Page 1

OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:27

Page 1

BROJ 23 • LIPANJ 2007. ISSN 1331-9523

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

UMJETNOST I ©PORT

ÆENSKA STRANA ©PORTA

©port kao zaustavljeni trenutak

Motivi πporta u antiËkoj umjetnosti

Tko je najslabija karika

POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA

FILOZOFIJA ©PORTA

Sloboda i πport Vladimir MaæuraniÊ

Bernard Vukas


OLIMP-prelom 23ok

7/2/07

10:25

Page 2


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:27

Page 3

SADRÆAJ Akademski o πportu: Aleksa Bjeliπ, rektor SveuËiliπta u Zagrebu Talenti: Petar Gorπa, strijelac Legende: Ivan TrumbiÊ, vaterpolist Olimpizam: Petoboj muza Europa i πport: ©port je πkola unutarnje ravnoteæe ©port i druπtvo: Dvojna karijera Biblijski pogled na πport: Borba za blagoslov Æenska strana πporta: Tko je najslabija karika Studentski πport: Irci znaju vrednovati πportska postignuÊa Filozofija πporta: Sloboda i πport Olimpijska solidarnost: Plemenita misija Uvijek fair play: OËevi i djeca Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA ©port i znanost: StruËnjaci bez struke i znanstvenici bez znanja Umjetnost i πport: Motivi πporta u antiËkoj umjetnosti ©port i duhovnost: Meditacija moæe unaprijediti πport ©portska terminologija: Veslanje - jedno od najstarijih natjecanja organiziranih posada ©portska fotografija Publicistika Od Olimpa do Olimpa

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52 54

Talenti

©port i znanost

6. str.

42.str. UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE

ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka

Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, uistinu mi je zadovoljstvo predstaviti Vam drugi ovogodiπnji i veÊ 23. broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora - Olimp jer je njegovo vrijedno Uredniπtvo πirokim izborom tema i sadræajem napravilo znaËajan iskorak u nastojanjima da publikacija postane istinski πportsko-kulturoloπki magazin. Usmjerio bih Vam pozornost na prvi iz serije Ëlanaka o olimpijskoj solidarnosti, Ëija je autorica suradnica za programe olimpijske solidarnosti u HOO-u, Vesna Peran. Od kada je 1961. godine utemeljen, Odbor za meunarodnu olimpijsku pomoÊ do danas je ostao dosljedan u svojoj misiji pruæanja potpore nacionalnim olimpijskim odborima. Kako u fondu olimpijske solidarnosti Meunarodnog olimpijskog odbora participira HOO, Ëitat Êete u iduÊim brojevima. U stalnoj rubrici o fair playju - moralnoj kategoriji duha i ponaπanja u πportu i æivotu, autorica Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ piπe o odnosu roditelja i djece u πportu i naglaπava da su „najvaæniji odgojitelji roditelji i u tome ih nitko ne moæe zamijeniti - moæe im samo pomoÊi. Pomaæe im i πport koji pokuπava odgojiti zadovoljnu, zdravu osobu koja Êe uæivati u nadmetanju poπtujuÊi pravila πportskog natjecanja“. No πto se dogaa kada na πportski teren dou roditelji, moæete proËitati u ovom prilogu. Kako Hrvatski olimpijski odbor uz pomoÊ partnera, Hrvatske lutrije, participira u razvoju æupanijskih πportskih zajednica i njihovih Ëlanica, prati redovna rubrika Od Olimpa do Olimpa Radice Jurkin. U meuvremenu, od posljednjeg broja Olimpa, izvuËene su Ëetiri æupanije, Varaædinska, LiËkosenjska, Meimurska i ©ibensko-kninska, koje su dobile po 100.000 kuna za potporu realizaciji predloæenih πportskih programa. Ova je godina viπestruko vaæna, predolimpijska, godina odluËujuÊa za izbor grada domaÊina XVII. mediteranskih igara 2013., za koje se u oπtroj konkurenciji grËkog Volosa i turskog Mersina bori i naπa Rijeka. Najmlai hrvatski πportaπi ovog ljeta nastupaju na IX. olimpijskom festivalu europske mladeæi u Beogradu. Do sljedeÊeg broja Olimpa æelim Vam toplo ljeto, mirno more i ugodan godiπnji odmor.

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

3


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

20:29

Page 4

AKADEMSKI O ©PORTU Aleksa Bjeliπ, rektor SveuËiliπta u Zagrebu

SveuËiliπte mora studentima osigurati bavljenje πportom ektor SveuËiliπta u Zagrebu Aleksa Bjeliπ otkrio je Olimpu da Êe to sveuËiliπte za Ëetiri do pet godina imati dva velika πportska srediπta jedno uz Savu na prostoru Kinezioloπkog fakulteta i drugo u sklopu sveuËiliπnoga kampusa na Borongaju.

R

Kakva je uloga SveuËiliπta u razvoju πporta? - Skupina studenata sveuËiliπta u Zagrebu se 6. studenoga 1903. godine, predvoena Hinkom Würthom i Kreπimirom MiskiÊem, okupila u gostionici „Mirna koliba" na uglu danaπnje PreradoviÊeve i KovaËiÊeve ulice i osnovala prvo hrvatsko πportsko druπtvo, Hrvatski akademski πportski klub. ToËno godinu dana kasnije na Suπaku je osnovan Hrvatski sokolski savez, ovaj put uz srediπnju ulogu Franje BuËara. Iznad ulaza u „Mirnu kolibu", koje veÊ dugo nema, danas je ploËa, postavljena 103 godine kasnije, da bi nas podsjeÊala na poËetke hrvatskog organiziranog, pa tako i olimpijskog, πporta. SveuËiliπta su opÊenito kroz stoljeÊa odræavala antiËku tradiciju teænji sklada duhovnog i mislenog sa πportskim i tjelesnim, temeljenog na davnoj i stalno obnavljanoj spoznaji da se upravo tim skladom najuspjeπnije svladavaju prepreke i postiæu vrhunska dostignuÊa. Uostalom, u obje djelatnosti vrijede ista pravila: dostojanstveno uËiti na porazima, biti odmjeren u slavljenju uspjeha. Kroz Ëitave epohe tako ispunjen æivot bio je dostupan samo maloj skupini ljudi koja nije nuæno obuhvaÊala najbogatije, pogotovo ne siromaπnije druπtvene slojeve. Stvari su se izmijenile poËetkom modernog doba. Upravo tada su i 4

SveuËiliπte mora svim svojim studentima osigurati bavljenje πportom po suvremenim kinezioloπkim normama, da bi i buduÊe generacije akademiËara mogle u πto veÊoj mjeri slijediti antiËko naËelo jedinstva tijela i intelekta Razgovarao Marko CuraÊ

naπi prethodnici, studenti i mladi nastavnici, odigrali kljuËnu prosvjetiteljsku ulogu, i osnivanjem druπtava entuzijastiËki pokrenuli omasovljavanje πporta. StjeËe se, meutim, dojam da su se omasovljenjem πporta sveuËiliπtarci izgubili? - MasovnoπÊu se postupno podizala i kvaliteta, do te mjere da smo se relativno brzo svrstali u red uspjeπnih olimpijskih naroda. Istodobno, vrhunski πport je sve viπe zahtijevao puni angaæman, πto je znaËilo, i sve ËeπÊe znaËi, da se mladi ljudi koji se upuπtaju u profesionalno bavljenje πportom moraju, djelomiËno ili potpuno, privremeno ili stalno, odreÊi visokoπkolskog obrazovanja. Pomalo paradoksalno, institucija Ëiji su Ëlanovi prvi uveli metode πportskog napredovanja, vremenom su gubile dio onih koji su upravo u tom napredovanju otiπli najdalje. Ipak, ne treba zaboraviti da je velik broj vrlo uspjeπnih πportaπa jednako tako uspijevao i u svojim sveuËiliπnim karijerama. Treba li SveuËiliπte osigurati studentima uvjete za bavljenje πportom? - ©portski entuzijasti su na samim poËecima pripadali relativno uskoj akademskoj i intelektualnoj eliti koja je obuhvaÊala samo nekoliko postotaka populacije. Posljednjih nekoliko desetljeÊa broj studenata se brzo poveÊavao, tako da danas Hrvatskoj veÊ oko pola svake generacije ulazi na sveuËiliπta i druge visoke πkole. Taj Êe udio i dalje rasti pa Êe, uz ostalo, meu studentima biti sve viπe onih s izraæenom predispozicijom, pa i motivacijom, za intenzivnim bavljenjem πportom i teænjom pre-


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:27

Page 5

Æivotopis

MasovnoπÊu se postupno podizala i kvaliteta, do te mjere da smo se relativno brzo svrstali u red uspjeπnih olimpijskih naroda. Istodobno, vrhunski πport je sve viπe zahtijevao puni angaæman, πto je znaËilo, i sve ËeπÊe znaËi, da se mladi ljudi koji se upuπtaju u profesionalno bavljenje πportom moraju, djelomiËno ili potpuno, privremeno ili stalno, odreÊi visokoπkolskog obrazovanja. Ipak, velik je broj vrlo uspjeπnih πportaπa jednako tako uspijevao i u svojim sveuËiliπnim karijerama ma vrhunskim πportskim uspjesima. SveuËiliπte takvim studentima ne smije biti prepreka, nego im, naprotiv, treba omoguÊiti i sveuËiliπnu i πportsku afirmaciju. Jednako tako, SveuËiliπte mora svim svojim studentima osigurati bavljenje πportom po suvremenim kinezioloπkim normama, da bi i buduÊe generacije akademiËara mogle u πto veÊoj mjeri slijediti antiËko naËelo jedinstva tijela i intelekta. Jesu li planom SveuËiliπta predvieni i πportski kompleksi? - Naæalost, ne moæemo reÊi da u ovom trenutku imamo sve preduvjete za ispunjenje ovih zadaÊa. Zadnji opseæan zahvat u studentske πportske objekte podudara se s Univerzijadom odræanom 1987. godine u Zagrebu. Od tada se broj studenata pribliæno udvostruËio. Istodobno su neki od ranijih sveuËiliπnih πportskih objekata postali sve manje dostupni studentima, iako se dobrom sura-

dnjom s gradskim vlastima takvo stanje postupno ublaæava. Meutim, pred nama je razdoblje u kojem treba radikalno poveÊati sveuËiliπne πportske kapacitete. Upravo takvi ambiciozni zahvati ukljuËeni su u nedavno predstavljeni razvojni plan SveuËiliπta u Zagrebu. Predviamo da Êe, uz dosadaπnje πportske objekte, orijentacijski u sljedeÊih Ëetiri do pet godina SveuËiliπte imati dva velika πportska srediπta - jedno uz Savu na prostoru Kinezioloπkog fakulteta te drugo unutar novog IstoËnog sveuËiliπnog kampusa u prostoru dosadaπnje vojarne Borongaj. SveuËiliπte Êe, uz oËekivanu potporu Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva obrazovanja, znanosti i πporta i Grada Zagreba, uËiniti sve πto je u njegovoj moÊi da bi se ovaj plan ostvario. Nadamo se da Êe sljedeÊih godina i Olimp imati prilike potvrditi naπa oËekivanja u svojim prilozima.

Aleksa Bjeliπ roen je 2. veljaËe 1947. u Rijeci. Osnovnu i srednju πkolu pohaao je u Varaædinu i Zagrebu. Maturirao je na VII. gimnaziji u Zagrebu 1965. Od 1965. do 1970. studirao je fiziku na PrirodoslovnomatematiËkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, gdje je diplomirao na smjeru inæenjer fizike. Od 1972. do 1974. pohaao je poslijediplomski studij na SveuËiliπtu u Zagrebu, smjer Fizika Ëvrstog stanja, koji zavrπava obranom magistarskog rada „DinamiËke osobine kvazi-jednodimenzionalnih elektron-fonon sistema". Doktorski rad „Strukturne nestabilnosti u jednodimenzionalnim vodiËima" obranio je 1978. na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu. Od 1971. do 1988. radi na Institutu za fiziku SveuËiliπta u Zagrebu; od 1971. do 1988. radi kao asistent pripravnik, znanstveni asistent te znanstveni suradnik. U posljednjem razdoblju neko je vrijeme bio proËelnik Odjela za teorijsku fiziku, predsjednik Znanstvenog vijeÊa, te vrπitelj duænosti ravnatelja Instituta. Od 1988. do 1990. docent, od 1990. izvanredni profesor, od 1997. redovni profesor na Zavodu za teorijsku fiziku FiziËkog odsjeka PMF-a, a od 2003. izabran je u trajno zvanje redovitog profesora. Objavio je oko 70 znanstvenih radova, preteæno u meunarodnim otvorenim Ëasopisima. Bio je pozvani predavaË na petnaestak meunarodnih konferencija, radionica i πkola te sudjelovao na viπe od dvadeset meunarodnih skupova. Dvadesetak je puta bio gostujuÊi znanstvenik ili profesor na pojedinim sveuËiliπtima u Francuskoj, SAD-u, Kanadi, Italiji, ©vicarskoj i Maarskoj. Od 1990. do 1994. bio je prodekan Prirodoslovnih odjela PMF-a, od 1991. do 1994. prodekan PMF-a, a 2000./2002. dekan PMF-a.

Prorektor za znanost i razvoj SveuËiliπta u Zagrebu bio je od 2002. do 2006., kada je postao rektorom SveuËiliπta u Zagrebu. Nositelj Spomenice Domovinskog rata, francuskog odlikovanja L’officier de l’Ordre des Palmes Académiques te odlikovanja Red Danice hrvatske s likom Ruera BoπkoviÊa.

5


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 6

TALENTI

Piπe Liljana Jazbinπek

PETAR G R©A

strijelac

ako je pogodio zraËnom puπkom 596 krugova, mladi Bjelovarac Petar Gorπa nije europski surekorder, jer rezultat nije postignut na svjetskom ili europskom prvenstvu. No, rezultat pokazuje da je 19-godiπnji strijelac velik potencijal. U broju osvojenih krugova na streljani pribliæio se apsolutnoj brojci na korak. Potvrda su njegove perspektive i svjetska srebrna te europska juniorska zlatna medalja, dok je i meu seniorima na lanjskom SP-u bio vrlo zapaæen - 14. Petrova je medalja prva streljaËka za Hrvatsku na svjetskim prvenstvima. Veliki su izazovi tek pred njim. Streljaπtvo je zapravo πport u kome se karijera ozbiljno ispunjava i u Ëetrdesetoj, iziskuje mnogo strpljivosti, mirnoÊe i iskustva. A Petar Gorπa je veoma mlad. Kako sâm kaæe, da bi to postigao, treba mnogo truda, upornosti i odricanja. Uvjeti treniranja na bjelovarskoj streljani nisu baπ najbolji, no tome se

I

Ljubav na

6

diπnjaka je to, u πportu iznimne svjetske konkurencije, velik uspjeh. Dokaz viπe da je rijeË o mladiÊu koji velikim koracima dolazi u vrh. Kod Petra je æivot posloæen u streljaπtvu i ekonomiji, ali forsiranje πporta i ekonomije daje mu rezultate. - U streljaπtvu nema profesionali-

prvi pogled

ne treba Ëuditi. Stara je viπe od 40 godina...

U Zagreb o svom troπku - NajveÊi je problem πto imamo samo moguÊnosti treninga zraËnom puπkom, a teren za gaanje iz malokalibarskoga oruæja nemamo pa sam prisiljen odlaziti o svom troπku na pripreme u Zagreb, kaæe mlada streljaËka nada. Ova je predolimpijska godina za Petra Gorπu godina velikoga izazova. - Vjerujem u sebe, kaæe jednostavno. Petar je vrlo brzo potvrdio ono πto govori i ostvario dio svog velikog sna. U proljeÊe 2007. na natjecanjima Svjetskoga kupa, u potrazi za olimpijskom kvotom, bio je odliËan. Olimpijske je igre 'pogodio' u Bangkoku zraËnom puπkom (595 krugova), osvojivπi Ëetvrto mjesto. Za 19-go-

zma. U æivotu sada reduciram sve osim πkole i πporta, ne moæe se drukËije. Dnevno treniram po Ëetiri sata. Takvo je stanje u mom πportu, objaπnjava.

Proπlogodiπnja NajveÊa nada hrvatskog πporta Hrvatskog olimpijskog odbora ima rani i neobiËan prvi susret sa streljaπtvom.


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 7

Petar je prve medalje poËeo osvajati kao 12-godiπnjak. U proljeÊe 2007. na natjecanjima Svjetskoga kupa, u potrazi za olimpijskom kvotom, bio je odliËan - Peking je 'pogodio' u Bangkoku zraËnom puπkom (595 krugova), osvojivπi Ëetvrto mjesto. Za 19-godiπnjaka, to je velik uspjeh Tko je Petar Gorπa? Roen je 1988. u Bjelovaru, a æivi u bjelovarskom predgrau Milovac. »lan je SD Bjelovar 1874. Trener mu je Damir Boπnjak. Zavrπio je Gimnaziju u Bjelovaru i studira na Ekonomskom fakultetu u rodnom gradu. NajveÊa nada hrvatskog πporta u izboru HOO-a za 2006. Europski je juniorski prvak u gaanju zraËnom puπkom iz Moskve 2005. te svjetski doprvak iz Zagreba 2006.

-Iskreno, ni sâm ne znam kako sam se poËeo baviti streljaπtvom. Jednostavno sam doπao na streljanu i poËeo trenirati. Neπto me silno privuklo, govori jednostavnoπÊu onoga tko zna svoj æivotni odabir. - Nekoliko mjeseci kasnije, 1997. godine veÊ sam se natjecao na dræavnom prvenstvu. Medalje su dolazile s gotovo svakoga natjecanja na kojem sam nastupio. Sa 12 je godina postalo jasno da mi ovaj πport leæi. Reklo bi se, ljubav na prvi pogled.

"Mali" πport Stanje u streljaπtvu je u nas kao i u veÊini tako nazivanih "malih" πportova. PriliËno daleko od svjetla javnosti, medijske paænje i milijunskih ugovo-

ra. Petar Gorπa zna i da bez pomoÊi sponzora njegovi rezultati ne bi imali takvu snagu, jer ne bi imao potrebnih uvjeta za natjecanja. - Æao mi je πto nismo viπe medijski praÊeni i πto se naπeg πporta dosad sjetilo ponekim retkom teksta. No, tako je u nas s malim πportovima. OpÊenito se malo ulaæe u streljaπtvo, poæalit Êe se. A taj "mali" πport ima tri olimpijske kvote i s time veÊ troje olimpijaca Snjeæanu PejËiÊ, Suzanu Cimbal-©pirelja i Petra Gorπu, i najjaËi je meu pojedinaËnim πportovima. Streljaπtvo je na olimpijskim igrama jedan od sedam πportova u kojima su se πportaπi natjecali neprestano od obnove Igara 1986. u Ateni.

7


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 8

LEGENDE

IVAN Kapetan

πportu se nikada ne smije plakati. Treba se boriti i poslije zadnje sekunde, do pobjede. To je æivotno, a i πportsko, geslo Ive TrumbiÊa, Ëiji je æivot - vaterpolo. Protkan pobjedama i trofejima i u bogatoj igraËkoj i trenerskoj karijeri. Danas vitalni umirovljenik u zagrebaËkom naselju PreËko uz mnogo emocija "vrti svoj film". Roen sam u Splitu, 50 metara od mora, danas je to Vila Dalmacija, a nekada je bio Pansion ©iller. I kad kreneπ prema Gradu, uvijek doeπ na Jadrana. Svi mi klinci iz kvarta bili smo skloni moru i vaterpolu. Tada se igralo joπ u morskoj vodi. PoËeo sam sa 12 godina, bilo je to 1947. I to kao vratar. Kasnije, kad sam nauËio malo viπe vaterpola, preπao sam meu igraËe, nisam mogao ostati na mjestu. A Ëesto sam na trening odlazio od kuÊe plivajuÊi, prisjeÊa se TrumbiÊ svog vaterpolskog poËetka. Nakon zavrπene gimnazije u Splitu doπao je na studij u Zagreb, Jadran je zamijenila Mladost. - Bili su vjeËni drugi, kad sam doπao stigli su i naslovi prvaka - uza smijeπak Êe Ivo.

U

8

U reprezentaciji koja je 1968. osvojila zlatnu olimpijsku medalju u Ciudad de Mexicu igralo je πest „mladostaπa“. Uspjesi su najbolja pozivnica u neki πport. A mi smo sjajni u momËadskim πportovima i zato ih moramo njegovati, kaæe TrumbiÊ

Piπe Zvonimir VukeliÊ

Prvi europski trofej Posebno pamti prvi europski trofej, Kup prvaka 1967. - U prvoj finalnoj utakmici u Zagrebu, mislim da smo pobijedili 8-6, udario me rumunjski igraË i stradao mi je bubnjiÊ. Operacija je trajala tri sata, ali sljedeÊi tjedan sam na vlastitu odgovornost, sa specijalnim πtitnikom za uho, igrao u uzvratu u Bukureπtu. Bilo je 4-4, niπta nisam Ëuo, samo je πumjelo uhu. Gledao sam u igraËe i u sudaËku zastavicu da bih mogao pratiti igru. Prvi put postali smo klupski prvaci Europe. Tada se putovalo vlakom, doËekalo nas je 20.000 ljudi. Kruna TrumbiÊeve karijere olimpijsko je zlato 1968. osvojeno u Ciudad de Mexicu. - U Tokiju smo Ëetiri godine ranije bili srebrni, Rusi i Maari dogovorili su svoju utakmicu i mi smo ostali kratki za gol. Jedan gol. U Meksiku smo zato bili na samom vrhu, u finalu smo svladali Ruse, u polufinalu Maare. Za ulazak u polufinale trebala nam je pobjeda nad Japanom od 14 golova razlike. A Japanci su poveli 2-0! Zavrπilo je 17-2, na toj utakmici Zoran JankoviÊ je, postigavπi 10 pogodaka, postao rekorder po broju golova na jednom utakmici olimpijskog turnira. No TrumbiÊ posebno pamti dvoboj u kojem je nadjaËan SSSR sa 13-11 nakon produæetaka. Jer je bilo 11-11, premda je nekoliko minuta prije svrπetka Jugoslavija vodila 9-6. Neki zapisi kaæu da su sovjetski vaterpolisti, uz naklonost belgijskog suca Fuchsa, svih 11 pogodaka postigli iz Ëetveraca. TrumbiÊ pak kaæe, nisu 11 nego 10! Te je godine TrumbiÊ proglaπen najboljim vaterpolistom svijeta, s Ozrenom BonaËiÊem Ëinio je najbolji par bekova. - U tom finalu udario me Dolguπin petom, bubrezi su stradali. Od tog sam se udarca onesvijestio, iznijeli su me iz bazena. Kad sam doπao k sebi, Ëujem svoje suigraËe: „Ajde Ivo“. I nastavio sam igrati. TrumbiÊ je bio kapetan te vrste. - Krasilo nas je veliko prijateljstvo, bili smo kao familija, dræali smo svi za isti πtap. U tri godine pobijedili smo u nekih


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 9

TRUMBIΔ

vaterpolist

za zlato Sa Sisleyjem Ëetiri trofeja u sezoni Ivo TrumbiÊ roen je 2. travnja 1935. u Splitu, gdje je i poËeo igrati vaterpolo. Prvo je bio vratar, a kasnije se prebacio meu igraËe. Sa splitskim je Jadranom bio prvak Jugoslavije 1953. (kao priËuvni vratar), 1957. i 1960., a sa zagrebaËkom Mladosti takoer triput (1961., 1967. i 1969.). S Mladosti je triput bio i prvak Europe, od 1967. do 1969. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 152 utakmice u razdoblju od 1961. do 1969. godine, osvojivπi olimpijsko zlato u Meksiku 1964., olimpijsko srebro Ëetiri godine ranije u Japanu, srebro na EP-u 1962. u Leipzigu i broncu na EP-u u Utrechtu 1966. Na Mediteranskim igrama u Napulju 1963. bio je u momËadi koja je osvojila srebro, a Ëetiri godine kasnije u Tunisu zlato. Trenersku karijeru poËeo je u Mladosti, u kojoj je od 1966. do 1969. bio igraË i trener. Iz tog su razdoblja dva osvojena prvenstva i tri Kupa Europe. Godine 1971. bio je prvak GrËke s Olympiacosom, a 1976. osvojio je kao nizozemski izbornik broncu na OI u Montrealu. S dubrovaËkim Jugom bio je 1981. i 1982. osvajaË dvostruke krune. Sa Sysley Pescarom je 1986. osvojio talijanski kup, a godinu dana kasnije ostvario je pravi pothvat, osvojivπi prvenstvo i kup Italije, Kup Europe i europski Superkup. Sve πto se u klupskom vaterpolu u jednoj sezoni moglo osvojiti! Nizozemsku reprezentaciju vodio je od 1974. do 1980. (bronca na OI u Montrealu i πesto mjesto na OI u Moskvi), a Nizozemce je vodio i na OI u Barceloni (osmo mjesto). Reprezentaciju Jugoslavije vodio je na SP-u 1982., a s grËkom je reprezentacijom bio na EP-u 1985. TrumbiÊ je diplomirao na Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu. U Nizozemskoj je izdao Ëetiri struËne vaterpolske knjige prevedene na nekoliko svjetskih jezika, pokretaË je brojnih vaterpolskih πkola i predavaË na mnogim struËnim seminarima diljem Europe. Tijekom Domovinskog rata imenovan je poklisarom HOO-a. Od 2000. godine je u mirovini. TrumbiÊeva supruga Seka Baædar bila je odbojkaπka reprezentativka.

190 utakmica, izgubiti smo znali samo u nevaænim, pripremnim ogledima. Stvarno smo bili zlatna reprezentacija. U njoj πest „mladostaπa“: Karlo StipaniÊ, Zdravko Hebel, Ozren BonaËiÊ, Miroslav Poljak, Ronald Lopatny i ja. Zoran JankoviÊ veÊ je bio preπao u Partizan. Na papiru zapisani trofeji, klubovi, reprezentacije... Svaka godina ima svoju priËu, kaæe Ivo, okreÊuÊi na trenerske dane. - Olympiacos je sa mnom osvojio naslov prvaka nakon 30 godina... U Jugu sam trenirao NikoliÊa, –uhu, kasnije sam u drugom boravku u Gruæu u momËad stavio juniore HræiÊa i FatoviÊa.... Sa Sysleyjem sam pak ostvario ono πto nijednom treneru nije uspjelo - u jednoj smo sezoni osvojili sve trofeje. Pa ona moja Mladost: ujutro u 7 smo imali kondicijski trening na Savi, zatim bi deËki otiπli na faks ili posao, a ja sam odradio ono πto su oni. U 12 se vjeæbala taktika i pucanje, naveËer je na rasporedu bila igra, od 20 do 22. I tako svaki dan Ëetiri mjeseca. Bili smo amateri, a vjeæbali smo triput dnevno... I svi smo zavrπili πkole.

Pravila osiromaπila vaterpolo Kad se povede razgovor o najboljem, odgovora nema.

- StipaniÊ je bio najbolji vratar na svijetu, fantastiËan. Bone, JankoviÊ, ©imenc, Lopatny, sve veliki igraËi. A kakav je tek bio Manuel Estiarte, kojega sam vjeæbao u Pescari! Vaterpolo juËer i danas? - Svako vrijeme nosi svoju kvalitetu. Isto je samo jedno: uvijek svatko mora dati sve od sebe u danom momentu. Malo mi smetaju tek danaπnja pravila koja su osiromaπila vaterpolo. Taktika je samo na dva metra, da se dobije igraËa viπe, nema nadigravanja, pojedinaËnog i momËadskog. Sve se nekako igra na sigurno pa je nekad i dosadno. Moramo neπto uËiniti da se vratimo na nadigravanje. Pazite, centra se moæe blokirati na Ëak 36 naËina! Voda je element s kojim se moraπ sroditi, traæi veoma mnogo tehniËkih i taktiËkih varijanti. Danas to fali, previπe se ide na snagu. Oduπevljen je hrvatskim zlatom iz Melbournea. - FantastiËno. OËekivao sam ga, jer znam RudiÊa i znam kako radi, i doπlo je. OdliËan je trener, misli drukËije od mnogih trenera, dokazao je da je u pravu. To πto je u KuÊi slavnih sve govori. A naπ je vaterpolo doπao tamo gdje mora biti, na vrh. Vaæno je to, jer trofeji povuku mlade. Tako je bilo i s naπom generacijom, tako je uvijek - uspjesi su najbolja pozivnica u neki πport. A mi smo sjajni u momËadskim πportovima i zato ih moramo njegovati.

