Page 1

OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

BROJ 18 • OÆUJAK 2006. ISSN 1331-9523

10:19

Page 1

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

JANICA i IVICA OSVOJILI MEDALJE Olimpijski kongresi

Zaboravljena intelektualna priroda olimpijskog pokreta Religija i πport

Dobri papa koji je volio πport SveËanost za najbolje

Veliki dan s najuspjeπnijima


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:19

Page 2


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:19

Page 3

Dragi Ëitatelji, zadovoljstvo mi je predstaviti vam 18., ali i prvi ovogodiπnji broj Ëasopisa "Olimp". Kao πto sam i najavio u uvodniku za proπli broj, u njemu smo posebnu pozornost posvetili najveÊem multiπportskom natjecanju ove godine, XX. zimskim olimpijskim igrama u Torinu, gdje su nas ponovo svojim nastupima i rezultatima razveselili Janica i Ivica KosteliÊ. Nezaobilazan je πportski dogaaj bio proslava tradicionalnog Velikog dana hrvatskog πporta u zagrebaËkoj Koncertnoj dvorani Lisinski, na kojem su dodijeljene Nagrada HOO-a "Matija Ljubek" i posebna priznanja te proglaπeni najuspjeπniji πportaπi i ekipe u 2005. godini.

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

Od ostalih rubrika istaknuo bih "Sportsku infrastrukturu", u kojoj predsjednik Komisije za arhitekturu i πportske graevine Kreπimir Ivaniπ piπe o naËinima moguÊe rekonstrukcije stadiona u Maksimiru, te rubriku "Druπtvo i sport" u kojoj naπ suradnik Goran VojkoviÊ piπe o potpuno novom pravnom institutu u Republici Hrvatskoj πportskim dioniËkim druπtvima u koja Êe se, prema odredbama novog zakona o πportu, trebati pretvoriti hrvatski profesionalni nogometni i koπarkaπki klubovi.

UREDNIK

Uvjeren sam da Êete i u ostalim, sada veÊ definiranim rubrikama, od "Kalendara natjecanja" preko "Povijesti sporta" do "Od Olimpa do Olimpa", naÊi zanimljivih tema koje Êe privuÊi vaπu pozornost.

ZA NAKLADNIKA

Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb

TISAK Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

5 6

Kalendar natjecanja 2006.

TRAVANJ-SVIBANJ-LIPANJ

Morana PalikoviÊ-Gruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a i predsjednica Hrvatskog klizaËkog saveza

Sport nije samo ''lopta''

11

©to su donijele 20. ZOI u Torinu

Zimske igre u znaku talijanske nonπalantnosti Sportske nade: Djevojka koja obeÊava

12 14 Olimpijske legende: Ivo Ratej 16 Olimpizam: Olimpijski kongresi 18 Religija i sport 20 Etika i sport 22 Sport i druπtvo 24 Sport i novinarstvo 26 ZagrebaËke pahuljice: Beskrajno zaljubljene u sport 29 Prilog POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

42 Sportska fotografija 44 Sportska arhirektura 46 Terminologija sporta 48 Umjetnost i sport 50 Veliki dan s najuspjeπnijima 54 Publicistika Od Olimpa do Olimpa

56 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 3


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:19

Page 4


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:19

Page 5

KALENDAR NATJECANJA 2006. Priredila Milena DragiπiÊ

TRAVANJ Atletika Svjetsko prvenstvo u krosu Fukuoka, Japan 1. - 2. travnja Automobilizam Formula 1 VN Australije, Melbourne Australija 2. travnja VN San Marina, Imola 23. travnja Plivanje Svjetsko prvenstvo (25 m) ©angaj, Kina 5. - 9. travnja Koπarka Final Four FIBA Eurolige (m)

TRAVANJ - SVIBANJ - LIPANJ Prag, »eπka 28. - 30. travnja Tenis Davis Cup - Ëetvrtfinale Hrvatska - Argentina Zagreb, Hrvatska 7. - 9. travnja Fed Cup - Ëetvrtfinale Hrvatska - Argentina Zagreb, Hrvatska 22. - 23. travnja Stolni tenis Svjetsko ekipno prvenstvo Bremen, NjemaËka 24. travnja - 1. svibnja KonjiËki sport Finale FEI Svjetskog kupa Kuala Lumpur, Malezija 26. - 30. travnja

SVIBANJ

VN ©panjolske Barcelona, ©panjolska 14. svibnja VN Monaka Monte Carlo, Monako 28. svibnja Biciklizam Giro d'Italija Italija 6. - 28. svibnja

13. - 14. i 20. - 21. svibnja

Boks EABA turnir Pula, Hrvatska 10. - 14. svibnja

StreliËarstvo FITA Svjetski kup PoreË, Hrvatska 10. - 13. svibnja

Tenis Roland Garros Pariz, Francuska 29. svibnja - 11. lipnja

Veslanje 11. SveuËiliπna utrka osmeraca (FISA) Zagreb 26. svibnja

Taekwondo Europsko prvenstvo Dusseldorf, NjemaËka 26. - 28. svibnja Nogomet Finale Lige prvaka Pariz, Francuska 17. svibnja Europsko prvenstvo U-21 Portugal 23. svibnja - 4. lipnja

Ivan LjubiËiÊ i Mario AnËiÊ

Blanka VlaπiÊ

Automobilizam Formula 1 VN Europe, Nurnberg, NjemaËka 7. svibnja

Rukomet Finala Euro kupova (æ)

VN Kande Monteral, Kanada 25. lipnja Boks Europsko prvenstvo, kadeti Tirana, Albanija 11. - 19. lipnja Vaterpolo FINA kup Budimpeπta, Maarska 14. - 18. lipnja

LIPANJ Atletika IAAF Zlatna liga Oslo, Norveπka 2. lipnja

Nogomet Svjetsko prvenstvo NjemaËka 9. lipnja - 9. srpnja

Dinamo 2006. Meunarodni atletski miting (GPH) Zagreb, Hrvatska 13. lipnja

Tenis Wimbledon London, V. Britanija 26. lipnja - 9. srpnja

Automobilizam Formula1 VN. Velike Britanije Silverstone,V. Britanija 11. lipnja

Hrvanje XII. meunarodni pozivni turnir Bistra, Hrvatska 3. - 4. lipnja 5


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:19

Page 6

I u Hrvatskoj je vrlo malo æena u vrhu sportskih saveza, negdje se izgube nakon πto zavrπe karijeru i zato treba malo pozitivne diskriminacije da ih se privuËe 6


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:19

Page 7

INTERVIEW Morana PalikoviÊ-Gruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a i predsjednica Hrvatskog klizaËkog saveza

Sport nije samo ''lopta'' Piπe Vedran BoæiÊeviÊ

usporedbu, torinska je Palavela bila orana PalikoviÊ-Gruden s dupkom puna, a ulaznice su koπtale od mnoπtvom se pozitivnih 170 do 350 eura. To je u Zagrebu dojmova vratila iz Torina, sa nezamislivo, iako je sliËan Torinu po XX. zimskih olimpijskih igara. broju stanovnika. Nadam da Êe nam EP Hrvatska je osvojila tri skijaπke Najviπe se bojim da Êe, pomoÊi da vratimo publiku u dvoranu, medalje, a PalikoviÊ-Gruden je kao a imat Êemo priliku i potvrditi da smo predsjednica HKS-a s jednakim moguÊnoπÊu privatizacije, dobri organizatori. zanimanjem promatrala i klizaËka sport biti izguran s nekih natjecanja, posebno nastup Idore Hegel Komisiji za skrb o æenama u i njezin put do 19. mjesta. sportu, kojoj predsjedate, vrlo se terena na atraktivnim malo zna u javnosti. Moæete li nam - »ini mi se da Idora moæe viπe. Svi lokacijama predstaviti njezin program i ciljeve? struËnjaci koji su je gledali u Torinu - Problemom poloæaja æena se bavim procijenili su da to nije njezin ukupni sinkronizirano klizanje. Osim toga, veÊ 15 godina kroz nevladine potencijal i da ima sve fiziËke æelimo poveÊati i broj gledatelja na organizacije i u politici, a u sportu to predispozicije za bolji plasman. natjecanjima. Publika uvijek dolazi uz pitanje nije bilo otvoreno sve OËekivali smo bolji rezultat s obzirom zvijezde, a mi od Sande DubravËiÊ do donedavno. Postoji velika volja na proπlogodiπnju sezonu u kojoj je Idore nismo imali zvijezdu. No, ona joπ Meunarodnog olimpijskog odbora i rezultatima osigurala pravo nastupa joπ nije dovoljna da se napuni dvorana. Za predsjednika Jacquesa Roggea da se jednoj naπoj klizaËici na Europskom tom problemu posveti prvenstvu. Meutim, viπe paænje, odnosno da Idora je u najboljim se privuËe veÊi broj æena godinama i na OI u u sportske organizacije Vancouveru treba jer, πto se tiËe samih oËekivati njezin najbolji natjecanja, broj æena je doseg. zadovoljavajuÊi. I u Zagreb Êe 2008. Hrvatskoj je vrlo malo biti domaÊin æena u vrhu sportskih Europskog prvenstva u saveza, negdje se izgube umjetniËkom klizanju. Koliko ta priredba nakon πto zavrπe karijeru moæe pomoÊi razvoju i zato treba malo ovog sporta u pozitivne diskriminacije Hrvatskoj? da ih se privuËe. Osim - To je vrlo vaæan tog cilja, Komisija se dogaaj za Zagreb, ali ne brine o zdravlju æelimo da se razvija sportaπica, kao i o samo umjetniËko njihovom poloæaju u klizanje, nego i brzo odnosu sa suradnicima Damir ©egota, Morana PalikoviÊ-Gruden i Nada SenËar klizanje, short track i koji ih okruæuju.

M

7


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 8

Ima li u sportu diskriminacije na spolnoj osnovi? - Ima, ali ju je vrlo teπko identificirati, jer treneri ili izbornici uvijek mogu pravdati svoje odluke. Zato bi trebalo uvesti objektivne kriterije, na temelju njih steÊi iskustvo i onda mijenjati ono πto ne valja. Prijedlog novog zakona o sportu je napokon doπao do Sabora. Imate li kakvih primjedbi na njegov sadræaj, smatrate li da se previπe bavi problemima nogometa? - Vaæno je uopÊe imati zakon i nedopustivo je da se tako dugo razvlaËi. Osobno, najviπe se bojim da Êe moguÊnoπÊu privatizacije sport biti izguran s odreenih terena na atraktivnim lokacijama. Bila sam oduπevljena kad je Mateπa u kampanji za predsjednika HOO-a rekao kako neÊe dopustiti da se ijedan sportski teren pretvori u neπto drugo, a da se pritom ne osigura isti takav na sliËnom mjestu. Moæe se dogoditi da sutra neka marina namijenjena sportu postane marina iskljuËivo za jahte. Druga stvar koje se bojim je naπe shvaÊanje prema kojem je sport samo ''lopta'', s nogometom na prvom mjestu. To nije dobar put, bez obzira na to πto ljudi pokazuju najviπe interesa za nogomet. Ali, zato u svakom druπtvu postoje korektivi, metode kojima se omoguÊuje da se lepeza bavljenja sportom πiri. Treba li pooπtriti kriterije odlaska na OI, jer je i u Torinu ponovo bilo dosta ''turista''? - Taj ''turizam'' se ne oËituje samo na olimpijskim igrama, Ëak bih rekla da je tu najmanji. Viπe se oËituje na odreenim svjetskim i europskim prvenstvima i kupovima. U HOO-u imamo A i B olimpijske kandidate i financiramo ih ovisno o kategoriji.

Nadam se da Êe nam EP pomoÊi da vratimo publiku u dvoranu

Problem je, meutim, πto svaki sport ima svoje kriterije za plasman na OI i tu se olimpijski odbori ne mogu mijeπati. Ali moæda moæemo uvesti pravedniji pristup, poveÊati broj kategorija, uvesti A1 i B1 kandidate, moæda i C i C1. Nuæno je produljiti i olimpijski ciklus. Ako on traje Ëetiri godine, onda ga je nezgodno priznavati kao dvije. No, mogli bismo stupnjevati naπu angaæiranost i participaciju u financiranju unutar te Ëetiri godine. Moæda to traæi malo viπe posla, ali vjerujem da bi bilo kvalitetnije. Ante KosteliÊ i Morana PalikoviÊ-Gruden

8

ÆIVOTOPIS Morana PalikoviÊ-Gruden roena je 24. veljaËe 1943. u Zagrebu. Osnovnu πkolu i gimnaziju zavrπila je u Zagrebu, gdje je i diplomirala na Fakultetu politiËkih znanosti. Za vrijeme studija boravila je u Francuskoj u studentskoj razmjeni. U mladim se danima, dok joπ u Hrvatskoj nije bilo umjetnog leda, bavila umjetniËkim klizanjem. Radila je kao profesorica u XV. gimnaziji u Zagrebu, a od 1970. je obavljala novinarske, uredniËke i marketinπke poslove u izdavaËkoj kuÊi ''Vjesnik''. Od 1994. je vlasnica i glavna urednica Ëasopisa ''Zaposlena''. Godine 2001. je postala zamjenica zagrebaËkog gradonaËelnika, a godinu kasnije predsjednica Gradske skupπtine grada Zagreba. Od 2003. je predsjednica Hrvatskog klizaËkog saveza, a od 2004. i Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora. Danas je i dopredsjednica Hrvatske narodne stranke te zastupnica u zagrebaËkoj gradskoj skupπtini.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 9

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE ©to su donijele 20. ZOI u Torinu

Zimske igre u duhu talijanske nonπalantnosti

Foto: Sran VranËiÊ

Piπe Stipe Karaole

U svim danima koliko sam ovdje nisam osjetio olimpijski duh. Toliko je sve raπtrkano da se olimpijski smisao gubi, rekao je Zlatko Mateπa, predsjednik HOO-a nogi su, i ne primirisavπi Torinu i olimpijskom "dvoriπtu", etiketirali Talijane znatno prije poËetka 20. zimskih olimpijskih igara. Nije trebalo zakoraËiti u ovaj dio Piemontea da se zakljuËi kako Êe Igre biti organizirane u talijanskom duhu nonπalancije i (loπe) improvizacije. Igre su zavrπile, vjerojatno na opÊe zadovoljstvo i domaÊina i gostiju, a komentari se nisu promijenili: Talijani Êe rijetko kada organizirati primamljive igre, iz njih tamo bez problema ispari olimpijski duh.

M

©lampava organizacija mjesecima ranije zaokruæena je tako πto su Sestriereom strπile dizalice i malo Agnellijevo selo bilo je veliko Agnellijevo gradiliπte. Put prema San Sicariju izgledao je kao da je cesta sekundu ranije raketirana s neba, a cjelokupna povezanost bila je sve samo ne na olimpijskoj razini. Kako drukËije shvatiti uske brdske cestice (pune serpentnina) gdje se po zakonima fizike jedva mimoiu dva autobusa. I da ne govorimo kako se mijenjaju zakoni fizike kada meÊava posjeti taj dio Piemontea. A

bila je svakodnevica u drugom dijelu Igara. Loπa vijest za Torino i popratna mjestaπca, gdje su bila stacionirana olimpijska boriliπta, je bila ta πto su doπli na red baπ nakon Ljetnih olimpijskih igara u Ateni. Igara koje su, prema dojmovima izravnih promatraËa, bile uvjerljivo najbolje organizirane u povijesti. Igre gdje ni jedan prijevoz nije kasnio jedne sekunde, gdje je cijela povezanost djelovala savrπeno, gdje su Grci cijele 9


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 10

Foto: Sran VranËiÊ

Staza za alpsko skijanje

Igre dræali u malom prstu. U Italiji se dogodila - suprotnost. - U svim danima koliko sam ovdje nisam osjetio olimpijski duh. Toliko je sve raπtrkano da se gubi taj olimpijski smisao, bile su rijeËi Zlatka Mateπe, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora.

Alpsko skijanje kao nuæno zlo »ak i da izuzmemo Torino, kao jedno od olimpijskih srediπta, svuda su se mogli osjetiti jedino kaos i guæva. Boriliπta su meusobno bila udaljena tridesetak kilometara, svaki put s jednog na drugi kraj bio je viπesatna avantura, s velikim 10

upitnikom hoÊete li stiÊi i na zavrπnicu natjecanja. Postojalo je nekoliko olimpijskih sela, pa se rasprπila i povezanost meu natjecateljima, a mnogi od njih su okrenuli lea tradiciji kao πto je obitavanje u olimpijskom selu, pa su veljaËu 2006. godine proveli u apartmanima, kampkuÊicama... - Æivim ovdje od roenja i joπ nisam nauËio autobusni vozni red. Zapravo, prestao sam pokuπati nauËiti negdje u dvadesetoj godini, rekao je jedan od stanovnika Torina koji je radio kao volonter na Igrama. Prijevoz za navijaËe ili novinare, dakle, nije funkcionirao. Razmaci na putovanjima, dugim trideset kilometara, bili su jedan sat. No, vrlo Ëesto se autobusi uopÊe nisu pojavljivali ili su vozaËi svojevoljno krenuli nekim svojim putem prema odrediπtu. Taj je dio Igara bio totalno raπtiman kad je rijeË o organizaciji. Ono πto su Igre pokazale je definitivni razlaz meu sportovima u vidu organizacije, gledatelja ili atraktivnosti. Apsolutno posrnuÊe doæivjelo je alpsko skijanje, dosad temeljni kamen svakih

igara. Za alpsko skijanje je prodano najmanje ulaznica, gledatelji bi radije stajali u redu za snowboard, nego vidjeli majstorije Janice KosteliÊ ili Hermanna Maiera. Putovi do ciljnih ravnina utrka alpskog skijanja bili su blatnjavi, dok bi vas na hokeju ili brzom klizanju doËekivali crvenim tepihom i Ëaπom vode ili vina. Samo su se s natjecateljima u alpskom skijanju organizatori poigravali kako su htjeli, pa su bjesomuËno i Ëesto neosnovano odgaali start utrke. Mogao se dobiti dojam da je alpsko skijanje nuæno zlo, sport koji je zaspao sedamdesetih ili osamdesetih godina i viπe nikomu nije zanimljiv.

Æivjeli u svom filmu Talijani su takav odnos imali poglavito prema alpskom skijanju, ali i skijaπkom trËanju, dakle dva sporta koja su, iz zimske perspektive, bili pojam na svim dosadaπnjim igrama. No, Torino je zaokrenuo interes za 180 stupnjeva. Talijani, ali i gosti Piemontea tijekom veljaËe, zaæeljeli su se brzine, napetosti i atraktivnosti, a to su dobili u - hokeju, brzom klizanju, umjetniËkom klizanju, slobodnom skijanju ili snowboardu. Treninzi umjetniËkog klizanja ili natjecanja brzog klizanja bili su potpuno rasprodani, Ëak je i curling zaintrigirao Talijane stotinu puta viπe od moguÊnosti da njihov Giorgio Rocca osvoji slalomsko zlato ili Massimiliano Blardone veleslalomsku medalju.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 11

REZULTATI HRVATSKIH OLIMPIJACA Alpsko skijanje JANICA KOSTELI∆ super veleslalom 2., slalom 4., kombinacija 1. NIKA FLEISS - super veleslalom 40., veleslalom 19., slalom 23. ANA JELU©I∆ - slalom 15. IVICA KOSTELI∆ - super veleslalom, 31., slalom 6., kombinacija 2. NATKO ZRN»I∆-DIM - super veleslalom 35., veleslalom 25., slalom 33., kombinacija 33. IVAN RATKI∆ super veleslalom 36. Olimpijsko selo

IVAN OLIVARI super veleslalom 49. TIN ©IROKI kombinacija 26.

Bob Ëetverosjed HRVATSKA - 23 ©ola, KrajaËiÊ, GrabuπiÊ, OsmanoviÊ + VojnoviÊ

Skeleton NIKOLA NIMAC - 26.

UmjetniËko klizanje Foto: Sran VranËiÊ

IDORA HEGEL - 19.

Biatlon PETRA STAR»EVI∆ sprint 7,5 km 79., 15 km 79.

- NiËim nisu izaπli u susret gostima Igara, nego su nastavili æivjeti u svom filmu, bili su komentari nekih gostiju Igara. Naime, sva popratna torinska mjesta gdje su se odræavale Igre nisu se uopÊe pripremila za dolazak inozemnih gostiju. I dalje su imala svoje talijansko dvokratno radno vrijeme. Jedini koji se prilagodio situaciji, dogaaju kao πto su olimpijske igre i svakom gostu bio je - Torino. Uostalom, u srediπtu Piemontea se jedino moglo zakljuËiti da se ovdje dogaa neπto veliko. U Italiji su Torinezi poznati kao introvertirani, zatvoreni ljudi, no u vrijeme Igara pokuπali su se svakom gestom pokazati kao πirokogrudni. Torino je tih

dana æivio olimpijski, sportski i æivotno, meu ostalim je ukinuto i dvokratno poslovanje. Uvedene su "bijele noÊi", kada su svi restorani, duÊani, muzeji ili sve drugo radili 24 sata. Sasvim logiËno, jer je u vrijeme prve "bijele noÊi" Torino poslovao sa 10 milijuna eura plusa. Globalno, Igre su bile podosta drukËije od prethodnih, ponajprije po zanimanju za odreene sportove, ali i organizaciji. Talijani su aljkavo i nonπalantno odradili cijelu misiju i na kraju je priredba zavrπena na obostrano zadovoljstvo. Vancouver za Ëetiri godine bi, ipak, trebao donijeti pomak naprijed. I mnogi talijanski minusi Êe se oblikovati u kanadske plusove. Plusove sporta opÊenito...

Skijaπko trËanje MAJA KEZELE sprint 58., 15 km - 7,5 slobodno i 7,5 klasiËno, 64., 10 km klasiËno 66. ALEN ABRAMOVI∆ sprint 75., 15 km klasiËno 82. DAMIR JUR»EVI∆ sprint 60., 15 km klasiËno 71. DENIS KLOBU»AR sprint 73., 30 km - 15 slobodno i 15 klasiËno, 65., 15 km klasiËno 67. MOM»ADSKI SPRINT KlobuËar i JurËeviÊ 22.

