Page 1

BROJ 25 • PROSINAC 2007. ISSN 1331-9523

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

AKADEMSKI O ©PORTU

Nenad Cambi, akademik

OLIMPIJSKA NADA

Skulptura “Hrvatskog Apoksiomena”

Tina Erceg

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Slalom i na stazi i na cesti

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Njeæni zagrljaj leda

LEGENDE

Ozren BonaËiÊ


SADRÆAJ 4 6 8 10

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2008. Akademski o πportu: Nenad Cambi, akademik Talenti: Tina Erceg, gimnastiËarka Legende: Ozren BonaËiÊ, vaterpolista Nastanak modernog πporta: Izniman osjeÊaj za igre i nadmetanje Europa i πport: ©port u Francuskoj ©port i druπtvo: Dvojna karijera mora pratiti πportsku od poËetka Religija i πport: NeÊu zadrhtati Æenska strana πporta: Njeæni zagrljaj leda Studentski πport: Zemlje srednjoistoËne Europe Filozofija πporta: Od igre do πporta Olimpijska solidarnost: UËinkovito upravljanje Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port i znanost: Borba za zdravlje ili za profit Umjetnost i πport: Motivi πporta u umjetnosti Starog Rima ©port i duhovnost: Meditacija uËi i pobjedi i porazu ©portska terminologija: Slalom i na stazi i na cesti ©portska fotografija Publicistika Od Olimpa do Olimpa

Æenska strana πporta

12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52 54

©portska fotografija

48.str.

18. str. UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka

Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, ovo je 25. jubilarni broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora, ujedno Ëetvrti u ovoj godini. Po sadræaju i izboru tema nastoji biti blizak svemu πto πport kao interdisciplinarna kategorija ukljuËuje. Uredniπtvo, kojem ovom prigodom odajem priznanje, i dalje Êe, vjerujem, marljivo nastaviti raditi u pravcu koji je osloboen senzacionalizma i prolaznih “dnevno-πportskih tema”. U stalnoj rubrici ©port i druπtvo ovaj smo put obradili πkolovanja πportaπa, jer u nas “joπ nitko nije u potpunosti istraæio kako bi aktivni πportaπi trebali studirati po bolognskom sustavu koji ne poznaje klasiËno izvanredno studiranje”. U rubrici Olimpijska solidarnost o institucionalnom obliku meunarodnog zajedniπtva u πportu i olimpizmu, pod naslovom “UËinkovito upravljanje” moæete proËitati kako Hrvatski olimpijski odbor participira u stjecanju znanja i vjeπtina u upravljanju, voenju i koordinaciji visoke πportske administracije posebno vaæne u gradnji meunarodne uloge πporta. Uvedena je nova rubrika - Nastanak modernog πporta, u kojoj Êemo pisati o dogaajima i ljudima koji su postavili temelje veÊini danaπnjih πportova, a u Ëijim rezultatima uæivaju generacije mladih ljudi i svih poklonika hrvatskog πporta. To su, poπtovani Ëitatelji, samo neke od tema u ovom broju Olimpa koji bi trebao uveliËati proslavu Velikog dana hrvatskog πporta, proslavu kojom obiljeæavamo primanje Hrvatskog olimpijskog odbora u meunarodnu olimpijsku obitelj, a koja Êe se ove godine odræati 27. prosinca u hrvatskom glazbenom domu, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. O proslavi i slavljenicima hrvatskog πporta, najuspjeπnijim πportaπima i dobitnicima najveÊe nagrade HOO-a Matija Ljubek, moÊi Êete Ëitati u sljedeÊem broju Ëasopisa. Na kraju æelim svim olimpijskim kandidatima, kako onima koji su sigurni putnici za Peking, tako i onima kojima tek predstoje ispiti za odlazak na Igre, svim hrvatskim πportaπicama i πportaπima, svim πportskim djelatnicima, te vama poπtovani Ëitatelji, Sretan BoæiÊ i puno sreÊe, zdravlja, poslovnih, πkolskih i πportskih uspjeha u olimpijskoj 2008. godini.

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

3


ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2008. godini Godiπnjice roenja

8. 6. 1908. roen nogometni sudac Leo LemeπiÊ - 100. godiπnjica

10. 1. 1948. roen koπarkaπ Nikola PleÊaπ 60. godiπnjica 14. 1. 1938. roen πahist Draæen MaroviÊ 70. godiπnjica

. 22000go8dina 1

Sokolana izgraena 1883. godine

Pripremio Zdenko JajËeviÊ

Mate Parlov

30. 6. 1938. roen koπarkaπki trener Mirko Novosel - 70. godiπnjica 28. 7. 1948. roena atletiËarka –ura FoËiÊ 60. godiπnjica

8. 2. 1833. roena uËiteljica gimnastike Marija FabkoviÊ 175. godiπnjica

19. 8. 1878. roen atletiËar –uro StantiÊ 130. godiπnjica

7. 4. 1948. roen vaterpolist Ratko RudiÊ 60. godiπnjica

26. 8. 1958. roeni nogometaπi Zlatko i Zoran VujoviÊ - 50. godiπnjica

18. 11. 1948. roen koπarkaπ Vinko Jelovac 60. godiπnjica

9. 9. 1918. roen stolnotenisaË Lovro RatkoviÊ - 90. godiπnjica

26. 11. 1948. roen koπarkaπ Kreπo ΔosiÊ 60. godiπnjica

12. 10. 1948. roen dæudaπ Goran Æuvela 60. godiπnjica

4. 7. 1888. roen sokolski djelatnik Frano ©oba - 120. godiπnjica

22. 9. 1933. roen boksaË Ivan Prebeg 75. godiπnjica

18. 5. 1918. roen nogometaπ Franjo Wölfl 90. godiπnjica

10. 11. 1948. roen atletiËar Lucijano Suπanj 60. godiπnjica

13. 12. 1928. roen rukometni trener Vilim TiËiÊ - 80. godiπnjica

16. 11. 1948. roen boksaË Mate Parlov 60. godiπnjica

8. 5. 1958. roena stolnotenisaËica Branka BatiniÊ - 50. godiπnjica

. 2008dina

7. 4. 1883. roen sokolski djelatnik Milan DeËak 125. godiπnjica

5. 5. 1928. roen kuglaË Ratko RudiÊ Dujam SmoljanoviÊ - 80. godiπnjica

o 60 g

3. 6. 1933. roen πportski novinar Vilko Luncer - 75. godiπnjica 4

. 200 g0o8dina 6


Godiπnjice smrti

RK GavriloviÊ

31. 1. 1968. umro sokolski djelatnik Milan DeËak - 40. godiπnjica 13. 2. 1968. umro πportski djelatnik Ante PandakoviÊ - 40. godiπnjica 17. 2. 1918. umro maËevalac Milan NeraliÊ 80. godiπnjica 25. 5. 1983. umro πportski djelatnik Bogdan Cuvaj - 25. godiπnjica 3. 7. 1983. umro nogometaπ Rudolf Rupec 25. godiπnjica 8. 8. 1978. umro πportski djelatnik Boris Praunsperger - 30. godiπnjica 16. 8. 1978. umro πportski novinar MiÊo Mazele - 30. godiπnjica 3. 9. 1983. umro nogometaπ Branko Kunst 20. godiπnjica 29. 9. 1968. umro plivaË Paolo RadmiloviÊ 40. godiπnjica

Godiπnjice osnivanja tjelovjeæbenih i πportskih organizacija 21. 3. 1928. osnovan ©portski savez ZagrebaËkog sveuËiliπta 80. godiπnjica

. 200 g0o8dina 6

10. 8. 1948. osnovan RK GavriloviÊ u Petrinji 60. godiπnjica 20. 9. 1908. osnovan VeslaËki klub Jadran u Zadru - 100. godiπnjica 20. 10. 1918. osnovan Ski klub Zagreb 80. godiπnjica 1883. osnovan Circolo canottieri Dalmazia u Zadru 120. godiπnjica

1938. osnovano KuglaËko druπtvo GrmoπÊica u Zagrebu 70. godiπnjica

Novinarstvo i publicistika 15. 2. 1878. izdan prvi broj Ëasopisa Sokol 130. godiπnjica 1. 4. 1908. izdan prvi broj Hrvatskog πportskog lista

1908. osnovan Hrvatski sportski klub Viktoria u Suπaku - 100. godiπnjica

15. 5. 1908. izdana prva pravila nogometne igre - 100. godiπnjica

1933. osnovan Nogometni klub ©ibenik 70. godiπnjica

3. 6. 1948. osnovana Sekcija πportskih novinara Hrvatske 60. godiπnjica

©portski objekti 31. 5. 1808. otvorena streljana u Tuπkancu 200. godiπnjica 1. 9. 1838. otvorena streljana u Tuπkancu 170. godiπnjica 1. 5. 1883. otvorena Sokolana u Zagrebu 120. godiπnjica

. 20000go8dina 1

VeslaËki klub Jadran

e Ëajn Zna iπnjice d go

2008

. 5


AKADEMSKI O ©PORTU Nenad Cambi, akademik

Kojim se πportom bavio »istaË strigila? Skulptura "Hrvatskog Apoksiomena", nakon dva tisuÊljeÊa na morskome dnu, zahvaljujuÊi sluËajnom nalazu belgijskog ronioca Renea Woutersa obogatila je hrvatsku kulturnu baπtinu kao jedan od najvaænijih nalaza. Dugotrajne i zahtjevne konzervatorsko-restauratorske radove, koji su zapoËeli 2000. u Hrvatskome restauratorskom zavodu u Zagrebu te zavrπeni 2006., kad je bronËana statua atleta prvi put javno izloæena u Arheoloπkom muzeju u Zagrebu, pratilo je povjerenstvo struËnjaka, meu kojima je bio poznati hrvatski arheolog Nenad Cambi, kojeg smo pitali kojim se πportom atlet bavio?

Priredio Marko CuraÊ 6


ilo je uistinu neoËekivano i gotovo senzacionalno otkriÊe nadnaravno velikog bronËanog kipa mladiÊa na morskom dnu kod otoËiÊa Vele Orjule u blizini Loπinja, a poglavito njegovo vaenje 1999. godine. Kip prikazuje nadnaravno visokog mladiÊa - 1,92 m, πto je za ono doba daleko iznad prosjeËnoga rasta. Kip je, dakako, prikazan proporcionalno u skladu s visinom. U stojeÊem je stavu s ispruæenim rukama pred sobom. U desnoj je dræao neki predmet, koji se na temelju jedne kasnije rimske replike istog priginala moæe odrediti kao strigil, orue kojim se atlet Ëistio od ulja, pijeska i praπine nakon natjecanja. Po poloæaju ruku najvjerojatnije je da je mladiÊ zapravo Ëistio strigil, koji se napunio neËistoÊom u æljebastom udubljenju. Dakle, πportaπ nije bio prikazan u pokretu nekog natjecanja, nego nakon πto je ono zavrπilo. Moæe li se na temelju samog lika utvrditi kojim se πportom bavio? Je li to bio trkaË, bacaË, boksaË, hrvaË ili pak pankratist? Preostaju, na æalost, samo neki sporedni elementi na temelju kojih bi se to moglo pokuπati utvrditi. Natjecatelji su prije natjecanja uljili tijelo, ali to su radili svi, bez obzira na πport, ponajviπe hrvaËi i boksaËi. Kao moguÊnost odgonetavanja discipline preostaje analizirati mladiÊevo tijelo i muskulaturu. Odmah se zapaæa da su noge priliËno vitke i da nemaju izrazito snaæne miπiÊe. Gornji dio tijela je, naprotiv, bio iznimno snaæan. Moæe se ustvrditi da mladiÊ ima πiroka i snaæna ramena, da je muskulatura razvijena, da su osobito jaki lijevi i desni trapesius, da su vrlo profilirani bicepsi i miπiÊi podlaktice. To bi upuÊivalo da je rijeË o osobi za Ëiju πportsku disciplinu bijahu potrebne snaæne ruke.

B

BoksaË nije Kad se pak mladiÊ promatra straga, zapaæa se da su lea od pojasa nagore zaobljena, lagano zgrbljena sa znatnom masom muskulature. To bi bilo svojstveno dobro treniranom hrvaËu kojem ne sluæe samo ruke za obaranje protivnika, nego je za to bila neophodna pomoÊ tjelesne mase i snaænih lenih miπiÊa, ali to isto treba i boksaËu da zada snaæan udarac. Za boksaËa, meutim, ne bi govorile karakteristike glave. Naime, na obrazima i oËima se ne vide tragovi udaraca

- nos nije spljoπten i πirok, uπi, iako su zadebljane, ipak nisu natekle i pokidane kao πto je to obiËno kod boksaËa koji su se dugo natjecali. Naime, borcima su πake bile opletene remenjem s metalnim okovima πto je pojaËavalo udarce, koji su posvuda na licu boksaËa ostavljali vidljive tragove. MladiÊ nije bio ni pankratist (kombinirani borilaËki πport hrvanja i boksa koji je bio osobito cijenjen), zbog istog razloga: nedostatka oπteÊenja lica i uπiju.

Æivotopis Nenad Cambi roen je 21. veljaËe 1937. u Splitu. Redoviti je Ëlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, umirovljeni profesor klasiËne i starokrπÊanske arheologije na SveuËiliπtu u Zadru. Autor mnogih knjiga i znanstvenih radova, uz ine "Antika na pariπkoj izloæbi" (1972.), "AntiËki sarkofazi na istoËnoj obali Jadrana" (1988.), "AntiËki portret u Hrvatskoj" (1991.), "AntiËka Salona" (1991.), "Antika" (2002.) i "Kiparstvo rimske Dalmacije" (2005.). U mladosti se bavio plivanjem i od 1954. do 1957. bio je jugoslavenski rekorder na 100 i 200 metara leptirovim stilom.

U PalaËi Kvarner Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra i Hrvatsko muzejsko vijeÊe na zajedniËkoj sjednici poËetkom listopada 2007. odluËili su da nalaz svjetskog znaËenja - antiËka skulptura Apoksiomena bude trajno smjeπtena u PalaËi Kvarner, na rivi u Malom Loπinju, koja ima oko 700 metara Ëetvornih izloæbenog prostora. Kako se predvia, statua bi tamo trebala biti premjeπtena iz zagrebaËkog Arheoloπkog muzeja 2009., kad prostor bude ureen. Osim Malog Loπinja, ponude su dali Zadar i Rijeka.

S druge strane, bacaËi diska ili koplja, Ëak i kad nisu u akciji, imaju spravu u nekom logiËnom poloæaju. TrËanje pak treba posve iskljuËiti. Prema tomu, po svoj prilici, rijeË je o hrvaËu. Ta je disciplina bila iznimno popularna kod starih Grka. Samo jedan dio tijela nije u skladu s hrvaËkom muskulaturom, a to je elegantni i dosta tanak vrat koji je pravim borcima bio takoer snaæan da bi bio otporan na protivnikove zahvate. Vrat je tijekom borbe podnosio velike napore i zato je morao biti dobro razvijen. UnatoË tomu, najveÊi broj tjelesnih svojstava i drugih likovnih elemenata »istaËa strigila karakteristiËan je za hrvaËa, ali to se ipak ne smije smatrati kao jedino moguÊe rjeπenje.

Iz Lizipova kruga GrËki su umjetnici viπekratno prikazivali ili vrlo precizno odreene vrste natjecatelja (Diskobol, u viπe varijanti, Dorifor ili pak hrvaËi i boksaËi, bilo samostalno ili u skupinama), ali je bilo prikaza i atleta kojima se teπko moæe odrediti disciplina. Umjetnici su traæili i nalazili inspiraciju u svim moguÊim radnjama i pokretima koje su natjecatelji obilno nudili njihovoj kreativnoj imaginaciji. Bogatstvo radnji i pokreta nedvojbeno je bio velik umjetniËki izazov, a popularnost natjecanja, osobito na velikim priredbama, poput olimpijskih igara, tomu je znatno doprinosila. Hrvanje je pradavni πport koji su izmislili Grci, a Rimljani ga nastavili i razvijali. Danaπnje grËko-rimsko hrvanje izravno se nastavlja na drevne antiËke tradicije, Ëime se ta borilaËka vjeπtina smije ponositi. Kip je grËkog postanja, po svoj prilici helenistiËka kopija nekog poznatog originala pribliæno iz sredine IV. stoljeÊa prije Krista, koji se rado kopirao i izlagao. Na æalost, umjetnik nam nije poznat, ali je nedvojbeno netko iz Lizipova kruga, najveÊeg kipara antike, a nismo daleko od istine ako kaæemo moæda u svjetskoj povijesti umjetnosti uopÊe. Kip nije dobro nazivati Apoksiomenom, jer je taj tip izradio Lizip, njegove su karakteristike πto strigilom struæe vlastito tijelo, a uhvaÊen je u trenutku kad Ëisti ispruæenu ruku. Pa iako nije Lizipova kreacija, Orjulski kip je ipak jedno od najvaænijih djela iz razdoblja antike.

7


TINA ERCEG

olimpijska nada

TALENTI

8

Djevojka od milijun dolara bez iËega U sudarima s najboljima vidiπ u Ëemu je problem. Meni najviπe nedostaje iskustva na velikim natjecanjima. No, najvaænije sam postigla. Ostvarila sam svoj san - idem na Olimpijske igre u Peking, presretna je bila naπa mlada gimnastiËarka nakon SP-a u Stuttgartu Piπe Liljana Jazbinπek

Tko je Tina Erceg? Roena je 3. svibnja 1988. u Splitu. S roditeljima i bakom æivi u Kaπtel ©uÊurcu. Otac Slobodan je zaπtitar, a majka Ana radi u proizvodnji navlaka za automobilska sjedala. Sestra Jelena je udata pa Tina ima neÊaka Josipa. Maturirala je u srednjoj turistiËkoj πkoli u Splitu. Trenerica joj je Magda MiloπeviÊ-IliÊ. »lanica je GK Marjan iz Splita. Tinina internetska stranica je: www.tinaerceg.com.


oπ prije πest godina, dok je bila samo simpatiËna djevojËica koju se joπ nije nigdje moglo vidjeti na natjecanjima (jer je imala premalo godina), gimnastiËki su struËnjaci predviali da je pred mladom Kaπtelankom Tinom Erceg velika buduÊnost. S njenim je razvojem i usponom (kao i onim gimnastiËara Roberta Seligmana i Filipa Udea) zapoËela renesansa hrvatske gimnastike. Gotovo nitko nije mogao vjerovati Magdi MiloπeviÊ-IliÊ kad je Tini Erceg radila vjeæbu na tlu. Jer, tog partera u Splitu nema. A Split ima gimnastiËki biser koji veÊ πest godina izaziva veliku pozornost struËnjaka. Na putu za Europsko prvenstvo 2004. u Amsterdamu doËekala je 16. roendan i bila njegova najmlaa sudionica. Zavrπila ga je sjajnim rezultatom - 15. mjestom u viπeboju, dok je ekipa bila osma!

J

SljedeÊa joj je godina donijela operaciju koljena i dugotrajno odsustvo s natjecanja. Uspjela se vratiti pred kraj sezone na SK-u u Mariboru te osvojiti srebrnu i bronËanu medalju na ruËama i u preskoku, a u Arhusu na SP-u u viπeboju 60. mjesto. Rasplet olimpijskih nadanja bio je, iako je za nastup ekipe joπ dug put, sjajan. Hrvatska Êe sljedeÊe godine

Peking je bio jedini cilj

U finalu na svim spravama Na natjecanju Svjetskoga kupa u Lyonu nakon toga, njenom prvom nastupu te razine, bila je πesta na gredi. U godinu dana mnogo se toga dogodilo Tini Erceg. Izrasla je deset centimetara, imala i velikih problema s ozljedama, putovala na rad i pripreme, najËeπÊe u Ljubljanu, ali i u Bratislavu i ©vicarsku. U πkoli je radila i uËila bez popusta, uz puno razumijevanje nastavnika. Godine 2005. imala je dva velika cilja - EP u Debrecenu i SP u Melbourneu. Oba je natjecanja mlada SpliÊanka zavrπila promjenjivo. U europskom je viπebojskom finalu bila 23., πto je bilo dobro, no na svjetskoj se smotri nije uspjela uvrstiti u finale zbog pogreπaka u vjeæbi na gredi i dvovisinskim ruËama. Pitanje sazrijevanja i stjecanja iskustva. Ipak, zastoja u njenu razvoju nije bilo, ali jest u ostvarenju kakvih-takvih uvjeta. Tina Erceg, koja nema partera ni u Splitu, a kamoli dvoranu u kojoj se moæe raditi, bila je πesta u viπeboju na Mediteranskim igrama u Almeriji 2005. te Ëetvrta u preskoku i na tlu. Na Svjetskom kupu u Mariboru jedina je koja se uspjela uvrstiti u finala na svim spravama. Najbolja, druga, bila je u svojoj najjaËoj vjeæbi na tlu, πesta u preskoku, te osma na gredi. Na Svjetskom kupu u Cottbusu u vjeæbi na tlu bila je sedma.

imati dvoje predstavnika - na SP-u 2007. u Stuttgartu. Tina Erceg je mukotrpnim putem kroz viπeboj (kako govore pravila, dodajuÊi tomu svjetske prvakinje i prvake po spravama zapravo olimpijskoga nastupa), doπla do olimpijskoga sna. Nije bilo lako. Uvertira velikom ispitu mlade gimnastiËarke bila je Univerzijada u Bangkoku, koju je odradila odliËno, devetim mjestom u viπeboju i πestim na tlu.

Olimpijci Tina Erceg i Filip Ude

“Peking je moj jedini cilj. Za finala nije bilo izgleda. Konkurencija je na SP-u strahovito jaka”, kazala je Tina, oËekujuÊi najveÊi ispit svoje dosadaπnje karijere. »etiri godine ranije, SpliÊanka je kao 15-godiπnjakinja bila 13. rezerva za OI u Ateni i njene æelje i nade imale su realnu podlogu. Tina je kvalifikacije viπeboja zavrπila na 69. mjestu. Na prvi pogled ne baπ impresivno, no osim πto je konkurencija gotovo nezamisliva pa to nije nimalo loπe, s tog se mjesta uvrstila najprije meu olimpijske rezerve, a dan kasnije i meu olimpijke. “Nisam izvela svoj najbolji program. Puno je treninga, rada i odricanja. Sve elemente odavno znam i imam, meutim, drukËije je kad radiπ na velikom natjecanju. Mogu li bolje? Tko zna, u sudarima s najboljima vidiπ gdje ti fali. Meni najviπe iskustva na velikim natjecanjima. No, najvaænije sam uspjela. Ostvarila sam svoj san, idem na Olimpijske igre”, bila je ushiÊena nakon raspleta na SP-a. Tad joj se pridruæio i 20-godiπnji »akovËanin Filip Ude, takoer kroz natjecanje viπebojaca, koji se nebrojeno puta iskazao na velikim natjecanjima i odlazak na OI ne samo da je ostvarenje sna i za njega, nego i nastavak puta ka vrhu svjetske gimnastike. Za zemlju koja tek odnedavno na Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu ima gimnastiËku dvoranu, a gimnastiËki se centar u Murskom SrediπÊu gradi, u kojoj manjka sprava, koja dosad nije bila na gimnastiËkim kartama, uspjesi koji su doπli senzacionalni su.

9


LEGENDE

OZREN B

Zlato uz marijaËe

BonaËiÊ Êe velike zasluge za dva svoja znaËajna priznanja - proglaπen je i najboljim bekom i najboljim centrom na svijetu - pripisati momËadi Piπe Zvonimir VukeliÊ 10


ONA»IΔ

vaterpolist

ada bih se opet rodio, volio bih isto ovako æivjeti. Divan je osjeÊaj kad se osvoji trofej, pobjede donose zadovoljstvo. I uz njih se brzo zaborave razoËaranja vezana uz neuspjehe. Tako danas govori Ozren BonaËiÊ, gorostasni vaterpolski velikan Ëija je karijera optoËena medaljama i pobjedama. Pa je i razumljivo πto svoju lijepu priËu ni za πto ne bi promijenio. Ulazak u reprezentaciju BonaËiÊ je obiljeæio srebrom na Olimpijskim igrama u Tokiju, a kruna njegove bogate karijere olimpijsko je zlato izboreno 1968. u Meksiku.

K

Div sa Save - U Tokiju nismo izgubili utakmicu, ali na tron su se popeli Maari koji su imali bolju gol-razliku. U Meksiku smo do zlata doπli nakon iscrpljujuÊe borbe sa Sovjetskim Savezom, koji smo u finalu svladali u produæecima. Baπ sve golove postigli su iz Ëetveraca. Tada su bila drukËija pravila, tri teπka prekrπaja znaËila su kazneni udarac. Sudio je Fuchs, uhvatio se za glavu kada je odsvirao svrπetak i vidio da je 11-11. Mi smo stalno vodili, ali za pobjedu smo se morali joπ malo namuËiti. U produæecima je lopta stalno bila kod nas, suparnici su je imali moæda desetak sekundi. Ronald Lopatny je plivao za loptu, osvojio ju je, a mi smo je dugo dræali i na kraju zabili. I slavili 1311 pobjedu - prisjetio se tih dana Div sa Save. Naravno, zlatne se priËe ne zaboravljaju. - SveËanost proglaπenja pobjednika i dodjele medalja propustio sam zbog dopinπke kontrole na kojoj sam proveo tri sata. SuigraËi su me Ëekali i Ëekali, kada sam izaπao, zlatnu medalju uruËio mi je Mirko SandiÊ. A onda smo otiπli na slavlje. Proslava je bila primjerena trofeju koji je osvojen. - Naπu igru oboæavao je Meksikanac koji je bio vlasnik nekoliko lokala. Pozvao nas je u svoj restoran, sve druge goste preselio je u drugi lokal i mi smo do jutra slavili uz marijaËe! Upamtio sam adresu, Plazza Garibaldi.