9


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 10

OLIMPIZAM

Petoboj muza PokretaË modernog olimpijskog pokreta barun Pierre de Coubertin doæivljavao je olimpizam kao cjelinu koja obuhvaÊa treniranje ljudskog tijela i kultiviranje intelekta i duha, Ëija harmonija predstavlja dobro odgojenog i obrazovanog Ëovjeka. PovodeÊi se za tom idejom æelio je stvoriti ozraËje u kojem Êe πportaπi i umjetnici inspiraciju nalaziti jedni u drugima Piπe Zrinko »ustonja

Pierre de Coubertin

10

a 4. olimpijskom kongresu koji je odræan u Parizu 1906. godine, oko 60 umjetnika predloæilo je Meunarodnom olimpijskom odboru uvoenje natjecanja u umjetnosti na olimpijskim igrama. Prijedlog je usvojen i na V. olimpijskim igrama 1912. godine u Stockholmu organizirano je prvo olimpijsko natjecanje u arhitekturi, kiparstvu, glazbi, slikarstvu i knjiæevnosti, kasnije nazvano petoboj muza. Sva djela u navedenim podruËjima bila su inspirirana πportom i πportaπima, a najboljima su dodijeljene zlatne, srebrne i bronËane olimpijske medalje. Ideja o odræavanju kulturnih i umjetniËkih sveËanosti u sklopu proslave olimpijskih igara ugraena je u same temelj olimpijskog pokreta. PokretaË modernog olimpijskog pokreta barun Pierre de Coubertin doæivljavao je olimpizam kao cjelinu koja obuhvaÊa treniranje ljudskog tijela i kultiviranje intelekta i duha, Ëija harmonija predstavlja dobro odgojenog i obrazovanog Ëovjeka. PovodeÊi se za tom idejom Coubertin je æelio, baπ kao i u antiËko doba, stvoriti takvo ozraËje u modernom druπtvu u kojem Êe πportaπi i umjetnici inspiraciju nalaziti jedni u drugima. Svoju teænju za uspostavljanjem Ëvrstih veza izmeu πporta i umjetnosti Coubertin je saæeo i u Olimpijskoj povelji istiËuÊi tri najvaænije sastavnice olimpijskog pokreta - πport, kulturu i obrazovanje. PoËetnih pet kategorija olimpijskog natjecanja u umjetnosti kasnije je naraslo u podugaËku listu kategorija i potkategorija. Promijenjen je i prethodni preduvjet da sva umjetniËka djela moraju biti inspirirana πportom, dopuπtajuÊi umjetnicima potrebnu πirinu izraæavanja. Olimpijsko natjecanje u umjetnosti obilovalo je razliËitim problemima, prije svega u odnosu na definiranje pravila natjecanja. Tako se pravila mijenjaju od jednih olimpijskih igara do drugih, oviseÊi u najveÊoj mjeri o samom organizatoru. Mnogo se raspravljalo i o neuniverzalnosti, odnosno lokalnom znaËaju natjecanja u umjetnosti, jer su na njemu sudjelovali gotovo iskljuËivo umjetnici iz Europe i vrlo je malo natjecatelja s drugih kontinenata koji su uspjeli odnijeti koju medalju.

N


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 11

Kao neprelazan problem pojavilo se pitanje amaterizma. Naime, Meunarodni je olimpijski odbor insistirao na amaterizmu sudionika olimpijskih igara, odnosno niti jedan sudionik nije smio ni na koji naËin ostvariti zaradu baveÊi se πportom, odnosno sudjelovanjem na olimpijskim igrama. NaÊi dovoljno kvalitetnog umjetnika, ili na primjer arhitekta koji ne æivi od svoje umjetnosti bilo je gotovo nemoguÊe. PosjeÊenost i zanimanje za olimpijska natjecanja u umjetnosti bili su vrlo mali. Osim na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, kada je natjecanje u umjetnosti bilo promovirano i organizirano na spektakularan naËin, sva su ostala natjecanja bila zapravo marginalna i u umjetniËkom smislu relativno nevaæna. Ponajviπe zbog navedenih problema, odustalo se od organizacije olimpijskog natjecanja u umjetnosti. Posljednje natjecanje organizirano je i olimpijske medalje najboljim umjetnicima dodijeljene su na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. godine.

Umjetnost i olimpijske igre nakon 1948. godine Nakon πto se odluËilo prekinuti s olimpijskim natjecanjem u umjetnosti, olimpijske igre ipak nisu u potpunosti izgubile vezu s umjetnoπÊu. Organizatori olimpijskih igara od 1956. godine organiziraju kulturni program u sklopu igara koji viπe nije bio natjecateljskog karaktera. Izloæbe, razliËiti oblici pisane rijeËi, plesne grupe, baletne i dramske predstave, opere, nastupi glazbeni sastavi i razliËiti drugi oblici umjetniËkog izraæavanja postali su popratni dio olimpijskih igara. Novi koncept kulturnog programa olimpijskih igara ponudile su Olimpijske igre u Barceloni 1992. godine. Organizatori tih igara odluËili su Ëetverogodiπnje razdoblje izmeu Igara u Seoulu 1988. i Barcelone 1992. godine proglasiti tzv. Kulturnom olimpijadom ili Ëetverogodiπnjim razdobljem slavljenja olimpijskih igara organiziranjem razliËitih kulturnih dogaanja. SliËan je koncept primijenjen i u narednim olimpijadama.

©port, umjetnost i estetika ÆeleÊi pribliæiti πport umjetnosti ili Ëak traæeÊi dublji smisao πporta, neki su ljudi skloni pretencioznim tvrdnja-

ma da je i sam πport svojevrstan oblik umjetniËkog izraæavanja. Skloni su lijepo graena tijela πportaπa ili πportaπica proglaπavati umjetnoπÊu, a neki Ëak i πportove ili discipline nazivaju umjetniËkim. ©port nije umjetnost. Postoje πportovi u kojima estetika igra vaænu ulogu, poput gimnastike, skokova u vodu, sinkroniziranog plivanja, πportskog plesa ili „umjetniËkog“ klizanja. Estetski πportovi takoer nisu umjetnost. Dinamika igre, pokret πportaπa ili nastup klizaËkog para na ledu moæe biti lijep i imati estetsku vrijednost. Meutim, sve πto posjeduje osobinu lijepoga ili estetsku vrijednost nije nuæno i umjetnost. Cilj πporta je ostvariti πto bolji rezultat odnosno pobijediti suparnika na naËin dopuπten pravilima pojedinog πporta. Nasuprot tome, na primjer, balet je oblik umjetniËkog izraæaja pokretima tijela koji πalje odreene moralne, socijalne, politiËke ili emocionalne poruke, πto je osobina umjetnosti. Estetski πportovi, neovisno o tome koliko estetika igra ulogu u ostvarenju πportskog rezultata, nemaju tu osobinu.

jiti πport, umjetnost i druge moderne oblike kulturnog izriËaja u jednu veliku i zajedniËku sveËanost koja je trebala svijetu prenijeti vaæne poruke koje, prema Coubertinu, olimpijski pokret ima za pojedinca i druπtvo u cjelini. Mnogo je razloga zaπto se u tome nije uspjelo. No, izgledi za koegzistenciju umjetnosti i πporta na olimpijskim igrama nisu u potpunosti izgubljeni. SveËanosti otvaranja i zatvaranja olimpijskih igara moguÊnost su za uvoenje elemenata kulture i umjetnosti. ©portsko-kulturni forum Meunarodnog olimpijskog odbora i svjetski natjeËaji u umjetniËkim izraæajima, koji se organiziraju uoËi svakih olimpijskih igara, poticaji su daljnjim traæenjima novih moguÊnosti zajedniËke suradnje πporta i umjetnosti.

Literatura

©port i umjetnost u buduÊnosti Pozvavπi umjetnike na olimpijske igre, Pierre de Coubertin æelio je spo-

1. Coubertin, de P. (1912). Ode au Sport. Stockholm. 2. Charles, G. (1924). Jeux olympiques. Pariz. 3. Dobrin, M. (1939). Umjetnost i olimpijske igre. Zagreb: Jugoslavenski olimpijski odbor.

11


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 12

EUROPA I ©PORT

©port je πkola unutarnje ravnoteæe Tjelovjeæba i πport u Poljskoj podijeljeni su na πport, πportsku rekreaciju, πportsku rehabilitaciju i

oljska, nekad veliko i moÊno kraljevstvo, dræava s bogatom tradicijom kulture i umjetnosti, danas doæivljava brojne promjene. Velike promjene zapoËinju 1989. godine, kada je autokratsko socijalistiËko-komunistiËko ureenje zamijenjeno demokratskim. U tom procesu korjenitih promjena druπtvenog æivota doπlo je i do velikih promjena na podruËju tjelovjeæbe i πporta. Tu su djelatnost u Poljskoj podijelili na πport, πportsku rekreaciju, πportsku rehabilitaciju i πportsko obrazovanje. Nadzor nad njom je dræa-

P

vni, a u upravljanje su ukljuËeni javni i privatni sektor u kojem djeluju vladine i nevladine organizacije. ©port u Poljskoj organiziran je na dræavnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na lokalnoj se razini o πportu brinu u opÊinama i æupanijama, a na regionalnoj u vojvodstvima.

Vladine πportske organizacije Aktivnosti na polju πportskog obrazovanja regulirane su uredbama Mini-

πportsko obrazovanje. Nadzor je dræavni, a u upravljanje su ukljuËeni javni i privatni sektor u kojem djeluju vladine i nevladine organizacije. ©port je organiziran na dræavnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Piπe Saπa Ceraj Wladyslav Kosakiewicz

12


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 13

starstva za obrazovanje i πport, a vrijede od 1996. godine. Nadzor nad πportom regulira se i drugim zakonskim propisima, poput zakona o sigurnosti i uredbom o financiranju πporta. Ministarstvo πporta osnovano je 1. rujna 2005. godine, a zamijenilo je dotadaπnji Poljski πportski savez i Ministarstvo obrazovanja i πporta. Osnovni zadaci Ministarstva πporta su u Zakonu o profesionalnom πportu, Zakonu o fiziËkoj kulturi i vladinoj uredbi o razvoju πporta do 2012. godine. U Ministarstvu πporta djeluju: Odjel za ekonomska i financijska pitanja, Odjel za πportsku infrastrukturu, Odjel za razvoj, Odjel za pravna pitanja i kontrolu, Odjel za profesionalni i πkolski πport, Odjel za osobe s invaliditetom, Odjel za πport za sve, Odjel za razvoj πporta, Odjel za meunarodnu suradnju, Odjel ravnatelja, Odjel za kadrove i Odjel za zaπtitu podataka. Ministarstvu za svoj rad odgovara Institut za πport i Srediπnji πportski centar.

πportske tvrtke. Zakon o πportskom obrazovanju omoguÊio je osnivanje studentskih πportskih klubova koji imaju status pravne osobe i upisuju se u javni registar. To je pogodovalo osnivanju brojnih studentskih πportskih klubova.

Vrhunski πport U Zakonu o fiziËkom obrazovanju prvi se put spominje pojam - profesionalni πport. Aktivnosti na polju profesionalnog πporta prepuπtene su javnoograniËenim πportskim tvrtkama koje organiziraju i

Nevladine πportske organizacije Poljski olimpijski odbor (Polski komitet olimpijski) krovna je nevladina πportska organizacija koja okuplja πportske saveze te skrbi o πirenju olimpijskih naËela i predstavlja cjelokupni poljski πport u Meunarodnom olimpijskom odboru i meunarodnim πportskim savezima i udruæenjima. Poljski paraolimpijski odbor (Polski komitet paraolimpijski) je nevladino πportsko tijelo putem kojeg osobe s invaliditetom mogu sudjelovati na Paraolimpijskim igrama. Multidisciplinarni πportski savez πportska je organizacija koja se bavi vrhunskim πportom. U taj su savez ukljuËeni: SveuËiliπni πportski savez (Akademicki zwiazek sportowy), Udruæenje narodnih πportova (Zrzeszenie ludowe zespoly sportowe), ©kolski πportski savezi (Szkolny zwiazek spoortowy), Poljski πportski savez - Gwardia (Polska federacja sportowa Gwardia), Vojni πportski savez (Wojskowa federacja sportu), ©portski savez osoba s invaliditetom - Start (Polski zwiazek sportu niepelnosprawnych) i Vjerski πportski savezi, poput Salezijanskih πportskih saveza i drugi. Zadaci Multidisciplinarnog πportskog saveza su i organizacija πportske rekreacije, rad na πportskom obrazovanju, usavrπavanje πportskih djelatnika te pruæanje potpore πportskim organizacijama. ©portski klubovi u Poljskoj registrirani su kao udruge πportskog obrazovanja i kao javno-ograniËene

prijaπnjeg iznosa. Od 1995. do 1998. godine stvaraju se uvjeti za novi sustav financiranja u kojem je lokalna samouprava znatno financirala πport, a pojavljuju se i sredstva od igara na sreÊu, komercijalnih djelatnosti, sponzora i donacija. Od 1999. godine financiranja πporta se stabilizira. Iz dræavnog proraËuna putem Odjela za fiziËko obrazovanje i πport izdvaja se novac koji pokrivaju 70, 80 posto programa vrhunskog πporta, a dodjeljuje se Poljskom πportskom savezu i multiπportskom savezu za programe koje provode. Iz proraËuna na lokalnoj razini izdvajaju se sredstva koja pokrivaju oko 45 posto programa, a ona se koriste za izgradnju πportskih objekata. Iz sredstava igara na sreÊu izdvaja se 70 posto za potrebe πporta i πportsko obrazovanje, 25 posto za πkolski πport i pet posto za πport osoba s invaliditetom. Poljski dræavni ured za statistiku objavio je 2000. godine podatak da se od 15.000 anketiranih Poljaka 28 posto izjasnilo da se bavi πportom najmanje jednom tjedno. Meu poljskim velikanima, poput Frederica Chopina i Nikole Kopernika, posebno mjesto zauzima papa Ivan Pavao II., istinski πportaπ koji je rekao: ©port konstruktivno pridonosi harmoniji i kompletnom razvoju Ëovjekova tijela i duπe. ©port je πkola unutarnje ravnoteæe. Tim je rijeËima Karol Wojtila joπ jednom skrenuo paænju na πport koji je u njegovom papinstvu imao posebno mjesto.

Literatura

πportska natjecanja. U vrhunskom πportu djeluje oko 50 takvih tvrtki i oko 2500 udruga, dok se broj vrhunskih πportaπa kreÊe oko 300.000, πto iznosi 0,8 posto ukupne populacije Poljske.

Financiranje πporta Transformacija Poljske na politiËkom planu uvelike je utjecala i na sustav financiranja πporta. U razdoblju od 1992. do 1994. godine znatno je smanjeno dræavno financiranja πporta i rekreacije i ono je iznosilo Ëetvrtinu

1. Heineman, K. (1999). Sport Clubs in Various European Countries. Stuttgart, New York: Schomdorf - Hofman. 2. Jaczynowski, L., Zysko, J. (1995). Transformation of the organizational system of physical culture in Poland during the period of system transformation. 3. Jaczynowski, L., Jaworski, Z., Zysko, J. (2001). Organization of Physical Culture. Warsawa:AWF. 4. Krawczyk, Z. (1997). Encyclopedia of Physical Culture of the XXth century, vol. Physical culture, sport. Warsawa: Institute of Culture. 5. http://bip.msport.gov.pl/ 13


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 14

©PORT I DRU©TVO

Dvojna karijera Sve se viπe govori o potrebi balansiranja izmeu vrhunske πportske karijere, obrazovanja πportaπa i njegove poslovne karijere. No dvojna karijera ne poËinje u 30. godini æivota πportaπa nego onoga dana kada se dijete πportom poËne baviti viπe od rekreativnog Piπe Goran VojkoviÊ Olimpu smo veÊ pisali o problemima s kojima se susreÊu πportaπi nakon karijere, od neposjedovanja odgovarajuÊeg obrazovanja πto povlaËi teπko pronalaæenje „civilnog“ posla do poveÊanog broja ovisnika o drogama meu bivπim πportaπima u odnosu na prosjeËnu populaciju. Niz problema vezanih uz æivot πportaπa nakon aktivne πportske karijere prepoznat je i u svijetu pa se o tome dosta govori, raspravlja i traæe se nova rjeπenja. Posljednji veÊi skup na tu temu bila je radionica „Dvojna karijera“, u svibnju ove godine u Stuttgartu, gdje se govorilo o potrebi balansiranja izmeu vrhunske πportske karijere, obrazovanja πportaπa i njegove poslovne karijere. ÆeleÊi potaknuti sliËna istraæivanja, razmiπljanja i, naravno, buduÊe praktiËne akcije, na ovim Êemo stranicama u iduÊih nekoliko brojeva detaljnije izloæiti neka pitanja vezana za „dvojnu karijeru“ πportaπa.

U

Gdje je poËetak? Predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge je na skupu u Stuttgartu izjavio: Osobna je odgovornost svakog πportaπa da poduzme sve korake kako bi se osposobio za æivot na14


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 15

kon πportske karijere. No, ako dublje promislimo - to se pitanje javlja mnogo prije nego πto πportaπ postane osobno odgovoran za svoje æivotne postupke: ono jest i treba biti vezano uz πportaπa od poËetka njegove karijere. ©portska karijera danas poËinje rano. Na primjer, za plivanje je najpovoljnije vrijeme ukljuËivanja dob od pet do πest godina. Naravno, ima i onih koji poËinju stariji i uspiju postiÊi zavidne rezultate, ali bavljenje πportom za one koji Êe kasnije postiÊi vrhunske rezultate najËeπÊe poËinje u predπkolskoj dobi. Ono πto odmah moramo reÊi: sustav regrutacije, treniranja i usavrπavanja djece koji se nekada primjenjivao u dræavama istoËnog bloka, a ukljuËivao je teπke treninge, izolaciju pa u ekstremnim sluËajevima (najËeπÊe kod gimnastiËarki) Ëak i hormonalne terapije da bi osoba pred pubertetom πto dulje zadræala izgled i fiziËka svojstva djeteta - nije πport. U pitanju je bilo politiËko iæivljavanje i pokazivanje moÊi biokemijskih laboratorija, a takva su djeca kasnije Ëesto imala teπke zdravstvene tegobe.

©portski vrtiÊi Predπkolske su ustanove danas mnogo viπe od mjesta na kojem borave djeca zaposlenih roditelja - to je mjesto odgoja, obrazovanja, druæenja i razvijanja socijalnih vjeπtina. StruËnjaci preporuËuju da bi danas sva djeca trebala biti obuhvaÊena nekim oblikom

predπkolskog odgoja. Naime, raniji odlazak u πkolu nego πto se iπlo nekada te potreba da dijete pri polasku u prvi razred veÊ ima odreene vjeπtine i znanja, traæe barem godinu predπkolskog odgoja. Djeca koja se bave πportom ne bi smjela preskoËiti boravak u vrtiÊu, on je za njihov razvoj bitan, inaËe se veÊ u prvom razredu mogu pojaviti odreeni problemi pri praÊenju nastavnih aktivnosti. A kako su djeca te dobi priliËno natjecateljski raspoloæena kad je rijeË o ocjenama (πto se dosta gubi u kasnijem razdoblju!), mladi πportaπ bi veÊ s poËetkom obrazovanja mogao osjetiti negativne posljedice svoje aktivnosti πto svakako treba izbjeÊi. Idealna kombinacija za dijete bi bili πportski vrtiÊi i dodatno bavljenje πportom u klubovima. ©portskih vrtiÊa veÊ imamo u Hrvatskoj, obiËno je to dodatni program od 60 sati godiπnje πto ga je odobrilo nadleæno ministarstvo, a kojemu je cilj πto raznolikijim sadræajima, prilagoenim dobi i moguÊnostima djece, ponajprije kroz igru utjecati na njihov pravilan rast i razvoj; nauËiti djecu motoriËkim znanjima razliËitih sportova i time poticati razvoj osnovnih motoriËkih sposobnosti; nauËiti ih koordinaciji ritma, brzine, snage, preciznosti te pozitivnom odnosu prema πportu i fair playju. S obzirom na probleme danaπnje djece, od premalo kretanja do pretilosti svaki vrtiÊ bi trebao biti πportski vrtiÊ!

©portski klubovi i predπkolska djeca Predπkolska djeca u πportskim klubovima svakako traæe posebnu pozornost. I psihiËki i fiziËki su u iznimno osjetljivom razdoblju i to treba uvijek uzeti u obzir. Njihovo bavljenje πportom svakako treba biti usklaeno s njihovim aktivnostima u vrtiÊu, a pojaËani treninzi, putovanja i sliËne aktivnosti najavljene i koordinirane s osobljem vrtiÊa - da bi se djetetu mogao optimalno prilagoditi program, a i drugoj djeci objasniti zaπto netko od njih ide na natjecanja i reÊi da je to nagrada za teæak rad i trud. Uostalom, ako je to moguÊe - ostala djeca iz vrtiÊke grupe mogu doÊi kao gledatelji na natjecanje pa moæda dobijemo i joπ kojeg zainteresiranog mladog πportaπa, a sutra olimpijca… U danaπnje vrijeme telefonskih, mobitelskih i internetskih veza, koordinacija izmeu roditelja, vrtiÊa i kluba - a u cilju optimalnog razvoja predπkolskog djeteta, nije ni zamrπena niti skupa. Kada Hrvatski sabor bude donosio nacionalni program πporta, primjeren dio toga programa svakako Êe trebati posvetiti dvojnoj karijeri. A ona ne poËinje u 30. godini æivota πportaπa. PoËinje onog dana kada se dijete πportom poËne baviti viπe od rekreativnog.

15


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 16

RELIGIJA I ©PORT ✴iskrice✴ Prije nego πto potrËiπ, stani!

Borba za blagoslov

Upoznati protivnika vrjednije je od smiπljanja podvala. Prava rijeË pogaa kao i toËan udarac. Æeliπ li do cilja, moraπ znati tko si!

Jakovljeva borba svjedoËi o tome da vjera u Boga nije neπto usputno, nego da je u pitanju ostvarenje ili propast vlastite osobe Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

iblijski praotac Jakov na vlastitoj je koæi iskusio da se put s Bogom ne tiËe samo duhovnih stavova, nego seæe do æilâ i miπicâ. Njegova borba zorno oslikava kako duhovni æivot, poput brojnih πportskih disciplina, traæi vladanje nad samim sobom, ali i sposobnost za suoËavanje s protivnikom. Borba je bliska, bez udaljenosti - prsa o prsa. U samom svetom tekstu oznaËena je kao „hrvanje” (Post 32,25) i pokazuje da je Jakov do kraja izloæen svom suparniku, bez prikrivanja i uzmicanja. Predan mu je u ruke. Naprezanje, zahvati napetim miπiÊima, napad i obrana, silovito guranje i pokuπaj blokiranja, traju vrlo dugo - cijelu noÊ. Tijelo æeljno noÊnog poËinka i opuπtanja angaæirano je do granice i ispunjeno adrenalinom. Nema predaha sve do pred zoru.

B

Sukob s Nepoznatim Jakov je cijelo to vrijeme u sukobu s nepoznatim protivnikom. Sveto pismo veli samo da je to bio „netko” (Post 32,35), a umjetnici Êe si kasnije, po uzoru na druge biblijske izvjeπtaje, pomoÊi likom anela. Meu njima dvojicom sve do pred kraj vlada samo neverbalna komunikacija hrvaËa. RijeËi nema. Tek naknadno Jakov Êe s posvemaπnjom sigurnoπÊu shvatiti da to 16

bijaπe sam Bog. S olakπanjem πto je spasio æivot iduÊeg jutra ispovijeda: Vidio sam Boga licem u lice (Post 32,31). Njega je doæivio kao protivnika i s njime je bio „u klinËu”. Kad suvremen πportaπ doe do lovorika, u oduπevljenim poklicima i pogledima publike doæivljava ponajprije potvrdu samoga sebe. Jakovljeva borba svjedoËi o tome da vjera u Boga nije neπto usputno, nego da je u pitanju ostvarenje ili propast vlastite osobe. Jakov, koji je veÊ primio Boæju objavu i dobrohotno obeÊanje, joπ uvijek ga doæivljava kao neznanca i suparnika. Zato je ovaj bliski susret bitan korak u njegovu sazrijevanju. Na poËetku Jakovljeve osobne vjere stoji jedan san, vizija poznatih ljestava koje seæu do neba (Post 28,12). Jakov Êe postati svojevrstan maratonac, prelazeÊi kilometre i kilometre na putu u daleku zemlju i natrag. U presudnom trenutku on zna da se mora osloniti na svoje sile. Ostavlja cijelu svoju pratnju i ostaje posve sam.

ProËiπÊenje U krπÊanskoj vjeri ljubav prema bliænjemu kotira vrlo visoko. Ipak, Jakovljeva borba upozorava da je nuæno najprije raπËistiti raËune s Bogom. Dovoljno je primjera da humanizam brzo sklizne u neljudsko


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 17

rasulo ako nema onih moralnih zasada koje uæivaju postojano utemeljenje u Boæjem zakonu. Da bi se susreo s bratom s kojim se æarko æeli pomiriti, ali se u isti mah boji stupiti pred njega, Jakov mora prvo u „sukob” s Bogom. Mnogi Êe sveci i duhovni ljudi priznati kako su na svome putu vjere imali æestoke okrπaje s Bogom. Bog cijeni Ëovjekovu slobodu i snagu i nema niπta protiv da mi u svojim bitkama idemo sve do kraja, do izvora i poËetka. Samo onaj tko prihvati izazov doÊi Êe blizu i znat Êe s kime zapravo „ima posla”. Ostali ostaju u publici. Jakov je iπao na sve ili niπta gonjen æudnjom da pobijedi svoj strah, da razrijeπi spone proπlosti i preteπko breme na savjesti. I bjeæanje, i novi æivot u dalekoj zemlji, i mnoge godine - sve to nije moglo donijeti osloboenje od muke koju u sebi nosi. Poslije susreta s Bogom, piπe Biblija doslovce, „sunce Êe mu ogranuti” (Post 32,32) nakon πto mu je, na poËetku bijega, bilo „zaπlo” (28,11).

Potvrda vlastite osobe Jakov pred kraj borbe traæi blagoslov. Time sam pokazuje da nije vrijedilo ono πto je prije, spletkarskim trgovanjem i lukavom prijevarom, htio postiÊi, tragiËno raskidajuÊi obiteljske veze. Jakov mora prvo reÊi svoje ime. Ovaj put izgovara svoje pravo ime, ispravljajuÊi tako bolnu i grubu laæ kojom je pred vlastitim roditeljem opetovano nijekao svoj identitet. Upravo „ime” (Post 32,27) pokazuje da je u ovoj borbi rijeË o vlastitom identitetu koji je sam uzdrmao, pretvarajuÊi se i pokuπavajuÊi biti netko drugi. Susret s pravim i æivim Bogom otkriva mi i potvruje tko sam ja. Borba s Bogom za Jakova je spasonosna rehabilitacija. Moderne kontrole dopinga i afere upozoravaju na hitnu potrebu da πport poËiva na pravim i zdravim ljudskim silama. Ugledan πportaπ postaje uzor koji privlaËi i podræava identitet cijelog naroda.

Jakob se hrva s anelom, Gustave Dore, 1865.