11


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

SPORTSKE NADE: Ana JeluπiÊ, skijaπica

Page 12

Djevojka

koja obeÊava

a sve je kriva baka Nevija. Kao trogodiπnju djevojËicu odvela je Anu na skijanje. Pa je tako djevojËica istodobno i prohodala i proskijala. Dvije godine kasnije pod svoje je Anu JeluπiÊ uzeo Zoran Sobol, koji joj je i danas trener. Skijaπki je Ana odrasla na Platku,

Z 12

gdje je trenirala od zore do mraka. Nikad joj nije bilo dovoljno skijanja. Trud se poËeo naplaÊivati Ëim je krenula na prva natjecanja. Osim πto æivi za skijanje, viπe od 200 dana godiπnje provodi na snijegu, Ana nije zanemarila πkolu. Maturirala je 2005. na

Prvoj rijeËkoj gimnaziji u statusu redovne uËenice. Æeljela bi uskoro upisati i fakultet. Ipak, iako veÊinu vremena provodi na bijelim strminama, ne æeli se sasvim odreÊi æivota kakav imaju njeni vrπnjaci. "Kad je u Rijeci voli biti obiËna Ana, a ne Ana skijaπica", kaæe majka Adrijana JeluπiÊ i dodaje: "Koliko je god to moguÊe, uvijek je odvajala πkolu od skijanja". Ana sâma voli reÊi: "Uvijek sam ista, nisam se promijenila, ali mijenja se odnos ljudi prema meni. Zaista sam poput svojih vrπnjaka. ©kolske su me obveze uvijek ispunjavale, iako mi nije bilo lako uËiti izmeu utrka i treninga". »lanica prve slalomske jakosne skupine postala je sa samo 18 godina. Na ZOI 2002. u Salt Lake Cityju bila je, sa 16 godina, najmlaa od svih sudionika. Od djevojËice koja je prve skijaπke korake nakon zaljubljivanja u snjeæne padine napravila sa Ëetiri godine bio


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 13

Piπe Liljana Jazbinπek

PoËela sa dvije i pol godine Roena je 28. prosinca 1986. u Rijeci. Visoka je 165 cm, a teπka 60 kg. PoËela je skijati sa dvije i pol godine na Platku, a trener joj je Zoran Sobol. »lanica je SK Platak. Oprema koju koristi: skije Dynamic, cipele Salomon i vezovi Atomic. Nadimak joj je AnËi. Adresa elektroniËke poπte je anajelusic@hotmail.com. Govori engleski, talijanski i njemaËki. Na juniorskom SP 2003. u Brianconnaisu u slalomu je bila druga, a dvije godine kasnije u Bardonecchiji treÊa. Na seniorskom SP

Kad je u slalomsku elitu uπla tako rano, za Anu su svi horizonti u skijanju otvoreni

je put posut medaljama u svim mlaim uzrasnim kategorijama. I joπ je. No, to je dug put razvoja talenta koji nosi. Istodobno, to je tek poËetak. Iako je vrlo mlada, Ana razmiπlja zrelo: "Najviπe se divim onima koji su ostvarili svoje æelje. Æelim biti sretna i uspjeπna u svemu Ëime se budem bavila. Propuπtam izlaske, tulume, roendane, neke πkolske probleme, a moji vrπnjaci propuπtaju ono Ëime se ja bavim. To sam uzela

kao takvo i gotovo. Jer je u æivotu tako, uvijek ima plusova i minusa". Mlada je RijeËanka ambiciozna, za πto joj talent daje temelj, dok s druge strane ozbiljno razmiπlja o svome skijanju: "Uvijek sam imala visoke ciljeve, a prema mome miπljenju svaki sportaπ treba ih imati. Ciljevi ili æelje? U veleslalomu bih napokon htjela uÊi meu 30 najboljih, a u slalomu se popeti na nekakvo postolje. »esto mi se zna dogoditi da jednu voænju skijam dobro, drugu slabije". Igre u Torinu nisu Ani JeluπiÊ ostvarile neku od tih velikih æelja. U slalomu je bila na 15. mjestu a veleslalomsku utrku nije zavrπila. Problemi sa zdravljem (kroniËna astma) i ozljedama uËinili su svoje, no ona kaæe da je trebala bolje skijati. No, kada je tako mlada poËela u olimpijskom druπtvu pa uπla u slalomsku elitu, za nju su svi horizonti u skijanju otvoreni.

2005. u Bormiju zauzela je deveto mjesto u slalomu. U ukupnom poretku Svjetskog kupa bila je 2002./2003. 98; 2003./2004. 78; 2004./2005. 51. Najmlaa sudionica ZOI 2002. u Salt Lake Cityju, osvojila je u slalomu 23. mjesto. »etiri godine kasnije bila je bolja - 15.

13


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 14

OLIMPIJSKE LEGENDE: Ivo Ratej, hokejaπ na ledu

vo Ratej sportaπ je od glave do pete, oliËenje profesionalca bio je i u danima kada se sportom bavio amaterski. Bio je svestran: bavio se gimnastikom, igrao nogomet i tenis, ali najveÊa sportska ljubav bila mu je i ostala - hokej na ledu. I danas, kada je uz hokej samo kao gledatelj. Kaæe, dosta je bilo Ëetrdeset godina, lijepa je to brojka nakon koje je doπlo vrijeme za mlae. Prije Ëetiri godine, na Kellerovom memorijalu, ponovo je navukao oklop i 20 minuta druæio se s pakom. I premda je to bilo onako jako, jako rekreacijski i veteranski, reÊi Êe, opet je osjetio adrenalin koji hokej na ledu nudi. I kada bi opet birao karijeru, opet bi izabrao hokej na ledu. Kod Ive Rateja je tako, hokej pa opet hokej: æivot uz bandu. S obje njene strane. Dugo su se pisale priËe o hokejaπu Ivi Rataju. Kada je jednom zgodom morao potraæiti rodni list, otkrilo se da je zapravo - Ratej. Hokeja glede, to jedno slovo niπta ne mijenja. Rataj ili Ratej, svi znaju o kome je rijeË.

I

Triput na igrama Ivo Ratej roen je 11. rujna 1941. u Celju. Kao djeËak bavio se gimnastikom i klizanjem, a sa 16 godina zaigrao je za najbolju momËad hokejaπa na ledu Celja. Za MedveπËak je igrao od 1961. sve do 1984. godine. Tada se sluæbeno oprostio, no kada je ustrebalo, navlaËio bi oklop i nakon toga. Jednu sezonu (1971.) proveo je u bundesligaπu Mannheimu za koji je odigrao 52 utakmice, sve te sezone. Poziv da se okuπa u NHL-u (1968.) nije prihvatio. Za reprezentaciju bivπe Jugoslavije odigrao je viπe od 200 utakmica nastupivπi i na πest svjetskih prvenstava i triput na olimpijskim igrama: 1964. u Innsbrucku, 1986. u Grenobleu te 1972. u Sapporu. 14

Grenoble je bio vrhunac Pitanje o Ratejevim dometima ostat Êe zauvijek bez odgovora, jer odbio je poziv da se okuπa u NHL-u Piπe Zvonimir VukeliÊ Zavrπio je Fakultet za fiziËku kulturu u Zagrebu i Trenersku πkolu hokeja na ledu u Pragu. Trenerskim pozivom u MedveπËaku se bavio 30 godina vjeæbajuÊi u tom razdoblju momËadi svih dobnih kategorija. U struËnom stoæeru hrvatske reprezentacije bio je od 1990. do 2002. obnaπajuÊi duænosti izbornika, sportskog direktora i trenera. Kao teniski trener radio je u Reutlingenu. Dobitnik je nagrade Hrvatskog olimpijskog odbora za æivotno djelo. U mirovinu je otiπao iz zagrebaËke Osnovne πkole Bartola KaπiÊa, gdje je predavao tjelovjeæbu. Sin Ivo nastavio je oËevim stopama, igrao je u MedveπËaku i za hrvatsku reprezentaciju i bavi se trenerskim pozivom.

Zlatno doba ©alate Sa 16 je bio najmlai u momËadi Celja. Tijekom sluæenja vojnog roka u Zagrebu trenirao je s "medvjedima" i odradio viπe treninga u toj jednoj jedinoj sezoni negoli sveukupno prije toga u Celju. Zagreb je na ©alati dobio plohu s umjetnim ledom i to je bio razlog πto je ostao. Kao mladac igrao je sa starim zagrebaËkim hokejskim vukovima LaziÊem i KrajaËiÊem, zatim je πezdesetih doËekao jaki MedveπËak s Borisom Renaudom, Pantom AnËeviÊem, Miranom Krmeljom... Bilo je to zlatno doba ©alate, na tribinama se znalo okupiti i 6000 gledatelja. Igralo se uvijek utorkom i petkom, uvijek popodne u pet. Pet minuta od JelaËiÊplaca, sa πpice na ©alatu, a nakon tekme i kuhanog vina, opet na πpicu. - Bila je sjajna atmosfera - opisat Êe to doba Ratej. MedveπËakovi hokejaπi po popularnosti su tada bili odmah uz Dinamove nogometaπe. "Plavi", a i Zagrebovi nogometaπi, dolazili su na ©alatu navijati za "medvjede", dolazili su i rukometaπi, odbojkaπi. A hokejaπi bi odlazili "drukati" na njihove utakmice. Æivjelo se drukËije nego danas, bila je to velika zagrebaËka sportska obitelj. Bili su to i dani u kojima su navijaËi sa svojim zvijezdama zajedniËki komentirali utakmicu, sportsko razdoblje prepuno posebnog πarma. - Jesenice su tada sa 20 reprezentativaca bile nedodirljive. Ipak dobili smo ih i pamtim tu 3-2 pobjedu, pamtim i naπe drugo mjesto u ligi. Jaka


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 15

Felc bez premca

je bila i Olimpija, pa Partizan i Zvezda. Bili su to pravi derbiji - prisjetio se Ratej tih dana koji su iπËezli selidbom hokejaπa u Sportski dom. Istina, i "tamo dolje" MedveπËak je imao svojih zvjezdanih trenutaka, Zdenko GradeËki je doveo druπtvo koje je osvojilo i naslov prvaka u bivπoj Jugoslaviji, ali ipak je ©alata ostala neπto posebno, neponovljivo. Jer, svako vrijeme nosi neπto svoje. Ivo je poËeo kao centar, a ostao je upamÊen kao braniË. Do promjene uloge doπlo je sluËajno. MedveπËak je igrao s Vojvodinom, a Ratej je tog dana imao naporne ispite na fakultetu, pojavio se na ©alati sa æeljom da - ne igra. Iscrpili su ga silni testovi. Ipak, trener Vlastimir FriËer nagovorio ga je da ode na led. Krenuo je kao napadaË, povukao ga je pak i - gol. Ali, kako je vrijeme odmicalo a snage nije bilo, nije se stizao vraÊati iz napada pa je FriËer odluËio da Ratej zaigra kao braniË. "Ne moraπ juriti, samo dijeli pakove", rekao mu je. A nakon utakmice trener je upro prstom i ustvrdio: "Ti si pravi bek". I

tako je Ratej postao i ostao braniË. Sjajan, reprezentativni braniË. Imao je udarac, imao je tehniku, imao je pregled igre. I veliko, veliko srce. »vrst, borben prije svega. Borac bez straha koji ne uzmiËe. Hokejaπ koji je uvijek teæio nadigravanju. Takav je bio Ivo Ratej. Okuπao se kao profesionalac u Mannheimu, i u Bundesligi je bio meu najboljima. Htjeli su da ostane, ali rodio mu se sin i vratio se. Æelio je biti uz obitelj. Prije toga nije prihvatio poziv da se okuπa u NHL-u, ostavivπi zauvijek otvoreno pitanje o svojim dometima. Danas Êe reÊi da je, s obzirom na tip igraËa kakav je bio, moæda mogao proÊi. Tada mu se Ëinilo da bi njegov odlazak u Ameriku bio poput pokuπaja da se Eskimima prodaju friæideri. Zapravo, izabrao je fakultet. Æelio je diplomirati i uËinio je to. Baπ kao πto je i odlukom da doe u Zagreb postao i ostao ZagrepËanin. Takav je Ivo Ratej. Nakon πto izabere, ne skreÊe s tog puta.

Uzori su mu bili ËehoslovaËki braniË Suchy, sovjetski braniËi Davidov i Ragulin. A od napadaËa Sovjeti Fetisov, Maljcev, Krutov, Larioniov. Od onih s kojima je igrao u prvi plan stavit Êe bez premca Albina Binu Felca, izdvojiti Rudija i Gorazda Hitija, Ivu Jana, Tiπlera, Ravnika i Juga s kojim je najËeπÊe bio u braniËkom paru reprezentacije. Od suigraËa u MedveπËaku komplimenti Êe otiÊi na adresu Renauda, GojanoviÊa, AnËeviÊa, Krmelja, Sinovca. Od svojih trenera spomenut Êe tri »ehoslovaka: Jaromira FriËera i Vlastimira Franza koji su viπegodiπnjim radom ostavili peËat u MedveπËaku, te Vaclava Bubnika koji ga je vodio u reprezentaciji. A u reprezentaciju ga je pozvao –an TomiÊ, debitirao je s Austrijom. Triput je bio na olimpijskim igrama: u Innsbrucku je osvojeno 14. mjesto, u Grenobleu i Sapporu deveto. Izdvojit Êe ono iz Grenoblea, Jugoslavija je bila najbolja u B skupini, trebala prijeÊi u najbolju, A skupinu, ali je baπ tada promijenjen sustav natjecanja. Izdvojit Êe i ugoaj koji je tada vladao na Igrama, taj duh olimpizma i zajedniËkog druæenja u selu. Ugoaj kojeg danas viπe nema: alpinci su na svojoj strani, nordijci na svojoj, vozaËi boba na svojoj, sportova je mnogo viπe... Sve je rasprπeno. Nekad je u Sapporu Ivo veËerao za istim stolom s Yukiom Kasayom nakon πto je ovaj osvojio zlato na 90-metarskoj skakaonici. Danas nema πanse da netko sjedne s Gretzkyim. Ratej danas nudi sjeÊanja. Bez æala πto se sve promijenilo, zadovoljan πto je od sporta uzeo i onu lijepu stranu iz svog razdoblja: druæenja i prijateljstva. I premda je, kaæe, bilo i gorkih pilula i razoËaranja, u sjeÊanju su ostali samo oni lijepi dani. 15


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 16

OLIMPIZAM: Olimpijski kongresi

Zaboravljena intelektualna Zaπto se o olimpijskim kongresima relativno malo zna i govori? »ak i Olimpijska povelja o kongresima πturo kaæe samo sljedeÊe: “Olimpijski kongres okuplja predstavnike sastavnih dijelova olimpijskog pokreta koje povremeno utvruje MOO. Olimpijski kongres saziva predsjednik MOO-a. Njegova je uloga savjetodavna”. Plaketa Olimpijskog kongresa u Pragu 1925.

Piπe Zrinko »ustonja

eposredno nakon zavrπetka I. olimpijskih igara u Ateni 15. travnja 1896. godine, zaËetnik modernog olimpizma barun Pierre de Coubertin znao je πto mu je dalje Ëiniti: “U to vrijeme nisam imao bolju ideju nego organizirati Olimpijski kongres. Nije postojao drugi uËinkovitiji ili bolji put kako utjecati na Meunarodni olimpijski odbor da uvidi svoje znaËenje i dokaæe se svijetu…”.

N

©to je to Olimpijski kongres »ini se da ljudi koji prate olimpijski pokret i bave se olimpizmom danas priliËno malo znaju o olimpijskim kongresima. Teπko da Êete pronaÊi mnogo ljudi u olimpijskoj obitelji koji Êe znati reÊi πto su to olimpijski kongresi, koja je njihova svrha, πto se na njima dogaa, koliko ih je do danas odræano i πto je na njima raspravljeno, kada je odræan posljednji, a kada je slijedeÊi. A odgovor na najvaænije pitanje o znaËenju i utjecaju olimpijskih kongresa na razvoj olimpijskog pokreta najteæe Êete dobiti. U ovom Ëlanku pokuπat Êemo ponuditi odgovore na neka od navedenih pitanja. Zaπto se o olimpijskim kongresima relativno malo zna i govori? »ak i Olimpijska povelja o olimpijskim kongresima πturo kaæe samo sljedeÊe: “Olimpijski kongres okuplja predstavnike sastavnih dijelova olimpijskog pokreta koje povremeno utvruje MOO. Olimpijski kongres saziva predsjednik MOOa. Njegova je uloga savjetodavna”. Do 1930. godine odræano je devet od ukupno 12 do sada odræanih olimpijskih kongresa. Poslije 16

II. svjetskog rata odræana su tri olimpijska kongresa 1973., 1981. i 1994. godine (vidi tablicu). Olimpijski kongresi, Ëini se, danas su postali suviπni, ili u najmanju ruku nedovoljno atraktivni da se o njima govori i piπe.

Coubertin i olimpijski kongresi Meutim, Pierre de Coubertin imao je drukËiju zamisao s olimpijskim kongresima. Prilikom otvaranja II. olimpijskog kongresa u Le Havreu (Francuska) 26. srpnja 1897.

Gradovi domaÊini olimpijskih kongresa i godina odræavanja GRAD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Pariz Le Havre Bruxelles Pariz Lausanne Pariz Lausanne Prag Berlin Varna Baden-Baden Pariz

GODINA ODRÆAVANJA 1894. 1897. 1905. 1906. 1913. 1914. 1921. 1925. 1930. 1973. 1981. 1994.

godine Coubertin je, govoreÊi o razlozima odræavanja olimpijskih kongresa, istaknuo: “Ali, gospodo, periodiËna organizacija velikog meunarodnog natjecanja, ma koliko ona teπka i komplicirana bila, ne predstavlja, u naπim oËima, dovoljno. Dræimo da u razdobljima izmeu olimpijskih igara ima dovoljno prostora za dogaanja znanstvene i intelektualne prirode. Nakon πto okupimo mlade ljude ne bi li se meusobno natjecali u snazi i spretnosti i uæivali u blagodatima zajedniπtva i druæenja, dræimo prikladnim takoer okupiti i ljude s idejama, one koji su kroz uËenje i iskustvo stekli struËna znanja o problemima tjelesnog vjeæbanja. Jer tjelesno vjeæbanje mladih uistinu je problem”. Coubertin je bio miπljenja da se Meunarodni olimpijski odbor na I. olimpijskim igrama bavio, s povijesnog stajaliπta, samo tehniËkim stvarima, a bez moralnog ili pedagoπkog doprinosa. Stoga je smatrao nuænim ne zaostati u naglaπavanju intelektualne i filozofske prirode olimpijskog pokreta, æeleÊi odmah na poËetku odrediti ulogu Meunarodnog olimpijskog odbora mnogo iznad pukog sportskog organizatora koji okuplja mladeæ svijeta svake Ëetiri godine na sportskim natjecanjima. Coubertin je bio pedagog i humanist, njegovi motivi za Olimpijski kongres u Lausannei 1913.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 17

priroda olimpijskog pokreta obnovu olimpijskih igara izvirali su iz pedagoπkih i humanistiËkih pobuda i te vrijednosti je æelio ugraditi i u olimpijski pokret. Olimpijski kongresi prema Coubetinu trebali su biti instrumenti pomoÊu kojih bi se njegovale i odreivale duhovne vrijednosti i intelektualni dosezi olimpijske ideje.

Razvoj olimpijskih kongresa Iako je sam Pierre de Coubertin kongres u Le Havreu 1897. godine najavio i organizirao kao I. olimpijski kongres, od 1921. godine osnivaËki kongres Meunarodnog olimpijskog odbora u Parizu 1894. godine smatra se I. olimpijskim kongresom, te se kao takav i do danas broji. Odmah nakon zatvaranja I. olimpijskih igara u Ateni 1896. godine Coubertin je prionuo organizaciji olimpijskog kongresa. Znao je da tema kongresa mora nadilaziti raspravu o organizacijskim i tehniËkim pitanjima vezanim uz olimpijske igre i Meunarodni olimpijski odbor i stoga kao glavnu temu diskusije Olimpijskog kongresa u Le Havreu odreuje “moralni utjecaj sporta na mladeæ”, kongres naziva “Olimpijski kongres za prouËavanje odnosa higijene, pedagogije, povijesti, itd… i tjelesnog vjeæbanja”, a kao glavni cilj kongresa proklamira ideju o potrebi “obnove jedinstva tijela, volje i uma”. Iako su mnogi ugledni Ëlanovi Meunarodnog olimpijskog odbora izraæavali neslaganje s nedostatkom povezanosti rasprave na kongresu i svakodnevnog

djelovanja Meunarodnog olimpijskog odbora, Coubertin je bio uvjeren da upravo takvim raspravama Meunarodni olimpijski odbor jaËa i da mu one daju snagu. Otvorene teme i zakljuËci kongresa u Le Havreu odredili su i temu sljedeÊeg olimpijskog kongresa koji se odræao 1905 godine u Bruxellesu. “Olimpijski kongres o pitanjima sporta i tjelesnog odgoja” trebao je utvrditi uËinke organizirane tjelovjeæbe u osnovnim i srednjim πkolama, sveuËiliπtima, u ruralnim i urbanim centrima, u vojsci, u meunarodnim odnosima, kao i uËinak na æene. »ak 210 sudionika, od sveuËiliπnih nastavnika i znanstvenika, preko sportskih duænosnika i novinara do nastavnika tjelesnog odgoja iz 21 zemlje svijeta, jamËili su uspjeh kongresa prije svega kad je rijeË o meusobnom razumijevanju i usklaivanju stavova i iskustava na globalnoj razini. Coubertin je bio zadovoljan, jer je uspio osigurati πirenje ideje o potrebi redovitog tjelesnog vjeæbanja u svim druπtvenim slojevima. VeÊ sljedeÊe godine Coubertin otvara novo podruËje olimpizma organizirajuÊi kongres u Parizu na temu “Umjetnost, knjiæevnost i sport”, æeleÊi sport pribliæiti ne samo znanosti

nego i umjetnosti i knjiæevnosti. Oko 60 umjetnika predlaæe Meunarodnom olimpijskom odboru uvoenje natjecanja u arhitekturi, kiparstvu, glazbi, slikarstvu i knjiæevnosti na olimpijskim igrama, inspiriranih sportom. Prijedlog je usvojen i veÊ na V. olimpijskim igrama 1912. godine u Stockholmu organizira se olimpijsko natjecanje u umjetnosti.

Neispunjena æelja

Olimpijski kongres u Lausannei 1913. godine na temu “Psihologija i fiziologija sporta” bio je posljednji olimpijski kongres organiziran u skladu s Coubertinovom idejom. Kao πto smo veÊ istaknuli, za Coubertina su olimpijski kongresi trebali biti instrumenti pomoÊu kojih bi se njegovale i odreivale duhovne vrijednosti i intelektualni dosezi olimpijske ideje, izbjegavajuÊi rasprave o organizacijskim i tehniËkim problemima olimpijskog pokreta. Unutar Meunarodnog olimpijskog odbora naprosto su prevladale neke druge struje i od Olimpijskog kongresa u Parizu 1914. godine poËinju prevladavati organizacijska i tehniËka pitanja. Coubertin joπ jednom pokuπava olimpijskim kongresima vratiti ulogu i smisao koju im je Pierre de Coubertin namijenio, kada 1925. godine na Olimpijskom kongresu u Pragu inzistira na odvajanju “tehniËkog” i “obrazovnog” dijela kongresu. Meutim, bili su to posljednji pokuπaji. Na istom kongresu Coubertin se povlaËi iz olimpijskog pokreta i voenje Meunarodnog olimpijskog odbora prepuπta drugima. Moæemo li tvrditi da je Meunarodni olimpijski odbor, zaboravivπi ulogu i smisao olimpijskih kongresa onako kako ih je zacrtao Pierre de Coubertin, izgubio svoju duhovnu i intelektualnu dimenziju? Moæda bi to bila preteπka konstatacija, ali sigurno je da su danas sport i lov na sportski rezultat koji jedini donosi profit debelo zasjenili odgojnu, moralnu, pedagoπku, umjetniËku, Ëak i intelektualnu stranu modernog olimpizma. 17


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 18

RELIGIJA I SPORT

Dobri papa koji Ivan Pavao II., ili kako su ga posmrtno nazvali “Dobri papa”, u svom je pontifikatu mnogo govorio, pisao i Ëitao o sportu. Volio je pogledati utakmicu ili kakvo natjecanje, jer taj je papa zbilja bio papa πporta. Gotovo da nema πportskog fenomena o kojem nije progovorio suvremenim rjeËnikom Piπe don Vitomir ZeËeviÊ dlaskom Ivana Pavla II. πport je izgubio iskrenog i paæljivog prijatelja, iako nepomirljivog, koji put i "neugodnog" u sudovima. I njegovi su prethodnici, istina, pokazivali veliko poπtovanje prema πportskom fenomenu kao poËetnom znaku modernizma, ali nema sumnje da se pape Wojtyle moramo sjeÊati i kao “πportskog pape” u pravom smislu rijeËi. Kad je kardinal Karol Wojtyla izabran za Petrova nasljednika, prve su biografije otkrivale njegove πportske navike. U sljedeÊim godinama svijet su obiπle Papi “ukradene” snimke koje su ga pokazivale kako skija, pliva u bazenu ili se uspinje planinskom stazom. Nebrojne su fotografije iz ranijih dana s kojih je, ne znam gdje, skinuta praπina, a koje pokazuju mladog poljskog sveÊenika u kajaku ili s loptom. No, πportska je orijentacija Ivana Pavla II. daleko dublja nego πto pokazuju fotografije. Taj je prvosveÊenik, koji je izrekao i vaæne i oπtre rijeËi glede morala, meunarodne politike, ljudskih odnosa, kazao mnogo toga vaænog, pa i neugodnog o πportu. Evo nekih njegovih misli o tomu.