©est puta na krovu Europe Ozren BonaËiÊ roen je 5. sijeËnja 1942. u Zagrebu. Kao πestogodiπnji djeËak poËeo je vjeæbati plivanje, a sa 15 otiπao je meu vaterpoliste. Cijelu igraËku karijeru proveo je u zagrebaËkoj AVK Mladosti, samo je na 10 dana - tadaπnja su pravila to dopuπtala - posuen 1964. JVK Partizanu s kojim je u Zagrebu osvojio Kup prvaka europskih zemalja. S AVK Mladosti je bio Ëetiri puta pobjednik Kupa prvaka: 1967.,1968., 1969. i 1971. Viπestruki je osvajaË naslova dræavnog prvaka i kupa. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 96 puta, Ëetiri puta zaigrao je na olimpijskim igrama. U Tokiju 1964. osvojio je srebrnu medalju, a Ëetiri godine kasnije u Meksiku zlatnu. U Münchenu i Montrealu ostao je bez odliËja. U riznici ima i Ëetiri bronËane medalje s europskih i svjetskih prvenstava. Bio je proglaπen najboljim braniËem na svijetu, a zatim i najboljim centrom. Nakon igraËke karijere odmah je sjeo na trenersku klupu s diplomom viπeg πportskog trenera steËenom na Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu. Jednu sezonu vodio je juniore Mladosti, a 1979. preuzeo je prvu momËad s kojom je osvojio po Ëetiri puta dræavno prvenstvo i kup, europski Superkup, Kup kupova i 1996. Kup prvaka. S kranjskim Triglavom osvojio je Mediteranski kup, naslov slovenskog prvaka i osvajaËa kupa. Trenirao je i vaterpoliste MedveπËaka, Primorja i Brescie, a bio je i izbornik slovenske reprezentacije. BonaËiÊ je danas umirovljenik, savjetnik u vaterpolskoj πkoli HAVK Mladosti.

Igrao je Bone i na Igrama u Münchenu i Montrealu, ali tada odliËja nije bilo. - U Münchenu smo moæda bili i najjaËi, ali pukla je naπa kemija. Stalno je reprezentacija bila sastavljena uglavnom na principu pola iz Mladosti, pola iz Partizana. I premda smo bili ljutiti klupski suparnici, u reprezentaciji smo dobro funkcionirali. Te, 1972. nije iπlo. BonaËiÊ Êe svoju πportsku filozofiju, koja ga je vodila i kao igraËa i kao trenera, saæeti u samo nekoliko rijeËi: “Uniπtiti protivnika na sve moguÊe dopuπtene naËine i u obrani i u napadu”. Ali, priznat Êe da je punim angaæmanom iπao samo protiv onih jakih, oni sla-

bi nisu ga nikad mogli potpuno motivirati. Kao temelj uspjeha BonaËiÊ Êe debelo podcrtati zajedniπtvo.

Pobjeuje zajedniπtvo - Tjelesne predispozicije vaæne su u vaterpolu, visina je svakako prednost. Vaæna je, kao i u svim momËadskim igrama, inteligencija. Mi smo kao narod jako nadareni za igre loptom. A osobito su, za visoke domete u vaterpolu, vaæne karakterne osobine. To je πport u kojemu pobjeuje zajedniπtvo, momËad. Tragom takvog razmiπljanja BonaËiÊ Êe velike zasluge i za svoja dva znaËajna priznanja - proglaπen je i najboljim bekom i najboljim centrom na svijetu - pripisati momËadi. I kao trener Bone je bio trofejan. NajveÊi mu je uspjeh osvajanje Kupa europskih prvaka s Mladosti 1996. Nakon toga “mladostaπi” viπe nisu bili najbolji u europskoj eliti. Bili su blizu, dvaput i s BonaËiÊem, ali nisu dohvatili trofej. - Mnogo se toga mora poklopiti za takav uspjeh - reÊi Êe BonaËiÊ. Bio je nakratko izbornik slovenskih vaterpolista, ali nije mu se ostvarila æelja da vodi i najbolje naπe igraËe. - Nisam bio dovoljno lukav. Struka je tada bila za njegov izbor, ali Ëelnici Saveza nisu. Na kraju, pohvalit Êe rezultate svojih nasljednika. - Izvanredni su rezultati i naπih klubova i reprezentacije. Jug je jak, Mladost isto, a nadam se da Êe Ratko RudiÊ naslov svjetskih prvaka uspjeti osnaæiti novim trofejima, da Êe uspjeti zadræati kontinuitet sjajnih rezultata. 11


NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Izniman osjeÊaj za igre i nadmetanje Povijesno gledano, moderni je πport nastao kao rezultat kompromisa, svojevrsnog sjedinjavanja starog i novog, tradicionalnog i suvremenog, πto mu i danas osigurava neiscrpnu privlaËnost i popularnost Ana PopovËiÊ

oderni se πport rodio u XIX. stoljeÊu u Engleskoj kao rezultat novih druπtvenih odnosa nakon graanske revolucije, ali i nevjerojatnog osjeÊaja Engleza za igre i natjecanje. Dovoljno je reÊi da je ta nacija izmislila gotovo sve danaπnje πportove. U ovom su Ëlanku opisane druπtvene prilike vezane uz tjelovjeæbu i πport, koje su stvorile uvjete i prethodile procesu nastanka modernog πporta.

M

Narodna nadmetanja Kako uzroke svake druπtvene pojave treba traæiti u proπlosti, tako je i s modernim πportom, koji korijene vuËe iz narodnih nadmetanja i igara. Sama rijeË πport dolazi od starofrancuske rijeËi desport ili deport, koja znaËi zabavu opÊenito, relaksaciju, bijeg od obveza. Igre na otvorenom i nadmetanja koja zahtijevaju snagu i spretnost na Otoku su bile popularne oduvijek. Kroz povijest su kraljevi uËestalo zabranjivali, a crkva osuivala takve igre, ali Engleze se od njih teπko moglo odvojiti. Ako su se oblici zabave (rekreacije) i mijenjali s vremenom, na to je daleko viπe utjecala promjena ukusa ili mode, negoli zakoni i zabrane. Istina je da ono πto Ëovjek radi u svoje slobodno vrijeme na najbolji naËin ocrtava njegov karakter, a u isto vrijeme taj karakter i 12

formira. Siromaπtvo ili obiËaji mogu nekoga sprijeËiti da svoju dokolicu provodi na naËin koji ga veseli, ali barem ga se ne moæe prisiliti da radi ono πto ne æeli - ili, ako ga se i prisili, to onda nije dokolica. Isto se odnosi na cijelu naciju.

Druπtvena dogaanja vezana uz crkvu U proπlosti su sva druπtvena dogaanja, pa tako i tjelovjeæbena, bila Ëvrsto vezana uz crkvu. Neke su od tih igara bile i starije od krπÊanstva, ali s vremenom su se, kao i mnogi drugi poganski obiËaji, potpuno stopile s krπÊanskim svjetonazorom. Crkva je bila dio svakodnevice i svjetovnog æivota u tolikoj mjeri da je to iz danaπnje perspektive teπko i pojmiti. UobiËajeno je bilo pjevanje crkvenih pjesama na popularne melodije za sluæenja mise. Vjernici su slobodno pisali svoje zavjete po zidovima ili vjeπali zavjetne predmete po zidovima i svodovima crkvi. Ne samo da su se unutar crkvi organizirale zabave i plesovi, nego su se unutar crkvenih dvoriπta prireivali hrvaËki dvoboji i borbe pijetlova. Klaenje je bilo sastavni dio takvih manifestacija. Poznat je sluËaj borbe pijetlova u samom svetiπtu crkve u Knottingu 1639. godine (za πto su organizatori bili kaænjeni), ali i sluËaj sveÊenika

koji je joπ u XVIII. stoljeÊu ne samo prisustvovao igri fives (u kojoj dvojica igraËa naizmjence dlanom udaraju lopticu koja se mora odbiti o zid iznad zadane linije) u dvoriπtu crkve u Babcaryju, nego je i osvojio novac od oklade.

Engleski puËki nogomet Neke su igre bile vezane uz odreene crkvene praznike; takav je sluËaj s engleskim puËkim nogometom koji se tradicionalno igrao na pokladni utorak. Taj nogomet, koji porijeklo vuËe iz antiËke rimske igre harpastum, bio je divlja, brutalna igra koja se igrala na ulicama, gotovo bez ikakvih pravila. Suvremenici je opisuju kao divljaËku i surovu igru, punu mrænje, bijesa i ekstremnog nasilja kojem je cilj ozlijediti protivnika. Nema sumnje da je puËki nogomet bio, koliko rekreacija, toliko i tuËnjava suparniËki nastrojenih sela ili skupina ljudi. Joπ od XIII. stoljeÊa crkva je, dosta neuspjeπno, pokuπavala zabraniti ili barem regulirati takve oblike zabave. Ozbiljnije promjene donose protureformacija ili katoliËka obnova u katoliËkim zemljama, a u Engleskoj reformacija i puritanci, ali ni te se promjene nisu dogodile preko noÊi. Veza izmeu svjetovnih igara s jedne strane, i crkvenih praznika i svetiπta s druge, dugo je umirala.

Staro i novo U vremenu kada su informacije slabo kolale, ljudi malo putovali i teπko ili nikako odræavali kontakte s udaljenijim mjestima, vremenu bez radija, televizije i industrije zabave, ljudi su bili mnogo kreativniji u osmiπljavanju razbibrige i, osim toga, puno su se viπe zabavljali raznim igrama i nadmetanjima. VeÊ i samim naËinom æivota u proπlosti bili su prisiljeni na veÊu fiziËku aktivnost, negoli smo mi danas, u vremenu kada veÊina nas nema samo sjedalaËke poslove, nego na neki naËin i æivote. Aristokracija je njegovala svoje tradicionalne aktivnosti: jahanje, lov, sokolarstvo, golf, maËevanje, uzgoj pasa, dok se puk zabavljao igrama s loptom, plesovima, hrvanjem, πakanjem, trËanjem... Povijesno gledano, moæe se reÊi da je moderni πport upravo i nastao kao rezultat kompromisa, svojevrsnog sjedinjavanja starog i novog, odnosno tradicionalnog i suvremenog, πto mu i danas osigurava neiscrpnu privlaËnu snagu i popularnost.


Gore: Skup engleskih kraljevskih streliËara Desno: Utrka æena u kojoj je pobjednica osvojila koπulju koja se vijori na drvetu Dolje: Lov sa psima. Pogled na park Hatfield.

UkinuÊe svih prijaπnjih zabrana Nakon graanske revolucije 1688. godine, Engleska postaje ustavna monarhija. Padom apsolutne moÊi kralja pala je i moÊ crkve, a pod okriljem osobnih sloboda i vjerske tolerancije poËelo se konstituirati novo, graansko druπtvo. Jedna od odredbi nove vlade bila je ukinuÊe svih prijaπnjih zabrana koje su se odnosile na igre i rekreaciju. U sklopu graanskih sloboda otvorio se prostor za proizvoljno raspolaganje slobodnim vremenom. Osim toga, u novim druπtvenim okolnostima, kad plemstvo viπe nije potpuno nedodirljivo u povlasticama, dolazi do prve drukËije interakcije izmeu aristokracije i naroda. Dvije klase poËinju s novim interesom pratiti aktivnosti jedni drugih. To je druπtvena klima u kojoj se raao moderni πport, ali svakako treba moæda joπ i viπe naglasiti temperament engleske nacije, nevjerojatnu ljubav Engleza za πport, natjecanje, boravak na svjeæem zraku kao i dubok osjeÊaj tradicije. Literatura 1. Holt, R. (1990). Sport and the British a modern history. Oxford: Oxford university press. 2. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag: Olympia. 3. Hole, C. (1949). English and Pastimes. London: B. T. Batsford Ltd.

13


EUROPA I ©PORT

©port u Francuskoj U domovini olimpizma i formule 1 πport zauzima vaæno mjesto u druπtvu. Prema statistiËkim pokazateljima iz 2003. godine, 71 posto djece s navrπenih 15 godina bavi se πportom i nositelji su raznih diploma i licenci u πportu Piπe Saπa Ceraj

domovini Pierrea de Coubertina, zaËetnika modrenih olimpijskih igara, πport doæivljava snaæan zamah, posebice nakon 1970. godine. Francuska je bila domaÊin olimpijskih igara pet puta, dva puta ljetnih odræanih u Parizu 1900. i 1924. i tri puta zimskih olimpijskih igara u Chamonixu 1924., Grenobleu 1968. i Albertvilleu 1992. godine. Na OI u Ateni 2004. godine, francuski πportaπi osvojili su ukupno 33 medalje (11 zlatnih, devet srebrnih i 13 bronËanih).

U

©portski propisi Zakon o πportu i drugi propisi eksplicitno reguliraju podruËje πporta i njegovu promociju u Francuskoj te osiguravaju jedinstven model povezivanja vladinih i privatnih tijela radi πto kvalitetnijeg razvoja πporta i πportskih aktivnosti. Na temelju takvog modela vlada delegira svog predstavnika u πportske saveze. Putem zakona o πportu vlada je osigurala standarde i osnovne zakonske okvire πporta, dok su putem zakona o zdravlju, obrazovanju i drugih propisa definirana i ostala podruËja πporta.

Vladine πportske institucije Od 18. svibnja 2007. godine Ministarstvo mladih i πporta i Ministarstvo zdravstva spajaju se u novo dræavno tijelo pod nazivom Ministarstvo zdravstva, mladeæi i πporta koje je odgovorno za provoenje i primjenu vladine politike, kao i za poticanje mladih na bavljenje πportom. Na regionalnoj i lokalnoj razini za πport su zaduæene 22 uprave, 83 upravna odje14

la, devet inozemnih uprava, 24 regionalna πportska centra i pet nacionalnih πportskih πkola i instituta. Na podruËju opÊina s viπe od 20.000 stanovnika djeluju πportski forumi O. M. S. (Office Municipal des Sports) koji se udruæuju u forume na nacionalnoj razini F. N. O. M. S. (Fédération Nationale des Offices Municipaux des Sports). Nacionalni centar za razvoj πporta (C.N.D.S.) dræavno je tijelo zaduæeno za razvoj πporta na lokalnoj razini i πporta za sve, te pruæa potporu Upravi za πport u njezinu radu. ProraËun C.N.D.S.-a za 2006. godinu poveÊao se 11 posto u odnosu na 2005. te iznosi 236 milijuna eura.

Nevladine πportske institucije Francuski nacionalni olimpijski i πportski odbor, C.N.O.S.F. (Comité National Olympique et Sportif Francais), najviπe je nevladino πportsko tijelo i predstavnik olimpijskog pokreta u Francuskoj, Ëlan Meunarodnog olimpijskog odbora, u koji su udruæeni nacionalni πportski savezi olimpijskih πportova, nacionalni πportski savezi neolimpijskih πportova i nacionalni multiπportski savezi. CNOSF je odgovoran za pripremu πportaπa za odlazak na olimpijske igre i poveÊanje broja πportskih objekata u zemlji. U Francuskoj djeluje 87 nacionalnih πportskih saveza s oko 170.000 πportskih klubova i 13 milijuna Ëlanova koji su razvrstani u Ëetiri grupacije πportskih saveza: nacionalni savezi olimpijskih πportova (Fédérations sportives olympiques), nacionalni savezi neolimpijskih

πportova (Fédérations sportives), nacionalni studentski i πkolski πportski savezi (Fédérations scolaries et universitaires) i nacionalni savezi vjerskih i kulturnih zajednica.


Vrhunski πport Vlada je zaduæena za osiguravanje uvjeta za socijalnu integraciju vrhunskih πportaπa nakon zavrπetka πportske karijere, dakle za razne πportske stipendije, posebne πportske πkole i sveuËiliπta te razni πportski teËajevi. Nacionalni institut za πport i tjelesni odgoj, I.N.S.E.P. (Institut National du Sport et d´Education Physique), ima veoma vaænu ulogu kad je rijeË o obrazovanju u πportu. Takoer, dræava potiËe zapoπljavanje vrhunskih πportaπa nakon zavrπetka njihove karijere te im i tako pomaæe. Nacionalno povjerenstvo za vrhunski πport (C.N.S.H.N.) tijelo je koje donosi strateπke odluke o vrhunskom πportu kao πto su: nacionalna politika u vrhunskom πportu, odreivanje kriterija, podnoπenje izvjeπÊa o broju vrhunskih πportaπa i druge odluke. Ministar nadleæan za πport je predsjednik Povjerenstva, a Ëlanovi su predstavnici nacionalnog olimpijskog odbora, vrhunskih πportaπa, πportskih sudaca i lokalne vlasti.

Financiranje πporta Na temelju zakona o financijama iz 2001. godine πport se financira dijelom iz dræavnog proraËuna te igara na sreÊu (oko tri posto). Dræava takoer financira plaÊe djelatnika u nacionalnim πportskim savezima, dok se izgradnja πportskih objekata financira iz sredstava Nacionalnog fonda za razvitak πporta (F.N.D.S. - Fond National pour le Développement du Sport). ProraËun za πport u 2006. godini iznosio je 969, a u 2007. je poveÊan 47 milijuna eura.

ZakljuËak U domovini olimpizma i formule 1 πport zauzima vaæno mjesto u druπtvu. Prema statistiËkim pokazateljima iz 2003. godine, 71 posto djece s navrπenih 15 godina bavi se πportom i nositelji su raznih diploma i licenci u πportu. ©portski su savezi izdali 14,2 milijuna πportskih licenci i 900.000 diploma Ëiji su vlasnici mladi do 19 godina, πto pokazuje njihov velik interes za πport i obrazovanje u πportu.

Literatura 1. Le Roux, N., Camy, J. (1999). An Essay on the French Sports System. 2. Remans, A.,Delforge, M. (1997). Sports Structures in Europe, Brussels 15


©PORT I DRU©TVO

Dvojna karijera mora pratiti πportsku od poËetka Iza svakog olimpijskog pobjednika stoje deseci onih koji se nikada nisu popeli na postolje, a i iza svakog uspjeπnog nogometaπa deseci onih koji nisu bili dovoljno talentirani, ili im je grubi ulet drugog igraËa uniπtio zdravlje Piπe Goran VojkoviÊ

BRAΔA SINI©A i NIK©A SKELIN: I πport i studij 16

ovoj smo rubrici veÊ pisali o potrebi razvoja dvojne karijere πportaπa, tj. omoguÊavanja πportaπu da nakon πportske karijere poËne raditi u “civilnom” zanimanju. Svi mi volimo gledati i pamtiti uspjeπne: olimpijske pobjednike, nogometne reprezentativce, πportaπe koji su πportsku karijeru zamijenili onom profesionalnog trenera i time se materijalno osigurali za æivot - no ne smijemo zaboraviti da su pobjednici u biti manjina. Iza svakog olimpijskog pobjednika kojemu uza slavu slijede ozbiljni sponzorski ugovori i dræavna renta stoje deseci onih koji se nikada nisu popeli na postolje, a i iza svakog uspjeπnog nogometaπa stoje deseci onih koji nisu bili dovoljno talentirani, ili im je grubi ulet drugog igraËa uniπtio zdravlje. Dvojna karijera jednostavno mora pratiti πportsku karijeru od samog poËetka.

U

Osnovna πkola Osnovna πkola je ustavna, obrazovna, pa i odgojna obveza. Znanja i iskustva koja se tu stjeËu neizostavna su za mladu osobu. Nekakvo odvojeno ili dopisno πkolovanje jednostavno ne daje sve ono πto osnovna πkola mora dati; a to je, meu ostalim, i socijalizacija i djelovanje u druπtvenoj sredini koja zna biti koji put i pomalo okrutna - no bitna je za razvoj djeteta. Mladom πportaπu je potrebno dati najbolje u sklopu redovnog πkolovanja, a to je u prvom redu jednosmjenski rad osnovne πkole, koji u velikoj mjeri omoguÊava lakπe usklaivanje s treniranjem. Jednosmjenski rad πkola je veÊ dugo cilj, ali naæalost, u velikim gradovima joπ godinama neÊe biti ispunjen - πto ne znaËi da na to ne treba stalno podsjeÊati. Nadalje, potrebno je organizirano pomagati mladom πportaπu koji je zbog obveza ili ozlijede izostao s dijela nastave. Ne u obliku povremene inicijative - nego kao dio ureenog postupka unutar obrazovnog sustava. Loπije ocjene zbog aktivnog bavljenja πportom nisu poæeljne, posebno u niæim razredima, stoga je bitno uskladiti πkolske i πportske obveze. Mlai πkolarci su priliËno “πtreberski” nastrojeni, uspjeh u ocjenama je jednak druπtvenom uspjehu. Dijete koje je zbog aktivnog bavljenja πportom neπto loπije u ocjenama dobiva iznimno negativnu poruku; i druga djeca πport poËinju povezivati s neuspjehom, a ne s


iznimnim trudom i radom koji uz mnogo znoja dovode do uspjeha. U viπim razredima se to promijeni, uspjeπan mladi πportaπ postaje Ëesto razredni junak, ali i tu mu treba pomoÊi: dobre ocjene trebaju mu za daljnje πkolovanje. Potreban je angaæman svih koji su zaduæeni za πkolovanje i odgoj djeteta: uËitelja, psihologa, roditelja i trenera. Povremeno treba sjesti, popriËati o πkolskim i πportskim obvezama, vidjeti je li dijete premoreno ili se dobro snalazi - to je neπto πto mora biti redovno i uobiËajeno, a ne neπto πto se dogaa tek kada nastupe problemi.

Srednja πkola Zanimljivo je da je srednjoπkolsko obrazovanje kategorija koja je u Hrvatskoj najbolje prilagoena πportaπima dopisna πkola, koja je nekada uglavnom sluæila za stjecanje srednjoπkolskog obrazovanja uz rad, danas je mjesto gdje se πkoluje relativno mnogo mladih πportaπa: radi se samostalno, odnosno uz individualne i grupne konzultacije, piπu se kontrolne zadaÊe i izlazi na ispite. U dopisnom obrazovanju u Hrvatskoj postoji mnogo iskustva, sustav je razvijen i πirokog spektra smjerova. Tako Centar za dopisno obrazovanje “Birotehnika” (www.birotehnika.hr) nudi nekoliko smjerova Ëetverogodiπnje πkole: ekonomist, komercijalist, poslovni tajnik, upravni referent, turistiËko-hotelijerski komercijalist, hotelijersko-turistiËki tehniËar, tehniËar zaπtite osoba i imovine te opÊu gimnaziju; a nude se i trogodiπnji programi: prodavaË, kuhar, konobar, zaπtitar osoba i imovine te pekar. Postojanje gimnazije omoguÊava nastavak πkolovanja na bilo kojem fakultetu, dakle sustav je zaokruæen. Kako tu nema svakodnevne rutine odlaska u πkolu na roditeljima (ali i na treneru u kojeg se obiËno ima najviπe povjerenja!) je da mladog πportaπa usmjere prema knjizi. Sustav πkolovanja je fleksibilan, moæe se i produljiti bez klasiËnog padanja razreda, ali kod ovakvog rada iznimno je bitno kod uËenika stvoriti radne navike, koje Êe mu na fakultetu biti nuæne. Spomenimo joπ - ako mladi πportaπ iz bilo kojeg razloga prekine aktivnu πportsku karijeru, treba porazmisliti (u razgovoru s psihologom) o vraÊanju u redovni sustav πkolovanja. Promjena ritma koju uzrokuje prestanak treninga, viπak vremena i manjak redovnih obveza nisu dobra kombinacija! Opet: roditelji,

DUJE DRAGANJA: Preko Berkeleyja do olimpijskog srebra u Ateni

psiholozi, struËnjaci za obrazovanje i drugi moraju suraivati i pronaÊi najbolje rjeπenje.

Fakulteti Ono πto kod dvojne karijere u Hrvatskoj joπ nitko nije pravilno istraæio jest kako bi aktivni πportaπi trebali studirati sukladno bolognskom sustavu. Naime, bolognski studij ne poznaje klasiËno izvanredno studiranje, gdje se u pravilu dolazilo samo na ispite. Prema novom sustavu postoji student koji je optereÊen puno radno vrijeme i student koji je optereÊen dio radnog vremena drugi je model predvien za studiranje uz rad, traje dulje, predavanja se uglavnom organiziraju popodne, programi mogu biti i skraÊeni, ali je redovna aktivnost na fakultetu obveza. Jednostavno, model po kojem bi student dolazio samo na ispite viπe ne postoji. Izvanredno studiranje po novom modelu (ako se viπe uopÊe moæe nazvati

tako) i dalje je vremenski manje optereÊujuÊe od redovnog, ali nije predvieno da student ode na jednomjeseËne pripreme u doba predavanja. Jednostavno, neÊe dobiti nuæne potpise da bi uopÊe mogao pristupiti ispitu. U inozemstvu postoje i punovrijedni on-line studiji: studira se prouËavanjem literature, pisanjem eseja i ispitima pomoÊu raËunala, tako da nema obveznih predavanja i vjeæbi - naravno, na smjerovima gdje je takav naËin studiranja moguÊ, πto bi za πportaπe bilo idealno, ali u Hrvatskoj joπ takvih studija nema. Dakle, postavlja se ozbiljno pitanje studiranja πportaπa uz obveze na fakultetu koje nameÊe provoenje Bologne. A kako se odgovor krije unutar istog Ministarstva, treba se nadati da Êemo taj model i dobiti, i to tako da bude jasan, univerzalan i javno objavljen, kako bi svi naπi πportaπi-studenti znali koje su im obveze i koje su im povlastice.

17


RELIGIJA I ©PORT

NeÊu zadrhtati Bog psalama jest lukavi playmaker koji pronalazi prostor na terenu i vodi noge svoga suigraËa "na prostran put" (Ps 31,9) Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

salmi pripadaju u najpoznatije biblijske tekstove. Zadivljuje ipak Ëinjenica da se u njima nalaze crte zdrave πportske pedagogije.