Literatura 1. Fokkelman, Jan P. (1991). Narrative art in Genesis, Sheffield. 2. Von Rad, G. (1949). Das erste Buch Mose, Göttingen. 3. Schwartz, G. D. (1998). God and the stranger - Horizons in biblical theology, 33-48. 4. Szentmartoni, M. (1990). Psihologija duhovnog æivota, Zagreb. 5. Zenger, E. (1998). Einleitung in das Alte Testament, Stuttgart. 17


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Tko je najslabija karika Ustrajanje na elementima πporta koji bi bili ekskluzivno muπki ili ekskluzivno æenski je svoenje πportskog univerzuma na samo dvije dimenzije. Draæ mjeπovite konkurencije jest u tome πto ona nije samo zbroj dviju pojedinaËnih kvaliteta nego njihovo kompleksno i dinamiËko nadopunjavanje

Piπe Ratko CvetniÊ

Darija BoπtjanËiÊ 18

ve ono πto muπko-æenske relacije Ëini najzanimljivijom, ali i najzamrπenijom druπtvenom kombinacijom, u πportu Êe joπ dobiti na intenzitetu i zbog specifiËnoga naboja utakmice: podjele posla i odgovornosti u situaciji u kojoj samo jedna od suparniËkih strana moæe ostvariti dobitak. SliËnost sa æivotom na trenutke je upravo nepodnoπljiva, ali to i jest draæ πporta. Ovdje iznosimo sluËajeve iz tri razliËita πporta i æivotne perspektive, gledane kroz dioptriju æenskog iskustva. Aktantice triptiha su jedna mlada πportaπica, jedna iskusna trenerica i jedna πportaπica u punoj snazi, a njihovi πportovi - neÊemo pretjerati ako kaæemo - jedva da imaju iπta zajedniËko.

S

Prvi sluËaj Kad se priruËnik „Badminton“ engleskog πportskog pisca opÊe prakse Freda Brundlea, u onim predinternetskim godinama nastajanja hrvatskoga badmintona, nekim Ëudom pojavio u izlogu zagrebaËkog „Znanja“, postao je pionirima ovoga πporta jedini izvor informacija o tehnici i taktici, premda su mnoge od postavki iznesenih u njoj bile zastarjele joπ pedesetih godina, u trenutku prvoga izdanja. Nije se radilo samo o naËinu na koji se opisivala osnovna gramatika igre, nego i o onome πto bi bilo bliæe socijalnoj slici πporta. Posebno zanimljivo bilo je uoËiti muku s kojom autor, oËiti tradicionalist, pokuπava i sebi i Ëitatelju opravdati smisao mjeπovitoga para, pa onda i æenine uloge u toj neobiËnoj alijansi: Brundleovo Êe nam pero, u pokuπaju da opiπe πportaπicu, ipak prije pruæiti klasiËnu sliku viktorijanske domaÊice. Uostalom, tko god ima malo rekreativne prakse u miksu zna kako je teπko odoljeti izazovu da se krivnja za svaki izgubljeni poen svali na - æenin raËun. Nema, naravno, nikakve potrebe dovoditi u pitanje muπku prednost u snazi i brzini, ali asimetriËna kombinacija miksa predstavlja taktiËki najzahtjevniji oblik badmintonske igre, πto mu donosi posebnu popularnost osobito u manje konzervativnom, neazijskome dijelu badmintonskog svijeta. Staπa PoznanoviÊ je u sezoni koja upravo zavrπava sa svojim partnerom Zvonimirom –urkinjakom osvojila naslov pobjednika Europskoga juniorskog kupa u konkurenciji mjeπovitih parova. Maturantica zagreba-


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 19

Ëke KlasiËne gimnazije ima iza sebe veÊ desetak sezona u meunarodnoj podmladaËkoj konkurenciji, dovoljno da ustanovi πto je njena specijalnost. - Mjeπoviti par je moja kategorija upravo zato πto mi odgovara pozicija slabije karike. U igri to znaËi da Êe oba Ëlana suparniËkog para pritiskati baπ na mene, kao πto Êemo i moj partner i ja igrati na suparnicu. Kako imam mnogo jaËi smeË nego je to kod djevojaka uobiËajeno, u paru sa Zvonkom, koji slovi kao junior s jednim od najjaËih udaraca u Europi, velik dio poena zavrπavam upravo ja, a to onda odreuje i moj dio vaænosti u ovakvoj kombinaciji. U badmintonu je specijalizacija na pojedinaËne i parske konkurencije mnogo izraæenija nego u ostalim reketaπkim πportovima, dapaËe, i kod samih parskih specijalista jaka je podjela na igraËe istospolnih i mjeπovitih parova. - Mjeπoviti par osjeÊam kao situaciju u kojoj sam u stanju pruæiti maksimum, a na kraju, o tome svjedoËe i moji rezultati. Zato, kad doem u situaciju da moram odigrati æenske parove - gdje najËeπÊe dobijem ulogu play-makera, dakle onoga koji vodi igru i priprema poen za partnericu ponekad mi se doista teπko preπaltati, zakljuËuje Staπa PoznanoviÊ.

Drugi sluËaj Oksana GorbaËov πportskoj je javnosti najpoznatija kao trenerica - koreografkinja - naπe najbolje klizaËice Idore Hegel. Juniorsku svjetsku prvakinju u plesnom paru iz vremena Sovjetskoga Saveza ozljede su rano skrenule u trenerske vode i dale joj priliku da u najveÊem sustavu klizaËkoga πporta radi s talentima poput buduÊe svjetske i olimpijske prvakinje Oksane Bajul. Odazvala se na jedan veÊ davni poziv iz Zagreba i skrasila se ovdje, radeÊi s naπim najboljim klizaËima - spomenimo brata i sestru »iæmeπija te Ivanu JakupËeviÊ - koje je dovodila do finala svjetskih prvenstava i olimpijskih igara. Uz to, sa suradnikom Aleksandrom Roæinom napravila je prve Bajke na ledu, revije koje su postale hit osobito meu πkolskom i vrtiÊkom populacijom i velika propaganda klizanja. Iskustvo ovoga πporta (a govorimo u prvome redu o disciplini plesnih parova) - Ëija se tvrda i okrutna pozadina slabo nazire u stroboskopskom bljesku πljokica πto ga vidi publika -

ukljuËuje vrlo jaki element izvedbenih umjetnosti u kojem tijelo nije samo πportski rekvizit, nego i sredstvo ekspresije u smislu koji je koliko πportski toliko i artistiËki. GovoreÊi o situaciji u kojoj se koreografija istodobno interpretira na muπki i na æenski naËin, Oksana GorbaËov istiËe da u prvi plan dolaze znaËajke same osobnosti - uz izvedbenu tehniku i osobna karizma, emocionalna ekspresivnost, fantazija - te Êe sama snaga karaktera odrediti vou para, bez obzira na spol. - PobjedniËki karakter vodi vas ne samo do prvog mjesta na natjecanju, nego i do prvog mjesta u paru, kaæe. Iako je sama bila parska klizaËica, u Hrvatskoj radi s pojedincima. Zaπto u Hrvatskoj nema parskoga klizanja, ni plesnoga niti πportskog? - To pitanje i ja ovdje postavljam veÊ 15 godina. Potrebno je stvoriti sustav, selekciju. Sam manjak muπkih klizaËa nije dovoljan odgovor.

TreÊi sluËaj TreÊi primjer koji navodimo vjerojatno je najradikalniji. Zove se Darija BoπtjanËiÊ, a njeno iskustvo sa suigraËima nadilazi uobiËajene mjeπovite parske kombinacije i najbliæe je timskoj praksi. Njen πport, koji joπ traæi svoju kodifikaciju, zove se pustolovna utrka, a predstavlja viπednevni preplet dviju ili viπe disciplina poput orijentacijskoga trËanja, navigacije, krosa, brdskoga biciklizma, veslanja, alpinizma - u kontinuitetu, bez obzira na duæinu trajanja cijele utrke, te natjecatelji sami odluËuju hoÊe li se, koliko i kada odmarati. Utrke se u naËelu zbivaju meu ekipama koje se sastoje od æena i muπkaraca, pri Ëemu se, zbog ekstremnih uvjeta, osnovnim natjecateljskim ciljem ipak smatra zavrπiti utrku. Ako krenemo s pretpostavkom da je rijeË o πportaπima u punoj kondiciji, moæe se zakljuËiti da Êe æena biti najslabija karika momËadi i da Êe zato biti onaj Ëlan o kojem se vodi posebnog raËuna. Darija BoπtjanËiÊ takvu tvrdnju uzima s rezervom: - Istina je da se razlika, htjeli mi to ili ne, uvijek osjeti. Meutim, ovo je πport u kojem sama kondicija nije odluËujuÊi faktor za uspjeh tima, pogotovo na ekspedicijskim utrkama koje traju po nekoliko dana. Na poËetku utrke deËki nameÊu tempo koji je djevojkama neizdræiv, ali nakon dan-dva, kako utrka odmiËe, stvari se poËnu

mijenjati. Svatko je u nekim trenucima utrke „najslabija karika“, s time da je muπkarcima mnogo teæe priznati da su umorni i da trebaju pomoÊ. Ali i na to se treba priviknuti. Ipak, ekipni duh je ono πto prevladava meusobne razlike: mi smo tim i natjeËemo se s ostalim ekipama, a ne meusobno unutar tima. Ipak, moæe li, u teπkim uvjetima u kojima se zbivaju pustolovne utrke, Ëlanica ekipe postati remetilaËki faktor? - RemetilaËki faktor moæe postati svaki Ëlan tima, bez obzira na spol. U ovom πportu sam trening nije dovoljan da se predvidi kako Êe koji Ëlan reagirati kad ga uhvati umor, kada mu je hladno, kada je gladan. Svi Ëlanovi tima kad-tad upadnu u krizu, samo je razlika u naËinu kako to podnose. Za toleranciju unutar tima potrebno je dobro meusobno poznavanje, a moje iskustvo kaæe da nije uvijek æena ta zbog koje se utrka ne zavrπi. Nama æenama nekako viπe leæe ekspedicijske utrke, jer racionalnije rasporedimo snagu, a i organiziranije smo na tranzicijama - dakle u prelasku s discipline na disciplinu - gdje se moæe izgubiti dosta dragocjenog vremena. Darija, koja uglavnom nastupa u dvoËlanim i ËetveroËlanim (3+1) mjeπovitim ekipama, priæeljkuje nastup i u sasvim æenskoj ekipi. Ta Êe joj se æelja ostvariti veÊ ove godine, ali ne u pustolovnoj utrci, nego u pustolovini drugog tipa, u Prvoj hrvatskoj æenskoj alpinistiËkoj ekspediciji "Cho Oyu 2007." Pa, djevojke, povedite Freda Brundlea sa sobom!

ZakljuËak? Moæda ovaj: inzistiranje na elementima πporta koji bi bili ekskluzivno muπki ili ekskluzivno æenski je svoenje πportskog univerzuma na samo dvije dimenzije. Draæ mjeπovite konkurencije jest u tome πto ona nije samo zbroj dviju pojedinaËnih kvaliteta nego njihovo kompleksno i dinamiËko nadopunjavanje. Najzapetljanija, a istodobno i najuzbudljivija kombinacija koju priroda i druπtvo poznaju bogatstvom svoje naravi obogaÊuje i samu supstanciju πporta. Literatura 1. Brundle, F. (1988). Badminton. Kent: Hodder&Stoughton. 2. www.adventure-sport.net - prvi cjeloviti pustolovno-πportski portal u Hrvatskoj

19


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:28

Page 20

STUDENTSKI ©PORT

Irci znaju vrednovati πportska postignuÊa æivotu Iraca πport ima posebno mjesto. Razgovori o πportu i postignuÊima irskih πportaπa zauzimaju najviπe prostora u medijima i sastavni su dio svakodnevice. Irci putem πporta promiËu nacionalnost, prijateljstvo i samopouzdanje, oni znaju vrednovati πportska postignuÊa. ZnaËaj πporta u Irskoj potvruje visoka πportska kultura, jedinstvene nacionalne πportske igre i tradicija volonterizma. ProuËavajuÊi literaturu, moæemo uoËiti koliko razraen strateπki okvir moæe pridonijeti boljitku πporta nacije. Irsko πportsko vijeÊe je osnovano 1999. godine radi izrade strategije koja Êe pridonijeti unapreenju πporta u Irskoj. AnalizirajuÊi kronoloπki slijed strateπkih ciljeva i njihovu realizaciju, vaæno je istaknuti da Irska - sukladno predloæenoj strategiji, mijenja i unapreuje πport u cijelosti s aspekta: politike, ekonomije, znanstvenih istraæivanja. Misija Irskog πportskog vijeÊa je: planirati, voditi i koordinirati odræivi razvoj natjecateljskog i rekreativnog πporta u Irskoj. Osnovna smjernica strategije je aktivno sudjelovanje u njenoj provedbi, izvedbi u praksi. U dijelu strategije koji se odnosi na ostvarivanje uvjeta za njenu provedbu osnovano je Nacionalno tijelo za πport (National Governing Bodies of Sport, NGBs), u Ëijoj je nadleænosti planiranje i koriπtenje raspoloæivih resursa radi ostvarivanja sljedeÊih strateπkih ciljeva: unapreenja politiËke svijesti, veÊeg ulaganja u πport, razvoj edukacije u πportu, promocija πporta i tjelesne aktivnosti u svrhu unapreenja zdravlja i kvalitete æivota, unapreenja mreæe πportskih vladinih i nevladinih organizacija, njegovanja nacionalnog πportskog nasljea i povijesti te unapreenja zakonske regulative i provedba u praksi.

U

20

Na irskim se sveuËiliπtima i veleuËiliπtima osnivaju studentski klubovi za πportove za koje postoji zanimanje studenata. SveuËiliπte u Dublinu ima dugogodiπnju πportsku tradiciju i viπe od 50 πportskih klubova, od streliËarstva do jedrenja na dasci

Piπe Romana Caput-Jogunica

SveuËiliπni i veleuËiliπni πportski savez Provedba pojedinih mjera strategije, osobito onih koje se odnose na πport djece i mladih, vidljiva je u studentskom πportu Irske, za koji je nadleæan Irski sveuËiliπni i veleuËiliπni πportski savez (CUSAI, Colleges and University Sports Administrators in Ireland). Cilj CUSAI-ja je usmjeren na razvoj i promociju studentskog πporta na nacionalnoj i meunarodnoj razini. U oæujku 2003. godine sporazumno je osnovano jedno tijelo nadleæno za nacionalni studentski πport. Predstavnici Irskog stu-

dentskog πportskog saveza (ISSA) i VijeÊa sveuËiliπne πportske administracije (CUSAI) izradili su strateπki plan za razdoblje od 2005. do 2010. godine u svrhu razvoja i promicanja irskog studentskog πporta. Partnerski odnos i suradnja s nacionalnim i meunarodnim πportskim tijelima radi osiguravanja kvalitetnih uvjeta i veÊih moguÊnosti za sudjelovanje πto viπe studenata na πportskim natjecanjima, vizija je CUSAI-ja. Ostvarenje vizije je precizirano kroz nekoliko osnovnih smjernica: razvoj uËinkovite organizacije studentskog πporta sukladno zakonskoj regulativi, osigurati kvalitetne usluge u partnerskim odnosima vladinih i nevladinih tijela nadleænih za poslove πporta, unaprijediti organizaciju studentskih πportskih natjecanja na svim razinama, uspjeπno predstaviti studentski πport vladinim i ostalim irskim i meunarodnim organizacijama, promovirati πport i tjelesnu aktivnost u funkciji zdravlja mladih ljudi. Na shemi na desnoj stranici navedeni su linkovi koji Ëine mreæu CUSAI-ja i sudjeluju u ostvarivanju strategije Saveza.

SveuËiliπte u Dublinu Na irskim se sveuËiliπtima i veleuËiliπtima osnivaju studentski klubovi za πportove za koje postoji zanimanje studenata. SveuËiliπte u Dublinu ima dugogodiπnju πportsku tradiciju i viπe od 50 πportskih klubova, od streliËarstva do jedrenja na dasci. DugoroËna ulaganja u πportsku infrastrukturu pridonose postizanju izvrsnih πportskih postignuÊa studenata od kojih su posebno isticani πportski uspjesi u ekipnim πportovima: hokeju, koπarci, odbojci i ragbiju. Osnovni strateπki ciljevi SveuËiliπta u Dublinu su usmjereni na promicanje sudjelovanja u πportu πto viπe studenata i


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:29

Page 21

djelatnika sveuËiliπta, osiguravanje uvjeta za razvoj πportskih klubova te pomoÊ i osiguravanje uvjeta za vrhunske πportaπe - studente. Belfield kampus je osobito poznat po visokim standardima πportske infrastrukture koju za pripreme koriste brojni vrhunski πportaπi - tamo su hokejski stadion, teren za nogomet i ragbi, atletska staza, veliki fitness centar, teniski tereni, joπ 20 razliËitih πportskih terena, stijena za penjanje… U planu je izgradnja bazena do 2010. godine.

Nacionalna i meunarodna πportska natjecanja

Komunikacija CUSAI-ja s ostalim πportskim tijelima

SveuËiliπta i veleuËiliπta

Irsko πportsko vijeÊe

NISC (Sjeverna Irska - nogometni navijaËki klub Organizacijski odbor nacionalnih πportskih priredbi

Nacionalno tijelo za πport

CUSAI VeleuËiliπni i sveuËiliπni sportski savez Irske

EUSA

FISU

OCI (Olimpijsko vijeÊe Irske) SudaËka organizacija

Treneri i menadæeri

Institucije simpatizeri Sponzori Radne skupine

Vrhunski πportaπi

U strategiji Saveza, poseban je cilj unapreenje liga i ostalih studentskih πportskih natjecanja. Posebno su propisani uvjeti i kriteriji koje mora zadovoljiti organizator πportskih natjecanja na sveuËiliπnoj i viπoj razini, odnosno za meusveuËiliπna natjecanja. U dosadaπnjim se analizama organizacije studentskog πporta nismo susreli s Propisima o prevenciji alkohola na πportskim priredbama. Pravilnikom se æeli sprijeËiti uzimanje sponzora koji promiËu alkoholna piÊa te bilo kakav oblik promidæbe alkohola, u æelji da se smanje moguÊe neæeljene posljedice. Studentski se πport æeli promovirati kao sport mladih ljudi koji teæe zdravom i emocionalno kvalitetnom naËinu æivota. Posebnost je sadræana i u razradi strategije koja se odnosi na inkluziju, odnosno ukljuËivanje studenata s posebnim potrebama u πportska natjecanja. CUSAI je priznat i prepoznat kao nacionalni savez izvan irskih granica i kao Ëlanica meunarodnog saveza. Podrπka vladinih tijela, kvalitetna πportska infrastruktura i predloæena strategija temelj su koji Savezu osigurava kvalitetan rad i promicanje studentskog πporta i πporta za sve u funkciji zdravlja i kvalitete æivota. U prilog tome govore i vrlo ozbiljne pripreme za 24. univerzijadu, koja se odræava u kolovozu u Bangkoku na Tajlandu. CUSAI je prijavio sudjelovanju u atletici, badmintonu, koπarci, skokovima u vodu, maËevanju, golfu, gimnastici, dæudu, streljaπtvu, nogometu, softballu, plivanju, stolnom tenisu, taekwondou, tenisu, odbojci i vaterpolu. Ako je istina da je svaki uspjeh rezultat dugotrajnog planiranja i pripremanja, na predstojeÊim bismo meunarodnim πportskim studentskim natjecanjima mogli Ëesto sluπati irsku himnu i gledati irsku zastavu! 21


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:29

Page 22

FILOZOFIJA ©PORTA

Sloboda i πport »ovjek/πportaπ sebe doæivljava kao slobodno biÊe koje je dobrovoljno izabralo uvjete odreenog πporta unutar kojeg su neki elementi nuæni. Time πportaπ postaje svjestan svojega identiteta kao objektivnog "Ja" predstavljenog akcijom, i subjektivnog "Ja" predstavljenog namjerom, te spoznaje njihovo pomirenje

Piπe Drago VujeviÊ ovjek, prema Kantu, pripada dvama svjetovima: kao osjetilno biÊe πto se usmjeruje k sreÊi i ugodi on pripada svijetu prirodne nuæde, a kao biÊe slobode pripada umnom svijetu. Kao umno biÊe, on egzistira kao svrha sama po sebi, kojega odreuje njegova svijest i savjest. EtiËki karakter vladanja pretpostavlja autonomiju naπe volje i slobodnu volju, jer jedino uz autonomnu slobodu volje, etiËka obaveza/imperativ moæe imati bezuvjetan/kategoriËki karakter. Taj moralni kategoriËki imperativ, koji mora biti aprioran i formalno opÊenit, po Kantu glasi: Radi uvijek tako da moæeπ htjeti da maksima tvog htijenja bude opÊenit zakon. Dakle, svako djelovanje za koje moæeπ poæeljeti da postane opÊi zakon, moralno je djelovanje.

»

Postoji li sloboda? EtiËko djelovanje, dakle, pretpostavlja slobodu. Postoji li sloboda? Ispitivanje prirode i cjelokupne realnosti uËi nas da slobode nema. Stvari su razumljive samo ako su podvrgnute nuænosti prirodnog zakona. Ali postojanje etiËkog "treba da" govori nam da sloboda ipak postoji. Ne moæemo izbjeÊi 22

unutarnji glas koji nam govori πto je dobro. Ono "treba da" implicira ono "mogu". Dakle, sloboda postoji - ona postaje realnost kroz moje djelovanje. Sloboda i moralni zakon u kauzalnom su odnosu; preko moralnog zakona doznajemo za slobodu koja ga je omoguÊila. Moralnome su sudu, dakle, podvrgnuta samo ona djela koja su uËinjena pri punoj svijesti, slobodnom voljom. Sloboda je, nadalje, nezamisliva bez druπtvenog konteksta, ona se samo u zajednici s drugima ostvaruje i traæi uzajamnost. »ovjek kao Ëovjek moæe biti slobodan samo ako je i drugi slobodan, te slobodu drugoga priznaje kao vlastitu slobodu. Sloboda, takoer, ne znaËi imati neograniËene moguÊnosti, ona, naprotiv, samu sebe ograniËava. Samo konaËno i, uvjetno reËeno, limitirano biÊe moæe birati; samo se takvom biÊu nadaju alternative. Sloboda, dakako, zahtijeva i opoziciju, fakte da se s njima "obraËunava". »ovjek moæe formirati namjeru, za razliku od puke æelje, samo onda ako uzima u obzir ËinjeniËne moguÊnosti. Bez ljudskog bi ograniËenja, naime, æivot bio tek kao san u kojem puka æelja ne bi bila razliËita od stvarnosti.

©portaπ sebe doæivljava kao slobodno biÊe Postoje li uvjeti u tom smislu bolji od onih koje nam pruæa πport? Metheny kaæe: U kompleksnim smo uvjetima æivota rijetko, ako ikad, slobodni koncentrirati svu svoju paænju


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:29

Page 23

okruæenju (πport) Ëovjeku nameÊu situacije bremenite osjeÊajem slobode (sebe kao kontroliranog samo svojom slobodnom voljom), i nuæde (sebe kao izvana kontroliranog ili determiniranog). Tako Ëovjek/πportaπ sebe doæivljava kao slobodno biÊe koje je dobrovoljno izabralo uvjete odreenog πporta unutar kojeg su neki elementi nuæni. Time πportaπ postaje svjestan svojega identiteta kao objektivnog "Ja" predstavljenog akcijom, i subjektivnog "Ja" predstavljenog namjerom, te spoznaje njihovo pomirenje.

Igrati znaËi ærtvovati slobodu i prihvatiti ograniËenja Vrlo je vaæno naglasiti da nema πportske igre koja dopuπta nekome da Ëini baπ sve πto hoÊe. Uvijek postoji neka prepreka koja ne dopuπta izravno ostvarenje cilja/uspjeha; neki suparnik, pravilo igre, prostorno-vremensko ograniËenje ili puka nepredvidivost, koja ograniËava slobodu i osujeÊuje osobnu sklonost/namjeru. Igrati znaËi ærtvovati slobodu i prihvatiti ograniËenja. Tih se ograniËenja, meutim, da i moæemo, ne bismo htjeli rijeπiti; kao da bi nogomet bio bolja igra bez pravila zalea, ili rukomet bez vratara. Da bismo uopÊe igrali, dakle, moramo pristati na sliËna ograniËenja. Meutim,

na jedan dobro definirani zadatak, i energiju cijeloga svoga biÊa usmjeriti na pokuπaj efektivnog obavljanja istoga. Pravila nam πporta omoguÊuju svijet koji je Ëovjek sam stvorio i u kojem je ta sloboda potpuno zajamËena (Metheny, E.,1968). U takvom se

premda nema igre koja dopuπta bilo kakav naum, takoer je toËno da nema igre koja toËno odreuje kako Êe se igrati - ako i dalje hoÊe ostati igrom. U tom smislu mora postojati sloboda u igri. Iako igra moæe postojati samo unutar ograniËenja i restrikcija, ta su

ograniËenja i sama ograniËena i prilagoena potrebama igre. Nadalje, bit je igre u tome da je dopuπteno slobodno kretanje, i premda moæemo predvidjeti plan igre, taktiku suparnika i sl., postoji, unatoË svemu, tolika sloboda da nema identiËno ponovljene igre. UnatoË svim razlikama i varijacijama to ipak ostaje uvijek ista igra s elementima nepredvidivosti koje nitko ne bi æelio dokinuti, upravo kao πto ne bi htio dokinuti veÊ spomenute nuæne restrikcije.

Moralno smo obavezni slijediti pravila igre Fenomen opozicije (suparnika/protivnika) takoer oznaËava nuænu prepreku koja kao su-parnik, su-djeluje, surauje i omoguÊava samoodreenje i samoizraæaj. ©portaπ se u takvim okolnostima izraæava pomoÊu tih ograniËavajuÊih faktora, a ne usprkos njima. Taj motiv izaziva, dakle, konstruktivnu povezanost meu igraËima koja nije moguÊa kod natjecateljskog profesionalnog πporta kao materijalne, iskljuËivom cilju orijentirane, s radom izjednaËene aktivnosti (ÆugiÊ, Z. 1998). Suparnici se nadaju objektima koje treba prevladati, ærtvovati i iskoristiti za viπi cilj. ©portaπi se, dakle, meusobno tretiraju kao puko sredstvo πto je u direktnom sukobu s Kantovim kategoriËkim imperativom koji u ovoj formulaciji glasi: Radi tako da ËovjeËanstvo i u tvojoj osobi i u osobi svakoga drugoga svagda ujedno uzimaπ kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo. Ovime smo eksplicite upozoreni da krπimo duænost uvijek kada druge tretiramo kao sredstvo. KategoriËki bi imperativ, dakle, trebao ukazivati na to da smo po slobodnom odabiru πportske aktivnosti moralno obvezni ne samo slijediti pravila igre, nego ih i poπtivati iz duænosti prema zakonu, te se odnositi prema drugima/natjecateljima onako kako bi i sami æeljeli biti tretirani - uzimati svoje sunatjecatelje svagda kao svrhu, a nikada kao sredstvo. Samim se, dakle, odabirom πportske aktivnosti (pa makar i slobodnim) joπ ne stjeËe sloboda. Ona se svakom novom situacijom i svagda uvijek iznova mora uspostaviti.