O

Vrednovanje tijela Dostojanstvo tijela, obrana odgojnih vrijednosti, vaænost πporta za osobe s posebnim potrebama… nema πportskog fenomena o kojem Ivan Pavao II. nije progovorio suvremenim rjeËnikom. Nije tako davna zabrinutost zbog rizika neËovjeËnih zastranjenja u suvremenom πportu, to je poziv na obvezu moralnosti u samom temelju πporta. Neke od tih reËenica trebale bi se zauvijek zadræati u mislima svih πportaπa: “©port je, iznad svega, vrednovanje tijela, napor da bi se dostigli idealni tjelesni uvjeti… ©port je agonizam, natjecanje da bi se domogli krune, medalje, pehari, titule, prva mjesta... ©port je radost æivljenja, igra, slavlje, i 18

kao takav treba biti vrednovan i, moæda danas iskupljen od pretjeranog tehnicizma i profesionizma kroz povrat njegove besplatnosti, njegove sposobnosti prijateljskih veza, promicanja dijaloga i otvorenosti jednih prema drugima, kao izraza bogatstva postojanja, daleko vrjednijeg od posjedovanja i stoga, daleko iznad tvrdih zakona proizvodnje i potroπnje i bilo kojeg drugog korisniËkog i hedonistiËkog razmatranja æivota…” (Prvi Meunarodni jubilej πportaπa, Olimpijski stadion, 12. travnja 1984.) “Danaπnji πport je oznaËen pitanjem kakvoÊe i smisla. PrimjeÊuje se potreba povra-

tka πportu ne samo obnovljenog i stalnog dostojanstva, nego prije svega sposobnosti izazivanja i potpore nekih najdubljih ljudskih potreba, kao πto su meusobno poπtivanje, ciljana, a ne prazna sloboda, odricanje u funkciji smisla… ©port treba razmatrati kroz dinamiku sluæenja, a ne kroz zaradu…” (Simpozij Talijanske biskupske konferencije “©port, etika i vjera za razvoj talijanskog druπtva”, 25. studenoga 1989.) “Treba razaznati i nadiÊi opasnosti koje prijete modernom πportu: od opsjednutosti pronalaæenja zarade do komercijalizacije svakog njegovog vida; od pretjeranog spektakularizma do natjecateljske i tehnicistiËke ogorËenosti, pribjegavanja dopingu i ostalim oblicima obmane i nasilja. Samo uËinkovitim povratkom njegovoj zadaÊi i njegovim odgojnim i druπtvenim moguÊnostima, πport moæe imati ulogu od velike vaænosti i, sa svoje strane, podræavati nade koje pokreÊu srca ljudi, posebice mladih…” (Otvaranje Olimpijskog stadiona, 31. svibnja 1990.) “Smisao bratstva, velikoduπnosti, poπtenja i obzira prema tijelu - vrline koje su nesumnjivo nuæne svakom dobrom natjecatelju - pridonose


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:20

Page 19

je volio πport izgradnji civilnog druπtva gdje natjecanje zamjenjuje neprijateljstvo, gdje se susretu daje prednost ispred sukoba, kao i lojalnom suËeljavanju pred prkosnim suprotstavljanjem. Tako razmatran, πport nije cilj nego sredstvo; moæe postati nositeljem uljuenosti i izvorne zabave, potiËuÊi osobu da pokaæe najbolje od sebe te izbjegne sve ono πto moæe predstavljati opasnost ili veliku πtetu za sebe i druge.” (Simpozij “Lice i duπa πporta”, koji je promovirao CSI, 28. listopada 2000.)

Civilizacija ljubavi “Naæalost, nije mala stvar i moæda se sve viπe oËituju muËni znakovi koji ponekad stavljaju u diskusiju iste moralne vrijednosti koje su u temelju πportske prakse. Pored πporta koji pomaæe osobi, postoji drugi koji joj πteti; pored πporta koji veliËa tijelo, postoji drugi koji ga uniπtava i izdaje; pored πporta koji slijedi plemenite ideale, postoji drugi koji slijedi samo zaradu; pored

πporta koji ujedinjuje, postoji drugi koji razdvaja.” (Simpozij “Lice i duπa πporta”, koji je promovirao CSI, 28. listopada 2000.) “… velika je odgovornost πportaπa u svijetu. Oni su pozvani da od πporta naprave priliku za susret i dijalog, iznad svih jeziËnih, rasnih i kulturnih granica. ©port moæe, naime, dati velik prilog miroljubivom sporazumijevanju meu narodima i moæe pridonijeti da se u svijetu istakne nova civilizacija ljubavi.” (Jubilej πportaπa, Olimpijski stadion, 29. listopada 2000.) “Neka ova provjera (Jubileja) ponudi svima - direktorima, tehniËarima i natjecateljima - prigodu da pronau novi stvaralaËki i pokretaËki polet, tako da πport moæe odgovarati, bez otprirodnjavanja, potrebama naπeg vremena: πport koji πtiti slabe i ne iskljuËuje nikoga, koji oslobaa mlade od zamki apatije i ravnoduπnosti, budi u njima zdravi natjecateljski duh; πport koji je Ëimbenik emancipacije najsiromaπnijih zemalja i pomoÊ da se izbriπe netolerancija i da se izgradi bratskiji i solidarniji svijet; πport koji Êe pridonijeti ljubljenju æivota, koji Êe odgajati u ærtvi, poπtenju i odgovornosti, dovodeÊi do potpunog vrednovanja svake ljudske osobe.” (Jubilej πportaπa, Olimpijski stadion, 29. listopada 2000.)

19


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:21

Page 20

ETIKA I SPORT

Spoznaja da je πport odmjeravanje vjeπtina, sposobnosti, karaktera, fiziËke i psihiËke spremnosti te teπkog rada, a ne natjecanje farmakoloπkih pripravaka, treba biti utisnuta u svijest svih istinskih πportaπa

Piπe Saπa Ceraj

Doping

najveÊi problem suvremenog πporta edan od najveÊih problema s kojim se πport danas susreÊe jest doping. GledajuÊi na doping iz perspektive πporta kao pokreta koji pristalicama diljem svijeta prenosi pozitivne poruke, doping je u potpunoj suprotnosti s tim. Za πportaπe koji humanu poruku πporta istinski æive i prenose, doping je u potpunosti neprihvatljiv. GledajuÊi iz perspektive etike, doping je opreËan istinskoj prirodi πporta, a osnovno mu je obiljeæje izigravanje njegovih pravila. Tako πportski rezultati kao osnovne relacije vrednovanja nastupa pojedinaca i ekipa postaju laæni, a cijeli πport apsurdan i bespredmetan. Upotreba dopinga je u neprekidnom porastu, a natjecatelji ga koriste po svaku cijenu bez obzira na posljedice. Pomicanje granica πportskih rezultata na umjetan naËin πteti cjelokupnom πportu, a pogotovo djeci koja u πportaπima vide uzore.

J

20


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:21

Page 21

Porijeklo rijeËi doping Pojam doping obiËno se odnosi na praksu uzimanja i davanja zabranjenih supstanci i primjena metoda u πportu da bi se, na neprirodan naËin, ostvario bolji rezultat. Jedna od teorija govori da je rijeË “dope” preuzeta od njemaËke rijeËi “dop” koja je oznaËavala alkoholno piÊe, naËinjeno meu ostalim i od groæa, koje su koristili Zulu ratnici da bi poboljπali svoje sposobnosti u bitci. U moderno vrijeme doπlo je do vrlo jakog πirenja dopinga, posebno unazad petnaestak godina, kada se konstantno razvijaju nove supstance. Detektiranje dopinga nikad nije bilo lako pa znanstvenici moraju pribjegavati novim tehnologijama i sve sloæenijim postupcima da bi ga otkrili. Meutim, kako su testiranja postajala sve sofisticiranija, razvijala se i tehnologija za proizvodnju novih dopinπkih sredstava.

Klasifikacija dopinga Meunarodni olimpijski odbor ovako klasificira doping: “UzimajuÊi u obzir da je upotreba zabranjenih supstanci i metoda (doping) nezdrava i u suprotnosti sa πportskom etikom, iz tog razloga potrebno je zaπtititi fiziËko i duhovno zdravlje πportaπa, vrijednosti fair playa i natjecanja te integritet πporta i pravo onih koji participiraju u πportu na bilo kojoj razini”. Vjerojatno najpoznatiji sluËaj dopinga je onaj iz 1988. godine s kanadskim atletiËarom Benom Johnsonom, koji je optuæen za zloupotrebu anaboliËkih steroida. AnaboliËki steroidi su sintetiËki derivati muπkog hormona testosterona koji je prvi put izoliran i sintetiziran 1935. godine, a u funkciji je graenja novog tkiva - vlakana u miπiÊnim stanicama, poveÊanja snage, smanjenja potkoænog masnog tkiva i vremena potrebnog za oporavak izmeu treninga. AnaboliËki steroidi imaju svoje mjesto i u medicini, a koriste se za lijeËenje smetnji poput pothranjenosti, anemije, tumora, smetnji u rastu te insuficijencije samog testosterona. Anabolici se tradicionalno apliciraju oralno ili putem injekcije. PrednjaËi unaπanje anabolika putem injekcije, na bazi vode ili ulja, jer pri oralnom uzimanju dolazi do teπkih oπteÊenja jetre, a i lakπe se detektira dopinπkom kontrolom.

Primjena eritropoetina Supstanca pod imenom eritropoetin (EPO) posebno je zanimljiva natjecateljima u πportovima izdræljivosti i najviπe koriπtena za Zimskih olimpijskih igara 2002. godine u Salt Lake Cityju. Nekolicina skijaπkih trkaËa (npr. Larisa Lazutina iz Rusije) bila je pozitivna na

darbopoetin - EPO pa su im oduzete medalje. Eritropoetin je hormon koji luËi iskljuËivo jetra, a regulira broj eritrocita u krvi. Eritrociti sadræe hemoglobin, funkcija te molekule je prijenos kisika iz pluÊa do svih tkiva u tijelu, ukljuËujuÊi miπiÊne stanice. Za optimalnu izdræljivost, kapacitet za prijenos kisika do miπiÊa je krucijalan za πportove izdræljivosti, kao na primjer biciklizam i maraton. Prije su natjecatelji, u æelji da osiguraju πto viπu razinu hemoglobina u krvi, pribjegavali metodi transfuzije krvi. Danas πportaπi vlastitu krv daju zamrznuti, πto rezultira poveÊanom proizvodnjom eritropoetina. Neposredno prije nastupa zamrznuta krv se transfuzijom vraÊa natjecatelju, Ëime se osigurava visoka koncentracija eritrocita u krvi.

Osnivanje Svjetske antidopinπke agencije Intenzivnijim prisustvom sponzora i televizije postavljaju se novi standardi za πportaπe, a sve radi πto veÊe gledanosti i profita. U takvim trenucima πportaπi Ëesto dolaze u dvojbu da li uzeti nedopuπtena sredstva i primijeniti metode treninga koje bi mu omoguÊile vrhunski rezultat i rekord u kratkom vremenu, da bi osigurali egzistenciju. I ostali su πportaπi na mukama: gledajuÊi kolege koji uzimaju nedopuπtena sredstva, poËinju razmiπljati o izboru koji im se sam nameÊe. Meutim, πportaπi zaista imaju pravo izbora u ovoj

situaciji, mogu izabrati izmeu dopinga i natjecanja sa svojim istomiπljenicima, pravim πportaπima. NatjeËuÊi se bez dopinga πportaπ moæe zapoËeti πportsku avanturu u slobodi vlastitih odluka i istraæiti granice vlastitih moguÊnosti koje je izabrao razviti prirodnim putem, dugotrajnim treninzima i velikim odricanjima. Sve veÊa primjena dopinga uvjetovalo je osnivanje Svjetske antidopinπke agencije (World Anti Doping Agency - WADA) 1999. godine. Ta agencija nastoji, koordinacijom izmeu vlada i nacionalnih πportska tijela, promicati borbu protiv dopinga kroz edukaciju, rjeπavajuÊi zamrπena pravna pitanja i provodeÊi istraæivanja i testiranja. ©portaπi se nastoje testirati kontinuirano cijelu godinu, na natjecanjima, ali i izvan njih. Svi koji se æele pobliæe upoznati s temom borbe protiv dopinga i politikom WADA-e doznat Êe viπe na web stranici Svjetske antidopinπke agencije www.wada-ama.org. Spoznaja da je πport odmjeravanje vjeπtina, sposobnosti, karaktera, fiziËke i psihiËke spremnosti te teπkog rada, a ne natjecanje farmakoloπkih pripravaka, treba biti utisnuta u svijest svih istinskih πportaπa. Upotrebu nedopuπtenih supstanci i metoda u πportu treba zabraniti u ime istinskih vrijednosti i respekta prema osobi s njenim punim integritetom koji ona predstavlja na fiziËkoj, duhovnoj i duπevnoj razini. 21


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:21

Page 22

SPORT I DRU©TVO: Sportska dioniËka druπtva

Uvoenje pravnog reda u πportsku djelatnost Dræava æeli da nova πportska dioniËka druπtva zapoËnu djelovanje u pravno jasnoj situaciji i s definiranom imovinom, dugovima i potraæivanjima

Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ

22

oËetkom oæujka ove godine Vlada je Hrvatskome saboru proslijedila Prijedlog novog zakona o πportu. Zakon je proπao prvo Ëitanje i moæe se oËekivati da Êe uskoro biti prihvaÊen. Novi zakon ima veoma πirok opseg, njime se definira: sustav πporta, obavljanje πportske djelatnosti, obavljanje struËnih poslova u πportu, statusna pitanja πportaπa, pitanja πportskih klubova, πport osoba s invaliditetom, πport djece i mladeæi, zdravstvena zaπtita πportaπa, inspekcijski nadzor, javne potrebe u πportu te dræavne nagrade u πportu. Cjelovit prikaz tog prijedloga opsegom bi zauzeo nekoliko brojeva Olimpa, stoga Êemo se u ovom Ëlanku ograniËiti na jedan potpuno novi pravni institut u Republici Hrvatskoj - πportska dioniËka druπtva.

P


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:21

Prijedlogom zakona odreuje se da se pod πportskim klubom smatraju i πportska udruga za natjecanje koja ima status udruge i πportsko dioniËko druπtvo koje ima status trgovaËkog druπtva, a koji se primarno osnivaju radi obavljanja πportske djelatnosti sudjelovanja u πportskim natjecanjima. Time je - sliËno kao i u nekim dræavama Europske unije uvedena dvojnost: u natjecanju Êe moÊi sudjelovati πportski klub koji ima status udruge kao i πportski klub koji ima status trgovaËkog druπtva (πportsko dioniËko druπtvo, skraÊeno π .d. d.). Prijedlog zakona takoer propisuje kada i kako πportska udruga i π. d. d. stjeËu status profesionalnog πportskog kluba. U obrazloæenju Prijedloga zakona sam predlagatelj navodi da je naËin preoblikovanja πportskih klubova udruga za natjecanje u π.d.d. u nekim osnovnim crtama izradio prema uzoru na "πpanjolski model", odnosno πpanjolski zakon o πportu i πpanjolsku uredbu o πportskim dioniËkim druπtvima. Model πportskih dioniËkih druπtava je u ©panjolskoj je uspjeπno zaæivio, tako da danas u tamoπnjem nogometu kao πportsko dioniËko druπtvo djeluje 68 klubova, a u koπarci 32 kluba. Prema istom modelu pretvorbu klubova su napravile i neke dræave Juæne Amerike.

Obveza preoblikovanja udruge u dioniËko druπtvo Prema Prijedlogu zakona, π.d.d. moæe nastati na dva naËina: osnivanjem novog druπtva te preoblikovanjem πportskog druπtva - udruge za natjecanje. Takvo

Page 23

preoblikovanje moæe biti dobrovoljno, odnosno obvezno. Za hrvatske prilike je posebno zanimljiva obveza preoblikovanja udruge u dioniËko druπtvo. Naime, Prijedlog zakona odreuje da se one udruge za natjecanje u nogometu i koπarci koje uz uvjet statusa profesionalnog πportskog kluba ispunjavaju uvjete za pokretanje steËajnog postupka sukladno posebnom propisu, a on nije pokrenut, moraju preoblikovati u π.d.d. Drugim rijeËima - svi nogometni i koπarkaπki klubovi koji ispunjavaju formalne uvjete za steËaj (a velik broj ih ispunjava), moraju se preoblikovati u πportsko dioniËko druπtvo, ili Êe izgubiti natjecateljska prava u iduÊoj godini te Êe nad njima biti pokrenut steËajni postupak. Prijedlog zakona detaljno regulira postupak preoblikovanja udruga u dioniËko druπtvo, pri Ëemu je prvi korak izrada elaborata koji treba osobito sadræavati izvjeπtaj ovlaπtenog revizora o stanju imovine, prava i obveze πportskog kluba - udruge, popis i procjenu imovine udruge, popis svih traæbina, pregled poslovanja πportskog kluba - udruge u proπlih pet godina, popis Ëlanova udruge, popis Ëlanova tijela, πportske rezultate, potencijalne dioniËare kluba i sl. Posebno se propisuje da u elaboratu treba prikazati vjerovnike kluba koji su se pisano oËitali kako æele da se njihovo potraæivanje prema klubu pretvori u ulog u novom dioniËkom druπtvu. Napominjemo da vjerovnik koji ne æeli pretvoriti svoju traæbinu u ulog u πportskom dioniËkom druπtvu ostaje vjerovnik tog druπtva, a

visina njihove traæbine odgovara stvarnoj vrijednosti koja je utvrena u postupku revizije.

Zakon je samo okvir Ukratko, dræava æeli da nova πportska dioniËka druπtva zapoËnu djelovanje u pravno jasnoj situaciji i s definiranom imovinom, dugovima i potraæivanjima. Iznimno je bitno napomenuti da se na πportski klub - πportsko dioniËko druπtvo, uz specifiËnosti definirane ovim prijedlogom zakona, primjenjuju odredbe o osnivanju, djelovanju i prestanku djelovanja dioniËkih druπtava, sukladno Zakonu o trgovaËkim druπtvima. To u biti znaËi da je zakonodavac vrlo odluËan dovesti u pravni red ovu djelatnost dioniËka druπtva su pravno najsloæeniji naËin organiziranja trgovaËkih druπtava, s krajnje precizno odreenom ulogom skupπtine, nadzornog odbora i uprave. Gotovo svaki korak njihovog djelovanja je pomno ureen, od naËina sazivanja i odræavanja skupπtine druπtva (unaprijed definiran dnevni red, obvezno prisustvovanje javnog biljeænika), do odgovornosti Ëlanova uprave i nadzornog odbora - koja je u nekim sluËajevima solidarna, a odgovara se cijelom svojom imovinom. I na kraju ne treba zaboraviti - ni jedan zakon neÊe sam po sebi promijeniti stanje u djelatnosti koju regulira. Zakon je okvir, ali je potrebno ukloniti razloge zaπto se hrvatski profesionalni πport naπao pred steËajem. A razlozi za to sigurno nisu primarno u formi organiziranja πportskog kluba. 23


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:21

Page 24

SPORT I NOVINARSTVO

A proπlo je samo

110

Piπe Æarko SusiÊ

godina

U 60 godina kako je televizija uπla na olimpijske igre, sve se stubokom promijenilo. TehniËki napredak stvorio je neviene moguÊnosti pa sada viπe ne izvjeπtavaju sluËajno prisutni dogaaju, nego viπe od 10 tisuÊa profesionalaca koji se grËevito bore da bi dobili pravo izvjeπtavanja s lica mjesta a I. zimskim olimpijskim igrama u francuskom Chamonixu bilo je 88 akreditiranih novinara iz 14 zemalja, od 16 koliko ih je tamo poslalo svoje sportaπe. Je li ZagrepËanin Mirko PandakoviÊ, koji je nastupao u skijaπkom trËanju, bio akreditirani novinar, danas se viπe ne moæe ustanoviti. »injenica je da se nekoliko puta tadaπnjim zagrebaËkim “Novostima” javio s boriliπta. Igre su tada bile gotovo privatna zabava sportskih entuzijasta zimskih sportova. U novinama, koje su tada izlazile u Zagrebu, jedva da je uopÊe bilo traga tim igrama.

N

»etiri dana kasnije PandakoviÊ, koji je nastupio u skijaπkom trËanju na 18 i 50 kilometara (oba puta je odustao zbog iznimno loπeg vremena), drugi je dan, nakon πto se odmorio, sjeo u hotelu i napisao pismo “Novostima” o pobjedi Norveæanina Thorleifa Hauga na 18 kilometara, 32. mjestu Slovenca ©vigelja i 34. Kajæelja, o 35. mjestu svog kolege, ZagrepËanina Duπana Zinaje i o svom odustajanju. Pismo je za dva dana stiglo u Zagreb i 24

objavljeno je dan kasnije kao kratka (20 redaka) vijest na zadnjem stupcu neke sporedne stranice. Vaæan nastup hrvatske skijaπice Janice KosteliÊ u kombinacijskom slalomu na ZOI 2006. u Torinu nije ni 1896. godine malobrojni fotoamateri mogli su snimati samo nepokretne slike jer aparati nisu dozvoljavali snimke u pokretu


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:21

Page 25

Viπe od 60.000 gledatelja bilo je nazoËno na otvaranju I. OI1896. u Ateni, a meu njima samo tridesetak novinara

trebalo objaviti u novinama, jer ga je televizija izravno prenosila, a stotine milijuna gledatelja je, sa “zakaπnjenjem” od nekoliko tisuÊinka sekunde, vidjelo i doznalo da je Janica pobijedila. Izmeu pisma koje je objavljeno Ëetiri dana nakon dogaaja i doista trenutaËnog, istodobnog saznanja da je Janica KosteliÊ postigla Ëetvrtu olimpijsku pobjedu nalazi se sva povijest ne samo sportskog novinarstva. S I. olimpijskih igara 1896., dakle prije samo 110 godina (!), izvjeπtavalo je, pretpostavlja se, izmeu 30 i 40 novinara, od kojih su osmorica bili fotoreporteri, od toga πest Grka. Od stranaca, jedan je bio profesionalni fotograf Nijemac Albert Meyer, a drugi Amerikanac Thomas Curtis, koji je usput bio amater fotograf, a na Igrama je pobijedio u utrci na 110 metara prepone!

