno bogatih, lov je bio nuæan. Kraljevi i knezovi su, svaki u granicama svojih ovlasti, na rezerviranim podruËjima nastojali da za sebe prigrabe pravo na progon divljaËi, a kmetovima su nametali obvezu uzgoja lovaËkih pasa i gradnje Ëeka. Lov je bio organiziran kao viπednevna aktivnost u kojoj su sudjelovali plemiÊi raznih æivotnih dobi. U lovu na visoku divljaË, koji se najviπe cijenio, lovac nije upotrebljavao maË, oklop i kacigu, niti oruæje s dometom. Æeljelo se istaknuti kako je lovac dovoljno spretan da svlada divljaË u direktnoj borbi. U lovu na medvjede, jelene, divlje svinje i vukove koristio se samo noæ, sjekira i kratko koplje. BuduÊi da te æivotinje, osim jelena, nasrÊu na Ëovjeka, oruæje se nije bacalo, nego se pod njih podmetalo. Kada bi goniËi na konjima natjerali divljaË, lovac ju je saËekao na tlu s podmetnutim kopljem. Kada se divljaË nabola na koplje lovac je upotrijebio sjekiru ili noæ za zadavanje zadnjeg udarca.

njem, jahanje i voltaæiranje. Radi obrane, graani osnivaju i cehove strijelaca, streliËara i maËevalaca. To su prve druπtvene organizacije u kojima je osnovna djelatnost bila tjelovjeæbenoga karaktera. U XIII. stoljeÊu osnivaju se prva graanska streljaËka druπtva. U njemaËkom gradu Nürnbergu osnovano je 1587. godine tjelovjeæbeno udruæenje Sv. Marka koje je odobrio car Friedrich III. Vrhovni vladari najËeπÊe su odobravali rad takvih udruæenja, jer su u pravilu bili u sukobu s plemstvom, a graanima su davali povlastice i sklapali s njima saveze.

Najbolji natjecatelji - majstori Takva su udruæenja imala svoje tajne tehnike, a za napredak u vjeπtini Ëlanovi su polagali ispite nakon kojih su dobivali novi stupanj struËne spreme. Najbolji natjecatelji nazivali su se majstori, neπto slabiji pomoÊnici (kalfe), a poËetnici uËenici (πegrti). Neki od tih naziva zadræali su se sve do danas (npr. majstor πporta u streljaπtvu). »lanovi tih druπtava imali su posebne odore i na sveËanostima su nastupali u posebnim, sveËanim povorkama. Poslije se te priredbe povezuju s godiπnjim sajmovima i predstavljaju zabavni program za goste. Svaki se grad trudio prirediti πto bolji πportsko-zabavni program da bi po tom bio poznat i privukao πto viπe gostiju. MaËevalaËka su druπtva razvila svoje posebne πkole maËevanja koje su se odlikovale specijalnom tehnikom borbe. Nazivala su se obiËno po svecima zaπtitnicima cehova kojima su pripadali.

Tjelovjeæba seljaka i kmetova U razdoblju ranog feudalizma seljaci kmetovi postajali su vojnici, da bi ka-

snije ta uloga preπla na organiziranu vojsku vitezova oklopnika. U isto je vrijeme prestala potreba njihove kakve takve fiziËke pripreme za vojniËke potrebe. No i pored svakodnevnog teπkog fiziËkog rada, njegovala su se razna narodna nadmetanja. Ovisno o geografsko-klimatskim uvjetima, kao i stupnju druπtvenoekonomskog razvoja, organizirana su razna narodna nadmetanja i igre za vrijeme vjerskih praznika, svadbi i sveËanosti kraljeva i feudalaca. NajËeπÊe su to bila natjecanja u trËanju, skakanju, hrvanju, plesu, borbe s palicama, jer je bilo zabranjeno noπenje oruæja, utrke konja i igre s loptom. Tamo gdje su postojali uvjeti njegovalo se veslanje i razne igre na vodi, a u sjevernim predjelima igre na snijegu i ledu. Osnovna karakteristika tjelovjeæbe seljaka i kmetova bila je njena povezanost s tradicijom ljudi toga kraja te druπtveno-ekonomskim i geografsko-klimatskim uvjetima podneblja. Tjelesni odgoj djece i mladih nije bio druπtvena briga niti je bio organiziran kao poseban odgojni sustav. On se obavljao tijekom svakodnevnog æivota i rada koji je bio mukotrpan i u pravilu jednostran, ali je ipak razvijao fiziËke sposobnosti.

Literatura 1. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Zagreb: Matica Hrvatska. 2. Krátkÿ,F. (1974). Dêjin têlesné vÿchovy. Prag: Olympia. 3. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed. 4. Bloch, M. (2001). Feudalno druπtvo. Zagreb: Golden marketing.

Tjelesno vjeæbanje graana Za viteπkih turnira, srediπnjeg druπtvenog dogaaja srednjeg vijeka, i graani su prireivali nadmetanja u trËanju, skakanju udalj, bacanju kamena, πakanju, hrvanju, plivanju i veslanju. U svakodnevnom æivotu, u rijetkim trenucima odmora, graani su se natjecali u kuglanju, klizanju, skijanju i sanjkanju. PoËetkom XII. stoljeÊa u podnoæju plemiÊkih utvrda slobodni graani podiæu naselja. NajveÊi problem nove graanske klase, izrasle na trgovini i obrtniπtvu, bila je sigurnost. Njihove æivote i imovinu Ëesto su ugroæavali nomadski narodi i odmetnuti vitezovi lutalice. Osim prirodnih formi - trËanje, bacanje kamena, skokova, hrvanja sve veÊu popularnost dobivaju kuglanje, ples, streljaπtvo, maËevanje s hrva-

Igre na ledu, ulje na platnu Hendricka Avercampa (1585.-1634.).

23


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 24

FILOZOFIJA ©PORTA

Tri paradigme Natjecateljski se πport nuæno nameÊe i kao bipolarna aktivnost, koja s jedne strane naglaπava i iskljuËivo je orijentirana pobjedi, dok se s druge strane uvaæava samo sudjelovanje i njeguje kvaliteta izvedbe. Ti ekstremi naglaπavaju produkt ili proces, a svi πportovi participiraju na kontinuumu izmeu tih dvaju polova port zrcali druπtvo koje ga je iznjedrilo, i dobro i loπe toga druπtva, te varira izmeu tih ekstrema, Ëime postaje vrijednosnim fenomenom kojeg se, s obzirom na perspektivu, vrijednosno razliËito procjenjuje. Pojednostavljeno, on se u multidimenzionalnom spektrumu moæe nadavati potroπaËko-profesionalnim (natjecateljskim), edukativno-instrumentalnim i rekreativno-informalnim. Natjecateljski se πport, nadalje, nuæno nameÊe i kao bipolarna aktivnost, koja s jedne strane naglaπava i iskljuËivo je orijentirana pobjedi, dok se s druge strane uvaæava samo sudjelovanje i njeguje kvaliteta izvedbe. Ti ekstremi naglaπavaju produkt ili proces, a svi πportovi participiraju na kontinuumu izmeu tih dvaju polova.

©

Kada πport naglaπava produkt, najvaænije je pobijediti ©port je zaokupljen i sredstvom i ciljem. Cilj je, dakako, produkt, a kada πport naglaπava produkt, najvaænije je pobijediti. Sredstvo je proces koji se bavi igrom kao takvom, te naglaπava kvalitetu izvedbe. Ta se dva pojma ne moraju nuæno iskljuËivati, ali mogu postati opreËni. Dakle, kada je pobjeda najvaæniji kriterij uspjeha (produkt), vrijednosti se naruπavaju, odnosno igraËi se eksploatiraju laænim vrijednostima. S druge strane, kada je proces toliko naglaπen da pobjeda ne znaËi niπta, πportsko okruæenje gubi socijalizacijsko-edukativne vrijednosti, ali i prestaje biti πport kao igra. Svjesni opasnosti svake etiËke klasifikacije πporta, Lawson i Morford predlaæu propitiva24

Piπe Drago VujeviÊ

nje procesom orijentirane paradigme s naglaskom na sudjelovanje i rekreaciju; produktom orijentirane s naglaskom na zabavu, profesionalizam i pobjedu, te paradigmu produktno-procesne orijentacije s izvjesnom uravnoteæenoπÊu prve dvije.

Produktu okrenuta paradigma Uspjeh, kao jedini kriterij natjecateljskog πporta, jasno izraæava sada veÊ klasiËna opaska: „Pobjeda nije samo najvaænija stvar, ona je zapravo i jedina stvar”. Tradicionalno, okruæenje i vodstvo takve paradigme je autoritarno i πovinistiËki nastrojeno. Pretjerano naglaπavanje te orijentacije dovodi do otuenja i dehumanizacije s naglaskom na agresiju i mrænju suparnika, koji se redovito poniæava i zastraπuje, te shvaÊa kao protivnik-neprijatelj kojeg treba poraziti. Tu zasigurno nema pobjede u „porazu”. Svi sudionici - igraËi, treneri, menadæeri, vodstvo - nadaju se samoæivim, iskljuËivo osobnom interesu okrenutim individuama sklonim preuveliËavanju kako vlastitih, tako i træiπnih vrijednosti, da bi postigli πto viπu prodajnu cijenu. Naglasak je, dakle, na zabavi za mase, komercijalizaciji i profesionalizmu. Slava, socijalna mobilnost i novac prioriteti su od kojih se ne odstupa. Ta paradigma, kao odraz druπtva koje ju omoguÊuje, te pod organiziranom autoritarnom kontrolom, postaje selektivni proces koji eliminira sve osim nekolicine nadarenih.

Procesu orijentirana paradigma Taj obrazac karakterizira misao o nevaænosti pobjede ili poraza. Naglaπeno je sudjelovanje u igri, te kakvoÊa izve-


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 25

dbe. Suradnja zamjenjuje natjecanje, a „pobjeda po svaku cijenu” zamjenjuje se uæitkom sudjelovanja, samoostvarenja i samoizraæavanja. To je πport u ime πporta i razonode, radosti i veselja, bez izvanjskih nagrada osim radosti igranja samog. Motivacija se, takoer, ne nameÊe izvana, nego se samonameÊe, a poglavito volontersko-demokratsko vodstvo daleko je od autokracije. Tako je svaki πport nadasve otvoren i pristupaËan svima bez obzira na spol, rasu ili bilo koju drugu orijentaciju, te svima omoguÊuje podjednaku participaciju u procesu. KritiËari Êe primijetiti da ova paradigma izraæenom egalitarnoπÊu moæda i ne pruæa dovoljno izazova za postignuÊe izvrsnosti, ali to joj i nije bilo ciljem.

Paradigma produkta i procesa Taj nam koncept govori da πport moæe biti istodobno i produktom, ali i procesom obiljeæena aktivnost, u kojoj cilj ne opravdava sredstvo, ali je ipak toliko vaæan da se ne zanemaruje. Natjecanje i suradnja odnose se simbiotiËki. Naglasak moæe biti na izvrsnosti izvedbe, s tim da je pobjeda (produkt) takoer vaæna. Taj se ideal uvijek ostvaruje unutar konteksta izvedbe (procesa) koji je prije svega human i etiËan. Ta je srednja pozicija nazivana joπ i „krπÊanskom etikom”, s obzirom na to da implicira tumaËenja judeo-krπÊanske etike; kao i „radikalnom etikom” jer naËela koja zagovara, premda zdrava i racionalna, nisu sukladna modernom, ili bolje postmodernom druπtvu u kojem æivimo, pa bi i njihova jednostrana primjena bila revolucionarna, odnosno radikalna.

Pobjeda bez elemenata otuenja i destrukcije Kod te bi paradigme ciljevi ukljuËivali i izvrsnost izvedbe, i samoispunjenje i samoostvarenje, a postojala bi ravnoteæa izmeu individualnosti i poærtvovnosti; slobode i discipline, kao i suradnje i iskljuËivosti natjecanja. Natjecanje bi se provodilo u ozraËju πportskog ponaπanja, a æelja za pobjedom bila bi poæeljna, πtoviπe - nuæna, ali bez elemenata otuenja i destrukcije. ©port se sponzorira u ime sudionika i za same sudionike, a ne viπe za povlaπtene interesne grupe koje iskoriπtavaju igraËe. Sudionici su slobodni sami dozirati svoju individualnost i rast u okruæenju koje nije previπe restriktivno, ali ipak potiËe samodisciplinu, odgovornost i brigu za druge, pod odgovornim vodstvom demokratskog profesionalca. Takav bi pristup moæda pomogao promicanju πportskog ponaπanja i sveukupnog humanizma u danaπnjoj masovnoj, potroπaËkoj kulturi natjecateljskog πporta. Stari bi grËki ideal - aidos - tada iznova dobio priliku.

Literatura 1. Coakley, J. J.(1997). Sport in Society. Boston: McGraw-Hill. 2. Kretchmar, S. R. (1994). Practical Phylosophy of Sport. Champain, Ill. 3. Lawson, H.A, Morford, W. R. (1979). Ideal-Typical Models for Sport. Journal Of Physical Education and Recreation, Vol 50. 4. Leonard, G. (1975). The Ultimate Athlete. New York: The Viking Press.

25


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 26

©PORTSKI MARKETING

Individualni πportaπi i πportski marketing Iako se Hrvatska moæe pohvaliti velikim brojem uspjeπnih vrhunskih πportaπa u odnosu na broj stanovnika, i dalje je teπko naÊi agencije ili menadæere koji su specijalizirani za struËno savjetovanje i promoviranje πportaπa. Pri tome se ne misli na πportske agente sumnjivih referenca, nego na pravnike, ekonomiste, financijske savjetnike… koji Êe svojim znanjem i iskustvom sa πportaπa skinuti onaj dio tereta koji nije dio njegove „osnovne djelatnosti” materski je status do 80-ih godina proπlog stoljeÊa bio jedina pristupnica olimpijskim igrama i æarko æeljenim olimpijskim medaljama. Samo amaterski πportaπi su po Coubertinovoj viziji smatrani Ëasnim. Jim Thorpe, pobjednik u petoboju i desetoboju na OI u Stockholmu 1912. ostao je bez medalja nakon πto se ispostavilo da se prije atletske karijere poluprofesionalno bavio bejzbolom. Uvidjevπi da odredba o amaterskom statusu viπe ne odgovara razvitku i situaciji u vrhunskom πportu, Meunarodni olimpijski odbor 90-ih godina proπlog stoljeÊa ukida je u svim πportovima osim u boksu. ©portaπi istoËnog bloka odavno su bili „prikriveni” profesionalci zaposleni u dræavnim sluæbama, da bi se nesmetano mogli posvetiti samo treningu.

A

Piπe Manuela Senteri

Veliki u prvom planu

Puno radno vrijeme Dva su faktora koja danas odreuju uspjeh vrhunskog individualnog πportaπa: vrijeme i novac. ©portaπ koji æeli postizati vrhunske rezultate na meunarodnim natjecanjima ne moæe trenirati nakon radnog vremena. Vrhunski je πport danas na toliko visokoj razini da se mora smatrati zanimanjem koje zahtjeva puno radno vrijeme. Da bi se osigurali uvjeti za trening, odlasci na natjecanja i oprema potreban je novac. Malo je individualnih πportaπa koji uspiju postiÊi globalnu popularnost i osigurati financijsku bezbriænost, kao 26

se poteπkoÊama susreÊe pri pokuπaju iskoriπtavanja marketinπkih moguÊnosti? ©portaπima koji su kategorizirani kao olimpijski kandidati ili korisnici Individualne skrbi o mladim πportaπima HOO isplaÊuje stipendije i pomaæe im naknadom raznih troπkova. Ali veÊina njih, kao i svi πportaπi koje te kategorije ne obuhvaÊaju, u stalnoj su potrazi za dodatnim izvorima potrebnih financijskih sredstava. Ta sredstva uglavnom dolaze iz sponzorskih ugovora, a u sklopu tih ugovora lik πportaπa se najËeπÊe koristi u reklamama.

golfaπ Tiger Woods koji je u 2007. godini zaradio 73 milijuna dolara, πto je viπe od bilo kojeg drugog πportaπa. VeÊina πportaπa uz velike napore i poteπkoÊe i bez struËne pomoÊi pokuπava osigurati novac potreban za postizanje rezultata. Nije potrebno govoriti o πportaπima koji su medijskom eksponiranoπÊu postali globalne zvijezde i od sebe stvorili marku. O njima se obiËno skrbi cijeli tim struËnjaka, od agencija kao πto je IMG, preko lijeËnika do odvjetnika. No πto je s prosjeËnim hrvatskim vrhunskim πportaπem? S kojim

©portaπi kao manekeni nisu novost u hrvatskim medijima, jedan od prvih je, 70-ih godina proπlog stoljeÊa, bio plivaË Veljko RogoπiÊ, promovirajuÊi Pipi. U potrazi za sponzorima u posebno su nepovoljnoj situaciji πportaπi iz medijski manje eksponiranih πportova. VeÊina hrvatskih tvrtki koje se odluËe na sponzorstvo individualnih πportaπa rado se koncentriraju oko nekolicine veÊ afirmiranih. »esto im nedostaje interesa ili hrabrosti za ulaganje u mlade, perspektivne πportaπe ili one koji veÊ nisu stekli popularnost u nekom od πportova dnevno prisutnim u medijima. A upravo su to πportaπi za Ëije je sponzoriranje potrebno izdvojiti manje novca, uz realnu moguÊnost da u dogledno vrijeme steknu popularnost i opravdaju uloæeno. Stu-


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 27

dena je tako poËela pratiti Blanku VlaπiÊ od njenih atletskih poËetaka, a danas je sponzor osvajaËice olimpijske medalje. Na Olimpijskim igrama Pekingu 2008. umjesto momËadi proslavili su se individualni πportaπi iz πportova koji u Hrvatskoj ne uæivaju veliku popularnost. Ta Êe Ëinjenica moæda ohrabriti neke sponzore u buduÊnosti. StreljaËica Snjeæana PejËiÊ bez potpore sponzora prvoga je dana Igara osvojila bronËanu medalju. Da je neka tvrtka pokazala interes podupirati je kao perspektivnu πportaπicu, danas bi opravdala uloæeno. Ugovor izmeu πportaπa i sponzora mora biti shvaÊen kao partnerstvo. ©portaπ mora biti svjestan niza obveza koje proizlaze iz ugovora i Ëinjenice da svojim likom i ponaπanjem predstavlja sponzora. Sponzor bi svakako trebao nalaziti moguÊnosti za ukljuËivanje πportaπa u svoje razne aktivnosti, da se sponzorstvo ne bi svelo na koriπtenje lika πportaπa na plakatima i u televizijskim reklamama. Tako upravo sponzor moæe pridonijeti podizanju prepoznatljivosti i popularnosti πportaπa u javnosti.

