__MAIN_TEXT__

Page 1

OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:28

Page 1

BROJ 26 • OÆUJAK 2008. ISSN 1331-9523

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

Veliki dan hrvatskog πporta STOGODI©NJICA RO–ENJA LEA LEME©IΔA

Jedinstvena osoba hrvatskog nogometa MALO POZNATI ©PORTOVI

Lacrosse, igra kanadskih Indijanaca

©PORT I DUHOVNOST

Meditacija i rukomet

©PORT I ZNANOST

Nove tehnologije i evolucija u πportu


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 2


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 3

SADRÆAJ Nastanak modernog πporta: Kako je roena atletika Olimpijske nade: Natko ZrnËiÊ - Dim, skijaπ Olimpijske legende: Zdenko Zorko, rukometaπ Olimpizam: Viπe od πporta Malo poznati πportovi: Lacrosse, igra kanadskih Indijanaca ©port i druπtvo: ©portaπi - posljednji heroji Religija i πport: Kamo to vodi? Æenska strana πporta: TreÊe poluvrijeme Umjetnost i πport: Motivi πporta u umjetnosti starog Egipta Filozofija πporta: Anarhija paidie i disciplina ludusa ©portski marketing: Marketing kao svaki drugi ©port i znanost: Nove tehnologije i evolucija u πportu Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port i duhovnost: Meditacija i rukomet ©portska terminologija: Klizanje - umjetnost na ledu ©portska fotografija Publicistika Veliki dan hrvatskog πporta Od Olimpa do Olimpa

Olimpijske legende

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26

29 42 44 46 48 50 54

Veliki dan hrvatskog πporta

8. str.

50. str. UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE

ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, predstavljamo vam 26. broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora - Olimp, ujedno i prvi u olimpijskoj godini u kojoj nas oËekuje najveÊi i najznaËajniji multiπportski dogaaj - Igre XXIX. olimpijade, koje Êe se od 8. do 24. kolovoza odræati u Pekingu. Naravno, naπ Êe Ëasopis u iduÊim brojevima tom dogaaju posvetiti posebnu pozornost, baπ kao πto smo, prema mom miπljenju, na primjeren naËin, slikom i rijeËju u ovom broju zabiljeæili proslavu Velikog dana hrvatskog πporta kojom je, 27. prosinca proπle godine u zagrebaËkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, obiljeæena 16. obljetnica primanja Hrvatskog olimpijskog odbora u meunarodnu olimpijsku obitelj. Posebno bih priznanje odao uredniπtvu i autorima rubrika Olimpijske nade i Olimpijske legende koji iz broja u broj "pogaaju" s odabirom πportaπa. Tako su nam ovoga puta pribliæili mladog ZagrepËanina Natka ZrnËiÊa-Dima, Ëiji je vrhunac dosadaπnje karijere bio poËetkom veljaËe u Val d'Isereu, gdje je u kombinaciji prvi put stao na pobjedniËko postolje, osvojivπi treÊe mjesto iza Bodea Millera i Ivice KosteliÊa. Proslavljeni rukometni vratar i sad uspjeπan trener, legenda Zdenko Zorko pak nije siguran ima li u vitrinama viπe odliËja koja je osvojio kao aktivan πportaπ ili kao trener. U stalnoj rubrici Olimpizam, pod naslovom "Viπe od πporta", stoji da "osigurati mir meu nacijama kroz πport i putem πporta nije lako, ali to je srediπnja filozofska misao i poruka zaËetnika olimpizma Pierrea de Coubertina, koja nikako nije u kontradikciji s osnovnim principima πporta, πportskog natjecanja i pomicanja granica vlastitih dostignuÊa". Od ovoga broja uvodimo i dvije nove rubrike. U Malo poznatim πportovima predstavljamo lacrosse koji su izmislili kanadski Indijanci, "jedini sjevernoameriËki πport koji su razvili domoroci, a onda su ga prihvatili i u svoje domovine prenijeli kolonizatori". Druga rubrika, ©portski marketing, posebno je zanimljiva jer govori o tome da je πportski marketing, marketing kao i svaki drugi, ali zahtijeva poznavanje posebnosti πporta. Kao πto πport ne moæe opstati bez marketinga, tako ni marketing ne moæe opstati bez poznavanja πporta, kao i drugih podruËja poslovne ekonomije. Nadam se da Êe Olimp zadræati visok standard, kako sadræajem tako i izradom, te da Êe i tijekom 2008. godine objavljivati popularno πtivo interesantno za svakoga Ëitatelja.

3


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 4

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Kako je roena atletika ajjednostavniji (nenasilni) oblik natjecanja izmeu dvoje ili viπe ljudi je svladavanje neke udaljenosti u πto kraÊem roku - trËanjem ili skokom. Nakon toga doπla bi nadmetanja u bacanju odreenog predmeta (kamena, πtapa, koplja) u dalj - i to su u osnovi i glavne odrednice atletike. Takva jednostavna nadmetanja svojstvena su zasigurno svim narodima u svim civilizacijama svijeta, ali opet su Englezi bili ti koji su ih oblikovali, standardizirali i uobliËili u moderne atletske discipline.

N

Footman zaduæen za prenoπenje poruka Jednostavne trkaËke utrke ne zahtijevaju nikakvu posebnu organizaciju, troπkove ili opremu, i stoga su kroz povijest bile iznimno popularne. Takve utrke bile su obavezan dio svetkovina, sajmova i seoskih vjenËanja. U pokrajinama Derbyshire i Yorkshire svadbeni obiËaj utrke golih muπkaraca za mladenkinu podvezicu preæivio je sve do kraja XIX. stoljeÊa. Osim samog nadmetanja, utrke su bile i prilika za nezaobilazno klaenje obiËaj duboko i Ëvrsto usaen u engleski duh. NeobiËna ljubav prema okladama, naËin æivota i opÊenito druπtvena klima u Engleskoj doveli su do velike popularnosti utrka u XVII. stoljeÊu. U to je vrijeme gotovo svaki plemiÊ imao posebnog slugu, footmana, zaduæenog za prenoπenje poruka u πto kraÊem roku. Takvi specijalizirani sluge postali su, zapravo neplanirano, profesionalni trkaËi - stalno u treningu, nauËeni kontrolirati ritam, prilagoditi brzinu udaljenosti koju moraju prijeÊi i rasporeivanju snage.

Sredinom XIX. stoljeÊa osnovani su atletski klubovi na sveuËiliπtima u Oxfordu i Cambridgeu, a 1880. osnovan je i Amateur Athletic Association (AAA) Amaterski atletski savez. Ta je organizacija sluæila kao uzor svim kasnijim πportskim udruæenjima u Velikoj Britaniji i diljem svijeta, ukljuËujuÊi i Meunarodni olimpijski odbor

Piπe Ana PopovËiÊ

Oklade sve viπe Godine 1663. cijeli je London priËao o utrci izmeu Leeja, footmana vojvode od Richmonda, i poznatog trkaËa, krovopokrivaËa Tylera. Lee je, na veliko iznenaenje, pobijedio - usprkos Ëinjenici da su se Ëak i kralj i vojvoda od Yorka kladili 3:1 i 4:1 u korist Tylera. U iduÊem stoljeÊu sve viπe bogatih ljudi 4

zapoπljavalo je brze trkaËe, a oklade su postajale sve viπe i brojnije. Mnoge su se utrke odigravale u nemoguÊim uvjetima pa su tako natjecatelji trËali noseÊi razne terete, ili Ëak drugog Ëovjeka kao jahaËa na leima. Postoje zapisi o utrci izmeu mladiÊa s dæokejem na leima i starijeg Ëovjeka bez tereta, ili pak o Ëovjeku na πtulama koji je pobijedio obiËnog trkaËa. U svakom sluËaju, teæilo se πto neobiËnijim uvjetima. Zanimljivo je da se u poËetku nije mjerilo vrijeme utrke, nego se samo navodilo koliko je jedan natjecatelj pretekao drugoga: jardu, 20, 100 ili 200 jardi. S vremenom, kako su utrke postajale popularnije, pojavila se potreba za kvalifikacijama za veÊa natjecanja pa su uvedeni vremenski rezultati.

Prva knjiga o atletici Uspjeπni trkaËi postajali su miljenici gledatelja i svojevrsne πportske zvijezde svoga doba. Posebno se izdvaja izvjesni mornariËki kapetan Robert Barclay Allardice, koji je 1809. godine za okladu svladao 1000 milja za 1000 sati (oko 1609 kilometara za 41 dan i 16 sati). Pravi izazov nije bila zadana udaljenost, nego Ëinjenica da je Barclay tu udaljenost trebao svladati tako da svaki sat prijee po jednu milju pa je zapravo jedva spavao u ta 42 dana. S obzirom na to da je u pitanju bilo mnogo novca - prvotna oklada bila je na 1000 gvineja, ali se na kraju iznos popeo na brojku koja bi danas odgovarala svoti od 5 milijuna funti - Barclay je kod sebe u svakom trenutku imao par piπtolja, a unajmio je i proslavljenog boksaËa Velikog Johna Gullyja da ga prati tijekom noÊi. Kapetan Barclay postao je nacionalni junak, a njegov pothvat potaknuo je i pisanje prve knjige o atletici autora Toma Waltera 1819. godine. Knjiga je, iz danaπnje perspektive, potpuno neobiËna, a na trenutke i smijeπna - autor, na primjer, navodi da je prije utrke obavezno dobro se najesti.

Sumnjiva reputacija Skok motkom (3,25 m) na stadionu u Oxfordu 1860.

Godine 1838. πestorica su studenata medicine sa sveuËiliπta u Brightonu or-


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 5

tion (AAA) - Amaterski atletski savez. Ta je organizacija sluæila kao uzor svim kasnijim πportskim udruæenjima u Velikoj Britaniji i diljem svijeta, ukljuËujuÊi i Meunarodni olimpijski odbor.

Njihovo geslo bilo je fair play

Slika gore: Utrka na stadionu u Bristolu 1898. godine Slika lijevo: Bacanje kugle na susretu Oxforda i Cambridgea 1867. Slika dolje: Utrka 110 m preko prepona 1870. godine

Promjena druπtvene svijesti koja je omoguÊila takav razvoj dogaaja zbivala se sredinom XIX. stoljeÊa. Naime, u to se vrijeme πportom poËinju baviti pripadnici srednjeg i viπeg staleæa koji sebe nazivaju amaterima - Amateurs (za razliku od profesionalnih πportaπa, igraËa - Players). Tim su nazivom naglaπavali Ëinjenicu da se πportom ne bave za novac i preæivljavanje, nego samo iz osobnog zadovoljstva, i da viπe od bilo kakvog rezultata cijene nadmetanje kao bit igre. Njihovo je geslo bilo fair play, a pridræavali su se sljedeÊih naËela: potpuna predanost sudjelovanju, poπtivanje pravila i sluæbenih osoba sudaca, poπtivanje druπtvenih konvencija (na primjer rukovanje s protivnikom ili pohvala dobre izvedbe), poπtivanje protivnika i izbjegavanje loπeg stava prema sudjelovanju (kao πto je pobjeda po svaku cijenu).

Amater mora biti dæentlmen

ganizirala natjecanje u trËanju preko polja, koristeÊi pritom laæna imena. »injenica da su se sluæili laænim imenima dovoljno govori sama za sebe. TrËanje je u to vrijeme bilo profesionalna aktivnost sumnjive reputacije, usko vezana uz klaenje i razliËite polulegalne transakcije koje su se redovito zbivale u lokalnim gostionicama. Ipak, nakon samo nekoliko godina, otpor je popustio i niz javnih πkola i fakulteta organizirao je utrke. Sredinom XIX. stoljeÊa osnovani su atletski klubovi na sveuËiliπtima u Oxfordu i Cambridgeu. Uskoro su klubovi nicali po cijeloj zemlji, a 1880. osnovan je i Amateur Athletic Associa-

Bacanje ËekiÊa 1875. godine

Kao rezultat tog amaterskog (dæentlmenskog) poimanja πporta i natjecanja organiziraju se novi elitni klubovi. Pojedini Ëlanovi idu u krajnost i zastupaju stav da amater mora biti dæentlmen porijeklom ili barem obrazovanjem, iskljuËujuÊi iz te skupine Ëinovnike, trgovce, kao i sve ostale obiËne radnike. OsnivaËi Amaterskog atletskog saveza smatrali su da bavljenje atletikom mora biti dostupno svima, pod samo jednim uvjetom - da se ne natjeËu za novac. »injenica da je to udruæenje zadræalo naËela fair playja, ali ujedno otvorilo vrata Ëlanovima iz svih druπtvenih klasa odbacujuÊi snobovski elitizam, uËinila je Amateur Athletic Association temeljnom organizacijom modernog πporta.

Literatura 1. Holt, R. (1989). Sport and the British. Oxford: Oxford University Press. 2. Harris, H. A. (1975). Sport in Britain, London. 3. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag: Olympia.

5


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 6

OLIMPIJSKE NADE skijaπ

NATKO

Violinist na bijelim stazama Vrhunac ranog dijela Natkove karijere nedvojbeno je superkombinacija u Val d'Isereu poËetkom veljaËe 2008., kad je mladi ZagrepËanin prvi put stao na pobjedniËko postolje, osvojivπi treÊe mjesto iza Ivice KosetiÊa i Bodea Millera Piπe Liljana Jazbinπek

atko ZrnËiÊ-Dim, Ivan RatkiÊ, Dalibor ©amπal, Tin ©iroki i Ivan Olivari pokazali su se kao talenti i sad, dakako, slijedi vrijeme sazrijevanja. Rade puno, proπli su mnoge faze razvoja i krize izazvane povremenom prezasiÊenoπÊu. Iz spomenute se skupine mladih, ipak, izdvojio, ZrnËiÊ-Dim i to onim πportski najvrjednijim - svestranoπÊu. - Skijanjem sam se poËeo baviti rano, kad me otac odveo na Sljeme. Sve je poËelo djeËjim utrkama. Volim sve discipline, iako one bræe manje treniramo. Uglavnom sam bio jedan dan na skijanju, drugi u πkoli kako bih rjeπavao predmete, a sljedeÊi ponovno na skijanju. Bilo je naporno, ali sam imao veliku pomoÊ sa svih strana. Sa sviranjem violine morao sam prestati kad sam se ozbiljnije posvetio skijanju, jer to nisam mogao uskladiti sa πkolom i skijanjem (sliËno tenisaËu Rafaelu Nadalu, op.). Nije mi æao. Skijanje jako volim, ono mi je hobi, posao, uæitak, priËa Natko.

N

Spust bez konkurencije PoËeo je pod oËevom paskom. U djeËjoj reprezentaciji trenirao ga je Zoran Sobol, a u B reprezentaciji Marko Boπnjak. Sad mu je trener 6

Ante KosteliÊ. Ivan RatkiÊ studira, a Natko je upisao pravo, obojica su iz istoga kluba - SK MedveπËaka. Kao dijete je svirao violinu do Ëetvrtog razreda osnovne πkole i pjevao u ZagrebaËkim maliπanima, a sada ponekad svira gitaru. - Spust je bez konkurencije. Oduvijek ga volim i ne osjeÊam strah ili tremu, proπli su. U njemu najviπe oËekujem, kaæe mladi skijaπ. Dvadesetdvogodiπnji ZagrepËanin, prije nego je zakoraËio u Svjetski kup u najteæoj disciplini, spustu, dobro je nastupio u superkombinaciji (spust i slalom u istome danu) u Val d'Isereu 2005. i na kraju bio 24. osvojivπi prve bodove na svjetskoj sceni. Bio mu je to tek treÊi nastup u

Svjetskome kupu i bio je jedan od najmlaih skijaπa (19 godina) u natjecanju. U superkombinaciji u Wengenu poËetkom 2006. gotovo je uspio ponoviti uspjeh, osvojivπi 31. mjesto. PoËetkom sezone 2006./2007. u ameriËkom Beaver Creeku Natko je u superkombinaciji osvojio 23. mjesto. SljedeÊe je sezone, krajem 2007., na istome je mjestu bio joπ bolji, 13. i potvrdio je da nije samo deËko koji obeÊava.

Na postolju uz Ivicu Kad je u sezoni 2007./2008. dobio priliku voziti spust na znamenitoj stazi Lauberhorn u Wengenu, iskoristio je priliku, iako za svladavanje te


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 7

ZRN»IΔ-DIM

Tko je Natko ZrnËiÊ-Dim? Roen je 7. oæujka 1986. u Zagrebu. »lan je Skijaπkog kluba MedveπËak. Visok je 175 cm, a teæak 80 kg. Oprema koju koristi (skije, pancerice i vezovi) je Atomicova. PoËeo je skijati sa πest godina, a dvije godine kasnije je, zbog sitne grae, dobio nadimak Prdek. Prvu je pobjedu - u slalomu - ubiljeæio na natjecanju mlaih djeËaka u Andori. Hrvatski je prvak u veleslalomu, a debitirao je na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu 2006. Hobi su mu glazba, film, nogomet, koπarka, jedrenje. Govori engleski i pomalo njemaËki. Majka Maja je profesorica hrvatskog jezika, a otac Mihajlo ima klesarski obrt na zagrebaËkom Mirogoju. Sestra Hana ne bavi se πportom, a djevojka Ena studira stomatologiju.

staze treba iskustva i znanja koje mlad skijaπ ne moæe imati. U superkombinaciji je bio deveti, a u spustu je samo dotaknuo elitu 36. mjestom, priznavπi: "Joπ nisam sazrio za takvu utrku i moram puno raditi da bih je mogao dobro svladati". Da ga pogreπke nisu pokolebale Natko je pokazao na joπ jednoj straπnoj spustaπkoj stazi, na isto tako

znamenitom Hanenkammu u Kitzbühelu, gdje je bio odliËan 18. (isto tako u klasiËnoj kombinaciji, ali bez bodova). Vrhunac ranog dijela Natkove karijere nedvojbeno je superkombinacija u francuskom zimovaliπtu Val d'Isereu poËetkom veljaËe 2008. Mladi je ZagrepËanin tada prvi put stao na pobjedniËko postolje, osvo-

jivπi treÊe mjesto iza Ivice KosetiÊa i Bodea Millera. Spojem odliËnog spusta (8.) i jako dobroga slaloma (5.) Natko je sa 22 godine pokazao da se pribliæava svjetskom vrhu. To je bilo prvi put da je hrvatsko skijanje na postolju imalo dvojicu predstavnika. Nakon toga viπe niπta neÊe biti isto.

7


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 8

OLIMPIJSKE LEGENDE

ZDENKO

Kockice se moraju posloæiti Jedan roditeljski sastanak i jedna slomljena ruka "krivi" su πto je vitrina nekadaπnjeg rukometnog vratara, a danas trenera Zdenka Zorka prepuna odliËja Piπe Zvonimir VukeliÊ

8

ata Zorko zgranuo se kada je na prvom roditeljskom sastanku u zagrebaËkoj IV. gimnaziji doznao da je njegov sin Zdenko u samo nekoliko mjeseci veÊ skupio 148 sati izostanka. Istina, opravdanih, jer uvaæavalo mu se πto je izostajao kada bi Dinamovi juniori imali treninge i utakmice. Otac za sinovljevu nogometaπku aktivnost nije znao, a Ëim ju je otkrio stavio je na nju veto. Tako je nogometna vratarska karijera Zdenka Zorka zavrπena vrlo brzo. Kako je volio πport nastavio je u πkolskoj momËadi, zaigrao je rukomet po kojemu je "Ëetvrta" bila i u Europi poznata. Srednjoπkolsko igraliπte bilo je pravi rasadnik nadarenih rukometaπa koje je vodio prof. Josip KuzmiÊ, popularni Kuzma. Zorko je igrao pivota i krilo, a uoËi odlaska na Europsko srednjoπkolsko prvenstvo vratar FiÊo ViËeviÊ slomio je ruku. Zoc je stao na gol, a Top MilinkoviÊ, Gogo Borelli, Nikola BeslaÊ, svi veÊ maturanti s ponekom ligaπkom utakmicom teπko su mu zabijali. I tako je ostao rukometni vratar. Kad je maturirao Vili Herceg odveo ga je odmah u Zagreb. Tako je poπtovana odluka Zorkova oca da se πportom u klubu moæe baviti tek kad zavrπi srednju πkolu. Jedan roditeljski sastanak i jedna slomljena ruka "krivi" su πto je danas Zorkova vitrina prepuna odliËja.

T


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 9

ZORKO Devetka za debi VeÊ sa 22 godine Zdenko je bio u Stenzelovoj momËadi na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. Bio je s Miljkom najmlai u tom druπtvu, udarni vratarski dvojac Ëinili su Abas ArslanagiÊ i Zoran ÆivkoviÊ. Prvo je svladan Japan sa 20-14, zatim SAD sa 25-15, a Zorko je prigodu dobio na utakmici s Maarskom (18-16). "Zorko je odliËno debitirao na Olimpijskim igrama, obranio je nekoliko vrlo teπkih udaraca, dao je poticaj momËadi kada joj je bilo najteæe", izvijestio je Reno Vinek za Sportske novosti, ocijenivπi debitanta Ëak devetkom. Branio je Zorko i u sljedeÊoj utakmici protiv domaÊina NjemaËke (24-15), a u polufinalu s Rumunjskom (14-13) i finalu s »ehoslovaËkom (21-16) prepustio je mjesto starijima. Bio je to prvi rukometni olimpijski turnir, prvo zlato! Dijelio ga je osobno predsjednik Meunarodnog olimpijskog odora Avery Brundage. - Uz zlato, iz tih münchenskih dana pamtim krvoproliÊe Crnog rujna, 17 poginulih Izraelaca. Bilo je pitanje hoÊe li

se Igre nastaviti, a kada je odluËeno da hoÊe, dva smo dana proveli zatvoreni na drugom katu hotela pod budnim nadzorom policajaca. SjeÊam se, na prozorima su stalno morale biti guste zavjese - priËa Zorko. Stenzel je otiπao u NjemaËku, trener je postao Josip MilkoviÊ, a dvije godine kasnije na Svjetskom prvenstvu osvojena je bronca. - Pobijedili smo Poljake sa 18-17 - veli Zorko, dometnuvπi da su baπ Stenzel i MilkoviÊ bili treneri koji su u njegovoj vratarskoj karijeri ostavili najsnaæniji peËat. I podcrtat Êe da u to doba nije bilo specijalista za vratarske treninge. Joπ Êe reÊi da mu je uzor bio rumunjski golman Penu. Na kraju igraËke karijere Stjepan Korbar pozvao ga je u trenerske vode u kojima je ostao do danas. Bilo kao trener udarne momËadi ili kao trener vratara. Kada su se osvajale medalje bio je u stoæeru hrvatske reprezentacije na svim natjecanjima osim na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. Winterthur, u kojemu je tada radio, nije ga pustio na pripreme.

Tri olimpijska zlata Zdenko Zorko roen je 18. kolovoza 1950. godine u Zagrebu. U djeËaËkim je danima branio u Dinamu, u momËadi u kojoj su bili i Æeljko StinËiÊ, Zdenko Kafka, Marijan »erËek... U rukomet je otiπao u srednjoπkolskim danima, kasnije je branio u Zagrebu, MedveπËaku i Celju. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 82 puta. Bio je Ëlan momËadi koja je na OI u Münchenu 1972. osvojila zlatnu medalju, a na OI u Montrealu 1976. peto mjesto. Na svjetskim prvenstvima nastupio je dvaput: bronca je osvojena 1974., a peto mjesto 1976. Zlatnu je medalju osvojio i na studentskom svjetskom prvenstvu i na Mediteranskim igrama u Alæiru.

rukometaπ

Trenersku je karijeru zapoËeo u Zagrebu, koji je 1985. uveo u prvoligaπko druπtvo. Trenirao je i rukometaπe Celja s kojima je osvojio slovenski kup, rukometaπice Lokomotive s kojima je bio finalist Kupa pobjednica kupova, te rukometaπe drugoligaπa zagrebaËkog Borca i Industrogradnje. Kao trener vratara radio je u Zagrebu, MedveπËaku, Winterthuru i Gummersbachu, a danas je trener Lokomotivinih golmanica. U ulozi trenera vratara dugogodiπnji je Ëlan struËnog stoæera hrvatske reprezentacije, naπe je golmane pripremao za osvajanje olimpijskih zlata u Atlanti 1996. i Ateni 2004., srebrnih medalja na svjetskim prvenstvima 1995. na Islandu i 2005. u Tunisu, eu-

ropske bronce 1994. u Portugalu i eurosrebra ove godine u Norveπkoj. Zdenkov otac, popularni Tata Zorko, godinama je radio u rukometu, a Zdenkov sin Mirko rukometni je vratar. Bio je u Zagrebu, danas je u MedveπËaku.