Nezamislive moguÊnosti Od novinara koji su pisali 10 je bilo inozemaca, a od njih tri aktivna natjecatelja. Oni malobrojni profesionalci slali su svojim agencijama - brzojave, a ostali su svoje zabiljeπke slali (kao i PandakoviÊ 28 godina poslije) poπtom, ili objavljivali dulja sjeÊanja nakon povratka kuÊama. Fotografije su bile, naravno, samo crno-bijele i iskljuËivo o nepomiËnim dogaajima. U samo 60 godina kako je televizija uπla na olimpijske igre (1956., Cortina d'Ampezzo), sve se stubokom promijenilo. TehniËki napredak stvorio je neviene moguÊnosti izvjeπtavanja, i o sportu, pa sada viπe ne izvjeπtavaju sluËajno prisutni dogaaju, nego viπe od 10 tisuÊa (!) novinskih profesionalaca koji se moraju grËevito boriti da bi dobili

pravo izvjeπtavanja s lica mjesta. Danas imaju, u usporedbi s 1896. godinom nezamislive tehniËke moguÊnosti izvjeπtavanja na razliËite naËine, na neograniËene udaljenosti, i baπ o svemu πto se dogaalo na terenu i oko njega, Ëak i u samom trenu zbivanja. Sve je to bitno utjecalo na oblik i naËin izvjeπtavanja ili opisivanja. Od onih 20 redaka Mirka PandakoviÊa. 1924 godine nastale su, 80-ak godina kasnije, cijele stranice svih vrsta novinskog izraæavanja, slika u boji i trenutaka koji traju tisuÊinke sekunde, ili Ëak neki tehniËki uradak koji omoguÊava da vidimo reprizu onoga πto se zbivalo danas, ili godinama ili desetljeÊima prije. Posljedica svega je nevien razvoj (dobar ili loπ!) novinarstva, u ovom sluËaju sportskog. 25


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:21

Page 26

ZAGREBA»KE PAHULJICE

Beskrajno zaljubljene u sport Nakon 5. trofeja ZagrebaËkih pahuljica, πarmantne zagrebaËke klizaËice Êe u Prag, na svoje peto Svjetsko prvenstvo, a æivotna im je æelja da sinkronizirano klizanje postane olimpijski sport Piπe Zoran KovaËeviÊ a ZagrebaËke pahuljice zna Ëitav klizaËki svijet. ZahvaljujuÊi njima Zagreb je, u zemlji sa samo dvije klizaËke dvorane i samo jednim klubom sinkroniziranog klizanja, za samo nekoliko godina izrastao u jedno od svjetskih srediπta ovog prekrasnog sporta koji simboliziraju zajedniπtvo i timski duh, odricanje, meusobno poticanje i uvaæavanje, sporta u kojem nema protivnika, koji stvara brojna prijateljstva i na najljepπi naËin povezuje mlade ljude, kulture, dræave i kontinente. ZahvaljujuÊi ozbiljnom i sustavnom radu Pahuljica te klizaËkim zanesenjacima iz njihove brojne, sloæne klupske obitelji, Zagreb je (p)ostao jedini grad u kojem su odræani i Svjetski kup za juniorke (2002.) i Svjetsko seniorsko prvenstvo (2004.). Nakon SAD-a, Finske, Francuske i Kanade, a prije ©vedske i »eπke, sve samih klizaËkih velesila, Hrvatska je bila peta zemlja kojoj je Meunarodna klizaËka organizacija (ISU) povjerila organizaciju "sinkro-mundiala", koji je po mnogo Ëemu nadmaπio sportske okvire te fascinirao promatraËe i najviπih sportskih i estetskih kriterija. Upravo je u Zagrebu sinkronizirano klizanje obiljeæilo svojih prvih pola stoljeÊa od prapoËetka u ameriËkom Michiganu 1954.

Z

26

Viπe gledatelja nego na nogometu

minima za trening razlog πto Pahuljica nema i dvaput, pa i triput viπe.

Vrhunsko sinkronizirano klizanje zahtijeva perfektno znanje klizanja, gracioznost i besprijekornu uvjeæbanost ekipe od 16 do 20 klizaËica, πto, uz odliËnu glazbu, zanimljive koreografije i prekrasne haljine, stvara revijalni ugoaj koji podsjeÊa na program poznate klizaËke revije "Holiday on Ice". Zbog toga privlaËi mlade i stare pobornike spektakla na ledu, te od 2001. i prvog Trofeja ZagrebaËkih pahuljica, iz godine u godinu, kao rijetko koji sport, puni tribine naπe najveÊe dvorane. Zbog Pahuljica, te posebnosti i ljepote timskog klizanja, Dom sportova je drugog dana Svjetskog prvenstva, usprkos televizijskom prijenosu derbija Hajduk ‡ Dinamo, bio ispunjen do posljednjeg mjesta, dok je lani, na posljednjem Trofeju, u gledaliπtu bilo viπe ljudi nego na prvoligaπkoj nogometnoj utakmici koja se na maksimirskom stadionu igrala u isto vrijeme. PriËa o ZagrebaËkim pahuljicama zapoËela je prije samo osam godina, 10. prosinca 1997. Tad je osnovan danas najpopularniji i, sa 100 Ëlanica od pet do 25 godina u Ëetiri ekipe svih uzrasta, najmasovniji i najbolje organizirani klizaËki klub u Hrvatskoj. Interes mladih za ovaj sport je golem i samo je ograniËenost ter-

Pahuljice se redovito okupljaju veÊ sredinom kolovoza, dok drugi uæivaju na moru, i, trenirajuÊi po pet sati dnevno, zapoËinju uvjeæbavati programe za novu sezonu. Tijekom godine iza njih se gasi svjetlo u Domu sportova ili na klizaliπtu

Zajedniπtvo, rad i zadovoljstvo, πarm klizaËica, raskoπ haljina i ljepota osmijeha, uspjesi na ledu, u πkoli i na studiju - kao zaπtitni znakovi ZagrebaËkih pahuljica, s prosjekom od 17 godina, najmlae seniorske ekipe u ovom sportu


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 27

na Velesajmu. Naime, treninzi seniorki zapoËinju oko 22 sata, a zavrπavaju oko ponoÊi, πto, meutim, ne sprjeËava djevojke da budu odliËne uËenice i uzorne studentice. Nekoliko Pahuljica je dobivalo ili dobiva gradske stipendije namijenjene iskljuËivo najboljim i najsvestranijim zagrebaËkim srednjoπkolkama, dok pola najmlae seniorske ekipe u Europi (prosjek godina 17) ima indekse gotovo svih fakulteta: ekonomije, prava, medicine, filozofije, farmacije, biologije...

»etiri uzorne studentice Azra (farmacija, 110 nastupa), Zrinka (ekonomija, 114), Dina (pravo, 111) i Mateja (ekonomija, 113), “Pahuljice” od samog osnutka kluba i s najviπe nastupa u klupskoj povijesti. Zrinka i Mateja u devet sezona nisu propustile ni jedan nastup…

Entuzijazam klizaËica i roditelja Beskrajno zaljubljene u sport s oko 500 ekipa u tridesetak zemalja na svim kontinentima, vjeæbaju i pet puta tjedno na ledu i na „suhom" (kondicija, ples, akrobatika...) te, sufinancirajuÊi putovanja, zadivljuju svojim klizaËkim vjeπtinama i πarmom, predstavljajuÊi Zagreb i Hrvatsku na najljepπi naËin. Proputovale su desetak zemalja, sudjelovale na svjetskim prvenstvima u Francuskoj, Kanadi, ©vedskoj i Zagrebu, bile u Disneylandu, na Nijagarinim slapovima i podno Eiffelova tornja, te stekle brojne sportske prijateljice diljem svijeta. ZahvaljujuÊi Pahuljicama i njihovom Trofeju na koji, svakog oæujka, dolazi viπe od 20 ekipa s oko 500 klizaËica i joπ toliko inozemnih gostiju, mnogi Finci, Amerikanci, Kanaani... zavoljeli su naπu zemlju. Zbog sjajne atmosfere i potpune ispunjenosti ovim sportom, Ëak je devet djevojaka u klubu veÊ devetu sezonu, od samog njegovog osnutka i najmlaeg kadetskog uzrasta: Zrinka KovaËeviÊ, Mateja i Ivana MahniÊ, Dina Vlahov, Azra DeliÊ, Lana Orban, Edita LukiÊ, Tea Habazin i Matea

KramariÊ. ©est ih je otklizalo viπe od 100 programa, a Zrinka i Mateja svih ovih godina nisu propustile ni jedan nastup. Klub poËiva na entuzijazmu klizaËica i roditelja, na odliËnoj organizaciji, na redu i disciplini, dugoroËnom, precizno osmiπljenom struËnom radu i ulaganju iskljuËivo u naπe trenere. Viπegodiπnja suradnja s ponajboljom svjetskom trenericom, Finkinjom Anu Oksanen, silno je pridonijela brzom razvoju naπih struËnjaka (sve bivπih umjetniËkih, pa

sinkroniziranih klizaËica), predvoenih glavnom trenericom Dankom Pivac, ali i svih ekipa. Zato Pahuljice uspijevaju hvatati korak sa svijetom, izvoditi iznimno zahtjevne, iz godine u godinu sve teæe elemente i neprestano podizati svoj sportski ugled u situaciji kad i klizaËki od nas kudikamo jaËe zemlje nailaze na nepremostive poteπkoÊe. Nije, naime, lako vlastitom "proizvodnjom" neprestano nadopunjavati ekipe, pratiti stalne promjene pravila i do savrπenstva sinkronizirati stotine "najsitnijih", ali sucima jasno vidljivih pokreta u programima, u kojima svaka klizaËica ima toËno odreeno mjesto i stoga nisu moguÊe relativno bezbolne zamjene kao u ostalim momËadskim sportovima… Zato u svijetu samo desetak zemalja ima bolje ekipe… ZagrebaËke pahuljice su prepoznatljive i kao klub koji redovito izdaje godiπnji kalendar i dvojeziËnu klupsku publikaciju, koji ima svoju znaËku i web stranicu (www.zagrebsnowflakes.com), te kao klub koji s oduπevljenjem prihvaÊa pozive da uveliËa predboæiÊne Advente na glavnom zagrebaËkom trgu, ali i otvaranja klizaliπta i klizaËke feπte u Rijeci, ©ibeniku, Samoboru. Nakon jubilarnog, 5. trofeja ZagrebaËkih pahuljica, πarmantne zagrebaËke klizaËice Êe u Prag, na svoje peto Svjetsko prvenstvo (od 29. oæujka do 1. travnja), a æivotna im je æelja da sinkronizirano klizanje postane olimpijski sport i da nastupe na Zimskim igrama… 27


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 28


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 37 • BROJ 136 • OÆUJAK 2006.

Start prve automobilistiËke utrke za prvenstvo Hrvatske i Slavonije u JuriπiÊevoj ulici u Zagrebu 8. studenoga 1912. godine


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 30

100 godina automobilizma u Hrvatskoj

Od prosvjeda do oboæavanja Prema jednom popisu, u Hrvatskoj je 1912. godine bilo 269 privatnih automobila, 22 autobusa i 69 motocikla Piπe Zdenko JajËeviÊ

odine 1898. grof Marko Bombelles je na svoje imanje u Vinici dovezao prvi automobil u Hrvatsku. Taj je automobil, marke Benz, 16. kolovoza 1899. dovezao u Zagreb, a za taj put dug 90 km trebalo mu je tri sata i 45 minuta. PoËetkom travnja 1901. godine, zagrebaËki veletrgovac Ferdinand Budicki kupio je u BeËu rabljeni Opel za 4000 kruna. Automobil je straga imao ugraen jednocilindriËni motor sa 3,5 KS, teæak 520 kg. Snaga motora se putem lanca prenosila na straænje kotaËe. NajveÊa brzina tog automobila bila je 20 km/h, a potroπnja goriva 10 l na 100 km. Put od BeËa do Zagreba Budicki je prevalio za dva dana. Pojava prvoga automobila na zagrebaËkim ulicama izazvala je prosvjede fijakerista, uprave konjskog tramvaja, policajaca i brojnih graana. »lanak iz Obzora najbolje ilustrira koliko su graani bili neskloni pojavi automobila. … grofovi Deudici, Palfy i Schlippenbach napadnuti su u Zagorju, te se o tom vodi process kod kotarskog suda u Zlataru. TvorniËar Wiesner iz BeËa napadnut je na cesti izmeu Krapine i Zaboka. Grof Papadopoli napadnut je 24. kolovoza o.g. te je kod tog napadaja njegov chauffeur Merlini Pilade zadobio tri ozljede i to na rukama i na glavi, tako da je samo Ëudo, kako nije izgubio snagu nad kormilom, jer bi se u tom sluËaju automobil izvrnuo, a putnici bi postradali…

G

Prvi autoklub u Hrvatskoj Prvi automobil na Sljeme je dovezao Franjo Aurel pl. Türk, 6. srpnja 1902. godine i to u druπtvu narodnog zastupnika Gaπe DeviÊa. Voænja je od JelaËiÊeva trga trajala jedan sat. Krajem 1901. prvi automobil u vlasniπtvu braÊe MeπtoviÊ pojavio se i na ulicama Zadra. U travnju 1902. prireena je prva automobilistiËka utrka, dijelom na tlu Hrvatske, na relaciji od Nice do Opatije. Na njoj nisu sudjelovali vozaËi iz Hrvatske. OsnivaËka skupπtina Prvog hrvatskog automobilnog kluba odræana je 1. travnja 1906. u zagrebaËkom hotelu Royal. Klub je osnovan sa svrhom da bude druπtveno, strukovno i znanstveno stjeciπte za πirenje i unapreivanje automobilnoga πporta u Hrvatskoj. Klub je osnovan samo osam godina nakon pojave prvog automobila u nas i dvije

2

godine nakon πto je osnovan meunarodni automobilistiËki savez - FIA. U grupi koja je potakla osnivanje kluba bili su Franjo Aurel pl. Türk, grof Rudolf Erdödy, grof Marko Bombelles, barun Dionis Hellenbach, Vjekoslav Heinzel, Matija Herceg, Milan Boπnjak, Julije Radovits i drugi. U novoosnovanom klubu bilo je 14 Ëlanova. Prve automobile u Split su dovezli austrijski inæenjeri, graditelji uskotraËne æeljezniËke pruge od Splita do Sinja. Autoklub je u Splitu osnovan 1907. godine.

Prve vozaËke dozvole Klub se zalagao za uvoenje obaveznog ispita za vozaËe, pa je 29. travnja 1909. osnovano ispitno povjerenstvo. BuduÊi da nije bilo ispitivaËa u pomoÊ je pozvan Budicki. Njemu su na izobrazbu poslana Ëetiri inæenjera. Kako su svi vozaËi morali poloæiti ispit, meu prvima je na njega izaπao Budicki. Polagao je pred svojim uËenicima 27. srpnja 1910., nekoliko dana kasnije dodijeljena mu je vozaËka dozvola, a njegov auto je registriran pod brojem 8. Budicki je, osim toga, otvorio prvu autoπkolu, dovezao prvi motorkotaË, otvorio prodavaonicu automobila i uveo taksi sluæbu. Prvi zagrebaËki taksist bio je Tadija BartoloviÊ s automobilom Nesseldorf. Sekcija za automobilizam pri Hrvatskom πportskom savezu osnovana je 13. lipnja 1912. godine pa taj datum smatramo poËetkom djelovanja Hrvatskog auto saveza.

Iskaznica za upravljaËa motornog vozila Vjekoslava Heinzela


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 31

Nakon ruËka u Varaædinu vozaËi na I. automobilistËkoj utrci za prvenstvo Hrvatske i Slavonije spremni su za drugi dio utrke prema Zagrebu

Prva automobilistiËka utrka Prva automobilistiËka utrka odræana je 8. studenoga 1912. godine na cesti Zagreb - ZaËretje - Lepoglava - Ivanec - Varaædin - Novi Marof - Sv. Ivan Zelina - Zagreb u ukupnoj duæini od 177 km. Sudjelovalo je osam posada: Ljudevit Schlick (Opel, 18 KS), Vjekoslav Heinzel (Opel, 24 KS), Dionisije Hollenbach (Dürkoph, 31 KS), Willy Haupt (Bock-Holländer, 24 KS), Herman Wrastil (Opel, 24 KS), Milan Kulmer (Mercedes, 28 KS), Julius Rudovits (Opel, 30 KS) i Ferdinand Budicki (Opel, 20 KS). Pokraj vozaËa, kao suvozaËice su sjedile njihove æene. Svi su se okupili neπto prije 8 sati ispred svratiπta "Tri gavrana" u JuriπiÊevoj ulici. Polako vozeÊi krenuli su Ilicom na start, na mitnicu u »rnomercu. Uloga startera povjerena je Milanu Erfurtu i Vilimu LovrenËiÊu. Oni su najprije izvagali automobile, a zatim su startali u razmaku od tri minute. Brzina u naseljenim mjestima nije smjela biti veÊa od 25 km/h, a na otvorenom se moglo voziti i bræe, pod uvjetom da nitko ne bude doveden u "pogibelj". To "nitko" odnosilo se i na æivotinje koje su u to vrijeme slobodno πetale cestama. BuduÊi da je kiπa dan ranije natopila neasfaltiranu cestu, voænja do Podsuseda bila je izuzetno spora, a nakon toga, na boljoj cesti vozaËi su mogli pokazati svoje sposobnosti.

Pobjeda buduÊeg gradonaËelnika Zagreba Kod Jakovlja je bio zatvoren most pa je Ljudevit Schlick, u pokuπaju da prijee potok, oπtetio kola i morao je odustati. U prvo vrijeme vodio je Budicki, ali ga je pretekao Rudovits, kojeg su u stopu pratili supruænici Heinzel. U svakom mjestu automobiliste su doËekali razdragani mjeπtani i zasipali ih cvijeÊem, a vozaËi su im uzvraÊali mahanjem i trubljenjem. Na jednom zavoju umalo je doπlo do nesreÊe. Rudovitsovo vozilo je preprijeËilo cestu, a Heinzel je u posljednji trenutak zakoËio. ToËno u 10 sati i devet minuta, na cilj prve etape, u Varaædin, stigao je Julius Radovits. Zatrubile su vatrogasne trube i zapucali muæari. Dvije minute

kasnije stigao je i Ferdinad Budicki, a treÊi je bio Milan Kulmer. Nakon pozdravnog govora i muziËkog bloka, posade su se uputile na ruËak u gostionicu Janje. BuduÊi da se naoblaËilo, natjecatelji su prema Zagrebu krenuli sat ranije. Pobijedio je arhitekt Vjekoslav Heinzel, buduÊi zagrebaËki gradonaËelnik, vozeÊi prosjeËnom brzinom od 35,3 km/h. Meutim, pobjedu mu nije donio redoslijed na cilju nego proraËun na temelju formule: teæina automobila pomnoæena s brojem osoba i brojem sto. Taj iznos je podijeljen s brojem konjskih snaga automobila, a zatim pomnoæen s postignutim vremenom u minutama. Prema tom zamrπenom proraËunu, Heinzel je imao najmanje kaznenih bodova.

Raste broj vozila Prema jednom popisu, u Hrvatskoj je 1912. godine bilo 269 privatnih automobila, 22 autobusa i 69 motocikla. Krajem svibnja 1913. godine Kraljevski ugarski autoklub iz Budimpeπte organizirao je meunarodnu utrku od Karpata do Jadranskog mora. Trasa utrke vodila je kroz Lipik, Sisak, Petrinju, Glinu, VojniÊ, Karlovac, Plitvice, OtoËac, Senj i Bakar do Rijeke. Od 6. do 8. rujna 1913. organizirana je trodnevna voænja automobilima na relaciji Zagreb - PlitviËka jezera - Senj - Rijeka - Zagreb. Prvo struËno glasilo, Hrvatski automobilni list, izdano je 1. sijeËnja 1914. u Zagrebu, a urednik je bio Ferdinand Pajas. Tako su u kratkom vremenu trasirani temelji hrvatskog automobilizma.

Izvori i literatura M.©. (1977), Auto - Jurnjava i do 40 km na sat, SN Revija, br. 48., str. 47. Svijet (1931), 25-godiπnjica Hrv. automobilistiËkog kluba, br. 18., str. 9. Obzor (1909), Napadaji na automobiliste, br. 342. str. 7.

3


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 32

PO»ECI I PRVI USPJESI HRVATSKIH BOKSA»A

Na svjetla pozornice iz cirkuskih arena Boks se u Hrvatskoj razvijao poslije I. svjetskog rata zahvaljujuÊi manjem broju entuzijasta pa su i rezultati bili veoma skromni. Prvo natjecanje profesionalnih boksaËa odræano je u Zagrebu u vrtu restauracije Kola, 31. kolovoza 1919. godine. Stanko KliËek pobijedio je Teda Franeka, nokautom u 14. rundi Piπe Zvonko BuπiÊ oËetkom XX. stoljeÊa, prednjak Dragutin ©ulce (1873. 1945.) poduËavao je Ëlanove Hrvatskog sokola u Zagrebu - francuskom boksu. Tu je vjeπtinu nauËio od Jindricha VaniËeka na struËnim sokolskim teËajevima u Pragu. U francuskom boksu je bilo dopuπteno udaranje nogama, a natjecanje je bilo imaginarna borba, zapravo prikaz tehnike napada i obrane. Francuski boks se vjeæbao i u dvorani Hrvatskog sokola u Splitu. Propagirao ga je Simo VuËiÊ - –akoviÊ (1879. 1939.), koji ga je takoer upoznao u Pragu, gdje je poloæio ispit za uËitelja gimnastike i maËevanja.

P

Prvi hrvatski boksaËi Tijekom 1905. godine odræani su u Zagrebu prvi boksaËki meËevi u sklopu cirkuskih predstava. U tim nadmetanjima sudjelovali su i ZagrepËani. Prije i za I. svjetskog rata, mnogi hrvatski mladiÊi su izbjegli u Englesku, Francusku, Australiju, Kanadu, SAD i Novi Zeland. Neki su ondje upoznali boks, koji su po povratku u domovinu oduπevljeno propagirali. To su bili Milan Höffer, Juraj ModriÊ, Duπan Poluga, Vinko Jakaπa i drugi. Milan Höffer, roen u okolici –akova, joπ je kao djeËak otiπao u SAD. Za I. svjetskog rata borio se u sastavu kanadskih snaga u Europi, a na raznim je vojnim natjecanjima pobjeivao u boksu. Na sportskim igrama savezniËke vojske u Parizu, tzv. Perπingovim igrama 1919. godine, Höffer je pobijedio u velter kategoriji. Vinko Jakaπa i Jure ModriÊ u inozemstvu su boksali kao profesionalci.

Ekipa ÆG©D Makabi 1934. godine (slijeva): Pollak, Stenberger, Hirtensbein, RuæiÊ, Gotesmann i Jungwirt

BoksaËki meË na igraliπtu u Maksimiru prireen povodom 20-godiπnjice HA©K-a 1923. godine

4

Prvi profesionalni meË Kao πport, boks se u Hrvatskoj razvijao poslije I. svjetskog rata zahvaljujuÊi manjem broju entuzijasta pa su i rezultati bili veoma skromni. Prvo natjecanje profesionalnih boksaËa odræano je u Zagrebu u vrtu restauracije Kola, 31. kolovoza 1919. godine. Stanko KliËek pobijedio je Teda Franeka, nokautom u 14. rundi. Meutim, prvi boksaËki meËevi odræavali su se i na otvorenom. Tako je na igraliπtu HA©K-a u Maksimiru 1. oæujka 1920., Stanko KliËek pobijedio Oskara PiπÊuka, nokautom u πestoj rundi. Boksalo se za novac, uz malobrojne promatraËe. Prvi amateri okupili su se u boksaËkoj sekciji zagrebaËkog Teπkoatletskog kluba Herkules, utemeljenom 16. svibnja 1920. godine.