Stvoriti povoljniju marketinπku okolinu Iako se Hrvatska moæe pohvaliti velikim brojem uspjeπnih vrhunskih πportaπa u odnosu na broj stanovnika, zanimljivo je da je i dalje teπko naÊi agencije ili menadæere koji su specijalizirani za struËno savjetovanje i promoviranje πportaπa. Pri tome se ne misli na πportske agente sumnjivih referenca, nego na pravnike, ekonomiste, financijske savjetnike i sliËne struËnjake koji Êe svojim znanjem i iskustvom sa πportaπa skinuti onaj dio tereta koji nije dio njegove „osnovne djelatnosti”.

Profesionalna πportska agencija neÊe se zadovoljiti samo zaraivanjem sponzorskog novca za πportaπa nego Êe ga pratiti tokom karijere, savjetujuÊi ga u svim æivotnim pitanjima, te Êe mu osigurati perspektive nakon πportske karijere. U sustavu πporta nekih zemalja navedeno savjetovanje provode organizacije koje se skrbe o vrhunskom πportu, πto bi u buduÊnosti moglo biti zanimljivo rjeπenje i za hrvatski πport. Da bi se stvorila povoljnija marketinπka okolina za prosjeËnog hrvatskog individualnog vrhunskog πportaπa vaæne su dvije stvari: viπe struËnih kadrova koji se brinu o poslovnom dijelu πportaπeve karijere dok se on posveÊuje πportu, te podizanje javne svijesti o vrijednosti i atraktivnosti medijski manje eksponiranih πportova.

27


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:29

Page 28


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 39 • BROJ 147 • PROSINAC 2008.

Vaterpolo ekipa dubrovaËkog Juga viπestrukog dræavnog prvaka 1934. godine


OLIMP-prelom 29

1/12/09

0:13

Page 30

STOLJEΔE VATERPOLA U HRVATSKOJ

Vaterpolo pobuuje sve veÊi interes Za ljetnih praznika 1908. Fabjan Kaliterna priredio je prvu vaterpolsku utakmicu u Splitu - igralo se na BaËvicama, na improviziranom plivaliπtu omeenom konopom koji je plutao zahvaljujuÊi tikvicama. Nastupili su uglavnom studenti, a sudio je ©piro PeriπiÊ, kasnije ugledni odvjetnik, koji navodno nije znao plivati Napisao Jurica GizdiÊ rvo kupaliπte u Splitu, pod nazivom „Bagno polo”, otvoreno je 1880. godine. Kupaliπte "BaËvice" proradilo je godinu kasnije. Na tim objektima, ali i u drugim splitskim uvalama, osnivani su krajem XIX. stoljeÊa divlji klubovi koji su njegovali πportove na vodi. PoËetkom XX. stoljeÊa, uËenik splitske realne gimnazije Fabjan Kaliterna s braÊom Lukom i Antom - TonËekom osniva divlji klub "©ator". Na osnivaËkom sastanku 1904. godine bili su i Ivan ©akiÊ, Niko KuzmaniÊ, Jere MatoπiÊ, Umberto Fabris, Lucijan i Mario Stella, Toni BrajeviÊ, Vjekoslav - Luii IvaniπeviÊ, Jure Gaπparini, Lovre BiliniÊ, Vlado Boschi, ©ime Raunig, Duje IvaniπeviÊ i Vlado MatoπiÊ. Klub su nazvali "©ator" jer su tijekom osnivaËkog sastanka na "BaËvicama" postavili tendu koja ih je πtitila od sunca.

P

Prva vaterpolska utakmica Tako je Fabjan Kaliterna veÊ sa 18 godina pokazao velike organizatorske sposobnosti. Nakon dvije godine otiπao je na studije u Prag. Ondje je zajedno s kolegama Ëesto posjeÊivao renomirani praπki klub Slaviju, gdje se upoznavao s radom njegovih sekcija. Vidjeli su i nauËili kako se trenira i igra nogomet, kako se vesla, pliva i igra vaterpolo. Za ljetnih praznika 1908. godine, Fabjan Kaliterna priredio je prvu vaterpolsku utakmicu u Splitu. Utakmica je odigrana na BaËvicama, na improviziranom plivaliπtu omeenom konopom koji je plutao zahvaljujuÊi tikvicama. IgraËi su nosili crvene i bijele kapice, a nastupili su uglavnom studenti, bivπi Ëlanovi "©atora". Sudio je ©piro PeriπiÊ, kasnije ugledni odvjetnik. Za tu je prigodu morao nauËiti vaterpolska pravila koja je Kaliterna preveo sa Ëeπkog jezika. Iako je bio prvi vaterpolski sudac u Hrvatskoj, govorilo se da

Vaterpolisti Juga 1924. godine

2

PeriπiÊ nije znao plivati. Poslije I. svjetskog rata vaterpolo se poËeo skromno razvijati u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Zagrebu. Organiziraju se dræavna prvenstva, a formirana je i dræavna vaterpolska reprezentacija.

Hrvatski πportski klub Victoria Grupa suπaËkih gimnazijalaca osnovala je 1908. godine Srednjoπkolski sportski klub Victoriju u kojem se u poËetku igrao iskljuËivo nogomet. Tijekom ljeta 1912. na gradskom kupaliπtu "Strauss" u Suπaku odræana je prva plivaËka priredba. PlivaËka sekcija H©K Victorije osnovana je 1. srpnja 1914. godine. Potkraj 1917. suπaËki aci, koji joπ nisu sazreli za vojnu sluæbu, obnavljaju Victoriju. Nazivaju ih "Mlada Victoria". Krajem 1918. godine osnovan je Privremeni odbor sa zadaÊom da poradi na πto bræem sreivanju prilika u klubu i okupljanju Ëlanstva. U pravilima Victorije, gdje se govori o "ustanovljavanju sekcija", ne spominje se vaterpolo, nego plivanje, nogomet, laka atletika, teπka atletika, hazena i lawn - tenis. Meutim, veÊ je 3. kolovoza 1919. na kupaliπtu "Klotilda" odræana plivaËka priredba na kojoj se igrao i vaterpolo. Vratnice za vaterpolo, koji se igrao nogometnom loptom, usaene su u poveÊu plutajuÊu dasku. Izmeu njih je razapet konop koji je predstavljao gornju preËku. Igraliπte nije bilo ograeno pa je „aut” bio u trenutku kada je lopta udarila u stijenu ili betonski gat, ili pak kada bi se izgubila meu barkama s kojih je utakmicu gledala i burno navijala oduπevljena publika.

Osvajanje uvala i osnivanje "republika" u Splitu Ljeti, prije poËetka I. svjetskog rata, oæivjele su uvale grada pod Marjanom, do tada puste zbog udaljenosti od centra. To su prije svega bile uvala Baluni na zapadnoj i Firule na istoËnoj strani grada. U tim je uvalama omladina osnovala tzv. republike, gdje su svi njeni "stanovnici" uæivali potpunu slobodu. Razvijalo se drugarstvo, zdravi oblici æivota u moru i kraj njega, borbenost i razne vjeπtine. One su bile pokretaËi gotovo svih πportova u Splitu. Djelatnost "republika" nigdje nije sluæbeno verificirana, ali je njihovo postojanje osnova iz koje su se razvili brojni splitski klubovi. Iz "Republike Mali puk" u uvali Firule kasnije su nastali plivaËko-vaterpolski klubovi Firule, Triton i PO©K. U uvalama BaËvice i Baluni djelovale su istoimene "republike", "Bagno polo" u gradskoj luci, a "Republika Sustipan" u uvali ZvonËac. Tijekom 1919. i 1920. prestaje djelovanje "republika" i poËinje organizirani razvoj plivaËkog i drugih πportova u Splitu. Na temeljima "Republike Baluni" poËeo je nicati prvi plivaËki klub u Splitu i Dalma-


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 31

Utakmica izmeu HA©K-a i SK Marathona u rukavcu Save na lijevoj obali Save 1932. godine

Vaterpolska utakmica u uvali Baluni 1921. godine

ciji, a 23. rujna 1920. odræana je konstituirajuÊa sjednica Pomorskog πportskog druπtva Baluni. Klub je u srpnju 1921. godine otvorio dom u uvali Baluni, sagraen dobrovoljnim prilozima Ëlanova. Prva javna vaterpolska utakmica poslije I. svjetskog rata odigrana je 30. srpnja 1922. izmeu ekipa Baluna i Firula, a zavrπila je rezultatom 5-1.

"Republika svijeh DanaËa" Ljeti, krajem I. svjetskog rata, u dubrovaËkim se uvalama osnivaju "kupaliπne republike". Stvaraju se druæine koje su, meu ostalim, pokretaËi improviziranih natjecanja u ronjenju, plivanju i veslanju. Najæivlje je bilo u uvali DanËe gdje je osnovana "Republika svijeh DanaËa". Druæine su mladenaËki buntovne, Ëak vode i „ratove”, prireuju „sveËanosti” i pozivaju goste. One su omoguÊile omladini sve πto æeli: velik prostor za mladenaËko, niËim ometano iæivljavanje, prikladne hridine, razvedenu obalu i bistro more. Prireuju se viteπke igre, natjecanja u plivanju, ronjenju, skokovima u vodu i veslanju. Njegovale su se i improvizirane igre u vodi, meu ostalim i „na dvije bare” s obojenom nogometnom loptom. Godine 1923. pojavio se na DanËama novi kupaË, Rudi Reπ, plivaË i vaterpolist Victorije iz Suπaka. On je zbog posla premjeπten u Dubrovnik. Omladina s DanËa i Rudi Reπ brzo su naπli zajedniËki jezik. Reπ je uËio omladinu plivati „kraul” i upoznavao ju je s pravilima vaterpolske igre. Korak naprijed predstavljala je nabava vaterpolske lopte s ventilom i izrada propisnih vrata.

Prvi zagrebaËki vaterpolisti Godine 1921. HA©K je uspio dobiti sve dozvole da bi na Maksimirskom jezeru mogao prireivati javne plivaËke i vaterpolske utakmice i stalno trenirati. BuduÊi da je jezero u neposrednoj blizini klupskog igraliπta, klubu je bilo osobito pogodno za ozbiljan struËni rad, pa je HA©K odmah prionuo poslu. Iste je godine jezero ureeno i djelomiËno proËiπÊeno. ZagrebaËki plivaËki podsavez je 23. srpnja 1922. godine na donjem Maksimirskom jezeru organizirao natjecanje za prvenstvo svog podruËja. Uz plivanje, na programu je bio i vaterpolo. Natjecanje je poËelo u 16 sati, prije nogometne utakmice izmeu Graanskog i berlinske Herthe. Sutradan je o priredbi napisano: „Doπao je taj dan. Dobar posjet bio je nagrada agilnim prireivaËima. Svakako je ‘gratis’ obala bila najposjeÊenija. Brojni ‘gondolieri’, koji inaËe nemaju pojma o veslanju, mogli su promatrati plivaËke priredbe. Vaterpolo je igrao HA©K protiv Victorije, pobijedivπi rezultatom 4-2. Izvrsno rade oba forwarda, dok obrane donekle zaostaju. Vratari dobri. Golove poluËili Reπ - 2 za Victoriju, a EsapoviÊ - 2, Justitz - 1 i Seneri - 1 za HA©K”.

Vaterpolska prije nogometne utakmice Nakon prvog dræavnog prvenstva popularnost πporta je rasla pa su se i dalje prireivala plivaËka natjecanja, praÊena komentarima u dnevnom tisku i najavljivana pozivima, kao πto je bio poziv na klupski susret HA©K-a: „Hrvatski akademski πportski klub (HA©K) prireuje u nedjelju 13. kolovoza 1922. u 4 sata poslije podne klupski meeting u plivanju, skakanju i water-polu na Maksimirskom jezeru. Program je sljedeÊi: 60 m juniori, 100 m handicap: BlaæiÊ max. 25 sek./ 4x60 m sprint πtafeta, umjetni skokovi, 60 m plivanje na leima, dvije water-polo utakmice. Pravo sudjelovanja, osim Ëlanova HA©K-a, imadu i ostali klubovi, pa se umoljavaju plivaËi, da se do subote na veËer prijave kod referenta plivaËke sekcije HA©K-a u kavani 'Zagreb'. Vaterpolo momËadi mogu klubovi sloæiti i kombinirano”. Natjecanje je odræano prije nogometne utakmice izmeu Graanskog i beËkog Slovana. PlivaËka i vaterpolska natjecanja odræavana su prije nogometnih utakmica na obliænjem nogometnom igraliπtu HA©K-a, a danas stadionu NK Dinamo, da bi se poveÊala brojnost publike i potaklo zanimanje za plivanje i vaterpolo. U vaterpolskom susretu momËad "A" igrala je protiv momËadi "B" 1-6 (0-4). U tisku je izvjeπtaj o utakmici zavrπen ovim rijeËima: „… oËigledno je kako vaterpolo pobuuje sve veÊi interes”.

Literatura 1. RogiÊ Nehajev, I. (1978). Victoria - Primorje 1908. - 1978. Rijeka: PVK Primorje. 2. Moretti, S. (1981). Povijest plivaËkog i vaterpolo kluba Jug. DubrovaËki horizonti, 21 (13), 147 - 176. 3. PetriÊ, T., CopiË, M., MarkoviÊ, B. (1990). PK JadranKoteks. Split: Vojna πtamparija.

3


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 32

©EST DESETLJEΔA HRVA»KOG KLUBA GAVRILOVIΔ

Najuspjeπniji hrvatski hrvaËki klub UoËi I. svjetskog rata, kao i izmeu dvaju svjetskih ratova, zabiljeæeni su pokuπaji utemeljenja hrvaËkog kluba, no to je ostvareno tek 1948. godine, dolaskom u Petrinju poznatog svjetskog hrvaËa Rikarda Bukovca

Piπe Ivica Golec

ruπtveni se æivot u starom hrvatskom gradu Petrinji naglaπenije razvija krajem XVIII. i poËetkom XIX. stoljeÊa. Osnivaju se udruge graana s preteæito vjerskim obiljeæjima, a na poticaj viπih vojnih osoba, koje tada sluæbuju u gradu, utemeljuju se i prva πportska druπtva. Prva i najstarija registrirana πportska udruga u Petrinji bilo je StreljaËko druπtvo, Ëija su pravila potvrena 1816. godine. Krajem XIX. i tijekom XX. stoljeÊa osnovana su i druga πportska druπtva, primjerice SklizalaËko druπtvo (1875.), BiciklistiËko druπtvo (1891.), Sport klub SvaËiÊ (1910.), KugljaËki πportski klub Drevo (1932.), Petrinjsko ribarsko druπtvo (1933.) i dr. UoËi I. svjetskog rata, kao i izmeu dvaju svjetskih ratova zabiljeæena su nastojanja na utemeljenju hrvaËkog kluba. To je ostvareno tek 1948. godine dolaskom u Petrinju poznatog hrvaËa Rikarda Bukovca.