P

Ideali U psalmima je Bog prisutan kao jasan ideal koji ispunja Ëovjeka, usmjerava njegove sile i potiËe ga. Bog je opisan, primjerice, kao “svjetlost i spasenje” u æivotu osobe (Ps 27,1). Cijela zajednica Ëuje poziv: “u njega gledajte i razveselite se!” (34,6). Pravi ideal privlaËi pozornost, daje snagu i motivira. OsjeÊaj sigurnosti fascinantan je, povjerenje toliko da se Ëovjek viπe niËega ne boji i idealistiËki pita: “pred kime da strepim?” (27,1). Upravo πportaπ Ëesto mora pronaÊi izvor odvaænosti i snage da izie pred pretpostavljeno ili realno nadmoÊnijeg napadaËa.

»vrsto srce Velik zadatak na ulasku u πportski æivot jest nadvladati strah. Psalmi opetovano pozivlju na junaπtvo. Nisu oni tek molitva, Bogu upuÊena, nego jasno Ëovjeka sokole da pronae izvor pouzdanja. “OjunaËi se!” (27,14) potiËu izravno, na valjani temelj junaπtva. I ovaj Êe poziv biti proπiren u ohrabrenje koje vrijedi ne samo za pojedinca nego za cijelu zajednicu: “Budite hrabri i jaka srca” (31,25). Rezultati su Ëudesni. Trenutak sreÊe donosi veliku sigurnost u sebe: “NeÊu se pokolebati nikada” (30,7). Zadatak ostaje da samopouzdanje bude realno utemeljeno, sukladno dubinskoj ljud18

skoj æelji: “o da se ne postidim nikada” (31,2). Psalmi svjedoËe da Ëovjek koji je ispunjen i noπen pravim idealom uæiva slobodu “od straha svakoga” (34,5). Joπ jedno pedagoπko pravilo ponavljaju psalmi. Ako æelim pogoditi cilj i postiÊi uspjeh, ne smijem dopustiti ljutnji da me svlada ni da me vodi osjeÊaj srdæbe (37,1.8). Razumijemo da se treba smiriti i stiπati gnjev kako bismo mogli prikupiti sile i usmjeriti ih na napor koji slijedi. Ali psalam dodaje i praktiËan naputak: “Ne æesti se na onog koji ima sreÊe” (37,7). Kolika je opasnost od krivih poteza kad protivnicima odjednom pogoci pou za rukom, najbolje znaju iskusni treneri! ©port moæe pomoÊi mladom Ëovjeku u zdravoj socijalizaciji, jer traæi od njega da izae iz zaπtiÊenog kruga obitelji. Mora prijeÊi prag i napustiti roditeljsku toplinu, uÊi u veliki svijet. Psalam i o tome govori, istiËuÊi da istinski ideal kojemu posveÊujemo æivot vrijedi i “ako me otac i mati ostave” (27,10). Psalmi ocrtavaju osobitu hrabrost koja Ëovjeka ispunja i potrebna mu je da stane pred mnogo ljudi. Taj realan i zahtjevan zadatak, koji πport donosi sa sobom, nalazi odgovor: “neka se vojska protiv mene utabori, srce se moje ne boji” (27,3). ©toviπe, Sveto pismo upozorava i na pritisak medija koji je povezan s uspjehom. Psalmist svjedoËi: “mnogima postadoh Ëudo” (71,7).

Protivnicima ususret ©port donosi susret s onima koji me æele pobijediti, koji - veÊ iz sa-

Berlinska katedrala, snimio Daniel Schwen (2007.)


Obrisi gradiliπta u Pekingu. Vedro je nebo netipiËno za lokalnu klimu. Snimio: Felix Andrews (2006.)

mih natjecateljskih razloga - æele moj poraz. Psalmi su puni zaziva koji smjeraju upravo na takvo iskustvo. Molitva je to koja lijeËi preuranjeni strah, a o uspjeπnosti svjedoËi usliπanje: “postieni su i posramljeni oni πto traæe moju nesreÊu” (71,24). Psalmi govore o pravoj “navali” (27,2; 32,6). Vrlo precizno istiËu i ruganje koje treba izdræati: “razvaljuju svoja usta na me i govore ‘Ha, ha, vidjesmo oËima svojim!’”(35,21). Dojmljiva je taktika koju kao pomoÊ nalazimo: psalmist “izdiæe glavu” (27,6) i time ne naznaËuje samo svijest o vlastitoj vrijednosti koja je u takvim prilikama odluËujuÊa, nego sugerira i vrlo praktiËan strateπki postupak - treba imati pregled nad onim πto se zbiva na terenu i razumjeti cijelu situaciju.

Tijelo je vaæno

✴ i s k r i c e✴ Nije dosta koplje, potreban je i πtit. S kim se oznojiπ, toga upoznaπ. Imaπ li pravo uporiπte, moæeπ pred tisuÊe. Hrabrost traæi vjeæbu kao i miπiÊi.

S kojom potankoπÊu psalmi opisuju opipljivu Boæju prisutnost u æivotu Ëovjekovu! Vjera nije nikakav skok u nazadnjaËku, polumagijsku praksu, nego je svjesno prepuπtanje u ruke vrsnom treneru. Pslamist svjedoËi iz osobnog iskustva: “Ruke mi za borbu uvjeæba, i miπice da luk napinju” (18,35). Bog psalama nije oronuli starac s bradom, nego lukavi playmaker koji pronalazi prostor na terenu i izvodi noge svoga suigraËa-uËenika “na prostran put” (31,9). Psalmist je naπao onoga koji “uËvrπÊuje korake Ëovjeku”, pa uz takav oslonac “ako i posrne, ne pada” (37,23s). Pslami se opetovano vraÊaju i na “kosti” (31,11; 32,2; 35,10) - sliku dublje strukture i cjeline. I tu upozoravaju na blizinu Boga koji ne samo da stoluje na nebesima, nego je zainteresirano prisutan: “Ëuva kosti” pravednikove (34,21). Odatle odvaænost dovoljna i za krajnji napor, neÊe je zaplaπiti ni sama smrt. Upravo taj psalam, naime, objaπnjava: “nijedna mu se kost neÊe slomiti” i time ocrtava sudbinu Raspetoga.

Literatura 1. TomiÊ, C. (1986), Psalmi. Kratki uvod i tumaË, Zagreb. 2. Schmidt W. H. (1996), Alttestamentlicher Glaube, Neukirchen-Vluyn. 3. Groß, H. / Reinelt, H., (1977), Das Buch der Psalmen, Leipzig. 4. Dahood, M., Psalms. Introduction, translation and notes I.-III., New York (1966-1970)

19


ÆENSKA STRANA ©PORTA

Njeæni zagrljaj leda Sama Ëinjenica da se dvadesetak æena uspjelo ujediniti na zajedniËkom zadatku za zlobnike je bilo dovoljno za vijest, bez obzira na nadmorsku visinu. No priËa ide dalje: naπe su alpinistice s Cho Oyua primijetile da tridesetak kilometara istoËnije strπi neπto πto im izgleda... kao novi poziv u πetnju! Piπe Ratko CvetniÊ

rva hrvatska æenska ekspedicija “Cho Oyu 2007”veÊ je u samoj ideji izazvala dovoljnu pozornost medija da ne promakne nezapaæeno. Sama Ëinjenica da se dvadesetak æena uspjelo ujediniti na zajedniËkom zadatku za zlobnike je bilo dovoljno za vijest, bez obzira na nadmorsku visinu, ali treba joπ jednom ponoviti nekoliko tehniËkih podataka vezanih uz πportsku dimenziju ovoga okupljanja. Himalajski vrh Cho Oyu ili Tirkizna boæica, kao πto smo veÊ, nadamo se, svi nauËili - nalazi se 8201 metar iznad mora i s tim podatkom dræi πesto mjesto u apsolutnoj konkurenciji. Mount Everest (ili Chomolungma, da ostanemo pri lokalnoj toponimici) udaljen je samo tridesetak kilometara, otprilike kao JapetiÊ od Sljemena. Ako ste se ikada pitali zaπto vam stjuardesa ne dopuπta da otvorite prozor na toj visini, spomenimo da se temperature spuπtaju do minus 50, da vjetrovi puπu brzinom veÊom od 200 kilometara na sat i da je gustoÊa kisika otprilike tri puta manja nego ste navikli. Takvom izazovu odazvale su se dosad samo tri æenske ekspedicije - dvije ameriËke i jedna kineska - tako da su naπe dame postavile ne samo nacionalni nego i kontinentalni rekord u toj disciplini.

P

Road to Hell Prvi dio tima otputovao je u Nepal sredinom kolovoza, jer su se Ëlanice trebale podvrÊi aklimatizaciji koja je ukljuËivala i trenaæne uspone na okolne pettisuÊnjake. Krajem kolovoza ekipa se kompletira u mitskome Kathmanduu i u monsunskim uvjetima prelazi u kinesko podnoæje Himalaje iz kojeg Êe krenuti u najofenzivniji dio pothvata. Na internetskim stranicama Hrvatskoga planinarskog saveza tih se tjedana vodila neka vrsta kolektivnoga bloga ekspedicije πto ga iz dana u dan prati mnogo navijaËa koji se slaæu u procjeni da je ova generacija posebna dragocjenost hrvatskoga æenskog alpinizma. Ni taj, tranzitni dio ekspedicije, koji se u æargonu penjaËa diËi okrepljujuÊim nazivom Road to Hell, nije liπen odreenih posebnosti. Darko Berljak, tajnik planinarskoga saveza i jedan od nekoliko muπkih logistiËara ekspedicije, objaπnjava: “Za æivce putnika dobro je da se vozi po noÊi, kako se ne bi vidjelo da kotaËi prolaze po samom rubu viπe stotina metara dubokih ponora”. 20


Boæica otvara prozor Jedan dio ceste uruπava se nekoliko dana nakon prolaska hrvatske ekipe πto je uobiËajena posljedica sezonskih ciklonalnih i anticiklonalnih propuhivanja koja se veÊ nadmeÊu nad cijelim podruËjem Himalaje. U situaciji u kojoj druge ekspedicije zajedno sa svojim πatorima i bocama za kisik jedna za drugom bivaju doslovno otpuhane u sigurnost podnoæja, naπe se djevojke oprezno primiËu cilju. U tom Ëasu Hrvatice su najviπa æiva biÊa na planetu (u πto, zapravo, mi ostali nikad nismo ni sumnjali). Ono πto vrebaju, stiπËuÊi zube u zametenim logorima pod samim krovom svijeta, jest kratkotrajna milost povoljnog vremena, tzv. prozor koji Êe im omoguÊiti da finiπ pokuπaju u koliko-toliko podnoπljivim okolnostima.

Napokon, u prvim minutama 2. listopada, kad je veÊ istjecala priËuva penjaËkoga vremena, Tirkizna boæica nakratko otvara svoj prozor, dovoljno da se tri rijeËke Ëlanice ekspedicije, sestre Iris i Darija BostjanËiÊ i Vedrana SimiËeviÊ - pokretane na minus 30 onim tihim, ali visokooktanskim primorskim “krepat, ma ne molat”, otisnu iz mjeseËinom obasjanog Logora 3 na posljednju dionicu. Nakon πest i pol sati zavrπnoga juriπa, nekoliko minuta nakon podneva zabole su hrvatsku zastavu na sam goli vrh Cho Oyua. Sutradan isti su pothvat ponovile joπ dvije Ëlanice ekipe: Zadranka Jana MijailoviÊ, jedina majka meu Ëlanicama ekipe, i Marija MaÊeπiÊ iz Zagreba. Cho Oyu je pod nogama!

Njeæni zagrljaj leda Apsolventica zagrebaËke Akademije likovnih umjetnosti Irena Gayatri Horvat i Maja Danica PeËaniÊ, profesionalna art-fotografkinja, na izloæbi “Njeæni zagrljaj leda”, koja je do prije neki dan bila postavljena u galeriji Art Point Centra u Zagrebu, ostavile su nesvakidaπnju zabiljeπku, vrlo osobni doæivljaj ovoga πportskog pothvata. Riskiramo da nam se tekst u ovom dijelu obilato prelije u jednu od susjednih rubrika - ©port i umjetnost - ali izazov je naprosto prevelik. Slikarica, pjesnikinja i alpinistica Irena je, naime, jedna od Ëlanica ekspedicije Ëija je uloga u ovoj avanturi

sezala do Logora 1 na visini od 6500 metara. To je, da podsjetimo, pet kilometara viπe od Parnasa. Maja je “iz perspektive alpinistiËkog autsajdera” fotoaparatom pratila Irenine pripreme za put na Himalaju priloæivπi njeænom zagrljaju πporta i umjetnosti nekoliko slikopisnih chiaroscura. Poetski prinos izloæbi, svojevrsnu posvetu metafiziËkoj ljepoti krova svijeta, Irena Gayatri Horvat zavrπila je strofom obojenom tirkiznim odsjajem haikua: I odjednom, ispuni se njeænoπÊu SamoÊa planinskih vrhova, PozivajuÊ' me u πetnju. I kao πto smo u proljetnome broju Olimpa tekst o Dariji BostjanËiÊ, oËitoj ovisnici o adrenalinu, zavrπili njenom najavom uspona na Tirkiznu boæicu, ovaj Êemo zavrπiti najavom od koje Ëovjeka doista prolaze srsi. Naime, naπe su alpinistice s Cho Oyua primijetile da tridesetak kilometara istoËnije strπi neπto πto im izgleda... kao novi poziv u πetnju.

Literatura 1. Horvat, Irena Gayatri; PeËaniÊ, Maja Danica (2007): Njeæni zagrljaj leda. Zagreb: ZagrebaËki holding. 2. www.agm.hr/dartpoint.php, mreæne stranice zagrebaËke galerije i knjiæare Art Point Centar. 3. www.plsavez.hr, mreæne stranice Hrvatskoga planinarskoga saveza, srediπnje planinarske udruge u Republici Hrvatskoj.

21


SlovaËka

STUDENTSKI ©PORT

Zemlje srednjoistoËne Europe Studentski πport srednjoistoËnih europskih dræava Poljske, »eπke i SlovaËke karakteriziraju tradicija i kvalitetan sustav, iskustvo i uspjesi u organizaciji velikih studentskih πportskih priredbi te povijesna i danas poznata i priznata imena "Sokol" i "Slavia", sadræana u nazivima Ëeπkih i slovaËkih πportskih klubova i saveza

Piπe Romana Caput-Jogunica

22

Povijest slovaËkog studentskog πporta datira od 27. lipnja 1919. godine, kada je osnovan prvi Studentski klub u sklopu kojeg su bili organizirani treninzi u atletici, odbojci, koπarci, nogometu, boksu, maËevanju i tenisu. »etiri godine kasnije, 1923. godine, osnovan je SlovaËki πportski sveuËiliπni klub. Na pojedinim sveuËiliπtima poput Bratislave, Praga, Brna poËinju se osnivati πportska studentska druπtva i organizirati meusveuËiliπni πportski susreti, prethodnica nacionalnih πportskih studentskih natjecanja koja se provode viπe od dvadesetak godina. Povijesni “Sokol” koji je okupljao πportske radnike u vrijeme bivπe »ehoslovaËke nakon 1948. godine u SlovaËkoj se mijenja u novo ime πportskih organizacija, “Slavia”. Godina 1953. bila je iznimno vaæna za studentski πport. Na sveuËiliπtima SlovaËke osnovani su odjeli za tjelesno vjeæbanje i πport koji u svom punom nazivu sadræe i rijeË “Slavia”. Mnoga od njih djeluju i danas s nekim malim promjena u nazivu. Od najpoznatijih vrijedno je spomenuti Slávia Univerzita Komenského i Slávia Slovak Technical University u Bratislavi te Slávia Koπice, Slávia Æilina i Slávia Nitra. Povijesna dogaanja utjecala su na usporedni razvoj slovaËkog i Ëeπkog studentskog πporta. Nakon federalizacije »ehoslovaËke 1968. osnovana je SlovaËka unija sveuËiliπnog πporta koja, uz manje izmjene, djeluje i danas pod nazivom SlovaËka sveuËiliπna πportska organizacija koja 1993. postaje Ëlanicom Meunarodne federacije sveuËiliπnih πportskih organizacija (FISU). Na meunarodnoj sceni obje nacionalne studentske sveuËiliπne πportske organizacije poznate su po kvalitetnoj suradnji i organizaciji mnogobrojnih meunarodnih πportskih priredbi, poput Zimske univerzijade 1964. i 1978. godine u ©pindleruv Mlÿn te 1987. godine u ©trbské Pleso i PopradTatry 1999. godine, Svjetskog sveuËiliπnog rukometnog prvenstva 1971. u Pragu. Nekoliko sastanaka FISU-ova Izvrπnog odbora odræano je u Bratislavi 1977., 1985., i 1998. godine. SlovaËka sveuËiliπna πportska organizacija bila je 1994. organizatorom i domaÊinom Svjetskog sveuËiliπnog rukometnog prvenstva za studentice i Svjetskog sveuËiliπnog skijaπkog prvenstva u kajaku na divljim vodama 2000. U dostupnoj literaturi posebno se istiËe kvalitetna organizacija 19. te Zimske univerzijade odræane 1999. godine u Poprad-Tatry sa 1412 studenata πportaπa iz 40 zemalja te 4000 volontera koji su sudjelovali u organiza-


ciji. Zimska univerzijada 2001. godine odræana je u Zakopanima, a SlovaËka je osvojila πest medalja (u biatlonu Martina Chwarzbacherová, zlatna medalja u hokeju…). Milan Haborak je dosad najuspjeπniji slovaËki student koji je osvojio sedam medalja na univerzijadama u bacanje kugle.

»eπka Kao πto je u SlovaËkoj simbolom πporta “Slavia”, u »eπkoj je “Sokol” najstarija πportska organizacija koju, osim πporta, karakterizira promicanje patriotizma i demokratskih ideja. Velika πportska priredba Spartikiada koja je prvi put odræana 1921. godine, tek nakon 1948. postaje u pravom smislu rijeËi velika πportska priredba pod utjecajem aktualnog politiËkog okruæenja. Danas, »eπka sokolska organizacija (»OS) okuplja 57 πportova i njeni su ciljevi usmjereni na razvoj programa πportskog i rekreativnog tjelesnog vjeæbanja graana, ukljuËujuÊi i osobe s posebnim potrebama. Prema dostupnim statistiËkim podacima »OS okuplja 1100 πportskih udruga i oko 190.000 Ëlanova. »eπka organizacija sveuËiliπnog πporta (»AUS) je multiπportska organizacija koja okuplja 43 visokoπkolska πportska saveza i pridruæenu sveuËiliπnu tehniËku πportsku organizaciju. SveuËiliπnu tehniËku πportsku organizaciju i partnerski odnos s nacionalnim savezom za stu-

dentski πport, prema dosadaπnjim analizama u Olimpu, nalazimo prvi put. Studentska organizacija tehniËkih πportova tzv. »eπka organizacija akademskih tehniËkih πportova okuplja studente koji imaju interes za tehniËke discipline u sljedeÊih osam πportova: πportsko gaanje, biatlon (zimski i ljetni), ronjenje, plivanje s velikom perajom, zrakoplovstvo, slobodno letenje, zmajarstvo i zrakoplovno modelarstvo. Godine 2010. »AUS Êe proslaviti 100. obljetnicu rada.

Poljska Poljska ima dvije πportske organizacije na nacionalnoj razini koje su nadleæne za natjecateljski πport: Multidisciplinar-

nu federaciju i Poljsku πportsku organizaciju. Prvoj pripada studentski πport odnosno SveuËiliπna πportska organizacija (AZS), ©kolska πportska organizacija, ©portska organizacija za πportaπe s invaliditetom… Glavni ciljevi te multidisciplinarne organizacije odnose se na osiguravanje πportskih programa u πportu i πportskoj rekreaciji, organizaciju πportskih natjecanja, ostalih πportskih i πportsko-rekreativnih priredbi te πportskih studentskih kampova, informiranje i promicanje tjelesnog vjeæbanja, osiguravanje uvjeta za πkolske πportske klubove te organiziranje struËnih seminara za profesionalce i volontere u πportu.

23


FILOZOFIJA ©PORTA

Od igre do πporta Svladana izvanjskim motivima, igra je prostorno i vremenski omeena i uozbiljena te, optereÊena rezultatom, postaje neπto sasvim drugo suvremeni πport. Prostor joj je, nadalje, i antropoloπki suæen, tako da se danas, moæemo slobodno reÊi, igraju joπ samo djeca Piπe Drago VujeviÊ

ropitivati multidimenzionalne odnose izmeu Ëiste igre (ludus, paidia), vjeπtine i πporta kao strukturirane aktivnosti, podrazumijeva promiπljanje πporta kao sastavnog dijela suvremene kulture, πto ujedno znaËi krenuti od razumijevanja Ëovjeka kao homo ludensa. Prema Huizingi, kultura se ne raa iz igre kao æiva voÊka koja se odvaja iz starog stabla, nego se razvija u igri, kao igra. IgraËki karakter bitno je antropoloπko obiljeæje suvremene kulture, iako πport, postajuÊi strukturiranom aktivnoπÊu, polako napuπta podruËje igre i postaje stvar po sebi, neπto drugo.

P

Igra je "neπto drugo" Igra je dobrovoljna radnja ili djelatnost koja se odvija unutar nekih utvrenih vremenskih ili prostornih granica, prema dobrovoljno prihvaÊenim, ali i beziznimno obaveznim pravilima, kojoj je cilj u njoj samoj, a prati je osjeÊaj napetosti i radosti te svijest da je ona “neπto drugo”, nego “obiËni æivot”. (Huizinga, 1992.). Koncept πporta kao Ëiste igre (play), utemeljen je na odreenju Ëovjeka kao homo ludensa. Odreenje igre kao samodostatne, samosvrhovite djelatnosti (play) odnosi se na pet (Huizinga, 1992.), odnosno πest (Caillois, 2001.) osnovnih znaËajki. Igra je, dakle, slobodna (po vlastitom izboru odluËujemo u koju Êemo se 24

igru i kada ukljuËiti); izdvojena (ograniËeno trajanje igre u vremenu i prostoru); neizvjesna (njen tijek i krajnji rezultat nisu predvidivi); neproduktivna i neutilitarna (krajnji ishod nisu materijalni produkti, a svrha je aktivnosti u njoj samoj); ima vlastitu realnost (vrijede pravila posebne realnosti) i ima fiktivni karakter (ona je realnost posebne naravi), πto govori da ona predstavlja svijet za sebe.

Igra kao vjeπtina je poludragovoljna aktivnost Roger Caillois, nastavljajuÊi se svojom antropoloπkom studijom “Man, Play and Games” na “Homo Ludens” Johana Huizinge, razvija meukoncept izmeu Ëiste igre i πporta. Taj se meukoncept odnosi na igru kao vjeπtinu (game), omeenu

pravilima, a koji je meukoncept ujedno i poveznica izmeu play i sport. Caillois uvodi svoju podjelu kojom dodatno raπËlanjuje spomenuti meukoncept, te razlikuje Ëetiri tipa igara: agon (natjecanje i vjeπtina); alea (igre na sreÊu); mimicry (igre preruπavanja) i ilinx (igre zanosa). U meukonceptu igre πto ga razrauje Caillois, u prvom su planu vjeπtina izvedbe i pravila, ali i obiljeæja druπtvenokulturnog okruæenja. Igra kao vjeπtina poludragovoljna je aktivnost, dakle jer je odreena pravilima koja omeuju prostor igre (game) kao meukoncepta. Igra kao sreÊa i vjeπtina nije viπe Ëista igra i neutilitarni zanos, ali joπ nije do kraja prestrukturirana u πport.

Pomak πporta izvan podruËja igre Povijesno motre-

Êi, πport se razvijao ovisno o socijalnim i klasnim okolnostima u kojima je isprva bio strogo odvajan od utilitarnih gospodarskih ciljeva i zadræavan u segmentu slobodnog vremena tzv. dokoliËarske klase. Danas je πport dostupan πirokim socijalnim slojevima, u aktivnom i pasivnom smi-


slu, dok su samo neke πportske aktivnosti rezervirane za povlaπtenu elitu. Institucionalizacija πporta dogaa se u svim elementima Ëovjekove ludiËke aktivnosti, i to novovjekovnim pomakom πporta izvan podruËja igre. Svladana izvanjskim motivima, igra je prostorno i vremenski omeena i uozbiljena te, optereÊena rezultatom, postaje neπto sasvim drugo - suvremeni πport. Prostor joj je, nadalje, i antropoloπki suæen, tako da se danas, moæemo slobodno reÊi, igraju joπ samo djeca.

Preobrazba igre u πport Ukratko, kako se ide od koncepta Ëiste igre, preko meukoncepta - igra kao sreÊa i vjeπtina - prema πportu kao strukturiranoj aktivnosti, vidljive su brojne promjene. Tu je nuæno pridodati jedno od odreenja πporta koje sabire sve u njemu danas prisutne znaËajke. Prema Mcphersonu, Curtisu i Loyu (nav. prema ÆugiÊ, 1996.) πport je strukturirana, ciljno-usmjerena, kompetitivna, na borbi utemeljena, ludiËka

(igraËka) tjelesna aktivnost. Preobrazba igre u πport posljedica je, dakle, træiπnog usmjerenja suvremenog druπtva u svim njegovim segmentima. NapuπtajuÊi podruËje igre suvremeni se Ëovjek otuuje od vlastitih ontoloπko- antropoloπkih obiljeæja, sve manje opstojeÊi kao homo ludens.