Prvi boksaËi u Splitu, Rijeci i Osijeku Poslije I. svjetskog rata splitski boksaËi su se okupljali na kupaliπtu BaËvice. Znanjem i upornoπÊu isticali su se Ivo JuriÊ i Petar SilobrËiÊ, koji je boks upoznao na studiju u Pragu. U svibnju 1921. godine na palubi ameriËkog ratnog broda Olympia odræan je prvi javni boksaËki meË. SpliÊanin Ante RazmiloviÊ pobijedio je ameriËkog mornara Nelsona, nokautom u sedmoj rundi. Prva boksaËka organizacija u Splitu, boksaËka sekcija u Sportskom klubu Hajduk, osnovana je 1923. godine. Prvi javni nastup splitskih boksaËa bio je 12. kolovoza 1923. na Hajdukovom igraliπtu, a u rujnu 1923. odræano je prvo boksaËko prvenstvo Splita. U meuratnom razdoblju, boksaËki susreti odræavali su se na Hajdukovom "placu" i u Kazaliπnoj kavani. Najbolji splitski boksaËi bili su Kruno TomiÊ i Ivo Fabris. U Rijeci je 1921. godine osnovana boksaËka akademija koju je vodio Celso Jerina. RijeËki boksaË Ulderico Sergo, iako nije bio prvak Italije, poslan je u Berlin na XI. olimpijske igre, gdje je na opÊe iznenaenje osvojio zlatnu medalju u bantam skupini. PoËeci boksa u Osijeku vezani su uz osnivanje sekcije u ©portskom druπtvu Olimpija 1923. godine. U Teπkoatletskom klubu


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 33

»lanovi TAK Herkules treniraju kraj obale Save 1922. godine

Amater boksaËi djeluju od 1930. godine. Boksalo se i u Hrvatskom graanskom πportskog klubu, iz kojeg su potekli reprezentativci Marijan Vehauc i Ivan Virag.

Zagreb - stjeciπte hrvatskog boksa U Hrvatskom akademskom πportskom klubu (HA©K), boksaËka sekcija je osnovana 1922. godine. Prvi trener u klubu bio je lijeËnik Vatroslav DolniËar. Prigodom proslave 20godiπnjice druπtva, 4. rujna 1923. godine, na stadionu u Maksimiru prireeno je propagandno boksaËko natjecanje. Iz te sekcije, koja je djelovala do 1928. godine, potekao je Eca ValentekoviÊ, kasnije istaknuti boksaËki djelatnik. BoksaËka sekcija u Atletskom πportskom klubu Croatia poËela je radom 1923. godine. Prema broju osvojenih naslova dræavnih prvaka, A©K Croatia je najbolji boksaËki klub u Hrvatskoj u meuratnom razdoblju. Najuspjeπniji boksaËi na dræavnim prvenstvima bili su Zlatko NemeËek u muha skupini, Ernest Matejin u bantamu i perolakoj skupini, Nikola KovaËeviÊ u lakoj i Ivica KovaËeviÊ u velter supini. Pravila natjecanja tada su dopuπtala da jedan boksaË na dræavnom prvenstvu moæe nastupiti u dvije skupine. BoksaËka sekcija u Prvom hrvatskom graanskom πportskom klubu osnovana je poËetkom 1927. godine. Sekciju je uspjeπno vodio Vatroslav RupËiÊ. Prvi susret odræan je u veljaËi 1927., s ekipom Beogradskog sportskog kluba u zagrebaËkom Music Hallu. Najuspjeπniji Ëlan kluba bio je Rudolf Sarvaπ u lakoj skupini. BoksaËka sekcija u Æidovskom gombalaËkom πportskom druπtvu Makabi utemeljena je 1934. godine. »lanovi te sekcije, Branko Jungwirth, Izidor Gottesmann, Ladislav Hirtenstein i Leo Pollack, osvajali su pojedinaËna prvenstva Kraljevine Jugoslavije, Savske Banovine, Banovine Hrvatske i grada Zagreba. Prvi trener sekcije bio je crnoputi Amerikanac Jimmy Lyggett. Treninzi i natjecanja sekcije odræavali su se u Domu Makabija u PalmotiÊevoj ulici.

Sluæbena boksaËka natjecanja Prvo sluæbeno boksaËko natjecanje u nas bilo je pojedinaËno prvenstvo grada Zagreba odræano u Jeronimskoj dvorani 6. oæujka 1923. godine. Nastupali su boksaËi Herkulesa, Croatije i HA©K-a. BoksaËka prvenstva Zagreba su kvalitetom bila izjednaËena s dræavnim prvenstvima. Zanimanje javnosti pobuivali su i nastupi boksaËke reprezentacije Zagreba. U svibnju 1923. svladana je reprezentacija Beograda sa 8-6, a mjesec dana kasnije pobijeena je istim rezultatom i najbolja selekcija BeËa. Od 1927. do 1940. godine u Zagrebu je odræano 13 pojedinaËnih prvenstava dræave. Na njima su najuspjeπniji

bili zagrebaËki boksaËi, koji su osvojili ukupno 63 naslova dræavnih prvaka. BoksaËi iz Borova osvojili su πest, Beograda pet, Tuzle tri, a iz Maribora jedan naslov dræavnog prvaka. I na pojedinaËnim prvenstvima Savske Banovine, koja su prireivana od 1931. do 1938. godine, boksaËi Zagreba su bili apsolutno najbolji. Osvojili su ukupno 30 naslova prvaka, dok je Borovo osvojilo dva naslova. MeËevi su se odræavali u dvorani ZagrebaËkog zbora, RadniËke komore, Hrvatskog sokola i u kinu Luxor, danaπnjem kinu Europa.

MeËevi dræavne reprezentacije U meuratnom razdoblju, boksaËka reprezentacija Jugoslavije je od 1937. do 1939. godine nastupila sedam puta. Samo jedan susret bio je neodluËan, i to protiv Rumunjske, a izgubila je od Maarske, sjeverne Italije, Moravske, Rumunjske i dvaput od »ehoslovaËke. Prve susrete boksaËka reprezentacija Jugoslavije imala je u Timisoarau u rujnu 1937. godine, kada je na prvenstvu dræava Male Antante izgubila od Rumunjske i »ehoslovaËke. U svibnju 1938. godine isto takvo prvenstvo odræano je u Pragu. Selekcija Jugoslavije ponovo je bila posljednja.

Vrijedan i uspjeπan trener Jimmy Lyggett Organizirani boks u nas uveden je po prilici istodobno kada i u Austriju, »ehoslovaËku i Maarsku. Meutim, dok se ondje boks dobro razvijao, u nas je uglavnom bio prepuπten entuzijastima. Boksom su se veÊinom bavili radnici, koji pored svakodnevnog iscrpljujuÊeg posla nisu mogli ostvariti neke veÊe domete u sportu. Postojalo je samo stotinjak amatera i dvadesetak profesionalaca. Treninzi i natjecanja odræavala su se u iznajmljenim dvoranama pod paskom amaterskih trenera. Bilo je samo dvadesetak sudaca. UnatoË iznimno malim pristojbama, oni su u pravilu sudili bez naknade. U odgoju mladih boksaËa naroËito je bio uspjeπan ameriËki trener Jimmy Lyggett. On je nakon uspjeπne profesionalne boksaËke karijere doπao u Zagrebu u ranim tridesetim godinama. Lyggett je bio trener zagrebaËkih klubova, a vodio je i privatnu boksaËku πkolu u zgradi u Ilici broj 30. Od 1939. do 1945. uspjeπno je vodio hrvatsku boksaËku reprezentaciju, a u SAD se vratio 1945. godine.

Izvori i literatura 1. BuπiÊ, Z. (2003). ©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa. Zagreb: Vlastita naklada. 2. KrizmaniÊ, T. (1962). Ring u vatri. Zagreb: Sportska πtampa. 3. HrbiÊ, Z. (1958). Boks. Zagreb: Sportska struËna biblioteka Savezasportova Hrvatske..

5


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:22

Page 34

HRVATSKA SELJA»KA STRANKA I ©PORT

Politika uvijek uz πport Prema uzoru na Ëeπki Sokol, a u cilju borbe protiv austrougarske hegemonije, u Zagrebu je 1874. osnovano Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatski sokol. Uskoro su se druπtva Hrvatskoga sokola poËela osnivati i u drugim gradovima, pa i izvan Hrvatske

Piπe Toni PetriÊ

ojavu tjelovjeæbenih organizacija i suvremenog πporta u drugoj polovici XIX. stoljeÊa europska je mladeæ svesrdno prihvatila. Zbog velikog interesa osnivaju se brojne tjelovjeæbene i πportske organizacije, koje se dobrano i omasovljuju. VeÊ tada politika pokazuje interes za tjelovjeæbu i πport jer, kako je u jednoj studiji ustvrdio sociolog dr. Sran Vrcan, ta je druπtvena djelatnost izrasla u socioloπki fenomen koji je u stanju istodobno okupiti viπe ljudi nego bilo koji politiËki i vjerski skup. Radi odupiranja germanizaciji putem njemaËkog tjelovjeæbenog sustava u Pragu je 1862. osnovano GimnastiËko druπtvo praπko. Na prijedlog Emanuela Tonera to je druπtvo 1864. dobilo naziv Sokol, a idejne smjernice koje su iz njega proistekle nazvane su sokolski pokret ili, skraÊeno, sokolstvo. Prema uzoru na Ëeπki Sokol, a u cilju borbe protiv austrougarske hegemonije, u Zagrebu je 1874. osnovano Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatski sokol. Uskoro su se druπtva Hrvatskoga sokola poËela osnivati i u drugim gradovima, pa i izvan Hrvatske. Prigodom utemeljenja Hrvatskoga sokolskog saveza u Rijeci, 6. studenoga 1904. godine, u Hrvatskoj je djelovalo 168 sokolskih organizacija, 20 organizacija u BiH i 25 u Americi (juænoj i sjevernoj), s ukupno 15.000 Ëlanova.

P

Inicijativa Vladka MaËeka PreteËa Hrvatske seljaËke stranke, Hrvatska puËka seljaËka stranka, odmah je po osnivanju, krajem 1904. i poËetkom 1905. godine, poËela pridavati veliku paænju tjelovjeæbi i πportu, osobito Hrvatskom sokolu, najmasovnijoj hrvatskoj tjelovjeæbenoj organizaciji. Zbog domoljublja, Hrvatskom sokolu je tijekom I. svjetskog rata bilo zabranjeno djelovanje. Mnogi djelatnici Hrvatskog sokola su uhiÊeni i osueni na brojnim veleizdajniËkim procesima. Ali veÊ pri kraju rata, 8. veljaËe 1918. godine, na tajnom sastanku u Varoπkoj pivovari u Zagrebu pokrenuta je obnova Hr-

6

vatskog sokola u borbi za osloboenje i samoopredjeljenje Hrvatske. Do obnove je doπlo 11. svibnja 1919. godine. U pripremi za osnivaËku skupπtinu Jugoslavenskog sokolskog saveza u Novom Sadu, 28. lipnja 1919., sokolski starjeπina i ugledni Ëlan HSS-a dr. Vladko MaËek je predloæio da se u novi sokolski savez ne smije uvlaËiti politika, a predloæio je da mu pristupi bugarska tjelovjeæbena organizacija Junak. Meutim, neposredno uoËi skupπtine MaËek je, prvi put u æivotu, uhiÊen i viπe od devet mjeseci proveo je u zatvoru. (Hrvatski sokol, Zagreb, 1922. str. 64). Prema MaËekovoj zamisli, savez se trebao zvati Jugoslavenski sokolski savez, ali su srpski delegati isforsirali naziv Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca. Tako je onemoguÊeno samostalno djelovanje sokolskih saveza u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji (ibid. str. 65). Taj postupak jasno je dao do znanja da Êe politiËki interes i utjecaj Srba biti presudan u novoosnovanom sokolskom savezu.

TreÊi hrvatski svesokolski slet Nezadovoljni politiËkim manipulacijama u Jugoslavenskom sokolskom savezu, sokolski djelatnici su 28. svibnja 1922. obnovili rad Hrvatskog sokolskog saveza. U sjevernoj su se Hrvatskoj osnivala nova druπtva Hrvatskog sokola. U svim tim aktivnostima HSS je iz sjene vukao odluËujuÊe poteze. Ali, HSS nije bio prisutan samo u Hrvatskom sokolu, nego je πirio svoj utjecaj i na πportske organizacije. Tako je voa HSS-a Stjepan RadiÊ 19. listopada 1924. go-

Stjepan RadiÊ govori na otvaranju igraliπta I. hrvatskog graanskog πportskog kluba u Koranskoj ulici 19. listopada 1924.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 35

Sletska vjeæba Hrvatskog sokola na igraliπtu H©K Concordia u KranjËeviÊevoj ulici 1924. godine

dine govorio na otvaranju novoizgraenog nogometnog igraliπta I. hrvatskoga graanskog πportskog kluba u Koranskoj ulici. Iznimno vaæna domoljubna manifestacija odræana je iduÊe, 1925. godine, u Ëast 1000. godiπnjice hrvatskog kraljevstva. Od 14. do 16. kolovoza odræan je III. hrvatski svesokolski slet. Svi sudionici sleta iz Hrvatske i inozemstva donijeli su vreÊicu s po pet kilograma zemlje iskopane s mjesta vaænih za hrvatsku povijest. Ta je zemlja nasuta na vrh sokolske mogile podignute tom prigodom u Maksimiru.

©port u Banovini Hrvatskoj Izgubivπi izbore 1935., Hrvatska seljaËka stranka krajem tridesetih godina proπlog stoljeÊa poduzima akcije za joπ veÊe povezivanje s kulturnim i πportskim organizacijama. Tako u Splitu 1937. osniva iznimno uspjeπan i popularan Hrvatski veslaËki klub (HVK). UoËi izbora 1939. godine putem izvanrednih klupskih skupπtina splitskih klubova, HSS uspijeva promijeniti jugoslavenske u hrvatske atribucije. Tako uz Hrvatsko planinarsko druπtvo Mosor i Hrvatski veslaËki klub dobivamo i Hrvatski πportski klub Hajduk i Hrvatski plivaËki klub Jadran. Hrvatska seljaËka stranka je te 1939. godine nastojala reorganizirati cjelokupni hrvatski πport. Klubovi i savezi su istupali iz jugoslavenskih πportskih saveza i pristupali novoosnovanom srediπnjem πportskom savezu - Hrvatskoj πportskoj slozi. Predsjednik tog saveza bio je HSS-ov uglednik dr. Juraj KrnjeviÊ.

©portske organizacije u II. svjetskom ratu Odmah po izbijanju II. svjetskog rata, HSS je krajem 1939. godine organizirao omladinsku organizaciju Hrvatski junak sa zadaÊom duhovnog osvjeπÊivanja i fiziËkog pripremanja mladeæi za poteπkoÊe koje ih oËekuju u ratu. Osnovne organizacije Hrvatskog junaka nisu bila druπtva ni klubovi, nego stjegovi, kojima su rukovodili istaknuti lokalni HSS-ovi politiËari. U Splitu su bila osnovana dva stijega koja su ukljuËivala mladeæ u hrvatske πportske klubove. Za talijanske okupacije, od travnja 1941. do rujna 1943.

godine, u Splitu su prestali s radom svi hrvatski πportski klubovi. Prvi je, 7. svibnja 1944. na Visu, obnovljen Hrvatski πportski klub Hajduk, a ne, kako se Ëesto, navodilo NOVJ (Narodno oslobodilaËke vojske Jugoslavije) Hajduk. Atribucija NOVJ Hajduk priDr. Juraj KrnjeviÊ dodana je klubu tek tri mjeseca i πest dana nakon skupπtine, bez ikakvih skupπtinskih odluka, nakon jedne utakmice odigrane u Gravini (Italija). Od tada pa do 27. travnja 1945. godine, kada se veÊ nazivao Hajduk Jugoslavenske armije, u zaglavlju memoranduma bilo je napisano H©K Hajduk. PoËetkom 1945. godine, po uzoru na obnovu H©K Hajduk na Visu, u Splitu djelatnost obnavljaju i drugi splitski klubovi s predratnim atribucijama HVK Gusar, HPK Jadran i HPD Mosor. Splitski klubovi nisu obnovili djelatnost po modelu iz Sovjetskog Saveza, kao fiskulturna druπtva s viπe sekcija, kako su preimenovani svi klubovi u to vrijeme. Promjena naziva obavljena je pod politiËkim pritiskom u jesen 1945. godine. Izvori i literatura 1. JakupiÊ, J. (1938). Hrvatski nogometni πport u spomenici I. hrvatskog gradjanskog πportskog kluba. Zagreb. 2. Hanuπ, J. (1911). Uputa u sokolstvo. Zagreb: Hrvatski sokolski savez. 3. Kramer, F. (1994). Uloga HSS u hrvatskom πportu. Povijest πporta, 25(103), 32 - 44.

7


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 36

PO»ECI PADOBRANSTVA U HRVATSKOJ

Ludo hrabri Faust VranËiÊ je kvadratiËnim padobranom skakao s visokih graevina u Italiji pa je uπao u povijest svjetskog padobranstva i smatra se preteËom padobranske djelatnosti Piπe Zdenko Jureπa rije viπe od Ëetiri stoljeÊa, ©ibenËanin Faust VranËiÊ (1551. - 1617.) je u svom djelu "Machinae Novae" meu ostalim objavio ilustraciju Ëovjeka koji se padobranom spuπta s tornja. Opisani padobran bio je kvadratiËnog oblika. U zapisima se spominje da je VranËiÊ tim padobranom skakao s visokih graevina u Italiji pa je uπao u povijest svjetskog padobranstva i smatra se preteËom padobranske djelatnosti tzv. base - skakanje padobranom s Ëvrstih objekata, planina, graevina i mostova. U spomen na djelo Fausta VranËiÊa, Meunarodni zrakoplovni savez (FAI) je na prijedlog Hrvatskog zrakoplovnog saveza uspostavio svakogodiπnju Medalju Faust VranËiÊ, koja se dodjeljuje za tehniËke inovacije u hrvatskom padobranstvu.

P

Spas za preæivljavanje Upotreba padobrana na tlu Hrvatske poËela je dvadesetih godina proπlog stoljeÊa, kada ih je vojno zrakoplovstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca nabavilo iz inozemstva. Padobrani su bili dio obavezne opreme pilota koju su trebali upotrijebiti kada su, zbog kvara, napuπtali zrakoplov. U prvo vrijeme piloti nisu bili skloni toj novotariji, a u praksi se nije pokazala korisnost padobrana. No primjeni padobrana nije tu bio kraj. Na zrakoplovnim se priredbama pokazalo da je padobranstvo izuzetno atraktivno, pa se osim praktiËne vaænosti u vojnom i civilnom zrakoplovstvu poËelo profilirati kao disciplina zrakoplovnog πporta. Dragutin Dolanski rodom iz Vinkovaca bio je djelatni Ëasnik, pilot vojnog zrakoplovstva sa sluæbom na aerodromu u Novom Sadu, gdje je prvi put skoËio padobranom 2. rujna 1926. iz vojnog aviona sa 1000 metara visine. Dobivπi zadaÊu da ispita padobrane koji su nabavljeni u inozemstvu, Dolanski je skok izveo dobrovoljno. U suradnji s Antunom ©imunoviÊem roenim u Bjelovaru, poËetkom rujna 1926. godine Dolanski je izveo nekoliko uspjeπnih skokova padobranom. Nakon toga uslijedili su i drugi skokovi na tlu Hrvatske. U Zagrebu je 26. rujna 1926. godine odræan prvi avijatiËarski miting, u Borongaju, u Ëijem je programu sudjelovao francuski pilot i padobranac RePadobran nee Granveaut. On je sa Fausta VranËiÊa spuπtenih ljestava ispod avio-

8

na na nekih 200 m visine iskoËio, nakon 30, 40 m slobodnog pada aktivirao padobran i sretno se prizemljio. Bio je to njegov 94. skok padobranom, a prvi skok u Hrvatskoj. Poslije njega uspjeπno se s padobranom prizemljio i Antun ©imunoviÊ. On je iskoËio sa 1200 m nad Kulmerovim livadama. Vjetar je padobran odnio prema PeπÊenici, a za njim je pohrlila masa svijeta. Padobranac je sretno pao na mali kup pijeska u neposrednoj blizini kukuruziπta.

Prvi hrvatski padobranci Tridesetih godina XX. stoljeÊa, Teodor PavloviÊ iz Zagreba studirao je pravo u Parizu. Ondje je Ëesto posjeÊivao zrakoplovne priredbe, koje su se odræavale na aerodromu Vincennesu u okolici Pariza. Tako je 3. lipnja 1927. promatrao probne skokove s padobranima tipa Irving. Nakon sluæbenih pokusa, PavloviÊ se prijavio za skok, iako ranije nije proπao nikakvu obuku. Pokazane su mu samo osnovne radnje pri navlaËenju i otvaranju padobrana. UnatoË tomu, uspjeπno je skoËio sa 1000 metara visine. Na aerodromu u Zemunu odræan je 1927. godine zrakoplovni miting na kojem su sudjelovali padobranci iz Poljske, »ehoslovaËke i Jugoslavije. Na njemu je nastupio i ZagrepËanin Janko DominiÊ, kojemu se prilikom skoka nije otvorio padobran. Od zadobivenih ozljeda, DominiÊ je preminuo u bolnici. Poslije tog nemilog dogaaja vojska je zabranila sudjelovanje svojih pripadnika na javnim padobranskim priredbama, pa je padobranstvo kraÊe vrijeme bilo u stagnaciji. Meutim, za padobranstvo su se zainteresirali civili. DemonstrirajuÊi praktiËno znaËenje padobrana, na zrakoplovnim su priredbama, iz aviona spuπtane vreÊe s pijeskom. To je pridonijelo upotrebi padobrana za dostavu poπte i hrane u nepristupaËna podruËja. Novi skokovi padobranom zabiljeæeni su 1934. godine u Novoj Gradiπki i Sinju. Na aerodromu Beæanija u Zemunu 5. lipnja 1938. godine odræan je meunarodni aeromiting. Uz druge padobrance nastupila je i Katarina MatanoviÊ iz Zagreba. Ona je dan ranije izvela skok s padobranske kule. Bio je to njen prvi susret s padobranstvom. U Zagrebu je 19. listopada 1938.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 37

tara. Nedugo nakon toga skoËio je sa 4750 m, a padobran je otvorio na 2000 m. To je bio prvi skok padobranom s velike visine, sa zadræavanjem otvaranja. Nedugo potom njegov skok je nadmaπio Teodor PavloviÊ skoËivπi sa 6000 m. Taj ludo hrabar pothvat PavloviÊ je izveo bez maske za kisik. U rujnu 1940. godine u Zagrebu su izvedeni posljednji skokovi padobranom prije II. svjetskog rata. U drugoj polovici Ëetrdesetih godina proπlog stoljeÊa, FAI je pod pritiskom dogaaja vezanih uz padobranstvo u svijetu poËeo raditi na njegovom priznanju kao πportske discipline, kakvo je veÊ bilo motorno letenje, balonstvo, jedriliËarstvo i modelarstvo. Ta su nastojanja ostvarena 1950. godine, kada je padobranstvo postalo priznata disciplina zrakoplovnog πporta, zahvaljujuÊi i djelovanju hrvatskih padobranaca.

Izvori i literatura 1. ©koberne, S. (1951). Padobranom kroz vjekove. Zagreb: Vlastita naklada. 2. KiriÊ, L. (1960). PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj. Zagreb: Vlastita naklada. 3. BeriÊ, Z. (1974). Vjeπtina slobodnog pada. Zagreb: Aeroklub Zagreb.