Literatura 1. Kant, I. (1956). Kritika praktiËnoga uma. Zagreb: Kultura. 2. Metheny, E. (1968). Movement and Meaning. New York: Mc GrawHill. 3. ÆugiÊ, Z. (1998). Sociologija sporta II. Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu. 23


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:29

Page 24

OLIMPIJSKA SOLIDARNOST

Plemenita misija »lan Izvrπnog odbora MOO-a, francuski grof Jean de Beaumont, osnovao je 1961. Odbor za meunarodnu olimpijsku pomoÊ. Iako je ideja bila inspirirana plemenitim i moralnim ciljem, zbog pomanjkanja novca tada nije bilo moguÊe znatnije poduprijeti nacionalne olimpijske odbore kojima je pomoÊ bila najpotrebnija Piπe Vesna Peran

limpijska solidarnost je neovisno tijelo Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) odgovorno za provoenje i upravljanje distribucijom prihoda dobivenih od televizijskih prava prijenosa olimpijskih igara koja pripadaju nacionalnim olimpijskim odborima (NOO). Osnovna je zadaÊa Olimpijske solidarnosti planiranje, organiziranje i kontrola nad realizacijom programa potpore NOO-ima, posebno onima kojima je pomoÊ najpotrebnija. Ta pomoÊ podrazumijeva financiranje programa koje su zajedno izradili MOO i NOO-i, te struËnu suradnju meunarodnih πportskih saveza, ako je potrebna. Za upravljanje aktivnostima Olimpijske solidarnosti, koje ukljuËuju odobravanje programa i proraËuna baziranih na Ëetverogodiπnjim planovima, provoenje programa, kontrolu i ostale aktivnosti, odgovorna je Komisija za olimpijsku solidarnost MOO-a. Kao πto navodi Olimpijska povelja, ciljevi programa Olimpijske solidarnosti su doprinos: promicanju temeljnih naËela olimpijskog pokreta; pomoÊi NOO-ima u pripremi njihovih πportaπa i ekipa za sudjelovanje na olimpijskim igrama; razvoju struËnih πportskih znanja πportaπa i trenera; poboljπanju struËne razine πportaπa i trenera u suradnji s NOO-ima i meunarodnim πportskim savezima, ukljuËujuÊi i putem stipendija; osposobljavanju πportskih administratora; suradnji s organizacijama i tijelima koja nastoje ostvariti takve ciljeve, osobito

olimpijskim obrazovanjem i propagiranjem πporta; stvaranju, gdje je to potrebno, jednostavnih, funkcionalnih i ekonomiËnih πportskih objekata u suradnji s nacionalnim ili meunarodnim tijelima; podupiranju organizacije natjecanja na nacionalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini u nadleænosti ili pod pokroviteljstvom NOO-a i pomaganju NOO-ima u organizaciji, pripremi i sudjelovanju njihovih delegacija na regionalnim i kontinentalnim igrama; poticanju zajedniËkih bilateralnih ili viπestranih programa suradnje meu NOO-ima; poticanju vlada i meunarodnih organizacija na ukljuËivanje πporta u sluæbenu razvojnu pomoÊ.

O

24

Osnivanje i razvoj

Olimpijska solidarnost pruæa jedinstvenu pomoÊ πportaπima i NOO-ima kroz svoje programe, a izmeu ostaloga, dodjeljujuÊi stipendije πportaπima koji se pripremaju za olimpijske igre. Jedna od prvih korisnica "Olimpijske stipendije za mlade, perspektivne πportaπe" u Hrvatskoj bila je najbolja hrvatska sportaπica svih vremena Janica KosteliÊ, koja je navedenu stipendiju koristila od 1995. do 1998. godine.

Temeljna ideja MOO-a o davanju potpore razvoju πporta brojnim novonastalim NOO-ima Ëije su dræave stekle neovisnost nastala je poËetkom πezdesetih godina XX. stoljeÊa. Tadaπnji Ëlan Izvrπnog odbora MOO-a, francuski grof Jean de Beaumont osnovao je 1961. godine Odbor za meunarodnu olimpijsku pomoÊ. Iako je ideja bila inspirirana plemenitim i moralnim ciljem, zbog pomanjkanja novca tada nije bilo moguÊe znatnije poduprijeti NOO-e kojima je pomoÊ bila najpotrebnija. Radi pronalaæenja uËinkovitog naËina pruæanja potpore razvoju NOOa, 1969. godine sastala se Stalna opÊa skupπtina NOO-a (prethodnica danaπnjeg Udruæenja NOO-a), koja je, na prijedlog predsjednika Talijana Giulija Onestija te uz podrπku Belgijanca


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:29

Page 25

Raoula Molleta i ©vicarca Raymonda Gafnera, odobrila osnivanje Meunarodnog instituta za razvoj NOO-a. Osnovni razlog donoπenja te vaæne odluke bila je potreba uvoenja principa solidarnosti u odnosima meu NOO-ima. MOO i predstavnici NOO-a 1971. godine donose odluku o sjedinjavanju Odbora za meunarodnu olimpijsku pomoÊ i Meunarodnog instituta za razvoj NOO-a u udruæenu organizaciju MOO-a i NOO-a, pod nazivom Odbor za olimpijsku solidarnost. U Puerto Ricu 1979. godine na konstituirajuÊoj sjednici Udruæenja NOO-a, organizacije koja okuplja i predstavlja sve NOO-e svijeta, osnovana je Radna grupa, koju su saËinjavali Peter Ritter iz Lihtenπtajna, Raymong Gafner iz ©vicarske, Günther Heinze iz NjemaËke i Raoul

Mollet iz Belgije, Ëiji je glavni zadatak bio elaboriranje zahtjeva prema MOO-u da 20 posto televizijskih prava pripadne Udruæenju NOO-a radi pokrivanja troπkova programskih aktivnosti vezanih uz pruæanje pomoÊi NOO-ima. Predsjednik Udruæenja NOO-a Mario Vázquez Raña prezentirao je navedeni dokument o ulozi Udruæenja tadaπnjem predsjedniku MOO-a lordu Killaninu. Izbor novog predsjednika MOO-a 1980. godine, Juana Antonija Samarancha, uz njegovu jasnu viziju, senzibilitet i æelju za pronalaskom rjeπenja za pomoÊ NOO-ima, donio je radikalne promjene u konceptu, upravljanju i projektu Olimpijske solidarnosti. Sukladno odluci Samarancha i predsjednika Udruæenja NOO-a i Ëlana MOO-a Marija Vázqueza Rañe,

Struktura proraËuna Olimpijske solidarnosti

NACIONALNI OLIMPIJSKI OBORI

1981. je utemeljena Komisija za olimpijsku solidarnost, nakon Ëega je uslijedilo razdoblje konsolidacije i razvojne faze Olimpijske solidarnosti sa zadatkom udovoljavanja potrebama i interesima NOO-a. Od Igara XXIII. olimpijade u Los Angelesu 1984. godine i dalje, komercijalizacija i poveÊanje prihoda od televizijskih prava prijenosa olimpijskih igara omoguÊili su sustavni razvoj rada Komisije i uvoenje glavnih programa podrπke NOO-ima primjenom Ëetverogodiπnjih planova sadræanih u Svjetskim i Kontinentalnim programima.

Tri vrste programa Sadaπnji predsjednik MOO-a Jacques Rogge 2001. godine odluËio je ojaËati rad Komisije za olimpijsku solidarnost i potvrdio je svoju æelju za nastavkom politiËke i administrativne decentralizacije Olimpijske solidarnosti prema kontinentalnim udruæenjima NOO-a i Udruæenju NOO-a, kako bi ta udruæenja mogla samostalno odluËivati o koriπtenju financijskih sredstava sukladno svojim potrebama, i u isto vrijeme davati veÊu paænju posebnim potrebama i prioritetima NOO-a. Rogge je restrukturirao Komisiju za olimpijsku solidarnost i imenovao predsjednika Udruæenja NOO-a Marija Vázqueza Rañu predsjednikom Komisije, a Ëlanovima su imenovani veÊim dijelom predstavnici kontinentalnih udruæenja, predstavnici Udruæenja NOO-a i aktivni πportaπi. Mario Vázquez Raña je odluËio uËvrstiti strukturu na svakom kontinentu pruæajuÊi poveÊanu kontrolu programa i aktivnosti koje se razvijaju na pojedinom kontinentu. Za tekuÊe Ëetverogodiπnje razdoblje 2005. - 2008. postoje tri vrste programa koji pruæaju financijsku, struËnu i organizacijsku pomoÊ: svjetski programi - πportaπi, treneri, poslovodstvo NOO-a, promocija olimpijskih vrijednosti; kontinentalni programi i potpore za olimpijske igre. Olimpijska solidarnost MOO-a ostaje dosljedna u svojoj povijesti, svojoj plemenitoj misiji pruæanja potpore NOO-ima i velikim izazovima koje pruæa olimpijski pokret.

25


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:29

Page 26

UVIJEK FAIR PLAY

OËevi i djeca Najvaæniji odgojitelji su roditelji i u tome ih nitko ne moæe zamijeniti i moæe im samo pomoÊi. Pomaæe im i πport koji pokuπava odgojiti zadovoljnu, zdravu osobu koja Êe uæivati u nadmetanju poπtujuÊi pravila. No onda na neki πportski teren dou neki roditelji i cijela je ideja doslovce zgaæena u travi

Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ

asilje ima brojne definicije, a jedna od njih je zloupotreba moÊi meu ljudima. Kad govorimo o nasilju koje, u primitivnim uvjetima æivota, moæe biti presudno za preæivljavanje, nema previπe mjesta Ëuenju. No kad govorimo o nasilju u πportu, i to tuËnjavi igraËa, sudaca, navijaËa i roditelja (!) koja je obiljeæila nogometni dvoboj rijeËkih juniora Zameta i Omladinca, sredinom svibnja, i Ëudimo se i zgraæamo. Primitivizam je jedina rijeË koje se moæemo sjetiti. PoËelo je iskljuËenjem igraËa Omladinca koji je psovao suca, a onda je iskljuËen joπ jedan jer je - nasrnuo na suca. Uslijedila je jurnjava za sucima po terenu, udarci uz povike „ubij ga“ i napad na igraËa Zameta kojega su neki suparniËki igraËi i dio roditelja sruπili na pod i cipelarili. ZvuËi kao scenarij za film pun nasilja? ZvuËi. No dogodilo se na πportskom terenu, ne samo uz prisustvo nego i sudjelovanje roditelja.

N

Gore ne moæe Nasilje u πportu, verbalno ili tjelesno, moæe biti trenersko, igraËko, na26

vijaËko i - roditeljsko. Posljednje, roditeljsko, tema je kojom se novinari, a onda i sva sila struËnjaka, dosta bave. PriËe o tenisaËicama, pa i naπoj, koje su pobjegle od nasilnih oËeva bile su medijski hit, no koliko god bile bombastiËno prezentirane, pomogle su osvjeπÊivanju javnosti. Ukazale su da se takvo πto ne moæe tolerirati. Teniski je primjer ekstreman ali ne znaËi da su manji problem oni roditelji-treneri koji mimo medija pljuskaju svoju djecu, i verbalno i tjelesno, ili roditelji koji misle da ni suci ni treneri pojma nemaju. Na æalost, vidjelo se to i u Rijeci. Naopako da gore biti ne moæe. Roditeljski je dom mjesto iz kojeg se crpi ljubav, samopouzdanje, suosjeÊanje, taj je dom ishodiπte æivota. Najvaæniji odgojitelji su roditelji, oni su prvi, i u tome ih nitko ne moæe zamijeniti - moæe im samo pomoÊi. Pomaæe im, meu ostalim, i πport, koji pokuπava odgojiti zadovoljnu, zdravu osobu koja Êe uæivati u nadmetanju poπtujuÊi pravila. I onda na neki πportski teren dou neki roditelji - u naπem sluËaju reÊi odgojitelji bilo bi ironiËno - koji sve shvaÊaju preo-

zbiljno i cijela ideja zavrπi doslovce zgaæena na travi. Pomislimo li na tzv. princip meugeneracijskog prijenosa zlostavljanja, priËa moæe zvuËati joπ gore, ako je to moguÊe. Nitko ne kaæe da je lako biti roditelj. To je, uostalom, valjda jedino zanimanje za koje nema formalnog obrazovanja. SuoËene s brojnim teπkoÊama, posebno kad govorimo o hrvatskom druπtvu, nije teπko zamisliti roditelje koji na potomke prenose vlastite ambicije ili sanjaju o tome da njihova djeca, i sebi i njima, osiguraju bolji æivot. Imaju li joπ dijete nadareno za neki πport, ambicije mogu narasti do nesluÊenih razmjera. Ta priËa, sve dok je u granicama normale i zakona - jer ovdje je i o tome rijeË - ne mora biti loπa. No kad se s tribina poËne dijeliti pravda i traæiti pravo, a sve u ime djece, imamo problem.


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:29

Page 27

Mimo stvarnosti AmeriËke statistike posljednjih godina biljeæe porast roditeljskog nasilja na πportskim dogaajima, πto struËnjaci tumaËe na sljedeÊi naËin: sve niæa dobna granica ulaska u profesionalni πport, a time i moguÊnost zarade; sve viπe πportske stipendije; roditeljsko ulaganje u djetetovu karijeru i, na kraju, (bolesna) roditeljska identifikacija s djecom koja bi trebala postati zvijezde kakve oni nikad nisu bili. Da bi se problemi na boriliπtima umanjili, predlaæe se viπe rjeπenja, od upoznavanja roditelja s trenerom i upravom kluba, kao i s pravilima i ciljevima πportskog programa, iz-

vjeπÊivanja o djetetovom napredovanju, do stalne komunikacije na relaciji roditelji - klub. To, naravno, funkcionira sjajno mimo stvarnosti u kojoj, na primjer, neka NBA-zvijezda optuæena za silovanje psuje suparnike i navijaËe i pojavljuje se na parketu iz dana u dan, svemu unatoË. Pritom joπ zarauje stotine tisuÊa dolara tjedno, za πto su se moæda izborili njeni - roditelji.

27


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 28


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 38 • BROJ 141 • LIPANJ 2007.

Sudionici Prvenstva Zagreba u maËevanju 28. lipnja 1931. ispred zgrade Hrvatskog sokola. Gornji red: Hugo Arnstein, Gustav Raunacher, Jules Bar, Marjan Pengov i Drago Mandele Donji red: Antun Cestnik, Vladimir MaæuraniÊ, Stane Seunig i Joæe Seunig


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 30

PRIJE 134 GODINE

Kako je Rijeka upoznala nogomet U povodu puπtanja u promet dionice æeljezniËke pruge od Rijeke do Karlovca, u listopadu 1873. u Rijeci je odigrana prva nogometna utakmica u kojoj su nastupili maarski i engleski inæenjeri i tehniËari. Na utakmici su nastupili i domaÊi strojarski radnici zaposleni u tvornici torpeda Piπe Ferruccio Burburan

Rijeku kao grad s posebnim statusom, Corpus separatum, unutar Austro-Ugarske Monarhije poËeli su u drugoj polovici XIX. stoljeÊa doseljavati engleski pomorci, trgovci, bankari, inæenjeri, industrijalci i obrtnici. Oni su s vremenom osnovali poduzetniËko-trgovaËku koloniju Ëiji su predvodnici bili tvorniËari Moline i Smith i veletrgovci Haire i Smart. U Rijeku je 1856. doπao i engleski inæenjer Robert Whitehead, koji je prihvatio posao tehniËkog upravitelja poduzeÊa Stabilimento tecnico fiumano (RijeËki tehniËki zavod), koje je 1872. godine i kupio. Kao partner izumitelja torpeda Giovannija Luppisa, Whitehead je poËeo unosnu proizvodnju tog razornog oruæja. U tvornici je tada radilo nekoliko engleskih inæenjera i tehniËara. Oni su u slobodno vrijeme igrali kriket, tenis i nogomet, a bavili su se i konjiËkim πportom.

U

ball Association. U dogovorima o koriπtenju igraliπta kao i ukljuËivanju rijeËkih πportaπa u igru obiËno bi posredovali britanski konzulat u Rijeci i Istitut dello Sport kojim je rukovodio H. Wilhelm Stiller.

PoËeci organiziranog nogometa u Rijeci

Maarska vlada je 1890. godine donijela odluku o uvoenju obavezne nastave tjelovjeæbe u sve rijeËke πkole. Da se razbije monotonija tadaπnje tjelovjeæbe, u nastavu su uvedeni elementi nogometa. Ta je igra sve viπe oduπevljavala πkolsku mladeæ pa se u πkolama Rijeke i Suπaka poËinju osnivati πkolske ekipe. U sveuËiliπnim srediπtima tadaπnje monarhije, BeËu i Budimpeπti, nogomet se organizirano igrao pa su se s njim upoznali i rijeËki studenti koji su ondje boravili. Daljnji poticaj razvoju nogometa u Rijeci dali su engleski Prva nogometna pomorci koji su kontinuirautakmica no boravili u gradu. Od 1903. do 1914. engleska Engleski inæenjeri i tebrodska kompanija „CuhniËari uskoro su bili anganard Line” iz Liveroola æirani na izgradnji æeljezniodræavala je stalnu brodsku Ëke pruge od Rijeke do Buliniju od Rijeke do New dimpeπte. U povodu puπtaYorka. U Rijeci je u to vrinja u promet dionice od Rijeme praktiËki bila samo jeke do Karlovca, u listopajedna povrπina pogodna za du 1873. godine u Rijeci je igranje nogometa. Bilo je odigrana prva nogometna to zemljiπte obitelji utakmica u kojoj su nastuKvassay u dijelu grada popili maarski i engleski inæenjeri i tehniËari. Na uta- Prvi susret Atletico cluba iz Rijeke i Prvog nogometnog i πportskog znatom pod nazivom „Pikluba (PNI©K) iz Zagreba odigran 1905. godine. oppi” ili „Pod Jelπun”, nekmici su nastupili i domaÊi Rezultat 4-3 za PNI©K daleko od ulaza u tvornicu strojarski radnici zaposleni torpeda Whitehead &Co. u Whiteheadovoj tvornici torpeda. U veljaËi 1877. uspostavljena je stalna trgovaËka Na Suπaku je jedini pogodan teren za igranje nogometa bio brodska linija izmeu Liverpoola i Rijeke, koju je odræava- u MartinπÊici. Prikladna povrπina, koju su nazivali „Pod la kompanija John Glynn and Son. BoraveÊi u rijeËkoj luci kavun”, nalazila se na mjestu danaπnjeg parkiraliπta brodoengleski su pomorci igrali nogomet na slobodnim dijelovi- gradiliπta „Viktor Lenac”. Tamo bi se improviziralo nogoma pristaniπta. Kada nije bilo dovoljno igraËa, ukljuËivali metno igraliπte, ispoËetka s vratnicama od naslaganog kasu se i RijeËani. U zadnjem desetljeÊu XIX. i u prvim go- menja, a kasnije od drva. Vratnice nisu bile stabilne, jer je dinama XX. stoljeÊa u Rijeku su Ëesto dolazili i brodovi en- gornja preËka bila nategnuto uæe, tako da su se, kada bi logleske ratne mornarice. »im bi se usidrili, odmah su nasto- pta pogodila vratnicu, sruπila cijela vrata pa je bilo teπko jali dogovoriti koriπtenje nekog pogodnog terena da bi veÊ prosuditi je li postignut pogodak. Ipak, najvaænije je bilo slijedeÊi dan mogli zaigrati nogomet, onda nazivan Foot- igrati. Englezi su ponekad, prema kazivanju Nikole Boπko-

2


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 31

viÊa, uz igraliπte dopremali na kolima baËve piva. Na njima je znalo biti priËvrπÊeno i veliko zvono koje je oznaËilo svaki postignuti pogodak.

Kantrida prije Prvog svjetskog rata

Prvi nogometni klubovi u Rijeci i Suπaku Zanimanje za nogomet sve je viπe rastao pa je poËetkom XX. stoljeÊa doπlo do osnivanja πportskih druπtava u kojima se igrao i nogomet. Club atletico fiumano (RijeËki atletski klub) osnovan je 20. veljaËe 1905. Na osnivaËkoj skupπtini za predsjednika je izabran dr. Eugenio Pazmany, a za tajnika Biagio Dorigo. Dana 14. travnja 1905. Odjel javne sigurnosti Graanskog magistrata odobrio je akt o registraciji, i to za bavljenje gimnastikom, plivanjem, lakom i teπkom atletikom i nogometom. Napokon, u nedjelju, 23. travnja 1905. dogovorena je prva utakmica s nogometnom ekipom engleskog parobroda „Slavonia” u vlasniπtvu brodara „Cunard Line”. Bila je to prva sluæbena i ujedno prva meunarodna nogometna utakmica u Rijeci. U domaÊoj su ekipi nastupili Debello, Kniff, Bob, Hojos, Forward, Szemes, Mestre, Hajnal, Kertesz, Mathiasko i Brillante. Kasnije su u igru uπli Diamant, Schoen i Fink. Za momËad F.C. Slavonia nastupili su J. Wilkinson, R. Stewart, W. Roberts, J. Curzen, J. Webber, G. Corlett, G. Skilling, W. Platt, W. Bligh, W. O'Malley i W. Titley.

Prva utakmica je uspjela u svakom pogledu Utakmica je odigrana na igraliπtu „Pioppi” odnosno „Pod Jelπun”. U izvjeπtaju s utakmice iz rijeËkih novina La Bilancia od 25. travnja 1905. moæe se proËitati: Zanimljiva utakmica izvrsno je uspjela u svakom pogledu. Ne vjerujemo da pretjerujemo ako kaæemo da je bilo prisutno barem izmeu 500 i 600 gledatelja od kojih je veÊi dio imao prilike prvi put gledati nogometnu utakmicu. Gledatelji su s puno entuzijazma i emocija pratili pojedine faze utakmice, a dokaz tome su bili kontinuirani povici ohrabrivanja, Ëuenja i sliËnog koji su dolazili iz publike koja je na kraju utakmice bila zadovoljna. Meu publikom nalazili su se i neke od najuglednijih osoba, Ëasnici kao i predstavnici raznih sportskih klubova. »ast izvoenja poËetnog udarca pripala je plemenitoj gospoici kÊerci πtovanog engleskog konzula gospodina Fabera. U najkraÊim crtama, utakmica se odvijala na slijedeÊi naËin: nakon πto su RijeËani odabrali stranu igraliπta, zapoËela je igra. Englezi su rijetko uspijevali pribliæiti se vratima naπih koji su u obrani igrali vrlo ambiciozno i s mnogo energije. U 26. minuti prvog poluvremena Englezi su, meutim, bili ti koji su nakon æestoke borbe uspjeli doÊi do jedne lopte koju su plasirali u gol domaÊih. To je bilo iz publike popraÊeno uzvicima: „bravo”, „eviva”, „eljen”, itd. RijeËani su sada joπ viπe pritisli i sve ËeπÊe dolazili pred vrata protivnika. Njihove napade Englezi su uspjeπno odbijali u Ëemu se posebno isticao njihov desni bek Stewart, koji je uostalom i u Engleskoj veoma poznat kao odliËan igraË.

Englezi su ipak pobijedili U nastavku izvjeπtaja iz La Bilancia Ëitamo: U drugom poluvremenu veÊ se osjeÊao umor kod oba dvije momËadi tako da su se napadi izmjenjivali Ëas s jedne Ëas s druge

strane. Englezi su uspjeli zabiti joπ jedan gol. U posljednjim trenucima, RijeËani su uËinili i zadnji napor da postignu poËasni pogodak. Uspjeli su proÊi i izvanrednog desnog beka, lijevo krilo domaÊih uputilo je udarac prema vratima Engleza, ali je lopta fijuknula kojih 2 do 3 cm iznad istih. Publika je pomislila da je postignut gol i poËela je pljeskati i uzvikivati zbog odliËno izvedenog napada RijeËana, ali ostalo je 2-0 za Engleze. U cjelini gledano, iako ne stvarno, moralni pobjednici su RijeËani kod kojih su se posebno isticali Kertesz, Mathiasko, Diamant, Schoen i Fink. Kod Engleza najbolji su bili Stewart, Titley i Platt. Joπ bismo dodali koju o sucu utakmice. Ne æelimo reÊi da je bio pristran, ali je Ëinjenica da je stalno svirao prekrπaje u korist Engleza, a one koje su oni poËinili kao da nije æelio vidjeti.

Prvi susret s domaÊim klubom Na sljedeÊim utakmicama, za Club atletico fiumano zaigrao je i Fiorello La Guardia, kasnije poznati gradonaËelnik New Yorka, koji je od 1904. do 1906. godine u Rijeci bio ameriËki konzularni agent. Club atletico fiumano je 3. prosinca 1905. prvi put odigrao utakmicu s jednim hrvatskim klubom. PNI©K (Prvi nogometni i πportski klub) iz Zagreba pobijedio je s 4-3. Zanimljivo je da su im se RijeËani revanπirali pola godine kasnije, kada su bili bolji u Zagrebu (2-0). Od 1907. godine Club atletico fiumano viπe nije igrao nogometne utakmice, a zadræao je aktivnosti u gimnastici, plivanju i hrvanju. Od tada nogomet u Rijeci igraju Ëlanovi Club sportivo Olimpia, koji su 1904. osnovali Carlo Colussi, buduÊi gradonaËelnik Rijeke, braÊa Mitrovich, Antonio Marchich, Aristodemo Susmel i Agesilao Satti. Prvu utakmicu s engleskim F.C. Carpathia klub je odigrao 8. lipnja 1908. na igraliπtu u MartinπÊici i izgubio 1-3. Meutim, veÊ tjedan dana kasnije Club sportivo Olimpia je ubiljeæio povijesnu pobjedu protiv momËadi engleskog parobroda F.C. Brescia (1-0). Literatura 1. Burburan, F., Moranjak, Z. (2006). Rijeka nogometa. Rijeka: Grafika Zambelli. 2. Dibenedetto, L. (2005). El balon Fiuman. Milano: vlastita naklada. 3. BoπkoviÊ, N. (1972). Uspomene na sportsku djelatnost u Rijeci i Suπaku 1906. - 1914. Povijest sporta, 9 (3), 821 - 838.

3


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 32

PRVA HRVATSKA ETAPNA BICIKLISTI»KA UTRKA VOÆENA JE PRIJE 70 GODINA

Kroz Hrvatsku i Sloveniju Utrku su pokrenuli sami biciklisti, æeleÊi steÊi nuæno iskustvo koje im je nedostajalo kada bi nastupili u konkurenciji ponajboljih europskih vozaËa. Inicijator je bio biciklist Stjepan LjubiÊ, koji je nagovorio Vladimira BiÊaniÊa, glavnog urednika Ilustriranih sportskih novosti, da taj list preuzme organizaciju prve etapne utrke u Hrvatskoj. Organizacija je bila mukotrpna. NajveÊi je problem, kao i uvijek, bio novac Piπe Zdenko JajËeviÊ

Vladimira BiÊaniÊa, glavnog uredniiπednevne biciklistiËke etapne utrke uvedene su poËeka Ilustriranih sportskih novosti, da tkom XX. stoljeÊa. Prva etapna utrka, i to najveÊa i taj list preuzme organizaciju prve etanajteæa biciklistiËka utrka na svijetu „Tour de France“, pne utrke u Hrvatskoj. Organizacija voæena je prvi put 1903. godine. Druga najpoznatija etapna je bila mukotrpna. NajveÊi je proutrka na svijetu - „Giro d Italia“ zapoËela je 1909., a poslije blem, kao i uvijek, bio novac. BuduÊi su startale i etapne utrke u NjemaËkoj, ©vicarskoj, ©panjolda utrka nije ranije planirana, Kotuskoj i drugim zemljama. To su bile etapne utrke profesionalraπki savez Kraljevine Jugoslavije sa ca, a amaterske su zapoËele oko 1930. godine. sjediπtem u Zagrebu nije dao ni dinaPrva poznatija etapna utrka na kojoj su sudjelovali hrvatski Vladimir BiÊaniÊ ra, a nije pokazao ni veÊi interes. vozaËi bila je utrka „Oko Rumunjske“, prvi put odræana 1934. Na toj utrci naπi su vozaËi 1935. i 1936. ostvarili dobar Odazvali su se trgovci i proizvoaËi bicikla i guma, ali samo rezultat pa su 1936. pozvani na „Tour de France“. BuduÊi da skromnim prilozima. Ilustrirane sportske novosti su tiskale je to utrka profesionalaca, kao amateri nisu mogli sudjelova- specijalni broj s reklamama. Ni odaziv na utrku nije bio veti, pa su im izdali neovisne dozvole (licence). Tako su Stje- lik. Prijavilo se 15 vozaËa od kojih je 11 zavrπilo utrku. Starpan Grgac, Rudolf Fiket i Stjepan LjubiÊ iz Zagreba te Franc talo je 12 amatera (August Prosenik, Franc Gartner, Mijo OrAbulnar iz Ljubljane postali u neku ruku profesionalci, ali muæ, ©tefan Roæman, Matija PavliËiÊ, Dragoljub DavidoviÊ, samo na papiru. Neovisni vozaËi (independenti) bili su kate- Josip Pokupec, Mijo MigaliÊ, Franc Briceli, Drago IvkoviÊ, gorija poluprofesionalnih vozaËa koji su mogli sudjelovati na Matija Zaborski, Jure KaËiÊ) i tri neovisna vozaËa (Stjepan utrkama i s amaterima i profesionalcima. Naπi biciklisti ko- Grgac, Stjepan LjubiÊ, Rudolf Fiket). Oni su startali zajedno, ji su 1936. nastupili na „Tour de France“ nisu ni raËunali na ali se njihov plasman vodio posebno. neki uspjeh, nego samo da steknu iskustva i eventualno zavrπe najteæu biciklistiËku utrku. To bi zapravo bio veliki Utrka je trajala tri dana Prva hrvatska etapna biciklistiËka utrka imala je skromne pothvat, ali im nije uspjelo. Do 14. etape ispali su svi, a najdulje se u utrci zadræao Stjepan Grgac. Naime, prema pravi- tri etape, odnosno πest poluetapa. Svakog od tri dana vozilo lima te utrke ispali bi svi oni vozaËi koji bi imali 10 do 15 po- se ujutro i poslijepodne. Start prve etape utrke bio je u Masasto slabije vrijeme od pobjednika etape. Osim naπih vozaËa, rikovoj ulici ispred redakcije Ilustriranih sportskih novosti. na takav su naËin ispali i svi vozaËi iz NjemaËke, Rumunjske i Stjepan Grgac, Stjepan LjubiÊ, Rudolf Fiket i Franc Austrije. Od 94 vozaËa koliko ih Abulnar na „Tour de Franceu“ 1936. je startalo u prvoj etapi „Tour de Francea“ 1936. godine, utrku je zavrπilo 45.