Sjajni nasljednici Meu njegovim nasljednicima teπko mu je bilo izabrati najboljega: - Hrvatska je uvijek imala sjajne vratare: BaπiÊ, ©ola, Losert, Peribonio... Izdvojio bih ipak Valtera MatoπeviÊa, jer je na velikoj sceni u kontinuitetu bio najdulje, punih deset godina. Sretan je πto je trenirao i, po njegovu miπljenju, najboljeg vratara na svijetu Andreja Lavrova. - Kompliment mi je πto je Lavrov rekao da sam bio njegov najbolji trener. Sloæit Êe se da je uloga vratara na putu do (ne)uspjeha iznimno vaæna. - Nekada smo govorili da je golman dvadeset posto momËadi, a danas kada je rukomet postao vrlo brz s mnogo napada, reÊi Êu da je vratar Ëak Ëetrdeset posto zasluæan za rezultat. U »ervarovom stoæeru ima pune ruke posla. - UoËi svjetskog i europskog prvenstva malo je dana za pripreme, trener mora biti maioniËar. Ali za olimpijske igre druga je priËa, pripreme traju viπe od mjesec dana pa se igraËa moæe prvo odmoriti, a zatim ga pripremiti od poËetka. Ima vremena za ponavljanja πto je najvaænije. Zato sam uvjeren da Êe naπi vratari u Pekingu biti dobri kao πto su bili i u Ateni. Nakon Pekinga, sljedeÊe je godine Svjetsko prvenstvo u Hrvatskoj. - Sustav natjecanja bit Êe drukËiji negoli je bio na SP-u u NjemaËkoj i EP-u u Norveπkoj, bit Êe viπe dana za oporavak. ©to je vaæno za kvalitetu igre, jer Ëesto se moralo igrati i u razmaku manjem od 24 sata. Ove godine Zorko slavi 40 godina u rukometu. Na priËu da se medalje "lijepe" uz njega, nasmijat Êe se: - Puno je, puno detalja o kojima ovisi rezultat. »esto vratar zna obraniti i 25 udaraca, a momËad mu izgubi, zna se pak dogoditi da obrani samo 12, a pobijedi se. Jednostavno, za medalju se kockice moraju posloæiti. 9


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 10

OLIMPIZAM

Viπe od πporta Osigurati mir meu nacijama kroz πport i putem πporta nije lako, ali to je srediπnja filozofija zaËetnika olimpizma Pierrea de Coubertina, koja nikako nije u kontradikciji s osnovnim principima πporta, πportskog natjecanja i pomicanja granica vlastitih dostignuÊa Piπe Saπa Ceraj

rojeÊi viπe od stoljeÊa odræavanja modernih olimpijskih igara, pogleda usmjerenog barunu Pierreu de Coubertinu, pedagogu, povjesniËaru, utemeljitelju modernog πporta, Ëovjeku i vizionaru, u njegovom radu primjeÊujemo teænju za neËim mnogo viπim od samog slavljenja ljudskih tjelesnih dostignuÊa. ObnavljajuÊi ideju olimpizma Coubertin je æelio u πportsko natjecanje udahnuti pedagoπki pristup i time dodatno osnaæiti olimpijski pokret u cijelosti, jer bez pedagoπke komponente olimpijski pokret nije potpun i ne moæe egzistirati, kako to naglaπava Eilert Herms, teolog iz Tübingena.

Obuzdati agresivnost i vladati sobom

B

Moralne i etiËke vrijednosti Bez obrazovne osnove olimpijske igre i πportska natjecanja svela bi se na puko gladijatorsko odmjeravanje snaga, poput onog u starom Rimu. Najdragocjeniji aspekt olimpizma, kako ga je vidio Coubertin, nije postizanje hvalevrijednih vrhunskih πportskih rezultata i svjetskih rekorda, nego obrazovanje te razvoj moralnih i etiËkih vrijednosti pojedinca kao osnovne jedinke druπtva, a time i druπtva u cjelini. U poËecima je Coubertin putem reformi æelio dati novo znaËenje πportu, a glavni dio i zamaπnjak tih reformi upravo je ideja olimpizma koja je djelovala kao glavni instrument reforme πporta putem moralnih, etiËkih i obrazovnih vrijednosti. Reforme su se temeljile upravo na obrazovanju i njegovih pet naËela kao glavnom faktoru i promotoru ideje o razvoju cjelokupnog Ëovjeka i olimpijca. 10

Pierre de Coubertin

Pet naËela olimpizma Prvo se naËelo zasniva na jedinstvu uma i tijela te skladnom razvoju kompletne osobe. Samo bavljenje odreenim πportom i ukljuËivanje u trenaæni proces nije dostatno da bi se utjecalo na razvoj svih Ëovjekovih potencijala. Vrlo vaæno mjesto zauzima obrazovanje te skladan razvoj intelektualnih i fiziËkih potencijala, πto najbolje odraæava stara latinska poslovica Mens sana in corpore sano, a potvruje olimpizam koji se zasniva upravo na harmoniËnom razvoju duha i tijela. Cilj drugog naËela osobno je usavrπavanje. ©portske aktivnosti moraju poticati Ëovjeka na osobni razvoj i usavrπavanje i tijela i uma te tako osigurati potpuni rast i razvoj svih Ëovjekovih kapaciteta. Ishod takvog pristupa rezultirat Êe razvojem zrelije osobe i postizanjem novih znanja. TreÊe je naËelo amaterizma o kojemu se kroz povijest mnogo govorilo. Zadak tog naËela je udahnuti πportu „duπu”, odnosno duh plemenitosti i viteπtva.

Putem ideje olimpizma Coubertin je æelio proËistiti πport da bi se lakπe dospjelo do asketskih ideala koje u njemu nalazimo te tako osigurala i oËuvala ideja i filozofija πporta u cijelosti i odbacile negativne pojave, poput æelje za pobjedom po svaku cijenu i pretvaranja olimpijaca u moderne gladijatore. »etvrto naËelo istiËe pravednost i naglaπava da se upravo putem tog naËela i poπtivanja pisanih πportskih propisa, ali i onih nepisanih, svim sudionicima osiguravaju i pruæaju jednaki uvjeti. Tako se ne samo osiguravaju jednaki uvjeti svima, nego se osigurava i poπtivanje osnovnih principa suvremenog i civiliziranog druπtva, poput pravde, a u πportu posebno fair playja. Tim se putem takoer kontroliraju agresivnost i neobuzdanost te uËi vladanju sobom i vlastitim emocijama. Vrijednosti poput susretljivosti i plemenitih nakana Ëovjeka Ëine civiliziranim, a uËe se u „pedagogiji olimpizma”, kako je to isticao Coubertin.

Osigurati mir kroz πport Putem petog naËela Coubertin je izrazio æelju cijelog ËovjeËanstva, a to je æelja za mirom. Osigurati mir meu nacijama kroz πport i putem πporta nije lako, ali to je srediπnja filozofija zaËetnika olimpizma, koja nikako nije u kontradikciji s osnovnim principima πporta, πportskog natjecanja i pomicanja granica vlastitih dostignuÊa, dapaËe, upravo suprotno. Olimpijske igre i πportska natjecanja moraju biti upravo


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 11

oni faktori u druπtvu koji Êe svojim odræavanjem i porukom pribliæavati ljude razliËitih rasa, politiËkih i vjerskih uvjerenja u duhu meusobnog uvaæavanja i poπtivanja. KljuËni trenutak u tom procesu je, kako je Coubertin naglaπavao, upravo zajedniπtvo koje pruæaju olimpijske igre i duh olimpizma. Biti zajedno te neposredno upoznavati ljudsku razliËitost i Ëovjeka pokraj sebe prvi je korak u svladavanju i prevladavanju predrasuda i jaza izmeu ljudi, poboljπanju njihove interakcije te razumijevanju razliËitosti kao obogaÊivanja vlastitog æivota i prihvaÊanja izazova umjesto njihovog osuivanja. GledajuÊi unatrag moramo se zapitati πto zapravo olimpizam znaËi u danaπnjem druπtvu i πto moæe ponuditi danaπnjem Ëovjeku. Olimpizam joπ uvijek predstavlja obrazovni koncept koji je namijenjen πportu, ali i njegovim smjelim i odvaænim πportaπima koji na taj naËin postaju bolji ljudi i grade bolje druπtvo. Na olimpijskim igrama i πportskim natjecanjima prepoznajemo najrafiniraniji πportski izriËaj πportaπa koji su se za takvu priliku, silno se odriËuÊi, pripremali viπe olimpijada. Coubertin upravo te πportaπe prepoznaje kao ambasadore i nositelje naËela olimpizma i uzore mladima.

Izgradnja cjelovite osobe Olimpizam je, dakako, demonstracija sposobnosti i vjeπtina, ali i puno viπe od rezultata koji se mogu zabiljeæiti mjernim instrumentima te potom ocijeniti i rangirati. Olimpizam je æelja za osobnim usavrπavanjem i ostvarenjem svih osobnih potencijala. U teænji za πto boljim rezultatima, æelji za dokazivanjem vlastitih vrijednosti i pomicanjem πportskih granica nisu najvaæniji rezultati, nego trud koji je uloæen u njihovo ostvarenje. Iako se ne moæe nazvati olimpizmom, veÊ sam trud uloæen u pokuπaj stvaranja perfekcije pokreta odraæava dio upravo tog duha. Da bi duh olimpizma u potpunosti zaæivio i da bi se osigurala izgradnja πportaπa kao cjelovite osobe, Coubertin je prije

mnogo godina ponudio rjeπenje; πport utemeljen na vrijednostima olimpizma i njegovih naËela. Smjernica je to i putokaz, ali i odgovornost i izazov svakome prijatelju πporta koji se mogu iπËitati iz olimpijske krilatice koju je modificirao filozof i olimpijski pobjednik Hans Lenk: Citius, altius, fortius - humanius! Literatura 1. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam u Hrvatskoj, Zagreb: Libera Editio d.o.o. 2. Coubertin, P. (1931). Memories Olymiques. Lausanne: Bureau International de Pedagogie sportive. 3. Wallechinsky, D. (2004). The complete book of the Olympics. London: Aurum Press.

11


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 12

MALO POZNATI ©PORTOVI

Lacrosse, igra kanadskih Indijanaca Lacrosse je jedini sjevernoameriËki πport koji su razvili domoroci, a onda su ga prihvatili i u svoje domovine prenijeli kolonizatori. Kombinira vjeπtine i strategije drugih πportskih igara - nogometa, hokeja na travi, rukometa, odbojke i koπarke, a razvila su se tri dominantna oblika: dvoranski, muπki i æenski lacrosse Piπe Sanja Sokol

portska grana lacrosse nastala je od nadmetanja kanadskih Indijanaca zvanog baggataway. To je nadmetanje tradicionalno sluæilo za rjeπavanje plemenskih sukoba ili obuku mladih ratnika. Igralo se na terenu duljem od 1,5 km, a trajalo je danima. IgraËi su Ëesto bili teπko ozlijeeni ili su Ëak pogibali. Lopte, izraivane od lubanja neprijatelja, koæe ili drveta punile su se razliËitim materijalima, najËeπÊe dlakom. Pogodak je donosio slavu i Ëast igraËima i njihovim plemenima. PromatrajuÊi tu surovu igru kod plemena Huron nedaleko od Thunder Baya u Ontariju 1636. godine, isusovaËki misionar Jean de Brerbeuf uoËio je sliËnost izmeu πtapa koji su u igri koristili domoroci i "la crossea", πtapa koji su koristili biskupi. S vremenom se ustalio naziv - lacrosse. Igra koja se smatrala darom od Boga igrala se za njegovo "zadovoljstvo". U odnosu na poËetna, pravila igre s vremenom su se bitno promijenila. Igru su prvi prihvatili engleski doseljenici. Prva sluæbena utakmica odigrana je 1839. u Montrealu, a 1842. u istom je gradu osnovan Olympic Club u kojem je njegovan lacrosse. "Ocem lacrossea" smatra se kanadski zubar George Beers. On je 1867. napisao pravila koja su predstavljala osnovu suvremenog lacrossea. Igra je osamdesetih godina XIX. stoljeÊa prenesena u SAD i Englesku.

©

Kolonizatori prihvatili πport domorodaca Zanimljivo je da je lacrosse jedini sjevernoameriËki πport koji su razvili domoroci, a onda su ga ne samo prihvatili nego i u svoje domovine prenijeli kolonizatori. Lacrosse je u Kanadi 1994. godine proglaπen nacionalnim ljetnim πportom. Prema promijenjenim pravilima, broj igraËa smanjen je na deset, a igraËica na dvanaest. Lopta koja se ranije punila dlakom sada je gumena, promjera 20 cm i teπka 140 grama. Igraliπte je pravokutno veliËine 100x64 m, a udaljenost izmeu vrata je 73 m. Iza vrata je slobodna zona od 13 m. Vratnice su udaljene i visoke 1,83 m. Iza vrata je mreæa u obliku trokuta, koja je na kraju priËvrπÊena za tlo. Oko vrata je vratarev prostor u obliku kruga polumjera 2,75 m. Igraliπte je razdijeljeno sre12


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 13

diπnjom linijom na dvije polovine. Izmeu srediπnje linije i vrata ucrtavaju se tzv. zonske linije koje su paralelne s vratima, a udaljene su od njih 18,3 m.

Izuzetno brza igra Lacrosse se igra drvenim πtapom (reketom), dugim oko 90 cm, koji je na vrhu savijen i raπlja se kao dvokrake vile. Preko raπalja razapeta je mreæica πiroka oko 30 cm u obliku dæepa. ©tap se tradicionalno izraivao od drveta, ali se danas sve viπe zamjenjuje tehnoloπki naprednijim i trajnijim materijalima poput metala i plastike. Lopta se smije hvatati i bacati samo reketom, a moæe dosegnuti brzinu i do 160 km/h. Predaje se brzim i kratkim dodavanjem munjevitom brzinom u punom trku. Da bi se u tako brzoj igri izbjegle ozljede, igraËi su zaπtiÊeni lakim kacigama, πtitnicima za pojedine dijelove tijela, oklopima ispod dresa i rukavicama. Svaki postignuti gol donosi bod. Kao i igraËi u polju, vratar smije igrati samo reketom. Igra traje 4x15 minuta za muπkarce i 2x25 minuta za æene. Za pogreπke igraËa dosuuje se kazneni udarac. Lacrosse kombinira vjeπtine i strategije drugih πportskih igara - nogometa, hokeja na travi, rukometa, odbojke i koπarke, a razvila su se tri dominantna oblika: dvoran-

ski, muπki i æenski lacrosse. ZajedniËko je, i muπkom i æenskom lacrosseu na otvorenom i onom u dvorani, da obuhvaÊaju trËanje, dodavanje i bacanje lopte prema protivniËkom golu. U dvoranskom lacrosseu u kojem ekipe imaju po πest igraËa dopuπta se veÊi tjelesni kontakt, a utakmice traju 4x15 ili 3x20 minuta.

Lacrosse je bio olimpijski πport I dok moderni lacrosse postoji viπe od 70 godina, do prije 20 godina igrao se samo u Kanadi, SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji. Meutim, u posljednje vrijeme postaje sve popularniji u Europi i istoËnoj Aziji. Velika meunarodna natjecanja u lacrosseu su europska i svjetska prvenstva. Meunarodni πportski savez International Lacrosse Federation za muπke osnovan je 1967., a iste je godine odræano i prvo

svjetsko prvenstvo. Do 1986. godine na svjetskim su prvenstvima sudjelovali SAD, Australija i Kanada, a na æenskim prvenstvima, koja se igraju od 1969. godine, uz nabrojene su sudjelovale i reprezentacije ©kotske i Walesa. Procvat na meunarodnoj razini igra je doæivjela 2005. godine, kada se na æenskom SP-u natjecalo 10 dræava, a godinu kasnije na muπkom okupila se Ëak 21 dræava. Na svjetskim prvenstvima u muπkoj konkurenciji dominira SAD, koji je izgubio prvenstvo jedino 1978. i 2006. od Kanade. U æenskoj konkurenciji SAD je takoer dominantan, dok je Australija dvaput osvajala naslov. Danas se lacrosse igra i u Argentini, »eπkoj, Finskoj, NjemaËkoj, Japanu, Nizozemskoj, Juænoj Koreji, ©vedskoj, Tongi, Novom Zelandu i JuænoafriËkoj Republici. Lacrosse je bio na programu Olimpijskih igara 1904. i 1908. godine. Na OI 1904. nastupale su dvije momËadi Kanade i jedna SAD-a, a u finalu je kanadska ekipa iz Shamrocka pobijedila 6-1. Na OI 1908. Kanada je pobijedila Veliku Britaniju 14-10. Jedna od najveÊih prepreka da lacrosse ponovno bude na programu OI je Ëinjenica da muπki i æenski lacrosse imaju potpuno odvojene meunarodne krovne organizacije.

Literatura 1. Levinson, D. i Christensen K. (1996). Encyclopedia of world sport. 2. Montague, T. ( 2004). A to Z of sport. London: The Daily Telegraph. 3. Wallechinsky, D. (2004). The complete book of the Olimpics. London: Aurum Press Ltd.

13


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 14

©PORT I DRU©TVO

©portaπi posljednji heroji Svako doba, pa i internetsko, voli junake, voli ljude koji svojom snagom, spretnoπÊu i pameÊu predstavljaju heroje. A u svijetu kojim vlada novac put od herojstva do sponzorskog ugovora nije dalek Piπe Goran VojkoviÊ

ir Arthur Conan Doyle, tvorac znamenitog londonskog detektiva Sherlocka Holmesa, jednom je, progovarajuÊi kroz svog junaka, rekao da je dovoljno Ëitati crnu kroniku i oglasnik kako bi se saznalo stanje nekog druπtva. Danas bi trebalo Ëitati i oglase jer nitko u druπtvenim znanostima nema ni pribliæno toliko opseæne istraæivaËke fondove kolike na raspolaganju imaju struËnjaci za marketing i promidæbu (Ëemu se u nas popularno slovka "pi-ar"). Veza izmeu danaπnjeg πporta i odjela za promociju velikih tvrtki veoma je oËita. Uzmimo za primjer kratku agencijsku vijest iz Jutarnjeg lista: „Tijekom sijeËnja i veljaËe proizvoaË sportske opreme Nike izbacit Êe na træiπte 23. verziju tenisica Air Jordan, a za poËetak Êe izdati 'ograniËenu seriju' koju Êe distribuirati 23 tvrtke i prodavat Êe se po 230 dolara. Naveliko se spekulira o tome da Êe ta verzija ujedno biti i posljednja, zbog ikonografskog znaËenja broja 23, koji je Michael Jordan nosio u Bullsima”. Svota koju je Jordan dobio da bi tenisice mogle nositi njegovo ime nije objavljena, no kada znamo da je prvi Jordanov ugovor s Nikeom joπ 1985. godine vrijedio 2,5 milijuna dolara, nije teπko zamisliti i viπestruko veÊe iznose.

S

Ljudi vole imati uzor ProizvoaËu tenisica to se jednostavno - isplati. Ljudi su spremni kupiti tenisice kakve nosi πportska zvijezda, a spremni su i dodatno platiti za simboliËku „ograniËenu seriju" inspiriranu brojem 23, brojem za koji Êe matematiËar reÊi da predstavlja samo jedan od prostih brojeva, no za ljubitelja NBAlige i Michaela Jordana taj je broj gotovo mitska vrijednost. Zaπto ljudi takve tenisice ËeπÊe odabiru i zaπto su spremni platiti viπe za seriju koja je (kako posredno priznaje i proizvoaË) skuplja samo zato jer nosi Jordanov broj? VeÊ je proπlo dosta desetljeÊa od doba kada su domaÊice jurile u trgovine jer su na televiziji vidjele kako neki deterdæent bolje pere ili neka kava ima bolju aromu, uz stav da je ono πto je na televiziji jednostavno istina. 14


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:29

Page 15

Suvremeni potroπaË jako dobro zna da, ako i kupi tenisice Air Jordan, neÊe napraviti velik korak prema ulasku u NBA, niti Êe bolje igrati koπarku, a neÊe mu pomoÊi ni da izgleda kao Rocky Balboa u najbolja vremena… Jednostavno, imat Êe tenisice koje se rade na istoj traci kao i one koje nemaju magiËne brojeve. Nije rijeË samo o tenisicama - πportaπi reklamiraju sve: od mineralne vode, preko telekomunikacijskih operatera do automobila koje Ëesto dobivaju na besplatno koriπtenje. A kako jedna od velikih istina kapitalizma kaæe da kapitalisti ne daju niπta πto neÊe naplatiti barem deset puta, jasno je da su πportaπi danas odliËni promotori. Moæemo reÊi i najbolji promotori, koliko to pojedinci mogu biti. Zaπto? Ljudima u pravilu treba neki uzor. Od malih smo nogu nauËeni na

snaæne pojedince koji svojim djelima mijenjaju svijet. Kako veÊina ljudi radi relativno monoton posao i ima priliËno ujednaËen æivot (a danaπnji poloæaj kotaËiÊa u radu velike korporacije uopÊe ne pomaæe drukËijem odnosu prema poslu i æivotu uopÊe) ljudi vole imati uzor. Svako doba, pa i internetsko, voli junake, voli ljude koji svojom snagom, spretnoπÊu i pameÊu predstavljaju heroje. No, ovo stoljeÊe ostavilo nas je bez heroja. Vojnici? KlasiËnih ratnih sukoba gotovo i nema, a i kada se dogode, o pobjedi najviπe odluËuju πtreberi koji sjede ispred monitora klimatiziranih stoæera i nadziru pametne bombe. PolitiËari? Da prosjeËnom graaninu spomenemo izjavu pokojnog Vlade Gotovca kako je politika najËasniji posao koji Ëovjek obavlja (u smislu da se bavi opÊim, a ne pojedinaËnim dobrom),

dobili bismo uglavnom gorak osmijeh. Znanstvenici? U dobrom dijelu svijeta to zanimanje donosi prestiæ, ali sve je manje ljudi, Ëak i u susjednom krilu zgrade instituta, koji u ovo doba specijalizacije shvaÊaju Ëime se odreeni znanstvenik bavi.

Grupne emocije Na kraju - ostaju nam πportaπi. Ljudi do medalja dolaze u znoju lica svog, a njihovi se napori jasno vide i lako prate na najudobniji naËin: sjedenjem u dnevnom boravku i gledanjem televizijskog programa. Joπ kada je u pitanju nastup u bojama nacije, pa usto i prijenos uæivo; imamo neizvjesnost, nacionalni naboj, πportski uspjeh ili neuspjeh, znoj, smijeh ili suze: sve je moguÊe, sve je dostupno i sve je vidljivo

u velikom formatu, kao da smo pola metra od osobe koja trËi, skaËe, skija… Nema danas osobe koja moæe izazvati viπe grupnih emocija nego πportaπ Ëiji nastup prenosi televizija. Znamo da je iza njega cijela maπinerija, no u trenutku kada nastupa, kada je na snijegu, travi ili parketu - on je za nas osoba prepuπtena sama sebi, netko tko je izvan svakodnevne rutine, izvan sustava, netko tko pobjeuje, a volimo ga i kada nije prvi. ©portaπ je zapravo zadnji heroj preostao u globalizmu. A u svijetu kojim vlada novac put od herojstva do sponzorskog ugovora nije dalek. Kupnja ograniËene serije tenisica ili mineralne vode koju koristi olimpijska pobjednica ne znaËi viπe ono πto je reklama govorila nekad: da je ta roba najbolja ili da kupcu daje neka nova, gotovo magiËna svojstva. Kupnja takvog proizvoda poistovjeÊivanje je sa πportaπem, s osobom koju vidimo na televiziji kako uz napor i u jakoj konkurenciji pobjeuje. A takav stav daje i poruku samim πportaπima: budite dostojni onoga πto radite! ©portska pobjeda mora biti Ëista i Ëasna. InaËe Êe svijet izgubiti posljednje heroje koje ima.

Literatura 1. Jordan, M. i Vancil, M. (2005). Driven from Within. 2. Lafeber, W. (2002). Michael Jordan and the New Global Capitalism, New and Expanded Edition. 3. Kotler, Ph. i Armstrong, G. (2007). Principles of Marketing, 12. izdanje.

15


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 16

RELIGIJA I ©PORT

Kamo to vodi? Æivotni put viπestrukog biblijskog pobjednika Gideona upozorava na dugoroËne rezultate. ZapoËeo je borbom protiv krivih ideala, a kako Êe zavrπiti? Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

ideon, biblijski junak koji se iz siromaπtva i straha uzdiæe do najveÊih pobjeda, aktualan je za suvremenu πportsku karijeru. Opisom u Knjizi Sudaca (Suci 6-8) podsjeÊa na „razlikovanje duhova” sv. Ignacija Lojolskog koji upozorava da treba paæljivo gledati kakvi su rezultati na dugi rok i koji je ukupni zavrπetak.