D

Najuspjeπniji hrvaËi

U prvo vrijeme klub biljeæi dobre rezultate u pojedinaËnoj konkurenciji, a postupni uzlet momËadi primjetan je od 1961. godine. Od 1967. klub nosi naziv HrvaËki klub GavriloviÊ. Na prvom momËadskom prvenstvu Jugoslavije 1969. godine HK GavriloviÊ je bila treÊi u konkurenciji deset ekipa. Naslov ekipnog dræavnog prvaka HK GavriloviÊ je osvojio 1970., 1972., 1984./1985., 1987./1988. i 1989./1990. godine. Prve zapaæene rezultate u meunarodnoj konkurenciji zabiljeæio je viπestruki dræavni prvak Milan NenadiÊ. On je u kategoriji do 82 kg bio treÊi na Olimpijskim igrama 1972., drugi na Svjetskom prvenstvu 1973., a treÊi 1969. i 1970, prvi na Europskom prvenstvu 1969. i 1970., a drugi 1968. Velike meunarodne uspjehe postigao je i Slavko KoletiÊ. On je u kategoriji do 62 kg Rikard Bukovec kao aktivni na Svjetskom prvenstvu 1970. osvojio srematjecatelj u hrvanju brnu medalju. PojedinaËne uspjehe na veliSvestrani Rikard Bukovac kim meunarodnim natjecanjima zabiljeæili Rikard Bukovac roen je u Rijeci 1906. godine, a u Za- su i Bogdan PoπtiÊ, osvajaË zlatne i srebrne medalje na jugrebu je 1922. u poduzeÊu „Rabus” izuËio mesarsko-ko- niorskom Svjetskom prvenstvu 1981. i Josip PaviπiÊ, „srebasiËarski zanat. Od 1925. Ëlan je Teπkoatletskog kluba brni” na juniorskom Svjetskom prvenstvu 1991. godine. Herkules u Zagrebu. Osim hrvanja intenzivno se bavio i boksom. Godine 1929. otiπao je u Pariz, gdje je hrvao u NajveÊi uspjeh hrvatskog hrvanja Meutim, najveÊi uspjeh u povijesti HK GavriloviÊ i hrClub Olympic de lutte. Pravi je raritet da su uz njega hrvali i njegova tri brata: Romeo, Renato i Raimound. Godi- vatskog hrvaËkog πporta ostvario je Vlado Lisjak. On je ne 1934. preπao je u profesionalne hrvaËe slobodnog hrva- u finalu kategorije do 68 kg na Olimpijskim igrama 1984. nja catch-as-catch-can (u prijevodu, „uhvati kako mo- osvojio zlatnu medalju - suparnik mu je bio svjetski prvak, æeπ”). Za rata je sudjelovao u francuskom pokret otpora. U Finac Tapio Sipila. Nakon tog izvanrednog uspjeha, PetriZagreb se vratio poslije rata. Bukovac je, uz znatnu finan- nja uistinu postaje srediπnje hrvaËko mjesto. Klub, Tvorcijsku i drugu pripomoÊ tvornice „GavriloviÊ", poËetkom nica „GavriloviÊ” i grad Petrinja primaju prestiæna prizna1948. godine poËeo trenirati hrvaËe prvog petrinjskog hr- nja od meunarodnog hrvaËkog saveza (FILA) iz kojih vaËkog kluba, koji je bio sekcija pri Fiskulturnom druπtvu nedvosmisleno iπËitavamo da je HrvaËki klub GavriloviÊ Jedinstvo. U Teπkoatletskom savezu Hrvatske registriran svojim momËadskim i pojedinaËnim postignuÊima postao je 10. srpnja 1948. godine. VeÊ sljedeÊe godine, Ëlanovi snaæan integralni dio svjetskih dostignuÊa u hrvaËkom kluba su na pojedinaËnom prvenstvu Hrvatske osvojili πportu. dva prva i jedno drugo mjesto. To su prvi uspjesi u πest desetljeÊa dugoj povijesti kluba. Od 1950. klub djeluje Uspjeπni i u progonstvu Djelovanje HrvaËkog kluba GavriloviÊ prekinuto je veunutar Sportskog druπtva Radnik, a ekipa nastupa u Zalikosrpskom okupacijom Petrinje (1991./1995.). Do oslogrebaËkoj podsaveznoj ligi.

4


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 33

Vlado Lisjak

boenja grada klub je djelovao u Sisku pod nazivom HK Sisak - GavriloviÊ. Meutim, i u takvim uvjetima Ëlanovi kluba su uspjeπni. Na prvenstvima Hrvatske 1992. i 1993. prva su mjesta osvajali Stanislav Polovina (seniori), Josip PaviπiÊ (omladinci), a Saπa Peπut, Vladimir MilekoviÊ, Dalibor JakiÊ, Davor DamjanoviÊ i Dalibor VraËar u konkurenciji juniora. Reprezentativac kluba u to vrijeme bio je Mijo MarjanoviÊ. MomËad nastupa u prvoj hrvatskoj hrvaËkoj ligi, koja se odræava od 1994. godine.

Brojni uspjesi i priznanja Uz nezaobilaznog Josipa PaviπiÊa, koji i dalje, na domaÊim i meunarodnim turnirima, osvaja prva mjesta u svojoj skupini, slavu GavriloviÊa pronose i reprezentativci Stipe DamjanoviÊ i Senad MujagiÊ. Ivan BrebriÊ (35 kg) i Alen Sova (54) prvi su na kadetskom prvenstvu Hrvatske 1998. godine. S ostalim, ne manje zasluænim hrvaËima, H©K GavriloviÊ vraÊa gradu Petrinji ugled i naslov respektabilnog hrvatskog, ali i meunarodno priznatog hrvaËkog srediπta. Razvidno je to iz brojnih priznanja koja stiæu na adresu hrvaËa GavriloviÊa, od grada, SisaËko-mo-

DoËek Vlade Lisjaka u Petrinji nakon OI 1984.

slavaËke æupanije, kao i Hrvatskog olimpijskog odbora „za dugogodiπnji doprinos sportu tijekom 60 godina plodnog djelovanja”.

Tri godine za redom dræavni prvaci Tijekom 2001. godine hrvaËi GavriloviÊa prvi put premoÊno postaju dræavni prvaci. To je najveÊi uspjeh kluba od osamostaljenja Republike Hrvatske. Taj uspjeh petrinjski hrvaËi redomice ponavljaju 2002., 2003. i 2004. godine bez ijednog poraza. U tom Ëetverogodiπnjem razdoblju ponosa, slave i snaænog promoviranja Petrinje, kao i Tvornice „GavriloviÊ”, zabiljeæeni su i pojedinaËni uspjesi na uglednim meunarodnim prvenstvima i turnirima. U snaænom zamahu, puni elana, unatoË razumljivom gdjegdje prisutnom nesuglasju, hrvaËi GavriloviÊa od 2005. godine neprekinuto su meu najboljima i tijekom jubilarne 2008. godine uporno teæe osvajanju najboljeg i najkvalitetnijeg hrvaËkog kluba u Hrvatskoj.

Literatura 1. Almanah Teπkoatletskog saveza Hrvatske (1961). Zagreb: Teπkoatletski savez hrvatske. 2. Hudika, D. (2000). Specijalist za Ameriku. VeËernji list, 14. studenoga, 11. str. 3. Sviben, B. (1992). Razvoj modernog hrvanja u Hrvatskoj. Povijest sporta, 92 (23), 7 - 17.

MeË Milana NenadiÊa na OI 1972. godine

5


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 34

SOKOLSTVO

Odnos Hrvatskog sokola i KatoliËke crkve Pojavom omladinske katoliËke gimnastiËke organizacije Orao hrvatski su sokoli dobili konkurenciju. BuduÊi da su oba druπtva bila okrenuta mladeæi, prirodno je da se izmeu njih pojavio antagonizam. U prvom redu prilikom vjerskih sveËanosti orlovi su istisnuli sokole. UnatoË zalaganju Crkve, orlovi nikad nisu ugrozili popularnost sokola i nikad nisu dosegli brojnost i znaËenje hrvatskog sokolstva Piπe Zlatko Virc okolski pokret nastao je u »eπkoj 1862. godine. Prema zamisli osnivaËa Miroslava Tyrπa, uz njegovanje tjelovjeæbe i πporta, sokolstvo se trebalo brinuti o odgoju mladeæi, "da poπtuje slobodu miπljenja", slijedi napredne misli i bori se "protiv teokracije srednjega vijeka". Sokolstvo je promicalo ideju panslavizma i domoljublja. JaËanje graanskog sloja i njegovog kapitala te snaæna germanizacija i maarizacija u to vrijeme stvorili su uvjete za osnivanje sokolskih organizacija. One su se proπirile cijelom Austro-Ugarskom monarhijom i drugim slavenskim zemljama. Prvo sokolsko druπtvo u Hrvatskoj osnovano je u Zagrebu 1874. godine. Nakon osnivanja brojnih hrvatskih sokolskih organizacija u Suπaku je 1904. godine utemeljen Hrvatski sokolski savez.

S

Nije bilo nikakvih razmirica Bilo je uobiËajeno da sokolska druπtva sudjeluju na javnim vjerskim sveËanostima u sredinama gdje su katolici bili u veÊini. Sokolska su druπtva pozivala sveÊenike na posveÊenja zastava, a u organiziranju sokolskog dana, posveÊenog pogibiji Zrinskog i Frankopana, bila je obvezna misa zaduπnica. SveÊenici su Ëesto sluæili mise za hrvatske sokole i u drugim prigodama. Crkva je bila svjesna da su hrvatski sokoli naklonjeni vjeri. Zbog takvog stava sveÊenici su Ëesto bili podupiruÊi Ëlanovi sokolskih organizacija, a sudjelovali su i u radu njihovih odbora. Sve do kraja I. svjetskog rata, izmeu hrvatske sokolske organizacije i KatoliËke crkve nije bilo nikakvih razmirica, iako u pravilima sokolskih organizacija nikad nije isticano bilo kakvo vjersko usmjerenje Ëlanova.

Svi su dotadaπnji sokolski savezi ukinuti, a cjelokupno je Ëlanstvo udruæeno u Jugoslavenski sokolski savez. U tom novom, ujedinjenom sokolskom savezu Srbi su preuzeli vlast, iako je njihovo sokolstvo imalo kraÊu tradiciju, a druπtva daleko manje Ëlanova od hrvatskih. U novonastaloj situaciji hrvatski su se sokoli osjeÊali prikraÊeno jer nisu mogli djelovati u nacionalnom duhu, pa su pokrenuli inicijativu za obnovu Hrvatskog sokolskog saveza. Meutim, trebalo je oprezno postupati da bi se izbjegli nepoæeljni postupci vlasti. U vrijeme kada se trebalo izboriti za ravnopravan poloæaj u novoosnovanoj sokolskoj organizaciji nove dræave, dodatno su se zakomplicirali odnosi s KatoliËkom crkvom. Mariborska rezolucija Jugoslavenskog sokolskog saveza iz 1920. godine poruËila je da vjera nema πto traæiti u sokolskim organizacijama. Na to je brzo reagirala hrvatska KatoliËka crkva.

Hrvatski sokoli i vjera

»lanstvo u organizaciji hrvatski sokoli nisu uvjetovali nacionalnim porijeklom ili vjerskom pripadnoπÊu. Meutim, u njihovim je redovima bilo malo Ëlanova koji nisu bili naklonjeni KatoliËkoj crkvi. U novonastaloj situaciji oni su dobili priliku da progovore. Srediπnji odbor Hrvatskog sokola je, raspravljajuÊi o odnosu s Crkvom, 1921. godine odluËio da ne potencira sukob i da po svaku cijenu zadræi prijaπnje dobre odnose. Meutim, u KatoliËkom listu i dalje se pisalo o postupcima sokolske organizacije usmjerenim protiv Crkve. Biskupi su u svojoj poslanici upuÊenoj vjernicima 1921. godine prosvjedovali protiv Mariborske rezolucije. Taj je prijekor ponajprije bio upuÊen Jugoslavenskom soNeprilike u kolskom savezu, ali i hrnovoj dræavi vatskom sokolstvu. Vodstvo hrvatske sokolske U novoosnovanoj organizacije nije podræaKraljevini Srba, Hrvata valo politiku Jugoslaveni Slovenaca u Novom skog sokolskog saveza, Sadu je 28. lipnja 1919. ali se o tome nije javno utemeljen Sokolski saizjaπnjavala. Crkva je æevez Kraljevine Srba, ljela potaknuti Hrvatski Hrvata i Slovenaca koji je 1920. nazvan Jugo- Posveta zastave Hrvatskog sokola ispred UmjetniËkog paviljona povodom sokol da se odluËnije suprotstavi novom kursu. slavenski sokolski savez. I. hrvatskog svesokolskog sleta 1906. godine

6


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 35

Proba za nastup na III. hrvatskom svesokolskom sletu na igraliπtu Graanskog 1925. godine

PrednjaËki zbor na balkonu Sokolane neposredno prije raspuπtanja Hrvatskog sokola 1929.godine

podræavali hrvatske sokole. No bilo je sveÊenika koji su Kraljevinu SHS doæivljavali kao ostvarenje Strossmayerove ideje i koji nisu bili naklonjeni hrvatskom sokolstvu. Bilo je otkazivanja suradnje i podvaljivanja, ali sve to nije bitno pomutilo odnose izmeu KatoliËke crkve i hrvatskog sokolstva.

Osnivanje Hrvatskog sokolskog saveza Jugoslavenski sokolski savez je na skupπtini u Osijeku 1921. godine ublaæio svoj stav, no i dalje je tinjalo nepovjerenje prema tadaπnjem sokolstvu i to se odrazilo na priljev novih Ëlanova. U razdoblju od 1920. do 1922. godine vodila se æestoka rasprava o obnovi rada Hrvatskog sokolskog saveza. U tom nastojanju hrvatsko je sokolstvo traæilo potporu i od hrvatskih politiËkih stranaka. Hrvatska seljaËka stranka prepoznala je znaËenje sokolstva i podræala je tu ideju. To je pripomoglo da se Hrvatski sokolski savez obnovi 28. svibnja 1922. godine i tako raskinu veze s Jugoslavenskim sokolskim savezom. Utjecaj Hrvatske seljaËke stranke i dalje je bio prisutan i to je se odrazilo na porast broja Ëlanova Hrvatskog sokola. Hrvatsko je sokolstvo 1924. imalo 60 druπtava koja su djelovala u tri æupe. Moæe se pretpostaviti da je hrvatsko sokolstvo tada imalo 20.000 Ëlanova. To je bila samo treÊina prijaπnjeg Ëlanstva, ali je i to bila impresivna brojka.

Osnivanje Orlova i sukobi Pojavom omladinske katoliËke gimnastiËke organizacije Orao hrvatski su sokoli dobili konkurenciju. BuduÊi da su oba druπtva bila okrenuta mladeæi, prirodno je da se izmeu njih pojavio antagonizam. Sukob je tinjao, javnih suprotstavljanja nije bilo, a na terenu te dvije organizacije nisu suraivale. Ovisno o odnosu snaga iskazivana je veÊa ili manja nesnoπljivost. U prvom redu prilikom vjerskih sveËanosti orlovi su istisnuli sokole. UnatoË zalaganju Crkve, orlovi nikad nisu ugrozili popularnost sokola i nikad nisu dosegli brojnost i znaËenje hrvatskog sokolstva. Tijekom 1924. doπlo je do æestoke polemike izmeu sokola dr. Ante OrπaniÊa i KatoliËkog lista. OrπaniÊ je oËito iznosio osobno miπljenje, jer sluæbeno glasilo Hrvatski sokol i Hrvatska seljaËka stranka nisu podræali njegove ideje. Polemika je zavrπena jer je OrπaniÊ "nestao" iz redova hrvatskog sokolstva. Meutim, nesnoπljivost izmeu hrvatskog sokolstva i orlovstva se nastavila. U manjim sredinama, gdje nije bilo uvjeta za djelovanje orlova, sveÊenici su u pravilu

Proslava tisuÊljeÊa hrvatskog kraljevstva U to vrijeme Hrvatski sokolski savez nastojao je biti primljen u Slavenski sokolski savez. Tome su se protivili »esi, koji nisu podræavali izdvajanje Hrvatskog sokolskog saveza. U tome treba traæiti razlog viπe zbog kojeg HSS nije prema OrπaniÊu nastupio otvoreno. Stranka se bojala da joj se ne predbaci kako u odnosu prema Crkvi ne poπtuje stavove Ëeπkog sokolstva. IduÊa 1925. bila je godina proslave tisuÊite godiπnjice hrvatskog kraljevstva. Nastojalo se da se oko brojnih proslava okupi πto viπe ljudi radi ostvarenja ideje o hrvatskoj samostalnosti. Bilo je nekoliko srediπnjih proslava. U tim sveËanostima hrvatsko je sokolstvo imalo vaænu ulogu te je u brojnim mjestima bilo organizator proslava. Sletovi su snaæno utjecali na popularizaciju tjelovjeæbe i πportske gimnastike. ZahvaljujuÊi tim dogaanjima Hrvatski sokol uËvrstio je svoju poziciju u druπtvu, a porastao je i broj Ëlanova. Hrvatsko je sokolstvo prestalo s radom 1929. godine, ukazom kralja Aleksandra, kada su ukinute sve organizacije s nacionalnim nazivima. Zadnja izvanredna skupπtina Hrvatskog sokolskog saveza odræana je 15. prosinca 1929., kada je jednoglasno zakljuËeno da se ne pristupi Sokolu Kraljevine Jugoslavije i da se sva druπtva Hrvatskog sokola raspuste. RezimirajuÊi rad Hrvatskog sokola nedvojbeno je da je ta tjelovjeæbena organizacija u tim teπkim vremenima uËinila neizmjerno mnogo na unaprjeivanju i oËuvanju hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta. Literatura 1. BuËar, F. (1925). Povijest Hrvatskog sokola - Matice u Zagrebu od 1874. - 1885. Zagreb: Naklada Hrvatskog sokola Wilsonovog. 2. Radan, Æ. (1966). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret u Hrvatskoj. Zagreb: Savezna komisija za fiziËku kulturu. 3. Radan, Æ. (1984). Razvoj sokolskog gimnastiËkog pokreta u Zagrebu i Hrvatskoj. Povijest sporta 60 (15), 138 - 148.