Skok Katarine MatanoviÊ s padobranske kule u Zemunu 1938.

odræan aeromiting na kojem je nastupilo nekoliko padobranaca. Prva je skoËila Katarina MatanoviÊ, a potom Slavoljub VitanoviÊ i Marko BogdanoviÊ.

Padobranski mitinzi Na zagrebaËkom aerodromu u Bornogaju 29. sijeËnja 1939. odræan je aeromiting na kojem su skakali VitanoviÊ i BogdanoviÊ. Na skupπtini Zrakoplovnog odbora u Zagrebu, 27. veljaËe 1939. godine, spominje se postojanje padobranske sekcije Aeroklub Naπa krila, na Ëijem je Ëelu bio Slavoljub VitanoviÊ, a suradnici su bili Marko BogdanoviÊ i Katarina MatanoviÊ. PoËetkom kolovoza 1939. godine VitanoviÊ i BogdanoviÊ su skakali na aeromitingu u Ljubljani. Poslije te priredbe ministarstvo u Beogradu je dodijelilo Zrakoplovnom odboru u Zagrebu 100 tisuÊa dinara za odræavanje padobranskih teËajeva. Iste godine u Novom Sadu je otvorena vojna padobranska πkola na Ëijem je Ëelu bio Dragutin Dolanski.

Padobranstvo kao posebna disciplina PoËetkom veljaËe 1940. godine osim promidæbenih skokova poËinje se skakati sa πto veÊih visina, odnosno izvoditi tzv. visinske skokove. Tako je Slavoljub VitanoviÊ u veljaËi 1940. godine skoËio sa 2900 metara, a 8. oæujka iste godine sa 3900 me-

Teodor PavloviÊ (desno) snimljen prije prvog skoka padobranom u Parizu 1927.

9


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 38

©PORTSKA MUZEOLOGIJA SVESTRANI ©PORTA© DRAGUTIN - KARLEK FRIEDRICH

Prvi moderni nogometni vratar Zbog rezultata koje je postigao, primjerenog ponaπanja i dosljednosti Dragutin Friedrich je uæivao veliku popularnost. U πportu je poπtivao princip Ëistog amaterizma Piπe Mirko PoldrugaË

ijetko je koji hrvatski πportaπ ostavio iza sebe tako raznoliku i vrijednu zbirku kao Dragutin Friedrich. Roen je u Koprivnici 5. sijeËnja 1897., a umro je u Zagrebu, 26. oæujka 1980. Osnovnu πkolu i gimnaziju zavrπio je u Koprivnici. U Zagreb se doselio 1919. godine, a na Filozofskom fakultetu diplomirao je biologiju i zemljopis 1924. godine. Srednjoπkolski profesor bio je u Virovitici, GospiÊu, Sisku, Varaædinu i od 1939. do 1953. godine u Zagrebu. Ispite za trenere tenisa, nogometa, atletike i skijanja poloæio je na ondaπnjem Zavodu za fiziËki odgoj u Zagrebu. Sklonost i ljubav za πport ogledala se u bavljenju brojnim πportskim granama. U nogometu, atletici i tenisu postigao je rezultate do razine dræavnog prvaka. Nogomet je poËeo igrati u Koprivnici, a za HA©K je nastupao od 1919. do 1932. godine. Igrao je na poziciji vratara i napadaËa. Kao vratar primio je 354, a kao navalni igraË postigao je 77 zgoditaka. Za dræavnu reprezentaciju nastupio je 15, a za reprezentaciju Zagreba 16 puta kao vratar. Na utakmici Jugoslavija - »ehoslovaËka na igraliπtu u KranjËeviÊevoj ulici 28. rujna 1924. godine nastupilo je 10 igraËa J©K Hajduk, a na vratima je bio Dragutin Friedrich. Za razliku od tadaπnjih vratara, Friedrich je demonstrirao novi naËin branjenja u kojem je Ëesto izlazio s golne crte. Nije teæio paradama - branio je maksimalno jednostavno i efektno.

R

Dræavni prvak u tenisu

godine. Od 1955. do 1971. godine bio je teniski trener u Austriji i NjemaËkoj. Atletikom se bavio u rodnoj Koprivnici od 1908. do 1915. godine. U atletskoj sekciji HA©K-a (1922. - 1925.) bacao je disk i koplje, skakao u vis i motkom. Na dræavnom prvenstvu 1922. godine bio je drugi u skoku motkom. Klizao je i skijao od najranije mladosti, a hokej na ledu igrao je od 1924. godine. U Varaædinu je 1936. osnovao hokejsku sekciju u SK Slavija i bio najbolji igraË.

Uzor mladima Zbog rezultata koje je postigao, primjerenog ponaπanja i dosljednosti Dragutin Friedrich je uæivao veliku popularnost. U πportu je poπtivao princip Ëistog amaterizma. Bio je pozivan u druge nogometne klubove, ali je ostao vjeran HA©K-u. U tom je klubu pronaπao toliko potrebnu disciplinu, prijateljstvo i jednakost meu igraËima. Svojim je postupcima utjecao na πportsko opredjeljenje brojnih mladih ljudi, a naroËito svojih neÊaka, stolnotenisaËa Æarka i Borisa Dolinara. Sam je i uz pomoÊ svojih uËenika obnovio, uredio, a kasnije odræavao nekoliko πkolskih igraliπta. Redovito je vjeæbao tako da je i u poznoj dobi zadræao vitalnost. Stanovao je pokraj stadiona NK Dinamo u JakiÊevoj ulici 20. Iz svojeg je dvoriπta imao slobodan ulaz na igraliπte, πto je vrlo Ëesto i koristio.

Izuzetno vrijedna ostavπtina

Ostavπtina Dragutina Friedricha pravi je biser u funduPrestanak aktivnog igranja nogometa omoguÊio mu je su Hrvatskog πportskog muzeja. Predmeti su proizvedeni redovito nastupanje na teniskim turnirima u zemlji i u u razdoblju kada im se u druπtvu pridavalo iznimno znaËenje. Dio preinozemstvu od dmeta stranog je 1932. do 1941. porijekla, pa ih godine. S bramoæemo uspotom Kreπimirom reivati s onima osvojio je dræaproizvedenim u vno prvenstvo u nas. Medalje, igri parova pehari, plakete, 1928. i 1931. znaËke i trofejni godine. Zajedno predmeti uporas acima izgrabnog znaËenja dio je 1949. goodiπu neobidine tenisko Ënom ljepotom i igraliπte u dvomuzejski su preriπtu gimnazije dmeti nulte kau Kuπlanovoj tegorije. Brojne ulici. Na tom je fotografije preigraliπtu vodio cizno su opisatenisku πkolu od Trofejni predmeti iz zbirke Dragutina Friedricha ne, a saËuvani 1949. do 1953.

10


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 39

su uvezi novina, tiskovine i dokumenti. U dnevnicima u kojima je Friedrich nevienom preciznoπÊu biljeæio svoje πportske nastupe, marljivo je zabiljeæio i druge dogaaje svoga vremena. Tu vrijednu zbirku za Friedrichova æivota nije uspio preuzeti Milivoj RadoviÊ najvrjedniji sakupljaË muzejskih predmeta u nas, inaËe dobar poznavalac æivota i djela Dragutina Friedricha. Nakon smrti Dragutina Friedricha ona je dugo stajala u njegovoj kuÊi u JakiÊevoj ulici. Za divno Ëudo, zbirku je Hrvatskom πportskom muzeju 1996. godine ponudio na otkup jedan zagrebaËki antikvar.

Dragutin Friedrich (lijevo) u Beogradu 1923. godine

Izvori i literatura 1. RadoviÊ, M. (1982). BraÊa Friedrich. Povijest sporta, 13 (50), 38 - 46. 2. BanËiÊ, S. (1972). UËitelj i svestrani sportaπ. ZagrebaËki sport. 3. Kramer, F. (1973). DesetljeÊa naπeg tenisa. Zagreb: Teniski savez Hrvatske.

Ekipa HA©K-a i HA©K Sarajevo u Sarajevu 26. listopada 1913. godine, Dragutin Friedrich u sredini u bijelom dresu

11


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 40

GODI©NJICE 95. OBLJETNICA SPLITSKOG NOGOMETNOG KLUBA

Samo Hajduk æivi vjeËno Duga, bogata i jedinstvena povijest darovala je Hajduku bezbroj specifiËnosti. Jedna od njih je da je to jedan od rijetkih klubova u svijetu kojemu je posveÊena opereta, 1926. godine TijardoviÊeva Kraljica lopte Piπe Jurica GizdiÊ

riËa o Nogometnom klubu Hajduk poËinje 13. veljaËe 1911. godine kada su Ëetvorica splitskih studenata, Vjekoslav IvaniπeviÊ, Fabjan Kaliterna, Lucijan Stella i Ivan ©akiÊ, zajedno s Vladimirom ©orom, osnovali Hrvatski nogometni klub Hajduk, koji Êe nedugo zatim izrasti u veliki nogometni klub i ostati na tom mjestu unatoË tomu πto mu je svaki rat prekidao i ometao djelatnost. Valjda i zbog toga, klub oduvijek prati slogan njegovih navijaËa "Hajduk æivi vjeËno". Duga, bogata i jedinstvena povijest darovala je Hajduku bezbroj specifiËnosti. Prva je da je prvi zgoditak 1911. godine ©ime Raunig postigao koljenom, druga da je 1924. godine cijela momËad, osim vratara, nastupila kao dræavna reprezentacija, treÊa da je jedan od rijetkih klubova u svijetu kojemu je posveÊena opereta, 1926. godine TijardoviÊeva Kraljica lopte, Ëetvrta da je na njegovoj utakmici u jeku II. svjetskog rata 1944. godine u Bariju bilo Ëak 50.0000 gledatelja, peta da je Hajduk 1945. proglaπen "PoËasnom momËadi slobodne Francuske"., πesta da je 1950. godine osvojio dræavno prvenstvo bez ijednog poraza, sedma da je 1979. za njega izgraen tada najljepπi stadion u Europi, osma da je jedan od rijetkih klubova u Europi koji je monografijom na faktografski naËin saËuvao svoju klupsku povijest. Viπe od 200 igraËa ovoga kluba igralo je u dræavnim reprezentacijama, a 16 Hajdukovih igraËa osvojilo je olimpijsku medalju. Hajduk je igrao na gotovo 500 stadiona u osamdesetak dræava na svim kontinentima, primili su ga mnogi veliki svjetski dræavnici, a cijeli ga æivot prate njegovi izuzetni navijaËi. Nikada nije napustio prvoligaπko druπtvo, nije mijenjao ime iako je imao burnu proπlost egzistirajuÊi tijekom tri rata i Ëetiri dræave: u Austo-Ugar-

P

12

skoj, prvoj pa drugoj Jugoslaviji, te napokon u svojoj Hrvatskoj koju je oduvijek æelio. Prema domaÊim i europskim rezultatima, NK Hajduk je najuspjeπniji hrvatski klub. Iza njega je 17 osvojenih dræavnih prvenstava: 1927., 1929., 1940./41., 1946., 1950., 1952., 1954./55., 1970./71., 1973./74., 1974./75., 1978./79., 1992., 1993./94., 1994./95., 2000./01., 2003./04. i 2004./05. Osvojio je i 13 nacionalnih kupova: 1966./67., 1972., 1973., 1974., 1975./76., 1976./77., 1983./84., 1986./87., 1990./91., 1992./93., 1994./95., 1999./2000. i 2002./03. Klub se ponosi i s osvojenih πest hrvatskih super-kupova: 1992., 1993., 1994., 1995., 2004. i 2005. U europskim natjecanjima, od Kupa prvaka preko Kupa Uefe, Hajduk je takoer imao zapaæenih rezultata. Tri je puta u Kupu prvaka doπao do Ëetvrtzavrπnice: u sezoni 1975./76. eliminirao ga je nizozemski PSV Eindhoven, 1979./80. zapadnonjemaËki Hamburger SV, a u sezoni 1994./95. u Ligi prvaka kasniji pobjednik, nizozemski Ajax. U Kupu pobjednika kupova u sezoni 1972./73. Hajduk je igrao u poluzavrπnici, ali je engleski Leeds United bio bolji. U sezoni 1977./78. u Ëevrtzavrπnici ga je iz daljnjeg natjecanja izbacila beËka Austrija na jedanaesterce. U Kupu Uefe Hajduk je jednom igrao u poluzavrπnici, 1983./84., a u Ëetvrtzavrπnici u sezoni 1985./86. NK Hajduk je naπ najpopularniji πportski kolektiv, ima navijaËe u cijeloj zemlji i u hrvatskom iseljeniπtvu, a oni najvatreniji su okupljeni u navijaËkoj skupini Torcida, osnovanoj 1950. godine. Hajduk je jedan, jedinstven u mnogo Ëemu pa i u ljubavi svog Splita i Dalmacije prema voljenom klubu, jer doista, kako je napisano u predgovoru knjige izdane u povodu ove godiπnjice: "Svi smo mi prolazni, samo Hajduk æivi vjeËno".


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 41


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:23

Page 42

SPORTSKA FOTOGRAFIJA

Ljubitelji bijelih padina Piπe Zdenko JajËeviÊ 1 natoË geografskim uvjetima u kojima postoji samo nekoliko vrhova viπih od 1000 metara i klimatskim prilikama bez oπtrijih zima, u Hrvatskoj skijanje ima bogatu tradiciju. Meunarodni uspjesi naπih skijaπa u posljednjih desetak godina na najljepπe moguÊi naËin zaokruæuju priËu o hrvatskom skijanju, dugu viπe od jednog stoljeÊa. ZahvaljujuÊi skijaπkim djelatnicima, u Hrvatskom πportskom muzeju saËuvan je niz fotografija koje svjedoËe o objektima, opremi, transportu, natjecanjima i drugim dogaajima iz kojih se moæe proniknuti u nit razvoja ovoga prekrasnog πporta. Takve fotografije nalazimo u zbirkama koje pripadaju Franji BuËaru, Ivi LipovπËaku, Anti i Mirku PandakoviÊu, Viktoru ©etini, Mladenu MaroviÊu i drugima. Nakon pionirskih pothvata u razvoju skijanja u Hrvatskoj pod vodstvom Franje BuËara i osnivanja prve skijaπke sekcije u Prvom hrvatskom sklizalaËkom druπtvu 1894. godine, poËetkom XX. stoljeÊa postupno je pao interes za tu πportsku granu. Skupu skijaπku opremu mogli su nabaviti samo bogatiji graani. Meutim, s tadaπnjim skijama moglo se samo kretati po snijegu i eventualno spustiti niz neku blagu padinu. Skijanje je predstavljalo ne mali napor u kojem je bilo malo uæivanja. Novo povoljnije razdoblje u razvoju skijanja zapoËelo je 1908. Te se godine na meunarodnom skijaπkom natjecanju u »eπkoj istaknuo zagrebaËki odvjetnik Janko pl. Wodwarka koji je bio redoviti gost Ëeπkih skijaπkih natjecanja. On je 9. veljaËe 1908. godine u mjestu Jilemnici nastupio na "prvenstvu zemalja Ëeπke krune", izvan konkurencije, i pobijedio u utrci na 10 km. Meu propagatore skijaπkog πporta ukljuËila su se i dva mlada πportaπa i πportska djelatnika, Ivo LipovπÊak i Ante PandakoviÊ. Pojavile su se i prve skijaπice Katja Dean i Mary PandakoviÊ - KlaiÊ. Ivo LipovπÊak, koji je bio na Ëelu ski-sekcije HA©K-a, uspio je vrlo brzo pridobiti Ëlanove da se umjesto sanjkanja poËnu baviti skijanjem. Uz BuËara se pojavljuju i drugi mlai skijaπi, koji sa suvremenijom opremom sa dva πtapa skijaju tehniËki mnogo bolje. U to je vrijeme Medvednica za zimske πportove bila neupotrebljiva. Bila je obrasla gustom πumom, s malo puteva i bez pogodnih livada. Zbog toga su ZagrepËani izabrali relativno lako dostupne pitome padine Pleπivice, kao najpogodnije za svoje aktivnosti. Meutim, to novo, tehniËki savrπenije skijanje, s mnogo veÊim brojem poklonika, u daljnjem je razvoju traæilo nove, prostranije i strmije terene sa sigurnijim i dugotrajnijim snijegom. U Hrvatskoj, takva podruËja mogla su se pronaÊi jedino u Gorskom kotaru.

U

42

2

3 4


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 43

5

6 1. Polaznici TeËaja za uËitelje gimnastike zimi 1894./95. na Cmroku 2. Rudolf Zigmundovski na Medvednici 1908. godine 3. Skijaπi HA©K-a uspinju se na Sljeme u sijeËnju 1911. godine 4. ZagrebaËki skijaπi na dræavnom prvenstvu u Bohinju 1923. godine 5. Skijaπi HA©K-a na Pleπivici 1914. godine 6. Start natjecatelja na prvom spustu na Medvednici 1933. godine 7. Skijaπko natjecanje Zlatni medvjed 1984. godine 8. Svjetski kup za skijaπice na Sljemenu 2006. godine

7

8


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 44

SPORTSKA ARHITEKTURA

Maksimirske igre Olimpijske graevine, Ëak i kada bi se svake igre u sljedeÊih 50 godina odræavale na istom mjestu, bile bi pune 180 dana, a prazne ili poluprazne 18.070 dana! Piπe Kreπimir Ivaniπ to je sportska infrastruktura? Kome i Ëemu sluæi, od Ëega i kako nastaje? Tko je odræava i njome upravlja? Sportske graevine su zgrade i ureene vanjske povrπine (na tlu, snijegu, ledu, vodi ili zraku) namijenjene igri i zabavi, odmoru i rekreaciji, odgoju i obrazovanju, sportskom vjeæbanju i natjecanju... Skup planiranih i izvedenih graevina (od igraliπta za naselja, vrtiÊe ili πkole do boriliπta za meunarodna natjecanja), usklaen s potrebama, zahtjevima i moguÊnostima sredine Ëini kvalitetnu mreæu javnih sportskih graevina ili piramidu integralnog sustava sportske infrastrukture. Javna sportska infrastruktura je dio komunalnog standarda. Vrstom, kvalitetom, koliËinom i rasprostranjenoπÊu svjedoËi o udjelu sporta i dokolice u civilizaciji i kulturi vlastite sredine, uvaæavanju javnog interesa i o naËinu raspolaganja javnim financijama. Dogradnjom sportske infrastruktura u Republici Hrvatskoj, nuæno je rijeπiti osnovne nedostatke: koliËina, kvaliteta i rasprostranjenost ne zadovoljavaju potrebe i zahtjeve; tehnoloπka zastarjelost uzrokuje skupo odræavanje; nepostojanje suvremenih standarda te nerealni i nestruËni programi dovode do realizacija iznad potreba i moguÊnosti sredine; naslijee otuenog odluËivanja, megalomanija i diletantizam joπ optereÊuju naπe, osobito kapitalne, projekte i realizacije. Prethodne definicije su opÊa mjesta ciljeva i dijagnoza stanja. Kako do ciljeva uz izbjegavanje neprilika?

©

Glavni investitor “puk” Uspjeh svakog projekta financiranog javnim proraËunom ovisi o jasno izraæenom javnom interesu, pretoËenom u kvalitetne i realne planove, provedene uz kontrolu javnosti. 44

Piramidu sportske infrastrukture Ëini kvalitetna osnovica namijenjena primarnim potrebama s vrhom od realnih i odræivih centara za natjecateljski sport. Iako nam je i osnovica nedovoljna kvalitetom i koliËinom, naËin izgradnje vrhunskih graevina upozorava i zahtijeva promjene, veÊ i zbog nesrazmjera utroπenih javnih sredstava i postignutih rezultata. Izgradnju za velika natjecanja prati epidemija politiËke euforije, programske megalomanije te financijske i ekoloπke neodgovornosti. Nakon kratkotrajnih igara i otrjeænjenja, glavni investitor, “puk”, joπ dugo plaÊa uzaludno odræavanje “bijelih slonova” dok zaËetnici megalomanije u pravilu ostaju anonimni i neduæni. Mega-kapaciteti graeni za “velike” igre su, uz pretpostavku æivotnog vijeka od 50 godina, popunjeni samo 15 dana! Olimpijske graevine, Ëak i kada bi se svake OI u sljedeÊih 50 godina odræavale na istom mjestu, bile bi pune 180 dana, a prazne ili poluprazne 18.070 dana! Sportska infrastruktura treba doprinositi kvaliteti urbanog æivljenja, a ne biti skup krupni otpad koji se ne moæe reciklirati.

Pouke iz Sydneya i Atene U Sydneyu je 2000. godine sagraena najveÊa u svijetu koncentracija olimpijske sportske infrastrukture. Danas je Olimpijski centar u Homebush Bayu napuπten, uz izuzetak Aquatic Centrea, olimpijskog plivaliπta. Homebush je najskuplji svjetski primjer ignoriranja vaænosti postolimpijskog koriπtenja. Planirano dokidanje sjeverne i juæne tribine stadiona zbog usklaenja s postolimpijskom potrebom nije

provedeno. Naime, ni stadion niti cijeli olimpijski kompleks nisu gradu potrebni. Sydney ima dovoljno svakodnevnih stadionskih kapaciteta na Sydney Cricket Groundu u srcu grada. Pokrajinska vlada i grad sada raspisuju uzaludne natjeËaje za alternativno koriπtenje Olimpijskog centra koji se odræava iz javnih i sponzorskih fondova uz velike gubitke, a sporadiËna sportska i druga zbivanja nisu posjeÊivana zbog daleko atraktivnije ponude u srediπtu grada. Predlaæe se i ruπenje olimpijskog kompleksa uz izuzetak Aquatic centra i konverzija u stambenu zonu. Olimpijsko selo postalo je stambena zona sumnjive kvalitete. Jedini ekoloπki projekt “OI Sydney 2000” bio je montaæni stadion za odbojku na pijesku na Bondi Beachu, koji je demontiran nakon Igara. Atensku vrlo sliËnu pouku opisala je kolegica GreguriÊ u Olimpu broj 17.

Pouka iz Barcelone Dalekovidnom, kompleksnom i mudrom planu urbane obnove Barcelone, Olmpijske igre 1992. bile su samo katalizator. Izvrsno organizirani planerski, administrativni, financijski i operativni sektori proveli su opseænu reurbanizaciju u kojoj je olimpijski sportski kompleks stajao samo pet posto ukupnih troπkova. Igre nisu ostavile “bijele slonove” niti mrtve zone, dapaËe, veÊina sportskih graevina joπ i danas je meu najposjeÊenijima i u gradu i u Kataloniji.

Pouka iz Münchena Najava Gradskog poglavarstva Zagreba o angaæiranju münchenskog aktera pri “dovrπenju” maksimirskog stadiona obavezuje na podrobniju analizu.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Osim nuæne reurbanizacije, München je 1972. godine trebao svijetu prezentirati novu, demokratsku NjemaËku nasuprot onoj nacistiËkoj s Igara u Berlinu 1936. godine. München je, simboliËki, na mjestu odlagaliπta graevnog otpada od bombardiranja iz Drugog svjetskog rata, izgradio Olympia park, natkriljen jedinstvenom arhitektonskom i konstruktorskom πatorastom majstorijom Güntera Behnischa i Frei Otta. Danas, nakon 34 godine, Olympia park joπ je najposjeÊeniji javni prostor grada i najljepπi olimpijski kompleks u svijetu. Nakon dobivanja Svjetskog nogometnog prvenstva, Franz Beckenbauer je 1998. godine predlagao ruπenje Olimpijskog, dakle i atletskog, stadiona i izgradnju novog, iskljuËivo nogometnog. Nakon glatke javne odbijenice prijedloga svemoÊnog “Keisera Franza” uslijedio je sustavni procesa izgradnje Allianz Arene, pouËan i indikativan, pogotovo nama. Detaljan, prezentiran javnosti, usvojen i recenziran projektni program bio je s financijski atraktivnim pozivom upuÊen na 20 meunarodnih timova arhitekata i izvoaËa maksimalnog kredibiliteta. Autoritativni ocjenjivaËki sud suæavao je izbor u Ëak Ëetiri faze sa 20 na 10 pa na πest autorskih grupa od kojih je traæen Ëak glavni projekt s detaljnim troπkovnikom i ponudom! KonaËno je izmeu dviju grupa izvedba povjerena πvicarskim arhitektima Herzogu i de Meuronu.