G

Teπki uvjeti Gideonovo doba obiljeæeno je meunarodnim ekonomskim izrabljivanjem. Strane sile, koje predvodi „Midjan”, imaju uza se i „Amaleka”, iskonsko zlo koje se samo uz molitvu pobjeuje (usp. Izl 17). Brojem usporeeni s „pijeskom na obali morskoj” (Suci 7,12) uporno pljaËkaju urod. U tom gorkom siromaπtvu odrasta mladiÊ Gideon, usto najmlai u obitelji ili, prema izvorniku, „maleni" (6,15). Naknadno saznajemo da su mu braÊa okrutno ubijena (8,19). Meutim i u takvim uvjetima Gideon je aktivan i zalaæe se. Svim je silama angaæiran u æetvi, a svojim rijeËima pokazuje da usred opÊe letargije pamti oduπevljenje i prave ideale (6,11.13). Suvremeni πport poznaje mlade ljude koji su u oskudici marljivom vjeæbom zapoËeli - i daleko dogurali. Gideona muËi strah. Na poËetku se plaπio svoje obitelji i sugraana (6,27), a poslije kao uspjeπan voditelj joπ osjeÊa strah pred protivniËkim taborom (7,10). Æe za sigurnoπÊu jasno pokazuje kad traæi znak (6,17) i kad otvoreno iznosi svoje 16

oËekivanje pred Bogom (6,36). Upravo ga susret s Bogom pokreÊe na akciju koja dovodi do silnog uspjeha: Ëetrdeset godina blagostanja za cijeli narod (8,28) i puna mjera osobnog æivota (8,32).

Vaæna je snaga Gideon mora svojom snagom do pobjede koja vrijedi za cijeli narod (6,14). U godini Olimpijskih igara jasno nam je koliko zalaganje jednog πportaπa promovira njegovu domovinu. RijeË je ponajprije o fiziËkoj snazi koju u Bibliji simboliziraju ruka i maË. VeÊ za prve zadaÊe Gideonu je potrebno dovoljno miπiÊa da ukloni objekte laænog kulta i od istog materijala sagradi nove (6,25-31). Gideon zna kolik je zadatak povjeren njegovoj ruci i o tome govori u molitvi (6,36). A Bog, i onda kad mu do kraja reducira broj suradnika, ipak jamËi Gideonu da Êe svojom snagom ispuniti poslanje (7,7.9). Sami protivnici (7,14) i njihovi voe (8,21) prepoznaju Gideonovu moÊ. Duπevnu i socijalnu jakost Gideon pokazuje od poËetka kad mora dirnuti u tradiciju i ispravljati uvrijeæene ideale (6,25). Nastupa kao voditelj momËadi od deset momaka (6,27) pri Ëemu moderni Ëitatelj takoreÊi nuæno pomiπlja na nogometnog kapetana. Gideon postaje voa koji okuplja svoj rod (6,34) i potom doslovce „sav narod” (7,1). Prema biblijskom tekstu uspio je pokrenuti 32 tisuÊe sljedbenika (7,3)! Svaka


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 17

iskrice✴

Pokreni i druge! Primjeri privlaËe - naæalost i negativni. ©to Êe snaæan miπiÊ bez misli-vodilje? Idealizam æudi za neprolaznim idealom

suvremena πportska manifestacija najbolje dokazuje kolika je mudrost pronaÊi velik broj suradnika. Gideon zna rasporediti ljude, koncipira i provodi dobru taktiku (7,16). Svjesno samoga sebe stavlja za uzor (7,17). Spretan je u konfliktima s vlastitim ljudima (8,2). ©portsku dovitljivost pokazuje kad ulazi u svijet protivnika. Sluπa πto govore (8,11), saznaje njihovo duπevno stanje i motiviranost (8,15). Gideon Êe se susresti i s onima koji po svaku cijenu traæe pobjedu prije nego mu priznaju autoritet (8,6). I za njih Êe imati odgovor, ali tu se veÊ daje voditi osvetoljubivoπÊu (8,17).

Gdje je problem? Julius Schnoor von Carolsfeld, Gideon i aneo Gospodnji (1851-1860) Das Buch der Bücher in Bildern

Gideon je zapoËeo boreÊi se protiv klanjanja laænim bogovima, a na kraju upravo u to upada. Rjeπavanje dubljih - teoloπkih - problema, Ëime je ispravno poËeo, kod njega se samog izopaËuje. Ne prijete li na sliËan naËin doping i mito zdravom idealizmu i entuzijazmu koji stoje na poËetku svake πportske karijere? Korake koji Gideona vode do kobnog zavrπetka naÊi Êemo prvo u doslovnom prelaæenju granice. Poslan je osloboditi obeÊanu zemlju od izrabljivanja, a on prelazi preko Jordana (8,4). Gruba prijetnja (8,7) i osveta koju provodi nad onima koji su odbili suradnju (8,16) vode do lude agresivnosti na koju tjera svoga joπ maloljetnog sina (8,20). Naknadno je jasno da i skupljanje bogatstva (8,26) i spolna razuzdanost (8,30) stvaraju nemoralni preokret: vlastitim je primjerom vodio u pobjedu, a sada u propast. Gideonova nejasna religijska praksa (8,27) vodi u otvoren gubitak vjere u cijeloj zajednici (8,33). Literatura

J. J. Tissot, Aneo pali vatru na Gideonovu oltaru (1896-1900), akvarel

1. Assis, E. (2005). Self-interest or communal interest. An ideology of leadership in the Gideon, Abimelech and Jephthah narratives (Judg. 6 - 12), Leiden 2. Schulz, A. (1926). Das Buch der Richter und das Buch Ruth, Bonn 3. Wolf, H. W. (1973). Anthropologie des Alten Testaments, München 4. Wong, G. T. K. (2007). Gideon: A new Moses? u: Reflection and refraction. Studies in biblical historiography in honour of A. Graeme Auld, 529-545, Leiden

17


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

TreÊe poluvrijeme Izbor izmeu πkole i πporta kod æena ima drastiËniji oblik nego kod muπkaraca, jer se od njih oËekuje da, neovisno o izboru, pokriju i - obitelj

Piπe Ratko CvetniÊ

rajem proπle godine Komisija Hrvatskog olimpijskog odbora za skrb o æenama u πportu organizirala je u Zagrebu meunarodni seminar posveÊen participaciji æena u πportu nakon zavrπetka πportske karijere. RijeË je bila, dakako, o moguÊnosti da æene svoju zastupljenost - u konkretnom sluËa-

K

18

ju organizatori, kako se vidi, nisu izbjegavali rijeË karijera - ostvare na struËnim poslovima te, osobito, na pozicijama stvarne druπtvene moÊi: dakle u upravljanju, menadæmentu, liderstvu... Nekoliko prigodnih referata uπlo je u raπËlambu veze izmeu tih pozicija i obrazovanja πportaπica, vezu koja je ocijenjena

jednom od kritiËnih toËaka æenskoga πporta opÊenito. Naime, iz podnesaka, ali i zamijeÊene prakse, Ëini se da izbor izmeu πkole i πporta kod æena ima drastiËniji oblik nego kod muπkaraca, jer se od njih oËekuje da, neovisno o izboru, pokriju i „treÊe poluvrijeme” - obitelj.


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 19

Title IX Temu je u uvodnom slovu najavila predsjednica Komisije Morana PalikoviÊ Gruden navodeÊi nekoliko kljuËnih pojmova (spomenimo æensku kvotu, pozitivnu diskriminaciju, „role modele”, jednake πanse...) oko kojih se strukturira problem æenske podzastupljenosti u sustavu πporta, a odnos obrazovanja i liderskih pozicija posebno su obradile Ëlanice Komisije Romana Caput Jogunica i Branka MatkoviÊ. Procjene izreËene na seminaru, poduprte statistiËkom analitikom provedenom iz rodne perspektive, kao i preporukama VijeÊa Europe i drugih visokih tijela, pozicionirale su Hrvatsku oko sredine tablice u konkurenciji zemalja Ëlanica EU-a i kandidata za Ëlanstvo. To, naravno, nije loπe, ali otvara i velik prostor u pravcu rjeπenja koja su prisutna ne samo u veÊ uobiËajenom oglednom primjeru - skandinavske zemlje - nego i u praksi tradicionalno katoliËke ©panjolske ili, kako navodi svjedoËenje Ëlanice Komisije Nataπe Vezmar Novak, i tradicionalno muslimanskoga Uzbekistana. Upravo proπle jeseni, u vrijeme dok su se u nas brusila pera za seminarske teze i antiteze, jedna je πportska i sveuËiliπna supersila - a rijeË je o Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama - obiljeæavala vaæan datum u borbi za stvaranje jednakih πansi u obrazovanju πportaπica. Radilo se o 35. obljetnici tzv. Titlea IX, znaËajne juridiËke kvake donesene 1972. godine, kojom je ispravljena nepravda u jednome vaænom segmentu sveuËiliπne zajednice. Cijela se priËa nezaobilazno veæe uz legendarnu tenisaËicu Billie Jean King, a veza izmeu borbe za donoπenje toga propisa i velike tenisaËice gotovo da je anegdotalnoga karaktera. Sredinom πezdesetih godina, jedva punoljetna Billie Jean King iza sebe je veÊ imala dvije od ukupno 20 (!) svojih wimbledonskih titula i veÊ je bilo jasno da je na pomolu buduÊa ikona i teniskoga πporta i Amerike. U to je vrijeme bila studentica California State Universityja i Ëlanica sveuËiliπnoga teniskog tima u kojem je bila uvjerljivo najbolja, ukljuËujuÊi i muπkarce. Ali, za razliku od nekolicine muπkih kolega iz ekipe, koji su imali teniske πkolarine - ona je morala sama zaraivati da bi si platila πkolovanje. Billie Jean King nikad se nije pomirila s tom Ëinjenicom i 10 godina kasnije, kad je iza nje bilo veÊ pet uzastopnih sezona provedenih na

vrhu svjetske teniske liste (i adekvatna zarada), osnovala je Æensku πportsku zakladu (WSF) i svojim primjerom, ali i institucionalnim djelovanjem, stavila se u sluæbu Titlea IX i potrebe da taj amandman zaæivi u ameriËkome sveuËiliπnome i πportskom æivotu.

Kvakicom protiv zatvorenih vrata Stoga se famozni Title IX, Ëlanak zakona o visokoπkolskom obrazovanju, danas slavi kao razdjelnica u odnosu na praksu koja se desetljeÊima provodila i u πportu i po koledæima. »lanak glasi: „Ni jedna osoba u Sjedinjenim Dræavama ne moæe na osnovi svoga spola biti iskljuËena iz sudjelovanja, koriπtenja pogodnosti, ili biti na drugi naËin diskriminirana u odnosu na bilo koji obrazovni program, ili aktivnost, koji prima federalnu financijsku pomoÊ”. U SAD-u, u kojem æene danas Ëine 57 posto studentske populacije, smatraju, meutim, da borba za Title IX nije dovrπena sve dok ima onih koji se joπ prave da ne razumiju na πto se odnosi. Ideja i ambicije prosinaËkoga okupljanja u zagrebaËkom hotelu Panorama nisu iπle tako daleko, niti je u Hrvatskoj danas potrebno radikalno tumaËenje oËiglednoga stanja stvari. Meutim, jedan od zakljuËaka seminara svakako je htio naglasiti vezu izmeu obrazovanja i æivota koji slijedi nakon natjecateljske karijere, po-

sebno kad su u pitanju djevojke koje danas nastoje uskladiti obveze u πkoli i na πportskom boriliπtu: „U sustavu obrazovanja potrebno je potaknuti jednako vrednovanje πportskih rezultata, poveÊati suradnju obrazovnih i πportskih institucija u svrhu kvalitetnijeg usklaivanja obveza uËenikaπportaπa, stvoriti preduvjete za uvoenje mentorskog sustava obrazovanja upotrebom informatiËkih tehnologija te izraditi nastavni program za osposobljavanje πportaπica za poduzetnice u πportu”. Vjerujemo da Hrvatska danas nema pred sobom tako drastiËnu situaciju nejednakosti s kakvom se suoËila Billie Jean King u vrijeme svojih studentskih dana, ali potrebu za odreenom kvakicom IX joπ uvijek - na ovaj ili onaj naËin - osjeÊaju sve πportaπice koje se u nekoj od faza nau pred zatvorenim vratima. I da ne zaboravimo spomenuti: Billie Jean King - koja danas, sa 64 godine na pleÊima i nesumnjivom financijskom sigurnoπÊu - joπ radi kao trenerica, u nedavnoj je anketi magazina Life uvrπtena na popis 100 najvaænijih Amerikanaca XX. stoljeÊa. Literatura 1. Kahn, Andrea (2007): 35 years of Title IX, New York Times. 2. www.ncaa.titleix - mreæno mjesto Nacionalnoga πportsko saveza koledæa: stranice posveÊene Titleu IX. 3. www.womenssportsfoundation.org - mreæno mjesto Æenske πportske zaklade, organizacije namijenjene promociji djevojaka i æena u πportu.

19


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 20

UMJETNOST I ©PORT

Motivi πporta u umjetnosti starog Egipta Brojni crteæi i slike na zidovima grobnica pruæaju nam predodæbu o svakodnevnom æivotu. Egipatski je narod tisuÊljeÊima njegovao odreeni sustav tjelovjeæbe i πporta. Vitki, plemenito oblikovani likovi ovjekovjeËeni kroz egipatsku umjetnost vjeæbali su prema redovitom sustavu tjelesnoga odgoja Piπe Diana ©imek

Lov na ptice s bumerangom. Slika na πtukaturi iz Nebamunova groba u Tebi, 1400. godine pr. Kr. 20

rva naselja nastala su u VI. tisuÊljeÊu pr. Kr., a kasnije i dvije dræave, Donji Egipat u podruËju delte Nila, te Gornji Egipat juæno od delte Nila. Oko 3100. godine pr. Kr. kralj Narmer iz Gornjeg Egipta osvojio je Donji Egipat, stvorio prvu jedinstvenu dræavu i utemeljio I. dinastiju egipatskih faraona. Stvorena je temeljna hijerarhija s faraonom na vrhu, koji je smatran sinom boga Raa, bogom Horosom. Egipat je bio apsolutna teokratska monarhija. Staroegipatska kultura razvila je mnogobrojne znanosti: medicinu, matematiku, povijest, astronomiju, geometriju i dr. Sva literatura, kao i egipatski spomenici, pisana je hijeroglifima na papirusu ili u kamenu.

P

Kolebanje izmeu konzervativizma i inovacije Stara dræava ime je koje se obiËno pripisuje III. tisuÊljeÊu pr. Kr. kada je drevni Egipat dostigao prvi civilizacijski vrhunac. Protezala se kroz vrijeme vladavine III. do VI. egipatske dinastije 2686.-2181. godine pr. Kr. Osnovni oblici egipatskih ustanova, vjerovanja i umjetniËkih shvaÊanja uobliËeni su tijekom nekoliko prvih stoljeÊa tog dugog razdoblja i stalno su se ponovo potvrivali do samog kraja. Egipatska umjetnost koleba se izmeu konzervativizma i inovacije, ali nikad nije bila statiËna. Neka od njenih ostvarenja presudno su utjecala na grËku i rimsku umjetnost. Naπe poznavanje egipatske civilizacije poËiva na grobnicama i njihovom sadræaju. To nije sluËajno, jer su te grobnice bile sagraene da traju vjeËno. EgipÊani su opremali grobnice kao neku vrstu replike svoje svakodnevice da bi njihov duh “ka” u zagrobnom æivotu mogao uæivati u istim zadovoljstvima u kojima su oni uæivali. Tijela su se nakon smrti mumificirala, spremala u sarkofage i pohranjivala u grobnu komoru. To je bio postupak kojim se tijelo konzerviralo da bi se oËuvalo od propadanja u skladu s vjerovanjem EgipÊana da duπa nastavlja æivjeti na drugom svijetu samo ako je tijelo saËuvano. Postupak se primjenjivao samo na faraone i malobrojne plemiÊke kaste okupljene oko carskog dvora. Ostatak je stanovniπtva vjerovanje o zagrobnom æivotu i potrebi oËuvanja tijela ispunjavao na simboliËkoj razini figuricama nazvanim πauabti, koje bi se polagale u grob s pokojnikom. Uzoran primjer grobnica je mastaba ili krnja piramida obloæena opekom ili kamenom, podignuta iznad grobne ko-


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 21

more koja se nalazila duboko pod zemljom i bila oknom povezana s humkom. U mastabi je kapela za darove kao i tajna sobica za kip preminuloga. Za III. dinastije iz njih su se razvile stepenaste piramide od kojih je najpoznatija piramida faraona Zosera. Razvoj piramida dostignuo je vrhunac za IV. dinastije, u znamenitoj trojci velikih piramida kod Gize (Keopsova, Kefrenova i Mikerinova).

MagiËna sfinga Figure u sjedeÊem i stojeÊem stavu osnova su egipatske monumentalne slobodne skulpture. Na kraju IV. dinastije tome je dodana i treÊa poza, isto tako simetriËna i nepomiËna kao prve dvije: poza pisara u turskom sjedu, na zemlji. Osim faraona i mnogobrojnih boæanstava osobito Ëest motiv bila je sfinga, kip s tijelom lava i ljudskom glavom. NajveÊa je i najpoznatija sfinga ispred piramide faraona Kefrena. Njezino je znaËenje bilo magijsko i smatrala se Ëuvaricom faraonova posljednjeg prebivaliπta. U zemlji faraona boja je bila gotovo osnovna potreba vizualnog izraæavanja i javljala se svuda: u zidnom slikarstvu, na reljefima, na natpisima, Ëak i u arhitekturi. VeÊ u starom carstvu odreena su pravila za slikane predstave, a njihovi osnovni principi, smatralo se, postavljeni su u “vrijeme bogova”, mitskoj epohi u kojoj je stvoren cijeli egipatski svijet. Æensko je tijelo uvijek slikano svijetloæuto ili ruæiËasto, muπko crveno-smee, a pozadina je obiËno bila bijela. Stilizacija ljudskog tijela poËiva na sljedeÊim postavkama. Figura je prikazana kao da se promatra s viπe strana, a ipak izgleda potpuno uravnoteæeno i skladno. Muπkarac i æena prikazani su tako da su glava i noge vidljive u profilu, a oËi frontalno. Egipatski umjetnici smatrali su nuænim prikazivati sve vaæne aspekte razliËitih dijelove tijela. Takva se metoda Ëinila pogodnom za prikaz boæanske prirode faraona, a u sluËajevima kada se prikazuje fiziËka aktivnost, egipatski umjetnik napuπta to pravilo i prikazuje tijelo u profilu ili poloæaju koji odgovara odreenoj radnji. U starom carstvu slikarstvo se poËinje primjenjivati na reljefima i na ravnim povrπinama premazanim gipsom. Umjetnik je crtao po gipsu kistom izraenim od trske, umoËenim u razblaæenu crnu boju. Crteæ je prepravljao sve dok kompozicija na zidu nije bila potpuno uravnoteæena. Pisar je ispisivao natpise hijeroglifima, a sveÊenici su

Gore: SviraËica na flauti i plesaËice. Slika na πtukaturi Nebamunova groba u Tebi, 1400. godine pr. Kr.

Lijevo: Crteæ akrobatske plesaËice iz 1300. godine pr. Kr., Muzej Egizio u Torinu.

provjeravali njihovu toËnost. Onda se prelazilo na bojanje.

"Dohvati kako moæeπ" Brojni crteæi i slike na zidovima grobnica pruæaju nam predodæbu o svakodnevnom æivotu. Egipatski je narod tisuÊljeÊima njegovao odreeni sustav tjelovjeæbe i πporta. Vitki, plemenito oblikovani likovi ovjekovjeËeni kroz egipatsku umjetnost vjeæbali su prema redovitom sustavu tjelesnoga odgoja. Prikazani motiv jasno je objaπnjen pridodanim hijeroglifima, u drugim sluËajevima hijeroglifi imaju sasvim opÊenito znaËenje ili su nerazumljivi, dok neke slike nemaju nikakvo objaπnjenje. Najstariji od pronaenih crteæa datiraju iz V. dinastije, odnosno iz 2650. godine pr. Kr. VapnenaËki reljef pronaen u Ptahoteovoj grobnici u Sakkari pokazuje dvoje mladih u hrvaËkoj borbi "dohvati kako moæeπ". Dogaaj je zaËuujuÊe pun æivahnosti i akcije i lako nam je zamisliti kako se umjetnik trudio uhvatiti "entuzijazam borbe". Reljef na zidu kraljevske grobnice u Sakkari iz 2650. - 2630. godine pr. Kr. prikazuje faraona Zosera koji nosi krunu. U ruci dræi drugi simbol kraljevske moÊi i sudjeluje u religijskom trËanju.

Razne varijacije djeËjih igara EgipÊani su bili vrsni plivaËi, a hijeroglifski znak za plivanje, sliËan danaπnjoj tehnici slobodnoga stila, potjeËe iz 2400. godine pr. Kr. U grobnicama starog carstva pronaene su scene razliËitih varijacija djeËjih igara koje su popraÊene natpisima poput “Dræi se!”, “»uvaj se, dolazim!” i sl. Na reljefima iz grobnice Vizier Ptahhotpe u Sakkari oko 2300. godine pr. Kr. prikazane su njihove uobiËajene igre: kolone djeËaka na Ëijim ramenima izmeu glava treba proÊi Ëetveronoπke; nekoliko djece dræi se Ëvrsto za ruke, jedni opuπtena tijela dijagonalno se okreÊu oko dvojice u sredini koji ih pridræavaju; goli djeËaci bacaju πiljaste πtapove u metu na podu… i dr. Postoje razni reljefi na temu muπkog plesa, a jedan od njih potjeËe iz grobnice Vizier Mereruka u Sakkari, oko 2250. godine pr. Kr.

Literatura 1. Krátky, F. (1974). Dêjiny télesné vychovy. Prag: Olympia, str. 60.-79. 2. Olivova, V. (1979). Lidé a hry. Prag: Olympia, str. 41.- 56. 3. Radan, Æ. (1981). Pregled historije tjelesnog vjeæbanja i sporta. Zagreb: ©kolska knjiga, str. 18.-19. 21


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 22

FILOZOFIJA ©PORTA

Anarhija paidie i disciplina ludusa Paidia predstavlja spontanu slobodnu igru, ushit i radost, a ludus je pravilima orijentirana i organizirana varijanta igre. Ta dva pojma oznaËavaju osnovni impuls igre i njeno znaËenje za pojedinca port je oduvijek bio i jest kontradiktoran: on oslobaa u igri, ali ujedno veæe igraËe napornim radom. Dok spontanost i neorganiziranost oplahuju igru, πport je nadasve strukturiran i voen striktnim pravilima. ProturjeËnost joπ razvidnije zrcali Ëinjenica da se πportovi koji su nekada bili iskljuËivo posao (lov i pecanje) ne igraju - oni poglavito ukljuËuju amatere. ©portovi, naprotiv, koji nikada nisu bili posao (πportske igre) igraju se i ukljuËuju „radnike” - profesionalce. Igra i vjeπtina, πport i rad pojmovi su nadasve „neuhvatljivi” i dvosmisleni. Odnosi izmeu Ëiste igre, vjeπtine i πporta stalno se reinterpretiraju.