»ista se igra pretvorila u posao Igru kao igru nadomjestilo je surovo, bespoπtedno natjecanje koje u suvremenom druπtvu proæima sve segmente Ëovjekova æivota, od rada do zabave. Natjecanje je, kao simbol uËinkovitosti, potisnulo agonalni element te dovelo do razvoja πporta ne primarno kao igre, nego kao naporne produktivistiËke aktivnosti kojoj je cilj rekord ili pobjeda po svaku cijenu. »ista se igra, koja postoji kao stvar po sebi, leprπava, izvanvremenska, nepredvidiva i slobo-

dna aktivnost, kakvom je vide i tumaËe Huizinga i Caillois, pretvorila u Ëistu produkciju, posao, svrhu. Literatura 1. Caillois, R. (2001). Man, Play and Games. Chicago: University of Illinois Press. 2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed. 3. ÆugiÊ, Z. (1996). Uvod u sociologiju sporta. Zagreb: FFK. 25


OLIMPIJSKA SOLIDARNOST

UËinkovito upravljanje Za koriπtenje programa Olimpijske solidarnosti posljednjih godina redovno konkurira i Hrvatski olimpijski odbor, nastojeÊi da znanja iz podruËja upravljanja, voenja i koordinacije poslova πportske administracije podigne na razinu koja moæe odgovoriti sve sloæenijim zahtjevima organizacije meunarodnog πporta

Piπe Vesna Peran

portski i olimpijski uspjeh ne dolazi iskljuËivo samim nastupom πportaπa. Bez odgovarajuÊe administrativne potpore i brojnih razvojnih programa u korist πportaπa i trenera, taj uspjeh ne bi bio u potpunosti moguÊ. Zato Meunarodni olimpijski odbor pruæa snaænu potporu razvoju struËne, uËinkovite i znalaËke πportske administracije, smatrajuÊi je opÊim dobrom meunarodnog πporta i olimpizma. SmatrajuÊi da su nacionalni olimpijski odbori primarni kanal prijenosa univerzalnosti unutar olimpijskog pokreta, MOO unaprjeivanje njihovih upravljaËkih potencijala ocjenjuje izuzetno vaænim za uspjeπno i cjelovito voenje tog jedinstvenog pokreta koji ujedinjuje πportske i humanistiËke potencijale svjetske zajednice. Kao odgovor na takav zahtjev, najveÊa svjetska olimpijska zajednica pristupa organizacijom Olimpijske solidarnosti koja ima niz projekata i programa u upravljanju πportom i njegovim resursima.

©

Potpora organizirana u Ëetiri kategorije Nacionalni olimpijski odbori koji nastoje unaprijediti organizaciju i modernizirati upravljaËku strukturu izravnu potporu mogu dobiti od 26

Olimpijske solidarnosti MOO-a kroz program Upravljanje NOO-a organiziran na globalnoj, svjetskoj razini. Potpora organizirana u Ëetiri kategorije: razvoj administracije, nacionalni teËajevi za πportske administrato-

re, meunarodni teËajevi πportskog upravljanja (MEMOS) i razmjena znanja NOO-a (forumi), ispunjava temeljne uvjete za stjecanje potrebnih znanja i vjeπtina, radi joπ uspjeπnijeg obavljanja zadaÊa nacionalnih olimpijskih odbora. Tim se programom omoguÊuje financijska potpora NOO-ima za troπkove njihovog svakodnevnog djelovanja, edukaciju zaposlenika i πportskih administratora kroz organizaciju teËajeva i seminara, ulaganje u informatiËku tehnologiju te omoguÊavanje razmjene znanja i iskustava kroz bilateralnu i multilateralnu suradnju s drugim NOO-ima. Kako funkcioniraju programi MOO-a u korist nacionalnih olimpijskih odbora nabolje kazuju sami programi. Jedan od njih je Forum koji je u sluæbi razmjene znanja i iskustava na individualnoj, regionalnoj i konti-

nentalnoj razini. U tom smislu Olimpijska solidarnost u suradnji s kontinentalnim udruæenjima organizira regionalne forume koji se bave pitanjima posebno vaænim za odreenu regiju odnosno kontinent, te odluËuje o godiπnjim programima odræavanja foruma po kontinentima. RazliËitim oblicima suradnje, olimpijski odbori pod pokroviteljstvom MOO-a kontinuirano dogovaraju vrstu suradnje i naËin razmjene struËnih znanja. Bit Foruma je potpora planskom upravljanju πportskim kadrovskim resursima koji su sastavnica strategijskih planova nacionalnih olimpijskih odbora. Ono πto je osobito vaæno je aktivna uloga NOO-a u apliciranju novih spoznaja u razvoju meunarodnog πporta i olimpijskog pokreta.

Novije hrvatsko iskustvo Za koriπtenje programa Olimpijske solidarnosti posljednjih godina redovno konkurira i Hrvatski olimpijski odbor, nastojeÊi da znanja iz podruËja upravljanja, voenja i koordinacije poslova πportske administracije podigne na razinu koja moæe odgovoriti sve sloæenijim zahtjevima organizacije meunarodnog πporta. U predolimpijskoj 2007. godini dvije su hrvatske kandidature uspjeπno zavrπene. Naime, u korist novih znanja, HOO je dobio i iskoristio pravo na struËno usavrπavanje u


podruËju medija i odnosa s javnoπÊu u trajanju od tri mjeseca u Olimpijskom odboru SAD-a, a koji je uspjeπno zavrπila Gordana GaÊeπa, glasnogovornica HOO-a i predstavnica za odnose s javnoπÊu. Nova struËna i organizacijska saznanja iz olimpijskog marketinga stekla je i struËna suradnica za marketinπke projekte HOO-a Manuela Senterdi, koja je tu vrstu dodatnog obrazovanja unutar olimpijskog pokreta stekla na staæiranju koje je za Olimpijsku solidarnost organizirao Novozelandski olimpijski odbor. Naprednim teËajevima za πportsko upravljanje razvijenim u suradnji s MEMOS-om (Executive Masters in Sports Organisation Management), a koje vode profesori s mreæe sveuËiliπta specijaliziranih za to podruËje, cilj je pruæiti πportskim administratorima znanje i vjeπtine za uspjeπno voenje olimpijske πportske organizacije na nacionalnoj i regionalnoj razini u pet podruËja: voenje olimpijske πportske organizacije, strateπko upravljanje, voenje kadrovskih poslova, marketing i medijska komunikacija te voenje manifestacija. Polaznicima meunarodnih teËajeva MEMOS-a koji su priznati na razini magisterija, Olimpijska solidarnost plaÊa πkolarine i putovanje na predavanja. Svaki teËaj provodi se tijekom akademske godine, uz pohaanje Ëetiri modula na sveuËiliπtima lociranim na razliËitim mjestima u svijetu, a osnovni element teËaja za sudionike voene mentorom je prezentirati na kraju projekt kojim se teæi unaprjeenju aspekta voenja πportske organizacije. Za takav tip usavrπavanja πportske administracije HOO je kandidirao Almu PapiÊ, pomoÊnicu glavnog tajnika HOO-a za programe lokalnog πporta i kandidatura je prihvaÊena. Sudjelovanjem u ovakvim kao i drugim programima i projektima Olimpijske solidarnosti MOO-a, Hrvatski olimpijski odbor ne samo da investira u vlastite struËne potencijale veÊ i dokazuje druπtvenu odgovornost i zrelost pripadanja meunarodnoj olimpijskoj obitelji koja ga je upravo prije petnaest godina priznala za svojeg ravnopravnog Ëlana.

Glavne ciljeve programa "Upravljanje nacionalnih olimpijskih odbora" i teænju za postizanjem poslovne izvrsnosti Olimpijska solidarnost MOO-a ilustrirala je s tri "E": "Educate" omoguÊavanje edukacije zaposlenika NOO-a, "Exchange" - razmjena informacija i iskustava s ostalim NOO-ima, a sve radi uspjeπnog ispunjavanja postavljenih zadaÊa - "Execute".

27


UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 38 • BROJ 143 • PROSINAC 2007.

Podizanje zastava zemalja sudionica Gimnaestrade u Zagrebu 10. srpnja 1957.


PRIJE 150 GODINA U ZAGREBU JE UVEDENA NASTAVA TJELOVJEÆBE

Prvi uËitelji tjelovjeæbe u Zagrebu Miroslav Singer bio je jedan od prvih uËitelja tjelovjeæbe i Ëlan utemeljitelj Hrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svoje male plaÊe davao druπtvu 20 novËiÊa. Sve do izgradnje Sokolane 1883. godine, zagrebaËki su sokoli vjeæbali u Singerovoj dvorani. Æivio je oskudno, jer nije mogao zasluæiti ni koliko je trebao za æivot. Piπe Mirko PoldrugaË

redinom XIX. stoljeÊa u europske πkole poËela se uvoditi nastava tjelovjeæbe. BuduÊi da nisu postojali adekvatni uvjeti, nastava u Hrvatskoj u prvo vrijeme nije bila obvezatna. Na zagrebaËkom Gornjem gradu postojale su dvije gimnazije. KlasiËna gimnazija na Katarinskom trgu, a Realna gimnazija na GriËu broj 3. Danas je u toj zgradi Dræavni hidrometeoroloπki zavod. Ravnatelj KlasiËne gimnazije Josip Premru uputio je na poËetku 1857. godine dopis vojnoj upravi u BeËu u kojem je traæio da jedan uËitelj tjelovjeæbe i kaligrafije (krasopisa) doe predavati na njegovu πkolu. U odgovoru preporuËen je Adalbert Brüll koji je roen u mjestu Novi JiËin u »eπkoj 1834. godine: “PreporuËamo ga i radi njegova solidnog ponaπanja, bez bojazni moæe mu se povjeriti odgoj mladeæi”. U mjesecu lipnju 1857. godine u gimnazijskom dvoriπtu postavljeni su ureaji za tjelovjeæbu i uvedena je redovna nastava. Narednik Adalbert Brüll predavao je tjelovjeæbu tri sata na tjedan. Devedeset uËenika bilo je svrstano u pet odjela. Ali nakon πest mjeseci boravka u Zagrebu, Brüll je iznenada otputovao. UnatoË kratkom boravku, Adalbert Brüll se u povijesti tjelesnog odgoja Zagreba vodi kao prvi struËni voditelj.

S

Dolazak Friedricha Miroslava Singera Nakon deset godina ravnatelji zagrebaËkih gimnazija Josip Premru i Josip Torbar zamolili su Friedricha Singera da doe u Zagreb. Singer je u Zagreb iz Rijeke doπao 2. veljaËe 1859. godine. Bio je zanimljiva osoba, poliglot, vrstan poznavalac Orijenta i mineralog. Singer je prije toga dugo boravio u Carigradu. Zanimao se za turski jezik, a napisao je, i u rukopisu ostavio, tursko-njemaËki rjeËnik. U prizemlju “realke” na GriËu ureena je dvorana tzv. “Singerova gombaonica”, prva dvorana za tjelovjeæbu u Zagrebu. Tamo je, u izuzetno skromnim uvjetima, Singer i stanovao. Tjelesni je odgoj u poËetku bio obvezatan za muπku omladinu, a Singer je privatno poduËavao i tridesetak djevojaka uz novËanu naknadu. Vjeæbalo se u posebnim odjelima. Ljeti se nastava odræavala ispred gombaonice, na tadaπnjoj promenadi, danaπnjem Strossmayjerovom πetaliπtu, πto je redovno privlaËilo paænju prolaznika. Zapovijedi za “hodne i redovne vjeæbe” bile su na njemaËkom jeziku. Singer je dobivao 100 forinti godiπnje plaÊe. Svaki uËenik plaÊao mu je po 30 novËiÊa mjeseËno, a siromaπni i dobri uËenici bili su osloboeni naknade.

2

Meutim, sve to nije bilo dovoljno i prvi je nastavnik tjelesnog odgoja u Zagrebu teπko æivio. UnatoË tome, u gradu je bio veoma cijenjen i popularan. Zanimljivo je da je sa Singerom u Zagreb iz Rijeke na poziv baruna Ambroza Vranyczanyja doπao i tamoπnji uËitelj plesa Pietro Coronelli, koji je odmah u Zagrebu osnovao poznatu plesnu πkolu πto ju je kasnije vodila njegova kÊi Elvira.

Zavod za vjeæbanje tela U Singerovom Zavodu za vjeæbanje tela vladali su red i disciplina. Singer je napisao neku vrstu kuÊnog reda, tzv. “Zaptne zakone”. U njima je potanko opisao duænosti vjeæbaËa, gledateljima je zabranio mijeπanje u rad, a Ëak je predvidio da “po svrπenju vjeæbah imade svaki vjeæbaoc mirno i Ëedno otiÊi”. Singer je bio angaæiran na viπe strana. Najprije je namjeravao s ostalim zagrebaËkim Nijemcima osnovati njema-


Dopis Adalberta Brülla

Prvi pogreb na Mirogoju

je povorka u 16 sati preko JelaËiÊevog trga, Kaptola i Nove Vesi na Mirogoj. Sudjelovale su sve πkole s uËiteljima, gradsko zastupstvo i poglavarstvo, te mnogi Singerovi uËenici, od kojih su neki imali veÊ ugledan poloæaj. Pogreb je priredio Hrvatski sokol zajedno s vatrogascima, kojima je Singer bio takoer uËiteljem tjelovjeæbe i zaËasnim Ëlanom. Na lijesu su bila tri vijenca. Odbor Hrvatskog sokola pozvao je svoje Ëlanstvo putem novina da Singerovom sprovodu prisustvuje u odorama, te su uz lijes stupala sa svake strane po petorica sokola i petorica vatrogasaca s bakljama. Na Ëelu povorke iπao je sokolski barjaktar. Prema grobu Singera su ponijeli Ëlanovi Hinterhober, HraniloviÊ, Hojnik i KovaËiÊ, a vijenac je nosio Milan Lenuci. Preparandisti su zapjevali tuæaljku, a nad grobom je u ime Hrvatskog sokola govorio gradonaËelnik Ivan VonËina, istaknuvπi Singerove zasluge za Hrvatski sokol i tjelovjeæbu uopÊe. Vatrogasna je glazba odsvirala æalopojku, a pjevaËki zbor uËitelja “otpjevao je viπe krasnih zborova”. Zatim su ostali, vatrogasci i πkole poloæili vijence na grob uz svjetlo baklja, jer je veÊ pala noÊ. Nakon toga velika se povorka vratila u grad. Svom prvom uËitelju Hrvatski sokol podignuo je kameni nadgrobni spomenik na kojem je uklesano: “Miroslavu Singeru Hrvatski sokol 1. studenoga 1876”. Naæalost, taj podatak nije toËan pa Ëesto unosi zabunu kad se piπe o prvom ukopu na Mirogoju.

Prijepodne 6. studenoga 1876. godine bilo je posveÊeno novo centralno groblje Mirogoj, a Singer je drugi dan bio prvi koji je tamo pokopan. Kako nije imao porodice niti imetka, pokopan je na troπak grada Zagreba u drugom redu polja broj 1. UnatoË velikoj hladnoÊi sprovod je bio veliËanstven, jer je pridoπlo mnogo svijeta da vidi prvi sprovod na Mirogoju. Iz bolnice Barmherzige Brüder - Milosrdne braÊe u tadanjoj ©pitalskoj, a danas Gajevoj ulici, krenula

Literatura 1. RadoviÊ, M. (1974). Prvi uËitelji tjelovjeæbe i plesa u Zagrebu. Povijest sporta, 5 (17), 1539 - 1560. 2. BuËar, F. (1944). Miroslav Singer. Hrvatski πport. 4 (48), 3. 3. RadoviÊ, M. (1971). UËitelji maËevanja u Zagrebu od 1856. godine do danas. Povijest sporta. 2 (5), 457 - 461.

Ëko gimnastiËko druπtvo Turnverein, kakvo je veÊ ranije utemeljeno u Ljubljani i Celju. Meutim, jedan je od najzasluænijih za osnivanje Tjelovjeæbenog druπtva Hrvatski sokol u Zagrebu. Singer je bio jedan od prvih uËitelja i Ëlan utemeljitelj Hrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svoje male plaÊe davao druπtvu 20 novËiÊa. Sve do izgradnje Sokolane 1883. godine, zagrebaËki su sokoli vjeæbali u Singerovoj dvorani. Bio je i uËitelj Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva u Zagrebu. Æivio je dosta oskudno, jer nije mogao zasluæiti ni koliko je trebao za æivot.

Singerova smrt Singer je stanovao u gombaonici u Realnoj gimnaziji, u suterenu na lijevoj strani zgrade. S desne je strane bila kavana “Bariπec”. U subotu 5. studenoga 1876. kao i obiËno, doπli su aci na vjeæbanje popodne u 17 sati, no nitko nije otvorio. Singer je veÊ prije doπao kuÊi. Prilegao je i zaspao, a da nije zatvorio jedan pipac plina. Plin je omamio Singera pa je pravo Ëudo da nije nastala eksplozija. NaveËer u 19 sati jedan je Singerov prijatelj zakucao na vrata, ali nitko nije otvorio. Kada je zaËuo stenjanje i jecanje iz sobe, odmah je naslutio nesreÊu, poslao po bravara i otvorio vrata. Odmah je doπao lijeËnik ©ime ©vrljuga, koji ga je pokuπao spasiti, no bilo je prekasno i Singer je odnesen u bolnicu Milosrdne braÊe.

3


KROVNA RUKOMETNA ORGANIZACIJA OSNOVANA U NESRETNIM OKOLNOSTIMA

PoËeci djelovanja Hrvatskog rukometnog saveza U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnih sekcija osnovali su Rukometni radni odbor, koji je te godine organizirao I. klupsko rukometno prvenstvo grada Zagreba. Uz sudjelovanje sedam momËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi Hrvatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godine zapoËeo je djelovati Hrvatski rukometni savez Piπe Zdenko JajËeviÊ rvu rukometnu utakmicu u Hrvatskoj odigrali su uËenici Dræavne realne gimnazije u Varaædinu, 29. svibnja 1930. na igraliπtu Varaædinskog πportskog kluba. Prvi meugradski susret rukometnih reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije iz Zagreba i srednjoπkolske reprezentacije Ljubljane odigran je 19. svibnja 1935. u Ljubljani (7-5). Prva javna rukometna utakmica u Zagrebu odigrana je na otvaranju Srednjoπkolskog igraliπta 1. lipnja 1935. godine. Sastale su se rukometna reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije i reprezentacija srednjih πkola Ljubljane (8-3). Prvo rukometno prvenstvo zagrebaËkih srednjih πkola organizirano je u πkolskoj godini 1935./1936. uz sudjelovanje reprezentacija realnih i klasiËnih gimnazija.

P

Prve meunarodne utakmice Rukometna ekipa Dræavne I. muπke realne gimnazije gostovala je u vrijeme odræavanja XI. olimpijskih igara u Berlinu u meunarodnom omladinskom kampu. Za tog gostovanja ekipa je odigrala tri utakmice s ekipama berlinskih srednjih πkola. Dvije pobjede i jedan nerijeπeni rezultat prvi su meunarodni uspjesi hrvatskog rukometa (13-9, 9-8 i 9-9). Prva meunarodna utakmica u naπoj zemlji odigrana je 19. srpnja 1939. godine na Srednjoπkolskom igraliπtu izmeu reprezentacija SveuËiliπta u Zagrebu i Univerziteta u Grazu. ZagrebaËke je studente vodio profesor Vladimir JankoviÊ, a studente iz Graza Josef Recla. ZahvaljujuÊi uËenicima zagrebaËkih srednjih πkola koji su maturirali 1939. godine, pri tadaπnjim zagrebaËkim πportskim druπtvima i klubovima poËele su se osnivati rukometne sekcije. Tako se rukomet poËeo igrati u I. hrvatskom graanskom πportskom klubu, H©K LiËaninu, kasnije nazvan Martinovka, H©K Gradske elektriËne centrale, H©K ©parta, H©K Meteoru, H©K Concordiji i ©K ÆeljezniËar, kasnije nazvan H©K Trnje. Godine 1940. osnovana je rukometna sekcija i pri SK Marathonu. U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnih sekcija osnovali su Rukometni radni odbor, koji je te godine organizirao I. klupsko rukometno prvenstvo grada Zagreba. Uz sudjelovanje sedam momËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi Hrvatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godine zapoËeo je djelovati Hrvatski rukometni savez.

Prva sjednica Hrvatskog rukometnog saveza Prva sjednica Hrvatskog rukometnog saveza odræana je 2. listopada 1941. u prostorijama Hrvatskog πportskog doma u JuriπiÊevoj 3. Povjerenik Saveza kojeg su nametnule vlasti bio je Koberac, a zamjenik Klement Heger. Povjerenik Koberac je za tajnike imenovao GoluboviÊa, Marjana Flandera i Branka Kruæi-

4

Êa, za blagajnike Lisaka i Vladimira AntonËiÊa, a za saveznog kapetana Dragutina Peheima. U Savjetodavnom odboru bili su i Halapir, Vladimir Horvat, Sente i Zvonimir VujasinoviÊ. U Zapisniku s prve sjednice piπe da je povjerenik Koberac otvorio sjednicu i podijelio duænosti pojedinim Ëlanovima Savjetodavnog odbora. Izabran je i odbor za sastav pravila i to u sastavu Heger, Flander, Horvat i Lisak. Kada su prisutni nabrojali najpotrebnije stvari koje su savezu potrebne spomenute su i dvije garniture dresova, gaÊica i dokoljenica za dræavno i gradsko predstavniπtvo. Flander je predloæio da se zamoli g. ZebiÊa, da odredi g. JankoviÊa, kao trenera za dræavno i gradsko predstavniπtvo. U to vrijeme predstavniπtvo je bio pojam za reprezentaciju. Nejasno je zaπto je to predloæio, kada je za tu duænost bio odreen Peheim. Na kraju zapisnika s prve sjednice Saveza napisano je neπto πto svjedoËi o njegovom naivnom naËinu rada: Povjerenik Koberac odredio je da Ëlanovi Savjetodavnog odbora jave Savezu svoje adrese, a isto tako i klubovi. Zatim je povjerenik spomenuo da se u dopisu, koji Êe se slati g. ZebiÊu spomene (zamoli) da odredi na prvoj meudræavnoj nogometnoj utakmici kao glavnu predigru dvije izabrane momËadi rukometaπa. Zatim je povjerenik odredio da se poπalje u novine sluæbeno, da se svi klubovi u provinciji jave savezu na adresu: Hrvatski rukometni savez, Zagreb, JuriπiÊeva ul. 3. Na kraju je nekoliko Ëlanova Savjetodavnog odbora predloæilo da se dobije neka dvorana za zimske treninge rukometaπa. Povjerenik Koberac preuzeo je duænost da se upita za dvoranu u PalmotiÊevoj ulici.

Vjeæbovna utakmica hrvatske rukometne reprezentacije Na drugoj sjednici 9. listopada 1941. Koberac je zamolio tajnika da vodi toËnu evidenciju o onima koji ne dolaze redovito na sjednice. Nakon πto je proËitan zapisnik s prve sjednice Klement Heger je govorio o prvim problemima koji su se javili u radu Saveza. Dopisi Saveza, iako su napisani, ne πalju se jer nije napravljen æig Saveza. Javio se i prvi klub H©K Zagorac iz Varaædina. Poslao je dopis u kojem nam javlja da bi æelio postati Ëlan Saveza, ali da ne zna kako i na koji naËin. Zatim nas moli da mu poπaljemo savezna pravila i pravila o rukometnoj igri. U zadnjoj toËki dnevnog reda spominje se vjeæbovna utakmica koju Êe odigrati u nedjelju 12. listopada dvije izabrane momËadi. Savezni kapetan odredio je igraËe koji se imadu pozvati sluæbeno preko novina. Kao predigra gornjoj utakmici odredjena je utakmica izmedju Zvonimira i druge momËadi Gradjanskog. Bila je to prva trening-utakmica hrvatske rukometne reprezentacije.


Utakmica za dræavno prvenstvo na igraliπtu Graanskog 1942.

Savezu 10 posto neto utrπka od prihoda s utakmica Na daljnjim sjednicama Saveza nije se pojavljivao povjerenik Koberac i to je oËito koËilo donoπenje odluka. Sjednicama je predsjedao zamjenik povjerenika Klement Heger. Klubovi su svaku utakmicu morali javiti i traæiti odobrenje, a Savez ih je odobravao i imenovao suce. Takvu su dozvolu na Ëetvrtoj sjednici 23. listopada zatraæili H©K Meteor i I. hrvatski graanski πport klub. Na istoj sjednici Savez je odredio da se 10 posto neto utrπka dade, njemu, kao savezni prihod s utakmica. Na petoj sjednici 30. listopada 1941. Marjan Flander je predloæio da se poπalje dopis Internacionalnom rukometnom savezu u Berlin, kojim bi se zamolilo da nam poπalje upute o naËinu pristupanja u savez i adrese rukometnih saveza koji su uËlanjeni u njihov savez, da bi tako mogli stupiti u vezu s drugim savezima radi odigravanja meugradskih i meudræavnih utakmica. Na sedmoj sjednici Savjetodavnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza proËitana je ponuda ZagrebaËkog nogometnog podsaveza da rukometaπi 7. prosinca 1941. odigraju predigru nogometnoj utakmici gradskih reprezentacija Zagreba i Nürnberga. Savez je prihvatio ponudu i odredio da se predstavniπtvu Zagreba suprotstavi predstavniπtvo njemaËke vojske. Savezni kapetan je odredio igraËe koji se mogu smatrati prvim zagrebaËkim reprezentativcima. Reprezentacija je nastupila u sastavu: ©urina (Branko Kralj), Josip Æitnik, Stjepan ©iriÊ, Vladimir ©imanoviÊ, Willer, Zlatko ©najder, Stanko Marinov, Emil JurkoviÊ, Branko Marold i Zdenko Ungerer. Loptu za utakmicu osigurao je H©K Meteor, dokoljenice Graanski, a sve ostalo dao je Z.N.P. Utakmica je zavrπena 5-2 (3-0) u korist njemaËke vojske. Pogotke za Zagreb postigli su Ungerer i Marold.