V

Hrvatski „Tour de France“ Prva naπa domaÊa etapna utrka organizirana je po Hrvatskoj i Sloveniji od 28. do 30. svibnja 1937. godine. Pokrenuli su je sami biciklisti, æeleÊi steÊi nuæno iskustvo koje im je nedostajalo kada bi nastupili u konkurenciji ponajboljih europskih vozaËa. A ti su uspjesi varirali. Na utrci „Oko Rumunjske“ hrvatski su biciklisti od πest etapa pobijedili u pet, dok su na utrci „Oko Francuske“ svi odustali. Inicijator utrke bio je biciklist Stjepan LjubiÊ. On je nagovorio

4


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Prva poluetapa vodila je do Karlovca (62 km), a druga od Karlovca do Ljubljane preko Novog Mesta (131 km). Pobjednici prvoga dana bili su Grgac i Prosenik. Drugog dana vozilo se od Ljubljane do Celja (75 km) i od Celja do Maribora (62 km). Na cilj u Celju prvi je stigao Mijo Ormuæ, odmah iza njega Prosinek i Grgac, a u Mariboru je prvi bio Prosenik. TreÊeg dana vozilo se od Maribora do Varaædina (68 km), a nakon toga od Varaædina do Zagreba (122 km). Na cilju u Varaædinu prvi je bio ©tefan Roæman, a u Zagrebu Grgac. U konaËnom poretku kod amatera je pobijedio August Prosenik, a Stjepan Grgac u konkurenciji neovisnih vozaËa. Prvo je Ëudo da su oba vozaËa postigla isto vrijeme 17;22:06.6. Na cilj svake etape stizali su gotovo izjednaËeni. Iskusni Stjepan LjubiÊ je zbog teπkog pada odustao. Na cilj u Zagrebu, nakon 510 kilometara, stiglo je devet amatera i dva neovisna vozaËa. UnatoË relativno malom broju etapa i relativno malom broju sudionika, a s obzirom na uvjete u kojima se zbivala, uspjeh utrke bio je izvanredan.

Page 33

Sudionici utrke „Kroz Hrvatsku i Sloveniju“ neposredno nakon starta, 28. svibnja 1937.

Nagrade nisu bile naroËito vrijedne Organizacija je provedena u izuzetno skromnim uvjetima. Osim novca, nedostajali su i ljudi, a i iskustvo. U bezbroj situacija nije bilo pomoÊi trenera i tehniËke sluæbe. Utrka je praktiËno proπla bez Sudionici prve utrke Kroz Hrvatsku i Sloveniju na posljednjoj medicinskih usluga, bez okrjepnih etapi od Varaædina do Zagreba, 30. svibnja 1937. stanica, bez radijskih i drugih veza, s ograniËenim moguÊnostima za suce. VozaËi su sami nastojali popraviti bicikle, a nekoliko su me mene i Grgca, kada sam ja njega za veÊe razmake tukao, puta pruæali i lijeËniËke usluge. Promet za vrijeme utrke nije nego on mene?! Pobjednik u konkurenciji neovisnih vozaËa Stjepan Grgac je bio zaustavljen. Ispred kolone koja se, na svu sreÊu, nije odurekao: I ja sam vrlo zadovoljan organizacijom, uzevπi u obzir da æila, kretalo se motorno vozilo s rukovodstvom utrke. Meutim, nije nedostajalo ljubavi i strasti biciklistiËkih za- je priredba organizirana prvi put. Vjerujem da Êe do godine binesenjaka. Dolazak na cilj nakon 510 km bio je pravi pot- ti bolje i da Êe se ta priredba znatno razviti i popularizirati. Tahvat. Organizacijski odbor koji je pratio utrku u kontrolnom ko Êemo i mi neovisni vozaËi moÊi startati u naπoj domovini. autu bio je oduπevljen zalaganjem vozaËa, iako je uoËi starta izraæavao sumnju u uspjeh utrke. Nagrade vozaËima nisu bi- Utrka se vozila sve do 1954. Utrka “Kroz Hrvatsku i Sloveniju” odræana je i 1938. i le naroËito vrijedne, ali ni za odbaciti, piπe u izvjeπtaju Ilu1940. Pobjednik druge utrke bio je Drago DavidoviÊ, a treÊe striranih sportskih novosti. Ceste su bile loπe, posebno tamo gdje su bile nedavno Nikola PenËev. Nakon II svjetskog rata utrka se vozi u rapoπljunËane.Veliki usponi kod Metlike i Viπnja Gore, na po- zdoblju od 1947. do 1954. Od 1949. utrka postaje meunaroluetapi Karlovac - Ljubljana, pa Trojane na poluetapi Lju- dna, a od 1955. mijenja naziv u “Utrka kroz Jugoslaviju”. bljana - Celje i Veternica na djelu Varaædin - Zagreb stavljaLiteratura li su vozaËe na veliku kuπnju. Bilo je pohvala i kritika prve 1. LjubiÊ, S. (1965). 80 godina biciklistiËkog sporta u Hrvatetapne utrke. Nakon utrke Prosenik je izjavio: Zadovoljan skoj. Zagreb: Sportska πtampa. sam s cijelom priredbom i organizacijom. Bilo je bolje nego na sliËnim priredbama, gdje sam do sada vozio. Svugdje su 2. JeπiÊ, D. (1965). Biciklizam. Zagreb: Sportska πtampa. nas lijepo doËekali. Tek me smeta, kako moæe biti isto vrije- 3. Ilustrirane sportske novosti, 1937(2), 23, 1. VI , str. 1 - 4.

5


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 34

OBLJETNICE

Nogometni umjetnik Prije 80 godina roen je Bernard Vukas. U Hajdukovom je dresu odigrao 615 utakmica i postigao 300 zgoditaka. OsvajaË je dviju srebrnih olimpijskih medalja, 1948. godine u Londonu i 1952. u Helsinkiju. Nastupio je i na dva svjetska nogometna prvenstva - 1950. godine u Brazilu i 1954. u ©vicarskoj Piπe Jurica GizdiÊ ni koji su gledali kako igra Bernard Vukas, popularni Bajdo, kaæu da je on doista bio nogometni umjetnik. Roen je u Zagrebu 1. svibnja 1927. godine. Bio je jugoslavenski nogometni reprezentativac, napadaË, graditelj igre, vrstan strijelac, nenadmaπan dribler. Velikan svjetskoga i hrvatskog nogometa Bernard Vukas Bajdo zapoËeo je nogometnu karijeru odmah nakon zavrπetka osnovne πkole 1938. godine u Zagrebu. Joπ u srednjoj πkoli se istiËe meu svojim vrπnjacima kao talentirani nogometaπ. VeÊ 1940. godine igra meu omladincima zagrebaËkog Hrvatskog πportskog kluba Concordia.

O

„Hajdukovac" i dresom i srcem Rat 1941. godine prekida njegovo nogometno napredovanje. Odmah nakon rata istiËe se kao kvalitetan igraË u zagrebaËkim klubovima Amater i Zagreb. Njegov veliki talent otkrivaju Hajdukovi struËnjaci koji, u dogovoru s roditeljima, buduÊeg nogometnog majstora, tada plavokosog mladiÊa, sele u grad pod Marjanom. Tako od 1947. godine Bernard Vukas pripada Hajduku, ne samo dresom, nego i srcem. S kakvim uspjehom igra u Hajduku najbolji dokazuje πto veÊ 27. lipnja 1948. godine igra prvu utakmicu za A reprezentaciju Jugoslavije protiv Albanije u Beogradu, za Balkanski kup (0-0). Od reprezentacije se oprostio 18. svibnja 1957. godine nastupom protiv »ehoslovaËke u Bratislavi, na utakmici za Internacionalni kup dr. Gerea (0-1). U Hajdukovom je dresu odigrao 615 utakmica i postigao 300 zgoditaka. S Hajdukom je 1950. i 1952. godine te u sezoni 1954./1955. osvojio naslov nogometnog prvaka Jugoslavije. Godine 1955. bio je najbolji strijelac prvenstva s 20 postignutih zgoditaka. Od 1948. do 1957. godine za A reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 59 puta i postigao 23 zgoditka. Nositelj je dviju srebrnih olimpijskih medalja koje je, kao Ëlan nogometne reprezentacije, osvojio 1948. godine u Londonu i 1952. u Helsinkiju. Nastupio je i na dva svjetska nogometna prvenstva - 1950. godine u Brazilu i 1954. u ©vicarskoj. Jedan je od rijetkih europskih nogometaπa koji je dva puta nastupio za reprezentaciju Europe. Prvi put u Londonu 21. listopada 1953. protiv nogometne reprezentacije Engleske (4-4), a drugi put 10. kolovoza 1955. godine u Belfastu protiv nogometne reprezentacije Velike Britanije. Na toj drugoj utakmici, koja je zavrπila pobjedom reprezentacije Kontinenta rezultatom 4-1, Bernard Vukas je postigao tri gola.

6

Prvi je naπ nogometaπ koji je kao profesionalac igrao u inozemstvu. Od 1957. godine igra za FC Bologna iz istoimenog talijanskog grada, a u Hajduk se vraÊa 1959. godine. Od 1962. je profesionalni igraË GAK-a (Grazer Athletic Klub) iz Graza, zatim Austrije iz Klagenfurta i KSV iz Kapfenberga. U Austriji je igrao pet prvenstvenih sezona. Iz Austrije ponovno dolazi u Hajduk, ali ovaj put kao tehniËki direktor, odnosno trener. Tu duænost potom kratko vrijeme obavlja i u Nogometnom klubu Zagreb.

NajveÊi svih vremena Bajdo je bio velik igraË, najveÊi igraË Hajduka svih vremena. Za njegove suvremenike ostat Êe nezaboravne Vukasove majstorije i poπtena igra na svakoj utakmici. Iako ga protivnici na utakmicama nisu πtedjeli, nego su, naprotiv, protiv njega igrali i opasno, nikada nije zbog ozljede otiπao s terena. Uvijek je imao snage i znanja da izdræi do kraja. Kako se pak on ponaπao prema drugima, govori podatak da nikada nije bio iskljuËen iz igre. Bio je pravi uzor u svemu Ëasnome i dostojanstvenome, ukljuËujuÊi i njegovu ljubav prema dresu Hajduka i svojoj domovini. Nositelj je brojnih πportskih priznanja, od kojih izdvajamo da je u anketi VeËernjega lista proglaπen najboljim hrvatskim πportaπem XX. stoljeÊa. U prvenstvenoj sezoni 1952./1953. je kao najbolji nogometaπ sezone nagraen "æutom majicom" Narodnog sporta. U anketi Slobodne Dalmacije 1955. godine izabran je za najboljeg πportaπa Dalmacije, a 1955. i iduÊe 1956. u anketi Narodnog sporta proglaπen je najboljim πportaπem Jugoslavije. Nositelj je najveÊih Hajdukovih priznanja, Zlatne znaËke Hajduka s briljantom i Zlatne kapetanske trake. Hrvatski nogometni savez proglasio ga je 2004. godine najboljim hrvatskim nogometaπem stoljeÊa. Umro je u Zagrebu 4. travnja 1983. godine, a pokopan je na zagrebaËkom groblju Mirogoj.

Samo u superlativima I danas, poslije viπe od 24 godine da Bajdo nije meu æivima, njegovi suigraËi i prijatelji rado ga se sjeÊaju, a o njemu kao nogometaπu i Ëovjeku govore samo u superlativima. Vladimir Beara: Moj dragi Bajdo bio je superklasni nogometaπ. Pravi umjetnik baluna. Zasluæio je mjesto u najboljoj navalnoj petorci svijeta. S njim sam igrao u Hajduku, reprezentacijama Jugoslavije i Europe, svijeta. Bio je nenadmaπan dribler, sjajan strijelac, veliki dodavaË. Bio je nogometni


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:30

Page 35

Lijevo: U Bologni je Vukas imao blistavih dana. Potez za πkolske udæbenike

Dolje lijevo: Hajdukove legende, dva tijela - jedan duh: Frane MatoπiÊ i Bajdo Vukas

Dolje: Mirko, ovog puta - ja. Bajdina je lopta u mreæi. Mirko Braun “»arli” je samo pratitelj

kralj! I puno dobar Ëovjek. Svakome je pomagao, nikoga nije odbijao… Ivo Bego: Bajdo je nogometno savrπenstvo ! S tim sam sve kazao. »udo od igraËa, Ëudo od Ëovika. Imao je uroenu snagu, nije puno trenirao. Svi govore da je bio veliki æongler baluna, straπan golgeter…Sve je to istina, ali istina je i to da je Bajdo mogao trËati viπe nego tri kvarta momËadi Hajduka zajedno. Bogdan KragiÊ: Bajdo je bio najbolji napadaË svijeta: najbolje desno krilo, najbolja desna spojka, najbolji centarfor,

najbolja lijeva spojka, najbolje lijevo krilo! Dovoljno je reÊi samo ovo: o balunu je znao - sve. Frane MatoπiÊ: Nikad nisam igrao s boljim igraËem, a nikad nisam vidio da ima boljih u protivniËkoj momËadi. Vukas je bio jedini nogometaπ kojemu se nikada nigdje nije zviædalo. Rajko MitiÊ: Bajdo je bio velik nogometaπ. Ne pamtim da smo ikada imali boljeg driblera, koji je bio sam u stanju odluËiti utakmicu. Prvi je poËeo igrati na mjestu centarfora. Imao je odliËan radijus kretanja, a πto je najvaænije, nije bio sebiËan. Todor VeslinoviÊ: Milina je bilo igrati uz Bajdu. Nitko kao on nije znao tako povuÊi mlae, pomoÊi im, trËati za njih, utjeπiti kad ne ide. Bio je neponovljiv, veliËanstven, jedan od najboljih, ako ne i najbolji u plejadi mnogobrojnih nogometaπa na ovim prostorima. Kako li je samo igrao u Torinu, izluivao svoje Ëuvare, meni servirao πansu iz koje sam postigao vodeÊi gol. Vukasa su Talijani tada proglasili nogometnim Ëarobnjakom. Literatura 1. MagdiÊ, Z. (1998). Tako je æivio i igrao Bernard Vukas Bajdo. Zagreb: Europtics doo 2. GizdiÊ, J. (2004). Iz bijelog u dræavni dres. Zagreb - Split: Libera Editio. 3. FrntiÊ, F.(1983).Bernard Vukas - Bajdo (Zagreb, 1. svibnja 1927 - 4. travnja 1983). Povijest sporta, 56 (14), 229 - 231.

7


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 36

©PORTSKA MUZEOLOGIJA

©portaπ i umjetnik Vladimir MaæuraniÊ je kljuËna figura hrvatskog πportskog maËevanja. Bez obzira na prvu hrvatsku olimpijsku medalju koju je Milan NeraliÊ osvojio u Parizu 1900. maËujuÊi sabljom u konkurenciji uËitelja maËevanja, mora se imati na umu da je NeraliÊ karijeru ostvario izvan granica Hrvatske Piπe Ana PopovËiÊ van Vladimir MaæuraniÊ roen je u Karlovcu, 7. travnja 1915. godine u poznatoj intelektualnoj graanskoj obitelji MaæuraniÊa. Njegov pradjed, pjesnik Ivan MaæuraniÊ, bio je prvi hrvatski ban puËanin Ëija je supruga bila sestra jezikoslovca Dimitrija Demetera. Otac Boæidar (Darko) bio je fregatni kapetan i talentirani slikar i maËevalac, a Vladimirova teta - svjetski priznata knjiæevnica Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ. Gimnaziju je polazio u Karlovcu i Zagrebu (gdje je maturirao 1934.), a fakultetsko obrazovanje stekao je u Zagrebu na Pravnom fakultetu i u Parizu, gdje je studirao slikarstvo kod Georgesa Braquea (1938./1939).

I

Floret - prvo oruæje MaËevati je poËeo 1930. godine. Prvo oruæje mu je floret i njemu ostaje vjeran do kraja karijere. MaË i sablju nije trenirao iako je prema potrebi, za ekipna natjecanja, nastupao i u tim disciplinama. Prvi uËitelji u floretu bili su mu dr. Franjo BuËar (1930.) i otac Boæidar MaæuraniÊ, a zatim Milutin Fabijanec. Od 1932. uËi u Zagrebu kod Francesca Tirellija i Dantea Galantea, a 1938./1939. u Parizu kod Mauricea Gardèrea i njegovog sina Andréa Gardèrea. Poslije II. svjetskog rata, kra-

tko su ga poduËavali Stjepan Kerec i Venecijanac Ennio Zamichieli, a 1958. Maar Janos Kevey. Bio je Ëlan Kluba prijatelja maËevanja u Gornjem Gradu, zatim Ëlan maËevalaËke sekcije Hrvatskog πportskog kluba Concordia (1931.), ZagrebaËkog maËevalaËkog kluba ZAMAK (1935. - 1945.) i napokon Akademskog maËevalaËkog kluba Mladost (od 1947. do smrti, 1985.).

Nastupio na OI 1936. Senior je postao osvojivπi juniorsko prvenstvo Jugoslavije u floretu (1932.). Na turnirima je nastupao od 1932. do 1950. godine. Od 1935. bio je stalni Ëlan klupskih, gradskih, banovinskih, republiËkih i dræavnih reprezentacija. U inozemstvu je nastupao u Austriji, Maarskoj, »eπkoj i SlovaËkoj, NjemaËkoj, Italiji, Francuskoj, Rumunjskoj i Turskoj, svuda sa zavidnim uspjehom. Nastupio je na Prvenstvu Male antante u Pragu 1937. Na Olimpijskim igrama u Berlinu (1936.) bio je Ëlan dræavne reprezentacije i uvijek je smatrao pogreπkom πto ga je tadaπnji izbornik Rudolf Cvetko tom prilikom stavio u ekipu za maË a ne floret, s obzirom na to da je bio tipiËan floretist i tim oruæjem postigao svoje najveÊe uspjehe.

Studij slikarstva u Parizu

Trening Ëlanova AMK Mladost u dvorani gimnazije na Rooseveltovu trgu 1950. godine. MaËuju: Branko Kræiπnik (lijevo) i Vladimir MaæuraniÊ

8

Na Igrama u Berlinu upoznaje i francuske maËevaoce, braÊu Gardère, i to prijateljstvo dovodi do MaæuraniÊeva odlaska u Pariz 1938. godine. U Parizu je trenirao u Sali Gardère i studirao slikarstvo kod Georgesa Braquea - svjetski poznatog slikara koji se u pregledima povijesti umjetnosti navodi kao zaËetnik kubizma, uz Pabla Picassa. Zanimljivost vezana uz njegov boravak u Parizu je podatak da je Ëlanarina u maËevalaËkom klubu iznosila treÊinu ukupnog iznosa koji je MaæuraniÊ troπio na æivot i studij u tom gradu. U Francuskoj nastavlja nizati πportske uspjehe 1938. maËuje za momËad “Stranci u Parizu” te donosi dvije pobjede, a iste godine u Parizu pobjeuje Charlesa Liona, prvaka Francuske i drugoplasiranog na Svjetskom prvenstvu (10-7).


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 37

uËenicima persirao.

Vladimir MaæuraniÊ u svom ateljeu u Jurjevskoj 5

Vrstan maËevalac i vrhunski trener Seniorski prvak Jugoslavije bio je 1947., 1949. i 1951. Godine 1949. prvak je Graza (Austrija). Na Prvenstvu gradova (BeË, 1950.) pobjeuje sve protivnike, a isto tako i u Bonnu i Münchenu. Imao je nesreÊu da mu se maËevalaËki najplodnije razdoblje poklapa s II. svjetskim ratom, kad nisu odræavane ni olimpijske igre niti ostala natjecanja. Od 1950. do 1968. Vladimir MaæuraniÊ bio je stalni trener i uËitelj AMK Mladost u Zagrebu. Od 1968. do 1970. poduËava maËevaoce u Salzburgu (Austrija). Vrativπi se u Zagreb, nastavio je plodonosni rad u AMK Mladost do svojeg umirovljenja, 30. lipnja 1984.

UËitelj brojnih maËevaoca Njegovi uËenici, juniorski i seniorski prvaci, bili su: Branko Kræiπnik, Radoslav FabijaniÊ, Branko ©ojat, Branko Gaπparac, –uro JelaËiÊ, Nandi SuËiÊ, Zdravko MartiniÊ, Dubravko IvanoviÊ, Antun ÆivkoviÊ, Miha Tolnauer, Marijan HerjaniÊ, Boris BlaæiËko, Aleksandar Kreiziger, Bogomir JambroπiÊ, Mladen PintariÊ (mlai), Nikola KovaË, Tomislav LonËar, Ivo Wenzler i Sanjin KovaËiÊ, koji je na trenerskoj duænosti u Zagrebu naslijedio svog velikog uËitelja. Njegove najvrijednije uËenice, od kojih neke juniorske i seniorske prvakinje, bile su: Anuπka VonËina (udana Feldman), Lovorka Gredelj (FegiÊ), Dagmar SuËiÊ (ÆivkoviÊ), Mara »upoviÊ (UrπiÊ), Stella Curinaldi, Nedjeljka IlijaniÊ (Kadija), Branka Tretinjak (BoæiËeviÊ), Rosana ©imunoviÊ (KovaËiÊ), Edna DomiÊ, Iva Fehman, te Ines Loknar (MijatoviÊ). Joπ i danas se u maËevalaËkim krugovima citira njegova izjava o Ivi Fehman koja je 80-ih bila dominantna figura u æenskom maËevanju. Kad mu je rekla da ne moæe doÊi na jutarnji trening radi obaveza na fakultetu, rekao joj je: Ima tako puno aka, a tako malo prvaka, doite na trening. Kao pravi pripadnik stare graanske elite, osim djeci, svim je svojim

Trofejni predmeti u Hrvatskom πportskom muzeju Osim maËevanja, Vladimir MaæuraniÊ bavio se slikarstvom (1962. izlaæe u Londonu). Izvrstan je portretist i stalni suradnik slikar Arheoloπkog muzeja u Zagrebu. Kao dobar poznavatelj njemaËkog, francuskog i talijanskog jezika, Ëesto je bio tumaË naπim i stranim maËevaocima. Bio je izvanredno cijenjen i kao meunarodni maËevalaËki sudac. Ivan Vladimir MaæuraniÊ imponirao je svojim velikim πportskim sposobnostima, a posebno dostojanstvenim dræanjem visoko kulturna intelektualca. Umro je na 70. roendan, 7. travnja 1985. Na posljednjem ispraÊaju na Mirogoju, poËasnu straæu uz odar dræali su njegovi uËenici u maËevalaËkim odijelima i s oruæjem u spuπtenoj ruci, a njegov prijatelj iz djeËaËkih dana, Vladimir ©klopan, bacio je na lijes njegovo najomiljenije oruæje - floret. Vladimir MaæuraniÊ poËiva u grobnici obitelji MaæuraniÊ u sjevernim arkadama na Mirogoju. Sve MaæuraniÊeve sportske nagrade: pokale, medalje, plakete, pismena priznanja i diplome, kao i trenerski plastron i rukavicu - njegova je udovica Herta Gagern-MaæuraniÊ darovala Hrvatskom πportskom muzeju u Zagrebu. Literatura 1. RadoviÊ, M. (2003). XVIII. Memorijal Vladimir MaæuraniÊ. Zagreb:MaËevalaËki savez Zagreba. 2. RadoviÊ, M. (1985). In memoriam Vladimir MaæuraniÊ. Zagreb: Vjesnik od 7. IV., str 34. 3. Kazivanje Sanjina KovaËiÊa, tajnika Hrvatskog maËevalaËkog saveza.

9


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 38

UZ 80. GODI©NJICU SMRTI JOSIPA HANU©A

Æivot posveÊen Hrvatskom sokolu U povodu 80. godiπnjice smrti Josipa Hanuπa objavljujemo izvanredan Ëlanak vrsnog povjesniËara πporta Milivoja RadoviÊa iz Ëasopisa Povijest sporta br. 38. iz oæujka 1979. godine

Piπe Milivoj RadoviÊ osip Hanuπ roen je 29. svibnja 1852. u Svemyslicama, kotar Brandys nad Labom u »eπkoj. Njegov otac bio je jedan od manjih zemljoradnika. Roditelji su æeljeli da im prvoroeni sin bude sveÊenik i zato su ga dali πkolovati. Prvi i drugi razred osnovne πkole zavrπio je u Svemyslicama, a treÊi i Ëetvrti te “staromjesku akademiËku gimnaziju” i trgovaËku πkolu u Pragu (1872.). Oæenio se s Augustom Bartel u Ljubljani 1875. godine. Sva Hanuπeva djeca roena su u Zagrebu: To su: Augusta udana Weingarten, Josip, Marina udana Novoty, –uro, Darinka udana JerkoviÊ, Zdenka udana VrankoviÊ, Lidija udana VlaËiÊ i Ankica udana KlobuËar. Sva Hanuπeva djeca bavila su se tjelovjeæbom. Svih πest kÊeri bile su vjeæbaËice u Hrvatskom sokolu. Zdenka VrankoviÊ igrala je tenis u ZKD-u, a sin –uro bio je Ëlan Hrvatskog sokola u San Franciscu.

J

Tjelovjeæbi vjeran cijelog æivota Hanuπ je bio bankarski sluæbenik. Radio je u Pragu, Ljubljani i Zagrebu. Vjeæbanjem se bavio od 17. do 72. godine æivota, redovito i neprekidno. Kao gimnazijalac se upoznao sa zemljakom Franitπekom Hochmannom koji je bio rodom iz Brandysa. VeÊ kao 16-godiπnjak zanimao se za Sokol te je Ëesto promatrao vjeæbe s balkona u Praπkom sokolu. Na Hochmannov se nagovor 2. listopada 1869. godine upisao u Praπki sokol, ali ne kao gimnazijalac, nego kao trgovaËki pomoÊnik, navodeÊi da ima 18 godina. Kao gimnazijalac nije u ono vrijeme smio biti Ëlan nijednog druπtva. Mlad i tjelesno slab, Hanuπ je upisan u odjel najslabijih poËetnika, no doskora se toliko uvjeæbao da je preπao u odjel boljih vjeæbaËa, a 1870. prvi put aktivo sudjeluje na javnoj vjeæbi koju je osobno vodio voa Miroslav Tyrπ.