Page 45

Naglasak nije na rezultatu nego na struËnoj pripremi, javnom nadmetanju ideja i ponuda i transparentnosti postupka.

Kako Zagreb koristi pouke Münchena? Münchenskoj temeljitosti i postupnosti zagrebaËko poglavarstvo suprotstavlja originalnu preËicu: maksimirski stadion Êe na raËun viπegodiπnjeg najma “dovrπiti” graevinska tvrtka koja je izvodila Allianz Arenu! Projektni program, nadmetanje arhitektonskih grupa, graevinarsko nadmetanje cijenom, rokom, jamstvima i referencama te kompetentna struËna prosudba cijelog procesa Zagrebu i

Javna sportska infrastruktura je dio komunalnog standarda. Vrstom, kvalitetom, koliËinom i rasprostranjenoπÊu svjedoËi o udjelu sporta i dokolice u civilizaciji i kulturi vlastite sredine, uvaæavanju javnog interesa i o naËinu raspolaganja javnim financijama

dalje nisu potrebni! Ni nakon dugotrajnog, skupog i nedosljednog graenja s poraznim rezultatom. Procesi odluËivanja, planiranja i provedbe usporedivi su u svih igara, od olimpijskih do seoskih, meutim demokratski i struËni filtri su, ako se koriste, vrlo efikasni. Prije devet godina predlagao sam, naravno uzalud (u listovima “Banka” i “»ovjek i prostor”), provedbu meunarodnog natjeËaja za rjeπenje te neuralgiËne teme, na osnovi kvalificiranog programa koji uvaæava i delikatni prostorni kontekst i realni kapacitet. Isto predlaæem i danas. PostojeÊe graevinske posljedice skupog lutanja treba ukloniti. Usporedbe radi, za utroπeni iznos (koristim se srednjom vrijednoπÊu od nagaanih u medijima jer su toËni podaci nedostupni javnosti), moglo se izgraditi oko 30 dvoranskih plivaliπta modela ©ibenik ili oko 20 tipa »akovec, broj dvostruko veÊi od svih postojeÊih plivaliπta u nas! Æelim da ova analiza potakne raspravu o stanju duha i procesima odluËivanja u naπoj, ponajprije zagrebaËkoj, sredini. Iako, na sreÊu, nemamo prilike za organizaciju olimpijskih igara, brojne i sve skuplje “igre” sa sportskom infrastrukturom povod su za ozbiljnu raspravu. Cilj hitnih i bitnih promjena postojeÊih modela odluËivanja je utvrivanje i zaπtita javnog interesa te planiranje, izgradnja i odræavanje usklaeni s potrebama i moguÊnostima.

45


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 46

TERMINOLOGIJA SPORTA: SemantiËka analiza pojma sport

Igra, zabava i posao ©port nisu samo rezultati, on je dio kulture, naËin æivota, izraæavanja. Biti fit znaËi biti svjestan uloge tjelovjeæbe koju ona ima kako na fiziËko, tako i na psihiËko zdravlje. Biti fit znaËi imati znanje koje se danas smatra dijelom odreene razine obrazovanja Piπe Darija OmrËen port je oduvijek bio dio druπtvenih kretanja. Vrlo Ëesto nismo ni svjesni da je on od samih poËetaka ljudske civilizacije ugraen u svijest ljudi. Jedna od njegovih semantiËkih odrednica je i kretanje, a kretanje je metafora æivota, te je tako u pelaπkome mitu o stvaranju svijeta Eurinoma, boæica svih stvari, plesala na morskim valovima pokrenuvπi tako vjetar koji joj se uËinio pogodnim za poËetak stvaranja svijeta (Graves, 2003, 19).

©

Agonistika - starogrËki πport Poznati ameriËki antropolog Conrad Ph. Kottak kaæe (2000.) da su kulturoloπke snage te koje oblikuju ljudsku biologiju, odnosno da je kultura ta koja je kljuË okolinskih sila πto odreuju rast i razvoj ljudskog tijela - kulturoloπka tradicija promovira odreene aktivnosti i sposobnosti i postavlja standarde fiziËkog dobrostanja - fiziËke aktivnosti, ukljuËujuÊi i one πportske, 46

koje su pod utjecajem kulture, pomaæu izgraditi tijelo. U staroj je GrËkoj tjelesni odgoj bio podijeljen na gimnastiku i agonistiku. Potonja je podrazumijevala razne varijante vjeæbanja Ëiji je cilj bio postizanje rezultata tijekom natjecanja. U grËkome jeziku agon je oznaËavao, dakle, nadmetanje. Meutim, uz tu je rijeË postojala i rijeË âthlos, koja je takoer znaËila natjecanje - atletika je podrazumijevala gimnastiËka i konjiËka natjecanja (Beyer, 1987:42). Od otprilike 500. godine prije Krista nadalje naziv atlet se koristio za sve koji su se kroz dugaËak i strukturiran trening pripremali za atletske agone koji su ukljuËivali borilaËke, trkaËke i bacaËke discipline (Beyer, 1987:70).

Pojam gimnastika opet se javlja u renesansi ©port i πportska natjecanja su, dakle, prolazili razne promjene. Primjerice, rimski car Theodosius I. godine 393. poslije Krista ukinuo je olimpijske igre smatrajuÊi ih, u skladu s tadaπnjim

uvjerenjima krπÊanstva kojemu je i sam pripadao, poganskim aktivnostima. Naziv se gimnastika nakon doba Antike ponovo poËinje koristiti tek u renesansi (Renson, 2002.) i predstavlja prijelaz prema stvaranju i uporabi novoga naziva, kineziologija (cinésiologie), koji Êe se u 19. stoljeÊu poËeti koristiti za oznaËavanje “znanosti o kretanju i njezine povezanosti s obrazovanjem, higijenom i terapijom” (Prot, 1997.; Renson, 2000.; Renson, 2002.). U istome se stoljeÊu u Engleskoj i Francuskoj razvija koncept πporta u onom znaËenju u kakvome ga shvaÊamo danas.

RazliËit odnos druπtva spram tjelovjeæbe i πporta ©port, meutim, nisu samo rezultati on je dio kulture, on je naËin æivota, naËin izraæavanja. Biti fit znaËi biti svjestan uloge tjelovjeæbe koju ona ima kako na fiziËko, tako i na psihiËko zdravlje. Biti fit znaËi imati znanje Branko CikatiÊ koje se danas smatra dijelom odreene


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

razine obrazovanja. Imidæ tijela danas nije sinonim za ljepotu, nego za njegovu sposobnost i funkcionalnost to je odraz naπega stava prema svijetu koji nas okruæuje. Odnos prema tjelovjeæbi i πportu uveliko je odreen stavovima u druπtvu. Kottak opisuje kako se u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama djevojke potiËu na tjelovjeæbu i sudjelovanje u πportskim aktivnostima - cilj je biti u formi, ali i biti vitak, iako se danas u znanstvenim krugovima raspravlja o tome da vitkost i dobra forma nisu nuæno komplementarni pojmovi. Na primjer, Blake i suradnici za tipiËan opis osobe koja je u formi koriste rijeËi poput snaæan, mrπav i miπiÊav (Blake, Miller i Brown, 2000.), ali istodobno navode i raspravu Barlowa i suradnika o tome moæe li osoba imati prekomjernu tjelesnu teæinu, a ipak biti fit. Androgeni imidæ æenskog tijela, meutim, nije popularan u svim kulturama. Tako Kottak opisuje (2000.) da se u Brazilu tolerira viπe masnoga tkiva na tijelu te da se æene u brazilskome druπtvu ne potiËu toliko na πportske aktivnosti kao πto je to sluËaj u ameriËkom druπtvu - dovoljna je usporedba broja ameriËkih i brazilskih πportaπica koje sudjeluju, primjerice, u meunarodnim atletskim i plivaËkim natjecanjima.

©portski pojmovi sastavni dio svakodnevne komunikacije ©port i tjelovjeæba se ne ogledaju samo u imidæu tijela - oni su postali i dijelom svakodnevne jeziËne komunikacije. RijeËi poput teretana, fitnes ili tjelesno vjeæbanje dio su

Ê

Page 47

svakodnevnog diskursa. Kada smo pretjerali s poslom treba malo stati na loptu, kada netko ne poπtuje pravila igre u bilo kakvoj komunikaciji moæe dobiti crveni karton, u autu smo kada smo indisponirani, a svakome u æivotu treba odskoËna daska da bi zapoËeo neπto novo. Nije dobro raditi pogreπke u koracima, a cilj je svake poslovne aktivnosti biti prva liga. Razvoj trgovine je donio konkurenciju na træiπtu - kvaliteta nekoga proizvoda predmetom je nadmetanja konkurenata Ëiji je cilj pridobiti πto viπe kupaca. Kada shvatimo da gubimo bitku vrijeme je da bacimo ruËnik u ring. Æivot je utakmica, a utakmica je, naravno, nadmetanje. A nadmetanje je igra (Huizinga, 1970:71). I ples je igra. Ples je i naËin komunikacije - on je sredstvo izraæavanja. Platon je smatrao da je ples boæanskog podrijetla (Chevalier i Gheerbrant, 1983:514), dok ga je Aristotel usporeivao s poezijom (History of dance, 2005.). Igra je i zabava, a zabava je jedno od obiljeæja πporta (McPherson, Curtis i Loy, 1989:15).

Veza izmeu novca i πporta ©port danas, meutim, ima i drugu funkciju - on je postao veliki business. Od njega se oËekuje ne samo ekonomska dobit za πportaπa, nego i za niz onih koji su na razne naËine povezani sa πportom i πportskim natjecanjima - treneri, sponzori, televizijske kuÊe itd. Ljudi koji su organizirali olimpijski pokret u 19. stoljeÊu i sponzorirali moderne olimpijske igre nisu bili iz siromaπnih radniËkih slojeva. To su bili bogati aristokrati koji su svoju moÊ iskoristili da bi etablirali definiciju amatera koja

je privilegirala πportaπe iz bogatih sredina (Coakley, 2003:327). Ta sveza izmeu novca i πporta postoji i danas vrlo su rijetki sluËajevi uspjeπnih πportaπa iza kojih ne stoji financijska pomoÊ okoline s jedne strane, a s druge, oko gotovo svakog uspjeπnog πportaπa stvara se krug financijski zainteresiranih subjekata. ©port je igra, on je i zabava, ali i veliki posao. Meutim, s druge strane, maknemo li pogled s pozornice velikih πportskih uspjeha, i obratimo li paænju na obiËnog Ëovjeka neπportaπa, onda je nezaobilazno spomenuti da je danas viπe nego ikada tjelovjeæba postala istoznaËnicom modernoga naËina æivljenja u kojemu Ëovjek nastoje za sebe uËiniti neπto dobro, neπto kreativno. Literatura: Beyer, E. (1987.). Wörterbuch der Sportwissenschaft. Deutsch, Englisch, Französisch. Dictionary of Sport Science. German. English. French. Dictionnaire des Sciences du Sport. Allemand. Anglais. Français. (str. 42, 70) Schorndorf: Verlag Karl Hofmann. Blake, A., Miller, & W. C., Brown, D. A. (2000.). Adiposity does not hinder the fitness response to exercise training in obese women, The Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 40(2): 170-177. Chevalier, J., & Gheerbrant, A. (1983.). RjeËnik simbola. Mitovi, sni, obiËaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. (str. 514). Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske. Coakley, J. (2003.). Sports in society: issues and controversies. (str. 327). Osmo izdanje, International edition. Boston: McGraw Hill Higher Education. Graves, R. (2003.). GrËki mitovi. (str. 19). Zagreb: Biblioteka Mitologica, Knjiga 9, LDK promet. History of dance. (2005.). http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_dance, 30.11.2005. Huizinga, J. (1970.). Homo ludens. O podrijetlu kulture u igri. (str. 71). Zagreb: Matica Hrvatska. Kottak, C. P. (2000.). Anthropology. The exploration of human diversity. Boston: McGrawHill HigherEducation. McPherson, B. D., Curtis, J. E., & Loy, J. W. (1989.). The social significance of sport. An introduction to the sociology of sport. (str. 15). Champaign: Human Kinetics Books. Prot, F. (1997.). Nicolas Dally: life and work (1795. - 1865.). U D. MilanoviÊ (ur.) Zbornik 1. meunarodne znanstvene konferencije o kineziologiji 'Kineziologija - sadaπnjost i buduÊnost', Dubrovnik, 25. - 28. rujna, 1997., (str. 13-17). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu. Renson, R. (2000.). New insights in the biography and scientific background of Nicolas Dally (1795. - 1862.), father of kinesiology (1857.), Kinesiology, 32 (1): 5-14. Renson, R. (2002.). Kinesiologists: raiders of the lost paradigm? Kinesiology, 34 (2): 210-221.

47


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 48

UMJETNOST I SPORT Olimpijske igre na ekranu

Himna

ljudskom tijelu i Filmovi o olimpijskim igrama su mnogo viπe od faktografskog izvjeπtavanja. To je priËa o pobjedi i porazu, fiziËkom postignuÊu i sportskoj inteligenciji, slobodi i ustrajnosti, prijateljstvu i suparniπtvu Piπe Ana PopovËiÊ vi oni koji su uæivo gledali neki sportski dogaaj, sloæit Êe se da, bez obzira na prednosti atmosfere i ambijenta, sam prizor djeluje mnogo uvjerljivije gledan na ekranu. Kada gledamo te kadrove u krupnom planu, bez drugih prizora koji nam odvlaËe paænju, koncentrirani iskljuËivo na njih, dogaaji na ekranu postaju “stvarniji od æivota”.

S

Filmske kamere prvi put na OI 1900.

1936.

Sport i film su od samih poËetaka toliko dobro funkcionirali zajedno da je iz danaπnje perspektive gotovo teπko povjerovati kako ne postoji filmski zapis s I. olimpijskih igara u Ateni 1896. godine. Meutim, filmske su kamere veÊ snimale dogaanja na II. olimpijskim igrama 1900. u Parizu. Ideja o sluæbenom filmu o olimpijskim igrama javlja se tek 1938. godine. Ipak, veÊ dvije godine ranije, na Olimpijskim igrama u Berlinu, snimljena je Olympia, arhetipski sportski dokumentarni film njemaËke redateljice Leni Riefenstahl. Diskusije o tom filmu kao dijelu nacistiËke propagande traju sve do danas, iako je nedvojbeno da 48

su dogaanja na tim igrama prikazana krajnje objektivno. Redateljica se Ëak suprotstavila nacistiËkom ministru propagande Josephu Goebbelsu koji je traæio da se iz filma izbace Jesse Owens i Ralph Metcalfe, jer su ti crnoputi sprinteri negirali nacistiËku teoriju o nadmoÊi arijevske rase. Savrπenim nizanjem scena najuzbudljivijih

sportskih trenutaka, uz glazbu i naraciju, Leni Riefenstahl je uspjela kreirati film koji je postao paradigma prikazivanja sporta na ekranu. Film Olympia je 1938. godine osvojio Grand Prix na Meunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, gdje je u konkurenciji bio i film Walta Disneyja Snjeguljica i sedam patuljaka.

Poznati redatelji reæirali filmove o OI Osim filma Leni Riefenstahl, najpoznatiji filmovi o olimpijskim igrama su Slava sporta, koji pokazuje dogaaje na XIV. igrama u Londonu 1948. godine i film Vizija osmorice o XX. olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine. Taj se film sastoji od osam zasebnih filmova razliËitih redatelja, meu kojima su i Milos

1948.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 49

Forman i Kon Ichikawa. Nadalje, tu je i Bijela stijena, film Tonyja Maylama o XII. zimskim olimpijskim igrama u Innsbrucku 1976. i odliËan film Maraton, Carlosa Saure o XXV. olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine. Bud Greenspan, moæda najpoznatiji kroniËar olimpijskih igara, snimio je

duhu ©esnaest dana slave o Igrama u Los Angelesu 1984., a pratio je i olimpijske igre u Calgaryju (1988.), Seoulu (1988.), Barceloni (1992.) i Lillehammeru (1994.). Poznati su i filmovi o zimskim olimpijskim igrama u Grenobleu (1968.), Snjegovi Grenoblea Jacquesa Ertauda i JeanJacquesa Languepina i Trinaest dana u Francuskoj Claudea Leloucha. Svakako treba spomenuti i film NoÊ obasjana suncem Patrica Segala o paraolimpijskim igrama u Arnhemu 1980. godine. Filmovi o olimpijskim igrama su mnogo viπe od faktografskog izvjeπtavanja. To je priËa o pobjedi i porazu, fiziËkom postignuÊu i sportskoj inteligenciji, slobodi i ustrajnosti, prijateljstvu i suparniπtvu, himna ljudskom tijelu i duhu.

1984.

Prvi televizijski prijenos sa OI 1936.

Prvi televizijski prijenosi KljuËna veza izmeu olimpijskih igara i televizije, dogodila se poËetkom 60ih, upotrebom satelita. Olimpijske igre su i prije toga bile "pokrivene" i na televiziji. To je prvi puta bilo na OI u Berlinu 1936., ali prijenos nije bio direktan. U trenutku kada se sportski dogaaj prikazivao na ekranu, svi su veÊ znali ishod, pa pravog uzbuenja nije bilo. Prvi direktan prijenos sa olimpijskih igara bio je iz Tokyja 1964. godine. S vremenom je televizija nepovratno promijenila iskustvo gledanja sporta. Osim toga, televizija viπe ne prenosi samo sportski dogaaj veÊ je postala dio tog dogaaja. Prijenos i ponavljanje usporene snimke kljuËnog trenutka, statistiËki podaci, komentari, diskusije, debate i analize, sve je to povezano u cjelinu.

Suvremeni TV prijenosi Za veÊinu ljubitelja sporta, najzanimljiviji dio televizijskog programa u veljaËi 2006. godine bile su XX. zimske olimpijske igre u Torinu. Svi koji nisu mogli osobno prisustvovati natjecanjima mogli su ih gledati iz svojih domova. ©toviπe, danas, za razliku od prije desetak godina, svaka televizijska kuÊa moæe

izabrati sportove i prijenose koje Êe emitirati i individualizirati svoje izvjeπtavanje. Nacionalne televizijske kuÊe mogu se usredotoËiti na izvedbe svojih natjecatelja i dopunjavati ih intervjuima. Ipak, te prednosti bi se trebale koristiti u pravom olimpijskom duhu i izbjeÊi iskljuËivo nacionalni pogled na dogaanja. Upravo je to bio glavni problem prijenosa s ovogodiπnjih ZOI na Hrvatskoj televiziji. Sudjelovanje naπih sportaπa joπ bi nas se viπe dojmilo da smo ih imali priliku pratiti u kontekstu veÊeg broja prijenosa drugih sportova. Bez olimpijske aure, izolirani nastupi naπih natjecatelja nisu bitno razliËiti od bilo kojeg drugog natjecanja, na primjer svjetskog kupa. VeÊ je danas izvjesno da Êe razvojem digitalne televizije u vrlo skoroj buduÊnosti svakom gledatelju biti omoguÊeno da sam izabere program koji æeli gledati, pa Êe zapravo biti urednik. »vrsta veza izmeu olimpijskih igara i televizije oËituje se i u astronomskim ciframa koje se isplaÊuju za televizijska prava i ta Ëinjenica je bitno, ako ne i presudno utjecala na to da su igre postale ozbiljan biznis. Izjava Petera Diamonda iz televizijske kuÊe NBC to najbolje ilustrira: "Olimpijske igre su jednostavno najveÊi show na televiziji. Niπta se sa njima ne moæe usporediti". 49


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 50

SVE»ANOST ZA NAJBOLJE

Veliki dan

s najuspjeπnijima U osam kategorija za naslove najuspjeπnijih konkuriralo je viπe od 70 kandidata i 20 nacionalnih reprezentacija i ekipa koji su u proπloj godini sudjelovali na 345 meunarodnih natjecanja svjetske i regionalne razine Piπe Radica Jurkin

Ministar Dragan Primorac, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, predsjednik dræave Stjepan MesiÊ, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i Æeljko Mataja

nazoËnosti predsjednika Republike Stjepana MesiÊa, brojnih hrvatskih politiËkih uglednika, sportskih, javnih duænosnika i gospodarstvenika te domaÊina sveËanosti, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora mr. sc. Zlatka Mateπu i glavnog tajnika Josipa »opa, u zagrebaËkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 16. sijeËnja obiljeæen je Veliki dan hrvatskog sporta i

U


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 51

proglaπeni najuspjeπniji sportaπi i ekipe u iznimno bogatoj sportskoj 2005. U osam kategorija za naslove najuspjeπnijih konkuriralo je viπe od 70 kandidata i 20 nacionalnih reprezentacija i ekipa koji su u proπloj godini sudjelovali na 345 meunarodnih natjecanja svjetske i regionalne razine.

n Najuspjeπnijom sportaπicom 2005. godine proglaπena je olimpijka i alpska skijaπica Janica KosteliÊ s tri pobjede (slalom, spust i kombinacija) na Svjetskom prvenstvu i 2. mjestom ukupno u Svjetskom kupu. Najuspjeπniji sportaπ je tenisaË Ivan LjubiËiÊ koji je s hrvatskom momËadi osvojio Davisov kup i bio 9. na ATP ranglisti. Najuspjeπnija hrvatska muπka sportska ekipa prema ocjeni struËnog savjeta HOO-a je hrvatska teniska reprezentacija (s Ëetvorkom Mario AnËiÊ, Goran IvaniπeviÊ, Ivo KarloviÊ i Ivan LjubiËiÊ), dok je najuspjeπnijom æenskom sportskom ekipom proglaπena hrvatska stolnoteniska reprezentacija (Andrea Bakula, Tamara Boroπ, Sandra PaoviÊ i Cornelia Vaida) sa 2. mjestom na Europskom prvenstvu. n Najuspjeπnijom ekipom sportaπa s invaliditetom u 2005. godini proglaπena je hrvatska rukometna reprezentacija gluhih koja je osvojila prvo mjesta na Olimpijskim igrama gluhih. U njenom su sastavu Davor BareπiÊ, Mario BaπiÊ, Goran »ehiÊ, Boris Gramnjak, Edin HaviÊ, Pero JukiÊ, Sabahudin JusiÊ, Toni Kerum, Damir LomËariÊ, Oliver LuπiÊ, Davor Maæuran, Angel Numovski, Ivan PajiÊ, Dejan ©agovac, Darko ©vec te kapetan Mario LuπiÊ n NajveÊim nadama, sportaπicama od kojih hrvatski sport rezultate tek oËekuje, ocjenjene su atletiËarka Danijela GrgiÊ koja je na 400 m osvojila 2. mjesto na Svjetskom juniorskom prvenstvu te karatistica Petra NaranËa koja je u kategoriji do 60 kg osvojila 3. mjesto na Svjetskom juniorskom prvenstvu. Od brojnih nominiranih u muπkoj