7


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 36

UZ 160. GODI©NJICU RO–ENJA OTTA LILIENTHALA

PoËeci bezmotornog letenja u Hrvatskoj Viktor KlobuËar bio je prvi hrvatski pilot bezmotorne letjelice i moæemo reÊi da je otac hrvatskog zrakoplovnog jedriliËarstva Piπe Zdenko Jureπa rakoplovno je jedriliËarstvo grana πportskog zrakoplovstva u kojoj se leti jedrilicama bez motora, teæim od zraka. Da bi jedrilica mogla letjeti mora biti povuËena ili otisnuta u zrak. Cjelokupna πportska djelatnost u zrakoplovnom jedriliËarstvu zasniva se na teænji πto duljeg zadræavanja jedrilice u zraku i ostvarivanja πto veÊe visine i duæeg prijeenog puta (preleta). Raznovrsne kombinacije i oblici πportskog letenja na jedrilicama ovise o konstrukciji jedrilice, sposobnosti jedriliËara, geografskom poloæaju i meteoroloπkim uvjetima podruËja u kojem se leti. Konstrukcije jedrilice maksimalno su usklaene s moguÊnostima iskoriπtavanja usponih i nisponih zraËnih struja. Prije osamdeset godina bezmotorno se letenje poËelo intenzivno razvijati i u Hrvatskoj.

Z

Prvi letovi u svijetu Prvi letovi bezmotornim letjelicama - zmajevima zabiljeæeni su u Kini prije Krista. Mnogo kasnije pojedinci su pokuπali letjeti bezmotornim letjelicama no veÊinom neuspjeπno, sve do Otta Lilienthala (1848. - 1896.) koji je bezmotorni let uspio izvesti na znanstvenim temeljima. Prvi je let izveo u Berlinu s umjetnog humka, jedrilicom teπkom samo 22 kg. U jednom letu, stjecajem okolnosti i gubitka brzine, letjelica je pala na tlo i razbila se, a Lilienthal je zadobio teπke ozljede kojima je podlegao. U preletima je najviπe uspijevao prijeÊi do 500 m, dostiæuÊi do 20 m visine, a u prosjeku je letio dvadesetak sekundi. Za njega se moæe reÊi da je udario temelje modernog jedriliËarstva. I braÊa Orville i Wilbur Wright su se prije prvog motornog leta bavili izradom jedrilica. O gradnji jedrilice razmiπljao je i Nikola Tesla, ali je bio zauzet drugim projektima. Razvojem motornog, bezmotorno je letenje palo u zaborav, ali je poslije 1920. godine ponovno oæivjelo. Prvi let jedrilicom u tzv. uzlaznoj struji izveo je Nijemac Fritz Peschkes.

Otac hrvatskog zrakoplovnog jedriliËarstva Viktor KlobuËar roen je u Grazu 1878. godine, a umro je u Zagrebu 1965. Bio je sin austrougarskog generala, Hrvata

8

roenog u GraËacu. Viktor se πkolovao u GraËacu i Zagrebu. Zavrπio je Vojnopomorsku akademiju 1896. godine, a zatim je bio u sluæbi izviaËa u balonskoj vojnoj jedinici. Kasnije je imenovan pilotom balona, a nakon osam godina postao je pilot aviona. PoËetkom 1912. na padinama austrijskog Semeringa odræano je natjecanje letaËa na "klizaËima", tzv. ovjesnim jedrilicama za 1912./1913. godinu. Te su letjelice izraene po uzoru na Lilienthalove. LetaË je bio na skijama, πto je bilo najpovoljnije za uzlet s padine i slijetanje na snjeænu povrπinu. U tom je natjecanju sudjelovao i Viktor KlobuËar te pobijedio s tri uspjela leta, preletjevπi svojom jedrilicom ukupno 143 m (39,5, 63, i 40,5 m). Drugi je bio inæenjer VariÊak, koji je preletio 121 m, a zadnji, πesti natjecatelj, preletio je 50 m. KlobuËar je za pobjedu dobio srebrni pokal s posvetom koji je Ëuvao u svom zagrebaËkom domu, no nakon njegove smrti trofej je nestao. KlobuËar je prvi hrvatski pilot bezmotorne letjelice i moæemo reÊi da je otac hrvatskog zrakoplovnog jedriliËarstva.

"Vampir" - prva hrvatska jedrilica

Ponukan maarsko broπurom pod nazivom Leti Ëovjek, Eduard Hajaπ (1896. - 1983.) odluËio je izraditi zraËnu jedrilicu. Hajaπ se zarana oduπevio jedriliËarstvom, a pretplatio se i na Ëasopis njemaËkog jedriliËarskog centra u Rhönu. On je bio upravitelj gospodarstva grofova Rauch u Martijancu u Podravini. Od danskog jedriliËara Martensa otkupio je nacrte jedrilice "Vampir", jedne od preteËa danaπnjih suvremenih jedrilica. Uz pomoÊ stolara u Martijancu je zapoËeo gradnju te jedrilice. Nakon dvije godine dijelovi od drva bili su gotovi, da bi se mogli sastaviti u cjelinu bilo je potrebno izraditi metalne dijelove, a potom jedrilicu presvuÊi odgovarajuÊim platnom i premazati lakom. Tijekom 1927. Hajaπ je doπao u novËane neprilike pa je prekinuo rad na jedrilici. Nedovrπenu je jedrilicu smjestio na tavan jedne zgrade u Martijancu i u meuvremenu ipak uspio privuÊi pozornost jednog mecene u Zagrebu, koji je bio spreman financirati dovrπetak jedrilice. Na kraju je Hajaπ dovrπio jedrilicu i zapoËeo ispitivati njezine letne sposobnosti na livadi u okolici Siska. Jedrilica je startala tako da ju je vuStart Otta Lilienthala


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 37

Viktor KlobuËar u hidroavionu u Puli 1911. godine

PobjedniËki pokal Viktora KlobuËara iz Semeringa 1912/13. godine

kao automobil. Tako je uspio napraviti nekoliko solidnih letova. Nakon tog uspjeha trebalo je obaviti joπ nekoliko dorada da bi se organizirao javni nastup, ali mecena nije bio spreman na nove izdatke.

Organizirani razvoj bezmotornog letenja U meuvremenu su se, zahvaljujuÊi Ëlanovima Udruæenja rezervnih avijatiËara Oblasnog odbora u Zagrebu, pojavile nove inicijative za razvoj bezmotornog letenje. Oni su potaknuli gradnju letjelica bez motora, osnivanje pilotske πkole i zanimanje mladih za letenje. Uz sinoptiËara i meteorologa dr. Stjepana MohoroviËiÊa i Eduarda Hajaπa, Ëlan Udruæenja bio je i Ivan Penkala, vojni pilot u rezervi, sin prvog hrvatskog konstruktora aviona Slavoljuba Penkale. ZagrebaËke su Novosti 15. svibnja 1930. objavile Ëlanak pod naslovom „Jedrenje aeroplanima bez motora u Zagrebu: Naπe agilno Udruæenje rezervnih avijatiËara, oblasni odbor Zagreb, osnovalo je zasebnu sekciju za jedrenje zrakom bez motora, kojoj je svrha izobrazba podmlatka buduÊih avijatiËara, te gajenje ovog krasnog sporta koji se veÊ dovinuo do velikog savrπenstva. Spomenuto Udruæenje je naruËilo jedan aparat bez motora najnovijeg tipa sa zasebnom spravom, koja ga baca uvis. Ovaj aeroplan bez motora stiÊi Êe u Zagreb koncem ovog mjeseca, te Êe odmah zapoËeti uËenje i trening. U tu svrhu je Udruæenje osnovalo πkolu za jedrenje aparatima bez motora zrakom, gdje Êe naπi poznati struËnjaci predavati teoretski, dok Êe tri naπa poznata pilota - avijatiËara, poduËavati u praktiËnom letu. ©kola bi trajala otprilike tri mjeseca”.

vjetru jedrilica se moæe uzdiÊi priliËno visoko i odletjeti i po viπe desetaka metara daleko. Tako se u Zagrebu zapoËinje s nekom vrsti sporta koji predstavlja najmanju opasnost, a u isto vrijeme pruæa i najveÊe uæitke”. Sredinom srpnja 1930. na aerodromu u Borongaju otpoËela je radom prva jedriliËarska πkola. ProËelnik πkole bio je Stjepan MohoroviËiÊ, a prvi uËitelji mladih jedriliËara bili su ispitani vojni pilot Milan Hetenji i rezervni pilot, potporuËnik Ivan Penkala. No, kako su jedriliËari na aerodromu ometali obuku vojnih pilota, uprava aerodroma uskoro im je otkazala gostoprimstvo. Na MohoroviËiÊev prijedlog πkola je preseljena u Brdovec kraj ZapreπiÊa gdje se obuka uspjeπno nastavila.

JedriliËarski centar u Brdovcu

Prva jedrilica za obuku

JedriliËarska πkola u Brdovcu koristila je vrlo povoljnu konfiguraciju terena - prostranu livadu i dio breæuljka s kojeg se jedrilica spuπtala sa 30, 40 m visine. Za start su se koristila dva jaka gumena uæeta duljine 30 m koja su se zakvaËila za prednji kraj jedrilice, u njezinu kljunu. Uæad je sa svake strane navlaËilo petero, πestero uËenika jedriliËara, kreÊuÊi se najprije hodom, a zatim trkom. Kad se guma dovoljno rastegnula, na instruktorov znak jedan bi uËenik otpustio posebnu napravu na repu jedrilice i aparat bi poletio s poËetnom brzinom do 70km/h. S desetak metara visine jedrilica se u blagom poniranju spuπtala 80, 100 m daleko od starta, ostajuÊi u zraku od 15 do 20 sekundi. Jedrilica je bila potpuno otvorena. Da ne bi ispao iz nje, jedriliËar se morao preko ramena i oko pojasa vezati gurtnama koje su bile priËvrπÊene za konstrukciju aparata. Milan Hetenji je u jedrilici letio gotovo jednu minutu, πto je bio brdovaËki rekord.

Sve je bilo spremno za poËetak jedriliËarske πkole, samo je nedostajala jedrilica sposobna za let. U srpnju 1930. godine, Udruæenje rezervnih avijatiËara kupilo je jedrilicu u Zrakoplovnom klubu Ikarus u Zemunu. Prema pisanju zagrebaËkih novina, „Aparatom se upravljalo jednostavno. Pilot je u sjedalu smjeπtenom ispod krila. Kad se jedrilica pusti u zrak normalno leti i u lijepom se luku spusti na teren i zaustavi nakon 10 - 15 metara rulanja. Pri povoljnom

Literatura 1. KiriÊ, L. (1960). PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj. Zagreb: Vlastita naklada. 2. KiriÊ, L. (1982). Pojava i prvi uspjesi zraËnog jedrenja u Hrvatskoj. Povijest sporta, 13 (53), 307 - 317. 3. MaroviÊ, D. (1985). Sportsko zrakoplovstvo. Povijest sporta, 63 (16), 27 - 36.

9


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 38

©PORTSKA MUZEOLOGIJA

Vrijedna ostavπtina Matije ZeËeviÊa Osnovu ZeËeviÊeva knjiænog fundusa, koji je podijeljen na opÊi i specijalni, Ëine djela koja obuhvaÊaju mnoga podruËja kulture i πporta. U specijalnom dijelu sabrani su naslovi i publikacije o lovu i streljaπtvu Ëija izdanja seæu do poËetka druge polovice XIX. stoljeÊa

Piπe Miroslav ©ariÊ

nogo je naπih privatnih knjiænica joπ neistraæeno i nedovoljno poznato javnosti. Jedna od takvih je biblioteka Matije ZeËeviÊa (1901. - 1994.), Slavonca iz ©titara na Savi, u Ëijoj se obitelji generacijama briæno Ëuvala vrijedna knjiæevna i arhivska graa. Njegov otac Filip i djed Stjepan takoer su skupljali i Ëuvali knjige na policama i u ormarima, a dokumente i obiteljski arhiv u πkrinjama i drvenim sanducima, kao πto je to stoljeÊima bio obiËaj u slavonskih graniËara.

M

Æivotni i πportski put Matije ZeËeviÊa Zavrπivπi πkolovanje za biljeænika i blagajnika Matija ZeËeviÊ dolazi sluæbovati u okolicu Zagreba, u prigradske opÊine Remete, VrapËe i Kustoπiju. Kao napredni strijelac druæi se s Ëlanovima ZagrebaËke savezne streljaËke druæine i gaa na haπkovoj streljani u Maksimiru. Potpuno obuzet streljaπtvom htio je produbiti znanje o tehnici i umijeÊu gaanja ne samo u puπkarskim, nego i piπtoljskim disciplinama. Zato je iz oËeve knjiænice u ©titaru dopremio i preselio u Zagreb sve πto je bilo vezano uz lov i streljaπtvo, kao i obiteljski arhiv. Od tada poËinje s ozbiljnim skupljanjem literature o streljaπtvu: knjiga, Ëasopisa, uputa s praMatija vilima, plakata, ZeËeviÊ prospekata, fou svojoj tografija i sl. knjiænici Time je ujesen 1968. godine 1928. godine udario temelj svojoj knjiænici i arhivu. Djetinjstvo provedeno u rodnoj Slavoniji ostavilo je na Matiji neizbrisive tragove, posebno doæivljaji vezani uz odlazak u lov, kao i prvi nauk o rukovanju oruæjem koji je

10

dobio od oca Filipa. Streljaπtvom kao πportom poËeo se baviti u 23. godini. Dolaskom na sluæbu u Retfalu pruæila mu se prilika vjeæbati sa Ëlanovima znamenitog OsjeËkog graanskog streljaËkog druπtvu. U Zagrebu je postaje Ëlan ZagrebaËke streljaËke druæine koja je nastavila tradiciju Druπtva graanske streljane u Zagrebu, a koje je prestalo djelovati pred kraj I. svjetskog rata. Tada se upoznao i s disciplinama vojniËka puπka i piπtolj. Nije se zadovoljavao samo onime πto je Ëuo i doznao od strijelaca, nego je æelio doznati i viπe od toga i to ponajprije teoretski.

Zbirna knjiænica strijelaca i lovaca Kupovao je knjige po cijeloj zemlji i u inozemstvu, jer je veÊ onda smatrao da je poznavanje teorije u πportu uvjet za brzi napredak. NesebiËno je nudio priliku mlaim strijelcima i majstorima, prijateljima i poznanicima da, putem posudbe, doznaju novosti o oruæju, metama, streljivu, naËinu pripreme natjecatelja, kao i o naËinu gradnje novih, suvremenih streljana. Time je osigurao solidnu podlogu za znanstveni pristup streljaπtvu. Vaæan dogaaj vezan uz knjiænicu bila je i proslava desete godiπnjice njena osnutka, koju je osnivaË Matija ZeËeviÊ 1938. priredio za Ëlanove iz ZagrebaËke savezne druæine. Meu uzvanicima bio je i Milan Horn (1881. - 1969.), vjerouËitelj i profesor teologije, Ëlan I. hrvatskog lovaËkog druπtva, ZeËeviÊev prijatelj u lovu i na streljani. Prigodom nadahnutog govora Horn je predloæio i adekvatno ime za tu, sad veÊ u lovaËkim i streljaËkim krugovima poznatu knjiænicu. Skup je aklama-


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 39

cijom prihvatio prijedlog prof. Horna i uz prigodni ceremonijal obavio posvetu i blagoslov knjiænice. On je predloæio naziv - Bibliotheca collectiana iaculatorum et venatorum regio Zagrabiensi, ili u prijevodu Zbirna knjiænica strijelaca i lovaca okruga, sreza, zagrebaËkog.

Brojni korisnici biblioteke Osnovu knjiænog fundusa, koji je podijeljen na opÊi i specijalni, Ëine djela koja sadræajem obuhvaÊaju mnoga podruËja kulture i πporta. U specijalnom dijelu sabrani su naslovi i publikacije o lovu i streljaπtvu Ëija izdanja seæu do poËetka druge polovice XIX. stoljeÊa. Tu nalazimo vrijedne edicije i bibliofilske raritete na hrvatskom, njemaËkom, engleskom, francuskom i talijanskom jeziku. Pristup knjiænici i arhivskoj grai nisu imali samo strijelci i lovci nego i πiri krug poznanika i prijatelja Matije ZeËeviÊa i supruge mu Ruæe. U tom je krugu zaËeta poznata meuratna „ZagrebaËka amaterska streljaËka πkola” Ëiji je idejni voa i nestor od poËetka bio Matija ZeËeviÊ. PosuivaËi knjiga i struËne literature koji su ostali zapisani u posudbenoj teci izmeu dva rata preteæno su bili strijelci zagrebaËkih streljaËkih druπtava.