Prvo rukometno dræavno prvenstvo Iz zapisnika prve sjednice u 1942. doznajemo da joj je presjedao novi povjerenik Miroslav Beda, a zamjenik je bio Branko KruæiÊ. Savjetodavni odbor je izmijenjen i u njemu djeluju nova lica poput ©najdera, ArapoviÊa, Bayera, BoæiÊeviÊa, Marijana HorvatiÊa, Vlade AntonËiÊa, RadoviÊa, Nenada Heruca, Horvata i Halapira. Kada bi netko od njih otiπao, doπli su Branko Wolfer, Staroveπki i Robotka. U zapisniku od 18. oæujka 1942. doznajemo da Êe u defileu prigodom proslave prve godiπnjice NDH sudjelovati svi klubovi. Svaki klub Êe odrediti po jedanaest ljudi pa Êe u toj povorci biti 77 rukometaπa. Bolno pitanje Saveza bile su kopaËke i lopte, pa je odluËeno da se zamoli Zapovjedniπtvo

ZagrebaËki gimnazijalci u Berlinu 1936.

ustaπke mladeæi da ustupi nekoliko lopti. Kada se povela diskusija o organizaciji prvog dræavnog rukometnog prvenstva Flander je predloæio da se klubovi razdijele u dva razreda. U prvom razredu bi trebali igrati Meteor, Graanski, ©parta i pobjednik utakmice Concordia - Martinovka, a u drugom razredu GrafiËar, Zvonimir, Zagreb i pobijeeni iz susreta Concordia - Matinovka. Meutim, taj je prijedlog odbaËen. Predlagano je i prvenstvo na principu kupa. ProËitan je i dopis njemaËke vojske u kojem se moli da dvije njihove ekipe nastupe na prvenstvu. Meutim, ©najder se tome usprotivio zbog loπeg iskustva od proπle godine. Povjerenik Beda je primijetio da Nijemce ne smijemo odbiti. ArapoviÊ je primijetio da ako Nijemci æele igrati s naπim klubovima, moraju se pokoravati pravilima i odredbama Saveza. OdluËeno je da u prvenstvu sudjeluju njemaËke momËadi, ali izvan konkurencije, pa su u prvom dræavnom prvenstvu nastupili Concordia, Zvonimir, Graanski, Meteor, Luftwaffensportsverein, Deusche sport club, ©parta, Martinovka i GrafiËar. Ekipi H©K Zagreb nije dopuπten nastup zbog brojnih slabosti koje je pokazala u dotadaπnjim nastupima.

Literatura 1. Flander, M. (1986). Razvoj rukometa u Hrvatskoj. Zagreb: Rukometni savez Hrvatske. 2. Zapisnici Hrvatskog rukometnog saveza, 1941. - 1942. 3. ©port, Zagreb 1941. - 1942.

5


OLIMPIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Osnivanje Hrvatskog πportskog sav Krovna hrvatska πportska organizacija, Hrvatski πportski savez prvi je put osnovan 5. listopada 1909. u zagrebaËkom svratiπtu GriË, a potom ponovno u Zagrebu 28. prosinca 1990. Izvrπni odbor Hrvatskoga πportskog saveza donio je 5. lipnja 1991. godine odluku o imenovanju Ëlanova Radne grupe za pripremu osnivanja Hrvatskoga olimpijskoga odbora

Piπe Zdenko JajËeviÊ ve brojniji πportski klubovi osnovani u Hrvatskoj poËetkom XX. stoljeÊa nisu se viπe zadovoljavali samo rijetkim meusobnim susretima, nego su traæili moguÊnost nastupa i na meunarodnom planu. U to vrijeme u svijetu jaËa meunarodni olimpijski pokret, osnivaju se meunarodne πportske federacije i prireuju europska i svjetska prvenstva. Teænja za ukljuËivanje u ta dogaanja kulminirala su u Hrvatskoj krajem prvog desetljeÊa XX. stoljeÊa. Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi od 1868. i kasnijim revizijama nagodbe, Hrvatska je imala potpunu samostalnost u pitanjima prosvjete i kulture, pa tako i u domeni πporta. Meutim, u praksi, svaki pokuπaj da Hrvatska postane Ëlan MOO-a odmah je naiπao na protivljenje austrijskih i maarskih predstavnika u najviπem olimpijskom tijelu. Uspjeh za ukljuËivanje Hrvatske u meunarodne πportske forume bio je oteæan i Ëinjenicom da nije postojalo jedinstveno vrhovno πportsko tijelo koje bi formalnopravno rukovodilo takvim akcijama. Krovna hrvatska πportska organizacija, Hrvatski πportski savez prvi je put osnovan 5. listopada 1909. u zagrebaËkom svratiπtu GriË. Poslije I. svjetskog rata Hrvatski πportski savez svoje je djelovanje prenio na Jugoslavenski olimpijski odbor, srediπnju πportsku organizaciju novostvorene dræave Kraljevine SHS.

S

Ponovno osnivanje Hrvatskog πportskog saveza Hrvatski πportski savez, H©S, osnovan je u Zagrebu 28. prosinca 1990. UsklaujuÊi se s novim politiËkim i gospodarstvenim sustavom u Republici Hrvatskoj, Skupπtina Hrvatskoga πportskoga saveza usvojila je 28. veljaËe 1991. Projekciju politike razvoja hrvatskoga πporta. Projekcijom je kao jedan od vaænijih ciljeva utvrena uspostava izravnih odnosa s meunarodnim πportskim savezima i uËlanjenje u Meunarodni

olimpijski odbor. SrednjoroËnim planom Hrvatskoga πportskoga saveza za razdoblje od 1991. do 1995. godine, koji je 28. veljaËe 1991. usvojila Skupπtina, meu osnovne ciljeve i zadaÊe uvrπteno je osiguravanje povoljnih uvjeta za ostvarivanje vrhunskih πportskih dometa i oËuvanje dostignute razine i prestiæa vrhunskih πportaπa Hrvatske u europskim i svjetskim razmjerima, te stvaranje organizacijskih, struËnih i financijskih uvjeta za πportske pripreme i nastup hrvatskih πportaπa na olimpijskim igrama.

Sjednica IO H©S 5. 7. 1991.

Radna grupa za pripremu osnivanja HOO-a Izvrπni odbor Hrvatskoga πportskog saveza donio je 5. lipnja 1991. godine odluku o imenovanju Ëlanova Radne grupe za pripremu osnivanja Hrvatskoga olimpijskoga odbora (HOO). U Radnu grupu imenovani su Ivan Kern kao predsjednik, te Ëlanovi Vladimir Findak, Boris VolËanπek, Slavko Podgorelec i Marijan MaloviÊ. Poslove tajnika obavljao je Zvonimir ©emper. Radna grupa bila je zaduæena za poduzimanje svih radnji u svezi s osnivanjem Hrvatskoga olimpijskoga odbora. Morala je izraditi pravne akte buduÊe vrhovne hrvatske πportske organizacije: odluku o osnivanju, pravila, odluku o naËinu izbora predsjednika, dopredsjednika i Ëlanova vijeÊa i nadzornoga odbora. Takoer je trebalo inicirati donoπenje odluka o osnivanju Hrvatskoga olimpijskoga odbora i izbor njegovih predstavnika, od republiËkih granskih πportskih saveza olimpijskih πportova, Hrvatskoga druπtva πportskih novinara, Sekcije za πportsku medicinu hrvatskoga lijeËniËkoga zbora i Fakulteta za fiziËku kulturu.

H©S prekida veze s Jugoslavenskim olimpijskim komitetom

Izvrπni odbor H©S snimljen 29. 12. 1990. Slijeva: Vladimir Juriπa, Stjepan Puhak, Ivan Kern, Spasoke JanËiÊ, Zdenko PeπtiÊ, Emil Hofman i Zorislav SrebriÊ.

6

BuduÊi da je tzv. Jugoslavenska narodna armija poËela izvoditi ratne operacije na tlu Hrvatske, Izvrπni odbor H©Sa na sjednici 1. kolovoza 1991. godine donio je odluku o obustavljanju svojega sudjelovanja u radu Saveza za fiziËku kulturu Jugoslavije i Jugoslavenskoga olimpijsko-


veza

OsnivaËka sjednica Hrvatskog πportskog saveza u Domu sportova 28. 12. 1990. godine

ga komiteta i prekidu odnosa sa Savezom organizacija za fiziËku kulturu Srbije. H©S je pozvao sve hrvatske granske πportske saveze da donesu svoju odluku o obustavi svih aktivnosti klubova i pojedinaca u jugoslavenskom sustavu natjecanja i odluku o nesudjelovanju u jugoslavenskim selekcijama. Odluka je donesena jednoglasno. Predsjednik H©S Ivan Kern tom je prilikom izjavio: “Naπ je cilj da vidimo Hrvatsku predstavljenu meu mnogobrojnim nezavisnim dræavama na olimpijskim igrama. Dakako da ta teænja ima i svoju cijenu, koju hrvatski sport i sportaπi moraju platiti”. (D. MaroviÊ, Sportske novosti, 6. kolovoza 1991). Kritiku postojeÊega stanja i prijedloge za novu formu organiziranja hrvatskog πporta predlaæu brojni hrvatski πportaπi i πportski djelatnici. “... Stoga je normalno i nuæno da se u Hrvatskoj osnuje inicijativni odbor za osnivanje Hrvatskoga olimpijskoga odbora, sa svim atributima nacionalnog olimpijskog odbora u obitelji Meunarodnog olimpijskog odbora. HOO bi zastupao interese πportaπa iz Hrvatske u odnosu na moguÊe daljnje jednostrano uvlaËenje politike u πport i na diskriminaciju πportaπa iz Hrvatske. Paralelno s tim nuæno je provesti i novu organizaciju cjelokupnog πporta u Hrvatskoj u svim njegovim segmentima. Moæe izgledati da nije vrijeme govoriti o problemima πporta dok je Hrvatska u ovako teπkoj situaciji, ali s druge strane se mora imati u vidu velike koristi koje Êe i dræava Hrvatska imati kad njeni πportaπi budu nastupali pod okriljem Hrvatskoga olimpijskoga odbora, nadajmo se veÊ na Olimpijskim igrama 1992. godine.” (Z. KovaËiÊ, Nuæan osnutak HOO!, Vjesnik, 8.VIII. 1991).

“Hrvatska zloupotrebljava πport u politiËke svrhe” Na proπirenoj sjednici Predsjedniπtva Saveza za fiziËku kulturu Jugoslavije (SFKJ) koja je 13. kolovoza 1991. odræana u Beogradu, s predstavnicima πportskih saveza i Jugoslavenskoga olimpijskoga komiteta “jednoglasno je osuena zloupotreba πporta u politiËke svrhe”. Povod tom skupu bilo je pismo Hrvatskoga πportskoga saveza, kojim obavjeπtava SFKJ da

obustavlja svoje sudjelovanje u radu SFKJ-a i JOK-a i prekida odnose sa SOFK-om Srbije. U radu sjednice nisu sudjelovali predstavnici H©S-a i ©portne zveze Slovenije. Meutim, i bez njih je skup imao kvorum za legitimno odluËivanje. StruËna sluæba SFKJ-a izdala je radni materijal pod naslovom MoguÊe posljedice odluke H©S i prijedlog mjera za osiguranje djelovanja sistema u novonastalim okolnostima. U tom se tekstu predlaæe “da se opozovu svi Ëlanovi meunarodnih sportskih udruæenja iz hrvatskog sporta; da sportski savezi razmotre moguÊnost uvoenja izvanrednog prijelaznog roka (20. do 27. kolovoza) za sve one πportaπe koji æele otiÊi iz hrvatskih klubova kako bi dobili moguÊnost nastupa na velikim natjecanjima i Olimpijskim igrama u Barceloni; da se sportski savezi, odnosno njihovi uredi (veslaËki, kuglaËki, hokeja na travi, itd.) presele u Beograd; da se Skupπtina SFRJ upozna s trenutnim stanjem u jugoslavenskom sportu; obavijestiti MOO i sva druga meunarodna sportska udruæenja; u meunarodna natjecanja treba iÊi bez klubova iz Hrvatske koji su to ostvarili osvajanjem naslova prvaka i pobjednika kupova Jugoslavije, jer ako ne æele predstavljati Jugoslaviju, ne mogu ni biti njeni predstavnici u meunarodnim natjecanjima; kako su novinari iz Hrvatske donijeli zakljuËak da se izdvoje iz Udruæenja novinara Jugoslavije, predloæeno je da se povuËe akreditacija za sve one koji su to uradili u roku i akreditirali se za ZOI u Albertvilleu i OI u Barceloni; energiËno se osuuje zloupotreba sporta” (Nametnuta izolacija, Vjesnik, 14. VIII. 1991.). Meutim, taj je tekst prihvaÊen samo kao polazna osnova, a u diskusiji je zatraæeno da se pojedini stavovi i preporuke proπire. PreporuËeno je svim jugoslavenskim πportskim savezima da se πto prije izjasne o sustavu natjecanja na saveznoj razini u novim okolnostima, kao i o popuni dræavnih reprezentacija novim Ëlanovima, zbog otkaza reprezentativaca iz Hrvatske. Literatura 1. 1. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog πportskog saveza. Povijest sporta, 1 (1), 102 - 131. 2. Z. KovaËiÊ, Nuæan osnutak HOO!, Vjesnik, 8.VIII. 1991. 3. Nametnuta izolacija, Vjesnik, 14. VIII. 1991.

7


PRIJE POLA STOLJEΔA: PRVA VELIKA ME–UNARODNA TJELOVJEÆBENO-©PORTSKA PRIREDBA U HRVATSKOJ

Gimnaestrada Danaπnje gimnaestrade ne pobuuju veÊu paænju u svijetu i njihovo odræavanje prolazi nezapaæeno Piπe Miroslav ©ariÊ

d 10. do 14. srpnja 1957. godine u Zagrebu je odræana prva velika meunarodna tjelovjeæbenoπportska priredba - II. gimnaestrada. Zamiπljeno je da se priredba odræava svake Ëetiri godine i to godinu dana poslije olimpijskih igara. Zbog brojnih poteπkoÊa Ëetverogodiπnji ciklus nije poπtivan, jer se Ëesto dovodila u pitanje opravdanost njenog odræavanja. Skup tjelovjeæbaËa bez natjecateljskih pretenzija teπko opstaje, jer sve takve priredbe u danaπnje vrijeme imaju iskljuËivo natjecateljski karakter. Meutim, prije 50 godina nije se tako razmiπljalo i u Zagreb je doπlo nekoliko tisuÊa vjeæbaËa i struËnih osoba. Iako za priredbu nije izgraen ni jedan novi objekt, Organizacijski je odbor uspjeπno svladao brojne zadatke.

O

Smisao odræavanja gimnaestrade BuduÊi da gimnastiËka natjecanja nisu pogodna za prikaz raznolikosti i bogatstva koje pruæa tjelesno vjeæbanje, stvorena je priredba na kojoj se to demonstrira. Ona podsjeÊa na vrijeme kada gimnastika nije bila iskljuËivi πport, nego masovni tjelovjeæbeni pokret. U pravilu, vjeæbaËi u grupi pokazuju kvalitetu, raskoπ i tehniËko bogatstvo tjelesnih vjeæbi. U opuπtenoj atmosferi vjeæbaËi svih uzrasnih kategorija pokazuju ljepotu i sklad Ëovjekovih pokreta i kretanja. Skupine od osam do 50 sudionika u zatvorenom i od 50 do 400 osoba na otvorenom prostoru vjeæbaju maksimalno desetak minuta sa ili bez pratnje muzike. Gimnaestrada se odræava pod pokroviteljstvom Meunarodnog gimnastiËkog saveza, FIG, i na njoj mogu sudjelovati nacionalni gimnastiËki savezi, udruæenja, instituti i fakulteti za tjelesni odgoj i πport. Organizacijski odbor U Organizacijski odbor zagrebaËke gimnaestrade izabrani su brojni pripadnici tadaπnje partijske vrhuπke pa je i to dokaz ozbiljnosti kojom se priπlo poslu. BuduÊi da je glavni organizator bio Partizan Jugoslavije - Savez za tjelesni odgoj, u organizaciji su sudjelovali duænosnici i struËne osobe iz cijele tadaπnje Jugoslavije. Predsjednik organizacijskog odbora bio je Ivica GretiÊ, a potpredsjednici Risto Bajalski i Antun KrajnoviÊ. Tajnici priredbe bili su Vlado MilaπeviÊ i Miljenko Pekota. U Organizacijski su odbor izabrani Luka BajakiÊ, Juraj Budja, Jovan Despot, Slavko Delfin, Ivica HorvatiÊ, Jelica JankoviÊ, Frane KosiÊ, Hrvoje MacanoviÊ, Petar Menac, Zvonko MiheliÊ, Stevan MiksiÊ, Miro MihoviloviÊ, Jurica Milun, Duπan Mrvoπ, Milan Perc, Branko PoliÊ, Dana Poljπak, Ivko Pustiπek, Branko RaiÊ, Milica ©epa, Geno ©uπnjar, Nikola TataloviÊ, Emil VukotiÊ i Kalman Weiss.

8

Dvije godine prije odræavanja Organizacijski je odbor osnovao TehniËku komisiju, Komisiju za propagandu i πtampu, Zdravstvenu komisiju, Komisiju za smjeπtaj, prehranu i izlete, Komisiju za saobraÊaj, Komisiju za vjeæbaliπte i sprave, Komisiju za kulturne priredbe i zabave, Komisiju za financije, Komisiju za doËeke i prijeme i Komisiju za informacije. Na natjeËaju za idejno rjeπenje logotipa priredbe prvu je nagradu dobio akademski slikar Ferdinand Bisa.

Sve priredbe dobro posjeÊene Osim na stadionu u Maksimiru, priredbe su se cijelog dana odræavale na nekoliko mjesta u Zagrebu. Jedno od njih bio je stadion na ©alati, na kojoj je vjeæbaliπte sa zrnatom podlogom bilo veliko 40 x 27 metara. Na njemu je podignut drveni podij veliËine 15 x 10 m. Na ljetnoj pozornici u Tuπkancu bilo je mjesta za 1000 gledatelja. U dvorani “C” starog ZagrebaËkog velesajma podignut je podij veliËine 16 x 10 m, a u njoj se moglo smjestiti 1200 gledatelja. Isto je toliko ljudi moglo promatrati priredbe u dvorani “A”. U obje je dvorane pod bio od drveta i priredbe su se mogle odræavati cijeloga dana. SveËano otvaranje II. gimnaestrade odræano je 10. srpnja 1957. na stadionu u Maksimiru, u 17 sati. Nakon mimohoda svih sudionika i pozdravnih govora, omladinci iz Zagreba izveli su tjelovjeæbeni prikaz pod nazivom “Stijeg tvoj nek samo za pobjede zna”, u kojem je sudjelovalo 1800 vjeæbaËa. Ujutro istoga dana na Trgu Republike, danaπnjem Trgu bana Josipa JelaËiÊa, podignute su zastave zemalja sudionica. Tijekom pet dana u spomenutim su objektima odræane 24 priredbi, a na svakoj je u prosjeku bilo tri do Ëetiri nastupa. Ponekad su nastupali vrhunski vjeæbaËi, a na nekim priredbama rekreativci. Na programu su najËeπÊe bile vjeæbe oblikovanja, vjeæbe obruËima i Ëunjevima, skokovi na tlu, maNastup Ëlanica Akademije za tjelesni odgoj iz Varπave na ljetnoj pozornici u Tuπkancu


Lijevo: Nastup »ehoslovaËkog saveza za tjelesni odgoj

Dolje: Otvorenje Gimnaestrade na stadionu Dinama

sovne vjeæbe na ljestvama, masovne vjeæba s maramama, masovna vjeæba na gredama, ritmiËko-gimnastiËki sastavi s narodnim plesom, masovne vjeæbe s oblicama, masovna vjeæba s loptama i dr.

VjeæbaËi iz 15 zemalja Na II. gimnaestradi nastupili su vjeæbaËi iz Austrije, Belgije, Brazila, Finske, Velike Britanije, Maarske, Italije, Savezne Republike NjemaËke, NjemaËke Demokratske Republike, Poljske, ©vedske, »ehoslovaËke, Turske, Sovjetskog Saveza i domaÊina, Jugoslavije. Iz tadaπnje je Jugoslavije nastupilo maksimalnih 5000 vjeæbaËa, a bilo je i 5000 sluæbenih promatraËa. Na II. gimnaestradi nastupili su Maarski savez za tjelesni odgoj, Akademija za tjelesni odgoj iz Varπave, »ehoslavaËki savez za tjelesni odgoj, ©vedski savez za tjelesni odgoj, Sekcija gimnastiËara SSSR-a, Viπi institut za tjelesni odgoj iz Rima, Austrijski savez za ritmiku, Belgijski kraljevski savez za tjelesni odgoj, RadniËko druπtvo za tjelesni odgoj iz Örebroa (©vedska), Visoka πkola za tjelesni odgoj iz Leipziga, Turski savez za tjelesni odgoj, Druπtvo za tjelesni odgoj iz Göteborga, Velπki savez za tjelesni odgoj, Viπa πkola za tjelesni odgoj iz Ljubljane, Visoka πkola za fiziËko vaspitanje iz Beograda, Finski savez za tjelesni odgoj, Savez rukovodilaca njemaËkih πkola ritmike, Pokrajinski institut za tjelesni odgoj iz Liegea (Belgija), Odjeljenje za tjelesni odgoj ministarstva za odgoj i kulturu iz Rio de Janeira, Austrijski savez za ritmiku i Savez rukovodilaca njemaËkih πkola ritmike - πkola Bode iz Münchena. StruËni skupovi i kulturne priredbe Prije II. gimnaestrade u Zagrebu je od 6. do 10. srpnja 1957. odræan 36. kongres Meunarodne gimnastiËke federacije, FIG. Poslije priredbi odræan je prvi meunarodni studijski kongres FIG-a od 14. do 16. srpnja 1957. godine. Kongresna je tema bila “ZnaËenje, oblici i uloga fiziËkog odgoja u gimnastiËkim organizacijama za suvremeno druπtvo”. U to je vrijeme u Zagrebu bilo i kulturnih dogaanja. U dvorani “A” starog ZagrebaËkog velesajma prireena je filatelistiËka izloæba pod nazivom “Filatelija i fiziËki odgoj” i izloæba struËnih publikacija iz fiziËke kulture. Izloæba “Hrvatska grafika i crteæi” postavljena je u salonu ULUH-a. U HNK je izvedena GotovËeva opera “Ero

s onoga svijeta”, a matineje jugoslavenskih filmova odræane su u kinima Balkan i Central. Druπtvena veËer pod nazivom “VeËer nacija” prireena je u hotelu Esplanade, a folklorni ansambl Lado nastupio je u dvorani Istra. Zavrπna zabava svih sudionika odræana je u parku Maksimir.

Do danas 13 gimnaestrada Danaπnje gimnaestrade ne pobuuju veÊu paænju u svijetu i njihovo odræavanje prolazi posve nezapaæeno. Do danas je odræano 13. gimnaestrada. I. Rotterdam 1953. II. Zagreb 1957. III. Stuttgart 1961. IV. BeË 1965. V. Basel 1969. VI. Berlin 1975. VII. Zürich 1982. VIII. Hernning 1987. IX. Amsterdam 1991. X. Berlin 1995. XI. Göteborg 1999. XII. Lisabon 2003. XIII. Dornbirn 2007.

Literatura 1. Bulletin II. Gimnaestrade, Zagreb, 10 . - 14. VII. 1957., br. 1. - 6. 2. Studijski kongres F.I.G. (1957). Zagreb: Organizacioni komitet II. gimnaestrade.

9


©PORT U SPLITU

Bejzbol kao predigra nogometu Nogomet su uglavnom igrali Francuzi i Britanci, dok su ameriËki mornari znatiæeljnicima prikazali novu igru, bejzbol. NajËeπÊe se igrao u predigrama nogometnih utakmica. Jedna takva utakmica odigrana je 10. oæujka 1919., kada su kao predigra nogometaπima Forestera i Hajduka nastupili ameriËki mornari Piπe Mladen Cukrov

red kraj I. svjetskog rata 1918. godine Split je postao vaæna luka. U interesu mira u nju su dolazili mnogi savezniËki ratni brodovi Ëije su posade trebale uspostaviti red i mir na politiËki uzavrelim splitskim ulicama. Uz ameriËke, u splitskoj luci pristajali su francuski, britanski i talijanski ratni brodovi. Tijekom 1919. stigli su i ameriËki ratni brod Pittsburg i admiralski brod Olimpia sa zapovjednikom cijele savezniËke flote, admiralom Philipom Andrewsom. Brodovi i posade, koje su Ëesto izlazile u grad, doËekani su sa simpatijama. Sve je to pridonijelo izvjesnoj æivosti u grada u kulturnom, zabavnom i πportskom pogledu. Nogometaπi Hajduka odigrali su brojne utakmice s posadama britanskih brodova, a ameriËka mornariËka glazba Ëesto je muzicirala na Narodnom trgu, Rivi i Kraljevoj njivi, kako se tada zvalo staro Hajdukovo igraliπte.

P

Nepoznata igra Nogomet su uglavnom igrali Francuzi i Britanci, dok su ameriËki mornari znatiæeljnicima prikazali novu i SpliÊanima do tada nepoznatu igru - bejzbol. NajËeπÊe se igrao u predigrama nogometnih utakmica. Jedna takva utakmica odigrana je 10. oæujka 1919., kada su u predigri nogometne utakmice Forester - Hajduk nastupili ameriËki mornari. Njihov je nastup bio popraÊen muziciranjem atraktivne mornariËke glazbe. AmeriËki su mornari Ëesto trenirali bejzbol na lokacijama u ©pinutu i na KataliniÊa brigu. DjeËaci koji su ondje stanovali s velikim su zanimanjem promatrali treninge. Duπko MaroviÊ, Ante Biluπ, Vinko MaestroviÊ i Dalibor PeruzoviÊ

10

Zapovjednik savezniËke flote admiral Philip Andews

samo su neki mladiÊi koji su se na KataliniÊa brigu druæili s ameriËkim mornarima, skupljali im lopte i uËili pravila nove πportske igre.

