OLIMP-prelom 15/2005
5/24/05
9:57
Page 7
uspjeh i dvije. Drugi je razlog poboljπanja vezan uz spomenutu Mateπinu demokratizaciju HOO-a, a vaæno je i πto su savezi dobili viπe novca. No istodobno, odnos dræave prema sportu i dalje je nedefiniran i nezadovoljavajuÊ. Nedonoπenje Zakona o sportu veÊ godinama pokazuje nebrigu dræave prema sportu. Nije taj zakon Einsteinova teorija relativnosti da se ne moæe napokon donijeti. A æalosno je i ako je jedan od glavnih problema Vlade hoÊe li sport dobiti 30 ili 40 milijuna kuna. • Gledate li pozitivno na promjene statuta HOO-a? - Apsolutno, jer sada je i statutom ozakonjeno da je najviπe tijelo HOO-a njegova Skupπtina, pa VijeÊe i predsjednik, a tek onda profesionalci, od tajnika naniæe. Oni su vaæan segment rada, ali nisu ti koji bi trebali upravljati HOO-om i sredstvima. Vaæno je i πto su osnovani odbori ljetnih, zimskih i neolimpijskih sportova te lokalnih sportskih zajednica. Nema potrebe da , primjerice, netko iz stolnog
tenisa sudjeluje u raspravi o problemima skijanja i obrnuto. PoveÊan je i broj Ëlanova VijeÊa sa 13 na 17, opet s ciljem da veÊi broj ljudi regulira rad HOO-a. U prvoj fazi je postojao prijedlog da se VijeÊe proπiri predstavnicima sponzora, ali to bi bilo vrlo loπe rjeπenje jer HOO-om trebaju upravljati ljudi koji su se dokazali u sportskom radu. OnemoguÊeno je i da glavni tajnik upravlja velikim financijskim sredstvima bez znanja VijeÊa. Naæalost, joπ nismo stigli napraviti novi pravilnik o kategorizaciji sportaπa, a dosadaπnji je zastario. Neπto πto je prije za Hrvatsku bio rezultat divljenja, danas moæda viπe nije. • Je li Split doista ''najsportskiji'' grad na svijetu, kako si Ëesto voli tepati? Brojni odlasci sportaπa zbog nepostojanja uvjeta za razvoj sugeriraju da stanje ipak nije tako ruæiËasto. - Kad se govori o ''najsportskijem'' gradu na svijetu, trebalo bi prije definirati koji su kriteriji za takvu ocjenu. Bez jasnih se kriterija ne 7
‹