OπteÊenje knjiænice u ratu Za NDH znatno je pao broj korisnika biblioteke. Naæalost, za II. svjetskog rata i bombardiranja Kustoπije knjiænica je teπko stradala. Zagubljena je i knjiga inventara, predmetni i imenski katalog, kao i mnoge knjiæne jedinice zajedno sa sveænjevima dokumenata, a nemali je dio i oπteÊen. Nakon rata 1946. ZeËeviÊ ponovno otvara vrata „Kolekcijane” i slobodan pristup literaturi i grai vezanoj uz streljaËki πport. Iako knjiænica djeluje na amaterskoj razini, postaje srediπte Ëije znaËenje uvelike nadilazi okvire privatne biblioteke. StruËna literatura iz njenog fundusa koriπtena je za obnovu i izgradnju prvih poslijeratnih streljana u gradu Zagrebu: adaptirane i modernizirane stare gradske streljane na Millerovom brijegu u Kustoπiji, a zatim 1951. za gradnju potpuno nove velikokalibarske streljane za vojniËku puπku u DotrπÊini. Ureena je i streljane za leteÊe mete (glinene golubove) na Ravnicama u Maksimiru.

Knjiænica prestaje djelovati kao posudbeno mjesto Godine 1948. biljeæi se pojaËana posudba literature i priruËnika. Bilo je to vrijeme kada je streljaËki πport dobio organizirane okvire djelovanja vezano uz osnivanje Gradskog odbora StreljaËkog saveza grada Zagreba i StreljaËkog saveza Hrvatske Ëiji je Ëlan i suosnivaË bio i ZeËeviÊ. Korisnici biblioteËnog fonda bili su u to vrijeme preteæno aktivni strijelci i πportski radnici iz Zagreba, ali i izvan njega. Zabiljeæeno je da su materijali po-

suivani zainteresiranima u Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, –urevcu, Dubrovniku, Malom Loπinju i drugim mjestima. Kao umirovljenik, ZeËeviÊ je zbog pomanjkanja novca bio prisiljen otkazati pretplatu na periodiku, pa je time prekinut kontinuitet stizanja svjeæih informacija o suvremenom streljaπtvu. Prigodom proslave svog 80. roendana Matija ZeËeviÊ cjelokupnu knjiænicu s arhivom i trofejnom zbirkom darovnicom ostavlja svom sinu jedincu Miljenku. Njegovim odlaskom u ©vicarsku knjiænica prestaje djelovati kao posudbeno mjesto. Cjelokupno knjiæevno i arhivsko blago danas Ëeka valorizaciju. Literatura 1. Pirπl, S. OsnivaË kolekcijane slavi 90. roendan, Vjesnik, Zagreb, 14. 2. 1991. 2. StojniÊ, P. Otiπao je meπtar crno-bijelih krugova, Sportske novosti, Zagreb, 3. 8. 1994., br. 11449 3. MarkuπiÊ, Z. (1995). Preminuo Matija ZeËeviÊ Mato, Povijest sporta, 104 (26), 68-75.

11


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 40

IN MEMORIAM

MILJENKO FINDERLE - FIFI (Goli, 19. 9. 1930. - Zagreb, 31.10. 2008.)

Æivot posveÊen veslanju Jarun je, ponajviπe zahvaljujuÊi Miljenku Finderleu, postao svjetska veslaËka staza

Piπe Dubravka NovarliÊ

iljenko Finderle πportom se poËeo baviti kao srednjoπkolac. VeÊ kao 13-godiπnjak, 1943., postao je Ëlan VeslaËkog kluba Gusar, a od 1947., kada se taj klub spojio s AVK Mladosti, Ëlan je tog kluba. Bio je viπestruki prvak Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije u veslanju. Na dræavnom prvenstvu 1948. bio je prvi u Ëetvercu s kormilarom i u juniorskom osmercu. Na dræavnom je prvenstvu bio prvi u Ëetvercu bez kormilara za prvi razred 1950., 1954. i 1957., kao i u Ëetvercu bez kormilara za savezni razred 1957. Jedan je od osnivaËa Akademskog ragbi kluba Mladost (1954.), prvog ragbijaπkog kluba u Hrvatskoj. Odigrao je i prvu domaÊu i prvu meunarodnu ragbijaπku utakmicu u nas. Bio je Ëlan Upravnog odbora ARK Mladost, tajnik kluba (1955./1956.) i predsjednik (1956.). Obavljao je i duænost tajnika (1955.) i predsjednika (1956.) ZagrebaËkog ragbi saveza. Bavio se i atletikom pa je 1949. i 1952. prvi na prvenstvu zagrebaËkog sveuËiliπta u krosu. Nastupao je i na prvenstvima ZagrebaËkog sveuËiliπta u skijaπkom trËanju. Bio je Ëlan Upravnog odbora, tajnik, tehniËki referent i potpredsjednik ASD Mladost. Ispit za veslaËkog suca poloæio je 1959. godine. Savezni veslaËki sudac je od 1962., a meunarodni sudac je od 1969. godine. Bio je sudac na 26 juniorskih i seniorskih prvenstava svijeta i na πest olimpijskih igara (1960./1980.). Bio je delegat FISA na veslaËkom prvenstvu Azije (1989.) i Ëlan organizacijskih odbora svjetskih prvenstava u veslanju 1966., 1979. i 1989. godine. Bio je i Ëlan Odbora za veslanje na Mediteranskim igrama u Splitu i predsjednik Odbora za veslanje na Univerzijadi u Zagrebu 1987. godine. Na njegov poticaj, Hrvatski veslaËki savez je meu prvim hrvatskim πportskim savezima koji je primljen u neki

M

12

meunarodni πportski savez, 17. sijeËnja 1992. godine. »lan Predsjedniπtva FISA-e, Meunarodnog veslaËkog saveza, bio je od 1979. do 1992. godine, a istodobno je bio i Ëlan sudaËkog kolegija. U tom je razdoblju odræao mnogo meunarodnih seminara za veslaËke suce, a redovito je odræavao ispite za stjecanje zvanja meunarodnog veslaËkog suca. Kao predstavnik FISA-e bio je na Kongresu glavne skupπtine meunarodnih πportski saveza AGFIS (1989.). Zavrπivπi studij ekonomije, Miljenko Finderle radio je u tvrtkama Geoistraæivanje, Ingra, Inetrpublic i BraÊa KavuriÊ. Bio je i rukovodilac na gradiliπtima u Pakistanu i Tanzaniji (1962./1966.) te NjemaËkoj (1974./1978.). Od 1978. bio je tajnik Odbora u izgradnji SRC Jarun, a od 1981., kada je osnovano poduzeÊe RSC Jarun, bio je njegov direktor sve do 1. rujna 1991. godine. Jarun je, ponajviπe zahvaljujuÊi Miljenku Finderleu, postao svjetska veslaËka staza. Za svoj izuzetno nesebiËan, struËan, poærtvovan i nadasve uspjeπan kreativan rad u πportu primio je brojna priznanja, medalje, diplome, plakete i trofeje, meu kojima i Zlatnu plaketu SveuËiliπta u Zagrebu (1978.) i VeslaËkog saveza Hrvatske (1978.), Medalju VeslaËkog saveza Jugoslavije (1972.), Zlatni plaketu Ragbi saveza Jugoslavije (1979.) i Orden rada sa srebrnim vijencem Predsjednika Republike Jugoslavije (1973.). Bio je poËasni Ëlan Paris universite cluba i Kraljevskog veslaËkog kluba Henley. Povremeno je pisao za Narodni sport, danaπnje Sportske novosti. Na prvom amaterskom filmskom festivalu obiteljskog i putopisnog filma u Zagrebu 1967. dobio je posebnu nagradu za putopisne filmove iz Afrike. Za sve koji su ga poznavali, Miljenko Finderle ostat Êe u sjeÊanju kao neizmjerno strastvena osoba koja je sve snage ulagala u ostvarenje svojih ideja, uvijek usmjerenih na napredak πporta i druπtva u cjelini.


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 41


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 42

©PORT I ZNANOST

Ples pod maskama Pred πportom je teæak zadatak u borbi protiv predrasuda. Generacije nadolazeÊih πportskih struËnjaka morat Êe donekle izmijeniti postojeÊi model i uËiti mlade πportu kojemu je smisao suradnja, a ne suparniπtvo, meusobno poπtivanje, a ne dominacija, πportu koji Êe poticati jednakost izmeu ljudi i spolova, izmeu Ëovjeka i prirode Piπe Miroslav Hræenjak

vakodnevica koji put izgleda kao ples pod maskama. Uloge koje igramo, nalik onim filmskim, te identiteti s kojima se poistovjeÊujemo nisu niπta drugo nego maske. Ples, nalik onom po tankoj æici, zapravo je umijeÊe æivljenja. Prepoznajemo identitete poslovnih ljudi, identitete samozvanih muËenika, meu kojima su nerijetko i πportaπi… Identiteti se grupiraju prema zajedniËkim obiljeæjima, pa tako dobivamo niæu, srednju ili viπu socijalnu klasu, ili viπi, srednji ili niæi menadæment i sl. Grupe sliËnih identiteta s vremenom se poËinju meusobno odvajati od drugih grupa, stvara se privid sve veÊe razlike i odjednom, kad se glumci stope s ulogama, lica sa svojim maskama, poËinju problemi. Profesionalne bolesti, primjerice, karakteristiËne su za toËno odreena radna mjesta i identitete - menadæerska bolest, strah od siromaπtva i otpor prema siromaπnima („Sit gladnom ne vjeruje„), ili gubitak inicijative, pasivnost i depresija („Veæi konja gdje ti gazda kaæe„). Stvoren je mehanizam koji u velikoj mjeri upravlja Ëovjekovim ponaπanjem, pomaæe mu u brzom procesiranju i kategoriziranju ljudi i situacija, u odluËivanju koga Êe se bojati, a

S

42

kome pokloniti. Pozadina svega postaje strah. Taj mehanizam kojeg posjeduje gotovo svatko (i gotovo svatko tvrdi da ga ne posjeduje) naziva se sustavom predrasuda.

Pozadina diskriminacije i zloËina Predmet predrasuda moæe biti bilo πto iz svakodnevnog æivota, npr. spol, nacionalnost, boja koæe, vjera, politiËka pripadnost, odreeni πport… O posljedicama predrasuda svjedoËi povijest kroz brojne rasne i vjerske diskriminacije. U novije su vrijeme aktualniji sukobi navijaËa, neredi na stadionima i sliËne pojave. GovoreÊi o zloËinu, slovenski autor Iztok Simoniti, inaËe ugledni sveuËiliπni profesor s bogatim iskustvom iz meunarodnih odnosa, u svojoj knjizi Historia magistra mortis (Povijest kao uËiteljica smrti) tvrdi da su

svi veliki zloËini univerzalni po cilju, a specifiËni po naËinu. O univerzalnosti cilja svjedoËi sustavno, trajno i nemilosrdno obraËunavanje s Drugim. Na specifiËnost ukazuju razliËite metode uniπtavanja. Dakle, u pozadini su opet predrasude. Bez obzira na to o kakvoj je vrsti nasilja rijeË i prema kome je usmjereno, ni jedan se pojedinac ne osjeÊa odgovornim za ponaπanje grupe - niti jedna pahulja u lavini ne osjeÊa se odgovornom. Kakav apsurd! U pozadini nesigurnosti leæi Ëovjekova potreba za sigurnoπÊu. Ljudi se grupiraju prema nekim obiljeæjima da bi se osjeÊali sigurnima, stvaraju vlastita pravila grupe, postupno gube individualnost, priklanjaju se skupnim pravilima, a na kraju, osjeÊajuÊi se nadmoÊnima, napadaju drugu grupu koja po svemu ima ista obiljeæja kao i njihova, osim πto dolazi iz nekog drugog grada ili dræave, iz drugog vjerskog


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 43

je namijenjen iskljuËivo muπkarcima, æene nisu predodreene da se bave πportom; æene se bave πportom da bi postigle ravnopravnost s muπkarcima... Zanimljivo je spomenuti i da zagrebaËki gimnazijalci boksaËe smatraju agresivnima i sklonima kriminalu, nogometaπe sklone braËnoj nevjeri, body-buildere manje inteligentnim itd. Otkud im samo te ideje?

Traæenje sliËnosti, a ne razlika

VeÊina ljudi je netko drugi. Njihova miπljenja tua su miπljenja, njihovi su æivoti mimikrija, njihove strasti citati.

kruga, ili jednostatamo gdje razlike ne povno ima dres druge stoje, te se u boje… sljedeÊem Prema miπljenju koraku stvara socijalnih psihologa, privid odvomeu onima koji prijenosti, suhvaÊaju pravila grupe protstavljenosti radi vlastite sigurnosti i opasnosti. Gle(koliko god da interes Oscar Wilde datelji Êe procegrupe odudara od individusom „automatskog alnog interesa i zdrave pamerazmiπljanja” steÊi poti) najviπe se istiËu autoritarni pojegreπne predodæbe i otvoriti pudinci kakvi se jezikom korporativnog teve za nastanak predrasuda. Joπ je goslenga nazivaju „biciklistima”. Dakle, re ako mediji neki πportski dogaaj rijeË je o osobnostima koje su autori- pompozno opisuju kao pitanje æivota i tarne prema niæe rangiranima, a poni- smrti. Posebna snaga u stvaranju prezne pred autoritetom, poput biciklista drasuda oËituje se kroz poruke tipa: rakoji nemilosrdno gazi ono ispod sebe, zbili smo protivniËku momËad, umrli a saginje glavu pred viπim silama. smo na terenu, naπa je ekipa poniæena od vjeËnog rivala.... S druge strane, ako mediji pozitivno i afirmativno opi©port, mediji i predrasude suju protivniËku momËad, javnost, poKoja je veza πporta i predrasuda? gotovo onaj mlai dio koji tek formira Kao prvo, bavljenje (ili ne bavljenje) stavove uæivat Êe gledajuÊi utakmicu, πportom izravno ovisi o predrasudama. te dobiti volju da se i sam ukljuËi u taj Ako neko dijete, ili njegov roditelj, ili neki drugi πport. ima predrasude prema borilaËkim πportovima, mala je vjerojatnost da Êe Imaju li Hrvati predrasuda se ukljuËiti u taj πport, a joπ manja da o πportu? Êe se u njemu zadræati. Druπtva u kojiIstraæivanje predrasuda o πportu, koma je velika prisutnost predrasuda o πportu manje Êe proraËunskih i drugih je je provedeno na viπe od 600 zagresredstva uloæiti u πport, izgradnju baËkih gimnazijalki i gimnazijalaca πportskih objekata, πkolovanje πport- uËenika viπih razreda, pokazalo je da skih struËnjaka… su predrasude u naπem druπtvu itekako U svemu tome vaænu ulogu igraju prisutne. NajveÊi se dio njih moæe opimediji. OpÊa druπtvena apatija, nedo- sati kao spolne predrasude: muπkarci statak znanja i pravog sustava vrije- ulaæu viπe truda i viπe se posveÊuju trednosti, u kombinaciji s medijima koji u ningu nego πto to rade sportaπice; notakvim okolnostima put do træiπta mo- gometom se ne bi trebale baviti æene; gu osigurati samo kroz senzaciju dovo- vrhunske su sportaπice loπije majke od di do sljedeÊeg: stvara se privid razlika æena koje se nisu bavile πportom; πport

Pred πportom je doista teæak zadatak i to ne samo u borbi protiv predrasuda o manekenkama i nogometaπima, nego i u borbi protiv predrasuda opÊenito. Kao prvo, πport mora prevladati retoriku proπlog stoljeÊa „πport, a ne droga”, „πport, a ne ulica, skitnja i kriminal”. Takoer, potrebno je mnogo viπe od represije i strogih zakona da se stvori pozitivno socijalno okruæje, smanji nasilje i pridonese miru. Stvaranje prijateljskog i neformalnog okruæenja, razvijanje svijesti o zajedniËkom cilju i meusobnoj ovisnosti, te promicanje socijalnih normi kao πto su ravnopravnost meu grupama, jest ono πto bi πportski struËnjaci morali imati na umu dok πportom odgajaju danaπnji πportski pomladak, a sutraπnju generaciju druπtveno odgovornih ljudi. Sve osim toga ionako je iluzija od koje interes ima relativno malo træiπte koje poËiva na filozofiji potroπaËkog druπtva i kojemu je cilj da se putem πporta ljudi dræe u stanju stalne tenzije i latentnog straha. ZahvaljujuÊi toj iluziji mnogi misle da su Oni drugi naπi neprijatelji, da πportaπi moraju patiti da bi bili vrhunski, te da je vrhunski πport pitanje æivota i smrti. Generacije nadolazeÊih πportskih struËnjaka morat Êe donekle izmijeniti postojeÊi model i uËiti mlade πportu kojemu je smisao suradnja, a ne suparniπtvo, meusobno poπtivanje, a ne dominacija, te πportu koji Êe poticati jednakost izmeu ljudi i spolova, izmeu Ëovjeka i prirode. Literatura 1. Brewer, M.B. & Brown, R.J. (1998). Intergroup relations. In Gilbert, S.T. & Lindzey, G. (Eds.), The handbook of social psychology (4 th ed., Vol. 2, pp. 554-594). New York: McGraw-Hill. 2. Hræenjak, M. (2007). Predrasude o sportu. (Magistarski rad). Zagreb: Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu. 3. Simoniti, I. (2008). Historia magistra mortis. Zagreb: Naklada PaviËiÊ.