Predsjednik Zlatko Mateπa i glavni tajnik HOO-a Josip »op

konkurenciji sportaπi - najveÊe nade hrvatskog sporta su Ëlanovi jedriliËarske posade ©ime Fantela i Igor MareniÊ, s 1. mjestom na Svjetskom juniorskom prvenstvu, tenisaË Marin »iliÊ s osvojenim Roland Garrosom, te atletiËar Æeljko Vincek s 1. mjestom na Europskom juniorskom prvenstvu u disciplini 400 m. n Najuspjeπniji promicatelji Hrvatske u svijetu je hrvatska nogometna reprezentacija koja je 2005. godine bez poraza u 10 kvalifikacijskih utakmica izborila odlazak na Svjetsko prvenstvo 2006. u NjemaËkoj. Stoga Êe, kao sudionici svjetskog nogometnog

medijskog spektakla, nogometaπi svoju misiju promicanja Hrvatske i hrvatskoga sporta nastaviti i u 2006. godini. Sastav nogometne reprezentacije - najuspjeπnijih promicatelja Hrvatske 2005: Tomislav Butina, Joseph Antony Didulica, Stipe Pletikosa, Josip ©imuniÊ, Dario ©imiÊ, Robert KovaË, Niko KovaË, Stjepan Tomas, Darijo Srna, Igor Tudor, Marko BabiÊ, Niko KranjËar, Dado Prπo, Ivica OliÊ, Boπko Balaban, Jurica Vranjeπ, IvanBoπnjak, Mario TokiÊ, Ivan Leko, Jerko Leko, Eduardo Da Silva, Antony ©eriÊ, Ivan KlasniÊ i izbornik Zlatko KranjËar n Najuspjeπnijim trenerom u 2005. godini proglaπen je Nikola PiliÊ,

51


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:24

Page 52

izbornik i trener hrvatske teniske reprezentacije osvajaËe Davisova kupa. Njemu su konkurirali Ante KosteliÊ (skijanje), Pero TadiÊ (boks), Lino »ervar (rukomet), Ivan IvanËiÊ (atletika) i Vladimir Cvjetan (karate). n Na sveËanosti Velikog dana uruËena je i nagrada Meunarodnog olimpijskog odbora “Sport i fairplay” i nagrada HOO-a za “Fairplay” koje je dobio mladi hrvatski tenisaË Deni Æmak. n Posebna priznanja HOO-a za doprinos promicanju sportskog stvaralaπtva dobili su Radiπa MladenoviÊ, legendarni majstor sportske fotografije, i Veljko RogoπiÊ, najuspjeπniji svjetski plivaËki maratonac svih vremena. n Prestiænu Nagradu Hrvatskog olimpijskog odbora koja nosi naziv jednog od najtrofejnijih hrvatskih olimpijaca - MATIJA LJUBEK za 2005. godinu, odlukom OcjenjivaËkog suda (na Ëelu s dopredsjednikom HOO-a i uglednim olimpijcem Stojkom VrankoviÊem, uz Ëlanove Tomislavom ©epecom, Katicom Ileπ, Dinkom Vuletom, Biserkom Perman te uz dva zamjenska Ëlana, Antu Æaju i Branka Zorka) za izniman doprinos razvoju hrvatskog sporta i olimpizma dobili su: Marinko Mikulandra, jedriliËar i sportski duænosnik iz Dubrovnika, Mirko Novosel, koπarkaπki trener i sportski duænosnik iz Zagreba, Vladimir JankoviÊ, odbojkaπki trener i kinezioloπki struËnjak iz Zagreba, Damir KovaËiÊ, trener i sportski duænosnik dizanja utega iz Osijeka, te StreljaËko druπtvo Dalmacijacement iz Solina, koje u svojim redovima ima brojne hrvatske reprezentativce i osvajaËe medalja na svjetskim i europskim prvenstvima. 52

1

2

3

4


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

15:00

Page 53

1 Kapetan nauspjeπnije

reprezentacije πportaπa s invaliditetom, Mario LuπiÊ

2 Radiπa MladenoviÊ i Veljko RogoπiÊ, dobitnici posebnog priznanja HOO-a

3 Cornelia Vaida, Andrea

Bakula i Tamara Boroπ s izbornikom Nevenom Cegnarom (lijevo) i Ëlanicom VijeÊa Moranom PalikoviÊ-Gruden

5

6 4 Petra NaranËa i Danijela GrgiÊ najveÊe sportske nade - sportaπice

5 Dobitnici nagrade Matija Ljubek za 2005: Siniπa Vitez, Vladimir JankoviÊ, Mirko Novosel, Damir KovaËiÊ i Marinko Mikulandra

6 Mlade nade hrvatskog

πporta jedriliËari Igor MareniÊ i ©ime Fantela s Dankom RadiÊem, Ëlanom VijeÊa HOO-a

7 Marin »iliÊ, ©ime Fantela i Igor MareniÊ najveÊe sportske nade sportaπi

7


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:25

Page 54

PUBLICISTIKA Basketball je ime koπarka dobio u Zagrebu

Od naziva do zvijezda Pet poglavlja knjige predstavlja pet tematskih cjelina koje daju povijesni pregled razvoja koπarke u Zagrebu, ulogu pojedinaca i klubova Piπe Milena DragiπiÊ

lavni urednik Kruno G SaboliÊ i izvrπni urednik Jovan Kosijer okupili su grupu autora koji su svojim znanjem pridonijeli nastanku knjige “Basketball je ime koπarka

54

dobio u Zagrebu”. Koπarka je sport koji je nastao u proπlom stoljeÊu i vrlo brzo se proπirio cijelim svijetom. Ni Hrvatska nije izuzetak, i kod nas se posljednjih πezdesetak godina koπarka udomaÊila kao jedan od sportova koji se igra od dvoriπta i πkolskih dvorana do koπarkaπkih centara. Pet poglavlja knjige predstavlja pet tematskih cjelina koje daju povijesni pregled razvoja koπarke u Zagrebu, ulogu pojedinaca i klubova. Prvo poglavlje je povijesni prikaz nastanka igre i prvih pravila koje je postavio James Naismith. SljedeÊe poglavlje posveÊeno je razvoju koπarke u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu. Opisane su uloge koje su u razvoju koπarke

u Hrvatskoj imali Hrvatski sokol, Izidor Krπnjavi, Franjo BuËar, pa sve do Cibone i Croatije, a sve je bogato ilustrirano fotografijama i dokumentima prikupljenim za potrebe knjige. Ukupno 19 pojedinaca predstavljeno je u poglavlju pod nazivom “ZagrebaËka dvorana slave”: Milan Kobali, Lucijan KovaËiÊ, Zulejka Stefanini, Vladimir JankoviÊ, Marijan Maræan, Ivan ArapoviÊ “Arap”, Zvonimir NeferoviÊ “Nef”, Zorko CvetkoviÊ, Ivan ©afar, Branimir Volfer, Marijan PasariÊ, Mirko Novosel, Ruæica Meglaj Rimac, Nikola PleÊaπ, Kreπimir ∆osiÊ, Draæen PetroviÊ, Koraljka “Korie” Hlede, Æeljko CindriÊ i Stjepan Miroslav SoboËan. Posebno poglavlje posveÊeno je ljudima i trenucima koji su zagrebaËku koπarku Ëinili prepoznatljivom, trenerima, sucima, lijeËnicima, novinarima, estradnim zvijezdama, Bukureπtu '46., Eurobasketu '61., Zagrebu i NBA, Zagrebu '87. i 89. itd. I na kraju poglavlje ZagrebaËka koπarka u brojkama. Predstavljen je Koπarkaπki savez Zagreba i svi zagrebaËki klubovi, klupski rezultati, reprezentacijska natjecanja u kojima su nastupili zagrebaËki sudionici i nastupi za reprezentaciju Hrvatske. Knjiga je veliËine 21,5cmx30,5 na 284 stranice. Prvo izdanje nije u prodaji.

Tajne plemenite vjeπtine Sve o najveÊim svjetskim i domaÊim natjecanjima, osvajaËima medalja i mnogim zanimljivostima iz amaterskog i profesionalnog boksa u knjizi “©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa” autora Zvonimira BuπiÊa

Piπe Denis Vazdar

od pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora i u suradnji sa Hrvatskim πportskim muzejom, izdana je knjiga “©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa” Zvonimira BuπiÊa. U prvom dijelu knjige autor se bavi povijesnim razvojem boksa u nas i u svijetu. Opisana su i sva vaænija dogaanja do 1988. godine. Detaljno je opisano πakanje od starih civilizacija, Asira, Krete, Stare GrËke i Rima, srednjeg vijeka do boksa kao modernog πporta u Engleskoj poËetkom XVIII. stoljeÊa. U dokumentarnom dijelu zapisana su imena svih osvajaËa medalja na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, svjetskom kupu i svim sluæbenim domaÊim natjecanjima. Tu su i imena najboljih hrvatskih boksaËa, te

P


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

najboljih profesionalaca teπke kategorije od Johna Sullivana do Muhammada Alija, kao i niz zanimljivosti iz amaterskog i profesionalnog boksa. Tekst je pisan jasno i saæeto, popularno, s beskrajnom ljubavi prema dogaajima, u kojima je autor i sam zduπno sudjelovao. RijeË je o dragocjenoj knjizi, ne samo za boks, nego i za fiziËku kulturu, a joπ viπe za naraπtaje koji Êe zavoljeti boks i borilaËki πport. Ovaj bogato ilustrirani rukopis dobro Êe doÊi mladim generacijama da nauËe, zavole i bolje upoznaju plemenitu vjeπtinu. Knjiga ima 480 stranica, 520 fotografija djelomiËno u boji i na enciklopedijskom formatu. Moæe se nabaviti kod autora Zvonimira BuπiÊa po cijeni od 260 kn. Informacije na telefon: 01/37 40 273.

10:25

Page 55

Hrvatsko nogometno predstavniπtvo 1940. - 2005.

Oni su obiljeæili naπ nogomet NajveÊi dio knjige, i u tome je njena dokumentacijska vrijednost, su podaci vezani uz nastup hrvatske nogometne reprezentacije od 2. travnja 1940. do 12. listopada 2005. godine

Piπe Milena DragiπiÊ

i Vlatka MarkoviÊa predstavlja kao najznaËajnije predsjednike, a Miroslava ∆iru BlaæeviÊa, Tomislava IviÊa i Luku Kaliternu kao trenere koji su svojim djelovanjem u nacionalnim momËadima ostavili najviπe traga. Svaki sport ima svoja pravila za poπtivanje kojih su zaduæeni suci, a u Hrvatskoj su prema RogiÊu, tri suca koja su se posebno iskazala na tom podruËju: dr. Milan Graf, Antun MlinariÊ i Leo LemπiÊ. Rudolf Sabljak, Ante PavloviÊ i Zorislav SrebriÊ svojim djelovanjem u nogometu izdvojeni su kao primjer ljudi koji su takoer vaæni. I novinarskoj struci se divi RogiÊ, a prema njegovom miπljenju, tri su se pera izdvojila - dr. Jerko ©imiÊ,

Zvone Mornar i Zvonimir MagdiÊ Amigo. Ipak, najveÊi dio knjige, i u tome je njena dokumentacijska vrijednost, su podaci vezani uz nastup hrvatske nogometne reprezentacije. Navedeni su podaci o mjestu, sucima, strijelcima, sastavima na svim utakmicama od 2. travnja 1940. do 12. listopada 2005. godine. Knjiga je veliËine 14,50x20,50 cm i ima 432 stranice. StruËnu recenziju su napravili prof. dr. sc. Ivan »izmiÊ i prof. Antun Toni PetriÊ. Knjiga je izdana u vlastitoj nakladi autora, a po cijeni od 100 kuna moæe ju se nabaviti na telefon 01/2361555, kod autora u Hrvatskom nogometnom savezu.

ratiti nacionalnu P povijest jednog sporta teæak je i mukotrpan, ali i radostan rad. To je upravo ono πto je Ëinio Marijan RogiÊ, novinar i publicist, u knjizi Hrvatsko nogometno predstavniπtvo 1940. - 2005. godine. RogiÊ na poËetku knjige piπe o Ëetiri vaæne skupπtine Hrvatskog nogometnog saveza: utemeljiteljskoj 1912., obnoviteljskoj 1939., skupπtini razdruæivanja 1991. i aktualnoj skupπtini 2002. - 2005. Za svaku od skupπtina autor ispisuje imena duænosnika te odrednice rada koje su usvojene tijekom zasjedanja. ©ezdesetak stranica knjige RogiÊ posveÊuje pojedincima koji su, prema njegovom miπljenju, obiljeæili nogometno stoljeÊe. Prof. dr. Milovana ZoriËiÊa, dr. Ivu KraljeviÊa 55


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:25

Page 56

OD OLIMPA DO OLIMPA

Piπe Radica Jurkin

Glavni

u Hrvatskom olim p n Program vrijedan 101,5 milijuna kuna

n IvaniπeviÊ podnio ostavku

Uz dva amandmana nacionalnih sportskih saveza, Skupπtina Hrvatskog olimpijskog odbora je, na redovnoj sjednici u prosincu 2005. godine u zagrebaËkom hotelu Panorama, prihvatila prijedlog programa javnih potreba u sportu dræavne razine i proraËun HOOa za 2006. godinu. Program 'teæak' 101,5 milijuna kuna bit Êe pokriven najveÊim postotkom iz hrvatske lutrije (46) i marketinπke aktivnosti (15), te priËuve za Zimske olimpijske igre Torino 2006. Udio dræave u ovom programu iznosi 36 milijuna kuna.

Dopredsjednik HOO-a, proslavljeni tenisaË i olimpijac Goran IvaniπeviÊ podnio je neopozivu ostavku na sve funkcije u HOO-u. IvaniπeviÊ je nakon imenovanja u srpnju 2005. godine obnaπao i duænost predsjednika Odbora za lokalni sport, a ostavku je podnio, kako je naveo, iz obiteljskih razloga, te nedostatka vremena da se u potpunosti posveti tim odgovornim funkcijama.

n Imenovana treÊa

Ëlanica VijeÊa TreÊom Ëlanicom u VijeÊu, Skupπtina HOO-a je u prosincu 2005. godine jednoglasno imenovala Zvjezdanu Tuma-Pavlov iz Osijeka. Zvjezdana Tuma-Pavlov predstavnica je Zajednice sportova OsjeËko-baranjske æupanije u Skupπtini HOO-a, a donedavno je bila Ëlanica Nadzornog odbora HOO-a. n HPS i HKS pridruæeni Ëlanovi Sa statusom pridruæenog Ëlana, od prosinca 2005. godine, novi su Ëlanovi HOO-a Hrvatski pikado savez (HPS) sa sjediπtem u Zagrebu, KoledineËka 3 (www.hps-dart.hr) i Hrvatski kasaËki savez (HKS), takoer sa sjediπtem u Zagreba, Radoslava Cimermana 5. Njihovi predstavnici u Skupπtini HOO-a, ujedno i predsjednici saveza, su Branko ©ubiÊ (HPK) i Stjepan BagiÊ (HKS). n Magma nova Ëlanica POOL-a Ugovorom o sponzorstvu u vrijednosti Ëetiri milijuna kuna do 2008. godine, HOO-u se pridruæila nova Ëlanica POOL-a, tvrtka Magma iz Zagreba, Ëija je sportska oprema North Spirit postala sluæbena oprema hrvatskih olimpijaca. Prvo javno i uspjeπno predstavljanje sportske kolekcije modernog dizajna i vizualnog identiteta odjeÊe tvrtka Magma imala je za nastupa hrvatskih sportaπa na MI Almerija 2005. n T-Hrvatski Telekom zlatni partner HOO-a Hrvatski olimpijski odbor i dosadaπnji zlatni sponzor T-Hrvatski Telekom produæili su partnerski odnos na joπ jedan olimpijski ciklus. Ugovor vrijedan πest milijuna kuna su, u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe i suradnika, u prosincu 2005. potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica MudriniÊ. Predsjednik Mateπa zahvalio je dugogodiπnjem partneru i zlatnom sponzoru HOO-a na dosadaπnjoj suradnji, naglasivπi ulogu ugledne komunikacijske kompanije T-HT u poticaju razvoja nacionalnog programa hrvatskog sporta, kao i izravno sponzoriranje sportskih klubova i pojedinaca. 56

n O hrvatskim sportaπima na ZOI U Novinarskom domu u Zagrebu je, u veljaËi, predstavljena knjiga "Hrvatski πportaπi na Zimskim olimpijskim igrama" uglednog sportskog novinara i TV komentatora Borisa MutiÊa koji ima izvjestiteljsko iskustvo sa 16 olimpijskih igara. U nazoËnosti autora, brojnih uglednika hrvatskog sporta, novinara i publicista, knjigu - koja na 200 bogato ilustriranih stranica sadræi zapise o nastupima hrvatskih sportaπa od prvih igara 1924. u francuskom Chamonixu do Ëetiri olimpijska odliËja Janice KosteliÊ u Salt Lake Cityju 2002. - predstavili su predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa te televizijski novinari Goran MiliÊ i Bruno KovaËeviÊ. n Potencijalni kandidati za OI Peking 2008. RazmatrajuÊi prijedlog Odbora za ljetne olimpijske sportove,


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:25

Page 57

dogaaji

m pijskom odboru VijeÊe je u veljaËi odluËilo o izboru sportaπa koji su potencijalni kandidati za Olimpijske igre u Pekingu 2008. godine. Na popisu sportaπa koji su razvrstani u skupine A i B kandidata trenutaËno je 64 sportaπa, meu kojima je 18 rukometaπa. "A" olimpijski kandidati: Ivana BrkljaËiÊ, Sanja GavriloviÊ, Andras Haklits (kladivo), Edis ElkaseviÊ, Danijela GrgiÊ i Blanka VlaπiÊ (atletika), Marijo ©ivolija Jelica, (boks), Nikolaj Peπalov (dizanje utega), Mate Arapov i Marin Miπura (jedrenje), Duje Draganja i Gordan Koæulj (plivanje), Zoran Primorac, Tamara Boroπ, Cornelia Vaida (stolni tenis), Josip GlasnoviÊ (streljaπtvo), Martina ZubËiÊ (taekwondo), Mario AnËiÊ, Ivan LjubiËiÊ, Karolina ©prem (tenis), Nikπa Skelin i Siniπa Skelin (veslanje). "B" olimpijski kandidati: Vera BegiÊ, Jurica GrabuπiÊ, Ivan Pucelj, Josip ©oprek, Æeljko Vincek (atletika), Vedran –ipalo, Borna KataliniÊ (boks), Neven Æugaj (hrvanje), Ante ∆esiÊ i Ante KujundæiÊ (jedrenje), MiÊo JaniÊ, Stjepan JaniÊ (kajak), Sanja JovanoviÊ, Aleksej Puninski, Dajana ZoretiÊ (plivanje), hrvatska rukometna reprezentacija, Ruiwu Tan i Roko ToπiÊ (stolni tenis), Suzana Cimbal ©pirelja (streljaπtvo), Josipa KusaniÊ i Matija ©antiÊ (taekwondo), Ivo KarloviÊ, Jelena KostaniÊ, Matea Mezak, Ana VrljiÊ (tenis), Ante Kuπurin i Mario VekiÊ (veslanje). n S Privrednom bankom Zagreb Hrvatski olimpijski odbor i Privredna banka Zagreb, redovna Ëlanica hrvatskog olimpijskog POOL-a koja godiπnje ulaæe dva milijuna eura u nacionalni i regionalni program sporta, obnovili su u veljaËi ugovor o sponzorstvu vrijedan tri milijuna kuna. Ugovor - koji su u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, Ëlanica VijeÊa HOO-a Morane PalikoviÊ Gruden i Nade SenËar, direktora marketinga HOO-a Ranka »etkoviÊa, glavnog direktora Grupe PBZ Vinka LuciÊa te predstavnika medija potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave Boæo Prka - jamËi sudjelovanje ove ugle-

dne financijske institucije u pripremi hrvatskog sporta za OI Peking 2008. godine. n U znaku olimpijskih igara Hrvatski olimpijski odbor, tradicionalni partner ZagrebaËkog velesajma, nastupio je u veljaËi na 15. meunarodnom sajmu sporta i nautike. Hrvatski olimpijski odbor, koji ove godine takoer slavi 15. godiπnjicu djelovanja, posvetio je svoj πtand proslavi uspjeha hrvatskih sportaπa na olimpijskim igrama od osamostaljenja - ljetnim u Barceloni 1992., Atlanti 1996., Sydneyju 2000. i Ateni 2004., te zimskim u Albertvilleu 1992., Lillehammeru 1994., Naganu 1998. i Salt Lake Cityju 2002. Isti tako uspjeπan nastup HOO je pripremio na 22. meunarodnom sajmu nautike, sporta i tehniËke kulture odræanom u Rijeci, u oæujku 2006. godine. n Hrvatsko Ëlanstvo u EOC-u Odlukom Izvrπnog odbora Europskih olimpijskih odbora u sijeËnju ove godine, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa imenovan je Ëlanom Komisije za pripremu olimpijskih igara EOC-a, kojom predsjedava Norveæanka Marit Miramael. Uz Janicu KosteliÊ koja je u svibnju proπle godine imenovana Ëlanicom Komisije za sportaπe, predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa drugi je Hrvat imenovan u tijela EOC-a s Ëetverogodiπnjim mandatom do 2009. Istodobno, joπ su dvojica hrvatskih predstavnika potvrena za Ëlanove redovnih radnih skupina. »lan Skupπtine HOO-a i predsjednik Komisije za razvoj sporta Luciano Suπanj u radnoj je skupini EOC-a Sport za sve i zaπtitu okoliπa, dok je voditeljica poslova tajniπtva HOO-a Vesna Peran imenovana Ëlanicom radne skupine za komunikaciju. n S Kutjevom do 2008. Ugovorom o poslovnoj suradnji, Hrvatskom olimpijskom odboru se u poticanju razvoja sporta pridruæio i jedan od vodeÊih hrvatskih proizvoaËa vina, tvrtka Kutjevo d.d. Prema ugovoru koji su potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predstavnik tvrtke Kutjevo Damir PejakoviÊ, ova Êe uspjeπna hrvatska tvrtka biti uz hrvatski sport i sportaπe do kraja olimpijskog ciklusa, odnosno do Pekinga 2008. godine. 57


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:25

Page 58


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:25

Page 59


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:25

Page 60


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:26

Page 61


OLIMP-prelom 18/2006

62

3/27/06

10:26

Page 62


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:26

Page 63

63


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:26

Page 64


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:26

Page 65

PriËa o vinskom Kutjevu seæe u daleku proπlost, u 13. stoljeÊe kada je izgraen stari podrum koji i danas æivi svojim punim æivotom. KutjevaËki podrum je renomirani proizvoaË kvalitetnih i vrhunskih vina, nositelj znaka HR kvalitete i aktualni najbolji vinar godine. Na domaÊim i meunarodnim natjecanjima KutjevaËka vina su najnagraivanija vina Hrvatske. Naπa vina svoju osebujnost, skladnost i bogatstvo mirisa i okusa duguju prirodnim faktorima najboljeg vinogorja kontinenta Hrvatske, ali i iskusnim ljudima koji su tradicionalno u dubokom predanju lozi i vinu. Ako nas ne stiæete posjetiti svakako kuπajte naπa vina i ona Êe vas oduπeviti, a godiπnji odmor Êete pamtiti po KutjevaËkim vinima.


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:26

Page 66


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:27

Page 67


OLIMP-prelom 18/2006

3/27/06

10:27

Page 68

Profile for Hrvatski olimpijski odbor

OLIMP 18  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

OLIMP 18  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Advertisement