Boravak u Ljubljani Kada je zbog posla premjeπten u Ljubljanu, 7. veljaËe 1873. godine, upisao se u Juæni sokol. Od 1874. vodio je jedan odjel, a kasnije je, sve do travnja 1878., bio honorarni uËitelj Ljubljanskog sokola. Nakon dvije godine rada æelio je postati uËitelj gimnastike na srednjim πkolama u Ljubljani. Za to mu je “Sokol, telovadno druπtvo” izdalo sljedeÊu svjedodæbu: Potvruje se da gospodin Josip Hanuπ od 1. III 1873. do 1. X 1874. djelovao kao prednjak i pomoÊni uËitelj, a od 1. X 1874. do 1875. kao samostalni uËitelj vjeæbanja Ëlanova Druπtva i uËenika srednjih πkola, koji su Ëlanovi toga druπtva. Kada se 1878. vratio u Prag, u Praπkom sokolu je 22. listopada 1878. imenovan za kandidata prednjaËkog zbora (Ëekatel), a 1879. izabran je za pripravnika. U razdoblju od 1878. do 1883. Hanuπ je bio zapisniËar na sjednicama PrednjaËkog zbora, sjedeÊi uz Miroslava Tyrπa. Hanuπ je imao osobito lijep rukopis koji je zadræao do kraja æivota.

10

Dolazak u Zagreb BuduÊi da je znao slovenski i hrvatski, Hanuπ je 1883. poslan u Zagreb za tajnika podruænice praπke banke “Slavija”. Tu je ponovno susreo svog sokolskog druga Franju Hochmanna koji je 1876., nakon smrti Friedricha Singera, bio namjeπten u zagrebaËkom Hrvatskom sokolu kao voa, a u Zagrebu je zasnovao i obitelj. Hanuπ je u Hrvatskom sokolu odmah postao prednjak i tu je duænost obavljao sve do 1919., kada je imenovan zaËasnim Ëlanom PrednjaËkog zbora Hrvatskog sokola. Kasnije je vodio zdravstveni odjel starije braÊe. S Hochmannom se æivo zauzimao za rad æenskog pomlatka. Podigao je taj odjel i vodio ga do 1891. Poticao je i rad djevojaËkog odjela. Iz Zagreba Hanuπ 1885. ponovno odlazi u Prag, gdje ostaje do 1887. U Pragu je nastavio raditi kao prednjak u Praπkom sokolu.

Izuzetno vrijedan prednjak Hanuπ je 1887. definitivno premjeπten u Zagreb, u podruænicu praπke banke “Slavija”. Tu je, kako je obiËavao govoriti, ostao æivjeti u svojem milom i dragom Zagrebu, a u svojoj drugoj domovini Hrvatskoj. Generalni ravnatelj banke “Slavija” postao je 1. sijeËnja 1887., a veÊ 19. sijeËnja 1887. imenovan je prednjakom Hrvatskog sokola. Kao jedan od glavnih zadataka Hanuπ je sebi postavio da zainteresira πegrte za vjeæbanje u Hrvatskom sokolu, πto mu je 1912. i 1913. potpuno uspjelo. Od mladiÊa iz tog odjela mnogi su postali izvrsni vjeæbaËi. Meu njima se isticao Franjo ©oba (1882. - 1972.) koji je, uz Aleksandra Freundenreicha (1892. - 1974.), bio neumorni dugogodiπnji prednjak, kao i mnogi drugi. Tijekom gotovo 50 godina rada u Hrvatskom sokolu, obavljao je sve moguÊe duænosti. U PrednjaËkom zboru Hrvatskog sokola bio je prednjak, blagajnik i voa. U Odboru je godinama bio blagajnik i zamjenik starjeπine. Od osnutka Hrvatskog sokolskog saveza bio je zamjenik starjeπine do 1919. godine, a od 1923. zaËasni je starjeπina Hrvatskog sokola. Kada je 1922. obnovljen Hrvatski sokolski savez, ponovo je zamjenik starjeπine, a 1926. odlikovan je najviπom Ëasti: izabran je prvim zaËasnim starjeπinom Hrvatskog sokolskog saveza. Sudjelovao je na svim Ëeπkim, hrvatskim i slovenskim svesokol-


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 39

skim sletovima, brojnim æupskim sletovima i mnogobrojnim javnim vjeæbama hrvatskog, slovenskog i srpskog sokolstva.

Oslovljavanje u Hrvatskom sokolu Oslovljavanje s “ti”i pozdrav “Zdravo” u »eπkoj su uvedeni 1862. U Juænom sokolu, kasnije Ljubljanskom sokolu kao i u Hrvatskom sokolu u Zagrebu, Ëlanovi su se oslovljavali raznim titulama - gospodin, presvijetli, velemoæni, veleuËeni… Hanuπ je, uz pomoÊ Franje Hochmanna, 1890. uspio da se u prednjaËkom zboru uvede oslovljavanje s “ti”- tikanje i pozdrav “Zdravo”. No oslovljavanje s “ti” u cijelom Hrvatskom sokolu uvedeno je istom za starjeπinstva dr. Jurja VrbaniÊa (1896.). S Ëlanicama je to iπlo neπto teæe. Isto tako, na Hanuπev prijedlog, uvedeno je oslovljavanje s “brat” i “sestra” meu cjelokupnim Ëlanstvom.

Oduπevljeni sokolski govornik Hanuπ je bio prvi i oduπevljeni sokolski govorPrednjaci Praπkog sokola 18. lipnja 1882. U sredini je Miroslav Tyrπ. nik. Njegovi govori i sokolska predavanja bili su Josip Hanuπ sjedi krajnje desno. otvorena knjiga sokolske misli i ideje. Nije bilo druπtvenog, æupskog ili saveznog teËaja na kojem nije predavao. Odræao je bezbroj predavanja i nagovora o so- Hanuπ bio je osobito aktivan i u radu zagrebaËke “»eπke bekolstvu u raznim druπtvima u Zagrebu i pokrajini. Kao Ëlan te- sede”, kojoj je bio predsjednik 1890. - 1891., 1908. -1912., hniËkog odbora Hrvatskog sokolskog saveza djelovao je na 1914., 1918. - 1919. svim prednjaËkim teËajevima predajuÊi o teoriji i praksi tjelovjeæbe. Poznat je njegov govor 1911. godine na grobu Franje Smrt na sokolskom zadatku Umro je u sokolskoj odori i na sokolskom zadatku, naglom Hochmanna, kao i radiofonski govor o Hrvatskom sokolstvu na radio-stanici u Zagrebu 1927. Bio je to jedan od prvih go- smrÊu od kljenuti srca, u Hrvatskoj Dubici u nedjelju 14. kovora o sokolstvu na zagrebaËkoj radio-stanici uopÊe. Napisao lovoza 1927. za vrijeme govora sokolima iz Bobovca, Staze, je brojne Ëlanke u mnogim sokolskim Ëasopisima i kalendari- Novske, Hrvatske Dubice, Sunje i Kostajnice. U tom Ëasu ma, a u Ëeπkom sokolskom Vjesniku izvjeπtavao je o djelova- izrekao je: Ova vjeæba bit Êe ispit vaπeg rada… Svi vi braÊo i nju hrvatskog sokolstva. Preveo je takoer s Ëeπkog na hrvat- sestre, Hrvatski sokolovi. Zastao je, a zadnje su mu rijeËi zadrhtale. Htio se dohvatiti stabla pod kojim je stajao. Klonuo je ski razne struËne napise. na ruke sokola Grgurina, starjeπine iz Sunje i JuriËka iz Zagreba. Kulturno-prosvjetni rad O Hanuπu su objavljeni brojni Ëlanci i napisi u sokolskoj i Mnogo se trudio o sokolskom prosvjetnom radu. »im je 1914. bio osnovan Odbor za prosvjetu sokolskog Ëlanstva, drugoj πtampi. U znak sjeÊanja na Josipa Hanuπa otkrivene su izabran je za proËelnika prosvjetnog odbora nakon spajanja spomen-ploËe 24. rujna 1927. u dvorani Hrvatskog sokola u zagrebaËkih sokola, a 1919. za proËelnika kulturno-prosvje- Zagrebu, a 16. rujna 1929. u Hrvatskoj Dubici. Na Hanuπevu tnog odbora. Marljivo je sudjelovao u pjevaËkom zboru i na grobu 1929. postavljen je spomenik, jedan od ljepπih na Mirosokolskim izletima. NaroËito je bio aktivan u novoosnovanom goju. Grad Zagreb oduæio mu se tako πto je jednu ulicu nazvao πegrtskom odjelu Hrvatskog sokola 1912. U Pragu i Ljubljani njegovim imenom. U poËast Hanuπu u Osijeku je 24. oæujka prireivao je πaljive zabave , tzv. πibrinke, a za mladih dana 1928. osnovana Sokolska æupa “Hanuπeva” sa sjediπtem u revno je sudjelovao u zabavnim odborima u Zagrebu. Josip Vinkovcima. I najzad, posluæimo se rijeËima dr. Lazara Cara koji je u poPogreb Josipa Hanuπa vodu Hanuπeve smrti (Novosti, Zagreb, 16. kolovoza 1927.) napisao: …i tako nestade i zadnjeg osnivaËa hrvatskog sokolstva. I kao πto od braÊe »eha potjeËe sokolska ideja, tako nam oni u bratu Hanuπu dadoπe i pravog apoπtola, izravnog uËenika velikog uËitelja i organizatora dra Miroslava Tyrπa. Literatura 1. BuËar, F. (1896). Gimnastika, 1 (4), 158. i 175. 2. BuËar, F. (1920). Sokolski vjesnik, 1(3), 22. 3. Nazor, V. (1919). Omladina, 1 (1), 217-225

11


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 40

©PORTSKE IZLOÆBE Piπe Nikola Turk

Zagreb u srediπtu stolnoteniskog svijeta sklopu 49. svjetskog stolnoteniskog prvenstva u dvorani Doma πportova, Muzej meunarodne stolnoteniske federacije postavio je izloæbu pod nazivom Culture Evolution Sport A Celebration of Table Tennis Heritage. Sjediπte i stalni postav ovog muzeja - ITTF Museum - je u Lausannei. U sklopu velikih meunarodnih stolnoteniskih natjecanja Muzej je ranije postavio izloæbe u Shanghaiu (2005.) i Bremenu (2006.), a nakon Zagreba planira je postaviti u Guangshou i Pekingu (2008.). Tijekom 35 godina, fundus Muzeja skupili su privatni kolekcionari. Muzej ima 5000 predmeta od koji je najstariji iz 1576. godine. Najvredniji predmeti skupljeni su zahvaljujuÊi donatorima, meu kojima se istiËu Victor Barna, Standa Kolar, Miklos Szabados, Ichiro Ogimura i dr.

U

U ITTF-om muzeju u Zagrebu koordinator organizacijskog odbora izloæbe Nikola Turk, i sportski novinar Kine razgledavaju zbirku stolnoteniskih reketa

12

Raznoliki su predmeti bili izloæeni na 260 m2 povrπine. Predmeti su bili postavljeni prema sljedeÊim tematskim cjelinama: Kultura, Evolucija, Povijest i Slavni ljudi svijeta i stolni tenis. Prikaz maraka sa stolnoteniskim motivima izloæio je Nikola Turk, ujedno i vodiË izloæbe. Povijesno i muzejski najvrjedniji predmeti nalazili su se u vitrinama u sredini dvorane, a na zidovima dvorane bila su platna veliËine 300x120 cm na kojima su portreti i biografije svih dosadaπnjih pobjednika na svjetskim prvenstvima u muπkoj i æenskoj konkurenciji. U straænjem dijelu dvorane ureena je mala dvorana u kojoj su se projicirali najrazliËitiji filmovi stolnoteniskih dogaaja sve od 1926. godine. S vanjske strane zida na kojem se nalazio ulaz u „Muzej" bili su postavljeni panoi posveÊeni najveÊim imenima hrvatskog stolnog tenisa. To su Æarko Dolinar, Dragutin ©urbek, Antun StipanËiÊ, Zoran Primorac, Branka BatiniÊ i Tamara Boroπ. Naæalost, nije izloæen ni jedan njihov predmet, iako su bili praktiËno na dohvat ruke. Kroz "Muzej" je za sedam dana SP-a proπlo 6000 posjetilaca. Slobodno se moæe reÊi da je veÊinu oduπevilo ono πto su vidjeli. Sama Ëinjenica da su organizatori zagrebaËkog svjetskog prvenstva pristupili pripremi ovog kulturnog dogaaja za svaku je pohvalu. OËito dolazi vrijeme kada Êe uz πportska, ruku pod ruku iÊi i kulturna dogaanja.


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 41


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 42

©PORT I ZNANOST

StruËnjaci bez struke i znanstvenici bez znanja Brojna znanstvena podruËja pronalaze svoju primjenu - i sponzore - u ekonomiji potroπaËkog druπtva. Kineziologija nije iznimka. No, dok se znanosti poput genetike ili farmakologije shvaÊaju kao zatvoreno, specijalistiËko podruËje, o πportu „svi znaju sve“, πto donosi hiperprodukciju samozvanih eksperata

Piπe Miroslav Hræenjak

42

pokuπajima definiranja znanosti navodi se da je znanost djelatnost kojom se stjeËu nove spoznaje, nova znanja o pojavama u prirodi i druπtvu. Cilj znanosti je prije svega utvrivanje zakona po kojima se te pojave zbivaju. Spoznamo li zakone, moÊi Êemo predviati buduÊe dogaaje, a to je jedan od temeljnih ciljeva znanosti. Primjena znanstvenih dostignuÊa vidljiva je u svim podruËjima æivota, a javnost od znanosti oËekuje brojne odgovore, neke od njih s vidljivim nestrpljenjem: lijek protiv neke teπke i zasad neizljeËive bolesti, gene za proizvodnju jeftinije, ukusne i zdrave hrane, rjeπenja za globalne probleme poput smanjenja ozonskog omotaËa, zatopljenja i sliËno.

U

Znanost o kretanju Kad govorimo o primjeni znanosti u πportu, imamo u vidu velik broj znanstvenih disciplina. Evolucija dosadaπnjih znanstvenih spoznaja i dostignuÊa kreirala je sliku πporta kakvog danas imamo, a koja πport predstavlja kao rezultantu dostignuÊa iz podruËja arhitekture, strojarstva, ekonomije, medicine, farmakologije, psihologije, itd. Ipak, kad govorimo o samom πportaπu, njegovim motoriËkim dostignuÊima, svjetskim rekordima, fascinantnim natjecanjima i sl., prije svega govorimo o dostignuÊima kineziologije. Kineziologija dolazi od grËke rijeËi kinezis (kretanje, pokret) i logos (za-


OLIMP-prelom 23ok

7/2/07

10:01

Page 43

kon, znanost) pa, etimoloπki gledano, kineziologija znaËi znanost o kretanju. U punom znaËenju kineziologiju definiramo kao znanost koja prouËava zakonitosti upravljanja procesom vjeæbanja i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam. Kineziologija, dakle, prouËava svaki onaj usmjereni proces vjeæbanja kojemu je cilj unaprjeenje zdravlja, optimalni razvoj ljudskih osobina, sposobnosti i motoriËkih znanja, te njihovo πto dulje zadræavanje na πto viπoj razini; sprjeËavanje preranog pada pojedinih antropoloπkih karakteristika i motoriËkih znanja i maksimalan razvoj osobina, sposobnosti i motoriËkih znanja u natjecateljski usmjerenim kinezioloπkim aktivnostima.

Principi træiπne ekonomije Dakle, kad govorimo o πportu, znanost bi trebala dati odgovor na pitanje: na koji se naËin (kakvim treningom) odreenom πportaπu mogu poveÊati sposobnosti (motoriËke, funkcionalne..) da bi postigao uspjeh (osvojio medalju), a pritom saËuvao zdravlje. Doista, svakome tko prati moderni πport pitanje Êe unaprijed izazvati dosta sumnjiËavosti. Velik broj πportskih ozljeda, naroËito kod vrhunskih πportaπa, ukazuje da podizanje letvice πportskih dostignuÊa, i kolajne koje iz toga slijede, nipoπto ne znaËi da se svaki puta uspjelo saËuvati zdravlje. Najprije, traæi se odgovor na pitanje je li uopÊe moguÊe stalno poveÊavati moguÊnosti πportaπa, a

pritom ne riskirati zdravlje, a kao drugo, primjenjuju li se znanstvena dostignuÊa u podruËju treninga πportaπa na pravi naËin. Podsjetimo: Svjetska zdravstvena organizacija objavila je do kojeg intenziteta porastom tjelesne aktivnosti pozitivno utjeËemo na zdravlje, odnosno, nakon kojeg intenziteta na zdravlje djelujemo πtetno. OpÊenito, kad govorimo o znanosti, ne moæemo se koncentrirati samo na stroge znanstvene principe i metodologiju, a da pri tome zaobiemo presudno pitanje: tko Êe i koliko financirati tu znanost da bi se ona mogla dalje razvijati. Principi træiπne ekonomije, u kojima je u prvom planu zarada, otvaraju veliko polje interesa za financiranje znanosti o πportu - cilj je postiÊi joπ bolji rezultat, poboljπati svjetski rekord, napraviti medijsku senzaciju, i u zavrπnici zaraditi novac. Naravno, u takvom krugu interes je da se dio zaraenog novca opet uloæi u razvoj te znanosti. I doista, rezultati su sve bolji, novca u πportu (onom profesionalnom) sve je viπe, interes medija sve je veÊi. Meutim, takvom træiπtu nije cilj stvoriti zdravog Ëovjeka, nego staviti zdravlje πportaπa u funkciju veÊeg profita.

„©portska znanost“ Takav princip ne primjenjuje se samo na træiπtu profesionalnog πporta. Zdrav Ëovjek, ili πportaπ (veÊina ljudi, naime, poistovjeÊuje πport sa zdravljem) koristi se i u marketingu onog dijela træiπta koji nije izravno povezan sa πportom - moda, kozmetika, hra-

na... - pri Ëemu se znanost, træiπte i zdravlje nastoje povezati u umjetno stvorenom kontekstu. NajËeπÊi primjer toga su reklame za lijekove. Dakle, veÊina tih reklama poËinje s upozoravajuÊom i πokantnom porukom koja potiËe strah od bolesti, starenja i smrti. U drugoj fazi, javlja se osoba dobrog fiziËkog izgleda, πportski tip u bijeloj lijeËniËkoj kuti, koji nudi rjeπenje u obliku nekog medikamenta. Posljednja faza reklame obuhvaÊa zdravu i sretnu mladu obitelj… Tako upotrijebljena znanost naπla je πiroku primjenu u proizvodnji antikancerogenih artikala πirokog spektra - posua, deterdæenta, hrane.... Brojna znanstvena podruËja pronalaze svoju primjenu - i svoje sponzore - u ekonomiji potroπaËkog druπtva. Kineziologija nije u tome iznimka. No, dok se znanosti poput genetike ili farmakologije, koje se, kako smo naveli, takoer razvijaju sinergijski s træiπtem, shvaÊaju kao zatvoreno, specijalistiËko podruËje, o πportu „svi znaju sve“. Rijetki su oni koji se smatraju dobrim poznavateljima genetike, ali zbog velike popularnosti koju πport ima, te brojnih ljudi koji na bilo koji naËin participiraju u πportu, stvorila se slika da u πportu svi mogu biti znalci. To donosi hiperprodukciju samozvanih eksperata, kojekakvih „trenera s vizijom“, πportskih struËnjaka bez struke i znanstvenika bez znanja, koji prijete da u buduÊnosti znanost o πportu izopaËe u neku kvazikinezioloπku „πportsku znanost“. Literatura 1. Aronson, E., Wilson, T. i Akert, R. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Biblioteka Psihologija 2. Mataja, Æ. (2003). Æivot za sport i od sporta. Zagreb: Nakladni zavod matice Hrvatske 3. Mejovπek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraæivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap 4. Miπigoj-DurakoviÊ, M. (1999). Uvod u povezanost tjelesnog vjeæbanja i zdravlja. U: MiπigojDurakoviÊ, M. i sur. Tjelesno vjeæbanje i zdravlje. Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu

43


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 44

Geometrijski stil

UMJETNOST I ©PORT

Motivi πporta u antiËkoj umjetnosti ©port i tjelesna aktivnost su u velikoj mjeri utjecali na naËin gledanja, ocjenjivanja i stvaranja umjetniËkog djela. Slike i skulpture, bilo da su predstavljale atleta s olimpijskih igara ili boæicu Artemidu s lukom i strijelom, uvijek su prikazivane u skladu i sjaju savrπenih tjelesnih mjera s plemenitim kretnjama

Piπe Diana ©imek

Amfora ukraπena geometrijskim ornamentima iz 750. godine pr. Kr.

ovijest umjetnosti, posebice slikarstvo i kiparstvo, obiluje nizom djela koja govore o zanimanju umjetnika za psihofiziËke vrijednosti ljudskog lika i æelji da ih sjedine u jedno te time izraze svoju iskonsku teænju prema savrπenstvu. Kao poËetak spajanja tih dviju domena s treÊom, umjetniËkom, najbolje je potraæiti izvore u antici, gdje je usredotoËenost u svim podruËjima æivota - pa tako i u centru umjetnikove pozornosti i srediπtu njegovog stvaranja - upravo bio Ëovjek.

P

Stav prema kojem je Ëovjek mjerilo svih stvari inkorporiran je i u samu grËku religiju, jer grËki su bogovi pravi predstavnici ljudske prirode, sa svim svojim vrlinama i manama. Umjetnici su svoje bogove æeljeli prikazati kao ideale fiziËkog savrπenstva, a o tome najbolje svjedoËe njihova djela i pisani izvori kao svojevrsne kritike, povijesti ili teorije umjetnosti. ©port i tjelesna aktivnost su u velikoj mjeri utjecali na naËin gledanja, ocjenjivanja i stvaranja umjetniËkog djela. Slike i skulpture, bilo da su predstavljale atleta s olimpijskih igara ili boæicu Artemidu s lukom i strijelom, uvijek su prikazivane u harmoniji i sjaju savrπenih tjelesnih mjera s plemenitim kretnjama. 44

PoËetak olimpijskih igara, 776. godina pr. Kr, polazna je toËka grËke kronologije. U to je vrijeme dostignut i vrhunac najstarijeg karakteristiËno grËkog stila u umjetnosti, tzv. geometrijskog stila. Poznajemo ga s oslikane keramike i sitne skulpture. KeramiËka proizvodnja je stvorila svoj stil s karakteristiËnim oblicima i ukrasima koji su se razvijali postupno. Grci su prije svega vodili raËuna o namjeni predmeta, i to je, a ne estetski razlozi, obiËno odluËivalo kakav Êe biti oblik vaze. Najbrojnije su bile amfore, zatim hidrija za noπenje vode s izvora, krater upotrebljavan za mijeπanje vina s vodom i dr. Keramika je najprije bila ukraπena apstraktnim πarama - trokutima, πahovskim ornamentom i koncentriËnim krugovima. Javlja se i oblik meandra, a nisu rijetki ni linearni ukrasi πto u vodoravnim linijama teku oko oblog tijela posude. Oko 800. godine pr. Kr. u sklopu geometrijskog ornamenta javljaju se ljudski i æivotinjski likovi, ali samo kao stilizirane figure. U zreloj fazi ovoga stila figure su postavljene u izuzetno sloæene kompozicije i scene. Organske i geometrijske elemente teπko je razlikovati jer su figure slikane u stilu ornamenta, pojednostavljene, geometrizirane, ponavljaju se uvijek s istim razmakom popunjavajuÊi prostor izmeu dekoracije ili se stapaju s njom. Primjer iz VII. st. pr. Kr. koji se nalazi u Nacionalnom muzeju u Ateni prikazuje Ëovjeka s tijelom u obliku dvostruke sjekire i tankim strukom, stoji na kolima koje vuku dva stilizirana konja.

Orijentalni stil U orijentalnom stilu, prikaz figura se vidljivo mijenja, kao πto sam naziv kaæe, prevladava snaæan utjecaj iz Egipta i s Bliskog istoka. U tom razdoblju izmeu 725. i 650. godine pr. Kr. umjetnost je absorbirala mnoπtvo krivolinijskih motiva - spirale, prepleti, palmete i rozete, ali oni ispunjavaju bitno manje prostora od prethodnog, dok su figure dobile na veliËini i narativnoj preciznosti.

Arhajsko razdoblje S takozvanim arhajskim razdobljem (600. - 480. godina pr. Kr.) poËinje stvarno razdoblje antike, odnosno procvat umjetnosti, ne samo u keramici, nego i u monumentalnoj arhitekturi i skulpturi. Arhajske vaze su znatno manje, a njihova slikana dekoracija poprima prizore iz mitologije, legendi i svakodnevnog æivota. Postupno se dolazi do naturalistiËkog prikazivanja ljudskih likova u razliËitim poloæajima i radnjama. Grci su izuzetno ci-


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 45

jenili ljepotu tog posua, o Ëemu svjedoËi Ëinjenica da su sredinom VI. st. pr. Kr. najljepπe vaze potpisivali sami umjetnici. Razvijaju se dva stila. Prvo nastaje stil crnih figura u kojem su figure i naslikani elementi obojani u crno na pozadini od crvenkaste gline. Unutraπnji detalji urezani su iglom, a bijelo i purpurno dodani su preko crnoga da se istaknu pojedini dijelovi. Lijep primjer stila crnih figura je rekonstrukcija slike na vazi (oblik hidrija) pripisana slikaru Micali. Prikazuje transformaciju tijela plivaËa u tijelo dupina. Prema Homerovoj himni, boga vina jednom su odveli morski razbojnici na πto je on naredio da po cijelom Ëamcu izraste vinova loza. Tako je preplaπio svoje otmiËare da su poskakali u more i pretvorili se u - dupine. IduÊi stil koji se razvio oko 500. godine pr. Kr. je stil crvenih figura. Ovaj su put figure jasno vidljive u crvenkastoj boji u naravnom tonu peËene gline. Pozadina je crna, πto omoguÊuje jasan prikaz detalja dijelova tijela, toËne pojedinosti odjeÊe i zanimljive izraze lica. To nam ilustrira vaza, krater oblika, na kojoj su prikazani hrvaËi, odnosno Herakle u borbi s Gigantom. Dvije æenske figure u pozadini vjerojatno su kÊeri Giganta. U tom stilu naslikana je i Artemida s lukom i strijelom na vazi zvonËanog kratera. Boæica nosi vrpcu na glavi, ogrtaË od srneÊe koæe i tobolac objeπen preko lea. Pripada u predklasiËno razdoblje, iz 470. godine pr. Kr., a naslikao ju je slikar po imenu Pan. Arhajsko grËko slikarstvo nije bilo ograniËeno samo na vaze. Bilo je i zidnog slikarstva i slika na ploËama, ukraπavaju se i unutraπnjosti kuÊa, a izrauju i kazaliπne dekoracije (kulise). Slike se sastoje od crteæa ispunjenih jasnom, ravnomjernom bojom, koje se nisu bitno razlikovale od slika na vazama u to vrijeme.

ljepπi reljefi na metopama hramova, a osobito se istiËu oni u Olimpiji, koji prikazuju 12 Heraklovih djela. Grobnica skakaËa u vodu nalazi se na lokalitetu Tempa del Prete, oko 1,5 km juæno od samog grada, a nastala je oko 480. - 470. godina pr. Kr. Sastoji se od pet vapnenaËkih ploËa, a unutarnje stijene, kao i natkrivna ploËa, u cijelosti su oslikane freskama. Natkrivna ploËa prikazuje skakaËa, po kojem je grobnica dobila naziv, a Ëetiri unutarnje strane oslikane su scenama grËkog simpozija (symposion je “zajedniËko ispijanje vina” nakon gozbe u Ëast pokojnika). Na gornjoj ploËi realistiËki je prikazan lik kako skaËe sa skakaonice. Neki su ga tumaËili kao prikaz preminulog πportaπa, ali vjerojatnije je da je skok u vodu simbol putovanja duπe na drugi svijet.