Kraljeva njiva najposjeÊenija Meutim, ameriËkim je posadama najzanimljivija bila Kraljeva njiva, nekadaπnje austrougarsko vojno vjeæbaliπte, a tada Hajdukovo igraliπte. Tu je Hajduk, veÊ nakon osnutka 1911. godine, igrao svoje utakmice. Igraliπte je u to vrijeme bila obiËna ledina bez ograde i tribina. Nogometne vratnice su tada joπ bile postavljene u smjeru istok - zapad. Nakon ©pinuta i KataliniÊa briga, Kraljeva njiva bila je srediπnje mjesto gdje se trenirao i igrao bejzbol. Mornari su tamo dolazili u popodnevnim satima i ostajali do naveËer. ZahvaljujuÊi opremi koju su darovali Amerikanci bejzbol se u Splitu joπ viπe razvio. Kao najveÊe poklonike bejzbola povijest biljeæi imena: Ante BakotiÊ - Bako, Alfred Devivi, Ljubo IliÊ, Bogdan IvanËiÊ - AuËina, Katalinko KataliniÊ, Vinko ReiÊ i dr. Stariji meu njima organizirali su prve bejzbolske ekipe.

Admiral Andrews veliki ljubitelj πporta Zainteresiranost za bejzbol se brzo πirila pa se osnivaju prve uliËne momËadi, npr. Marjan, Mosor, BaπËun, Slaven, Lav i druge. Za te ekipe obiËno su igrali djeËaci, odnosno mladiÊi koji su u tim ulicama i stanovali. Tako su za Marjan igrali oni koji su æivjeli na obroncima tog brda. MladiÊi iz predjela Dobri igrali su za Mosor, a mladiÊi iz MatoπiÊeve i Plinarske ulice za BaπËun. Osim meusobnih utakmica, mladiÊi su znali zaigrati i protiv ameriËkih


Prva javni nastup Bjejzbol kluba Krupa. UdaraË je Josip - Bepo Radica, a hvataË Frane Viculin.

mornara. Ponekad bi ekipa sastavljena od igraËa iz viπe uliËnih ekipa nastupila kao reprezentacija Splita. Za razvoj bejzbola i πporta u Splitu i Dalmaciji posebno je vaæan dolazak ameriËkog admirala Philipa Andrewsa 1919. godine. On je, kao veliki zaljubljenik u πport, pokrenuo brojne πportske manifestacije i susrete. Posebno je volio bejzbol i æelio da ta igra uhvati korijene u Splitu i Dalmaciji. Tako je u Omiπu i Imotskom organizirao propagandne utakmice, a domaÊinima darivao opremu. U Splitu je u ime Saveza krπÊanske omladine Y.M.C.A. πportskom druπtvu Hajduk poklonio veÊu koliËinu opreme, za bejzbol i druge πportove. Na darovima mu je zahvalio tajnik Hajduka Bogumir Doleæal.

Bejzbolska sekcija u Hajduku Osim uliËnih ekipa, u splitskim πportskim druπtvima Borac i Hajduk osnovane su poËetkom 1920. godine bejzbolske sekcije. Posebno se dobrom igrom isticao Hajduk Ëiji su igraËi, uz posebnu odjeÊu, nosili bijele kape s utisnutim crvenim slovom “H”. Za tu su sekciju nastupali i poznati nogometaπi kao Branko BakotiÊ - Bako, Zvonko BavËeviÊ, TonÊi BonaËiÊ, Alfred Devivi, Miro DeπkoviÊ, braÊa Otmar i Renzo Gazzari, Ferdinand i Vlade KragiÊ, Petar Kurir, Marko Markovina, Ivan - Nino Montana, Josip Perajica, Miloπ Rodin, Ante ©ore i dr. Zanimljivo je da je Y.M.C.A., uz pomoÊ admirala Philipa Andrewsa i drugih ameriËkih Ëasnika, pomogla mnogim πportskim druπtvima u Splitu, ali i u drugim gradovima. Oprema je poslana i I. hrvatskom graanskom πportskom klubu i HA©K-u u Zagrebu. Meu ostalim poslane su palice, rukavice i loptice za bejzbol. Za razliku od Splita, gdje su boravili ameriËki mornari i Ëasnici, u Zagrebu nije bilo osoba koje bi popularizirale novu πportsku igru. Nadanja SpliÊana da Êe bejzbol uhvatiti korijene i u Zagrebu nisu se obistinila.

IgraËi Krupe na livadi Gospinica u ©pinutu 1935. godine. Stoje slijeva : Æivko PetroviÊ, Relja Vlak Niko Kaliterna i Jozo LoziÊ. »uÊe sljeva :Vinko ReiÊ, Arsen SenjanoviÊ, Miljenko MarËiÊ, Bogo BavËeviÊ i Frane Viculin.

tenzivno igrao u Splitu sve dok su ameriËki ratni brodovi bili stacionirani u luci. Potpisivanjem mirovnog ugovora u Rapallu, ameriËka je flota u travnju 1921. napustila Split. Nakon odlaska bejzbol se joπ neko vrijeme igrao, ali zbog pomanjkanja opreme i teπke socijalne situacije dolazi do stagnacije tog πporta. Jednu od rijetkih utakmica zabiljeæile su novine 1924. godine. IgraËi Hajduka su odigrali susret s ekipom posade ameriËkih brodova Warden 220. i 228. Amerikanci su pobijedili 13-6.TreÊi oæujka 1925. bio je koban za Hajduk jer je u poæaru koji je izbio u klupskoj baraci Hajduka izgorjelo dosta bejzbolske opreme. To je polako vodilo gaπenju bejzbola u Splitu. Ostali su samo rijetki i uporni mladiÊi koji su ga i dalje igrali na splitskim ledinama. Oni su i najzasluæniji da se bejzbol ponovno poËeo igrati 1935. godine, kada je osnovan Bejzbolski klub Krupa.

Odlazak ameriËke flote Utakmice bejzbola pratio je tadaπnji tisak i tijekom 1920. godine objavljivane su vijesti s utakmica Hajduka, Borca i Marjana u splitskim novinama Novo doba i Æivot i zagrebaËkoj Ilustrovanoj πportskoj reviji. Bejzbol se in-

Literatura 1. MaroviÊ, D. (1987). Bejzbol u Splitu, Povijest sporta br. 73 238-249 2. Milas, V. (1987) Bejzbol u Splitu Povijest sporta br 73.

11


IN MEMORIAM FRANE MATO©IΔ (Split, 25. studenoga 1918. - Split, 29. listopada 2007.)

Legenda za sva vremena Frane je bio autoritet kakvoga Hajduk u svojoj povijesti nije imao, i kod suigraËa i kod sudaca. Produæena ruka trenera na terenu. Bio je i ostao simbol ljubavi i privræenosti svom Hajduku za koji je uvijek isticao da mu je sve Piπe Jurica GizdiÊ

rane MatoπiÊ Hajdukova je legenda za sva vremena. Nogometaπ koji je za klub odigrao najviπe utakmica, 739, i postigao najviπe zgoditaka, 729. Taj rekord teπko Êe ikada itko nadmaπiti. Rodio se u Splitu, u MatoπiÊevoj ulici, 25. studenoga 1918. godine. Bio je izraziti napadaË, jugoslavenski nogometni reprezentativac. S devet godina poËinje se druæiti s nogometnom loptom koja Êe obiljeæiti njegov æivot. PoËeo je u Hajdukovu pomlatku u generacija “tiÊa i rebaca” znamenitog barba Luke Kaliterne. Za seniorsku momËad debitirao je 1935. godine protiv Slavije iz Sarajeva. Tada je imao 16 godina. U momËadi je vladalo rivalstvo tko Êe igrati centarfora, Leo LemeπiÊ ili Vlade KragiÊ, jer je to mjesto u momËadi bilo rezervirano samo za odabrane. Obojica su bili toliki znalci da je Luki Kaliterni bilo teπko odluËiti kome dati prednost. Barba Luka je razmiπljanje prekinuo odlukom: “Leo igra jednu spojku, Vlade drugu, a ti, mali Frane, centarfora”. Hajduk je tada pobijedio 10-1, a mali je Frane postigao svoja prva dva zgoditka. Frane MatoπiÊ ostaje na mjestu centarfora i spojke sve do 1956. godine kad se, u 38. godini æivota, oprostio od aktivnog igranja nogometa. U meuvremenu je po godinu dana proveo u beogradskom BSK-u i talijanskoj Bologni.

F

Trener i potpredsjednik S Hajdukom je osvojio prvenstvo Banovine Hrvatske u sezoni 1940./1941. i prvenstvo NR Hrvatske 1946. U prvenstvu NR Hrvatske 1946. najbolji je strijelac sa 13 postignutih zgoditaka, kao i u prvenstvu Jugoslavije u sezoni 1948./1949., sa 16 zgoditaka. S Hajdukom je osvojio titule prvaka Jugoslavije 1950. i 1952. i u sezoni 1954./1955. Frane MatoπiÊ od 1955. do 1956. obnaπa duænost tehniËkog referenta NK Hajduk, a potom i trenera prve momËadi od sijeËnja 1957. do lipnja 1958. Treba napomenuti da je u prvenstvenoj sezoni 1964./1965. zajedno s Ozrenom Nedoklanom ponovno bio trener “bijelih”. Neko je vrijeme obnaπao i duænost potpredsjednika kluba. Trenirao je i NK Split kada je drugi put uπao u prvu saveznu ligu u prvenstvenoj sezoni 1960./1961. Radio je kao trener i u Tunisu, 1957. je trenirao seniorsku reprezentaciju Jugoslavije, da bi 1958. trenirao i omladinsku reprezentaciju. Od 1958. do 1962. obnaπao je duænost predsjednika Zbora trenera Splitskog nogometnog podsaveza.

12

OsvajaË srebrne olimpijske medalje U reprezentaciji Jugoslavije Frane MatoπiÊ nastupio je 16 puta, sedam puta prije, a devet poslije II. svjetskog rata. Petnaest nastupa imao je kao nogometaπ Hajduka, a jednom je nastupio kao nogometaπ beogradskog BSK-a. Postigao je πest reprezentativnih zgoditaka. Za reprezentaciju debitirao je u Bukureπtu 8. svibnja 1938. u Kupu Male Antante protiv domaÊina, reprezentacije Rumunjske, Jugoslavija je pobijedila 1-0 upravo Franinim golom. Od reprezentativnog dresa oprostio se 9. svibnja 1953. u kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo protiv GrËke u Beogradu. Rezultat je bio 1-0, a MatoπiÊ je ponovno postigao jedini zgoditak na utakmici. Bio je sudionik Olimpijskih igara 1948. godine u Londonu i osvajaË srebrne olimpijske medalje. IstiËemo da je Frane bio Ëlan one znamenite momËadi Hajduka koja je kao prva nogometna momËad slobodne Europe, obnovljena na Visu, 7. svibnja 1944. godine. Golovi su posebno obiljeæili MatoπiÊevu karijeru. PriËao je Frane kako je puno golova postigao izvan πesnaesterca. Pucao je iz daleka, slobodne udarce, penale. Nikada napamet: Opali, pa di balun ode.

Proπao πkolu Luke Kaliterne Proπao je cijelu nogometnu abecedu. Joπ prije debija u dresu Hajduka svladao je sve nogometne elemente πkole Luke Kaliterne. Frane MatoπiÊ dugo je na terenu bio pravi kapetan momËadi. Kapetansku je vrpcu naslijedio 1947. godine od brata Joze. Frane je bio autoritet kakvoga Hajduk u svojoj povijesti nije imao, i kod suigraËa i kod sudaca. Produæena ruka trenera na terenu. Bio je i ostao simbol ljubavi i privræenosti svom Hajduku za koji je uvijek isticao da mu je sve. “I po Hajduku se Split poznaje” - volio je napomenuti Frane MatoπiÊ. Kao najdraæu utakmicu u karijeri isticao je onu kada je Hajduk usred Zagreba pobijedio Dinamo 6-0. Frane MatoπiÊ, istinska legenda hrvatskog i dalmatinskog nogometa, obiljeæio je jednu Hajdukovu epohu, onu Ëetrdesetih i pedesetih godina proπlog stoljeÊa kada su osvojene prve dvije titule prvaka Hrvatske i prve tri poslijeratne titule prvaka Jugoslavije. Za sva vremena bio je i ostao sinonim kako se bori i voli bijela boja, Hajduk i rodni Split. Nositelj je najviπih priznanja Hajduka, Zlatne znaËke s briljantom i Zlatne kapetanske trake. Preminuo je u Splitu 29. listopada 2007. godine i pokopan na splitskom groblju Lovrinac.


©PORT I ZNANOST

Borba za zdravlje ili za profit? Znanost i znanje postali su glavni razvojni resursi u veÊini zemalja, a 21. stoljeÊe je prozvano stoljeÊem znanja. HoÊe li ti resursi u buduÊnosti biti stavljeni u funkciju dobrobiti Ëovjeka ili u funkciju stjecanja profita i/ili druπtvenog ugleda?

Piπe Miroslav Hræenjak

lobalni trendovi koje stvaraju nove komunikacijske tehnologije nametnuli su danaπnjem Ëovjeku obavezu brzog prilagoavanja, te su postupno promijenili mnoge aspekte njegovog æivota. Dok se naπi roditelji, djedovi i bake sjeÊaju nekog mirnijeg doba u kojem je Ëovjek imao viπe vremena za prijatelje i vlastitu obitelj, najmlaa, “digitalna generacija”, veÊ bjeæi u virtualne svjetove kompjuterskih igara, interneta i blogova. Potreba za intimnom povezanoπÊu s prirodom i svijetom oko sebe, potreba za kontrolom nad vlastitim æivotom samo su neki od faktora koji uzrokuju neravnoteæu kod onih koji su odlutali predaleko. I to je nesumnjivo jedan od uzroka zaπto danas, viπe nego u proπlosti, ljudi imaju problema s prekomjernom teæinom, poviπenim krvnim tlakom, bolestima kraljeπnice i sl. Takoer, stalna neizvjesnost proizvodi razliËite neuroze (sklonost brigama, strah, osjeÊaj manje vrijednosti, nezadovoljstvo i sl.) te druga stanja mentalnih neuravnoteæenosti. VeÊina tih stanja nisu bolesna, ali naæalost, Ëesto prerastaju u konkretne bolesti. Danaπnja znanost ima rjeπenje za veÊinu tih problema, meutim, kljuËno pitanje glasi: Jesu li znanstvena dostignuÊa u podruËju prevencije bolesti u dovoljnoj mjeri stavljena u funkciju dobrobiti Ëovjeka?

G

Ljudi u trenirkama Kineziologija je znanstvenom svijetu podastrla dokaze o utjecaju programiranog i kontroliranog tjelesnog vjeæbanja na prevenciju brojnih bolesti. Ipak, dok je veÊi dio javnosti upoznat s utjecajem tjelovjeæbe na prevenciju tjelesnih oboljenja, manji dio ima spoznaju o utjecaju tjelesnog vjeæbanja na prevenciju nekih stanja mentalne neravnoteæe (poremeÊaj ponaπanja, depresija, agresivnost…). Bez obzira na to je li rijeË o trenaænom procesu kojem je cilj prevencija tjelesnih ili mentalnih oboljenja - princip je isti. Potreban je struËan pristup. U protivnom, duljom aktivnom primjenom neznanja problem vrlo lako moæe prijeÊi sa πportskih u medicinske sfere, meu inim i psihijatrijske. Dakako, ozbiljan pristup zahtjeva interdisciplinarni pristup medicine, kineziologije, te stvaranje pozitivnog socijalnog okruæja. U neËemu kineziologija ima nevjeroja42


tnu prednost. Dokaz tome opet je praksa. Kako smo veÊ naveli, niz stanja mentalne neravnoteæe proizlazi iz Ëovjekovog otuenja - πto je djelomiËno posljedica suvremenog naËina æivota. Borba za poziciju u druπtvenoj hijerarhiji stvorila je prioritete u kojima odrasla zaposlena osoba Ëesto zapostavlja obitelj, ukljuËujuÊi i najzahtjevnije Ëlanove - svoju djecu. To dijete, da bi bilo “konkurentno”, prisiljeno je veÊ u najranijoj dobi baviti se “ozbiljnim stvarima” na πtetu spontane djeËje igre. U takvoj konstelaciji treneri, uËitelji tjelovjeæbe i drugi “ljudi u trenirkama” Ëesto su jedini kojima se dijete iskreno povjeri, bilo da je rijeË o problemima u obitelji, simpatijama u razredu, pritisku okoline i sl. Objaπnjenje za to moæda leæi u samoj prirodi πporta, nastave tjelovjeæbe, a djelomiËno i u pedagoπkim i struËnim vjeπtinama te znanjima πportskih struËnjaka. Naime, πport je neπto πto na trenutak sve probleme stavlja na stranu, πportski trenuci su trenuci preuzimanja kontrole nad svojim tijelom i pokretima, trenuci u kojima dijete moæe i mora biti spontano i originalno. Sam proces tjelovjeæbe zbiva se u pozitivnom, afirmativnom okruæenju, a suptilna energija kolektiva, pozitivnih emocija i meusobne potpore je kljuËno za djetetovo zdravo odrastanje, ali i - kako je znanost odavno dokazala - razvoj inteligencije. Rukovoenje tim procesom mora izgledati spontano, πto podsjeÊa na spontanost i mekoÊu pokreta vrhunskog πportaπa koji obara svjetski rekord. Sve su to Ëimbenici kvalitetne nastave, kvalitetnog programa tjelovjeæbe, rehabilitacije vjeæbanjem i sliËnih programa. Meutim, upravo su navedeni principi spontanosti kineziologiju svrstali u red neËeg ne osobito vaænog, Ëak sporednog. To je, dakako, utjecalo i na pad æivotnog standarda πportskih struËnjaka, dovelo do toga da volonteri u πportu omalovaæavaju znanje, do nemilosrdnog pritiska “sveznajuÊih” roditelja-ljudi prepoznatljivog modela ponaπanja, odijevanja, izraæavanja, ljudi koji se bave “ozbiljnim poslovima” i koji najbolje poznaju svoju djecu.

©port je in kao i obrazovanje Kao protumjeru neki su kineziolozi postupno stvorili kult nedodirljivosti i vrlo temeljito se uklopili u obrazac lju-

Svakoga jutra oko milijun preteæno Amerikanaca, Europljana i Japanaca ukljuËi svoje raËunalo da bi napustili stvaran svijet u kojem æive i da bi zapoËeli s igrom. Najunosnijom raËunalnom igrom koja se zove Stvaranje novca. Nenad Dragaπ, “Sierra”

di koji s okruæjem komuniciraju prepoznatljivim modelom ponaπanja, odijevanja i ophoenja. Stoga brojni danaπnji πportski struËnjaci viπe nisu samo “ljudi u trenirkama”. Danas je πport postao in kao i obrazovanje. Danaπnja djeca u slobodno vrijeme uzimaju instrukcije iz matematike, informatike i stranog jezika, ali provode i dodatne sate individualnog kondicijskog treninga ili tenisa. DjeËje πportske utakmice postale su arene za borbu, a nametnuti stres koji se producira u πportu sliËan je stresu pri upisu djece na fakultet ili svakodnevnom stresu u jutarnjoj prometnoj πpici. Ono πto je bilo planirano i programirano radi anuliranja negativnih utjecaja suvremenog naËina æivota sve se ËeπÊe okreÊe u svrhu utvrivanja hijerarhije meu djecom, gdje se toËno zna tko je

tko i gdje je kome mjesto - u ekipi, razredu, na ulici. Znanost i znanje postali su glavni razvojni resursi u veÊini zemalja, a 21. stoljeÊe je prozvano stoljeÊem znanja. HoÊe li ti resursi u buduÊnosti biti stavljeni u funkciju dobrobiti Ëovjeka ili u funkciju stjecanja profita i/ili druπtvenog ugleda? Jednako je tako teπko pitanje hoÊe li motiv buduÊih znanstvenika biti stjecanje licence za borbu za bolje i zdravije sutra ili ljubav prema akademskoj tituli - tolika da je se neki ne odriËu ni nakon smrti, stavljajuÊi je na nadgrobni spomenik. Moæda ipak treba biti optimist i vjerovati da Êe daljnja evolucija znanosti, ukljuËujuÊi i kineziologiju, Ëovjeku vratiti spontanost, mir, te tjelesno i mentalno zdravlje, da Êe mu nove tehnologije olakπati æivot, poboljπati standard, okrenuti ga vlastitim potrebama i afinitetima, potrebama obitelji, potrebama bliæe i πire sredine. U protivnom, mogao bi se nastaviti trend svega onog πto nazivamo bolestima modernog doba. A osim toga, novi Zakon o akademskim i struËnim nazivima mogao bi neke potaknuti na prekucavanje akademskih titula na nadgrobnim spomenicima svojih slavnih predaka.

Literatura 1. Berlin, J. A. i Colditz, G. A. (1990). A metaanalysis of physical activity in the prevention of coronary heart disease. American Journal of Epidemiology, 132, 612-628. 2. Blair, S. N. i Brodney, S. (1999). Effects of physical inactivity and obesity on morbidity and mortality: current evidence and research issues. Medicine and Science in Sport and Exercise, 31, 646-662. 3. Bruner, J. (2003). Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb 4. Dryden, G.–. (2001). Revolucija u uËenju, Educa, Zagreb 5. Findak, V. i Neljak, B. (2007). Antropoloπke, metodiËke i struËne pretpostavke rada u podruËjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije. Zbornik radova 16. ljetne πkole kineziologa Republike Hrvatske (glavni referat). Hrvatski kinezioloπki savez, Zagreb. 6. Helmrich, S. P., Ragland, D. R. i Paffenbarger, R. S. (1994). Prevention of non-insulin-dependet diabetes mellitus with physical activity. Medicine and Science in Sport and Exercise, 26, 824-830. 7. McAuley, E. (1994). Physical activity and psychosocial outcomes. U: C. Bouchard, R.J. Shephard i T. Stephens (ur.). Physical activity, fitness and health: the consensus knowledge. Human Kinetics: Champaign IL. 551-568. 8. Warburton, D. E., Gledhill, N. i Quinney, A. (2001). Musculoskeletal fitness and health. Canadian Journal of Applied Physiology, 26, 217237.

43


UMJETNOST I ©PORT

U

Motivi πporta u umjetnosti Starog Rima Iako su veÊinu toga preuzeli od Grka, Rimljani su stvorili dvije nove tehnike u kiparstvu lijevanje u bronci iz kalupa i izrada realistiËnih gipsanih portreta. Bili su osobito vjeπti u prikazivanju dubine prostora i u dokumentarnom i identifikacijskom pristupu modeliranju lica ljudi na reljefima Piπe Diana ©imek

vod u rimsku umjetnost je umjetnost EtruπËana koja se razvija u isto vrijeme kad i kretska i mikenska kultura. Freska mladih boksaËica na drvenoj podlozi iz Akrotirija, Thera, naslikana je oko 1500. godine pr. Kr. Kao i u orijentalnom stilu grËkog slikarstva, i te su æenske figure raene po uzoru na Egipat. OËi su im un face dok su glava i tijelo iz profila. AntiËka je po stilu i naËinu izvedbe, odnosno po stanju oËuvanosti, bogatstvu boje i naturalistiËkoj obradi oblika. Grad Akrotiri nije poznat kao minojska kolonija, ali postoji jasna veza izmeu freski na Kreti i onih na Theri, jednako kao i izmeu tipova graevina i drugog kulturnog dobra tih dviju religija.

Kopirana veÊina grËkih djela GrËki i rimski pisci datiraju osnivanje Rima po olimpijadama u kasnije antiËko doba πto je prihvaÊena i danas te se konvencionalno uzima treÊa godina VI. olimpijade ili 753. godina pr. Kr. O rimskoj umjetnosti moglo bi se mnogo viπe pisati i govoriti iako su veÊinu toga preuzeli od Grka, kao πto su to klasiËne skulpture koje su kopirali i prema kojima poznajemo

Reljef Ëetveroprega na trkaliπtu, II. st. pr. Kr. 44


veÊinu grËkih djela. Stvorili su i dvije nove tehnike u kiparstvu. To je lijevanje u bronci iz kalupa i izrada realistiËnih gipsanih portreta. Bili su osobito vjeπti u prikazivanju dubine prostora i u dokumentarnom i identifikacijskom pristupu modeliranju lica ljudi na reljefima, kao πto je Ara pacis, Oltar mira iz 13. godine pr. Kr.

EtruπÊanska freska iz grobnice u Chiusa, V. st. pr. Kr.

VeÊina zidnih slika iz Pompeja Mi Êemo se viπe zadræati na slikarstvu o kojem se mnogo manje zna nego o rimskoj arhitekturi i kiparstvu, πto mu daje zagonetnost, tim viπe jer saËuvani materijal rimskog slikarstva s malim izuzecima pripada strogo ograniËenom podruËju. Gotovo se sav sastoji od zidnih slika, a znatna veÊina tih slika potjeËe iz Pompeja i okolnih naselja zatrpanih prilikom erupcije Vezuva 79. godine ili iz Rima i njegove okolice. Njihovi datumi postanka obuhvaÊaju raspon od neπto manje od 200 godina od kraja I. stoljeÊa pr. Kr. do kraja I. stoljeÊa. ©to je bilo prije ili poslije toga moæe se samo nagaati. Najranija faza rimskog zidnog slikarstva, poznata iz malog broja primjera iz II. stoljeÊa pr. Kr. pokazuje jasnu povezanost s helenistiËkim svijetom, jer je bila otkrivena u istoËnom Sredozemlju. Oko 100 godine pr. Kr. taj tzv. prvi stil postupno zamjenjuje mnogo ambiciozniji i sloæeniji stil, kojim se, pomoÊu iluzionistiËkih arhitektonskih perspektiva i prozorskih efekata, ukljuËujuÊi i predjele i figure, htjelo produbiti ili probiti ravnu povrπinu zida. Izdvojene su tri faze tog sloæenijeg stila, poznate kao drugi, treÊi i Ëetvrti stil, ali razlike meu njima nisu uvijek jasne. »etvrti stil koji je vladao u vrijeme erupcije Vezuva 79. godine najsloæeniji je od svih. Rimski slikar oËigledno je majstor za modeliranje i fakturu povrπina.