43


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:30

Page 44

opuπtenosti i sabranosti. Vizualizacija igre trajala je poput prave utakmice. Obje su ekipe testirane prvi i zadnji (21.) dan treninga.

©PORT I DUHOVNOST

Mentalni trening

Meditacija i koπarka Koπarka u dinamici igre, natjecanja i rezultata moæe biti bolja i drukËija pod kvalitetnim, struËnim i savjesnim vodstvom koje zna cijeniti snagu uma i duha, snagu vjere i povjerenja, snagu Ëovjekove osobe i osobnosti Piπe Tvrtko Beus

Rezultati istraæivanja bili su iznenaujuÊi. Nakon tri tjedna prva je ekipa poboljπala rezultat 31 posto. Druga ekipa, koja je vizualizirala koπarku, napredovala je 30 posto. Mentalni trening, uz pretpostavku poznavanja igre i kondicijske spremnosti, pokazao se kao dobar partner stvarnoj igri na terenu. Iznenauje vaænost i korisnost mentalnog meditacijsko-vizualizacijskog treninga uz prave vjeæbe. Jedna i druga aktivnost zajedno mogle bi udvostruËiti rezultate. Dakako, napredak ne ide brzo, linearno i automatski. Meditacija ne zamjenjuje konkretan rad i igru na terenu. Rad na sebi, svojoj igri, umijeÊu dug je i sloæen proces. Ipak, svaki napredak, pomoÊ i suradnja veoma su vaæni.

Vjera u sebe i druge editacija kao put k unutraπnjem miru, sabranosti i cjelovitosti veoma je korisna i potrebna koπarci. Sustavna i ozbiljna meditacija za koπarkaπe u hrvatskim je okolnostima joπ rijetka. Vrijednost koju pruæa meditacija s popratnim vjeæbama mentalnog treninga u nas nije dovoljno upoznata. Iskustva sa Zapada znatno su drukËija. ©portska psihologija, duhovnost, pedagogija mogu mnogo reÊi o tome πportu koji je veoma Ëest i na naπim prostorima. Koπarka u dinamici igre, natjecanja i rezultata moæe biti bolja i drukËija pod kvalitetnim, struËnim i savjesnim vodstvom koje zna cijeniti snagu uma i duha, snagu vjere i povjerenja, snagu Ëovjekove osobe i osobnosti.

M

Vizualizacija igre AmeriËka iskustva iz podruËja humanistiËke psihologije veoma su zanimljiva. Upravo zemlja koπarke i psihologije - SAD, pokazuje vaænost mentalnih treninga za igraËe, koπarkaπe, pobjednike. Prije petnaestak godina na jednom je sveuËiliπtu u SAD-u raeno neobiËno istraæivanje u kojem su sudjelovale dvije skupine studenata psihologije. BuduÊi su psiholozi dobili zadatak da u razdoblju od tri tjedna igraju koπarku na dva razliËita naËina. 44

Prva je skupina tri tjedna igrala koπarku na klasiËnom terenu, u dvorani. Druga je skupina dobila zadatak da igra koπarku kod „kuÊe” U svom stanu, domu igraËi su vizualizirali koπarku. U tiπini svoje sobe tri su tjedna zamiπljali konkretnu utakmicu. Zamiπljali su napade i obranu, dodavanja, probijanja, postizanje koπeva. Zamiπljali su pobjedniËku igru. Zamiπljanje igre dogaalo se u pripremljenom tijelu i umu, u meditativnom raspoloæenju

Ne zaboravimo da u pobjedi nerijetko odluËuju male stvari, kratki intervali sekunda, sabranost i smirenost, prave ideje i potezi, samopouzdanje i motiviranost, povezanost igraËa i πirina pogleda. Koπarka se ne moæe svesti samo na natjecanje, tijelo, snagu, tehniku, sreÊu. Zanemariti Ëovjekovu psihiËku i duhovnu stvarnost znaËi zanemariti jedan cijeli svijet koji se nalazi u svakom pojedincu: jednostavnom poËetniku, rekreativcu, iskusnom igraËu i dobrom profesionalcu. Za poËetak,


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 45

dovoljno je imati osnovni talent, poznavati igru, imati volje, raditi i ustrajati. Posebno je vaæna vjera: vjera u sebe, vjera u druge, vjera u pobjedu, vjera u æivot...

Sve se dogaa u „glavi” Korisno je navesti jednostavan primjer koji na konkretan naËin potvruje spomenute tvrdnje. Primjer je vezan uz slobodno bacanje. Uspjeπnost zakucavanja (πutova) istraæuje se izvan i unutar terena (utakmice). Slobodno bacanje u vrijeme razonode, opuπtenosti i prirodnosti (blisko meditativnom iskustvu) dobra je prigoda za mnogo pogodaka. Za utakmice situacija se mijenja. Sve je na neki naËin isto, ali i razliËito. Premda nema suparnikova ometanja, premda je rijeË o „slobodnom” bacanju, stanje koπarkaπa bitno je drukËije, drukËiji su pogotci. Rezultat je loπiji. Sve se dogaa u „glavi” Nije problem ni u lopti, ni u koπu, ni u loπem danu. Naglaπena emotivnost, napetost, oËekivanja, smetenost Ëine svoje. U tim je trenutcima pogodak vaæan i odluËujuÊi. Upravo tada izostaje tako æeljeni koπ, izostaju bodovi, izostaje pobjeda. RijeË je o „slobodnom bacanju”. Problem je upravo u „slobodi”, u ometenoj slobodi nutrine i uma koja se odraæava na tijelo, na motoriku, na pokrete.

Pobjeda se olako prepuπta Kada bi se svladale jednostavne (ali i Ëeste) mentalne barijere i suparnici (u svojoj svijesti i podsvijesti), napredak bi bio doista impresivan... Rjeπenje

uspjeha i neuspjeha u svagdaπnjici nerijetko se traæi u sreÊi, kvaliteti ovih ili onih igraËa. Kvaliteta se ne traæi u vlastitim redovima. Pobjeda se olako prepuπta iz ruku. Sve se svodi na sluËaj ili sudbinu. Nema dovoljno povjerenja u Ëovjeka koji nadilazi tijelo i zemaljsku ograniËenost. Upravo koπarka u svojoj naglaπenoj vertikali (i πirini) otvara nova obzorja, novu kvalitetu i novi put u svagdaπnjicu. »ovjek se izdiæe iznad tla, iznad prizemnosti i zatvorenosti. IgraËima se pod struËnim vodstvom preporuËa samostalan i ekipni rad. PreporuËa se opisana vjeæba vizualizacije. Kreativna vizualizacija koπarke pretpostavlja zamiπljanje dobre i osmiπljene igre. U maπti se planiraju potezi, planiraju se konkretne reakcije i zadani problemi. Vizualizacija koπarke moæe trajati po deset minuta. Sve se imaginarno dogaa kao u pravoj igri. Naglasak je na dobrom raspoloæenju samopouzdanja koje je polaziπte za napor natjecanja, miπljenja, snalaæenja i uspjeha. Pozitivno raspoloæenje traæi se u pobjedi, u sluæenju timu, klubu, regiji, domovini. Pozitivno raspoloæenje gradi se u vjeri i ljudskosti, u nutrini osobnosti.

Potrebno je naÊi snagu koja nosi Uz kreativnu vizualizaciju preporuËa se vjeæba fokusiranja na elemente igre. U srediπtu sabiranja misli moæe biti koπ, lopta, obrana, napad, pozicije na terenu i dr. Bira se samo jedna tema fokusiranja. U maπti pa potom na papiru

niæu se æelje, ciljevi, ideje, potezi, nove misli usmjerene realnom cilju. Nakana je obnoviti kakvoÊu konkretne igre pomoÊu prethodnih i naknadnih mentalnih vjeæbi. Vjeæba je veoma korisna i potrebna. Pomaæe nastanku novih ideja za stvarnu borbu. Meditacijske vjeæbe opuπtanja dragocjene su u slobodnom vremenu, kojeg moæe i mora biti za vlastiti duh, psihu i tijelo. Njima se Ëovjek opuπta i obnavlja za zrelo i suvereno natjecanje. Tijelo se opuπta sabranim disanjem, pravilnim dræanjem, vjeæbama laganog istezanja, otkrivanjem nutarnje snage. Iskrena i intenzivna molitva u tiπini, vrijeme πutnje i sluπanja, potpune smirenosti i mira dragocjeni su za razvijanje dara umijeÊa. Potrebno je naÊi snagu koja pokreÊe i nosi, snagu koja vodi cilju. Mnogo je vrijednih osoba iz hrvatske koπarke koje mogu biti nadahnuÊe, vrelo promiπljanja novim naraπtajima...

Literatura 1. 1. Bompa, O. T. (2005). Cjelokupni trening za mlade pobjednike, Zagreb: Gopal. 2. Orlick, T. (2000). Mentalni trening za sportaπe, Zagreb: Gopal. 3. Rijavec, M.(1994). »uda se ipak dogaaju, Zagreb: IEP. 4. Tilmann, K.(1975). Meditacija - temeljna ljudska dimenzija, Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost. 45


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 46

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

BoÊanje stara igra koja ne izumire Iako relativno stara igra, boÊanje je i dalje omiljena πportska igra koju na hrvatskoj obali i otocima igraju starosjedioci - bilo kao rekreativnu igru, bilo kao istinsku natjecateljsku aktivnost - koja ima sva obiljeæja πporta: pravila, omeeno mjesto (igraliπte) na kojemu se igra i natjecanja Piπe Darija OmrËen

ako ne pripadaju porodici olimpijskih πportova, kuglanje u koje pripada i boÊanje u skupini su najpopularnijih πportova na svijetu. Kuglanje je i jedan od najstarijih πportova - u Egiptu su pronaeni predmeti stari viπe od 7000 godina koji su vjerojatno sluæili za igre sliËne kuglanju (Pezzano, 1993.-1999.). U kuglaËke se igre, osim boÊanja, ubrajaju, npr., kuglanje s deset Ëunjeva (u ameriËkom engleskom igra poznata pod nazivom bowling), kuglanje s devet Ëunjeva (u britanskom engleskom poznata kao skittles), te kuglanje na travi. Igre kuglama postale su popularne u Europi u srednjem vijeku, izmeu V. i XV. stoljeÊa (Pezzano, 1993.-1999.).

I

Kuglanje - igra raznih europskih naroda PoËetci modernog kuglanja u Europi vidljivi su u NjemaËkoj u kojoj se kamenje kotrljalo ili bacalo prema devet drvenih Ëunjeva koji su se nazivali kegles (Burton, 1999.). Kegel je njemaËka rijeË koja znaËi stoæac ili Ëunj (DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., 914), a Kegelspiel je kuglanje te kuglaËka partija. Kuglanje je u Engleskoj postalo vrlo popularno oko 1100. godine, a Nizozemci su svoju varijantu te igre u Novi svijet prenijeli oko 1600. godine. Naziv bowling dolazi od latinskoga bulla, πto je mjehur ili kvrga, a naziv skittles najvjerojatnije dolazi iz Skandinavije i moæe ga se usporediti sa staronorveπkom rijeËju skutill u znaËenju Ëunj ili strijela, te danskom skyttel u znaËenju Ëunj (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). RijeË je kugla germanizam u hrvatskome jeziku i dolazi od njemaËke rijeËi Kugel koja je izvorno znaËila zaobljenost (DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., 970), a u æargonu se Ëunjevi u kuglanju nazivaju kegle, πto je, kako je veÊ opisano, germanizam.

Porijeklo je u latinskoj rijeËi bottia BoÊanje je igra podrijetlom iz Italije koja se raπirila hrvatskom jadranskom obalom. Na engleskome se jeziku ta igra zove boccie, bocce, boccia te bocci. Kugle, bocce, nastoje se baciti πto bliæe manjoj kugli pod nazivom boccino ili pallino. SliËna igra postoji i u Francuskoj pod nazivom boules, odnosno jeu de boules i smatra se da se poËinje igrati oko 1910. godine (Encyclopaedia Britannica 2001, 1994.-2001.). IgraËi bacaju kuglu koja se naziva boule πto bliæe ciljnoj kugli koja se naziva cochonnet. Danas se naziv Boccia rabi i u njemaËkome jeziku kao naziv za boÊanje. BoÊanje je, da46


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 47

kle, talijanizam u hrvatskome jeziku. BüÊa, odnosno büÊe u mnoæini, te böÊa, odnosno böÊe, nazivi su koji se na hrvatskim otocima i jadranskoj obali rabe kao nazivi za kuglu koja se baca. Podrijetlo naziva koji se rabe u talijanskom, engleskom i hrvatskom jeziku je u latinskome - rijeË bottia je znaËila okruglo tijelo (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Joπ se nazivaju i bàlote, a naziv vuËe podrijetlo od francuskoga ballotte, πto je bio naziv za kuglice za glasovanje, a znaËi mala lopta/kugla (Agranoff, 1999.), te dolazi od francuskoga glagola ballotter u znaËenju (po)kretati, mijeπati.

Naziv bàlota u DraËevici oznaËava kuglu Kako je boÊanje omiljena igra na hrvatskoj obali i otocima, zanimljivo je vidjeti koji se standardni nazivi, ali i nazivi iz, npr., splitskog govora te Ëakavskih govora na otoku BraËu i Hvaru rabe u toj igri. Na otoku BraËu, na primjer, buÊä, odnosno büÊa (©imunoviÊ, 2006., 85) te balöta nazivi su koji se rabe za kuglu kojom se igra. Prema ©imunoviÊu (2006., 85), taj se naziv koristi u DraËevici na otoku BraËu, kao i frazem igrät na buÊë. Meutim, u izradi ovoga teksta od velike je pomoÊi bio Ivica BuviniÊ-Bano - roeni PraæniËan i dugogodiπnji stanovnik Bola koji godinama igra na buÊë, a danas sudi na boÊarskim natjecanjima na otoku - i prema podacima prikupljenim od njega, naziv se büÊa rabi na cijelome BraËu. Naziv balöta (bàlota) u DraËevici oznaËava kuglu, a u Bolu boÊu (©imunoviÊ, 2006., 59).

Na BraËu je za boÊu u uporabi i naziv bulin Prema RjeËniku braËkih Ëakavskih govora akademika Petra ©imunoviÊa (2006., 58), boÊa do koje igraËi pribliæavaju svoje boÊe u mjestu ©krip se naziva bäk, dok se ista ta boÊa u Bolu naziva balîn. Prema Ivici BuviniÊu, na BraËu je za boÊu u uporabi i naziv bulin koji se, meutim, u Gornjem Humcu naziva lëk, u mjestu Murvica i u Bolu bäk, u Praænicama môli, a buÊa se moæe tuÊi ispod i iznad ruke. Pod nazivom bacanje podrazumijevaju se i bliæanje, πto je nastojanje da se boÊa dovalja πto bliæe bulinu, i izbijanje, πto je naziv za pokuπaj pogaanja bulina bacanjem boÊe u paraboli (MrËela, 1995., 4). Bliæati se joπ kaæe i valjati i koπtivät (MrËela, 1995., 4) te prema boÊarskom sucu Ivici BuviniÊu-Banu koπtät, u Praænicama kuπtät, ali i oprëπat. Zanimljivo je kako se za igraËe koji su kod bulina kaæe da su dole, a za igraËa koji baca boÊu da je gore. Tûjät znaËi bacati, npr., büÊu,

valjajuÊi je, i prema ©imunoviÊu (2006., 595) taj je naziv u uporabi u DraËevici. BuviniÊ kaæe da se isti glagol rabi i u Praænicama. Tako se u to-

me mjestu kaæe Tûjôj mi! i Koπtäj mi! - dakle, Baci mi!, te, npr., Navôjaj mi ovü büÊu, odnosno Pribliæi mi ovu boÊu, i Sinjôj mi ovü büÊu, odnosno Zabiljeæi mi ovu boÊu. Igraliπte za boÊanje naziva se teren ili zôg. Igra se, kako kaæe BuviniÊ, Od trï, ko prï dvï, odnosno Igra se na dvije dobivene partîde, tj. ture igre, pa se tako kaæe Udrï mi ovü büÊu za dobït partîdu, dakle, Udari mi ovu boÊu - jer nedostaje jedan bod, op.a. - za osvojiti turu igre/pobijediti u turi igre. Kada se boÊa i bulin dodirnu, to se naziva biberon (MrËela, 1995., 4).