Arhajska grËka skulptura Arhajsku grËku skulpturu moæemo usporediti s egipatskim prethodnicima. To je vitka silueta πirokih ramena muπkih figura, poloæaj ruku, stisnute πake, stav s izbaËenom lijevom nogom i naglaπeno prikazivanje koljena. Daljnja sliËnost je ukoËeno tretiranje frizure nalik na periku, pripijena odjeÊa æenske figure i podignute ruke. Ali, grËke statue imaju svoje prednosti. One su prije svega zaista slobodne skulpture i to su najranije velike kamene slike ljudskih oblika u povijesti umjetnosti. Egipatski kipar se nikad nije usudio te figure potpuno osloboditi iz kamena, prazan prostor izmeu nogu i izmeu ruku i trupa ili ponekad izmeu dvije figure, uvijek ostaje djelomiËno ispunjen.

Na egipatskim kamenim figurama nikad nema πupljina. Nasuprot tome, grËki kipar odvaja miπiÊe od trupa i noge jednu od druge. To nije pitanje tehnike, nego unutarnje intencije. Akt Kora (djevojka) osloboenja nas Akropole, dahnuo ih je du- 520. godine pr. Kr. hom koji se iz osnova razlikuje od duha bilo koje egipatske statue. Dok egipatske statue izgledaju smireno kao da su opËinjene i osloboene svakog napora za sva buduÊa vremena, grËke su napete, pune skrivenog æivota, πto se moæe oËitati i u direktnom pogledu njihovih golemih oËiju. U kasnijoj fazi licu je, kao i tijelu, dan izraz, pokret koji izraæava æivot, usne su blago razvuËene u osmijeh. Koga one predstavljaju, ne moæe se jasno definirati. OpÊi je naziv za æenske statue Kora (djevojka), a za muπke Kuros (mladiÊ). To su neutralni termini koji ne stvaraju poteπkoÊe oko bliæeg identificiranja. Ne moæe se objasniti zaπto je Kuros uvijek nag, dok je Kora odjevena. Na nekima su bili natpisi s imenom umjetnika ili posvete raznim boæanstvima. Mogu predstavljati boæanstvo ili liËnost koju vole bogovi, kao πto je pobjednik na olimpijskim igrama. Najbolje ih je opisati kao ideal fiziËkog savrπenstva i æivotnosti, koji pripadaju i smrtnima i besmrtnima, baπ kao πto su i Homerovi junaci stanovnici carstva realnosti, tako i mitologije. Literatura 1. Boardman, J. (1964). Greek Art. London: Thames and Hudson. 2. Boardman, J. (1974). Athenian Black Figure Vases. London: Thames and Hudson. 3. Boardman, J. (1978). Greek Sculpture, The Archaic Period. London: Thames and Hudson.

Fresco slikarstvo GrËko zidno slikarstvo doπlo je do svog pravog izraza tek poslije perzijskih ratova, oko 475. - 450. godine prije Kr. i to zbog postupnog otkrivanja modeliranja i prostorne dubine. To razdoblje ima predstavnika fresco slikarstva u Polignotu s otoka Tasa, koji djeluje u Ateni. Nastaju naj-

Statua Kurosa (mladiÊa) iz Atike, 610. godina pr. Kr.

Rekonstrukcija slike na vazi pripisana slikaru Micali. Prikazuje transformaciju tijela plivaËa u tijelo dupina (Arhajsko razdoblje) 45


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 46

©PORT I DUHOVNOST

Meditacija moæe unaprijediti πport Meditacija i duhovnost s jedne strane te πport i tjelesnost s druge strane pokazuju dinamiËnu povezanost. Drevna iskustva Zapada i Istoka svjedoËe koliko je vaæna duhovnost i meditacija u πportu i zdravome æivotu

Piπe Tvrtko Beus

editacija i πport dva su velika, zasebna svijeta s dugom proπloπÊu. Svaki moæemo promatrati za sebe, ali i u uzajamnom odnosu. U davnim vremenima ta su dva svijeta, uz poπtivanje razlika, Ëinila cjelinu u fenomenu zvanom Ëovjek. Bilo je potpuno prirodno da je Ëovjek duh i tijelo - osoba, biÊe snage i biÊe uma. Meditacija i duhovnost s jedne strane te πport i tjelesnost s druge strane pokazuju dinamiËnu povezanost. Drevni borci s Dalekog istoka svoju su snagu krijepili u odreenoj duhovnosti i meditaciji, a meditacije i razmatranja nije nedostajalo ni borcima sa Zapada u vojnama i na dvorovima.

M

46

Meditacija vraÊa Ëovjeka sebi U traæenju sloæenog odnosa izmeu meditacije i πporta potrebno je imati jasnoÊu pojmova. Mnogo je definicija meditacije. Miπljenja su raznolika. Svaka definicija meditacije odraæava odreenu duhovnost. Samu rijeË „meditacija“ obiËno prevodimo rijeËju „poniranje“, „razmatranje“. RijeË „poniranje“ upuÊuje nas na izvore, na vrelo, na poËetke. Meditacija vraÊa Ëovjeka sebi. VraÊa ga njegovim poËecima, svome Ja, svojoj nutrini i osobnosti. Pokuπaj prevoenja meditacije rijeËju „razmatranje“ takoer nas vodi u promiπljanje. Razmatranje oznaËava poseban naËin miπljenja, komunikacije, postojanja. Nije rijeË o opÊenitom

razmiπljanju. Nije rijeË o razglabanju pojmova. Meditacija je stav duha, stav osobe. Meditacija nije samo neka tehnika koja se moæe nauËiti. Meditacija je stil æivota, odraz onoga πto vjerujemo i Ëemu se nadamo.

RazliËite meditacije Postoje razne meditacije koje se meu sobom viπe ili manje razlikuju. Nije dobro ako sve meditacije svedemo na isti nazivnik. One nisu iste. Najjednostavnije reËeno, istoËnjaËke meditacije viπe su


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:31

Page 47

usmjerene nutrini Ëovjeka, a zapadne onome oko nas. IstoËnjaËka filozofija (i religija) teæi postizanju unutarnjeg sklada, tiπine, mira. U mnogim je meditacijama istoËnoga tipa cilj postiÊi nirvanu ugasnuÊe svih ideja i misli. ZapadnjaËka meditacija noπena je odreenim idejama i vrijednostima. Cilj je postiÊi zajedniπtvo, ispunjenje, istinu, ljubav. Govorimo li o krπÊanskoj meditaciji (zapadnog tipa), imamo u vidu ljepotu stvorenog svijeta. Svrha takve meditacije je pribliæiti sebe i svoju narav Bogu. IstoËnjaËke meditacije sa srodnim vjeæbama takoer su nerijetko vjerski orijentirane. Primjerice yoga dolazi iz tradicije hinduizma. Premda je prvotna nakana postiÊi zadovoljstvo mira i opuπtenosti pomoÊu odreenih vjeæbi, s vremenom otvara Ëovjeka svijetu sveopÊeg boæanskog pojma zvanog Om. Duhovnost je vezana uz religiju kao πto je πport vezan uz tijelo.

Odnos meditacije i πporta Pitanje je, zaπto govoriti o odnosu meditacije i πporta? Nisu li to dva zasebna raznolika svijeta u samima sebi? Vjerujemo da nisu. Drevna iskustva Zapada i Istoka svjedoËe koliko je vaæna duhovnost i meditacija u πportu i zdravome æivotu. Brojni borilaËki πportovi i umijeÊa protkani su odreenom duhovnoπÊu i filozofijom. Utjecaj meditacije i duhovnosti ne moæe se osporiti. U vremenu

znanja neizmjerno je porasla. Ipak, osjeÊa se potreba za cjelinom znanja. »ovjek se katkad gubi u mnoæini ideja koje nemaju ËvrstoÊu uporiπta i smisla. ©port kao takav doæivio je unutar sebe mnoge promjene. ©port kao umijeÊe zdravoga æivota u odreenoj dinamici pokreta ugroæavaju natjecanja, ugroæavaju ga komercijalnosti noπene medijima i promidæbama.

Tjelesna, psihiËka i duhovna dimenzija Ëovjeka Moæemo se upitati, koliko u danaπnjem πportu ima mjesta za meditaciju i srodna duhovna nastojanja? Pitanje dobiva na teæini imamo li u vidu razvoj psihologije, fiziologije i neurologije, koje otkrivaju Ëudesnost ljudskoga mozga. Sloæene znanstvene spoznaje iz mnogih znanstvenih podruËja pokazuju tajanstvenost Ëovjekova uma. Velik dio ljudskoga uma joπ je neistraæen i nedokuËiv. Psihologija humanistiËkog tipa pokazuje koliko je vaæna emocionalna inteligencija za uspjeh u odreenoj djelatnosti. Meditacija i odreene psiholoπke tehnike, poput kreativne vizualizacije, introspekcije, empatije, imaginacije otvaraju mnoge perspektive za unaprjeenje kakvoÊe Ëovjekova rada i bivovanja. Vrijedna tradicija filozofije i religije obogaÊena spoznajama suvremenih znanosti i znanstvenih disciplina moæe koristiti danaπnjim intelektualcima i πportaπima. Dovoljno je spomenuti svijet fotografije. Fotografija moæe biti krasno sredstvo za govor, za meditaciju, za maπtu, za buenje emocija i stvaranje suradniËkog ozraËja u skupini. Vaæno je razviti osjeÊaj divljenja, interesa, pozitivnog radnog ozraËja koje ponire i razmatra... Bilo bi siromaπno promatrati neki πport samo iz perspektive tijela i tjelesnosti, a zaboraviti tako vaæne komponente kao πto su um i duh. Zato danas razlikujemo tjelesnu, psihiËku i duhovnu dimenziju Ëovjeka. Sve te tri dimenzije Ëine osobu u njezinoj cjelovitosti. Spoznaja nije potpuna ako je zanemarena ova ili ona dimenzija æivota.

Samoostvarenje

koje slijedi nakon prosvjetiteljstva u druπtvu (od XVIII. stoljeÊa do danas), na djelu je diferencijacija i specijalizacija ljudskoga znanja. NekoÊ je jedna znanost pokrivala mnogo znanstvenih podruËja. Jedan je teolog u isto vrijeme bio filozof, matematiËar, lijeËnik, astronom i πportaπ. Posljednjih stoljeÊa nastale su mnoge znanosti. KoliËina informacija i

Meditacija posjeduje veliko blago u sebi. Ako je doista kvalitetna (ispravna), meditacija pomaæe Ëovjeku u njegovu samoostvarenju. Ona Ëini æivot ugodnijim, ljepπim i kvalitetnijim. Nije svaka meditacija jednake vrijednosti, kao πto ni svaka hrana, lijek i vjeæba ne djeluje jednako na zdravlje. Postoje mnoge ponude i mnogi izbori... Meditacija moæe unaprijediti πport ako je kvalitetno osmiπljena i integrirana u kakvoÊu πporta i igraËa meu kojima se provodi. Ko-

risna je i pohvalna jer pomaæe razvoju maπte (imaginacije), razvoju misli (koncentracije), razvoju stvaralaπtva (kreativnosti), razvoju novih ideja (inovativnosti), razvoju borbenosti (impulzivnosti), razvoju uËinkovitosti (efektivnosti). Meditacija jednostavno pomaæe nastanku novih ideja. U πportu je jako bitno biti mudar, biti nov, biti odvaæan, biti kvalitetan, biti uporan i svoj.

Dijalog se dogaa u slobodi Naravno, potrebne su mnoge pripreme. Potrebno je imati dovoljno znanja i dobre volje za dijalog. Dijalog uvijek ukljuËuje dvije (obje) strane. Dijalog se dogaa u slobodi. Dijalog πporta i duhovnosti ne moæe se isforsirati. Meditacija se ne moæe podrediti πportu i obrnuto. StvaralaËki susret u dubinama nutrine vlastite duhovnosti i psihe dar je za koji se treba pripremati. Potrebno je imati dovoljno poniznosti i dobrote. Potrebno je povjerovati u snagu promjene, u snagu napretka, u snagu pobjede. Potrebno je vjerovati i nadasve htjeti se mijenjati. »injenica je da meditacija sa srodnim vjeæbama iz duhovnosti i psihologije moæe viπestruko poveÊati rezultate. Dakako, sve se dogaa postupno, vjerom i radom.

©port je niknuo u susretu uma i duha »uda se doista dogaaju postoji li dovoljno vjere i savjesne priprave. Duhovno-psiholoπke pripreme, zamiπljanje igre (utakmice), produhovljavanje tijela, vjeæba disanja i opuπtanja, pravilno dræanje, vrijeme za odmor i poniranje, uæivljavanje u protivnika (i suradnika), vjeæbe povjerenja i samopouzdanja mogu poboljπati konkretan πport... GovoreÊi ispravno, meditacija zajedno s raznim vjeæbama ne dolazi πportu kao neki dodatak. Sve ove vjeæbe ne dolaze izvana. One se zrcale u pravoj naravi πporta. ©port je u svojoj biti niknuo u susretu uma i duha. Nastao je u neugasivoj æelji za afirmacijom æivota i mladosti, snage i vjere... Literatura 1. Vincent Peale, N. (1996). MoÊ pozitivnog miπljenja. Zagreb: Barka. 2. Carnegie, D. (1993). Psihologija uspjeha I-III. Zagreb: Prosvjeta ©korpion. 3.Tilmann, K., T. von Peinen, H. (1983). Naravna i krπÊanska meditacija. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost. 4. Rijavec, M. (1997). »uda se ipak dogaaju. Psihologija pozitivnog miπljenja. Zagreb: IEP. 5. MiljkoviÊ, D., Rijavec, M. (1997). Razgovori sa zrcalom. Psihologija samopouzdanja. Zagreb: IEP.

47


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 48

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Veslanje - jedno od najstarijih natjecanja organiziranih posada Naziv rimen veslanje je kombinacija hrvatske rijeËi veslanje i germanizma rimen koji, meu ostalim, znaËi i veslo i dolazi od latinske rijeËi remus, πto takoer znaËi veslo. Stoga bi se naziv rimen veslanje mogao u hrvatskome pretvoriti i u veslanje veslom, ali dok se ne pronae neko bolje rjeπenje, u nas nema pogodnijeg naziva za ovaj tip veslanja Piπe Darija OmrËen eÊ u drevnom Egiptu i Rimu odræavala su se natjecanja izmeu galija (Dizikes, 1993. - 1999.). Veslanje je kao olimpijski πport prihvaÊeno 1900. godine, a formalno je ukljuËeno u program Olimpijskih igara 1908. Taj se πport dijeli na dva tipa (u ovu podjelu nisu ukljuËeni veslanje u kanuu i veslanje u kajaku) - u prvome tipu svaki veslaË u Ëamcu ima jedno veslo (koje je priËvrπÊeno za Ëamac) i vuËe ga s dvije ruke, a u drugome tipu svaki veslaË u Ëamcu ima dva vesla. RijeË veslo dolazi od praslavenskog *veslò, odnosno indoeuropskog *we˜h-slóm, a od korijena * we˜h-, πto je vesti, voziti (Gluhak, 1993., 667).

V

Rimen veslanje Za prvi se tip najËeπÊe kaæe da je rijeË o rimen veslanju. Natjecanja su za dvojac s kormilarom, dvojac bez kormilara, Ëetverac s kormilarom, Ëetverac bez kormilara te osmerac i to s kormilarom (disciplina osmerac bez 48

kormilara ne postoji). Naziv rimen veslanje je kombinacija hrvatske rijeËi veslanje i posuenice rimen. Rimen je germanizam u hrvatskome jeziku. U njemaËkome jeziku ta rijeË, meu ostalim, znaËi i veslo i dolazi od latinske rijeËi remus, πto takoer znaËi veslo (Wahrig, 1991., 1069). Stoga bi se naziv rimen veslanje mogao u hrvatskome pretvoriti i u veslanje veslom. Meutim, taj se naziv ne Ëini najboljim izborom i ne bi bio prikladan. Zasad, stoga, dok se ne pronae neko bolje rjeπenje, u hrvatskome jeziku nema pogodnijeg naziva za ovaj tip veslanja. U engleskome se jeziku taj tip veslanja naziva oar-boat racing, crew racing, sweep rowing ili sweep-oar racing. RijeË racing u svim nazivima znaËi utrka. ©to znaËe ostale rijeËi? RijeË sweep oznaËava zamah ili savijajuÊi pokret rukom ili nekim predmetom, primjerice, veslom (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Nazivi u kojima je, dakle, rijeË sweep u biti opisuju pokret

veslom kojega izvodi veslaË - zaveslaj se moæe tretirati kao zamah, a pri tome veslaË savija ruke, ali i izvrÊe veslo koje u vodu ulazi tako da je lopatica okomita na povrπinu vode, dok je u fazi oporavka, odnosno povlaËenja vesla iznad povrπine vode do ponovnog ulaska lopatice u vodu, lopatica vesla postavljena vodoravno i usporedno s povrπinom vode. RijeË oar je rijeË koja u engleskome znaËi veslo i nema neke druge posebnosti vezane uz znaËenje. U njemaËkome jeziku veslo se naziva Ruder, πto je sliËno engleskome rudder, odnosno kormilo.

Veslanje na pariÊe Kod drugoga tipa veslanja u kojemu svaki veslaË ima dva vesla (oba su priËvrπÊena za Ëamac) natjecanja su u samcu, dvojcu na pariÊe te Ëetvercu na pariÊe. Ni u jednoj disciplini u ovome tipu veslanja nema kormilara. ©to se tiËe hrvatskoga jezika, za ovaj tip postoji struËni naziv koji vrlo slikovito odraæava njegov sadræaj - taj


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 49

se tip veslanja naziva veslanje na pariÊe. Par znaËi dva i logika je naziva vrlo jasna i jednostavna svaki veslaË ima dva vesla. U engleskome se jeziku taj tip veslanja naziva sculling ['skÃliη] ili scull racing. Scull je naziv za veslo baπ u tom tipu veslanja, dakle, kada svaki veslaË ima dva vesla. RijeË scull u engleskome jeziku nema veze sa znaËenjem dva kao πto je to sluËaj u hrvatskome. RijeË je scull iz engleskoga preπla u njemaËki jezik - Skull. Veslanje se na pariÊe u njemaËkome jeziku naziva Skullen. RijeË Skull je u njemaËkome jeziku anglizam i koristi se u istome znaËenju kao i u engleskome jeziku. S obzirom na to da njemaËki jezik ima svoja pravila Ëitanja, taj se anglizam u njemaËkome jeziku Ëita ['sku:l]. U hrvatskome se jeziku vrlo Ëesto Ëuje, kada neki veslaË vesla u jednoj od disciplina na pariÊe, da vesla, primjerice, dvojac ili Ëetverac skul. U navedenome se sluËaju stoga koristi strana rijeË koja iz engleskog, a preko njemaËkoga jezika, ulazi u hrvatski. Jedna od natjecateljskih disciplina u veslanju na pariÊe je i disciplina samac. Ta se disciplina u engleskome jeziku naziva single scull (single znaËi sam), a u njemaËkome Einer (od broja je-

dan) i to u znaËenju sportski Ëamac jednosjed (DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch, 2003., 429). Ta je disciplina u hrvatskome jeziku vrlo Ëesto poznata pod nazivom skif. RijeË skif takoer dolazi iz engleskoga jezika - skiff - u kojemu oznaËava bilo koju vrstu Ëamca koji je dovoljno malen da njime moæe upravljati jedna osoba (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). Vidljivo je kako naziv i u hrvatskome i u engleskome i u njemaËkome jeziku konotira da je rijeË o jednome veslaËu koji vesla sam u Ëamcu.

Kajak i kanu Kajak i kanu ne pripadaju ni jednome od dva navedena tipa veslanja. Natjecanja u ta dva tipa Ëamaca zasebne su discipline. Veslanje s jedne te kajak i kanu s druge strane pripadaju razliËitim svjetskim πportskim krovnim udrugama - veslanje u Fédération Internationale des Sociétés d'Aviron (FISA), a kajak i kanu u International Canoe Federation. Utrke u kajaku i kanuu postaju dijelom olimpijskog natjecateljskog programa prvi put na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, dakle, 28 godina nakon πto je u olimpijsko πportsko druπtvo primljeno veslanje. U engleskom i u njemaËkom jeziku postoji skupni naziv za utrke u kajaku i kanuu. Na engleskome jeziku taj naziv glasi paddling, a na njemaËkome

Paddeln. RijeË je paddle engleskoga podrijetla, te se stoga rijeË Paddeln u njemaËkome jeziku smatra stranom rijeËju. I u engleskom i u njemaËkom jeziku navedeni termin oznaËava veslo koje nije priËvrπÊeno za Ëamac i kojime se vesla u kajaku ili kanuu. U hrvatskome jeziku takav nadreeni pojam za natjecanja i u kajaku i u kanuu ne postoji, te ga je u hrvatskome jeziku moguÊe samo opisati - rijeË je, dakle, o veslanju u dva tipa Ëamaca kod kojih veslo nije priËvrπÊeno za Ëamac. RijeË paddle dolazi od latinskoga patella, πto je okrugla, ploËasta posuda. Literatura 1. Dizikes, J. (1993-1999). Rowing. History. In: Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. Microsoft Corporation. 2. DUDEN - Deutsches Universalwörterbuch. (2003). 5. izdanje. (str. 429). Mannheim: Bibliographisches Institut & F.A. Brockhaus Ag, Langenscheidt KG. 3. Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimoloπki rjeËnik. (str. 667). Zagreb: August Cesarec Zagreb. 4. Random House Webster’s Unabridged Dictionary. (1999). V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & HousepieTM. 5. Wahrig, G. (1991). Deutsches Wörterbuch mit einem Lexikon der deutschen Sprachlehre. (str. 1069). München: bertelsmann Lexikon Verlag.

49


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 50

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

©port kao zaustavljeni trenutak Kada je najbolje vrijeme da se pritisne okidaË fotografskog aparata pitanje je svakoga tko se bavi πportskom fotografijom. Uz primjere, evo opet i savjetnika Piπe Kreπimir MikiÊ

1 Roberto Schmidt snimio je 2002. godine Serenu Williams na Ericsson Openu. Ta nam fotografija uspjeπno pokazuje da tenis baπ i nije, kako to laici znaju reÊi, lagan i otmjen πport. ReagirajuÊi u pravo vrijeme, fotograf je registrirao sav napor igraËice. Izraz njezinog lica maksimalno je doπao do izraæaja i najsnaæniji je detalj na fotografiji, pri Ëemu uopÊe ne smeta neoπtrina loptice i reketa koji zauzimaju veÊi dio povrπine. Zanimljiv je i koloristiËki odnos (komplementarni par: crveno - zelena, s obzirom na odjeÊu i boju reketa, kao i prednjeg plana i pozadine).

1

Ben Johnson snimljen aparatom Ronalda C. Modre 1988. godine. Vrsna fotografija, poglavito stoga πto je objedinila fotografsku sugestiju brzine pokreta, a s druge strane, u tom razmazanom pokretu naglasila i koloristiËko bogatstvo (posebice u donjem dijelu slike). Autor je dobro odredio tehniËke parametre (vrijeme ekspozicije) i naËin snimanja (tijekom okidanja povlaËio je aparat u smjeru kretanja trkaËa).

2

2 50

Fred Vuich je snimio Tigera Woodsa 2001. godine. GledajuÊi fotografiju, Ëovjek bi mogao reÊi da je namjeπtena,

3


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 51

inscenirana. Gledatelji sa strane Ëine okvir u okviru (slici), a igraË maksimalno dolazi do izraæaja, zbog svog poloæaja, ali i koloristiËkog naglaska (crvena majica na zelenoj podlozi). Ovako koncipirana fotografija dobro prikazuju prostor golf-igraliπta, ali bi moæda glede kompozicije bilo bolje da gornji rub fotografije zavrπi negdje iznad drveÊa u drugom planu, tamo gdje ponovno vidimo gledatelje s malo plavog neba iznad. Tenley Albright je 1954. godine snimio klizaËicu Hy Peskin. Fotografija koja joπ jednom potvruje koliko je sjena ravnopravni Ëimbenik uz svjetlo. Ona funkcionira kao odraz u ogledalu, kao odnos boje i crno-bijelog. Sveukupno, fotografija odiπe mirom, ËistoÊom. Nema nikakvog ometajuÊeg detalja, a i kompozicijski se sklad tome pridruæuje.

4

Neal Bar je 1964. godine snimio æensku ekipu iz Teksasa. Fotografija koja danas kod promatraËa kao da budi sjeÊanje na neka minula vremena, a koja je u isto vrijeme donekle i smijeπna. Pitamo se poziraju li djevojke ipak malo manekenski prije utrke ili to moæda nije tako. Dijagonalnim rasporedom u dubinu postignuta je dinamiËnost koju samo malo naruπava metalna konstrukcija u pozadini. Sve u svemu, simpatiËno, sigurno je.

5

3

Fotografski savjetnik

4

Fotografi koji snimaju πportske motive najËeπÊe rabe dosta snaæne uskokutnike (teleobjektive), kod maloformatnih aparata iznad 200 mm æariπne duljine. Oni sigurno znaju, ali to ipak treba ponoviti, da je pri snimanju takvih motiva nemoguÊe snimati iz ruke, jer Êe sasvim sigurno doÊi do potresanja aparata, a time do neoπtre fotografije, koliko god imali "mirnu ruku". Pravilo br. 1 u takvim situacijama glasi: rabiti kraÊa vremena ekspozicije (od 1/500 i kraÊa - to nam je Ëesto bitno i pri snimanju pokreta). Pravilo br. 2: rabiti tronoæac (stativ) koliko god nam on ponekad smeta pri snimanju. Pravilo br. 3: rabiti kod digitalnih aparata sustav za stabilizaciju pri okidanju, da bismo donekle ublaæili potresanje aparata.

5

51


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 52

PUBLICISTIKA Marketinπka koncepcija πporta

AmeriËki agenti

Sportski marketing i industrija sporta

The Business of Sports Agents

Autor: Ivan Novak Oblikovanje i priprema za tisak: Dalibor BrkiÊ, Ivan Novak Godina i mjesto izdavanja: 2006., Zagreb Stranica: 610; format: 18x25 cm; tiraæa: 1000 primjeraka IzdavaË: Mailing d.o.o. Tisak: Grafomark d.o.o

Autori: Kenneth L. Shropshire i Timothy Davis Godina izdanja: 2003., Philadelphia, SAD Stranica: 208; format: 16x24 cm IzdavaË: University of Pennsylvania Press, SAD edna od poznatih i vaænih uloga u πportu je uloga agenta koji zastupa πportaπe. Knjiga The Business of Sports Agents bavi se upravo jednim takvim, u ameriËkim uvjetima. Charles C. Pyle prvi je napravio razliku izmeu profesionalnog i amaterskog pogleda na πport. Na njegovom primjeru, primjeru agenta koji je sklopio prvi 3000 dolara vrijedan ugovor po utakmici joπ 1933. godine, pa preko danaπnjih primjera, kad ugovori doseæu desetke milijuna dolara, autori knjige istraæuju povijest πportskih agenata te pravila i prava koja su se razvijala prateÊi i regulirajuÊi profesionalnost u πportu. Knjiga je podijeljena u tri poglavlja - povijest, problemi i rjeπenja, opisuje πto se trenutaËno dogaa u industriji πporta i analizira ulogu agenata. Autori istraæuju povijest uloge agenta, njegovu pravnu osnovu, objaπnjavaju πto agenti rade u πportskoj industriji te s kojim se teπkoÊama suoËavaju, od pronalaæenja πportaπa do moralnih problema. Kako je knjiga utemeljena na ameriËkom iskustvu i legislativi u posljednjih sedamdesetak godina, dobra je literatura za usporedbu naËina poslovanja u πportskoj industriji πirom svijeta.

alo je knjiga u hrvatskom πportskom izdavaπtvu koje M se bave sveprisutnijim marketingom u πportu ili πportom kao industrijom. U isto vrijeme, svi smo svjesni ekonomske vaænosti πporta u prostoru i vremenu koji nas okruæuju. Upravo je to razlog nastajanja opseæne knjige koju je lani objavio dr. sc. Ivan Novak, a koja predstavlja prvi samostalan rad ove vrste u Hrvatskoj. Knjiga je podijeljena na sedam dijelova od kojih dva ©portska industrija i ©portski marketing zauzimaju najveÊi dio. Kroz znanstveno istraæivanje knjiga se referira na teoriju i praksu poslovanja gospodarskih subjekata u podruËju πporta. Autor pokuπava pojmovno precizirati πto je to πportska industrija i odrediti naËine na koji principi slobodnog træiπta djeluju na πport, govori o osnovnim karakteristikama πportskog marketinga u suvremenom pristupu πportu, a bavi se i prikazom ekonomske strane πporta i njegove uloge u prosperitetu dræave. U knjizi su opisana inozemna iskustva velikih korporacija u πportu, πportaπi i njihove investicije, marketing domaÊih kompanija u πportu te moguÊi naËini i uloge poduzetnika u Hrvatskoj. Zbog detaljnosti, znanstvene dosljednosti, a opet jednostavnosti u Ëitanju i pronalaæenju informacija knjiga je kako sam autor naglaπava - namijenjena svim Ëitateljima koje zanimaju πport i ekonomski aspekti πporta, bivπim i sadaπnjim studentima, te znanstvenoj i struËnoj javnosti.