Poetsko shvaÊanje volumena i prostora Slike obiluju svjetloπÊu, velikim tonskim rasponom s finim prijelazima titrajuÊeg svjetla i tople kolorizirane sjene. Primjer za to je slika Tri gracije (freska iz Pompeja, IV. stil). Tri æenska lika su Karijateide koje pleπu nage u krugu. Okrunjene su vijencima mirte, dok dvije od njih dræe u ruci granËice te biljke. Dvije gracije naslonile su dlan na ramena treÊe koja nam je le-

BronËana statua profesionalnog πakaËa iz I. st. pr. Kr.

ima okrenuta dok joj je glava u profilu. Nemirne mrlje livade stapaju se s prvim planom æenskih figura, a svjetlucave najsvjetlije povrπine njihova tijela potjeËu iz nekog drugog izvora svjetlosti. Rimski slikar ne raspolaæe sistematskim shvaÊanjem prostorne dubine, njegova je perspektiva sluËajna i nedosljedna, naglasak je na poetskom shvaÊanju volumena i prostora. U najljepπim primjerima taj nedostatak bogato je nadoknaen drugim kvalitetama, a nepostojanje logiËno povezanog gledanja na vidljivi svijet treba smatrati graniËnom crtom koja razdvaja rimsko slikarstvo od slikarstva renesanse ili modernog doba.

Mozaici i skulpture Osim plesa postoje kompozicije æenskih πportova, igre loptom, ples i krunidba pobjednica (Piazza Armerina u Vili Erkulija). Zatim slika meugradskog atletskog natjecanja izmeu Pompeja i Nocera koje se odigrava u areni u Pompejima, a nalazi se u Napuljskom arheoloπkom muzeju. S istoka je u Rim doπla umjetnost mozaika koji je bio naroËito pogodan za ukraπavanje podova, svodova dvorana, odaja i kupaliπta. Na tim su mozaicima prikazani neki motivi iz πportskog æivota Rimljana, npr. zidni mozaici iz Rima su bacaË diska i boksaË, zatim mozaik hrvaËa iz Aquincuma na podruËju danaπnje Budimpeπte koji krasi pod ulaza u gradsko kupaliπte. Figura afriËkog hrvaËa izraena je od crnih kamenËiÊa bazalta. Zgrabio je protivnika za lea obuhvativπi ga za pojas. Sudac je ispred njih u semisquatting poloæaju i pozorno prati borbu.

Literatura 1. Boardman, J. (1964). Greek Art. London: Thames and Hudson. 2. Boardman, J. (1974). Athenian Black Figure Vases. London: Thames and Hudson. 3. Boardman, J. (1978).Greek Sculpture, The Archaic Period. London: Thames and Hudson. 45


©PORT I DUHOVNOST

Meditacija uËi i pobjedi i porazu Atletici kao spletu razliËitih πportskih disciplina najviπe odgovara znalaËka i promiπljena primjena tzv. naravne meditacije, temeljite i snaæne vjeæba uma i duha u razvoju tjelesnih sposobnosti Piπe Tvrtko Beus

tletika - kraljica πportova temelj je za druge πportove i igraËka umijeÊa. Uspjeh u atletici pretpostavlja poπtivanje njezine naravi - naravi univerzalnosti. Atletika je sveobuhvatna jer ukljuËuje znalaËko i profinjeno kombiniranje sabranosti, snage, spretnosti, tehnike, opuπtenosti, fleksibilnosti i ËvrstoÊe. Sloæena i zahtjevna kombinacija mnogih elemenata dogaa se u cjelovitom biÊu - suglasju uma, duha, tijela. Meditacija kao duhovna sposobnost poniranja u sebe i u druge oko nas pruæa vaæne poticaje i moguÊnosti za unaprjeenje drevnog, plemenitog i dragocjenog πporta, atletike.

A

Naravna meditacija Atletici kao spletu razliËitih πportskih disciplina najviπe odgovara znalaËka i promiπljena primjena tzv. naravne meditacije. Naravna meditacija temeljita je i snaæna vjeæba uma i duha u razvoju tjelesnih sposobnosti. Za njezino bolje razumijevanje potrebno je vratiti se kronoloπki i idejno - nekoliko desetljeÊa unazad. NjemaËki profesor i katoliËki sveÊenik Klemens Tilmann sredinom XX. stoljeÊa mnogo je pomogao u promociji meditacije u zapadnom sociokulturnom kontekstu. Posebno je vaæan jer je naglasio vrijednost naravne meditacije koja svojom prirodnoπÊu i jednostavnoπÊu otvara put mnogim oblicima meditacije. Naravna meditacija uËi Ëovjeka gledati, sluπati, ponirati, zahvaljivati, πutjeti, voljeti. Ta meditacija pripada i Zapadu i Istoku. Pruæa izvrsnu moguÊnost dijaloga i promiπljanja vlastite vjere, rada i postojanja.

NaÊi osobu koja dovoljno poznaje duhovnost Naravna meditacija ne pruæa gotove recepte i ponude æivota. Traæi dovoljno poniznosti i smjelosti. SliËna je iskrenoj molitvi koja nastaje u nutrini osobnosti. Otvara put u carstvo dubine, u carstvo vlastite originalnosti i vrijednosti. Naravna meditacija dobar je temelj za πportsku meditaciju. Osoba koja se predano bavi atletikom, zahvaljujuÊi naravnoj meditaciji moæe naslutiti narav atletike u temeljima. Moæe upoznati vrijednost atletike u povijesnoj i æivotnoj stvarnosti. Razmjerno malo literature moæe biti poticaj za stvaralaËko promiπljanje i istraæivanje odnosa atletike i meditacije. Viπe je ciljeva meditacije atletiËara. Meditacija izravno i neizravno pomaæe boljoj sabranosti, veÊoj snazi, boljoj 46


spretnosti, veÊem samopouzdanju, boljim rezultatima, veÊoj smirenosti atletiËara. Pravilna (ne bilo kakva) meditacija pruæa duboko iskustvo zadovoljstva, (samo)ostvarenja, ispunjenosti i vedrine. Potrebno je odabrati dobrog trenera, duhovnika, voditelja meditacija i vjeæbi koji πportaπe prati u dubinsko-dinamiËkom radu pojedinaËno i skupno. Potrebno je naÊi osobu koja dovoljno poznaje duhovnost, filozofiju, psihologiju, atletiku - narav osobe i πporta.

Dobra meditacija ukljuËuje postojanu vjeru S velikom pouzdanoπÊu moæemo tvrditi da dobro vodstvo i dobra meditacija vodi znatnom napretku atletike. Dobro vodstvo i dobra meditacija ukljuËuju postojanu vjeru, vedrinu i povjerenje u æivot. Mnogi uspjeπni atletiËari odraæavaju odrastanje u entuzijazmu, u ozraËju vjere u uspjeh, odgoj u æivotnoj vjeri i upornosti. Naime, meditacija se Ëesto dogaa “anonimno” u malo prije navedenim uvjetima. Sama tehnika meditacije bez vrijednosti koje nosi u sebi ne omoguÊuje znatan napredak u æeljenom πportu. Meditacija atletiËara ima odreene sliËnosti s meditacijom drugih πportova, ali i vlastite osobitosti. ZajedniËke su vjeæbe pravilnog dræanja i disanja, vjeæbe opuπtanja, osnovna vjeæba, vjeæba produhovljavanja tijela, vjeæbe povjerenja i dr. Posebnost meditacije vezane uz atletiku jesu vjeæbe s naglaskom na energiju, vjeæbe snage, vjeæbe preciznosti i vjeæbe izdræljivosti.

Treba poπtivati darovane datosti Meditacija usmjerena na trkaËke discipline po vlastitoj prosudbi ukljuËuje

imaginacijsko i vizualizacijsko svladavanje prepreka na viπe razina, buenje brzinske pokretljivosti i ustrajnosti, povezivanje stabilnosti i pokretljivosti u cjelovitosti psihofiziËkog dogaanja. Meditacija koja ima u vidu bacaËke discipline ukljuËuje imaginacijsko-hipnotiËko dematerijaliziranje predmeta u raznim vjeæbama dubinske pokretljivosti i snage duha i tijela. Ciljane se vjeæbe provode u raznim olakπavajuÊim i oteæavajuÊim ambijentalnim uvjetima. U tome smislu mnogo pomaæe rad u paru i rad u manjim skupinama pod vodstvom maπtovitih i iskrenih trenera. Meditacija vezana uz skakaËke discipline uz navedene vjeæbe dematerijalizacije predmeta i tijela u biranim vjeæbama opuπtanja, zamiπljanja, sabranosti i poniranja ukljuËuje tjelovjeæbu u razliËitim okolnostima kondicijskog ili kojeg drugog treninga. Dakako, mnoge su vjeæbe zajedniËke, sliËne odnosno srodne u svojoj biti. Vaæno je pokrenuti, probiti temeljnu prepreku koja prijeËi ostvarenje æeljenog rezultata. Treba poπtivati darovane datosti. Treba takoer vjerovati u snagu duha koji nadilazi darovane datosti (sposobnosti). Iskustvo pokazuje da se vrhunski rezultati ponavljaju kada se jednom dogode. Mora se dogoditi to poËetno iskustvo pobjede i uspjeha.

Treba naÊi dobar start Meditacija uËi pobjedi. Meditacija uËi i skromnosti. UËi smireno prihvaÊati i pobjedu i poraz. UËi prolaziti kroz kriæevite napore, trpljenje i patnju. UËi vjerovati u nadu uskrsnuÊa, nadu novoga poËetka i nove stvarnosti. GledajuÊi mnoge mlade osobe koje traæe svoje mjesto i buduÊnost u atletici, ne moæemo se ne upitati o njihovom vodstvu i

struËnoj pratnji. Je li mladim osobama omoguÊen pravi put u pravu buduÊnost? Je li moguÊe dobiti mnogo novih atletiËarki i atletiËara koji Êe proslaviti taj divan, vrijedan i plemenit πport u svojoj domovini? Imaju li danaπnji kandidati za πportska olimpijska i druga natjecanja doista prave uvjete da ostvare svoje najbolje moguÊnosti i rezultate? Jesmo li svjesni koje moguÊnosti pruæa svjetlo vjere i duhovnosti na putu nastojanja i napretka? Poznajemo li naravnu meditaciju? Poznajemo li krπÊansku meditaciju? Poznajemo li svoju kulturnu i duhovnu nacionalnu baπtinu? Za poËetak je dovoljno poÊi, krenuti. Potrebno je naÊi dobar start. Potrebno je krenuti pravim, jakim i odluËnim koracima. Potrebno je skoËiti dovoljno snaæno u novu stvarnost koja nije optereÊena porazima i sumnjama. Potrebno je odbaciti teret dovoljno daleko od teæine svakodnevice koja nerijetko prijeËi pogled do æeljenog cilja i æeljene buduÊnosti.

Literatura 1. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju. Naravna meditacija. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost. 2. MarijanoviÊ, I. (1996). Trener - odgajatelj. Zagreb: Katehetski salezijanski centar. 3. Maggi, D. (2001). I πport ima duπu. Pedagoπko-duhovna razmiπljanja za πportske djelatnike. Zagreb: Salezijanski bogoslovni dom. 4. J. Griesbeck, J. (1997). 77 meditative Impulse. Freiburg: Herder. 5. C. Naranjo, C., Ornstein, R.E. (1976). Psychologie der Meditation. Frankfurt: Fishcher Taschenbuch Verlag.

47


©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Slalom i na stazi i na cesti RijeË sanjke u hrvatskome jeziku dolazi od crkvenoslavenske rijeËi u znaËenju zmija. SliËnost izmeu vijugavog kretanja zmije i naziva alpskih disciplina koje u svojem nazivu imaju rijeË slalom (vijugavo se kretati) oËigledna je Piπe Darija OmrËen

kijanje je jedan od najstarijih zimskih πportova. Ime dobiva 1890-ih u norveπkome jeziku od staronorveπke rijeËi skith koja je znaËila palica od drveta, odnosno skija. Meutim, ljudi su skije radi prijevoza upotrebljavali od davnina - smatra se da je skijanje staro Ëak 5000 godina. Godine 1924. prvi su put odræane zimske olimpijske igre. Dogodilo se to u Chamonixu u Francuskoj. Broj se skijaπkih disciplina na olimpijskim igrama stalno poveÊavao kako su se konstituirale nove discipline. Njima se pridruæilo i klizanje, utrke u bobu, sanjkanje, ali i drugi zimski πportovi. Neki su od novih πportova Ëak vrlo brzo postali i olimpijski πportovi. Tako je, primjerice, skijanje na dasci (snowboarding) relativno brzo steklo status olimpijskog πporta. Smatra se da je prvu dasku za skijanje na snijegu 1963. godine izradio Amerikanac Tom Sims (McKhann, 1993. - 1999.). International Snowboard Federation je utemeljen 1991. godine, Fédération Internationale de Ski (FIS) je priznao skijanje na dasci kao disciplinu koja je zatim krenula na turneju po Svjetskom kupu, a skijanje je na dasci postalo olimpijskim πportom veÊ na Zimskim olimpijskim igrama u Naganu 1998. godine, dakle, za 'samo' 35 godina.

S

48

Skijaπke discipline i njihova imena Danas se skijanje dijeli na alpsko skijanje, nordijsko, biatlon i skijanje slobodnim naËinom. Grupacija disciplina pod zajedniËkim nazivnikom alpski dobila je ime prema znaËenju te rijeËi - taj pridjev znaËi brdovit, odnosno planinski. Naravno, ime je i za planinski lanac Alpe. Nordijsko je skijanje dobilo ime prema pridjevu nordijski koji se odnosi na sjevernoeuropske zemlje (Island, Dansku, Norveπku, ©vedsku i Finsku). Kako nastaju nazivi nekih disciplina u alpskom i nordijskom skijanju? RijeË slalom dolazi iz norveπkoga jezika i znaËi kosa (kosa u smislu padine) staza, odnosno vijugava staza. Stoga nije Ëudo da se danas u svakodnevnome govoru vrlo Ëesto Ëuje sintagma vozi slalom (primjerice, automobilom). »esto se susreÊe i miπljenje da su nazivi veleslalom i super veleslalom istoznaËnice. To, meutim, nije toËno. RijeË je o razliËitim disciplinama u alpskom skijanju. Engleski je naziv za veleslalom - giant slalom: rijeË giant kao imenica znaËi div, a kao pridjev divovski, golem, velik - dakle, veleslalom. Puni naziv discipline koju gotovo svi poznaju pod nazivom Super-G na engleskome jeziku glasi super giant slalom, dakle, na hrvatskome super veleslalom. Slovo G u nazivu je poËetno slovo rijeËi giant iz engleskoga naziva za veleslalom - Super-G(iant slalom).


Skijaπko trËanje Skijaπko se trËanje na engleskome jeziku zove cross-country skiing (u doslovnome prijevodu trËanje kroz prirodu), a na, primjerice, njemaËkom (Ski)langlauf, odnosno trËanje na skijama. Naziv te nordijske skijaπke discipline u hrvatskome jeziku zapravo je vrlo blizak nazivu koji ona ima u njemaËkome. Ime biatlona nastaje spajanjem predmetka bikoji znaËi dva i grËke rijeËi âthlon u znaËenju natjecanje - doista, biatlon se sastoji od dvije discipline u kojima se natjecatelji nadmeÊu, a to su skijaπko trËanje i gaanje iz puπke.

Skijanje slobodnim naËinom Skijanje slobodnim naËinom obuhvaÊa tri discipline - akrobatske skijaπke skokove (engl. aerials), utrke preko grba (engl. moguls) te ples na skijama (engl. acroski, odnosno njegov stariji naziv ballet). Od navedenih je disciplina kao naziv zanimljiv moguls, odnosno utrke preko grba. RijeË mogul se ovdje ne koristi u znaËenju moÊnik (moÊan Ëovjek, primjerice industrijski mogul) koje rijeË mogul takoer ima u engleskome jeziku i u kojemu je poznata u svijetu, nego dolazi od rijeËi Mügel iz austrijskog njemaËkog koja znaËi malo brdo - doista, to je disciplina u kojoj natjecatelji prelaze stazu punu malih brda. U struËnoj πportskoj terminologiji na hrvatskome jeziku rabi se rijeË grba, a ne hupser, rijeË koja je vrlo Ëesta u svakodnevnome govoru - potonja je rijeË germanizam u hrvatskome jeziku.

Joπ neki zimski πportovi Osim skijanja postoje i drugi zimski πportovi - utrke u bobu, sanjkanje, klizanje i hokej na ledu. RijeË sanjke u hrvatskome jeziku dolazi od crkvenoslavenske rijeËi u znaËenju zmija (Gluhak, 1993., str. 540). SliËnost izmeu vijugavog kretanja zmije i naziva alpskih disciplina koje u svojem nazivu imaju rijeË slalom (vijugavo se kretati) je oËigledna. Luge tobogganing puni je naziv na engleskome jeziku za natjecateljsku disciplinu sanjkanje. I rijeË luge i rijeË toboggan znaËe sanjke. RijeË luge je francuska, a dolazi od latinskoga sludia. RijeË toboggan dolazi iz

jezika sjevernoameriËkih Indijanaca Micmaca. Krovna svjetska udruga za natjecanja u bobu i sanjkanju je Fédération Internationale de Bobsleigh et de Tobogganing (FIBT). U disciplini sanjkanja poznatoj pod nazivom skeleton natjecatelj leæi potrbuπke na sanjkama kojima se spuπta niz stazu.

Hokej na ledu Hokej na ledu pripada skupini vrlo popularnih zimskih πportova. Smatra se da je podrijetlo njegovoga naziva u starofrancuskome i rijeËi hoquet u znaËenju savijeni πtap koji koriste pastiri (Longman Dictionary of Contemporary English, 2005.). Hokej na ledu nije, meutim, i jedina vrsta hokeja. Hokej na travi daleko je stariji πport od varijante koja se igra na zaleenoj plohi. Iako podrijetlo hokeja na travi (engl. field hockey) nije u potpunosti jasno, crteæi pronaeni u grobnici Beni-Hasena u Dolini Nila u Egiptu koji su stari Ëak 4000 godina prikazuju ljude koji igraju taj πport (USA Field Hockey, 2005.). Razne oblike hokeja koji je vjerojatno jedan od najstarijih oblika igara loptom i palicom igrali su, osim EgipÊana, veÊ i stari Grci, Perzijanci, Rimljani. Za irski se hokej na travi (hurling) zna da se igrao u prvom tisuÊljeÊu prije Krista u Irskoj. Hokej na ledu nastaje u drugoj polovici XIX. stoljeÊa. Skijanje ima i svoje moderne varijante poput skijanja na vodi, a natjecanja u bobu su, u biti, varijanta sanjkanja (koje, kako je poznato, postoji i danas kao natjecateljska disciplina).

Literatura 1. Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimoloπki rjeËnik. (str. 540). Zagreb: August Cesarec. 2. Longman Dictionary of Contemporary English (2005). Writing Assistant Edition CD-ROM. Pearson Education Limited. 3. McKhann, M. (1993-1999). Snowboarding. History. In: Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. Microsoft Corporation. 4. USA Field Hockey (2005). A:/USA Field Hockey Field Hockey History.htm. S mreæe skinuto: 23. 6. 2005.

49


©PORTSKA FOTOGRAFIJA

©port na drukËiji (fotografski) naËin Nakon hrvatskih majstora πportske fotografije iz proπlog broja, vraÊamo se kolegama iz svijeta od kojih moæemo nauËiti mnogo korisnoga Piπe Kreπimir MikiÊ

2 Uhvatiti pravi trenutak, zanimljivi pokret u πportu je najveÊe umijeÊe. ©portaπ Rickey Henderson kojeg je snimio Roland C. Modra snimljen je upravo u jednoj takvoj situaciji. Svaki recenzent fotografije sad je pred dvojbom: πto reÊi o desnoj nozi koja je odrezana rubom okvira ili o desnoj ruci koja nekako Ëudno viri? Moæda smeta i sjena na majici i hlaËama? Da to jesu manje pogreπke o kojima bismo vjerojatno pisali da je snimljen neki drugi motiv. U ovom sluËaju bitan je trenutak, to je sadræaj ove snimke. Trenutak koji se zabiljeæio πportaπevu reakciju, a to je vaænije od svega, pa i od koloristiËki zanimljive i ujednaËene pozadine.

1

Ne ulazeÊi sada u rasprave o boksu kao πportu, smatramo da je ova snimka Mikea Tysona (autor Jed Jacobsohn) vrijedna naπe pozornosti. Moæda baπ i stoga πto ukazuje na grubost u ovoj igri. RabeÊi uskokutnik (teleobjektiv), odnosno primjenjujuÊi njegovu karakteristiku male dubinske oπtrine promatraË se uspijeva usredotoËiti na uho koje je stradalo. U cjelokupnoj neoπtrini slike nekako se Ëini da je i posljedica okrutne borbe manje drastiËna nego πto bi to bila da je cjelokupna fotografija oπtra.

2

Brandi Chastain slavi pobjedu na Svjetskom kupu za æene 1999. godine. Fotograf Robert Beck uspjeπno je zabiljeæio svu tu radost. I na ovom primjeru moæemo uoËiti koliko je bitan uskokutnik u snimanju πportskih dogaanja. Lik je dostatno odvojen od ostalih osoba koje uoËavamo, ali one nimalo ne smetaju s obzirom na srediπnji motiv - pobjednicu. Neoπtrina drugog plana, iako s obzirom na boju vrlo bogata, nije niËim privukla pozornost te je koncentracija promatraËa zaustavljena na bitnom.

3

1 50


Michael Phelps u Ateni 2004. godine zabiljeæen je kamerom Heinza Kluetmeiera. Vrsna fotografija koja plijeni funkcionalnom kompozicijom - dobro je πto je u ovom sluËaju plivaË u samom srediπtu, simetriËno smjeπten, da je iznad njega prostor ispunjen bjelinom i πto iz slike izlaze dvije æute trake u blagoj dijagonali πto, osim dinamike, u sliku unosi i koloristiËki sklad - i zanimljivim kutom snimanja.

4

©portski fotograf (Claus Bergmann) na πportskom terenu i tijekom natjecanja mora biti spreman reagirati i na neoËekivane dogaaje, popu ove situacije kod ozljede Monike Seleπ u Hamburgu 1993. godine. Snimljena je dosta uspjeπno, pri Ëemu manju primjedbu upuÊujemo osobi u desnom dijelu slike, koju bi zbog izrazite bjeline odjeÊe trebalo malo reducirati, jer zauzima veÊi dio prednjeg plana. No fotografija moæe biti i ovakva, s time da bi uz naπu primjedbu, barem tako mislimo, bila joπ i bolja.

5

3

4

5

Fotografski savjetnik 1. Prije fotografiranja promatrajte (vjeæbajte) gledati svijet kroz traæilo. Mi ne gledamo u okviru, a pri snimanju to je nuæno. 2. Nuæno je aparatom (objektivom) obaviti izbor, izdvojiti, naglasiti, selekcionirati iz

mnoπtva detalja i motiva koji nam se nude. 3. ©to smo snimili viπe snimaka istog motiva, veÊi su izgledi da rezultat bude izvrsna fotografija. 4. Pazite na vrijeme snimanja (doba dana), a i smjer iz kojeg snimate, kako vam svjetlo ne bi viπe odmoglo nego pomoglo. 5. Umjesto fleπa rabite osjetljiviji film (ili kod digitalnih aparata poveÊajte osjetljivost) i pomognite si tronoπcem (stativom) ako vam, naravno, motiv do dopuπta. 6. Pri kompoziciji slike posebnu pozor-

nost usmjerite na rubove fotografije i na to treba li odabrati horizontalni ili vertikalni format. 7. Automatsko odreivanje ekspozicije daje pouzdane rezultate svim prosjeËnim situacijama. Kad one to nisu (primjerice kod πportske fotografije), preporuËuje se ruËno odreivanje. 8. Ne vjerujte da moæete bez dodatnog dræaËa za objektiv snimati iz ruke snaænim uskokutnicima! Snimka Êe se i u najmirnijoj ruci potresti, πto Êe rezultirati neoπtrinom. 51


PUBLICISTIKA Gimnastika u Slavoniji

Kako πport pribliæiti djeci

Sto godina gimnastike u Vinkovcima

Velika enciklopedija za djecu, ©port

Autor: Æeljko IveljiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: SN "PrivlaËica Vinkovci", Smilja MajstoroviÊ Godina i mjesto izdavanja: 2007., Vinkovci Stranica: 204; format: 22x22 cm IzdavaË: SN "PrivlaËica", Vinkovci Tisak: Tiskara Pauk doo, IlaËa

Autor: grupa autora Stranica: 160; format: 24x29 cm IzdavaË: Europapress holding d.o.o. Godina i mjesto izdanja: 2007., Zagreb

ako gimnastiku ne gledamo u udarnim TV terminima, iako je nema na naslovnicama, njome se u Hrvatskoj bavi mnogo πportaπa i πportskih djelatnika. Jedan od njih je i VinkovËanin Æeljko IveljiÊ, koji je u svijet gimnastike uπao sa 12 godina i ostao joj vjeran do danas. U svojoj prvoj knjizi piπe o onome πto mu je æivotno opredjeljenje, o gimnastici. Knjigu poËinje povijesnim pregledom nastanka tjelovjeæbe kao sustavnog organiziranog vjeæbanja u πkoli, od XVII. stoljeÊa do danas. PodsjeÊa nas na prisustvo tjelovjeæbe i gimnastike u zemljama Europe, nastanku sprava koje se i danas koriste, zabiljeæio je prvo odræano natjecanje i rijeË po rijeË stigao do gimnastike danas. Ipak, okosnica knjige sustavno je praÊenje razvoja gimnastike u Vinkovcima. IveljiÊ je povijest vinkovaËke gimnastike podijelio u sedam razdoblja, stavljajuÊi ju u povijesne okvire, ali i naglaπava povijest koju je u tom razdoblju obiljeæila gimnastika. Fotografije, plakati, arhivski dokumenti ilustriraju tekst koji govori o stvarnim osobama koje su tu povijest, ali i povijest gimnastike stvarali. ProuËavajuÊi dokumentaciju arhiva, klubova, sustavno i dosljedno, ali i vrlo Ëitljivo napisao je knjigu koja predstavlja interesantnu dokumentiranu bogatu povijest vaænog πporta koji se tradicijski njeguje u Slavoniji. Uvijek je zanimljivo proËitati knjigu koju zaljubljenici nekog πporta piπu sa straπÊu, ali nikad ne odustajuÊi od Ëinjenica koje πport Ëine.