©

Igra je slobodna i regulirana Grubo definirana, igra oznaËava nestvarnu ili simuliranu aktivnost Ëija svrha leæi izvan nje same. Johan Hiuzinga u Homo Ludensu (1992.) igru karakterizira kao slobodnu, izdvojenu i reguliranu. Roger Caillois (2001.), koji je poslije Huizinge najbolje izrazio duh igre, zadræao je karakteristike igre svojeg prethodnika, te tome dodao: neizvjesnost, neproduktivnost i prijetvornost. Za Huizingu, igra je mogla biti i natjecanje za neπto (agon) i predstavljanje (mimesis). Caillois je otiπao dalje identificirajuÊi Ëetiri kategorije igre: agon (natjecanje s pravilima), alea (igre na sreÊu koje iziskuju odluke neovisne o igraËu), mimicry (igre preruπavanja) i ilinx (igre zanosa). 22

Piπe Drago VujeviÊ

Ludus kao dopuna i odgojitelj Te su Ëetiri kategorije, navodi Caillois, u veÊoj ili manjoj mjeri pod utjecajem paidie, koja predstavlja spontanu slobodnu igru, ushit i radost, i ludusa, kao pravilima orijentirane i organizirane varijante igre. Ta dva pojma oznaËavaju osnovni impuls igre i njeno znaËenje za pojedinca. Paidia kao „elementarna ljudska potreba za jurnjavom i larmom”, izvor igre kao prvo-

bitne slobode, potrebe odmora æivaca i istodobno razonode i fantazije. Ludus je pak „dopuna i odgojitelj paidie koju disciplinira i obogaÊuje; to je trening i stjecanje odreene vjeπtine”. Razne se igre, dakle, rasporeuju prema Ëetiri opisane kategorije, ali istodobno i izmeu dva suprotna pola. „Na jednom polu vlada, skoro neprijeporno, zajedniËki princip razonode, nestaπluka, slobodne improvizacije i bezbriænog veselja, Ëime se oËituje izvjesna nekontrolirana fantazija koju moæemo oznaËiti imenom paidia. Na suprotnom polu ta nestaπna i spontana bujnost skoro se potpuno povlaËi, u svakom sluËaju disciplinira, komplementarnom, i donekle, suprotnom tendencijom od njene anarhiËne i Êudljive prirode: to je rastuÊa potreba da se takva priroda podvrgne proizvoljnim konvencijama, imperativima, i to namjerno nezgodnim, i da se stalno i sve viπe ometa postavljanjem sve teæih prepreka, kako bi joj se put do æeljenog cilja uËinio πto napornijim. Taj put, nadalje, ostaje savrπeno nekoristan, iako zahtijeva sve veÊe napore, sve viπe strpljenja, domiπljatosti i vjeπtine. Tu drugu komponentu nazivamo ludus.”

Ludus i paidia nisu samo suprotnosti U anarhiji se paidie igramo gotovo bez pravila i ograniËenja. Ono zabavno, kreativno i razuzdano


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 23

istodobno je i kratkotrajno, jer kada prirodna igra postane formalizirana, ona se pretvara u vjeπtinu (game). Glavna je razlika izmeu paidie i ludusa u tome πto u aktivnostima proæetim paidiom sve svoje napore i akcije usmjeravamo prema ponavljanju odreene aktivnosti, dok su druge („ludiËke”), usmjerene stroæim pravilima i vode do unaprijed odreenog cilja - obiËno do pobjede. Ali, ludus i paidia nisu samo suprotnosti. Naprotiv, vidjeli smo da se ludus javlja i kao dopuna paidie koju oplemenjuje, disciplinira i obogaÊuje. Caillois shvaÊa pomak od paidie prema ludusu kao pomak u vremenu, kao razvitak: kako djeca rastu, tako ugaaju svoje igre koje se od bezbriæne razdraganosti pretvaraju u konvencionalne, pravilima utemeljene igre.

Igra je "na putu" Igra je, zapravo, uvijek "na putu". Uglavnom od paidie prema ludusu, ali i obrnuto. Premda je Ëista paidia (uglavnom) kratkoga vijeka, ona moæe svoj impuls proπiriti i na ludus. Isto tako, πto viπe ponavljamo neku igru, veÊa je vjerojatnost de Êe postati formalno izraæavana. Ali, paidia se ponekad iznova moæe uspostaviti, u bilo kojem trenutku, kao privremeni bijeg od pravila.

Kod Faulknera, primjerice, pravilima upravljane igre i natjecanja Ëesto se pretvaraju u Ëistu igru: konjske se utrke pretvaraju u neobiËan i hirovit vojni napad. ©port je, naravno, pod utjecajem ludusa, a ne paidie. Uistinu, put od paidie preko ludusa nuæno zavrπava u πportu, u kojem su ludiËki obrasci toliko formalizirani da suci provode pravila. Pierre Parlebas kaæe da pojavom

modernog πporta visokih novËanih uloga tradicionalne igre postupno nestaju, te im se umanjuje vrijednost. Spontanost i razigranost koju Caillois naziva paidiom sve se viπe povlaËi pred ludusom i njegovim proizvoljnim, ali obvezujuÊim pravilima. Natjecanje, koje je u vjeπtinama (games) ponajprije znaËilo borbu sa samim sobom, te izazivanje vlastitih moguÊnosti, sada je sastavljeno od postizanja rekorda i „uniπtavanja" protivnika, koji se Ëesto mrzi i vrijea. Novac time uniπtava bezinteresni uæitak koji je proizlazio iz samog sudjelovanja u igri. Razlika izmeu agona i ludusa sastoji se u tome πto kod ludusa napetost i talent igraËa dolaze do izraæaja izvan izriËite svijesti o natjecanju i suparniπtvu, tu je rijeË o borbi protiv neke prepreke, a ne protiv jednog ili viπe protivnika.

Literatura 1. Caillois, R. (2001). Man, Play and Games. Chicago: University of Illinois Press. 2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed. 3. GrliÊ, D. (1978). Estetika. Zagreb: Naprijed. 23


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 24

©PORTSKI MARKETING

Marketing kao svaki drugi Istina, πportski je marketing marketing kao svaki drugi, ali zahtijeva poznavanje posebnosti πporta. Kao πto πport ne moæe opstati bez marketinga, tako ni marketing bez poznavanja drugih podruËja poslovne ekonomije ne moæe biti uspjeπno primijenjen u πportu Piπe Manuela Sentderdi

o prije nekoliko desetljeÊa naπao bi se kupac za gotovo svaki proizvod na træiπtu. Srediπnje pitanje industrije bilo je kako neπto proizvesti, a ne kako to prodati. Sve se promijenilo nastankom masovne proizvodnje, zasiÊenja træiπta i globalizacije. Postalo je nuæno prouËavati kupca, njegove potrebe i æelje te dobro poznavati træiπte da bi se postigli poslovni ciljevi. Dok je do sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa marketing bio uglavnom ograniËen na reklamu, danas u mnogim svjetskim tvrtkama zauzima bitnu ulogu i odreuje njihovu strategiju i filozofiju. On viπe nije samo jedna od sluæbi, nego je dio zadataka rukovodstva u sklopu menadæmenta. Oglasi, reklamni spotovi i druge promotivne aktivnosti samo su neka sredstava kojima se marketing sluæi. Suvremeni je marketing znanstvena disciplina, ni u kojem sluËaju „prodavanje magle". On na izazove træiπta ne odgovara samo kreativnim idejama, nego se sluæi analizama, matematiËkim jednadæbama i statistiËkim modelima. Marketing je postao neophodan za svaku industriju, a time i za πportsku. A da je πport industrija to je veÊ 1956. utvrdio profesor ekonomije Simon Rottenberg u svom Ëlanku Economics of Sport, objavljenom u Ëasopisu Journal of Political Economy.

D

Marketinπki menadæment Iako se tretira kao otkriÊe novijeg vremena, πportski marketing postojao je veÊ u XIX. stoljeÊu, a razvio se uglavnom u SAD-u kroz industrijalizaciju πporta koja je bila potaknuta novim tehnologijama, kao πto 24


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 25

je masovno tiskanje novina. Godine 1852. ameriËka æeljezniËka kompanija sponzorirala je veslaËku utrku Harvarda i Yalea da bi promovirala nove linije i izletniËke rute. Sedamdesetih godina pretproπlog stoljeÊa proizvoaËi cigareta stavljali su u kutije sliËice poznatih igraËa bejzbola da bi poveÊali prodaju i vezali kupce uz svoj proizvod. ZnaËenje πportskog marketinga raste kada vlada SAD-a 1971. zabranjuje reklamiranje duhanskih proizvoda na radiju i televiziji pa duhanska industrija, u potrazi za novim promotivnim platformama, otkriva πportske dogaaje. Danas se πportski marketing moæe podijeliti na marketing πporta i marketing sa πportom. Marketing πporta podrazumijeva da se πportske organizacije koriste metodama marketinπkog menadæmenta i tako zadovoljavaju potrebe svojih konzumenata. Lige poput NBA i NFL-a, klubovi poput Manchester Uniteda i Real Madrida, proizvoaËi πportske opreme poput Nikea i Adidasa odavno su se usavrπili u tim metodama i πkolski su primjeri profesionalnog upravljanja u πportu. No i boksaËki klubovi, koji su prepoznali zainteresiranost mnogih æena za boks i u svoju ponudu uvrstili rekreativne treninge za æene, koriste se marketingom. Na podruËju marketinga πporta, uz niz neprofitnih πportskih organizacija, nalazimo i one kojima je profit i te kako bitan. Tu se ubrajaju razne agencije, od kojih su najznaËajnije agencije za πportska prava. One otkupljuju marketinπka i medijska prava od klubova, federacija, πportskih natjecanja ili πportaπa i prodaju ih tvrtkama i televizijskim postajama. NajjaËa agencija za πportska prava u Europi je Sportfive, koja godiπnje uprihodi oko 500 milijuna eura. Meu njezinim je klijentima oko 40 nogometnih reprezentacija i oko 250 europskih nogometnih klubova. T.E.A.M., πvicarska agencija, prodaje prava za Uefinu Ligu prvaka, za koja je platila zajamËeni iznos milijardu eura. Vrijedi joπ spomenuti europske agencije Infront, Ëiji su vlasnici Robert Louis-Dreyfus i Günter Netzer, SportA, zajedniËku agenciju njemaËkih TV postaja

ARD-a i ZDF-a, Global Sportnet, te beËku agenciju APF, vodeÊu u zimskim πportovima. NajveÊom svjetskom agencijom za πportski marketing smatra se IMG sa 30 ureda i 3000 suradnika diljem svijeta. Utemeljio ju je 1960. Mark McCormack, pionir πportskog marketinga. U sluËaju tvrtki Ëiji proizvodi nisu „πportski”, a koriste se πportom kao alatom za ostvarivanje svojih poslovnih ciljeva govorimo o marketingu sa πportom. Taj se marketing u pravilu pojavljuje u obliku sponzorstva i koriπtenja πportaπa u marketinπkim kampanjama. Zanimljiva varijanata sponzorstva je naming right, kad tvrtka stjeËe pravo da stadion, liga ili momËad nosi njezino ime, kao πto je to u sluËaju Allianz Arene, NLB Lige ili Team Telecoma.

Dva ekstremna stajaliπta UzimajuÊi u obzir razvoj i znaËenje πportskog marketinga, uopÊe nije upitno je li mu potreban profesionalizam. Dva su ekstremna stajaliπta o tome kako bi se profesionalizam u πportskom marketingu trebao tretirati. Jedno je da postoji samo opÊi marketing koji se primjenjuje na svim podruËjima. Nema, dakle, potrebe educirati struËnjake za πportski marketing, jer svaki marketinπki struËnjak moæe prenijeti svoje znanje opÊeg marketinga na πport, samo ako je u stanju dovoljno dobro apstrahirati. Ako netko moæe razviti marketinπki koncept za osiguranje ili turistiËku agenciju, onda moæe i

za πportsku organizaciju. Zagovornici drugog stajaliπta smatraju da svako podruËje zahtijeva poseban marketinπki pristup, pa tako i πport. ©port ima posebnosti i za πportski marketing potrebno je πkolovati struËnjake Ëije se obrazovanje mora usredotoËiti na πport. Za rad uspjeπnog struËnjaka neizbjeæno je poznavanje πporta steËeno za πportskog studija ili viπegodiπnjeg rada u πportu. Spoj tih dvaju stajaliπta optimalno je rjeπenje u stvaranju struËnjaka za πportski marketing. Potrebno je temeljno znanje opÊeg marketinga te istodobno poznavanje posebnih karakteristika πporta. Konkretan primjer za uspjeπnu primjenu te vrste edukacije je njemaËki fakultet Reinhold-Würth-Hochschule der Hochschule Heilbronn, ekonomski fakultet s posebnim fokusom na marketing i s usmjerenjem na πportski menadæment. Jer kao πto πport ne moæe opstati bez marketinga, tako ni marketing bez poznavanja drugih podruËja poslovne ekonomije ne moæe biti uspjeπno primijenjen u πportu. ©portski je marketing dakle marketing kao svaki drugi, no zahtijeva poznavanje posebnosti πporta. O tome kako ta kombinacija funkcionira viπe Êemo pisati u iduÊim izdanjima Olimpa.

Literatura 1. Freyer, W. (2003). Sport-Marketing. Dresden: FIT 2003. 2. Novak, I. (2006). Sportski marketing i industrija πporta. Zagreb: Maling.

25


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 26

©PORT I ZNANOST

Nove tehnologije i evolucija u πportu Je li evolucija πporta posljedica evolucije svijesti o korisnosti πporta i tjelesnog vjeæbanja za zdravlje, dakle smiπljene i planske djelatnosti suvremenih humano orijentiranih druπtva, ili posljedica neËeg sasvim drugog? Ili je rijeË o kombinaciji nekoliko uzroka? animljivo je promatrati lica sa starih fotografija dok prelistavamo monografije πportskih druπtava stoljetne tradicije. Ono πto nas fascinira jest vjeπtina kojom su ondaπnji fotografi, za danaπnje vrijeme primitivnim fotokamerama, uspijevali ovjekovjeËiti karaktere tadaπnjih aktera πportske scene. Pogledi puni ponosa, viteπko dræanje i brkovi kao simbol muæevnosti na trenutak nam misli presele u vrijeme πportskog romantizma, kada je biti πportaπ bilo pitanje Ëasti, snage i privræenosti (domovini, klapi, druπtvu). Danaπnje digitalne fotografije biljeæe πportaπe donekle ekscentriËnog izgleda i neobiËnog naËina odijevanja. Njihove pomalo nepristojne gestikulacije u prvi tren u nekima izazovu odbojnost. Meutim, odmah slijedi ushit, oduπevljenje i istinsko divljenje umijeÊu suvremenih junaka πportske scene, virtuoza nevjerojatne vjeπtine i πportske kreativnosti. Kroz povijest se u πportu promijenilo mnogo toga. Promijenila su se pravila nekih igara, neki tradicionalni πportovi izgubili su popularnost, dok je popularnost nekih sasvim novih πportova postigla planetarne razmjere. Dakle, πport je evoluirao i to je Ëinjenica. Meutim, je li ta evolucija posljedica evolucije svijesti o korisnosti πporta i tjelesnog vjeæbanja za zdravlje - dakle smiπljene i planske djelatnosti suvremenih humano orijentiranih druπtva - ili posljedica neËeg sasvim drugog? Ili je rijeË o kombinaciji nekoliko uzroka?

Z

26

Piπe Miroslav Hræenjak

Sve veÊi medijski interes Svakodnevni æivot Ëovjeka, kroz cjelokupnu povijest, odreen je postojanjem, otkrivanjem, proizvodnjom, preradom i primjenom razliËitih materijala. U poËetku je Ëovjek uzimao materijale iz prirode i oblikovao ih primitivnim postupcima. Pri tome su odluËujuÊe bile vjeπtine pojedinaca. Kasnije su proizvedeni prvi tehniËki materijali kao πto je bronca, æeljezni ljevovi, Ëelik, cement/beton. Tek se u novijoj povijesti, koristeÊi kvantitati-

vna znanja iz matematike, fizike, kemije i ostalih podruËja, otkrivaju postupci za dobivanje suvremenih materijala - npr. legiranih Ëelika, aluminijskih legura, polimernih materijala i sl. - Ëiji broj od 1940. godine do danas raste eksponencijalno. U posljednjih je πezdesetak godina u primjenu uπlo toliko vrsta materijala koliko u svim prethodnim stoljeÊima. Neki primjeri revolucionarnih primjena materijala zasnovanih na znanstvenim istraæivanjima naπli su primjenu u πportu premda su poËetna istraæivanja iπla za njihovom primjenom u vojnoj industriji ili medicini. Upravo je poboljπanje svojstva specifiËne ËvrstoÊe (omjer ËvrstoÊe i gustoÊe) danaπnjih polimernih kompozita omoguÊilo bolje tehniËke karakteristike suvremenih zrakoplova, trkaÊih vozila i πportskih naprava te cijelog niza πportskih rekvizita: jarboli jedrilica i daske za jedrenje, skije, skijaπke cipele, okviri bicikala, palice i druga oprema za golf, streljaËki luk, ribiËki πtap… Novi materijali morali su pronaÊi svoja træiπta, kako u medicini, graevinarstvu, vojnoj industriji, tako i u industriji πporta. Danas, u vrijeme borbe za globalni mir, osjetljivo je razmatrati tezu o povezanosti proizvodnje vojne opreme s ratovima koji se vode kako bi proizvoaËi imali sigurna træiπta i dobru zaradu. Meutim, proizvodnja suvremene πportske opreme, zasnovane na primjeni suvremenih materijala, u mnogo Ëemu stvorila je specifiËno træiπte. Nekadaπnji trkaÊi bicikli na danaπnjim bi biciklistiËkim utrkama bili pra-


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 27

va senzacija, ali u πportskom smislu, biciklisti koji bi ih vozili zauzeli bi posljednje mjesto. Smijeπni bi bili i rekreativni skijaπi na drvenim skijama i s koænatim polupancericama, tenisaËi s drvenim reketima i sl. Træiπte novih materijala itekako je naπlo interes u πportu i diktira ne samo πto Êe biti in na najpoznatijim talijanskim i austrijskim skijaliπtima, nego i koja Êe oprema biti obvezna na sluæbenim meunarodnim natjecanjima, od kakvog materijala mora biti izgraena podloga na πportskim boriliπtima, koliko novca treba uloæiti u opremu πportaπa… ©portska natjecanja u nekim sluËajevima znaËe i natjecanja u financijskim moguÊnostima, odnosno sposobnosti πportaπa da si osigura suvremeniju opremu ili rekvizit. Zbog toga se mnogi organizatori velikih πportskih natjecanja nau u velikim financijskim problemima. Razina sposobnosti πportaπa (npr. u biciklizmu, jedriliËarstvu, automobilizmu, πportskom zrakoplovstvu…) mora pratiti nova tehnoloπka dostignuÊa. Pozitivne posljedice toga su sve veÊi πportski dometi, sve kvalitetniji rezultati, sve spektakularnije πportske izvedbe i sve veÊi medijski interes.

Borba za πport ili za nova træiπta Meutim, Ëini se da suvremeno træiπte πportske opreme vrhunske πportaπe koristi samo kao træiπne manekene, a pravu zaradu ostvaruje na πportaπima rekreativcima. Na primjer, ekstremni mountainbikeri zauzimaju znaËajno mjesto na Eurosportu, u

πportskim Ëasopisima i sl. Kad bi se træiπte takvih πportskih bicikala orijentiralo na mali broj ekstremnih πportaπa, zarada bi bila vrlo mala. Meutim, zanimljivo je da se nedugo nakon konstrukcije takvih bicikala i medijskog prikazivanja novih biciklistiËkih πportova provela anketa o poæeljnosti bavljenja πportom. Prema toj anketi, biciklizam (konkretno brdski biciklizam) zauzima drugo mjesto, odmah iza nogometa. Dakle, u ovom sluËaju træiπte bicikala naπlo je svoj interes u rekreaciji, a sponzorski vozaËi najjaËih svjetskih marki u financiranju ekstremnih natjecanja koja generiraju

koliËinu prodanih brdskih bicikala. SliËan primjer imamo u skijanju, u omjeru izmeu prodanih skija za potrebe natjecateljskog i rekreativnog skijanja. NameÊe se pitanje: u kojoj je mjeri popularnost nekih πportova - i ukljuËivanje djece i mladeæi - posljedica globalne svijesti o korisnosti πporta, a u kojoj interesa proizvoaËa πportske opreme? Koristi imaju svi. Takozvane druπtveno-odgovorne strukture mogu zadovoljno trljati ruke jer πport je u ekspanziji i sve se viπe mladih bavi πportom - πto bi trebalo biti jamstvo zdravog i perspektivnog druπtva. ProizvoaËi πportske opreme takoer su pronaπli ciljane skupine potroπaËa, osigurali sigurna træiπta i nametnuli nove trendove (modu) u πportu. Meutim, dok ostala træiπta (koja nisu vezana uz πport) u srca javnosti i potroπaËa moraju ulaziti kroz brojne filtre tzv. druπtvene odgovornosti, træiπte πportske opreme joπ uvijek moæe koristiti onu poznatu i provjerenu krilaticu - πportom protiv droge.

Literatura 1. Bartoluci, M. (1997). Ekonomika i menedæment sporta, HAZU i Fakultet za fiziËku kulturu. 2. »avlek, N. (1999). Træiπni aspekti turizma i sporta. Zbornik radova 2. meunarodne znanstvene konferencije Kineziologija za 21. stoljeÊe. Fakultet za fiziËku kulturu. 3. Filetin, T. (2000). Pregled razvoja i primjene suvremenih materijala. Hrvatsko druπtvo za materijale i tribologiju.

27


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:30

Page 28


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 39 • BROJ 144 • OÆUJAK 2008.

SveËana proslava povodom posvete zastave Hrvatskog sokola u Varaædinu odræana je 11. i 12. lipnja 1904. godine. U sredini: dr. Pero MagdiÊ i Ljubica StankoviÊ - kuma prigodom posvete zastave


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 30

©PORT U ISELJENI©TVU

I Hrvati su stvarali australsku πportsku povijest Prvi πport koji se organizirano provodio meu Hrvatima u Australiji bio je nogomet, vrijeme se kratilo i boÊanjem, koπarkom, stolnim tenisom i πahom, no hrvatski su doseljenici prigrlili i πportove koji u Hrvatskoj nisu poznati Piπe Æeljko IveljiÊ akon teπkog radnog dana, hrvatski doseljenici u Australiji razonodu su Ëesto nalazili i u πportu. NajËeπÊe su pratili πportove koje su upoznali joπ u svom rodnom kraju. Cijele su obitelji odlazile na utakmice klubova koji su ih nazivom i ikonografijom podsjeÊali na zaviËaj. Prvi πport koji se organizirano provodio meu Hrvatima u Australiji bio je nogomet, ali se vrijeme kratilo i boÊanjem, koπarkom, stolnim tenisom i πahom. Meutim, hrvatski su doseljenici prigrlili i πportove koji u Hrvatskoj nisu poznati.

N

Nogomet - prvi πport hrvatskih doseljenika Nogomet Hrvata na tom kontinentu ima dugu tradiciju. U australskoj saveznoj dræavi Victoriji djelovali su: Croatia Ballarat, Croatia Geelong, Croat, Croatia Melbourne, Dinamo St. Albans, Dinamo Morwel, Hajduk Melbourne, Hajduk Dandenong, Mostar, Zagreb Geelong, Zagreb Melbourne, Zagreb Mildura, Canberra Croatia i dr.; u dræavi Juænoj Australiji: Croatia Adelaide, Croatia Mt. Gambier, Croatia Whyalla, Croatia Port Lincoln, Zadar Port Lincoln, Zagreb Renmark i dr.; u Queenslandu: Croatia Brisbane, Sunny Side, Gold Coast Knight Soccer Club; u Tasmaniji: Croatia Glenorchy i Croatia Lauceston; u Zapadnoj Australiji: Croatia Nort Perth; u Novom Juænom Velsu: Croatia Sydney, King Tomislav, Mladi Hrvati i Zagreb. Hrvatski su klubovi Ëesto mijenjali imena, zbog izgreda navijaËa i politiËkih pritisaka, a ponekad su se gasili zbog nedostatka novca i igraËa. Samo je nekolicina djelovala dulje od pola stoljeÊa. To su Adelaide Croatia, Melbourne Knights, St. Albans Saints, Glenrochy Knights i Rocklea United (Brisbane Croatia).

Hrvati Australije imaju svoju ligu i u golfu

2

Hrvatski nogometni klubovi u Australiji Nakon ukljuËivanja i duljeg djelovanja hrvatskih nogometnih klubova u New South Wales Soccer Football Association (NSWSFA), oni su se prebacili u novoosnovanu nogometnu ligu New South Wales Soccer Federation (NSWSF). Tu su ligu osnovali etniËki klubovi nezadovoljni svojim poloæajem u NSWSFA, jer ta federacija nije tolerirala doseljenike izvan Velike Britanije. Prelaskom etniËkih klubova u NSWSF, anglosaksonski NSWSFA ubrzo je propao, a NSWSF je postao dominantna australska nogometna federacija. Godine 1985. osnovana je savezna australska nogometna liga. U jednom razdoblju, natjecanje u dræavnoj ligi bilo je omoguÊeno samo jednom klubu iz pojedine etniËke skupine. Devedesetih godina proπlog stoljeÊa vrsni australski nogometaπi poËeli su odlaziti u europske nogometne klubove pa su domaÊi klubovi dobivali velike odπtete.