52

J


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 53

Piπe Milena DragiπiÊ

Hajduk kao trajna inspiracija

Hajduk i iseljenici Autorica: Branka BeziÊ FilipoviÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ Godina i mjesto izdavanja: 2007., Split. Stranica: 92; format: 20,5x27 cm; tiraæa: 500 primjeraka IzdavaË: Hrvatska matica iseljenika Split Tisak: Hercegtisak, Splita oliko je πport dio svakodnevnog æivota, dio povijesti, K kulture, naËin zadræavanja nacionalnog identiteta pokuπala je pokazati Branka BeziÊ FilipoviÊ u knjizi koja se bavi Nogometnim klubom Hajduk. Autorica vrlo detaljno predstavlja Hajduk na svim turnejama koje su organizirane po svim kontinentima gdje je bilo i ima Hrvata. Splitski klub, osnovan 1911. godine, od 1921. nastupa izvan grada i domovine, i tu poËinju neraskidive veze s iseljenicima. Prva turneja po Juænoj Americi 1931., po Australiji 1949., juænoameriËka turneja 1953., turnir u New Yorku 1962., u Juænoj i Srednjoj Americi 1969./1970., SAD-u i Kanadi 1974. i 1982., po Australiji i Sjevernoj Americi 1990., te turneja 1994. i turnir 2003. u Australiji autorica izdvaja i daje pregled dogaanja tijekom tih turneja. IgraËi poimeniËno, odigrane utakmice i rezultati, fotografije i izjave sudionika prate poglavlja opisanih turneja. Zadnja su dva poglavlja knjige posveÊena veteranima Hajduka i kontaktima s iseljenicima te klubu kao inspiraciji za nastanak klubova istog imena u naπim sredinama na svim stranama svijeta. Uz arhivski pristup Hajdukovim nastupima, upravo je ta povezanost s iseljeniπtvom, Ëinjenica da je Hajduk bio i ostao jedna od najvaænijih okosnica te povezanosti s Hrvatskom, velika vrijednost ove knjige.

Splitska povijest malog nogometa

MNK Split Optimisti do vrha Europe Autor: Jurica GizdiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ Godina i mjesto izdavanja: 2007., Split Stranica: 234; format: 23,5x31 cm; tiraæa: 1000 primjeraka IzdavaË: MNK Split Tisak: Hercegtisak Split ovijest razvoja i uspjeha MNK Split u svojoj knjizi P opisuje Jurica GizdiÊ. Od opÊeg ka pojedinaËnom, ili od kraÊeg osvrta o nastajanju malog nogometa u svijetu i u nas, te razloga njegove popularnosti, sve do organiziranog natjecanja i ulaska u okrilje FIFA-e 1988. godine, GizdiÊ daje presjek povijesne uvjetovanosti malog nogometa. Zima 1984./1985. bila je vrijeme πto Êe oznaËiti poËetak momËadi koja Êe prerasti u vrhunski malonogometni klub. GizdiÊ sustavno po godinama i imenima prati razvoj kluba. Knjigu ispunjava podacima o nastupima, sastavima igraËa i rezultatima, novinskim isjeËcima, stvarajuÊi djelo koje na jednom mjestu okuplja povijest kluba. Iako je momËadska igra, nogomet Ëine pojedinci koje GizdiÊ ne zaboravlja pa poimence i slikom navodi duænosnike, dobroËinitelje i trenere. Izdvojio je 15 igraËa o kojima je ispriËao i ljudsko-πportsku priËu da bi nam svima pribliæio te zaljubljenike za koje je mali nogomet viπe od igre. To su Æeljko BabiÊ, Frane Peroπ, Jadranko RadovanoviÊ, Denis Kosor, Nikπa ZokiÊ, Joπko BiskupoviÊ, Siniπa BrzoviÊ, Mladen KrniÊ, Aljoπa StanËiÊ, Luka Radman, Marin MaljkoviÊ, MiÊo MartiÊ, Mato StankoviÊ, Ivica Osibov i Ivica JavorËiÊ. Klub koji je, kako kaæe Denis Kosor, „dio obitelji s kojom se budimo i idemo na poËinak“, ovom je knjigom dobio svoju povijest ispisanu perom, arhivskim podacima, ali prije svega srcem zaljubljenika u πport i πportaπe. Autor ponovo pokazuje da je publicist koji za povijest πporta ima beskrajnu strpljivost istraæivanja i uobliËavanja prikupljenih informacija u djelo koje, osim πturih podataka, ima i ljudsku dimenziju toplih rijeËi. 53


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 54

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Piπe Radica Jurkin LugoviÊ 54

EVIDENTNI OLIMPIJSKI KANDIDATI Za OI Peking 2008. prva se izborila Snjeæana PejËiÊ u lipnju proπle godine, da bi VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora, u lipnju ove godine, potvrdilo ukupno 21 kandidata - πestero pojedinaca i momËad - u Ëetiri πporta: atletika, plivanje, vaterpolo i streljaπtvo. Prema redoslijedu potvrivanja kandidature, na listi evidentnih putnika za Peking sad su: Snjeæana PejËiÊ (streljaπtvo - od 1. lipnja 2006.), Blanka VlaπiÊ (atletika, od 1. veljaËe 2007.), Sanja JovanoviÊ (plivanje, od 1. travnja 2007.), vaterpolska reprezentacija (od 1. travnja 2007.): Sran AntonijeviÊ, Samir BaraÊ, Miho BoπkoviÊ, Damir BuriÊ, Andro Buπljet, Teo –ogaπ, Igor HiniÊ, Aljoπa Kunac, Josip PaviÊ, Mile Smodlaka, Frano ViÊan, Zdeslav Vrdoljak, Nikπa Dobud, Maro JokoviÊ, Pavo MarkoviÊ; Suzana Cimbal-©pirelja (streljaπtvo, od 1. svibnja 2007.), Ivana BrkljaËiÊ (atletika, od 1. lipnja 2007.) i Petar Gorπa (streljaπtvo, od 1. lipnja 2007.). PO 100 TISUΔA KUNA Od oæujka do lipnja, na adrese nekoliko æupanijskih πportskih zajednica stiglo je 100.000 kuna financijske potpore HOO-a razvojnim programima æupanijskih πportskih zajednica, osobito onih na ratom devastiranim podruËjima i hrvatskim otocima (u iznosu 50 posto participira partner HOO-a Hrvatska lutrija s posebnom serijom sreÊke AutoËarolija). Prvi je, prema ædrijebu, bio Savez πportova æupanije varaædinske, koji Êe 100.000 kuna utroπiti na sustave drenaæe glavnog i pomoÊnog terena stadiona Sloboda na kojem treniraju nogometaπi, atletiËari, ali i ostali πportaπi u Varaædinu i okolici. Druga je zajednica Savez πportova ©ibenskokninske æupanije koja je novac gotovo u potpunosti usmjerila za adaptaciju πportsko-rekreacijskog centra u Kninu i nabavu nuæne πportske opreme i rekvizita. U svibnju je Ëek s istim iznosom isporuËen Zajednici πportskih udruga i saveza Meimurske æupanije za projekt izgradnje nogometnog terena s umjetnom travom, Ëiji su korisnici NK Meimurje i NK »akovec. Zajednica πportskih udruga i saveza VirovitiËko-podravske æupanije koja je Ëek dobila u lipnju postavit Êe vanjsku rasvjetu na gradskom plivaliπtu u Virovitici. Uz predstavnike Hrvatske lutrije, Ëekove je æupanijskim zajednicama uruËilo vodstvo HOOa, predsjednik Zlatko Mateπa i glavni tajnik Josip »op, uz asistenciju pomoÊnice glavnog tajnika za programe lokalnog πporta Almu PapiÊ, Ëiji Ured za lokalni πport nadzire provedbu ovih projekata od posebnog interesa za HOO. ODLI»NA SURADNJA HOO-a I HINE U nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, dopredsjednika Ive Gorana Munivrane, te predstavnika javnih medija, glavni tajnik HOO-a Josip »op i ravnateljica Hrvatske izvjeπtajne novinske agencije (Hina) Smilja ©kugor HrnËeviÊ potpisali su 25. travnja 2007., u sjediπtu HOO-a u Zagrebu, jednogodiπnji ugovor o suradnji dvi-

ju institucija. "Ugovorom je potvrena dosadaπnja dobra suradnja HOO-a i Hine, koja je sada stavljena i u pravni okvir. HOO Êe dobiti Hinin servis vijesti, a zahvaljujuÊi naπoj nacionalnoj agenciji, sve naπe novinske kuÊe i elektroniËki mediji bit Êe obavijeπteni o aktivnostima naπih πportaπa u multiπportskim natjecanjima pod okriljem HOO-a", kazao je predsjednik Mateπa. O dosadaπnjoj odliËnoj suradnji govorila je i ravnateljica Hine, rekavπi da zasluge za to pripadaju ponajprije novinarima i uredniku πportske redakcije Anti DrpiÊu. "Oni Êe i dalje pratiti zbivanja u domaÊem i meunarodnom πportu, kao i sve aktivnosti HOO-a, a ja bih osobno voljela da se ubuduÊe viπe pozornosti pokloni πkolskom πportu, jer je to baza iz koje Êe doÊi buduÊi olimpijci", naglasila je ravnateljica Smilja ©kugor HrnËeviÊ.

KRAJ KRONI»NOM NEDOSTATKU PLIVALI©TA Pod nazivom „Transfer znanja o πportskoj infrastrukturi u tranzicijskim zemljama“ u Puli je, od 19. do 22. travnja 2007., odræan I. meunarodni seminar Ëiji je domaÊin i organizator HOO i Druπtvo graevinskih inæenjera Zagreba. Pod vodstvom zagrebaËkog arhitekta Kreπimira Ivaniπa, predsjednika Komisije za πportsko graditeljstvo HOO-a, seminar je okupio brojne domaÊe i svjetske struËnjake iz podruËja arhitekture, projektiranja, gradnje i upravljanja objektima, struËnjake kinezioloπkih znanosti, predstavnike nadleænih ministarstva i lokalnih uprava te medija. Glavna tema bila su plivaliπta kojih u Hrvatskoj, unatoË svjetskoj kvaliteti hrvatskih plivaËa i naroËito vaterpolista, unatoË oko 6000 km prekrasnih obala i toplog mora, nema dovoljno, a 30 posto πkolske populacije su neplivaËi. Hrvatska je, suglasni su predavaËi, svojim raznolikim i oËuvanim okoliπem veÊ sada idealno igraliπte pod vedrim nebom koje, meutim, zahtijeva pripremu, komunalnu opremu, doliËan komfor, veÊu prezentaciju i marketing. Jedino uz sustavni i zajedniËki napor svih odgovornih, uz uËenje na pozitivnim iskustvima razvijenih europskih zemalja, situacija se moæe promijeniti u naπu korist. DUBROVA»KO DOMAΔINSTVO KOMISIJI EOC-a U Dubrovniku je uoËi prvosvibanjskog praznika odræan sastanak Komisije Europskih olimpijskih odbora (EOC) za pripremu olimpijski igara, Ëiji je Ëlan i predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa. »lanovi Komisije pod vodstvom predsjednice Marit Myrmael iz Norveπke razmotrili su niz organizacijskih i tehniËkih uvjeta Igara u Pekingu 2008. kao i Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru 2010. VeÊina uvjeta za Peking, meu kojima su akreditacije, prijevoz, olimpijska sela, prodaja karata, a prema ocjeni Komisije, rijeπena su na odgovarajuÊi naËin, dok Êe se nedostatak osoblja s meunarodnim iskustvom ili problem akreditacija za lokalne vozaËe joπ morati doraivati. Komisija Ëijem su zasjedanju prisustvovali glavni tajnik HOO-a Josip »op i pomoÊnik za olimpijski program Damir ©egota, te voditeljica meunarodne suradnje Ljiljana Ujlaki ©ubiÊ, na svojem, inaËe treÊem zasjedanju od osnivanja 2005., sasluπala je i izvjeπÊe Andreje McQuarrie


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 55

o pripremama za ZOI Vancouver, za koje je rijeπen donedavno upitan smjeπtajni kapacitet olimpijskih sela koja sada mogu primiti 4500 osoba.

RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZA HRVATSKI ©PORT Hrvatski olimpijski odbor i Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) 3. svibnja ove godine potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji te tako produljili plodan partnerski odnos na joπ godinu dana. Ugovor u vrijednosti milijun kuna potpisali su predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i predsjednik Uprave RBA Zdenko AdroviÊ, koji je naglasio da Raiffeisenbank cijeni vodeÊu ulogu HOO-a i njegove rezultate u razvoju hrvatskog πporta, πto je bio i razlog produljenja ovog vaænog poslovnog ugovora. Isto tako, RBA je pripremio i paket posebnih usluga za vrhunske πportaπe, a odnose se, meu ostalim, na osobno bankarstvo, investiranje te druge vrste bankarskih usluga koje pogoduju πportaπima. EUROPSKO PROMI©LJANJE BUDUΔNOSTI ©PORTA©A Vaænost ravnoteæe u bavljenju vrhunskim πportom, obrazovanju i profesionalnoj karijeri bili su kljuËna toËka rasprave sudionika 3. foruma za europske πportaπe odræanog u njemaËkom Stuttgartu, od 4. do 6. svibnja. U radu dvodnevnog skupa u organizaciji Europskih olimpijskih odbora (EOC) - kojem je predsjedavala Claudia Bokel, predsjednica Komisije πportaπa EOC-a uz asistenciju Sergeja Bubke, predsjednika Komisije πportaπa IOC-a - sudjelovao je i ugledni olimpijac i lijeËnik Tomislav SmoljanoviÊ. U izvjeπÊu s Foruma na kojem je predstavljao hrvatske olimpijce i HOO SmoljanoviÊ podcrtava temeljni razlog promiπljanja buduÊnosti πportaπa. "©portaπi u postizanju olimpijskog sna moraju u trening i natjecanja uloæiti trud u najmanju ruku jednak svim drugim profesionalcima drugih struka, no samo mali broj πportaπa uspije se tijekom πportske karijere financijski osigurati za cijeli æivot. Ostali nakon karijere ostaju bez financijskih izvora i s ograniËenim iskustvima u tradicionalnim poslovima i radu. K tome, danas πportska karijera traje sve dulje, πto uzrokuje da se profesionalna karijera u drugim aktivnostima nakon πportske karijere zapoËinje dosta kasno. VeÊina πportaπa tada veÊ ima obitelji o kojima se trebaju skrbiti“, istiËe SmoljanoviÊ, koji je na Forumu iznio hrvatsko iskustvo, osobito u istraæivaËkim podruËjima, ali i prve mjere HOO-a u πkolovanju

©PORTSKO OBRAZOVANJE VOJNIH DJELATNIKA Hrvatski olimpijski odbor i Ministarstvo obrane republike Hrvatske potpisali su u Zagrebu, 29. svibnja, aneks sporazuma kojim dosadaπnju uspjeπnu suradnju dograuju u podruËju obrazovanja i struËnog usavrπavanja trenera, instruktora, voditelja i uËitelja meu vojnim djelatnicima. Sporazum o πkolovanju koji su potpisali predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i ministar obrane Berislav RonËeviÊ, a u nazoËnosti naËelnika glavnog stoæera OS RH generala zbora Josipa LuËiÊa, brigadira Matije AraËiÊa, glavnog tajnika HOO-a Josipa »opa i privremenog ravnatelja HOA-e Milana Kolmana, provest Êe Hrvatska olimpijaka akademija, Ëiji je osnivaË Hrvatski olimpijski odbor. πportaπa u raËunalnim znanjima u programu pod nazivom "Karijera nakon karijere", Ëijim su πportaπima diplomantima u travnju uruËene prve europske licence.

RATKO RUDIΔ U KUΔI SLAVNIH Najtrofejniji vaterpolski trener svijeta i izbornik hrvatske reprezentacije koja je u oæujku 2007. osvojila zlatnu svjetsku medalju, Ratko RudiÊ sluæbeno je 13. svibnja uvrπten u International Swimming Hall of Fame, KuÊu slavnih u vodenim πportovima (plivanje, vaterpolo, skokovi u vodu, sinkronizirano plivanje). KuÊa je utemeljena 1965. u ameriËkome gradu Fort Lauderdaleu, na Floridi, a u njoj je svoje mjesto naπlo viπe od 600 uglednih πportaπa, meu kojima Ëak petero Hrvata - osvajaË srebrne medalje s Olimpijskih igara u Rimu Zdravko JeæiÊ, legendarni rijeËki vratar Zdravko Δiro KovaËiÊ, plivaËica olimpijka –urici Bjedov i vaterpolist Zoran JankoviÊ. RudiÊ, koji je nakon sjajne igraËke karijere na SP-u u Melbourneu osvojio Ëak 21. trenersko odliËje na velikim meunarodnim natjecanjima, u svojoj riznici ima Ëak tri zlatne olimpijske medalje i tri naslova svjetskih prvaka. Uz njegovo ime stoje Ëak Ëetiri dræave Ëije je vaterpolske momËadi vodio - Jugoslavija, Italija, SAD i Hrvatska. SABORSKI KLUBOVI POHVALNO O RADU HOO-a Saborski klubovi, zadovoljni brojnim uspjesima hrvatskih πportaπa te stabilnim i transparentnim poslovanjem HOO-a, na sjednicama 23. svibnja bili su nepodijeljeni u pohvalnim ocjenama o radu HOO-a. RazmatrajuÊi izvjeπtaj za

prethodnu godinu, saborski su zastupnici iznijeli i niz zanimljivih razmiπljanja o daljnjem napredovanju ove vrhovne nacionalne πportske institucije. Biserka Perman (SDP) posebno je pohvalila programe kojima HOO potiËe razvoj πporta na otocima i u ratom poruπenim podruËjima Hrvatske. Poduprla je i prijedlog Kluba hrvatskih olimpijaca i HOO-a da se vrhunskim πportaπima nakon karijere osiguraju redovita mjeseËna primanja, ali i naglasila da bi iz toga trebalo izuzeti πportaπe s enormnim zaradama. Saborski zastupnik i olimpijac Franjo ArapoviÊ (HDZ) zaloæio se i za osnivanje instituta πportske medicine u prilog zdravstvenoj prevenciji i lijeËenju πportaπa. Antun KapraljeviÊ (HNS) istaknuo je da su πportaπi u 2006. na najbolji moguÊi naËin promovirali Hrvatsku u svijetu. HOO je posebno pohvalio zbog poveÊanja udjela vlastitih prihoda u ukupnom financiranju, ocijenivπi da bi se za takvim primjerom trebali povesti i drugi segmenti druπtva.

HOO I RUSKI OLIMPIJSKI ODBOR Na poziv predsjednika Ruskog olimpijskog odbora Leonida TjagaËeva, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i ravnatelj Odjela za istraæivanje i razvoj πporta Ivan VarvodiÊ boravili su u Moskvu, gdje su Mateπa i TjagaËev potpisali ugovor o suradnji dvaju nacionalnih olimpijskih odbora. Potpisivanju ugovora bio je nazoËan i Veleposlanik RH u Rusiji Boæo KovaËeviÊ. Potpisivanje tog sporazuma je konkretiziranje dosadaπnjih izvrsnih πportskih odnosa Rusije i Hrvatske, rekao je Mateπa. Suradnja je dogovorena u razmjeni ekspertnih znanja iz podruËja kinezioloπkih znanosti, πportske medicine, te trenera, kao i

UZ KONCERN AGRAM MOGUΔ I INSTITUT Hrvatski olimpijski odbor i Koncern Agram potpisali su 30. svibnja u Zagrebu, u novom poslovnom centru Agrama u zagrebaËkom Trnju, ugovor o suradnji, Ëime je ova ugledna tvrtka produljila Ëlanstvo u hrvatskom olimpijskom poolu na joπ jednu godinu. Potpisom glavnog tajnika HOO-a Josipa »opa i direktora Koncerna Agram Æarka Bubala, Ëemu su uz predsjednika HOO-a Zlatka Mateπu nazoËili i Ëlanovi Zdravstvene komisije HOO-a na Ëelu s predsjednikom prof. dr. sc. Borisom Labarom, potvrena je suradnja s Ëlanicama Koncerna: Sunce osiguranje, Jadransko osiguranje, Euroherc i Agram life. Hrvatski πportaπi dobivaju sveobuhvatnu zdravstvenu zaπtitu u kojoj vaænu ulogu ima Poliklinika Sunce, jedna od najsuvremenije opremljenih poliklinika u ovom dijelu Europe. Boris Labar izrazio je zadovoljstvo visokim standardima i opremljenoπÊu centra, rekavπi da su ovim aktom bliæe osnivanju instituta za πportsku medicinu, za πto se zalaæe Komisija. 55

Ç


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 56

struËnom obrazovanju u suradnji olimpijskih akademija Hrvatske i Rusije.

I JA ΔU BITI OLIMPIJAC - FESTIVAL PRED©KOLACA U Rijeci, gradu kandidatu za 17. mediteranske igre 2013. godine, 26. svibnja je odræana zavrπna sveËanost 6. olimpijskog festivala djeËjih vrtiÊa Hrvatske. Organiziran uz supokroviteljstvo i organizaciju æupanijskih πportskih zajednica i gradova πirom Hrvatske, Olimpijski festival za predπkolsku djecu okupio je tijekom „kvalifikacija“ i zavrπnog natjecanja oko 14.000 predπkolaca iz 350 vrtiÊa. Pod novim motom „I ja Êu biti olimpijac“, festival u organizaciji Ureda za lokalni πport HOOa i ovaj je put pokazalo svu slojevitost ranog πportskog uËenja najmlaih sudionika u πportu i olimpizmu, od pravila nadmetanja na πportskom boriliπtu, fair playja, sportske solidarnosti do igre i zabave bliske njihovoj dobi. OBNOVLJENO DRU©TVO ZA POVIJEST ©PORTA Hrvatsko druπtvo za povijest πporta (HD©P), utemeljeno 1991., odræalo je 26. svibnja, u prostorijama HOO-a u BerislaviÊevoj 2 u Zagrebu, obnoviteljsku izbornu skupπtinu da bi nastavilo rad na prikupljanju i oËuvanju povijesne grae hrvatskog πporta svojedobno prekinut zbog smrti predsjednika tog druπtva, istaknutog povjesniËara Stjepana Cerjana - Pube. Meu bitnim zadaÊama Druπtva je poticanje nacionalnih πportskih saveza

i πportskih zajednica æupanija i gradova na osnivanje radnih tijela - komisija za povijestπporta, od kojih jedna veÊ uspjeπno djeluje u Splitu pod vodstvom iskusnog πportskog djelatnika i publicista Mihovila Radje, suradnja s Leksikografskim zavodom, Hrvatskom olimpijskom akademijom, uredniπtvom Ëasopisa HOO-a Olimp koji objavljuje podlistak Povijesti hrvatskog πporta, Hrvatskim πportskim muzejom i drugim πportskim muzejskim zbirkama, te suradnja s Meunarodnim druπtvom za povijest tjelesnog odgoja i πporta (ISHPES). Za predsjednika Druπtva jednoglasno je izabran Darko DujmoviÊ, a dopredsjednici su Milka BaboviÊ i Mihovil Radja.

DOBRA SURADNJA ME–U ZEMLJAMA RZ ALPE - JADRAN Zemlje Radne zajednice Alpe - Jadran dobro surauju u πportu, a upravo bi on trebao pridonijeti boljem razumijevanju ne samo meu 17 regija Radne zajednice, nego i u svim zemljama VijeÊa Europe, istaknuto je na 7. konferenciji o πportu RZ Alpe - Jadran, 1. i 2. lipnja u Opatiji. Dvodnevna konferencija, Ëijem je radu kao izaslanik predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe nazoËio Siniπa KrajaË, voditelj Odjela za istraæivanje i unapreivanje razvojnih programa HOO-a, okupila je brojne predavaËe koji su se mogli sloæiti da je, iako na podruËju πporta Ëlanice RZ Alpe - Jadran imaju razliËita iskustva, πport vrlo uËinkovit u sluæbi razvoja i suradnje dræava i regija. KomparirajuÊi broj osvojenih medalja zemalja Ëlanica na posljednje Ëetiri olimpijske priredbe, Dragan MilanoviÊ, profesor s Kinezio-

loπkog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je da prvo mjesto sa 120 odliËja uvjerljivo dræi Italija, slijedi Maarska (85), Austrija (15), Hrvatska (12) i Slovenija (10). Kada se taj broj stavi u odnos s brojem stanovniπtva, onda na ljestvici vode Maarska i Slovenija, slijedi Hrvatska, dok su Italija i Austrija na zaËelju. Kada se gleda na Zimske olimpijske igre od 1992. do 2006., po svim tablicama Hrvatska uvjerljivo dræi drugo mjesto iza najjaËe alpske zemlje - Austrije.

TRADICIONALNI SUSRET OLIMPIJSKE MARKETIN©KE OBITELJI U PoreËu je od 1. do 3. lipnja odræan tradicionalni susret Ëlanova olimpijske marketinπke obitelji HOO-a koji su se, zajedno s predstavnici medija, imali prilike upoznati s buduÊim planovima HOO-a. U srediπtu paænje bio je plan nastupa hrvatske olimpijske delegacije na Olimpijskim igrama Peking 2008., o Ëemu je izvijestio πef Misije i pomoÊnik glavnog tajnika za olimpijski program Damir ©egota. Na Igrama u Pekingu nastupit Êe oko 10.500 πportaπica i πportaπa u 28 πportova, meu kojima bi moglo biti 129 hrvatskih πportaπa. PomoÊnik glavnog tajnika za marketing Ranko ΔetkoviÊ predstavio je projekt Hrvatske kuÊe koja Êe u Pekingu, pod motom „Hrvatska - domovina Marka Pola“, a u suorganizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turistiËke zajednice, biti mjesto susreta hrvatskih gospodarstvenika, πportaπa i stranih delegacija za sve hrvatske akreditirane i neakreditirane novinare.

Ç


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:32

Page 57


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:33

Page 58


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:33

Page 59


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:33

Page 60


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:33

Page 61


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:34

Page 62


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:34

Page 63


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:34

Page 64


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:34

Page 65


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:34

Page 66


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:35

Page 67


OLIMP-prelom 23ok

7/1/07

19:35

Page 68

Profile for Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP 23  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

OLIMP 23  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Advertisement