I

52

uropapress holding d.o.o. kao izdavaË ove je godine za E sve one koji vole πport izdao πportsku enciklopediju za djecu. Knjiga je prijevod s originala koji je izaπao u Italiji, ali pripremljen i preraen za domaÊe, hrvatske potrebe. Kao i svaka enciklopedija, πto stoji u nazivu, knjiga je pregled πporta od davnih do danaπnjih vremena. Ono πto je izdvaja, ali i Ëini dostupnijom ili interesantnijom djeci, je obrnut redoslijed uobiËajenog sadræaja koji oËekujemo za ovakve knjige. Naime, umjesto povijesti i priËa vezanih za nju, knjiga djecu odmah uvodi u πport. ©portovi su u prvom poglavlju podijeljeni po onome πto ih obiljeæava: mreæa i reket, izlazak na mreæu, palica i loptica, lopte, pogodak u sridu, fiziËka vjeπtina, u vodi, na snijegu i ledu, uzjahati u sedlo. Iako moæda s odrasle toËke glediπta neobiËna podjela, autori su se vodili djeËjom logikom podjele ,πto je vjerojatno primjerenije najmlaima, kojima je knjiga i namijenjena. Naravno da nije izostavljena povijest, datumi i rezultati, ali napisano tako da πport predstavlja igru u kojoj se postiæu rezultati koji raduju one koji se u πportu igraju. Posebno poglavlje naslovljeno je ©portski rjeËnik. Posebnost tog rjeËnika je πto ga Ëine slavni πportaπi koji su obiljeæili povijest πporta, a kroz priËe o πportaπima doznajemo i o povijesti πporta. Bogato ilustrirana crteæima i fotografijama s natjecanja, enciklopedija privlaËi pozornost djece kojoj je slikovni prikaz πporta daleko primamljiviji. Kad ih privuËe slika, uz nju je i vrlo interesantan tekst prilagoen uzrastu kojem je namijenjen.


Piπe Milena DragiπiÊ

NauËiti igrati golf

Napredni golf za poËetnike Autor: Stuart Callan Oblikovanje i priprema za tisak: maba-com Godina i mjesto izdavanja: 2007. Zagreb Stranica: 92; format: 15x21 cm IzdavaË: Golf & Country Club Zagreb d.o.o. Tisak: maba-com olf je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj G procvao po broju igraËa i otvaranju vjeæbaliπta i terena. Sustavnom razvoju πporta pridonio je i profesionalni golfer i trener ©kot Stuart Callan, koji je dulje boravio u Hrvatskoj, prenoseÊi svoje znanje poËetnicima i naprednima. Knjiga “Napredni golf za poËetnike” druga je u nizu autora Stuarta Callana i izdavaËa G&CC Zagreb. Nastala je kao pomoÊ igraËima u razumijevanju pravila, naziva i tehnike. Knjiga ima πest lekcija: igranje iz nepokoπene trave, igranje iz bunkera, vjeæbe osposobljavanja i psihiËka priprema, pitching i igranje wood palicama, igranje s kosina i igranje na igraliπtu. Sve su te lekcije dio problema s kojima se igraËi na terenu susreÊu. Callan vrlo jednostavnim jezikom objaπnjava kako rijeπiti problem. Osim tekstom, svaka je lekcija bogato ilustrirana fotografijama, πto pomaæe u kompletnom razumijevanju rjeπenja postavljenog problema. Golf je πport koji se, kako golferi istiËu, igra protiv terena, a lekcije u knjizi upravo pomaæu da se problemi terena lakπe i jednostavnije rijeπe. Za one koji se odluËe potraæiti pomoÊ u rjeπavanju svojih problema kroz πtivo u knjizi, na kraju svake lekcije je i saæetak koji u nekoliko kljuËnih naputaka naglaπava pravila koja se tiËu konkretne lekcije. Knjiga sigurno ima svakodnevnu uporabnu vrijednost za sve aktivne igraËe golfa, a veliËinom je prikladna i za torbu s palicama svakog golfera.

Joπ jedno slavlje πporta

Pierre de Coubertin et le Miracle Grec Autor: Jean Durry Oblikovanje i priprema za tisak: Christian Wacker Godina i mjesto izdavanja: 2005., Lausanne Stranica: 254; format: 17x24 cm IzdavaË: Comite International Pierre de Coubertin Tisak: Comite International Pierre de Coubertin o olimpijskih igara u Pekingu ostalo je neπto viπe od D osam mjeseci. I dok se pripremamo za joπ jedno slavlje πporta, moæda je vrijeme prisjetiti se proπlosti i kako je sve nastalo. U Hrvatskom olimpijskom odboru ima knjiga koja je izdana 2005. godine u povodu izloæbe povratka olimpijskih igara u njihovu prapostojbinu Atenu. Jednostavnog naziva “Pierre de Coubertin et le Miracle Grec”, knjiga nas vraÊa u XIX. stoljeÊe i poËetak sna koji traje do danas, suvremenih olimpijskih igara i njihovog tvorca Pierrea de Coubertina. Svaki je πportaπ u posljednja tri stoljeÊa na svoj naËin obiljeæio πport naπe zemaljske kugle, ali je Pierre de Coubertin taj koji je osmislio i vratio vaænost πporta i πportaπa u naπe domove i naglasio vaænost i iskonsku vrijednost bavljenja πportom. Knjiga je posveÊena njegovom velikom djelu, nastanku ideje, razvoju olimpijskih igara, razvoju πporta i πportskih dostignuÊa. Arhivski dokumenti, slike, pojmovi, osobe, medalje, ordeni, sprave, rekviziti kroz proπlo vrijeme pokazani su na izloæbi i ovjekovjeËeni u knjizi. Knjiga je pisana trojeziËno (francuski, engleski i grËki) i vrsta je literature bez koje je teπko zamisliti bilo kakvo istraæivanje ili vraÊanje u povijest poËetka suvremenih olimpijskih igara. Amaterizam, nekomercijalni pristup πportu, vaænost slogana “Bræe, bolje, jaËe” mogu se u XXI. stoljeÊu Ëiniti zastarjelima, ali ne treba zaboraviti da je πport upravo uæivanje u igri koje na vidjelo donosi najbolje u nama. Zato treba stalno podsjeÊati na izvorne ideje i ciljeve koje je postavio tvorac suvremenih olimpijskih igara Pierre de Coubertin. 53


OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Piπe Radica Jurkin LugoviÊ 54

NULTA TOLERANCIJA NA DOPING Nulta tolerancija na doping prioritet je olimpijskog pokreta, poruËio je predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora Jacgues Rogge s treÊe Svjetske antidopinπke konferencije u Madridu, od 15. do 18. studenoga, a u organizaciji Svjetske antidopinπke agencije (WADA) Ëiji je osnivaË MOO. Rogge je najavio joπ oπtrije mjere od onih koje propisuje svjetski antidopinπki kodeks usvojen u oæujku 2003., a Ëije su izmjene kljuËne za borbu protiv tog moralnog, zdravstvenog i πportskog zla. Za novog predsjednika WADA-e izabran je bivπi australski ministar financija John Fahey koji je naslijedio Kanaanina Richarda Pounda, predsjednika u dva mandata. Na skupu najveÊih autoriteta svjetskog πportskog pokreta, πportaπa i vladinih delegacija te predstavnika antidopinπkih institucija sudjelovali su i Ivan Fattorini, predsjednik Upravnog vijeÊa i Damir Erceg, privremeni ravnatelj Hrvatske antidopinπke agencije (HADA) osnovane Vladinom uredbom u veljaËi 2007.

hardverskog opremanja Ëlanica HOO-a, moæe viπestruko unaprijediti svjetsku informatiËku i πportsku zajednicu kojima ove institucije pripadaju.

RIJEKA NIJE USPJELA, GR»KI VOLOS DOMAΔIN 2013. DomaÊin Mediteranskih igara 2013. bit Êe grËki grad Volos, odluËili su Ëlanovi Meunarodnog odbora mediteranskih igara na glavnoj skupπtini u Pescari 27. listopada. Od triju kandidata, Rijeke, turskog Mersina i grËkog Volosa, u drugi krug glasovanja uπli su Rijeka i Volos, a rezultat je bio 37-34 za Volos. Rijeka je time, naæalost, Ëetvrti put izgubila u nadmetanju za organizaciju MI: prvi se put kandidirala 1994. za organizaciju MI 2001. (pobjeda Tunisa), 1998. za MI 2005. (πpanjolska Almerija), te 2002. godine za MI 2009. (talijanska Pescara).

©ARIΔ I STOJ©IΔ U OLIMPIJSKOM KAMPU MLADIH Perspektivna gimnastiËarka, Ëlanica GK Vukovar i juniorske nacionalne vrste Martina StojπiÊ te Ivan ©ariÊ, europski juniorski πahovski prvak 2007., bit Êe - prema odluci VijeÊa HOO-a - sudionici Olimpijskog kampa mladih u Pekingu. Kamp mladih organiziran je pod pokroviteljstvom Organizacijskog odbora Igara u Pekingu 2008. i Olimpijske solidarnosti.

OCJENJIVA»KI SUD ZA NAGRADU MATIJA LJUBEK O izboru kandidata za najviπu nagradu HOO-a Matija Ljubek koja se dodjeljuje svake godine za osobite zasluge u hrvatskome πportu, odluËit Êe OcjenjivaËki sud HOO-a koji Ëine ugledna πportska imena na Ëelu s predsjednikom, olimpijcem Stojkom VrankoviÊem. U sastavu suda su Klaudija Klikovac Bubalo, Æeljko Braja, Nataπa Vezmar, Dinko Vuleta te zamjenski Ëlanovi Juro Horvat i Branko Zorko. Nagrada Matija Ljubek uruËit Êe se na sveËanosti Velikog dana hrvatskog πporta predvienoj 27. prosinca 2007. godine.

MICROSOFT I HOO NA UNAPRJE–ENJU INFORMATIZACIJE Hrvatski olimpijski odbor i vodeÊa informatiËka tvrtka Microsoft Hrvatska potpisali su 5. studenoga ugovor o suradnji na informatizaciji hrvatskog πporta i HOO-a. Ugovor su potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i direktor Microsofta Davor MajetiÊ. Obostrani interes tih institucija je zajedniËki doprinos obrazovanju i znanju u πportu osobito πportaπa, uvoenje suvremenih informatiËkih rjeπenja u komunikaciji svih Ëlanica HOO-a, razvoj web portala domaÊeg i meunarodnog πporta, kao i visoko sofisticirana informatiËka rjeπenja u potpori nastupa delegacije na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008., Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru 2010. i Olimpijskim igrama u Londonu 2012. Kako je naglasio predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, “bespapirnata” tehnologija, osobito nakon potpunog

FAIR PLAY MORA BITI PRAVILO Uvesti fair play kao vodeÊe naËelo u πportu bit Êe prioritet Hrvatskog odbora za fair play koji Ëine predstavnici HOO-a i Hrvatskog zbora πportskih novinara. Njegova predsjednica Biserka Perman na tu je temu sazvala konferenciju za novinare u Ëijem su radu sudjelovala ugledna πportska i novinarska imena, Jura Ozmec, Biserka Vrbek i Morana PalikoviÊ Gruden. Perman, koja je s Biserkom Vrbek, tajnicom Odbora, u Frankfurtu sudjelovala u radu 13. kongresa europskog fair play pokreta “Olimpijske vrijednosti i buduÊnost πporta”, najavila je opÊu mobilizaciju πportskih udruæenja, πportaπa, πportskih djelatnika, novinara i odgojno-obrazovnih institucija kako bi se suzbili svi oblici nasilja u πportu, krπenje naËela tolerancije, naruπavanje dopinπkih i drugih pravila Ëije nepoπtivanje ugroæava πportsko tkivo svake zajednice. O NASILJU U ©PORTU Javnim priopÊenjem, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa osudio je svaki oblik nasilja u πportu, pa i verbalni, koji je Zdravko MamiÊ, direktor kluba NK Dinamo, demonstrirao u listopadu 2007. na konferenciji za novinare. “Hrvatski olimpijski odbor najoπtrije osuuje naËin komunikacije u πportu kojem smo ovih dana bili svjedoci. Dræimo ga neprimjerenim za bilo koga tko djeluje u πportu ili javnom æivotu uopÊe, a posebice je nedopustiv prema æenama. Ovakvo ponaπanje osobe iz javnog æivota osobito je πtetno za mlade generacije koje u svojem odrastanju nuæno trebaju vrsne uzore kako bi izgradili zrelu liËnost i oblikovali moralne i etiËke vrijednosti.


Poimanje etiËnog i vrijednosnog u πportu Hrvatski olimpijski odbor dokazao je odgojem niza πportskih generacija u kojima su stasali mladi ljudi uravnoteæena duha, Ëija je æivotna filozofija i praksa - prijateljstvo, solidarnost, fair play i miroljubivost. Sve suprotno ovakvom poimanju æivota i javnog rada Hrvatskom olimpijskom odboru i hrvatskome πportaπu je strano i neetiËno”.

PROTIV PRETILOST U 75 HRVATSKIH ©KOLA Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski πkolski πportski savez potpisali su 17. listopada sporazum o provedbi pilot-projekta “Olimpijsko NE pretilosti” u 75 osnovnih πkola. Edukacija u borbi protiv pretilosti, koja Êe se provesti kao izvanπkolski program i to u “kritiËnim” terminima kada djeca dolaze u doticaj s druπtveno neprihvatljivim ponaπanjem - kako je naglasila koordinatorica projekta Danira BiliÊ - sastavni je dio projekta pod nazivom “Get up&go" pod pokroviteljstvom Europskih olimpijskih odbora uz sponzorstvo Samsunga. NAGRADA "FRANJO BU»AR" SUSIΔU, PAVLOVIΔU I BLAÆEVIΔU Dræavnu nagradu za πport “Franjo BuËar" najviπe priznanje Republike Hrvatske za doprinos u πportu, za æivotno djelo dobili su Æarko SusiÊ, Ante PavloviÊ i Miroslav BlaæeviÊ. Dobitnici godiπnje nagrade su Slaven BiliÊ, Ivana BrkljaËiÊ, Ivo Cipci, Nataπa DrenËiÊ JerkoviÊ, Marijan Klanac, Tomislav Paπkvalin, Ratko RudiÊ, Damir ©karo, Andrija VekiÊ, Zdeslav Vrdoljak, Dinko Vuleta i Hrvatski vaterpolski savez. Dræavnu nagrada za πport “Franjo BuËar", nazvana po ocu hrvatskog olimpizma a u povodu Ëijeg se roendana (25. studenoga) dodjeljuje u studenome, uruËili su na prigodnoj sveËanosti u prostorijama HAZU-a u Zagrebu ministar znanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac i predsjednik Odbora Dræavne nagrade za πport “Franjo BuËar" Mato Bartoluci. IZ SOLUNA SA 47 ODLI»JA Hrvatski su πportaπi nastupili na I. igrama mladeæi zemalja jugoistoËne Europe organiziranima pod pokroviteljstvom VijeÊa Europe u grËkom Solunu (15. - 21. listopada). Njih 93, u dobi od 14 do 17 godina - od ukupno 129 Ëlanova πportske delegacije pod vodstvom πefa misije Damira ©egote - konkurirali su vrπnjacima iz Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, GrËke, Makedonije, Moldavije, Rumunjske,Turske, Srbije i Crne Gore u devet πportova i vratili se sa 47 medalja. Najviπe odliËja osvojili su u atletici - 20, od kojih 10 zlatnih, tri srebrna i sedam bronËanih. Po jednu zlatnu medalju osvojili su u taekwondou, koπarci, plivanju i hrvanju. Srebrna odliËja, 13, donijeli su u Hrvatsku nogometaπi, atletiËari, plivaËi, hrvaËi i taekwondoaπi. BronËane, po sedam, osvojili su atletiËari i plivaËi, tri hrvaËi i po jednu u taekwondou, odbojci i gimnastici. SlijedeÊe, II. igre odræat Êe se 2009. u Hrvatskoj, u gradovima Ëija kandidatura tek predstoji.

S NAJBOLJIMA OD NAJBOLJIH... Susret na najviπoj razini s vrsnim πportskim izaslanstvima nacionalnih πportskih saveza redovita je praksa Ëelnika HOO-a, predsjednika Zlatka Mateπe i glavnog tajnika Josipa »opa. Povod su najËeπÊe izvanredni πportski rezultat ili pothvati svjetske razine, pa su primanja πportaπa i Ëlanova πportskih izaslanstva prigoda da se razmijene miπljenja i ideje o brojnim pitanjima voenja hrvatskog πporta, a osobito skrbi o πportaπima. Takav je susret s povodom poËetkom listopada bio s izaslanstvom Hrvatskog πahovskog saveza i mladim πahistom, juniorskim europskim prvakom 2007. Ivanom ©ariÊem, kandidatom za program individualne skrbi o mladim πportaπima; potom s boÊarima, osvajaËima srebrnih medalja s ovogodiπnjeg SP-a u Grudama, Rolandom MarËeljom i Tomislavom KolobariÊem te bronËanima Sandrom Guljom i Antom Papkom. Vodstvo njihovog saveza sprema se posvetiti organizaciji baza otoËnog boÊanja uz pomoÊ lokalnih zajednica. »lanovi Ëak tri reprezentacije u razliËitim disciplinama πportskog ribolova na moru, koji su na svjetskim prvenstvima slavili ekipna i pojedinaËna odliËja, mogli su svoja iskustva prenijeti Ëelnicima HOO-a. Meu njima bili su Mirjana Pobor, Tea Radil, Stefan Stelka i podvodni ribo-

... sa svjetskom klasom u boÊanju

... sa svjetskim prvacima ribolova na moru i podvodnom ribolovu

... sa Ëlanicama svjetskoga alpinistiËkoga pothvata

I. ©ariÊ, europski πahovski prvak

lovac Daniel GospiÊ, redom vlasnici pojedinaËnih odliËja u svojim disciplinama. Iz prve ruke, Ëelnici HOOa mogli su doznati o detaljima povijesnog pothvata æenske alpinistiËke ekspedicija koja se ljetos popela na πesti svjetski vrh - himalajski Cho Oyu. To je prva æenska ekspedicija u svijetu kojoj je to uspjelo. Meu sugovornica-

... s nositeljicama europske bronËane medalje u padobranstvu

... s najboljim svjetskim lovcima na πarane

ma bile su Iris BostjaËniÊ, Jana MijailoviÊ i Marija MaËeπiÊ koje su, uz Dariju BostjanËiÊ i Vedranu SimiÊeviÊ, bile na samom vrhu - 8201 metar. Njihov je sljedeÊi cilj najviπi svjetski vrh Mount Everest. U studenome su Ëelnici HOO-a ugostili i nositeljice ekipne bronËane medalje s ovogodiπnjeg padobranskog Europskog prvenstva u Osijeku, Veseljku KlobuËariÊ Pirc, Helenu Janson, Petru Dæidaru, Jadranku ZaradiÊ i Inu MuharemoviÊ. Pirc je osvojila i pojedinaËno srebro. MatiËni Hrvatski zrakoplovni savez najavio je znatniji angaæman na povezivanju s æupanijskim πportskim zajednicama u korist popularizacije ovog πporta meu mladima. Izaslanstvo Hrvatskog πportskog ribolovnog saveza Ëinili su svjetski prvaci Danijela VajdiÊ, Mihovil Vudrag, Illam Shuhani, Renato PalËiÊ, Ivica ValentiÊ, Æeljko Blaæ, kapetan Siniπa PavloviÊ, te pojedinaËni prvaci Æeljko Mokri i Zoran PetkoviÊ u lovu na πarane. Svjetske prvake u lovu na πarane i njihove struËne stoæere oËekuje zahtjevno Svjetsko prvenstvo u JuænoafriËkoj Republici 2008. godine.

Ç 55


13 MEDALJA IZ ©ANGAJA Hrvatska πportska delegacija, 30 πportaπa, osam trenera i voditelja na Ëelu sa πeficom misije, predsjednicom Specijalne olimpijade Hrvatske Vericom HaraminËiÊ, sudjelovala je na 16. svjetskim specijalnim olimpijskim igrama u kineskom ©angaju (2. - 11. listopada). Delegacija Specijalne olimpijade Hrvatske koja na igrama sudjeluje od 1993. godine, ovaj se put vratila s Ëetiri zlatne, sedam srebrnih i dvije bronËane medalje u razliËitim disciplinama atletike, plivanja, boÊanja, tenisa, kuglanja, te u nogometu. DOGOVOR IZ BUKURE©TA Na poziv predsjednika Rumunjskog olimpijskog odbora Octaviana Morariua Ëelnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op boravili su od 28. do 30. rujna u Bukureπtu, gdje je odræan koordinacijski sastanak predstavnika nacionalnih olimpijskih odbora srednje i jugoistoËne Europe. Tom prigodom uskladili su pripremu 36. opÊe skupπtine Europskih olimpijskih odbora (EOC) koja Êe se odræati 30. studenoga i 1. prosinca ove godine u πpanjolskoj Valenciji, te druga pitanjima od zajedniËkog interesa, kao πto su skrb o πportaπima, organizacija i upravljanje u πportu te bolja koordinacija u olimpijskom pokretu. Za razmjenu znanja i bolju koordinaciju posluæit Êe zajedniËke internetske stranice. STO TISUΔA KUNA SAVEZU ©PORTOVA ISTARSKE ÆUPANIJE Savez πportova Istarske æupanije 11. je æupanijska zajednica πportova koja je u 2007. godini

preuzela zajedniËku novËanu potporu HOO-a i Hrvatske lutrije u projektu potpore πportu na lokalnoj razini. Novac koji Êe posluæiti za nabavu jedrilica klase laser mladim pulskim jedriliËarima vrijedna je investicija u optimalne uvjete za trening i natjecanje jedriliËara od kojih, kako je kazao predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, barem jednog oËekuje na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. Na prigodnoj sveËanosti 13. studenoga u Puli, u nazoËnosti predsjednika Mateπe, te brojnih drugih uglednih imena hrvatskog πporta, Ëek od 100 tisuÊa kuna od glavnog tajnika HOO-a Josipa »opa preuzeo je predsjednik Saveza πportova Istarske æupanije Livio MatoπeviÊ.

IO EUROPSKE UNIJE ©PORTSKIH NOVINARA U ZAGREBU U Zagrebu je od 1. do 4. studenoga odræan sastanak Ëlanova Izvrπnog odbora Europske unije πportskih novinara (UEPS) Ëiji je dopredsjednik Jura Ozmec, ujedno i predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN). Na zagrebaËkom je sastanku odluËeno da se sazove izvanredni kongres UEPS-a na kojem Êe se ponuditi nove smjernice rada. Tako bi se na kongresu koji Êe se odræati na Kreti 28. listopada 2008. ponudile novosti koje ukljuËuju uspostavu web portala, izdavanje redovnog godiπnjeg magazina, seminare za novinare u suradnji s Uefom te organizaciju πkole novinarstva UEPSa, uz sudjelovanje vrhunskih novinara, πportaπa i πportskih djelatnika. »lanovima IO UEPS-a tijekom rada prikljuËili su se predsjednik i glavni

tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, koji su uvaæene πportske novinare iz cijele Europe informirali o specifiËnostima rada HOO-a i zanimali se za probleme rada πportskih novinara u Europi. ZajedniËki je iskazana velika zabrinutost zbog vandalskog ponaπanja, posebice dijela nogometnih navijaËa, te istaknuto da se s tim problemom moraju baviti ne samo πportska, nego i dræavna tijela. JAMNICA ZLATNI SPONZOR Hrvatski olimpijski odbor i Jamnica potpisali su 1. listopada u sjediπtu HOO-a novi sponzorski ugovor kojim Jamnica, uz INA-u, postaje zlatni sponzor HOO-a. »etverogodiπnji ugovor, financijski dvostruko veÊi od dosadaπnjega, vrijedan 1,2 milijuna kuna po godini, potpisali su glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave Jamnice Ivica SertiÊ, a u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, direktora marketinga HOO-a i Jamnice Ranka »etkoviÊa i Darka Cesareca te marketinπkog menadæera Jamnice Zorana Tricka. Tvrtka Jamnica viπestruko je zadovoljna ulogom zlatnog sponzora osobito hrvatske olimpijske delegacije za Peking 2008. godine, no svjesna je odgovornosti koju ta zadaÊa nosi, naglasio je predsjednik Uprave Ivica SertiÊ, dok je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa pohvalio Jamnicu kao odanog partnera i dobrog poznavatelja vrijednosti hrvatskog πporta.

Ç


Profile for Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP 25  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

OLIMP 25  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Advertisement