Dolazak novog menadæera Povoljno poslovanje australskih klubova i saveza uvjetovao je dolazak menadæera Davida Hilla u Australski nogometni savez. U æelji da popularizira nogomet u cijeloj zemlji Hill je poËeo neutralizirati djelovanje etniËkih klubova. Po zastupljenosti u medijima i financiranju u Australiji najpopularniji su πportovi ragbi, australski ragbi i kriket. Ti πportovi posljednjih su godina dobivali viπe od 250 milijuna dolara samo od medijskih prava, dok nogomet nije dobivao ni 15 milijuna dolara. Iako je nogomet najpopularniji amaterski πport nije to uspio iskoristiti u cilju jaËanja materijalne baze. Kako se

Finale 1. lige Quensslanda odigrane 18. rujna 1999. godine izmeu Rocklea United (Brisbane Croatia) i FC South United


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 31

Prvi nogometni klub Croatia u Brisbaneu 1961. godine. Stoje slijeva: predsjednik –uro BabiÊ, ?, Klaudio TojiÊ, Pascuale Pillon, Karlo Gugenberger, Vlado StanËiÊ, Mato Plazina, ËuËe: Nikola Brezac, Augusto, Ivo Nikel, Martin Gugenberger, ?.

Nogometni turniri Hrvata u Australiji Grb Hrvatskog nogometnog saveza Australije

smatralo da etniËki klubovi koËe razvoj nogometa u Australiji, Hill ih je na razne naËine pritiskao pa su klubovi, meu ostalim, morali promijeniti nazive. Isto tako nisu se tolerirali nacionalistiËki ispadi navijaËa koji su se Ëesto preuveliËavali. Broj gledatelja je pao i klubovi su doπli u nezavidnu financijsku situaciju. Godine 2004. raspuπtena je australska nogometna federacija zbog velikih dugova i loπih ugovora koje je sklopio Hill. U novoj A-ligi koja je organizirana pod okriljem multimilijardera Franka Lowyja nije dopuπten nastup etniËkih, pa tako ni hrvatski klubova.

Sydney United 1995. godine

Nogometni turniri hrvatskih klubova (Australian-Croatian Soccer Tournament) prva su natjecanja Hrvata na dræavnoj razini. Prvi turnir odræan je u Sydneyju 1975. godine i na njemu je sudjelovalo sedam klubova. Prvi pobjednik je momËad Croatia-Deakin Canberra. Od tada se turnir organizira svake godine u drugom mjestu. Na pojedinim turnirima sudjelovalo je Ëetrdesetak momËadi. Na turniru je nastupio i najbolji nogometni klub s Novog Zelanda. Najviπe pobjeda na turniru ubiljeæila je momËad Sydney Uniteda koja je taj trofej osvojila devet puta.

Australski πportaπi hrvatskog podrijetla Brojni hrvatski doseljenici postigli su zapaæene uspjehe u australskom πportu. Viπestruki prvak Australije u juniorskoj konkurenciji bio je atletiËar Toni AndriËiÊ. Uspjeπni australski boksaËi bili su Jamie BogoviÊ, Steve Rudic i Bob Mirovic. Max Krilic bio je australski reprezentativac u ragbiju. John Kruljac je nastupao za biciklistiËku reprezentaciji Juæne Australije, a Nandy SuËiÊ je australski olimpijac u maËevanju. Poznati igraËi australskog nogometa bili su Lee Ravlich i Ron ©ariÊ. Vrhunske πportske rezultate postigli su i dizaË utega Dinko Dean Lukin, koπarkaπica Marijana TurËinov, gimnastiËarka Marina SuliËiÊ, a Ivan Vlatko i Suzana Jugovac reprezentativci su u boÊanju. Literatura 1. Rudolf, B. (1997). Histori of Croatian Soccer. Brisbane: Croatian Business Guide Queensland. 2. TkalËeviÊ, M. (1988). Croats in Australija. Melburne: Victoria College press. 3. TkalËeviÊ, M. (1999). Povijest Hrvata u Australiji. Melburne: Hrvatski svjetski kongres u Australiji.

3


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 32

200. GODINA ZAGREBA»KE STRELJANE

Prvi πportski objekt u Zagrebu U oæujku 1801. godine streljaËko se druπtvo s Ivanom Steinbergerom, komorskim i ratnim blagajnikom, dogovorilo da se u njegovom vrtu izvan grada u dolini Tuπkanac sagradi streljana, πto je gradski Magistrat i odobrio u travnju te godine, no gradnja je bila odgaana sve do svibnja 1808.

Piπe Miljenko ZeËeviÊ

rva πportska organizacija u Zagrebu, Graansko streljaËko druπtvo, osnovana je 1786. godine. Prva gaanja strijelci su prakticirali na posjedu Schönbach, koji se nalazio izmeu Jurjevske, Mlinarske i Medvedgradske ulice. Taj je provizorni prostor zbog sve viπe Ëlanova s vremenom postao premalen i sputavao je druπtvene aktivnosti, jer se gaalo po vinogradima i πljivicima u okolici. Potreba gradnje prave streljane po uzoru na one u ostalim gradovima Austrijske Monarhije bilo je samo pitanje vremena, ne samo zbog sigurnosnih, nego i vojniËkih razloga. VojniËke i streljaËke vjeπtine upravo u to vrijeme, zbog politiËke situacije, dobivaju sve viπe na znaËenju, jer se gomilaju prijetnje sa sve opasnije granice prema Turcima (Vojna Krajina), kao i nagovjeπtaja neizbjeænog rata s Francuzima. Stacioniranjem vojske i vojne administracije u varoπu na brdu Gradec, Zagreb je nakon centralizacije vojnih oblasti dobio veliko vojno znaËenje. Osnivanjem graanskih Ëeta, gradske na Kaptolu i varoπke na Novoj Vesi, nametnula se potreba praktiËke i organizirane vjeæbe u gaanju pripadnika graanskih Ëeta, vojske i strijelaca, Ëlanova Graanskog streljaËkog druπtva.

P

sku izmjeru terena u TuπkanaËkom klancu obavio je direktor gradnje streljane major barun Möringer, a prema projektu natporuËnika von Beaulieuxa. Nacrte je izradio graevinski pomoÊnik Hubert Pumlinger. Originalni planski nacrt za graansku streljanu s detaljno ucrtanim svim predvienim objektima ostao je saËuvan do danas, a predstavlja uzduæni i popreËni presjek TuπkanaËke dugodoline. Streljana je bila smjeπtena u dolini uz cestu i potok smjerom jug - sjever. Na lijevoj strani ucrtana je na planu streljaËka kuÊa na dvije vode s trijemom okrenutim prema sjeveru u smjeru meta koje su bile postavljene na udaljenosti od 150 koraka (105,60 m). Desno, neposredno prije samih meta, ucrtana je kuÊica za pokazivaËe pogodaka, kao i sigurnosni zidovi u vidu grudobrana visine 6 m za prihvat ispaljenih zrna. Na grudobranu uzdignut je zaπtitni zid kojim se πtitila pozadina meta od zalutale tanadi. TuπkanaËka streljana, prvi javni πportski objekt u Zagrebu, dovrπen je iste godine.

Gradnja nove streljane

Godine 1834. poloæio je pukovnik Jurica OrπiÊ-SlavetiËki temeljni kamen novog streljaËkog doma - streljane. Taj je Streljana u TuπkanaËkom klancu objekt u potpunosti dovrπen tek 1838., te je u rujnu iste goU oæujku 1801. godine streljaËko se druπtvo s Ivanom dine uz veliku sveËanost i otvoren. Uz nesebiËno zalaganje Steinbergerom, komorskim i ratnim blagajnikom, dogovori- samih Ëlanova streljaËkog druπtva gradnju su potpomogli lo da se u njegovom vrtu izvan grada u dolini Tuπkanac sa- brojni dobrotvori. Potpunim dovrπenjem streljane, kao kuÊe gradi streljana, πto je gradski Magistrat i odobrio u travnju i doma zagrebaËkih strijelaca, postaje to mjesto od 1838. od iste godine. S tom prvorazrednog lokacijom bilo je druπtvenog i Zgrada Graanske streljane u Tuπkancu izgraena 1838. sporazumno i πportskog znaËePanoramska litografija beËkog majstora Franza Josepha Sandmanna. Kraljevsko ugarnja za grad Zasko namjesniËko greb. U njenim vijeÊe, ali je graprostorijama pridnja bila odgaareuju se sjajne na sve do svibnja plesne i zabavne 1808. Kako je veËeri. O tome vojska bila vitalgovore brojni no zainteresirana Ëlanci i osvrti u za buduÊi objekt, Gajevoj Danici. nadzor nad graStreljaËko dnjom obavljao je druπtvo postaje kapetan Georgije okupljaliπte proKralj uz gradskog tagonista ilirsenatora Mlinariskog preporoda. Êa i njegovog blaI ne samo to gajnika Mihovila znameniti i ugleKajzera. Geodetdni ljudi postaju

4


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 33

Izgled streljane 1910. godine

Ëlanovi tog druπtva, kao Ljudevit Gaj, Dimitrija Demetar, Pavao ©toos, Dragutin Rakovac i dr. U zgradi streljane 1842. proslavljena je 600-godiπnjica proglaπenja Zagreba slobodnim kraljevskim gradom, a Ivan KukuljeviÊ-Sakcinski odræao je vatreni govor na hrvatskom jeziku. Skladatelj Vatroslav Lisinski bio je Ëesti posjetitelj streljane, a uz nju se vezala i Sidonija Rubido ro. Erdödy, koja je u njoj zabiljeæila prve nastupe kao pjevaËica. Osim plesova, muziciranja i pjevanja, odræavane su recitacije, glazbene i plesne zabave uz potporu i sudjelovanje Stanka Vraza, Ljudevita VukotinoviÊa, Ferde LivadiÊa i drugih.

Posjet cara Franje Josipa I. Godine 1860. Talijan Pietro Coronelli otvorio je u streljani prvu plesnu πkolu u Zagrebu i sve do svoje smrti 1902. odræavao je u glavnoj dvorani plesne teËajeve. U streljani je sveËano proslavljena i 300-godiπnjica pogibije Nikole ©ubiÊa Zrinskog. Koliko je zagrebaËka streljana bila popularna govori i podatak da ju je posjetio i car Franjo Josip I. prigodom boravka u Zagrebu 1869. i 1895. godine. Tom je prilikom i gaao u njoj. U druπtvenim prostorijama streljane upisao se u spomenar koji je tom prilikom i posveÊen, a nosi naslov Knjiga uspomena druπtva graanske streljane u Zagrebu. Zabiljeæeno je i to da su streljanu i njene prostorije kasnije posjetili i drugi Ëlanovi vladarske kuÊe, nadvojvoda Rudolf sa Stefanijom 1888. i nadvojvoda Salvator 1900. godine. Oboje bijahu odliËni strijelci i lovci. Sve do 1912. godine u spomenar su se upisivali razni dogaaji vezani uz streljaËko druπtvo i streljanu, a vrijedno je spomenuti i sljedeÊe. Prvo gimnastiËko natjecanje odræano je u streljani 29. i 30. lipnja 1872. godine. Tada je dogovoreno da se osnuje i prvi Hrvatski vatrogasni savez. U razdoblju od 1882. do 1885. godine graditelj Janko Jambriπak dogradio je streljaËkoj zgradi tzv. Veliku dvoranu. Time je zagrebaËka streljana postala moderan πportski i druπtveni centar, ujedno i prva javna zgrada s elektriËnom rasvjetom u Zagrebu.

Kralj strijelaca Posljednja velika proslava odræana je u streljani prigodom 125-godiπnjeg jubileja osnivanja i postojanja zagrebaËkog streljaËkog druπtva godine 1912. Tada je organizirano i jedno od posljednjih "Kraljevskih strijeljanja", na kojem je

Naslovna stranica Knjige uspomena druπtva Graanske streljane u Zagrebu

najuspjeπniji natjecatelj mogao osvojiti naslov "Kralj strijelaca". Prvi svjetski rat stvarno je prekinuo kontinuitet streljaπtva u gradu Zagrebu. Vojne vlasti rekvirirale su zgradu streljane da bi sluæila kao vojarna za dobrovoljce domobranske divizije. StreljaËko druπtvo prestaje s radom 1917. godine, nakon punih 130 godina uspjeπnog rada. Dvije godine kasnije nekretnine streljaËkog druπtva prodane su "Prehrani", a imovina zakladi Aleksandra ©andora. Godine 1923. dvorana je pretvorena u operetno kazaliπte uz koje je otvorena vrtna restauracija. Nakon kazaliπta zgrada streljane preureena je u kino "Tuπkanac", a zatim u kino "Edison Place Teatar". Nakon II. svjetskog rata kino je dobilo naziv "Sloboda", a prije petnaestak godina ponovno kino "Tuπkanac".

Literatura 1. ZeËeviÊ, M. (1976). Kronoloπki pregled 190-godiπnjeg razvoja streljaËkog sporta u Zagrebu 1786. - 1976. Povijest sporta, 7 (25), 2224 - 2237. 2. ZeËeviÊ, M. (1989). O spomenaru graanske streljane u Zagrebu. Povijest sporta, 20 (80),193 - 197.

5


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 34

UZ 130. OBLJETNICU VARAÆDINSKOG SOKOLA

Prvo ime Pero MagdiÊ Po profesiji odvjetnik, Pero MagdiÊ bio je gradonaËelnik Varaædina, potpredsjednik Hrvatskog sabora i veliki æupan Varaædinske æupanije. U druπtvenom æivotu pojavio se 1898., a do smrti 1922. postao je jedna od najznaËajnijih figura u javnom i politiËkom æivotu grada. Bio je intelektualac neiscrpne radne energije i borbene prirode koji je u ondaπnji maaronski Varaædin unio svjeæi dah nepokolebljivog hrvatstva i spremnost na æestoke akcije u politiËkoj areni Piπe Ivica KriπtofiÊ

ada je u srpnju 1874. godine u Zagrebu utemeljena prva organizacija Hrvatskog sokola, svojom je djelatnoπÊu pridonijela πirenju tjelovjeæbene i domoljubne svijesti u ostalim hrvatskim gradovima. Posjet zagrebaËkih sokola Varaædinu, prigodom posvete zastave PjevaËkog druπtva Vila 19. i 20. svibnja 1877. godine, joπ je viπe afirmirao sokolsku ideju u tom gradu. VeÊ tjedan kasnije, 27. svibnja, odræan je sastanak na kojem je osnovano Varaædinsko druπtvo za tjelovjeæbu Varaædinski sokol. Pravila druπtva dopunjena su 31. listopada, a odobrena 13. studenoga 1877. godine.

K

van je Radoslav pl. Rubido Zichi. On je postavljen da "odluËnije postupa spram svakog otpora" i "guπi svako slobodno narodno disanje". U takvim okolnostima propali su pokuπaji da se ponovno pokrene rad druπtva.

Obnova Varaædinskog sokola Trebalo je imati mnogo hrabrosti da se u vrijeme khuenovπtine bori za narodnu stvar. Nova dopunjena pravila Varaædinskog sokola, predana 11. kolovoza 1902., odobrena su 20. listopada Posebne simpatije graana iste godine. Prvog starostu Prvi varaædinski sokoli bili su martog obnovljenog druπtva, dr. ljivi polaznici gimnastiËkih vjeæbi. Rudofa Horvata, vlasti su Druπtvo je aktivno sudjelovalo u jaiznenadno preselile iz Varavnom æivotu grada. U tadaπnjim se ædina. Na drugoj glavnoj kronikama spominje kao "zbilja neπto skupπtini druπtva, odræanoj posebno meu ostalim druπtvima" i Dr. Pero MagdiÊ jedan je od obnovitelja Hrvatskog 18. svibnja 1903. godine, izasokola u Varaædinu, njegov doæivotni poËasni kod tadaπnjeg je graanstva uæivalo bran je novi upravni odbor na posebne simpatije. Prvi su varaædinski starjeπina i starosta punih 11 godina (1903-1913). Ëelu sa starjeπinom dr. PeOd 1911. godine bio je i Ëlan saveznog odbora sokoli na svojim sastancima i javnim rom MagdiÊem koji je ostao Slavenskog sokolskog saveza. priredbama govorili samo hrvatski. na Ëelu druπtva punih 11 goIpak, zanimanje za sokolstvo postudina. pno je slabjelo i nakon samo osam godina zamrla je djePo profesiji odvjetnik, Pero MagdiÊ bio je gradonaËellatnost Varaædinskog sokola. nik Varaædina (1910. - 1914.), potpredsjednik HrvatViπe je autora kasnije objaπnjavalo razloge prekida skog sabora (1914.) i veliki æupan Varaædinske æupanije sokolske djelatnosti u Varaædinu. Dr. Pero MagdiÊ ga, (1920.). U druπtvenom æivotu pojavio se 1898. godine, a prema monografiji Sokolstvo u Varaædinu B. Svobode, do smrti 1922. postao je jedna od najznaËajnijih figura u pripisuje dobroÊudnosti tadaπnjeg staroste Pumpa i po- javnom i politiËkom æivotu grada. Bio je intelektualac manjkanju sokolske discipline. Nastavnik tjelesnog neiscrpne radne energije i borbene prirode, koji je u onodgoja Zvonko Suligoju ocijenio je da se u druπtvu daπnji maaronski Varaædin unio svjeæi dah nepokole"gombalo po uzoru na Turnverein", a M. Kaman govo- bljivog hrvatstva i spremnost na æestoke akcije u politiri o tada "nacionalno potpuno zamrlom gradu". Posrije- Ëkoj areni. di su, dakako, bile i politiËke prilike. Tih godina (1883. Za MagdiÊa prof. D. BiπÊan u Varaædinskom glasniku - 1885.), kada Maari krπe Nagodbu, a ban PejaËeviÊ da- od 5. rujna 1995. piπe da je "prigrlio i u srcu nosio kroz je ostavku, Khuen sa svojom Narodnom strankom ne- cijeli æivot jedan zakon poznat veÊ u drevnim, antiËkim smiljeno postupa protiv hrvatske opozicije. Godine vremenima: SALUS POPULI SUPREMA LEX ESTO! 1886. za velikog æupana Varaædinske æupanije imeno- Spas naroda neka bude vrhovni zakon".

6


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 35

Hrvatski sokol u Varaædinu 1906. godine

Iz konteksta πire rodoljubne faktografije spomenimo neka MagdiÊeva temeljna postignuÊa. Kao prvo, obnovio je sokolstvo u Varaædinu i stao u njegove prve redove. Priredio je sjajnu posvetu zastave Hrvatskog sokola 1904. godine. Ta je sveËanost prerasla u veliku manifestaciju probuene nacionalne svijesti. Kada je spoznao da je prenaglilo u entuzijazmu nakon stvaranja nove dræave 1918. godine, otvoreno je razotkrivao hipokriziju tadaπnjih vlasti.

Spomen-knjige dobrodoπlice Vinogradska dobra i varaædinbreπke kurije nerijetko su bili stjeciπta naprednih Varaædinaca, pa tako i Ëlanova Hrvatskog sokola. U tim prigodama njegovao se obiËaj voenja spomen-knjiga dobrodoπlice. Naæalost, veÊina tih knjiga nije saËuvana, pa tako ni spomen-knjiga iz kurije na Malom vrhu dr. Pere MagdiÊa i njegovog sina, æupskog starjeπine dr. Ante MagdiÊa. Da ih posjedujemo zasigurno bismo viπe znali o poËecima sokolstva u Varaædinu 1877./1987. ili o pravim razlozima prekida rada Varaædinskog sokola 1883. godine. Nisu saËuvane ni knjige Ëlana prvog Upravnog vijeÊa Varaædinskog sokola Dragutina Gogera ni varaædinskog fizika dr. Placida Kralja - Cideka, Ëiji je otac Aleksandar prijateljevao s mnogim ilircima. Tako je Stanko Vraz bio Ëest gost u njegovoj kuriji na HaliÊ-brijegu. Iz saËuvanih spomenknjiga saznajemo da je tijekom veselih druæenja bilo i politiËkih rasprava. Druæenje s Franjom BuËarom Pero MagdiÊ je na svojem vinogradskom posjedu u viπe prigoda ugostio i dr. Franju BuËara, prvo ime hrvatske tjelovjeæbe i πporta. On se dobro sjeÊao MagdiÊa koji je na zagrebaËkom sveuËiliπtu vodio bitku protiv ta-

da vladajuÊe khuenovπtine. Kasnije, 1911. godine, BuËar je u MagdiÊevom oporbenom listu Naπe Pravice u nastavcima objavljivao tekstove iz knjige Povijest reformacije i protureformacije u Meimurju i Hrvatskoj koja je tiskana u varaædinskoj Platzerovoj tiskari 1913. godine. Poslije MagdiÊeve smrti 1922. godine, BuËar je napisao: "…a kada smo u Zagrebu doËuli da je umro, od æalosti se nismo mogli snaÊi, a tek ja koji sam ga joπ prije desetak dana vidio zdrava i Ëila na njegovom milom 'MagdiËevcu' na Varaædinbregu gdje se je naπ posljednji razgovor vodio oko zbliæenja i ureenja naπih politiËkih i sokolskih prilika - dakako samo na temelju potpune jednakosti i ravnopravnosti Hrvata, Srba i Slovenaca na svim poljima narodnog i dræavniËkog æivota. Bio je tada u naponu snage, ta nije navrπio ni πezdesetu godinu svog mukotrpnog patriotiËkog, rodoljubnog i zasluænog æivota". Prema osobnoj æelji MagdiÊ je pokopan u odori Hrvatskog sokola. Njegovu je pogrebu na varaædinskom groblju, kakvog grad Varaædin joπ nije doæivio, prisustvovalo mnoπtvo πtovatelja, a u povorci je bilo oko 10.000 ljudi. Literatura 1. BiπÊan, D. (1995). Dajte nam Naπu i Meimurje. Varaædin: Varaædinski glasnik od 21. IX. 1995. 2. BuËar, F. (1922). Dr. Pero MagdiÊ. Hrvatski sokol, 4 (8, 9),146 - 148. 3. Hanuπ, J. (1911). Sjednica Slavenskog sokolskog saveza, Spomen spis II. Hrvatski svesokolski slet, Zagreb, str. 79 - 84. 4. Svoboda, B. (1923). Sokolstvo u Varaædinu, 1877-1923. Varaædin: Sokolsko druπtvo.

7


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 36

STOGODI©NJICA RO–ENJA LEA LEME©IΔA

Jedinstvena osoba hrvatskog nogometa ©esnaest je godina LemeπiÊ nosio Hajdukov dres - ukupno 491 put, a postigao je 455 zgoditaka. Na listi meunarodnih sudaca bio je od 1948. do 1960. godine. Kao glavni sudac odsudio je 337 utakmica, a uz aut-crtu mahao je zastavicom 101 put Piπe Jurica GizdiÊ

eo LemeπiÊ jedinstvena je osoba hrvatskog nogometa. U njemu je satkan cijeli nogometni πport. Bio je aktivan nogometaπ, trener, izbornik dræavne reprezentacije, meunarodni nogometni sudac, viπegodiπnji tajnik i voditelj kancelarije Splitskog nogometnog podsaveza. Ni brojni trofeji i priznanja koje je primio ne svjedoËe dovoljno o fenomenu Lea LemeπiÊa.

L

Svestrani πportaπ Leo LemeπiÊ roen je u Sinju, 8. lipnja 1908. godine. Sudjelovanje u jedriliËarskoj regati 1921. godine bilo mu je prvi doticaj sa πportom. Prijavio se na natjecanje koje je organizirao JedriliËarski klub Labud. Jedrio je u malom oËevom brodu tipa "guc". Pobijedio je i dobio prve trofeje - "πeπulu i spugu". Iste godine poËeo se baviti i atletikom. Kao Ëlan atletske sekcije Hajduka nastupao je na prvenstvima grada, a ljeti je na BaËvicama igrao ragbi. Nemirni duh odveo je trinaestogodiπnjeg Lea u Pomorski sportski klub Gusar, gdje je veslao i Luka Kaliterna. U slobodnom vremenu djeËaci su Ëesto igrali "na male branke". VeÊ je tada "Barba Luka" pokazao da zna pronaÊi pravog nogometaπa. Odabrao je nekoliko najspretnijih i veÊ 1924. godine LemeπiÊ se prvi put naπao na "Starom placu". Prije toga nogomet je igrao za juniorsku momËad splitskog Sportskog kluba Dalmatinac. Neπto prije okuπao je πportsku sreÊu i u vaterpolu. Kako je priËao barba Leo, obiËno se poËetkom studenoga na Rivi kod prvog mula igrao vaterpolo. Meu tadaπnjim vaterpolistima slovio je kao perspektivan vratar. Iako je pristupio plivaËkom i vaterpolskom klubu Jadran, nogomet ga je puno viπe privlaËio. Doπavπi na "Stari plac" zaigrao je u pomlatku Hajduka. Potom je 16 godina nosio bijeli dres u kojem je dva puta, 1927. i 1929. godine, osjetio draæ osvajanja titule prvaka dræave. Hajdukov dres nosio je 491 put, a postigao je 455 zgoditaka. Deveti je nogometaπ Hajduka po broju odigranih utakmica i drugi nogometaπ u povijesti kluba po broju postignutih zgoditaka. Sa 18 postignutih

8

zgoditaka na 18 prvenstvenih utakmica LemeπiÊ je 1935. bio najbolji strijelac tadaπnjeg nogometnog prvenstva Jugoslavije. Odigrao je pet utakmica i postigao tri zgoditka za A reprezentaciju Jugoslavije.

