Page 35

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Zašto su Finci dobri čitači? Prikaz izlaganja s 78. generalne konferencije i skupštine IFLA-e Od 11. do 17. kolovoza 2012. u Helsinkiju je održan Svjetski knjižnični i informacijski kongres – 78. generalna konferencija i skupština IFLA-e s temom “Knjižnice sada! – nadahnjujuće, iznenađujuće, osnažujuće” (http://conference.ifla.org/ifla78). Na kongresu sam nazočila mnogim zanimljivim i korisnim izlaganjima, a jedno od najboljih bilo je izlaganje gospođe Pirjo Sinko, obrazovne savjetnice pri finskom Nacionalnom odboru za obrazovanje. Naslov njezina izlaganja bio je “Glavni uzroci dobrih rezultata Finske na PISA-inu testiranju u čitanju”. PISA (Programme for International Student Assessment) je najveće svjetsko obrazovno testiranje odnosno program međunarodnog ocjenjivanja znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika, a provodi se od 2000. svake tri godine na tri područja: čitateljska pismenost, matematička pismenost i prirodoslovna pismenost. Godine 2000. i 2003. Finska je bila na prvom mjestu na svijetu po PISA-inim rezultatima u čitanju. Godine 2006. prva je bila Južna Koreja, a Finska druga, a 2009. na prvom je mjestu bio Šangaj, druga je bila Južna Koreja, a treća Finska. Usporedbe radi, Hrvatska je 2009. bila na 36. mjestu. Kao glavne uzroke dobrih rezultata Finske Pirjo Sinko navodi više čimbenika koji se mogu svesti pod zajednički nazivnik – suradnja roditelja, škole i cijelog društva. Gotovo svaka obitelj u Finskoj ima pretplatu na barem jedne dnevne novine. Filmovi su prevedeni pomoću titlova, a ne sinkronizirani, čime se također potiče učenje čitanja kod djece. Čitanje djeci prije spavanja također je vrlo popularno u Finskoj. Finci imaju i veliku knjižnu produkciju, a knjižnica je najvoljenija kulturna ustanova. Prema statistici za 2011. godinu, Finci posuđuju prosječno 18 knjiga po stanovniku godišnje, a knjižnicom se koristi oko 80% građana. Učlanjenje u

knjižnicu i sve usluge potpuno su besplatne. Kao što je dobro poznato, Finska ima odlične narodne knjižnice i kvalitetne škole. Gospođa Sinko naglasila je kako je u Finskoj zvanje učiteljice vrlo popularno među djevojkama, a kao razlog navode da ih privlači raditi smislen i koristan posao. Jedna od zanimljivosti jest i da se na obveznom popisu lektire u Finskoj nalazi jedan jedini naslov, nacionalni ep Kalevala. Drugim riječima, obveznog popisa lektire nema, a u odabiru lektirnih naslova surađuju nastavnici i knjižničari koji međusobno nadopunjuju svoje znanje o tome kako razviti čitateljske vještine izborom najkvalitetnijih i najatraktivnijh knjiga. U izlaganju je također naglašeno kako Finska, iako ima kvalitetne narodne knjižnice, nema standard za školske knjižnice. Iz tog razloga u vrlo malo škola postoje školske knjižnice, a kvaliteta im varira i ovisi o sklonosti ravnatelja prema knjižnici, kao i o trudu knjižničara. Finska dosta truda i znanja ulaže u projekte za poticanje čitanja. Finski je Nacionalni odbor za obrazovanje od 2001. do 2004. provodio projekt za poticanje čitanja pod nazivom “Reading Finland” (www. lifelongreaders.org/resources/case%20studies%20button/ Reading_Finland.pdf), a u tijeku je megaprojekt “Reading spirit”. Posebna pažnja posvećuje se učenicima s teškoćama u čitanju, a posebno dječacima, koji slabije i manje čitaju od djevojčica. Pirjo Sinko naglasila je i kako se u medijskom okruženju koje se brzo mijenja djeca moraju znati istovremeno koristiti raznim medijima, kao što su televizija, DVD i internet, a osnova svega i u budućnosti će ostati – čitanje. Danka Hajsig danka.hajsig@kgz.hr

Kick into Reading: prikaz projekta Projekt Kick into Reading (KiR) (http://www.literacytrust. org.uk/research/nlt_research/2912_kick_into_reading_ part_of_sports_stories_interim_report) započeo je svoju inicijativu kao podrška pismenosti u obiteljima i stručnom kadru poput učitelja, knjižničara i ostalih društvenih djelatnika. Održan je u Velikoj Britaniji u razdoblju od siječnja 2007. do lipnja 2008. godine. Ovaj prikaz temelji se na podacima izvještaja koji je objavljen u kolovozu 2007. godine, tijekom trajanja samog projekta. Novitet projekta jest ideja o sudjelovanju sportskih ikona iz raznih nogometnih klubova Velike Britanije koji su svojim zalaganjem doprinijeli realizaciji istog. Glavni postavljeni ciljevi bili su uključivanje

visokopozicioniranih nogometaša koji bi u nogometnim klubovima, u kojima je organizirano 18 projekata KiR, pridonijeli očekivanom odazivu broja djece (16,200) i odraslih (1,080) putem pričanja priča. Organizatori su projekta zaklade National Literacy Trust, Arts Council England, Premier League, Football Foundation-football’s biggest supporter i Professional Footballers Association. Do kolovoza 2007. godine, kada je izvješće objavljeno, odazvalo se 10 klubova od 18 planiranih. U kasnijoj provedbi svi su se klubovi uključili u aktivnosti projekta. Neki su od tih klubova i Blackburn Rovers FC, Tottenham Hotspur FC, Mansfield Town FC i ostali.

35

Hrcak_br_46_47_prosinac_2012  
Hrcak_br_46_47_prosinac_2012  
Advertisement