Igra na balote se na otocima naziva i zog na balote RijeË se balöta, u znaËenju kugla, odnosno boÊa rabi i u Vrboskoj na otoku Hvaru (MatkoviÊ, 2004., 44), a igrät na balöte je frazem koji znaËi boÊati. Bàlota oznaËava kuglu, odnosno boÊu i u splitskome govoru (Magner i JutroniÊ, 2006., 8), a bòËe oznaËava igru na boÊe (balote) (Magner i JutroniÊ, 2006., 14). I u splitskome govoru rijeË bulín oznaËava drvenu kuglu za ciljanje u boÊarstvu, a glagol bulìnat znaËi gaati bulin (Magner i JutroniÊ, 2006., 18). Igra na balote se na otocima joπ naziva i zog na balote (MaroviÊ, 1999., 14). Dakle, rijeË zog se rabi i u znaËenju igra i u znaËenju teren (za boÊanje). Zogadur je igraË, a svaki igraË ima svoj mot (MaroviÊ, 1999., 14), odnosno specifiËan naËin (pokret) prigodom bacanja. Iako relativno stara igra, boÊanje je i dalje omiljena πportska igra koju na hrvatskoj obali i otocima igraju starosjedioci - bilo kao rekreativnu igru, dakle, kao zabavu, bilo kao istinsku natjecateljsku aktivnost - koja ima sva obiljeæja πporta: pravila, omeeno mjesto (igraliπte) na kojemu se igra i natjecanja.

Zahvala: Posebno æelim zahvaliti gospodinu Ivici BuviniÊu-Banu, iskusnom boÊaru i sucu na boÊarskim natjecanjima, na njegovoj pomoÊi oko pojedinih naziva i primjera njihove uporabe u Ëakavskim govorima na otoku BraËu.

Literatura 1. MrËela, I. (1995). BoÊanje: Meunarodni tehniËki pravilnik (M.T.P.). (str. 4). Rijeka: Udruæenje samostalnih privrednika. 2. Agranoff, R. (1999). Ballot. World Book Millenium 2000. 3. Burton, N. (1999). Bowling. World Book Millenium 2000. 4. MaroviÊ, D. (1999). Povijest πporta na otoku BraËu. Supetar: Biblioteka br. 3 BraËki zbornik, d.o.o. 5. Pezzano, Ch. (1993-1999.). Bowling, Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. Microsoft Corporation. 6. Random House Webster’s Unabridged Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM. 7. Encyclopaedia Britannica 2001 Deluxe Edition CD-ROM. (1994.-2001.). Boules. Copyright©1991-2001. Encyclopaedia Britannica Inc. 8. DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch. (2003). 5. izdanje. (str. 914, 970). Mannheim: Bibliographisches Institut & F.A. Brockhaus Ag, Langenscheidt KG. 9. MatkoviÊ, D. (2004). RjeËnik frazema i poslovica govora Vrboske na otoku Hvaru. (str. 44). Jelsa: Ogranak Matice hrvatske. 10. ©imunoviÊ, P. (2006). RjeËnik braËkih Ëakavskih govora. (str. 58, 59, 85, 595). Supetar: Brevijar. 11. Magner, Th. F. i JutroniÊ, D. (2006). RjeËnik splitskog govora/A dictionary of Split dialect. (str. 8, 14, 18). Zagreb: Durieux, Dubrovnik University Press.

47


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 48

1 Zanimljiva fotografija. Autor je u

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

Fotografiramo skijanje

Piπe Kreπimir MikiÊ

Zima je. Prije nego πto se sami okuπamo u snimanju zimskih motiva, a posebice skijanja, pogledajmo kako to Ëine drugi 1

pravom trenutku reagirao i pritisnuo okidaË. Ono πto je posebice zanimljivo je dostatno neoπtra pozadina (mala dubinska oπtrina jer je rabljen uskokutnik), snijeg u prednjem planu, sveukupno dobra kompozicija. Samo je πteta, ali na to se nikako nije moglo utjecati, πto je noga prekrila desni πtap.

2 Joπ jedan izvrstan primjer

fotografske zabiljeæbe skijanja. Mogli bismo reÊi da je to πkolski primjer za tumaËenje πto daje dijagonala u slici. Dijagonalna pozicija joπ viπe podcrtava dinamiku, brzinu, πto je na ovoj fotografiji oËito. ©portaπ je odliËno smjeπten unutar okvira slike.

3 Brzina pri skijanju prikazana na

odliËan naËin. Da je joπ k tome reduciran dio snijega u prednjem planu (da nemamo pola snijega i pola skijaπa na povrπini slike) - Ëime skijaπ ne bi bio toliko pritisnut uz gornji dio slike (zauzimao bi viπe prostora) - fotografija bi bila pun pogodak.

4 Kod ove fotografije morat Êemo biti

neπto stroæi. Fotograf nije obraÊao dovoljno pozornosti na rubove slike pa je dosta grubo rezan dio slike koji je vrlo vaæan (skije, noge skijaπa). Druga se zamjerka odnosi na æarku crvenu boju u drugom planu slike koja dosta iritira. Sve u svemu, πarenilo boja i slova.

5 NeobiËna fotografija s tri

2

dominantna motiva. Skijaπ u prednjem planu, drugi skijaπ kojeg vidimo kroz noge prednjeg skijaπa i πuma u pozadini. Zbog kompozicijskog rasporeda nekako i naπe oko luta od jednog motiva k drugom. Stoga prednji skijaπ, koliko god dominira unutar okvira, ne dolazi maksimalno do izraæaja.

6 Za kraj prikazujemo fotografiju

kakvu bi snimili mnogi fotografi poËetnici. Relativno sitan skijaπ na velikoj bijeloj pozadini i to najËeπÊe u srediπtu slike, krajnje simetriËno. ©to je rezultat takvog fotografskog pristupa? Dosada, nezanimljivost.


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 49

3

Fotografski savjetnik Nastavljamo s razmiπljanjima o mediju fotografije, o snimanju. • Ako ni vama fotografija niπta ne govori, drugima Êe reÊi joπ manje. Slavni fotograf Ansel Adams jednom je rekao: „Kad neπto snaæno osjeÊam, snimim fotografiju. Ne pokuπavam objaπnjavati svoje osjeÊaje”.

4

• Dobra fotografija ne nastaje tako da se na motiv usmjeri skupi fotografski aparat s dobro odabranim tehniËkim parametrima! • Fotografirati se moæe nauËiti ËitajuÊi tehniËku literaturu, promatranjem slika likovnih umjetnika i fotografa i eksperimentiranjem fotografirajuÊi, propitujuÊi tehniËke

5

6

moguÊnosti i svoju umjetniËku nadarenost. • Mnogo je onih koji misle da se bave fotografijom jer neprestano priËaju o novim modelima aparata. To su ljudi skloni tehnici, a manje fotografiji kao umjetniËkom izrazu. • Fotograf nije znanstvenik. On teæi postati umjetnikom koji samo primjenjuje odreenu tehniku da bi oslobodio svoje vizije. Stoga se nikad nemojte optereÊivati tehnikom. Ona je samo prvi korak. Vrijeme radije troπite na kreativnost.


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 50

PUBLICISTIKA Blago za svakoga

Blago olimpijskih igara Autor: Neil Wilson uz suradnju Centra za olimpijske studije MOO-a Glavni urednik: Ruer Jeny Oblikovanje i priprema za tisak: Dr. Ink, e-projekt Godina i mjesto izdavanja: 2008., Kina Stranica: 62; format: 31x26,5 cm IzdavaË: Carlton Books Ltd 2008, Znanje d.d. Tisak: Kina a πportaπe i sve koji vole πport 2008. godina ostat Êe Z upamÊena kao godina XXIX. olimpijski igara suvremenog doba. Knjiga "Blago olimpijskih igara" za sve nas joπ je jedan vaæan publicistiËki doprinos razumijevanju πporta i poruke koje olimpijske igre nose. NeobiËnost, posebnost, ali i zanimljivost knjige je u konceptu pisanja. Pregled igara od ideje do 2008. godine dan je na poseban naËin koji Ëitatelja dræi zainteresiranim svakim okretom stanice. Uz faktografski dio, stranice ilustracija vode nas slikom kroz dane pojedinih olimpijskih igara. Usto, svake su igre ilustrirane posebnim dodacima: od preslika originalnog, rukom pisanog zapisnika s Pariπkog kongresa atletiËara 1894., na kojem je odluËeno da se ponovo pokrenu moderne olimpijske igre, do dnevnika atletiËara, pisma Pierrea de Coubertina Theodoreu Rooseveltu, podrobnog preliminarnog izvjeπtaja o dogaajima 5. rujna 1972. kad su arapski teroristi u Muenchenu za taoce uzeli izraelske πportaπe i joπ mnogo zanimljivih dodataka koji nas vode u vrijeme dogaanja. Predsjednik MOO-a Jaques Rogge najbolje opisuju vrijednost knjige naglaπavajuÊi u predgovoru, meu ostalim, da "knjiga nije samo kronika suvremenih igara, nego i knjiga koja, kroz veliËanstvenu zbirku olimpijskog muzeja, otkriva Ëaroliju i Ëudesnu ljudsku pustolovinu olimpijskih igara".

50

Najvaænija sporedna stvar Osijeka

Naprijed naπi bijelo-plavi 1947.-2007. Autor: Dragutin Keræe Urednik: Antun Fijala Recenzent: Andrija VekiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Grafika, Osijek Godina i mjesto izdavanja: 2007., Osijek Stranica: 224; format: 24x33 cm IzdavaË: Grafika, OSijek Tisak: Grafika, Osijek epota igre, strast i uzbuenje, nepredvidivost kraja, grupni πport, æivotni πport ili igra æivota - sve su to epiteti koje moæemo vezati uz nogomet. Ni grad Osijek nije bio imun na ljepotu nogometne igre koja traje, eto, veÊ drugo stoljeÊe. Novinar i publicist Drago Keræe odluËio se na zabiljeæbu povijesti πportskog kluba koji prati godinama. PrateÊi novinske napise i arhivu, Keræe nas vodi kroz druπtvenu uvjetovanost πportskog razvoja poslije 1945. Godine, iz Ëega je 27. veljaËe 1947. proizaπlo Fiskulturno druπtvo Proleter, koje 1962. godine mijenja ime u Slavonija, a 1967. u NK Osijek. Vrlo precizno, faktografski toËno, autor piπe o vaænim trenucima, dogaajima, sastavima, igrama, susretima, uspjesima i padovima kluba koji je obiljeæio ne samo nogometni svijet, nego i druπtvo i grad koji s njim i zbog njega æivi. To je i klub u kojem su nastali veliki nogometaπi koji su obiljeæili ne samo NK Osijek, nego i hrvatsku reprezentaciju, a usuujemo se reÊi i svjetski nogomet. Meu njima su svakako Davor ©uker, Goran VlaoviÊ, Igor CvitanoviÊ, Jurica Vranjeπ, Tomislav Rukavina, Danijel PranjiÊ… Bogato ilustrirana fotografijama, dokumentima, a pisana novinarski Ëitko, predstavlja knjigu za znalce i ljubitelje nogometa. Zato ju je moæda i najbolje uzeti u ruke i proËitati je kao povjesnicu vremena u kojem smo æivjeli ili æivimo, ali i povjesnicu πporta koji je najvaænija sporedna stvar na svijetu.

Lj


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 51

Piπe Milena DragiπiÊ

Zadnja crta obrane

Svi na skijanje

»uvari Hajdukove mreæe

Hrvatska πkola skijanja

Autor: Jurica GizdiÊ Urednik: Mihovil Radja Recenzent: Ante DoriÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ Godina i mjesto izdavanja: 2008., Split Stranica: 144; format: 20,5x27 cm IzdavaË: Hrvatski nogometni klub Hajduk Tisak: Sutontisak, Split

Naziv knjige: Hrvatska πkola skijanja Autor: Grupa autora Demo Team Produkcija: Izrsnost by Reprograph Stranica: 48; format: 15x19,5 cm IzdavaË: Hrvatski zbor uËitelja i trenera skijanja

aπ najplodniji πportski publicist Jurica GizdiÊ pozabavio se i Hajdukovim vratarima o kojima je napisao knjigu u izdanju NK Hajduk. Dobro mu poznatim stazama uputio se istraæivati i prikupljati podatke o nogometaπima koji brane mreæu od silovitih napada desetorice suparniËkih igraËa. Prvi vratar Hajduka bio je Joseph Buchberger koji je za "bile" branio 16 puta. Naslijedio ga je Luka Kaliterna pa Miloπ Rodin, Otmar Gazzari i tako sve do danaπnjih dana. U sluæbenom natjecateljskom razdoblju od 1920. do 2008. godine meu splitskim je vratnicama stajalo 60 golmana. O svima njima GizdiÊ piπe vrlo lijepo, prolazeÊi njihove osobne uspone i padove, prve nastupe, nastupe za reprezentaciju, ne libeÊi se pritom - slijedeÊi dokumente koje je prikupio ocjenjivanja njihovih πportskih dosega. Svakom vrataru posvetio je podjednak prostor, a fotografija nas podsjeÊa na lica s kojima smo tijekom godina bili na golu velikog nogometnog kluba. Autor se potrudio navesti i imena golmana koji su branili na nesluæbenim natjecanjima, njih ukupno 44, πto, kako sam navodi, ne znaËi da moæda nekoga nije i propustio. Joπ jednom knjigom GizdiÊ se ponovo uvrπtava u kroniËare vremena nogometnih ljepota.

N

kijanje, bijeli πport koji nam je donio obilje S olimpijske radosti, posljednjih je godina u nas veoma popularno - mnogi ljudi, od najmlae do treÊe dobi, za zimskih mjeseci uæivaju u radostima skijanja. Zato je Hrvatski zbor uËitelja i trenera skijanja ponudio priruËnik upotpunjen CD-om svima koji æele nauËiti ili usavrπiti skijanje. PriruËnik je podijeljen u tri dijela: na osnovnu, naprednu i natjecateljsku πkolu skijanja. Vrlo jednostavnim, a opet vrlo struËnim pedagoπkim i metodiËkim pristupom priruËnik izlaæe skijaπke lekcije koje je jednostavno slijediti. Od osnovnih uputa kao πto je upoznavanje sa skijaπkom opremom, elemenata skijaπke tehnike preko koriπtenja skijaπkih æiËara do natjecateljskih tehnika, svatko moæe pronaÊi dio koji Êe nauËiti ili koji Êe ga podsjetiti na neke zaboravljene osnove i, πto je joπ vaænije, uz odliËne foto ilustracije. Stoga priruËnik preporuËamo svima koji ove godine, prvi ili stoti put, kreÊu na skijaπke staze. Meutim, priruËnik ima i jednu, malu ali ipak, manu. Naime, uz pohvale svima koji su radili na priruËniku, nema imena onih koji su sudjelovali tijekom njegova nastanka, pa je stoga u uvodu navedeno malo osnovnih podataka o djelu.

51


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 52

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Napisala Radica Jurkin

Tko je tko u HOO-u do 2012. Nakon Ëetverogodiπnjeg mandata najviπih upravljaËkih i izvrπnih tijela, HOO je odradio nove izbore u skladu sa Statutom i u predvienim rokovima. Tako je odlukom Izborne skupπtine HOO-a 22. listopada 2008. novi (i dosadaπnji) Ëelni Ëovjek HOO-a u mandatnom razdoblju 2008. - 2012. Zlatko Mateπa, izabran jednoglasno, sa 126 glasova. Na njegov prijedlog Skupπtina je potvrdila Ëetiri dopredsjednika HOO-a. To su Slavko Goluæa, predstavnik Hrvatskog kluba olimpijaca, zaduæen za statusna pitanja πportaπa, Zakladu hrvatskih πportaπa i Odbor za neolimpijske πportove; Luciano Suπanj, predstavnik Hrvatskog atletskog saveza zaduæen za razvoj πporta na lokalnoj i regionalnoj razini, posebno Rijeke i Istre i Odbor lokalnog πporta; Danko RadiÊ, Hrvatski koπarkaπki savez, zaduæen za odnose sa savezima olimpijskih πportova, meunarodne federacije, regiju ©ibenika i πibenske æupanije te Odbor za olimpijski program; Nada SenËar prva dopredsjednica, predstavnica Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja zaduæena za odnose s Hrvatskom gospodarskom komorom i Odbor zimskih πportova. Za Ëlanove VijeÊa (Ëiji su Ëlanovi po funkciji Ëlan MOO-a Antun Vrdoljak, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i svi dopredsjednici HOO-a) imenovani su: Duπko Mrduljaπ, predstavnik Hrvatskog veslaËkog saveza zaduæen za suradnju s MZOS-om u primjeni Zakona o πportu, odnos s braniteljskim udrugama te regije Splita i Dalmacije; Ivan ©koro, Hrvatski gimnastiËki savez, zaduæen za realizaciju treÊeg πportskog programa HTV-a i odnose s medijima; Morana PalikoviÊ Gruden, Hrvatski klizaËki savez, zaduæena za odnose s gradom Zagrebom, pitanja πportskih objekata u Zagrebu, fair play i Komisiju za æene u πportu; Zvjezdana Tuma Pavlov, predstavnica Zajednica πportskih udruga i saveza Æupanije osjeËko-baranjske, zaduæena za lokalni πport Osijeka i Æupanije, odnose s Hrvatskim sveuËiliπnim πportskim savezom i Hrvatskim πkolskim πportskim savezom; Miho GlaviÊ, Hrvatski skijaπki savez, zaduæen za financije i nadzor; Goran Sukno, Hrvatski vaterpolski savez, sa zaduæenjima u podruËju struËnog rada, trenera i regionalno juænu Hrvatsku; Marijan Maras, ZagrebaËki πportski savezi, zaduæen za odnose s gradom Zagrebom i za izgradnju doma hrvatskog πporta na Jarunu; Marijan Klanac u ime Zajednice πportskih udruga i saveza Zadarske æupanije, pokriva lokalni πport, regiju otoka i regiju grada Zadra; Boris MesariÊ u ime Hrvatskog rukometnog saveza, zaduæen za podruËje sponzora i marketinga; Ivo Goran Munivrana, Hrvatski maËevalaËki savez, zaduæen za suradnju s meunarodnim πportskim federacijama i drugim institucijama izvan MOO-a; Dragutin Kamenski, Hrvatski ragbi savez, zaduæen za πportsku infrastrukturu i njene standarde. U Nadzornom su odboru do 2012. Ivan JelenËiÊ, predsjednik, te Ëlanovi Marijan JuriÊ, Æeljko KlariÊ, Duπko KrstuloviÊ i Æeljko ©iriÊ. Za Ëlanove EtiËkog odbora HOO-a 21. prosinca imenovani su Josip Δuk (Hrvatski streljaËki savez), Darko Δuruvija (Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja), Katica Ileπ (Zajednica πport-

skih udruga i saveza OsjeËko-baranjske æupanije), Nikola PerkoviÊ (Zajednica πportskih udruga i saveza SisaËko-moslavaËke æupanije) i Domagoj ©timac (Hrvatski rock'n'roll savez).