Veliki sudac Na upit Ëega se najviπe sjeÊa iz svoje nogometne karijere, teπko se odluËivao. Ipak, uvijek je isticao prvi odlazak u Juænu Ameriku. Tko je 1930. godine mogao zamisliti da Êe iÊi u Juænu Ameriku! Rado je spominjao i pobjedonosni gol koji je postigao 1931. godine u susretu s Maarskom (3-2). Od bijelog dresa sluæbeno se oprostio u prosincu 1940. godine. Nakon prestanka aktivnog igranja nije ni pomiπljao da Êe postati trener ili sudac. Neko vrijeme poslije napuπtanja nogometa nije ni odlazio na "Stari plac". Vratio se vodenim πportovima. Nogometu se pak vratio za vrijeme rata, kada je na Visu, na dan Svetog Duje 1944. godine, ponovno osnovan Hajduk. Leo LemeπiÊ je izabran u tadaπnje klupsko rukovodstvo Hajduka NOVJ. Obnovljeni Hajduk prvu je utakmicu odigrao na Visu 13. svibnja 1944. s ekipom engleske vojske Queens Regimet, koju su "bijeli" pobijedili sa 7-1. Suca za navedenu utakmici nije bilo pa je zviædaljku uzeo Leo LemeπiÊ. Hajduk je zatim preπao u Italiju gdje je igrao s izabranom selekcijom britanske vojske koju je trenirao reprezentativac Cullis. Opet je sudio LemeπiÊ. Poznati engleski nogometaπ priπao je poslije utakmice Leu i savjetovao mu da nastavi kao sudac. SudaËki ispit poloæio je 1946. godine. VeÊ 1948. godine LemeπiÊ sudi na Olimpijskim igrama u Londonu, a 1950. na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu. Kada veÊ govorimo o svjetskim prvenstvima napomenimo da je LemeπiÊ sudio i na Svjetskom nogometnom prvenstvu odigranom 1958. godine u ©vedskoj. Na listi meunarodnih sudaca nalazio se od 1948. do 1960. godine. Kao glavni sudac odsudio je 337 utakmica, a uz aut-crtu mahao je zastavicom 101 put. Sudio je 12 meudræavnih i 43 meunarodne utakmice, od kojih viπe puta u europskim kupovima. Od sudaËke zviædaljke


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 37

LIJEVO: MomËad Hajduka koja je 1927. godine Splitu donijela prvu titulu dræavnog prvaka. Gornji red slijeva: Miho Kurir, Marko Markovina, Petar Kurir, Otmar Gazzari, Miroslav DeπkoviÊ, Leo LemeπiÊ i Renzo Gazzari. Srednji red slijeva: Mirko BonaËiÊ, Vinko RadiÊ, ©ime Poduje, Ante BonaËiÊ i Veljko Poduje. Sjedi: Ivan Montana DOLJE: Stockholm (©vedska), 11. svibnja 1958. godine. VI. Svjetsko prvenstvo. Leo LemeπiÊ (u sredini izmeu kapetana momËadi) glavni sudac susreta Wales-Meksiko

oprostio se 12. lipnja 1960. godine na utakmici Crvena zvezda - RadniËki (5-4), poslije toËno 14 godina aktivnog suenja.

Rad u sudaËkoj organizaciji U Splitskoj sudaËkoj organizaciji obavljao je brojne odgovorne duænosti. Tako je predsjednik Zbora nogometnih sudaca SudaËke organizacije u Splitu bio od 1951. do 1953., zatim 1955. godine, te od 1957. do 1978. godine kada je izabran za doæivotnog poËasnog predsjednika. Bio je i dugogodiπnji Ëlan najuæeg rukovodstva Zbora nogometnih sudaca nogometnih saveza Hrvatske i Jugoslavije. U oæujku 1968. godine Leo LemeπiÊ je od Fifine arbitraæne komisije dobio najveÊe priznanje na nogometnom polju - posebno odlikovanje za rad u nogometnim organizacijama. IduÊe se godine naπao na listi Uefinih kontrolora za utakmice Kupa europskih prvaka. O veliËini Lea LemeπiÊa svjedoËi i Ëinjenica da je u isto vrijeme kada je sudio svjetska prvenstva sudio i utakmice izmeu splitskih srednjih πkola. Takva ljubav za nogometom rijetko se nalazi i zato je bio jedinstven i neponovljiv. Uspjeπan i kao izbornik Leo LemeπiÊ bio je i Ëlan selektorske komisije za izbor reprezentacije Jugoslavije od 1949. do 1954. godine. U tom je razdoblju reprezentacija odigrala 52 meudræavne utakmice. Ubiljeæio je 35 pobjeda, osam nerijeπenih rezultata i devet poraza. Usto πto je bio aktivan nogometaπ, sudac i izbornik LemeπiÊ je viπe desetljeÊa bio i nogometni trener. Trener SK Solina bio je od 1932. do 1933. godine, splitskog ©K Vuka od 1934. do 1936. godine, seniorske momËadi NK Hajduka od 1961. do 1962. godine, te pomlatka od 1946. do 1949. godine. NK Jadran iz Kaπtel SuÊurca trenirao je od 1954. do 1957. godine, a splitsku NK Nadu od 1958. do 1960. godine. Imao je zvanje πportskog trenera prvog razreda. Viπe godina obnaπao je duænost izbornika reprezentacije Split-

skog nogometnog podsaveza u kojem je desetljeÊima bio profesionalni tajnik i voditelj kancelarije. Dobitnik je viπe domaÊih priznanja za rad u πportu. Bio je Ëlan Fifinog meunarodnog odbora koji je sugerira izmjene i dopune pravila nogometne igre. Uz predani πportski rad Leo se bavio i pisanjem. Svojim struËnim Ëlancima umnogome je pridonio razvoju nogometa i usavrπavanju sudaËkog kadra. Lik Lea LemeπiÊa i njegov doprinos razvoju i unaprjeenju nogometa ostat Êe trajan primjer predanosti i ljubavi prema πportu. Leo LemeπiÊ preminuo je u Splitu 15. kolovoza 1978. godine, a pokopan je na splitskom groblju Lovrinac. Literatura 1. GizdiÊ, J. (2003). Leo LemeπiÊ - jedinstvena osoba hrvatskog nogometa, Split: Nogometni savez Æupanije splitsko-dalmatinske. 2. GizdiÊ, J. (2004). Iz bjelog u reprezentativni dres. Zagreb: Libera-editio d.o.o. 3. EteroviÊ, S. (1977). Hajduk 1911.-1977. Split: NK Hajduk.

9


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 38

TJELOVJEÆBENI POKRETI

Hrvatski orao Hrvatski orlovski savez djelovao je od 1923. do 1929., a imao je viπe od 200 druπtava s izmeu 10.500 i 11.000 Ëlanova. VeÊ prema samom nazivu - Orao, a onda i prema naËinu organizacije, vidljivo je da je orlovska organizacija preuzela sokolski model u koji je inkorporirala svoja katoliËka naËela. Na taj naËin orlovstvo stavlja tjelovjeæbu u sluæbu ne samo tjelesnih, nego i zahtjeva odgoja, morala i napokon duha

Piπe Ana PopovËiÊ rvatski orlovski savez vjerska je, odgojna, prosvjetna i tjelovjeæbena organizacija koja je u Hrvatskoj djelovala od listopada 1923. do prosinca 1929. godine. Nastao je kao reakcija na najezdu liberalizma u slavenske krajeve i ujedno kao pandan sokolstvu koje je u to vrijeme bilo vrlo raπireno u slavenskim zemljama. Sokolski pokret nastao je na liberalnim, prosvjetiteljskim i filantropskim idejama, a jedna od glavnih karakteristika bila mu je promicanje nacionalnih interesa slavenskih naroda Habsburπke Monarhije. S obzirom na liberalnu misao na kojoj je taj pokret nastao, jasno je da u tom smislu nije bio usklaen s naËelima KatoliËke crkve. ZaËetnici orlovske ideje æeljeli su podruËje tjelovjeæbe i πporta proæeti moralnim naËelima KatoliËke crkve.

H

PoËeci orlovstva Ideja o osnivanju katoliËkog tjelovjeæbenog i prosvjetnog druπtva javila se otprilike u isto vrijeme (kraj XIX. i poËetak XX. stoljeÊa) u »eπkoj i Sloveniji. U tim je zemljama sokolski pokret bio vrlo jak, dobro organiziran i masovan. U »eπkoj, kolijevci sokolske ideje, uslijedila je organizirana reakcija na njega. Prvi tjelovjeæbeni odsjek osnovalo je Druπtvo sv. Jozefa 1902. u Liπni pokraj Brna pod vodstvom mjesnog æupnika Metoda Hoπeka. »etiri godine kasnije u Ljubljani je prosvjetni i socijalni djelatnik i predsjednik Slovenske krπÊansko-socijalne sveze dr. Janez Krek otvorio prvu vjeæbaonicu. Na njegov prijedlog pokret je 1909. godine dobio i ime Orao. Orao je izabran jer predstavlja stremljenje nebeskim visinama koje se oËekuje od svakoga Ëlana i simbolizira snagu, visinu i bistar pogled. Osim toga, trebao je pokazati nadmoÊ orlovske nad sokolskom organizacijom.

Orlovstvo u Hrvatskoj VeÊ prije Prvog svjetskog rata hrvatski su se vjernici na-

10

dahnjivali primjerima »eπkog i Slovenskog orlovstva. U samoj Hrvatskoj, na osnivanju gimnastiËkih odsjeka intenzivno su radili veleËasni Dragutin Kniewald u Senju i veleËasni Pavao Jesih u Zagrebu. Prvi gimnastiËki odsjek nastaje u Senju, u rujnu 1919. godine, a nakon toga se sve poËinje zbivati velikom brzinom. U kolovozu 1920. osnovan je Savez gimnastiËkih odsjeka srednjoπkolskog aπtva koji je u prosincu iste godine primljen u Orlovsku svezu. Tako su omladinci, s obzirom na gimnastiku - Ëlanovi Saveza gimnastiËkih odsjeka, a s obzirom na prosvjetu i odgoj Ëlanovi Hrvatskog katoliËkog omladinskog saveza. U listopadu 1923., kada je osnovana Jugoslovenska orlovska sveza, Savez gimnastiËkih odsjeka postaje Orlovski podsavez, a veÊ 16. prosinca 1923. fuzioniranjem Orlovskog podsaveza i omladinske grane katoliËkog pokreta osniva se Hrvatski orlovski savez. Kako je nastao spajanjem dviju organizacija, Savez je cijelo vrijeme svojega djelovanja bio ideoloπki podijeljen na dvije struje. Jedna struja nastojala je da se orlovski pokret viπe ukljuËi u politiku, a postojala je ideja i da ne bude potpuno pod autoritetom crkvenog Ordinarijata.

Dr. Ivan Merz teæio je depolitizaciji S druge je stane postojala struja koju je predvodio dr. Ivan Merz, koja je teæila potpunoj depolitizaciji. Na kraju je ipak dijelom prevladala druga struja iako su trvenja pratila organizaciju sve do ukidanja. Tako je hrvatsko orlovstvo bilo specifiËno u odnosu na slovensko i Ëeπko - ono je u potpunosti prihvaÊalo naËela katoliËke akcije Pia XI. i snaæno isticalo svoju neovisnost o politiËkim strankama i podreenost crkvenom Ordinarijatu. Za predsjednika novoosnovanog Hrvatskog orlovskog saveza izabran je dr. Ivan Protulipac, a za tajnika dr. Ivan Merz. Zanimljivo je πto o njima piπe dr. Franjo BuËar: “Prvi (Protulipac) je dao svoju orga-


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:31

Page 39

Za predsjednika novoosnovanog Hrvatskog orlovskog saveza izabran je dr. Ivan Protulipac (gore), a za tajnika dr. Ivan Merz (desno)

nizatornu sposobnost okupljanja omladine, svojim poznatim borbenim nastupima i beskompromisnom nacionalnom ispravnoπÊu, boreÊi se napose protiv presizanja u orlovsku organizaciju sa strane jedne bivπe stranke, dok je drugi (Merz) dao idejni sadræaj orlovskom pokretu, bazirajuÊi ga na idealistiËkim duhovnim ciljevima”.

Djelovanje Hrvatskog orlovskog saveza Hrvatski orlovski savez bio je neobiËno dobro i kvalitetno ustrojena organizacija s Ëvrstom hijerarhijom. Postojala su Ëetiri osnovna smjera djelovanja: vjerski odgoj, odgoj volje, tjelesni odgoj i obrazovanje. Tjelovjeæbena djelatnost organizirala se kroz samo vjeæbanje. SliËno kao i kod Sokola postoji skupno vjeæbanje u rasporedu, laka atletika, piramidne vjeæbe i æive slike, teoretska razmatranja o tjelovjeæbi i natjecanja. Postojala je i jaka prosvjetna djelatnost. Savez je za svojeg djelovanja organizirao viπe od 120 teËajeva razliËitog karaktera i sadræaja, brojna predavanja, prosvjetne sastanke i tzv. omladinska sijela. Evo kako je izgledala raspodjela tih predavanja u postocima s obzirom na tematiku u razdoblju 1926. - 1927. godine: naËelna predavanja 36 posto, filozofija 12 posto, literarna pitanja 11 posto, æivotopisi 8,5 posto, crkveni æivot 7,5 posto, odgoj 5,5 posto, odgoj karaktera 5,5 posto, povijest i zemljopis 4 posto i tjelovjeæba 10 posto. Orlovi su se u zaostalim sredinama bavili i pouËavanjem nepismenog stanovniπtva, kao na primjer u mjestu RadoÊ u Hercegovini. Osim toga, Savez je imao bogatu izdavaËku djelatnost. U poËetku je osnovno glasilo bio Organizacijski vijesnik, koji je 1926. preimenovan u Orlovsku straæu. Priredbe, akademije i sletovi ujedinjuju sve navedene djelatnosti. Iz svega navedenog vidljiva je izvrsna organiziranost Saveza i nije neobiËno da se orlovski pokret u Hrvatskoj πirio velikom brzinom. Pretpostavlja se da je u trenutku ukidanja (prosinac 1929.) bilo viπe od 200 druπtava s izmeu 10.500 i 11.000 Ëlanova.

“Ærtva - Euharistija - Apostolat” Kad je rijeË o vanjskim oznakama Hrvatskog orlovskog saveza, postojali su odora, zastava i grb. Himna “Zastave gore” preuzeta je od slovenskog orlovstva, a geslo Saveza bilo je na Merzov prijedlog “Ærtva - Euharistija - Apostolat”; najËeπÊe se susreÊe u skraÊenom obliku Æ.E.A. Geslo je zapravo lozinka francuskih Euharistijskih kriæara, katoliËke organizacije koja se Merzu najviπe svidjela za boravka u Parizu. Orlovski pozdrav, koji je takoer preuzet od slovenskog orlovstva, naglaπavao je religiozni karakter organizacije i glasio je: “Bog æivi!”.

Potreba cjelovitog razvoja Ëovjeka Hrvatski orlovski savez ukinut je 1929. godine πestojanuarskom diktaturom, zakonom o Sokolu Kraljevine Jugoslavije. Savez je za svojeg postojanja (1923. - 1929.) djelovao kao svestrana vjerska odgojno-prosvjetna tjelovjeæbena organizacija. VeÊ prema samom nazivu - Orao, a onda i prema naËinu organizacije, vidljivo je da je orlovska organizacija preuzela sokolski model u koji je inkorporirala svoja katoliËka naËela. Na taj naËin orlovstvo stavlja tjelovjeæbu u sluæbu ne samo tjelesnih, nego i zahtjeva odgoja, morala i napokon duha. Ideja orlovskog pokreta iznimno je vrijedna ne samo zbog konkretne druπtvene koristi koju je organizacija ostvarila, nego posebno zato πto unutar KatoliËke crkve naglaπava misao o potrebi nezanemarivanja tjelesnog u korist duhovnog, tj. o potrebi cjelovitog razvoja Ëovjeka. Literatura 1. KlobuËar, K. (1996). Razvoj orlovstva u Zagrebu. Zagreb: diplomski rad, Kinezioloπki fakultet. 2. BuËar, F. Orlovska organizacija. Zagreb: Hrvatski πportski muzej - rukopis. 3. Merz, I. (1926). Hrvatsko Orlovstvo, u: Kalendar presvetog srca Isusova i Marijina, Zagreb, god. XXI., str. 146-147.

11


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 40

IN MEMORIAM ZVONE MORNAR (Kaπtel Novi, 5. veljaËe 1920. - Zagreb, 7. sijeËnja 2008.)

Prepoznatljiv i bez potpisa Pratio je mnoge πportove, izvjeπtavao sa svih strana svijeta, ali ga brojni Ëitatelji zacijelo ponajviπe pamte kao sjajna kroniËara, analitiËara i komentatora nogometnih zbivanja Piπe Ante DrpiÊ mrÊu Zvone Mornara hrvatsko πportsko novinarstvo izgubilo je ne samo sjajnog kroniËara, pedantnog analitiËara i nadahnutog πportskog komentatora, posebno nogometnih dogaaja, nego i nesumnjivo jednog od svojih najistaknutijih Ëlanova Ëiji je stil pisanja bio toliko specifiËan i pitak da je bio prepoznatljiv i bez potpisa.

S

Novinar, komentator i glavni urednik Uz Miroslava Habuneka, koji je nakon II. svjetskog rata utemeljio Narodni sport, Zvone Mornar najzasluæniji je πto Hrvatska danas ima πportski dnevnik Sportske novosti u kojima je kao novinar, komentator i dugogodiπnji glavni urednik i direktor proveo cijeli radni vijek. U naπoj πportskoj publicistici zauvijek Êe ostati zabiljeæen podatak da su Sportske novosti, pod vodstvom Zvone Mornara, kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih godina dosegle danas nezamislivu nakladu od 300.000 primjeraka. Nakon kvalifikacijske utakmice za nastup na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1974. godine u Frankfurtu izmeu reprezentacija Jugoslavije i ©panjolske (1-0), broj SN tiskan je u nakladi od rekordnih 320.000 primjeraka.

KroniËar, analitiËar i komentator nogometa Zvone Mornar roen je u Kaπtel Novom, a nakon gimnazije zavrπio je Vojnu akademiju. ©portskim se novinarstvom bavio od 1945. uËeÊi od doajena hrvatskog πportskog novinarstva Æarka SusiÊa u Ilustriranim fizkulturnim novinama. Najprije je bio reporter, pa urednik nogometne rubrike, zatim od 1957. do 1972. zamjenik glavnog urednika, od 1972. do umirovljenja 1984. glavni je i odgovorni urednik, a od 1976. do 1984. i direktor Sportskih novosti. Pratio je mnoge πportove, izvjeπtavao sa svih strana svijeta, ali ga brojni Ëitatelji zacijelo ponajviπe pamte kao sjajna kroniËara, analitiËara i komentatora nogometnih zbiva-

12

nja. Izvjeπtavanje Zvone Mornara s OI 1976. u Montrealu postalo je obrazac kako treba izvjeπÊivati s velikih multiπportskih priredbi.

Autor i koautor brojnih publikacija i knjiga Pisati je nastavio i u mirovini - kao stalan kolumnist Slobodne Dalmacije. Od 1954. do 1998. objavio je oko 9000 kolumni. Izvjeπtavao je sa πest olimpijskih igara (1960., 1964., 1968., 1972., 1976. i 1980.), sa svjetskih prvenstava u nogometu (1954., 1966., 1974. i 1982.), gimnastici, stolnom tenisu, te s europskih prvenstava u plivanju i vaterpolu. Autor je ili koautor publikacija i knjiga: Nezaboravne utrke (1951.), Na pet kontinenata (1953.), Prvi u ©vicarskoj (1954.), Decenij nogometnih trijumfa (1955.), Prvaci opet na sceni (1958.), Tko je tko u nogometu (1960.) i dr. Kao jedan od najuglednijih i najutjecajnijih πportskih novinara u nas, od 1950. do 1971. bio je predsjednik Sekcije sportskih novinara Hrvatske, a u razdoblju od 1971. do 1974. predsjednik Udruæenja sportskih novinara Jugoslavije.

Dobitnik brojnih nagrada Meu uistinu brojnim nagradama, priznanjima i odlikovanjima najvredniji su: Majska nagrada RepubliËkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fiziËku kulturu Hrvatske (1962.), Trofej za fiziËku kulturu (1970.), Zlatno pero Druπtva novinara Hrvatske (1974.), Nagrada Milan MilanoviÊ za æivotno djelo SFKH (1976.), Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima (1976.), Nagrada za æivotno djelo USNJ (1979.), Zlatna plaketa Vjesnika (1984.), Nagrada Otokar Kerπovani za æivotno djelo (1987.), Diploma Ëasti Meunarodnog odbora za fair play UNESCO-a i dr. Zvone Mornar dobitnik je i Nagrade za æivotno djelo 1994. te Trofeja Hrvatskog zbora sportskih novinara 1999. godine.


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 41


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 42

tatima. Projekt meditacije za rukometaπe traæi ozbiljnost, strpljivost, znanje i sustavnost. Taj se projekt brine za same igraËe, za njihovu igru, zdravlje i zadovoljstvo.

©PORT I DUHOVNOST

Meditacija i rukomet Dragocjeni sati neposredne pripreme rukometne reprezentacije za nastup mogu biti obogaÊeni meditacijom i raznim jednostavnim vjeæbama i djelatnostima ljudskoga uma i duha Piπe Tvrtko Beus

ragocjen i poseban doprinos koju meditacija daje πportu moæemo pratiti na primjeru rukometa. ©port koji je viπe puta proslavio Hrvatsku njeguje se na briænom i kvalitetnom odnosu trenera i igraËa, odnosu unutar momËadi, ekipe, reprezentacije. Vaæna je komunikacija i dinamika skupine koja vodi ostvarenju najboljih (moguÊih) rezultata. U dobroj igri rukometaπa zrcali se „prijeena granica pobjednika” koja u simbolici vjere i samopouzdanja olakπava put prema pobjedi.

D

Prostor za nov doæivljaj Prijeena granica pobjednika koristan je i vrijedan temelj za svaki daljnji rad s osobama koje ozbiljno i odgovorno promiπljaju, razvijaju, potvruju i vrednuju svoje umijeÊe i poslanje. U „daljnji rad” duboko je utkana stvarnost meditacije, vi-

42

zualizacije i srodnih pojmova na raskriæju psihologije, filozofije, religije, duhovnosti i πporta. Teπko ju je odvajati od jedinstva ljudske osobe koja u svojoj Ëudesnoj sloæenosti i misaonosti odraæava vrhunsku ljepotu, (s)misao i moguÊnost koja nadilazi samu sebe. Projekt meditacije za rukometaπe predstavlja niz korisnih i znaËajnih moguÊnosti za unaprjeenje rukometa. Rukomet koji ukljuËuje meditativni projekt duhovno-egzistencijalnog praÊenja i vodstva omoguÊuje cjelovit i istinski pristup tome πportu. Otvara se prostor za nov doæivljaj i igru koja osvaja. Rukomet postaje nov u svojoj prirodnosti, kvaliteti, ljepoti i uËinkovitosti. Sve se dogaa u odreenim rokovima i okvirima skupnog i individualnog rada. Ono πto se dogaa u dubinama uma i duha odraæava se u konkretnoj igri, ponaπanju, pomacima, rezul-

"Oluja mozga" Na razini pojedinih klubova meditacija za rukometaπe ostvaruje se sustavnim radom i susretima. Susreti i vjeæbe su jedanput tjedno (ili ËeπÊe) u trajanju dva πkolska sata (90 minuta). Radi se u skupini od pet do sedam igraËa. Svaki je susret dobro pripremljen, a ukljuËuje raznolike vjeæbe i tehnike (vjeæba disanja, tiπine i opuπtanja; vjeæba kreativne vizualizacije; vjeæba produhovljavanja tijela; meditacija pobjednika itd.). Neke su vjeæbe zajedniËke meditacijama i srodnim umnim tehnikama, a neke se izvode u ciljanom rukometnom obliku. U 15, 20 i viπe susreta tijekom godine (sezone) prolaze se brojne zadaÊe i postavke (problem koncentracije, maπte, inovativnosti, refleksa, koordinacije, akcije; problem umora i rastereÊenja, gibljivosti i vitalnosti, energije i snage, samopouzdanja i smirenosti, lakoÊe pokreta i stabilnosti). Dovoljno je spomenuti fenomen maπte (imaginacije). Meditacija s raznim specijaliziranim vjeæbama pomaæe razvoju i nastanku niza novih ideja, pokreta, poteza u konkretnoj igri i utakmici. Npr. poznata vjeæba iz psihologije i pedagogije zvana „oluja mozga” - brainstorming dovodi do stvaranja novih pojmova, rijeËi, rjeπenja. Vjeæba je veoma jednostavna, zanimljiva i izazovna. Koristi se za jaËanje verbalnog i neverbalnog govora, za stvaranje novih ideja, za rjeπavanje problema.