Olimpijci savjetnici VijeÊa HOO-a U iduÊem olimpijskom ciklusu (do 2012.) hrvatski Êe olimpijci imati kljuËnu ulogu u radu komisija, savjetodavnih tijela VijeÊa HOO-a koje je 22. listopada odlukom Skupπtine pod vodstvom Zlatka Mateπe dobilo povjerenje u novom mandatnom ciklusu. Tako Êe Zoran Primorac, πesterostruki hrvatski olimpijac i osvajaË srebrne medalje u stolnom tenisu (OI Seoul 1988.), Ëlan Hrvatskog kluba olimpijaca, aktivni πportaπ koji govori engleski, francuski, njemaËki i talijanski jezik, voditi Komisiju aktivnih πportaπa. U sastavu Komisije na Ëijem je Ëelu sljedeÊe Ëetiri godine, gotovo su svi osvajaËi olimpijskih odliËja na OI Peking 2008. - Blanka VlaπiÊ (skok uvis, srebro), Filip Ude (gimnastika, srebro), Martina ZubËiÊ (taekwondo, bronca) i Snjeæana PejËiÊ (streljaπtvo, bronca). Uz njih je i Ivica KosteliÊ, nositelj prvog hrvatskog odliËja u skijanju u muπkoj konkurenciji uopÊe (ZOI Torino 2006.) te mlada karatistica Ema AniËiÊ, osvajaËica svjetskog seniorskog bronËanog odliËja. Predsjednikom Komisije za meunarodnu suradnju imenovan je Gordan Koæulj, olimpijac s triju igara, veleposlanik πporta, tolerancije i fair playa pri VijeÊu Europe, aktivni promicatelj kulture i olimpijske izobrazbe Hrvatskog olimpijskog odbora. »lan je Hrvatskog kluba olimpijaca vrsni poznavatelj meunarodne organizacije πporta i olimpizma. Gordan Koæulj, koji takoer govori viπe stranih jezika, zavrπio je politiËku ekonomiju na Berkeleyju (University of California). Obje Êe komisije imati vaænu ulogu u promiπljanju uvjeta za πkolovanje vrhunskih πportaπa te njihovo ukljuËivanje u struËne i upravljaËke poslove, uz ËvrπÊu suradnju sa srodnim komisijama Europskih olimpijskih odbora i Meunarodnog olimpijskog odbora. Svesrdnu pomoÊ u radu, uz HOO, imat Êe u institucijama hrvatskog πporta, od Hrvatske olimpijske akademije do Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta. Nema πporta bez znanosti Hrvatski olimpijski odbor i Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu potpisali su 1. prosinca 2008. na Kinezioloπkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu sporazum o suradnji, obvezujuÊi se na spregu znanosti u πportu i primjenu znanja u praksi. Krajnji interes hrvatskog πporta trebao bi biti zajedniËki institut za razvoj πporta, procjena je dekana Kinezioloπkog fakulteta Dinka Vulete koji je sporazum potpisao u ime Kinezioloπkog fakulteta. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, ocijenivπi dosadaπnju suradnju dviju institucija vrlo uspjeπnom, smatra da πporta nema bez znanosti te da njezine discipline mogu znatno utjecati na napredak svih njegovih potencijala - natjecateljskih, rekreativnih, ekonomskih, gospodarskih… Konkretizacija suradnje osobito bi se trebala pokazati uËinkovitom u obrazovanju trenerskog i drugog struËnog kadra na dodiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, u istraæivaËko-razvojnom podruËju, kao i u primjeni πportske dijagnostike.


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 53

Proslava najboljih - Veliki dan hrvatskog πporta 2008. Prigodnom sveËanoπÊu u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu 21. prosinca odræan je Veliki dan hrvatskog πporta kojim se obiljeæava priznanje meunarodne olimpijske obitelji i na kojem se, prema tradiciji i pravilima HOO-a, proglaπavaju najbolji πportaπi, ekipe i treneri u godini, te dodjeljuje najviπa Nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora „Matija Ljubek” za osobite zasluge u πportu. DomaÊin proslave Velikog dana, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, u nazoËnosti uglednika iz dræavnog i vrha grada Zagreba te iz πportskog i javnog æivota - predsjednika Sabora Luke BebiÊa, dopredsjednice Vlade Jadranke Kosor, izaslanika predsjednika Stjepana MesiÊa, savjetnika za πport Æeljka Mataje, zagrebaËkog gradonaËelnika Milana BandiÊa i Ëlana MOO-a iz Hrvatske i prvog predsjednika HOO-a Antuna Vrdoljaka - s osobitom je paænjom zaZlatko Mateπa hvalio svima koji su prethodne godine i Josip »op hrvatskom πportu dodali nove vrijednosti. To su olimpijska odliËja, njih pet, viπe od 270 odliËja sa svjetskih i europskih natjecanja, nove πportske dvorane, zimska plivaliπta i atletske staze…, ali i zajedniËko promiπljanje o boljitku πporta, ukljuËujuÊi i medijski doprinos uvoenjem treÊeg programa HRT-a. Za izniman doprinos razvoju πporta HOO je svoju najviπu nagradu „Matija Ljubek” dodijelio Ëetvorici πportskih uglednika i udruzi koja je 2008. proslavila 100. obljetnicu djelovanja. Dobitnici su Marijan KraljeviÊ, Dragan MilanoviÊ, Zorislav SrebriÊ, Tomislav ©epec i ©portsko druπtvo „Primorje ’08”, Rijeka. Dvojcu olimpijske jedriliËarske posade klase 49er Petru CupaËu i Pavlu Kostovu te njihovom treneru Ivanu Bulaji za fair play ge-

ProraËun u 2009. 153.754.645,00 kuna Troπkovi programa javnih potreba πporta dræavne razine o kojem, prema Zakonu o πportu, skrbi HOO, 2009. godine iznosit Êe 153,754.645 kuna, odluka je Skupπtine HOO-a na sjednici 21. prosinca u Zagrebu. Ova je godina poËetak niza olimpijskih i drugih viπeπportskih priredbi u ciklusu do 2012.; prve su na redu Mediteranske igre 2009. u Pescari (Italija), Olimpijski festival europske mladeæi (zimsko i ljetno izdanje), Igre mladeæi Alpe-Jadran (zimsko i ljetno izdanje),

Svi slavljenici 2008. Blanka VlaπiÊ i Filip Ude

Dobitnici nagrade “Matija Ljubek” za 2008.

stu na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. - posudbu Ëamca danskoj posadi u presudnom, zavrπnom plovu regate, dodijeljena je Nagrada HOO-a za fair play. Hrvatska posada CupaË - Kostov dobitnik je i nagrade za fair play Meunarodnog olimpijskog odbora u 2008.

Izbor najuspjeπnijih: Najuspjeπnija hrvatska πportaπica: atletiËarka Blanka VlaπiÊ - OI 2. mjesto, skok u vis (srebrno olimpijsko odliËje) Peking, Kina (8. - 25. kolovoza 2008.), SP dvorana 1. mjesto, skok u vis, Valencia, ©panjolska (7. - 9. oæujka 2008.) i pet prvih mjesta Zlatne lige. Najuspjeπniji hrvatski πportaπ: gimnastiËar Filip Ude - OI 2. mjesto (srebrno olimpijsko odliËje), konj s hvataljkama, Peking, Kina (8. - 24. kolovoza 2008.) i EP 2. mjesto, konj s hvataljkama - Lausanne, ©vicarska (7. - 11. svibnja 2008.) Najuspjeπnija æenska πportska ekipa: hrvatska stolnoteniska reprezentacija ali i pripreme za Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010. (Kanada), za ljetne Olimpijske igre u Londonu 2012. (Velika Britanija). Na XVI. mediteranskim igrama u Pescari predvia se nastup 173 πportaπa u 27 πportova i sredstva u iznosu 7,7 milijuna kuna. Pravo na pripreme i sudjelovanje imaju πportaπi koji su razvrstani u I. i II. kategoriju vrhunskih πportaπa, a na prijedlog struke i πportaπi III. kategorije u olimpijskim disciplinama uzrasta do 23 godine. Za London 2012. Skupπtina je usvojila plan za Ëetverogodiπnje razdoblje u kojem bi se osigurali uvjeti za

Tamara Boroπ, Sandra PaoviÊ, Andrea Bakula, Cornelia Vaida - EP 3. mjesto, St. Petersburg, Rusija (4. - 12. listopada 2008.)

Najuspjeπnija hrvatska muπka ekipa: hrvatska rukometna reprezentacija - Petar MetliËiÊ, Vjenceslav SomiÊ, Mirko AliloviÊ, Dragan JerkoviÊ, Nikπa Kaleb, Renato SuliÊ, Ivano BaliÊ, Domagoj Duvnjak, Blaæenko LackoviÊ, Igor Vori, Davor DominikoviÊ, Zlatko Horvat, Drago VukoviÊ, Denis ©poljariÊ, Josip ValËiÊ, TonËi ValËiÊ, Ivan ΔupiÊ, Ljubo VukiÊ EP 2. mjesto, Norveπka (17. - 27. sijeËnja 2008.)

©portaπica - najveÊa nada hrvatskog πporta: taekwondoaπica Martina ZubËiÊ - OI 3. mjesto (bronËano olimpijsko odliËje) do 57 kg, Peking, Kina (8. - 24. kolovoza 2008.) i EP 2. mjesto kategorija do 59 kg - Rim, Italija (10.-13. travnja 2008.) ©portaπ - najveÊa nada hrvatskog πporta: atletiËar Marin Premeru - SJP 2. mjesto, disk - Bydgoszcz, Poljska (8. - 13. srpnja 2008.) i SJP 3. mjesto, kugla - Bydgoszcz, Poljska (8. - 13. srpnja 2008.)

Najuspjeπniji hrvatski treneri: Joπko VlaπiÊ i Bojan MarinoviÊ - atletika (Blanka VlaπiÊ). Najuspjeπniji promicatelj Hrvatske u svijetu 2008.: Blanka VlaπiÊ. nastup izmeu 95 i 130 hrvatskih πportaπa u 18 πportova.

Velika domaÊinstva πportskoj Europi Hrvatska i hrvatski πport u posljednjem su kvartalu 2008. odradili dva velika domaÊinstva πportskoj Europi. I dok je prvo, Europsko prvenstvo u dæudu za mlae seniore (www.u23judo.hr) od 21. do 23. studenoga u Zagrebu, dalo novi zamah hrvatskom i europskom judu, okupivπi najbolje πportske borce i duænosnike, rijeËko domaÊinstvo Europskom plivaËkom prvenstvu u malim bazenima od 11. do 14 prosinca Ç 53


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:31

Page 54

(www.rijeka2008.com) obogatilo je hrvatsko plivanje s Ëetiri medalje i 14 rekorda, a meunarodno sa 17 svjetskih i 14 europskih rekorda. Sanja JovanoviÊ s dvije zlatne medalje, na 50 m leno i svjetskim rekordom, te na 100 m leno i europskim rekordom, proglaπena je najuspjeπnijom plivaËicom EP-a 2008. Duje Draganja osvojio je bronËano odliËje na 50 m slobodno, kao i u πtafeti 4x50 m slobodno s Marijem TodoroviÊem, Aleksejem Puninskim i Brunom BarbiÊem.

Dobitnici Dræavne nagrade πporta "Franjo BuËar" Na sveËanosti u Preporodnoj dvorani u OpatiËkoj ulici u Zagrebu, 24. studenoga, dodijeljene su Dræavne nagrade za πport „Franjo BuËar” 2008. Nagradu koja nosi ime utemeljitelja hrvatskog olimpizma za æivotno djelo dobili su Ivo Cipci, Æeljko Mataja i Josip ModriÊ, dok je 12 ravnopravnih godiπnjih nagrada uruËeno Branimiru BudetiÊu, Igoru Koprivnikaru, Darku Kralju, Boπku Lozici, Mateju MamiÊu, Vlatku MarkoviÊu, Snjeæani PejËiÊ, Mirni Rajle-Broanac, Sandri ©ariÊ, Filipu Udeu, Martini ZubËiÊ te Hrvatskoj udruzi zdravstvenih djelatnika u koπarci. Nagrade su uruËili ministar znanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac i predsjednik OcjenjivaËkog suda Dinko Vuleta koji su, uz Ëestitke dobitnicima, dali za pravo utjecaju πportskih

54

uzora u mobilizaciji za πportski odgoj mladeæi koja, kako je naglasio ministar, ima pravo na dobro u πportu i druπtvu.

©portska dvorana u Balama Jedinstvena πportska dvorana u istarskom gradiÊu Bale i njezin projektni tim Studio 3LHD: BegoviÊ, DabroviÊ, GrozdaniÊ-BegoviÊ, Novak, VuËiÊ i MikeliÊ, pobjednici su I. svjetskog festivala arhitekture u Barceloni 2008. u konkurenciji πportske arhitekture (npr. stadioni Wembley u Londonu i PtiËje gnijezdo u Pekingu). Prema ocjeni meunarodnog suda upravo je ta, primarno πkolska πportska dvorana - veliËine 1000 Ëetvornih metara i izgraena prije dvije godine, trajno jednostavna za koriπtenje i s cijenom od 7,5 milijuna kuna - primjer uklopljenosti suvremene arhitekture u tradicionalni kontekst. Tim su povodom predsjednik i glavni tajnik HOO-a, Zlatko Mateπa i Josip »op, u nazoËnosti

predsjednika Komisije za πportsko graditeljstvo HOO-a Kreπimira Ivaniπa, 10. studenoga u sjediπtu HOO-a u Zagrebu ugostili pobjedniËki tim arhitekte Studija 3LHD (www.3lhd.com) iz Zagreba, ËestitajuÊi im u ime olimpijske obitelji na svjetskom priznanju. Pobjeda πportske dvorane u Balama u konkurenciji svjetskih πportskih objekata pobjeda je koncepta racionalne i jeftine gradnja koja poπtuje prirodan okoliπ i autohtone materijale, a koji olimpijski pokret smatra kljuËnim u odræivom razvoju, naglasio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, dodajuÊi da je dvorana u Balama dokaz hrvatske uspjeπnosti i model daljnjeg promiπljanja u πportskoj infrastrukturi.

Franjo Prot novi predsjednik HOA-e Hrvatska olimpijska akademija dobila je 3. prosinca novog predsjednika Upravnog VijeÊa Franju Prota, sveuËiliπnog profesora Kinezioloπkog fakulteta u Zagrebu, doktora kinezioloπkih znanosti i visokog πportskog duænosnika u taekwondou. Za Ëlanove imenovani su Anton Tutor, Nenad Zvonarek, Nevenka Breuslauer i Josip »op kojem je ovo, kao i Franji Protu drugi mandat. Na duænosti predsjednika Hrvatske olimpijske akademije kojoj je osnivaË Hrvatski olimpijski odbor, a koja je 2003 registrirana kao ustanova, do imenovanja Franje Prota bio je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa.

Ç


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:32

Page 55


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:32

Page 56


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:32

Page 57


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:32

Page 58


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:33

Page 59


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:33

Page 60


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:33

Page 61


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:33

Page 62


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:33

Page 63


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:34

Page 64


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:34

Page 65


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:34

Page 66


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:34

Page 67


OLIMP-prelom 29

1/11/09

20:35

Page 68

Profile for Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP 29  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

OLIMP 29  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Advertisement