Fotomeditacija Meditacija u svome simbolizmu vodi dalje u nova obzorja. Naravna meditacija preko fotogovora i fotomeditacije dubinski otvara osobu za izricanje iskustva i misli koje su nerijetko potisnute, zabora-


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 43

stavom ostvaruju izvrsne rezultate. ZajedniËko druæenje, dinamika skupine, tiπina, glazba, molitva, misa unutar i izvan meditativnog projekta dragocjeni su dar ËovjeËjoj igri koji se ne zbiva samo unutar tijela i tjelesnosti, unutar napetosti i prevelikih oËekivanja.

Preciznost ovisi o raspoloæenju

vljene i nepoznate na razini svijesti i svakodnevice. Fotomeditacija uËi dubinski i promiπljeno misliti, gledati, sluπati, odluËivati, stvarati i pobjeivati. Inteligencija koja se kod mnogih πportaπa ostvaruje najviπe u brzini, pomoÊu meditacije razvija se i u svojoj dubini. Nakana je koristiti sve intelektualne potencijale (u cjelini) za konkretno dobro pojedinca i zajednice. Osim tjednih susreta za rukometaπe predvien je svakodnevni osobni rad kod kuÊe. Za osnovne meditativne vjeæbe i tehnike dovoljno je odvojiti pola sata dnevno. Neπto viπe vremena traæi kreativna vizualizacija treninga i utakmice. Vaæno je ne pretjerati i ne odustati. Dobar psiholog, duhovnik, trener moæe mnogo pomoÊi u komunikaciji i kritici. Traæi se dovoljna duhovno-psiholoπka zrelost, motiviranost, suvremenost i ËvrstoÊa. Nadasve, traæi se prirodnost i ljudskost, vedrina i jednostavnost.

Dar ËovjeËjoj igri Na razini reprezentacije meditacija za rukometaπe zbiva se povremeno, odnosno prigodno. VeÊ dan ili dva naizmjeniËnih meditacija, predavanja, tjelovjeæbi, opuπtanja, zamiπljanja, analiziranja i drugih aktivnosti dovoljno je za novu kakvoÊu nastupa i igre. Od davnine je poznato da samo polusatna dobra (kvalitetna) meditacija zamjenjuje viπe sati intenzivnog sna. UoËi vaænih nastupa meditacija s viπe sati stvaralaËkih i ugodnih vjeæbi veoma je vaæna za igraËe. Stvara se pozitivno radno raspoloæenje, javlja se nova energija, jaËa se samopouzdanje, postiæe se velika sabranost i motiviranost. Odmorni i motivirani igraËi u zajedniËkoj igri s pozitivnim emocijama i duhovnim

Planirana i paæljivo birana kombinacija skupnih i individualnih meditacija i vjeæbi dobra su priprema za nastupe i odluËujuÊe trenutke u kojima je vaæna smirenost i odluËnost, borbenost i staloæenost. Poznato je da preciznost gaanja nerijetko ovisi o raspoloæenju. PsihofiziËka blizina suparnika za utakmice utjeËe na kakvoÊu rezultata. Premda su dobro poznati naËini obrane i napada, u zadanom (odluËujuÊem) trenutku stvari lako izmaknu kontroli. Tada je najvaænije moÊi upravljati sobom, svojim emocijama, vjerom, moguÊnostima i granicama. Upravo meditacija pomaæe u ostvarenju svoga Ja, osobnosti u svojoj jedinstvenosti i neponovljivosti. Dragocjeni sati neposredne pripreme rukometne reprezentacije za nastup mogu biti obogaÊeni meditacijom i raznim jednostavnim vjeæbama i djelatnostima ljudskoga uma i duha. MoguÊe je tijekom utakmice poskakivati visoko i moÊno, snaæno i uspjeπno. MoguÊe je uæivati u prirodnoj i lijepoj igri koja dovodi do svoga cilja, odrediπta i smisla. MoguÊe je iÊi naprijed u zagrijanom tijelu i umu spremnima na razne izazove i prepreke.

Literatura 1. BunËiÊ, K., IvkoviÊ, –., JankoviÊ, J., Penava, A. (1994). Igrom do sebe. 102 igre za rad u grupi. Zagreb: Alinea. 2. »ervar, L. (2004). Od UËke do Olimpa. Biljeπke rukometnog zaljubljenika. Zagreb: Teovizija. 3. Maggi, D. (2001). I πport ima duπu. Pedagoπko-duhovna razmiπljanja za πportske djelatnike. Zagreb: Salezijanski bogoslovni dom. 4. K. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju. Naravna meditacija. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost. 43


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 44

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Klizanje umjetnost na ledu Axel, lutz, salchow i rittberger, tulup, thoren, flip; piruete Biellman i Charlotte, element Ina Bauer, ËuËanj Besti, kombinacija Hamill… Bogatstvo struËnog nazivlja u klizanju posve je razumljivo: umjetnost na ledu koja oËarava svojom ljepotom i raznovrsnoπÊu doista ga i zasluæuje Piπe Darija OmrËen ije rijetkost da u πportovima i πportskim disciplinama pojedini elementi dobivaju naziv prema imenu osobe koja ih je izmislila ili prvi puta izvela. UmjetniËko je klizanje jedan od najboljih primjera za to - axel, lutz, salchow i rittberger nazivi su za neke od skokova u umjetniËkome klizanju koji su mnogima poznati. Meutim, nisu i jedini. Piruete Biellman i Charlotte, element Ina Bauer, ËuËanj Besti, kombinacija Hamill - sve su to klizaËki elementi koji su nazive dobili prema imenima klizaËica ili klizaËa koji su njihovi tvorci ili su ih prvi izveli na nekom meunarodnom natjecanju. Meutim, specifiËnost naziva pojedinih tehniËkih elemenata u nekome πportu, pa tako i u klizanju, nije samo u tome - neki su od njih i vrlo slikoviti.

N

RazliËita objaπnjenja za lutz PoËnimo od elemenata koji su nazive dobili prema imenu klizaËice ili klizaËa. Axel je vrlo teæak skok koji je dobio naziv prema svome izumitelju, norveπkom klizaËu Axelu Paulsenu (1855.-1938.). Prema Random House Webster’s Eelectronic Dictionary and Thesaurus (1992.) naziv axel za klizaËki element ulazi u uporabu izmeu 1925. i 1930. godine. 44

Werner Rittberger

Paulsen je svoj skok prvi put izveo 1882. godine. Zanimljivo je da podrijetlo naziva lutz razliËiti izvori razliËito objaπnjavaju. Tako, primjerice, spomenuti Random House Webster’s Eelectronic Dictionary and Thesaurus (1992.) kaæe da taj naziv ula-

zi u uporabu izmeu 1935. i 1940. godine, a pretpostavlja se da je nazvan prema Gustaveu Lussiju, πvicarskom klizaËu roenom 1898. godine. Meutim, Karin Goetze (1993.-1999.) piπe da je navedeni skok osmislio austrijski klizaË Alois Lutz koji ga je prvi put izveo 1913. godine, a takvo tumaËenje navode i brojni drugi izvori.

Skokovi u voænji unatrag ©vedski klizaË Ulrich Salchow (1877. -1949.) prvi je 1909. godine izveo skok koji klizaËica/klizaË zapoËinje voænjom unatrag, odraæava se straænjim unutarnjim bridom klizaljke, u zraku se okreÊe za 360 stupnjeva oko svoje uzduæne osi i doskaËe na straænji dio vanjskog brida druge klizaljke. Prema Random House Webster’s Eelectronic Dictionary and Thesaurus (1992.) naziv salchow ulazi u uporabu izmeu 1920. i 1925. godine. Skok pod nazivom rittberger koristi se u njemaËkome i hrvatskome jeziku, a nazvan je prema njemaËkome klizaËu Werneru Rittbergeru (1891.-1975.), koji ga je osmislio 1910. godine (Duden - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., 1318). Skok zapoËinje voænjom unatrag u luku, pri Ëemu se klizaËica/klizaË odraæava jednom nogom, u zraku izvodi okret i doskaËe na istu nogu. Taj se skok na engleskome naziva loop jump, doslovno skok s petljom, odnosno okretom (engl. loop znaËi petlja, omËa ili zavoj). KlizaËica odnosno klizaË prije samoga skoka izvodi takozvani mohawk okret na straænjem dijelu lijevog unutarnjeg brida klizaljke. Ako se skok izvodi tako da se klizaËica/klizaË odrazi uz pomoÊ prstiju lijeve noge, tada se takav skok naziva tulup. Tulup, odnosno tulup skok, takoer je anglicizam od engleske sloæenice toe loop (rijeË toe u engleskome je jeziku naziv za noæni prst). RijeË je o skoku u kojemu se klizaËica/klizaË odraæava na opisani naËin, izvodi puni okret u zraku i doskaËe na straænji vanjski brid iste klizaljke. Naziv tulup (engl. toe loop) ulazi u uporabu izmeu 1960. i 1965. godine (Random House Webster’s Eelectronic Dictionary and Thesaurus, 1992.). Skok rittberger ima i varijacije, a jedna je od njih half loop (πto bi doslovno znaËilo poluokret), no unatoË zbunjujuÊem nazivu rijeË je o okretu za 360 stupnjeva. Taj je skok poznat i pod nazivom thoren, prema πvedskome klizaËu Peru Thorénu.

Nazivi prema plemenima U klizanju postoje i dva vrlo zanimljiva naziva od kojih je jedan veÊ spomenut - to su mohawk i choctaw - a koji potjeËu od imena plemena sjevernoameriËkih Indijanaca. Oba se naziva Ëesto susreÊu


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 45

u klizaËkoj disciplini plesni parovi, ali se, s obzirom na to da je rijeË o okretima, koriste i u drugim klizaËkim disciplinama. Mohawk je ime pripadnika indijanskoga plemena najistoËnijih od pet irokeπkih naroda, dok je Choctaw ime pripadnika velikoga plemena Muskhogean sjevernoameriËkih Indijanaca (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Mohawk je okret u kojemu se mijenja noga na kojoj se izvodi okret, ali se ne mijenja brid klizaljke (Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2008c.). Naziv mohawk uπao je u klizanje na ledu oko 1800. godine zbog sliËnosti jednoga od klizaËkih elemenata s poloæajem tijela u indijanskome plesu. Pri tome okretu klizaËi rade luk u obliku indijanskoga luka (http://www.sharpedgeskates.com, 2008.). Choctaw je okret koji ukljuËuje kako promjenu noge, tako i promjenu brida klizaljke. Choctaw okreti najËeπÊe se koriste kao elementi serije koraka (Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2008a.).

Brojne piruete Pirueta Biellman (engl. Biellman spin), u kojoj klizaËica stoji na lijevoj nozi, a oπtricu desne klizaljke uhvati desnom rukom i povlaËi je iznad glave, zatim oπtricu klizaljke uhvati i lijevom rukom da bi nogu povukla joπ viπe u zrak, nazvana je prema πvicarskoj klizaËici Denise Biellman. Ona, meutim, nije bila tvorac te piruete, ali ju je prva izvela na nekome natjecanju. Prema Wikipedia - The Free Encyclopedia (2008b.) Biellman je tu piruetu nauËila od svoje kolegice Karen Iten. Ta je pirueta postala zaπtitni znak Denise Biellman sedamdesetih godina proπloga stoljeÊa. Dorothy Stuart Hamill, osvajaËica zlatne olimpijske medalje 1976. godine, popularizirala je piruetu, odnosno kombinaciju pirueta koja se danas na engleskome jeziku naziva Hamill camel (Figure Skating Journal, 1999. 2001a.). Pirueta Charlotte, u engleskome jeziku poznata i pod nazivom candle stick ili candlestick spiral, dobila je naziv prema njemaËkoj klizaËici Charlotte Ölschlagel koja ju je prva izvela poËetkom proπloga stoljeÊa.

Naziv pirueta dolazi iz francuskoga jezika Ina Bauer je element u klizanju u kojemu klizaËica kliæe tako da su oπtrice klizaljka usporedne, pri Ëemu su stopala okrenuta prema van pod kutom od 180 stupnjeva (poloæaj se ponekad opisuje i kao ispruæeni ili raπireni Ëetvrti poloæaj u

Dorothy Hamill

baletu), vodeÊa je noga savijena, a prateÊa ispruæena (Figure Skating Journal, 1999. - 2001b.). Ina Bauer poloæaj modificirala je japanska klizaËica Shizuka Arakawa, svjetska prvakinja 2004. i osvajaËica olimpijskoga zlata 2006. godine i to tako da se pri izvedbi tog elementa svijala unatrag sve dok joj glava nije bila u potpunosti okrenuta prema ledu. Natalija Filimonovna Bestemjanova, koja je sa svojim partnerom Andrejem Bukinom godine 1988. osvojila olimpijsko zlato u plesnim parovima, izvela je element kod kojega klizaËica svija koljena okrenuta prema van do ËuËeÊeg poloæaja (Figure Skating Journal, 1999. 2001b.). »uËanj Besti naziv je koji se moæe pronaÊi u brojnim klizaËkim pojmovnicima. Meutim, ima i drugih zanimljivih naziva u klizanju s obzirom na njihovu etimologiju. Primjerice, naziv pirueta dolazi iz francuskoga jezika u kojemu ima znaËenje vrtlog i vrtoglavo okretanje.

Iznimno bogatstvo naziva Jedna od pirueta koje se Ëesto mogu vidjeti na klizaËkim natjecanjima - pirueta s uzdizanjem - na engleskome se jeziku naziva corkscrew spin, a rijeË corkscrew oznaËava vadiËep koji ima æeljezni, spiralni dio kojime se uvrtanjem u pluteni Ëep taj Ëep izvlaËi iz otvora na vrhu boce. KlizaË/klizaËica stoji uspravno, a slobodnu nogu stavlja iza koljena malo savijene noge na kojoj izvodi piruetu. Jedna je ruka ispruæena iznad glave, a druga se stavlja poprijeko prsa, tako da pri

vrtnji tijelo klizaËa/klizaËice podsjeÊa na vadiËep koji se okreÊe oko svoje osi (Figure Skating Journal, 1999. -2001a.). U njemaËkome se jeziku, primjerice, za takvu piruetu koristi prevedenica engleskoga naziva corkscrew spin - Korkzieher-Pirouette (engl. corkscrew = njem. Korkzieher) pri Ëemu je vidljivo da se i u njemaËkome, kao πto je to sluËaj i u hrvatskome jeziku, rabi rijeË pirueta. Naziv (dvostruki ili trostruki) flip skok (na engleskome, double ili triple flip jump) odnosi se na skok koji se izvodi zabadanjem nazubljenog vrha klizaljke, punim okretom i doskokom na istu nogu (Duden - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., 555). Engleska rijeË flip kao glagol znaËi baciti, skoËiti, odnosno poletjeti. Prethodno opisani elementi i njihovi nazivi samo su malen dio bogatoga struËnoga nazivlja u klizanju. To je bogatstvo nazivlja i razumljivo umjetnost na ledu koja oËarava svojom ljepotom i raznovrsnoπÊu doista ga i zasluæuje.

Literatura 1. Duden - Deutsches Universalwörterbuch. (2003.) Peto izmijenjeno izdanje. (str. 555, 1318, 1764). Mannheim: Dudenverlag. 2. Figure Skating Journal, Technical Information, Glossary, Spins, (1999.-2001a.) http://www.skatejournal.com/spin.html, 12. 2. 2008. 3. Figure Skating Journal, Technical Information, Glossary, Turns and glides, (1999.-2001b.) http://www.skatejournal.com/spin.html, 12. 2. 2008. 4. Goetze, K. (1993.-1999.) Ice Skating, Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. Microsoft Corporation. 5. Ice is nice. (2008.) http://www.sharpedgeskates.com, 2008., s mreæe skinuto: 11. 2. 2008. 6. Longman Dictionary of Contemporary English. (2005.) Writing Assistant Edition CD-ROM. Pearson Education Limited. 7. Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus. (1992.) College Edition. Version 1.0, Reference Software International. 8. Random House Webster’s Unabridged Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM. 9. Wikipedia - The Free Encyclopedia. (2008a.) Choctaw turn. http://hr.wikipedia.org/wiki/Choctaw; S mreæe skinuto: 11. 2. 2008. 10. Wikipedia - The Free Encyclopedia. (2008b.) Denise Biellman. http://hr.wikipedia.org/wiki/Biellman; s mreæe skinuto: 11. 2. 2008.

45


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 46

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

Kad neprofesionalci fotografiraju πport Moglo bi se reÊi da su svi fotografi, ali preteæito loπih fotografija, πto mi ovom rubrikom nastojimo ispraviti

Ovaj smo put odabrali radove fotografa neprofesionalaca, amatera. Zanimljivo je da se, kad je rijeË o fotografskim motivima, radovi profesionalaca i amatera ponekad i ne razlikuju. 1 Vrsna fotografija koja moæda neÊe

oduπeviti πportaπe, ali je u likovnom smislu izuzetna. TenisaËica je snimljena u pravom trenutku koji otkriva sav njezin napor u igri. Smiπljeno je odabran kut snimanja. OdliËno je uklopljena bijela dijagonalna linija i sjena na podu, πto je poveÊalo dinamiËnost prikazanoga.

2 Jordan je vjerojatno danas

najsnimaniji πportaπ. Ovdje vidimo vrlo dobar snimak u crno-bijeloj tehnici kojemu zbog snaæne dinamiËne radnje u prvom planu uopÊe ne smeta ono πto bi inaËe i te kako smetalo (primjerice, sve πto se nalijepilo na njegovu glavu ili suigraË odrezan rubovima slike). Trenutak kad je Jordanovo tijelo poprimilo dijagonalni smjer joπ je viπe naglasio napetost u igri.

Piπe Kreπimir MikiÊ

3 Ovo je skijaπki snimak na kojem

posebice treba pohvaliti format unutar kojeg je skijaπ. Ovako smjeπten, omeen rubovima maksimalno dolazi do izraæaja. Vrijedan pohvale je kut snimanja i uporaba odgovarajuÊeg objektiva Ëime je pozadina u neoπtrini iako su moæda upravo stoga donekle, ali ne previπe, poremeÊene tjelesne proporcije.

4 Pri snimanju motiva u pokretu

(pogledajte naπ fotografski savjetnik u br. 23, str. 51) moæemo birati nekoliko modusa snimanja. Ovdje je tijekom snimanja odabrano povlaËenje aparata u smjeru kretanja biciklista, zbog Ëega je dobivena neoπtra, razmazana pozadina, a istaknulo se kretanje i brzina.

5 ©port podrazumijeva i trening.

1 46

Fotografija je zabiljeæila taj trenutak s time da bi dojam donekle bio joπ bolji da je πportaπ bio joπ malo viπe ulijevo, jer bi tada kompozicijski sklad bio potpun, iako i ovako moæemo govoriti o uspjeπnoj fotografiji. Posebice je zanimljivo kako se dobro uklopila mreæa u drugom planu pa uopÊe ne naruπava slikovni sklad, πto zbog blage neoπtrine, πto zbog koloristiËkog sklada s tlom.


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 47

2

3

Fotografski savjetnik Oπtrina slike tehniËki je preduvjet korektne fotografije. OpÊu oπtrinu slike nije dobro mijeπati s dijelovima slike koja je izvan ravnine uoπtrenja. Kad kaæemo „neoπtra slika” tada mislimo da na slici nije oπtro reproduciran ni jedan dio. Neoπtra slika fizioloπki zamara vid, a o njenoj je recepciji teπko iπta reÊi. KakvoÊa subjektivnog dojma o oπtrini slike u cijelom lancu nastajanja fotografije, posebice analogne, mjeri se i normira razliËitim kriterijima. No jedno je sigurno toËno: svi Ëimbenici koji sudjeluju u nastajanju fotografije podlijeæu visokim zahtjevima glede oπtrine koju moæemo ocjenjivati subjektivno i objektivno. ZvuËi na prvi pogled perfektno. Svi snimaju, fotografija je masovni medij, masovni izriËaj. Nuæno je, meutim, zapitati se razlikuju li ljudi dobru od loπe fotografije. SvemoÊ tehnike, digitalizacija i automatizacija kao da jamËe fotografski uspjeh - svaka Êe fotografija biti dobra. Ako neπto krene po zlu, primjerice snimak je neoπtar, mnogima Êe ostati tajnom πto je tome uzrok, no veÊina je fotografija u redu. TehniËki, a posebice estetski kriteriji glede slike kod veÊine su vrlo niski. Moglo bi se reÊi da su svi fotografi, ali preteæito loπih fotografija, πto mi ovom rubrikom nastojimo ispraviti.

4

5


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 48

PUBLICISTIKA Nogomet u Makarskoj

Bijeli πport pobjednika

VjeËni Zmaj pod Biokovom

Hrvatska Davis Cup

Autor: Jurica GizdiÊ, Anelo Raffanelli Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ, Studio ACME Godina i mjesto izdavanja: 2007., Makarska Stranica: 344, format: 25x33 cm IzdavaË: HNK Zmaj, Makarska Tisak: Sutontisak, Split

Autor: Fredi Kramer Oblikovanje i priprema za tisak: Aleksandar LakoviÊ, Marko Kolak Godina i mjesto izdavanja: 2007., Zagreb Stranica: 156, format: 24x31 cm IzdavaË: Topical d.o.o. Tisak: AKD

a istraæivanje i pisanje monografije potrebno je mnogo ako smo brojËano mali narod, πportskim rezultatima, Z viπe od samog pisanja i skupljanja materijala. Potrebna I primjerice u tenisu, pripadamo svjetskim velesilama. je strast koju oËito ima dvojac Jurica GizdiÊ i Anelo Osvajanje Davisova kupa 2005. bio je poticaj nastanku Raffanelli, autori monografije posveÊene nogometnom klubu iz Makarske, Zmaju. Klub je nastao 1921. i do danas je ispisao brojne nogometne, ali i druπtvene stranice Makarske jer, kako kaæe gradonaËelnik Makarske i predsjednik HNK Zmaj dr. Marko OæiÊ Bebek u svom predgovoru: “S ponosom moæemo istaknuti da gotovo nema kuÊe u Makarskoj iz koje bar jedan Ëlan obitelji nije bio aktivan u Zmaju, bilo kao nogometaπ ili pak Ëlan uprave kluba”. Monografija sadræi cijelu povijest kluba, od druπtvenog i πportskog razvoja nogometa u svijetu koji je izravno utjecao i na osnivanje Zmaja, do faktografske zabiljeæbe poËetka rada kluba sve do danaπnjih dana. Kronoloπkim redom zabiljeæeni su svi susreti Zmaja u svim konkurencijama (juniori, seniori, veterani). Iz tog su kluba ponikli i hrvatski reprezentativci Gajo Raffanelli, Alen BokπiÊ i Mario CareviÊ, a trener Ante BuπeliÊ bio je trener reprezentacije Zambije. Autori nisu zaboravili ni predsjednike i ljude koji su obiljeæili ili pridonijeli razvoju Zmaja, a poglavlje je posveÊeno i svima koji su sudjelovali u II. svjetskom i Domovinskom ratu. Monografija je ilustrirana fotografijama koje prate razvoj kluba, te svega onoga πto se u njemu i oko njega dogaalo. Recenziju monografije VjeËni Zmaj pod Biokovom napisali su Milivoj »apeta i Nikola Barnjak.

48

monografije o tenisu iz pera Fredija Kramera. Kao pravi kroniËar, publicist i ponajprije znalac, Kramer nas pisanom rijeËi vodi kroz 107 godina tenisa u Hrvatskoj i svijetu. PrateÊi povijest od 1900. kada je odigran prvi Davisov kup u kome su pobjednici bili Amerikanci pa do 21. stoljeÊa kada je naπa vrsta upisala svoje ime meu pobjednike, od Hinka Würtha do Ivana LjubiËiÊa, Marija AnËiÊa, Ive KarloviÊa, Goran IvaniπeviÊa, Marija »iliÊa, od ©alate do Bratislave… pratimo snagu i upornost koje su stvorile ono πto je simbol hrvatskog tenisa - uspjeh. Monografija ima joπ jednu vrijednost, a to je opis najvaænijih dvoboja u kojima su naπi predstavnici pobjeivali. Uz povijesne Ëinjenice kao πto su rezultati svih nastupa, izbornici, treneri i tenisaËi, pa do biografija naπih reprezentativaca, tu su i fotografije koje zaustavljenim trenutkom svjedoËe o uspjesima i razvoju tenisa u Hrvatskoj. Zato ova knjiga i jest ono πto je sam autor u predgovoru napisao: “...æelio sam buduÊim kroniËarima i istraæivaËima dati vjerodostojne podatke koji Êe im olakπati njihov rad”. Mi bismo pak dodali i zadovoljstvo Ëitanja.


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 49

Piπe Milena DragiπiÊ

Nogomet u Trogiru

HNK Trogir (95 godina nogometa u Trogiru) Autor: Jurica GizdiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ, Studio ACME Godina i mjesto izdavanja: 2007., Trogir Stranica: 332, format: 24x31 cm, IzdavaË: HNK Trogir, Trogir Tisak: Sutontisak, Split edan od najrasprostranjenijih i najpopularnijih πportova na svijetu, nogomet poklonike ima i u Trogiru. To su J zaljubljenici, ali i aktivni pokretaËi, igraËi i svi oni koji stoje iza "najvaænije sporedne stvari na svijetu". Upravo o tome u joπ jednoj monografiji piπe plodan autor iz Splita Jurica GizdiÊ. Nogomet je u Trogir stigao poslije Zadra, a poËetkom proπloga stoljeÊa u tim su ga gradovima igrali, ili bolje reËeno predstavili, mornari koji su bili usidreni u lukama. U grad Trogir prvu je nogometnu loptu donio Ante Toni Madirazza 1910. godine, a dvije godine poslije i dresove, te je upravo on zasluæan za osnivanje kluba 1912. godine pod imenom Sportski klub Trogir. Od tada je proπlo 95 godina u kojima klub kontinuirano radi. Monografija prati povijesni razvoj NK Trogir, a zabiljeæeni su svi rezultati, nastupi i sastavi tijekom bogate klupske povijesti. Ne treba zaboraviti, na πto su u Trogiru posebno ponosni, da su u tom klubu stasala i velika imena hrvatskog nogometa, od Ivana KataliniÊa, Vedrana RoæiÊa, Vojina BoæoviÊa i Zvonimira Poæege koji su nastupali za jugoslavensku reprezentaciju, pa do nositelja igre Hrvatske A vrste Igora Tudora, Ivana Leke, Nenada Pralije i Vedrana Runje. Nisu zaboravljeni ni predsjednici i treneri. Bogato ilustrirana fotografijama od najranijih dana do danas monografija i slikom podsjeÊa na razvoj nogometa u Trogiru. Recenzenti ove knjige nezaobilazne za sve zaljubljenike nogometa u Dalmaciji i Hrvatskoj su Ivo VeseliÊ i Goimir MijaliÊ.

Kako suzbiti nasilje u πportu

©port i nasilje u Europi Autori: Dominique Bodin, Luc Robène, Stèphane Héas Oblikovanje i priprema za tisak: Knjigra d.o.o. Godina i mjesto izdavanja: 2007., Zagreb Stranica: 256, format: 16x24 cm IzdavaË: Knjiga trgovina d.o.o. Tisak: JiB, Zagreb asilje u πportu posljednjih nekoliko desetljeÊa N zaokuplja pozornost i javnosti i znanstvenika. Trojica sociologa s odsjeka znanosti i tehnologije za fiziËku kulturu i πport SveuËiliπta u Rennesu, Dominique Bodin, Luc Robène i Stèphane Héas pozabavili su se upravo πportom i nasiljem i pokuπali istraæiti zaπto se upravo oko πporta dogaa tako mnogo nasilja. Knjiga je nastala uz potporu Europske komisije za izdavaπtvo, jer Europa i te kako prepoznaje problem o kojem je rijeË i bori se protiv njega. Autori su podatke prikupljali iz medija, sudskih izvjeπÊa, pravne prakse i razliËitih statistika. Na poËetku objaπnjavaju prirodu πporta, a slijedi poglavlje u kome se socioloπki pojaπnjavaju razlozi nastanka nasilja na nogometnim stadionima, gdje je nasilje i najËeπÊe. Koliko su πport i nasilje vezani uz politiku, a koliko uporiπte imaju i u ekonomskim druπtvenim prilikama autori pojaπnjavaju i dokumentiraju na pedesetak stranica knjige. Cijelo je poglavlje posveÊeno i medijima i njihovom utjecaju na ovaj problem. Osim nasilja, u medijima postoji problem prikazivanja nesreÊe i smrti, te sve prisutnijeg dopinga, ali i spolne i druge diskriminacije u πportu. Autori na kraju daju i preporuke koje bi mogle utjecati na smanjenje svih oblika nasilja u πportu. Vrijedna knjiga koju treba svakako proËitati.

49


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 50

rigodnom sveËanoπÊu 27. prosinca 2007. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu Hrvatski olimpijski odbor proslavio je πesnaestu godiπnjicu priznanja Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) i nagradama najboljima od najboljih obiljeæio uspjeπnu πportsku predolimpijsku godinu. DomaÊini sveËanosti bili su predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i glavni tajnik Josip »op, a uveliËali su je brojni uglednici, meu kojima predsjednik Hrvatske Stjepan MesiÊ sa suradnicima, Ëlan MOOa iz Hrvatske Antun Vrdoljak, vrhunski πportaπi i olimpijci, πportski djelatnici te brojni drugi poπtovatelji hrvatskog πporta.

P ©ESNAESTA GODI©NJICA PRIZNANJA

Veliki dan hrvatskog πporta Zahvalivπi svima na potpori koju su tijekom godine pruæali HOO-u i πportaπima, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa istaknuo je Olimpijske igre u Pekingu kao najvaæniji πportski dogaaj u 2008. godini

Piπe Anja KuËko

50

Najbolji meu najboljima Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa u svojem je govoru zahvalio Vladi, a posebno predsjedniku MesiÊu, predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru ©eksu i predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu na potpori koju su tijekom godine pruæali HOO-u i


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 51

πportaπima, te istaknuo Olimpijske igre u Pekingu kao najvaæniji πportski dogaaj u 2008. godini. Najuspjeπnijim πportaπima koji su vrhunskim dometima obiljeæili 2007. godinu uruËena su priznanja i dodijeljeni naslovi najboljih prema pravilima HOO-a. Tako je za najbolju πportaπicu Hrvatske jednoglasno izabrana Blanka VlaπiÊ, svjetska prvakinja u skoku uvis i najbolja europska atletiËarka, za najboljeg πportaπa naslov su podijelili rukometaπ Ivano BaliÊ, proglaπen i svjetskim igraËem broj jedan, te svjetski prvak u taekwondou u kategoriji do 62 kg Filip GrgiÊ. Najbolja æenska ekipa su reprezentativke u streljaπtvu Sanja Komar, Tihana OdleπiÊ i Branka Pereglin (zlatna medalja na EPu u disciplini field), dok je najboljom hrvatskom muπkom ekipom proglaπena vaterpolska reprezentacija, svjetski prvaci iz Melbournea 2007. U oπtroj konkurenciji za izbor hrvatskog trenera godine 2007. najboljim je proglaπen trener vaterpolske reprezentacije Ratko RudiÊ,

Vladimir ©eks, Stjepan MesiÊ, Zlatko Mateπa i Antun Vrdoljak Hrvatska æenska alpinistiËka ekspedicija Cho Oya 2007.

Zlatko Mateπa i Josip »op

Svi laureati na Velikom danu hrvatskog πporta, 27. prosinca 2007.

Ç

Slavko Goluæa i Antun Vrdoljak 51


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 52

dok je Slavko Goluæa, bivπi kapetan hrvatske rukometne reprezentacije, dobio nagradu Meunarodnog olimpijskog odbora “©port i promicanje olimpizma”. NajveÊe nade hrvatskoga πporta u 2007. su europska juniorska prvakinja na 400 metara atletiËarka Danijela GrgiÊ te bacaË kugle Marin Premeru, dok je najbolja πportaπica s invaliditetom Marija IvekoviÊ. Nagrada HOO-a za fair play dodijeljena je alpinistu Stipi BoæiÊu koji je viπegodiπnje πportsko alpinistiËko iskustvo bezrezervno stavio u sluæbu spaπavanja æivota. Posebno priznanje HOO-a 2007. “©portski pothvat godine” primili su ©ime StipaniËev, prvi Hrvat koji je odjedrio regatu samaca preko Atlantika u klasi Open 6.5, hrvatska æenska alpinistiËka ekspedicija Cho Oya 2007. koja je osvojila vrh visok 8201 m, te Toni PaviËiÊ DonkiÊ, maratonac koji je preplivao gibraltarski tjesnac dug 15,5 kilometara.

Nagrada "Matija Ljubek" Najviπa nagrada HOO-a za æivotno djelo u razvoju hrvatskog πporta “Matija Ljubek” za 2007. godinu dodijeljena je Katici Ileπ, olimpijki i legendi osjeËkog i hrvatskog æenskog rukometa, Zlatku LukiÊu, rukometnom struËnjaku i treneru iz Zagreba, Marku Preni, specijalistu πportske medicine iz Zadra, Vatromiru Srhoju, bivπem rukometnom reprezentativcu i izborniku iz Trogira, te Atletskom klubu Kvarner Autotrans iz Rijeke Ëiju je nagradu preuzeo predsjednik kluba Draæen Kostelac. Vrhunskim glazbenicima Ivani Vrdoljak Vanni, Jacquesu Houdeku i Ivani Husar koji su izvedbom himne Hrvatskog olimpijskog odbora “Mi smo prvaci” pridonijeli sveËanom ozraËju u Lisinskom, pridruæio se glazbenim umijeÊem na klaviru najbolji vaterpolist svijeta Miha BoπkoviÊ svirajuÊi temu iz serije "U registraturi" na glazbu Arsena DediÊa. O izboru najboljih meu najboljima na web adresi: www.hoo.hr 52

Slika sasvim gore: Filip GrgiÊ, Blanka VlaπiÊ, Ivano BaliÊ, Danijela GrgiÊ i Marija IvekoviÊ Slika gore: Hrvatska vaterpolska reprezentacija Slika lijevo: Ivan Husar, Jacgues Houdek i Ivana Vrdoljak Vanna Slika dolje: Marko Prena, Katica Ileπ, Zlatko LukiÊ, Vatromir Srhoj i Draæen Kostelac

Ç


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:32

Page 53


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:33

Page 54

OD OLIMPA DO OLIMPA

HOO PRIMJER OLIMPIJSKIM ODBORIMA U EUROPI Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateπa i glavni tajnik Josip »op sudjelovali su u radu 36. opÊe skupπtine Europskih olimpijskih odbora (EOO) u πpanjolskoj Valenciji. Predsjednik EOO-a Patrick Hickey u izvjeπÊu za 2007. godinu istaknuo je nuænost podrπke nacionalnih olimpijskih odbora programima i projektima EOO-a, poput programa "NE pretilosti" kojem su se pridruæili nacionalni olimpijski odbori pet europskih zemalja - Hrvatske, Danske, Velike Britanije, Irske i Italije. DIOKI D.D. I HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Napisale Anja KuËko i Radica Jurkin 54

Glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave DIOKI-ja d.d. Zdenko BeloπeviÊ te Ëlan Uprave Leo Dolezil potpisali su jednogodiπnji ugovor o novËanoj donaciji u korist olimpijskih kandidata i priprema za nastup na OI. Uz taj je ugovor DIOKI d.d, Ëijim je Ëelnicima zahvalio predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa u Ëijoj je nazoËnosti ugovor i potpisan, ove godine odluËio biti sponzor vrsnom jedriliËaru Marinu LovroviÊu, potencijalnom B olimpijskom kandidatu u nastojanju da se plasira na OI u Pekingu. PRIVREMENO FINANCIRANJE 2008. Na posljednjoj sjednici u 2007. godini odræanoj 27. prosinca u Zagrebu, Skupπtina HOO-a jednoglasno je usvojila prijedloge VijeÊa HOO-a o izmjenama i dopunama

proraËuna HOO-a za 2007. godinu te privremenom financiranju programa πporta za prvo tromjeseËje 2008., a u iznosu od 43,795.471 kune. »lanovi Skupπtine usvojili su i Projekt priprema i sudjelovanja hrvatskih πportaπa na Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru 2010. za πto je predvieno 19,094.200 kuna. NOVI-STARI »LANOVI HOO-a Odlukom Skupπtine, HOO je dobio tri nova-stara Ëlana: Specijalna olimpijada Hrvatske koja je bila dugogodiπnji pridruæeni Ëlan HOO-a primljena je u punopravno Ëlanstvo neolimpijskih sportova, a Hrvatski πportski savez gluhih koji je djelovao unutar Hrvatskog πportskog saveza invalida (danas Hrvatskog paraolimijskog odbora)i Hrvatski orijentacijski savez (potpuno "novi" Ëlan) primljeni su u punopravno Ëlanstvo neolimpijskih sportova. DOPREDSJEDNIK ECF-a FERGUSON U HRVATSKOJ Curling u Hrvatskoj iznimno je napredovao u posljednjih godinu dana, a u prilog tome govore i lanjski rezultati, ocjena je dopredsjednika Europske curling federacije (ECF) Andrewa Fergusona koji je u sijeËnju prvi put bio u Hrvatskoj, u posjetu Hrvatskom curling savezu. Tim je povodom odræan sastanak s glavnim tajnikom HOO-a Josipom »opom, pomoÊnikom ministra za πport Æeljkom KlariÊem, predstavnicom Ureda za kulturu, obrazovanje i πport grada Zagreba –urom FoËiÊ-©ourek te predstavnicima Hrvatskog curling saveza predvoenih predsjednikom Alenom »adeæom. Sudionici sastanka sloæili su se da Êe zajedniËkim angaæmanom uspjeti osigurati πto bolje uvjete za daljnji razvoj i popularizaciju tog mladog olimpijskog πporta u Hrvatskoj. RASPISAN NATJE»AJ "©PORT I GLAZBA" Hrvatski olimpijski odbor je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i πporta 15. veljaËe raspisao nacionalnu fazu

Meunarodni seminar "©PORTA©ICA: OD REZULTATA DO KARIJERE U ©PORTU" U Zagrebu je u suradnji s Meunarodnim olimpijskim odborom u prosincu odræan meunarodni seminar na temu "©portaπica: Od rezultata do karijere u πportu" u organizaciji Komisije za skrb o æenama u πportu HOO-a i pod vodstvom njene predsjednice Morane PalikoviÊ Gruden, ujedno Ëlanice VijeÊa i predsjednice Hrvatskog klizaËkog saveza. Predstavnice 50-ak nacionalnih πportskih saveza i æupanijskih πportskih zajednica, koje predstavljaju nedavno osnovanu Mreæu koordinatorica u hrvatskom πportu, raspravljale su o zastupljenosti æena na strukovnim i upravljaËkim pozicijama u πportu te o ostanku u πportu nakon zavrπene πportske karijere. Prema rezultatima istraæivanja, zastupljenost æena u upravljaËkim i struËnim tijelima te na funkcijama i poslovima u hrvatskim πportskim organizacijama joπ nije dostigla razinu koju preporuËuje MOO - 20 posto. Tako je u nacionalnim πportskim savezima i æupanijskim zajednicama zastupljenost æena na upravljaËkim pozicijama samo 12 posto, a samo je neπto bolja u tijelima i sluæbi HOO-a, 15 posto. ZakljuËci i tematska izlaganja sa seminara objavljeni su u Zborniku radova u izdanju HOO-a.


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:33

Page 55

PO 100.000 KUNA ÆUPANIJSKIM ©PORTSKIM ZAJEDNICAMA Zajednici πportova Primorsko-goranske æupanije Donacijom 100.000 kuna Zajednici πportova Primorsko-goranske æupanije u prosincu 2007. godine zaokruæen je prvi dio dvogodiπnjeg programa HOO-a sufinanciranja πporta na lokalnoj razini u suradnji s Hrvatskom lutrijom. Posljednja od 12 æupanijskih πportskih zajednica u proπloj godini, Ëiji je redoslijed odreen izvlaËenjem, bila je Zajednica πportova Primorsko-goranske æupanije. Na prigodnoj sveËanosti 6. prosinca 2007. na Cresu u nazoËnosti Ëelnika HOO-a i Hrvatske lutrije, brojnih duænosnika Primorsko-goranske æupanije, πportaπa i novinara, predsjedniku Zajednice πportova Primorsko-goranske æupanije Slobodanu GraËakoviÊu Ëek su uruËili glavni tajnik HOOa Josip »op i pomoÊnik direktora HL-a Tomislav Svetina.

Savezu πportova KoprivniËko-kriæevaËke æupanije Prigodnom sveËanoπÊu u Molvama, 27. veljaËe Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska Lutrija isporuËili su Ëek od 100.000 kuna Savezu πportova KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. U nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, dvojice pomoÊnika direktora Hrvatske Lutrije Tomislava Svetine i ©ime

BuliÊa, pomoÊnice glavnog tajnika HOO-a Alme PapiÊ, te brojnih uglednih imena hrvatskog πporta i πporta ove regije, domaÊinu predsjedniku Saveza πportova KoprivniËko-kriæevaËke æupanije Josipu Æufiki Ëek je uruËio glavni tajnik HOO-a Josip »op. Novac iz dvogodiπnjeg programa potpore, odlukom æupanijskog πportsko saveza upotrijebit Êe se za opremanje teretane nogometnog kluba "Mladost Molve".

Zajednici πportskih udruga i saveza OsjeËko-baranjske æupanije Dodjelom 100.000 kuna Zajednici πportskih udruga i saveza OsjeËko-baranjske æupanije zapoËela je serija novih zajedniËkih donacija HOO-a i Hrvatske lutrije u 2008. godini. U nazoËnosti brojnih uglednika osjeËkog i æupanijskog πporta, 28. sijeËnja u Osijeku Ëek je uruËen predsjedniku Zajednice Nikoli TresoglaviÊu. Novac je namijenjen kupnji kombija za potrebe Zajednice i njezinih Ëlanica. meunarodnog natjeËaja „©port i glazba” koji je priredio MOO i njegova Komisija za kulturu i olimpijsko obrazovanje na temu πport i olimpizam. DonoseÊi pravila natjeËaja, VijeÊe HOO-a imenovalo je OcjenjivaËki sud u sastavu Zlatan StipiπiÊ - Gibonni, Ivana Vrdoljak - Vanna, Miho BoπkoviÊ, Saπa Ceraj i zamjenski Ëlan Radica Jurkin. Pobjednici nacionalnog natjeËaja konkuriraju za meunarodni u nadleænosti MOO-a.

UGOVOR S IZRAELSKIM OLIMPIJSKIM ODBOROM Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, koji je kao Ëlan Komisije Europskih olimpijskih odbora za pripremu Olimpijskih igara u Pekingu boravio u Izraelu, i predsjednik Izraelskog olimpijskog odbora Zvi Varshaviak potpisali su u Tel Avivu ugovor o meusobnoj suradnji dviju institucija. Suradnja Êe se temeljiti na razmjeni ekspertnih

znanja iz podruËja πporta, πportskih znanstvenih istraæivanja, razmjeni trenera i domaÊinstva pripreme πportaπa. S KOORDINATORIMA NACIONALNIH ©PORTSKIH SAVEZA

©ef Misije hrvatske olimpijske delegacije OI Peking 2008 Damir ©egota i koordinator organizacije Hrvatske kuÊe u Pekingu Ranko ΔetkoviÊ odræali su 14. veljaËe 2008. u sjediπtu HOO-a prvi sastanak s koordinatorima nacionalnih saveza o procedurama akreditacija, smjeπtaju, rasporedu i spremnosti objekata u Pekingu, operativnom financijskom izvrπenju programa Ol Peking, prijevozu o kojem skrbi adriatica.net (sluæbena agencija HOO-a za prijevoz i karte), te uvozu opreme (Schenker, sluæbena agencija BOCOG-a za uvoz opreme ). Dvojica pomoÊnika glavnog tajnika HOO-a izvijestili su okupljene i o obvezama πportaπa i sluæbenih osoba delegacije te matiËnih πportskih saveza, kako u pogledu standarda i koriπtenja olimpijskog nazivlja od 1. do 27. kolovoza ove godine, tako i o ograniËenjima sponzorskih obiljeæja marketinπkih partnera nacionalnih πportskih 55

Ç


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:33

Page 56

saveza i πportaπa, carinskim propisima i drugim zadacima koje HOO mora odraditi od Pekinga i za Igara, a prema strogim pravilima Organizacijskog odbora Igara (BOCOG). Hrvatska kuÊa u Pekingu bit Êe mjesto susreta πportaπa i novinara, Ëlanova struËnih stoæera, hrvatskih i kineskih gospodarstvenika.

didata, odlukom VijeÊa HOO-a, razvrstavaju se atletiËar Edis ElkaseviÊ i plivaË Gordan Koæulj. Tako je u programu za OI u Pekingu na listi, u veljaËi, bilo 107 πportaπa, od toga 46 evidentnih, 42 potencijalna A i 19 potencijalnih B olimpijskih kandidata.

107 ©PORTA©A U OLIMPIJSKOM PROGRAMU ZA PEKING Odlukom VijeÊa HOO-a od 15. veljaËe potvreno je sedmero novih evidentnih olimpijskih kandidata za nastup na Igrama u Pekingu: Duje Draganja (plivanje), Tamara Boroπ i Zoran Primorac (stolni tenis), Martina ZubËiÊ (taekwondo) te jedriliËari Luka MratoviÊ, Pavle Kostov i Petar CupaÊ. U kategoriju potencijalnih A olimpijskih kandidata razvrstava se 14 πportaπa atletika: Vera BegiÊ, Æeljko Vincek, Nedæad MulabegoviÊ, Vanja PeriπiÊ, Ivana VukoviÊ; plivanje: Bruno BarbiÊ, Ante CvitkoviÊ, Mario DelaË, Saπa ImpriÊ, Nikπa Roki, Alexei Puninski, Vanja Rogulj, Dominik Straga, Mario TodoroviÊ. U kategoriju potencijalnih B olimpijskih kan-

SINGAPUR DOMAΔIN PRVIH OLIMPIJSKIH IGARA MLADIH 2010. GODINE Prve Olimpijske igre mladih 2010. odræat Êe se u Singapuru, objavio je 21. veljaËe iz sjediπta Olimpijskog muzeja u Lausannei predsjednik MOO-a Jacques Rogge. Odluka je to Ëlanova MOO-a nakon glasovanja izmeu Singapura i Moskve, grada protukandidata u finalu koji je izgubio malom razlikom u broju glasova (53-44 u korist Singapura). Odluka MOO-a o pokretanju Olimpijskih igara mladih donesena je na 119. zasjedanju u Gvatemali 5. srpnja 2007. godine, a za domaÊina prvog jedinstvenog projekta olimpijskog nadmetanja mladih kandidiralo se deset gradova. Pravo sudjelovanja na Igrama imat Êe πportaπice i πportaπi od 14 do 18 godina, a na Igrama Êe

nastupiti oko 3200 πportaπa i 800 sluæbenih osoba. HOO NA SAJMU ©PORTA I NAUTIKE Hrvatski olimpijski odbor uspjeπno je nastupio na tradicionalnom Sajmu πporta i nautike koji je u veljaËi 2008 na zagrebaËkom Velesajmu okupio 512 izlagaËa iz 30 zemalja. ©tand HOO-a ove je godine bio u znaku Olimpijskih igara koje Êe se odræati u kolovozu u Pekingu. Posjetitelji zagrebaËkog sajma mogli su razgledati sluæbenu πportsku opremu Ëlanova hrvatske olimpijske delegacije robne marke North Spirit multinacionalne kompanije Magma, te upoznati evidentne i potencijalne olimpijske kandidate predstavljene na interaktivnom CD-u. Veoma je zanimljivo bilo i predstavljanje buduÊe Hrvatske kuÊe u Pekingu zamiπljene kao srediπnjeg mjesta susreta hrvatskih i kineskih gospodarstvenika, πportaπa i njihovih struËnih stoæera, te novinara za koje Êe se organizirati poseban press centar HOO-a.

Ç


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:33

Page 57


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:33

Page 58


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:33

Page 59


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:34

Page 60


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:34

Page 61


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:34

Page 62


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:34

Page 63


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:34

Page 64


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:34

Page 65


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:35

Page 66


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:35

Page 67


OLIMP-prelom 26

3/12/08

11:35

Page 68

Profile for Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP 26  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

OLIMP 26  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Advertisement