Page 25

tematski osvrti

balanscentar.blogspot.com/), gdje se mogu pronaći i detaljnije smjernice za rad. No što je najvažnije, radionica je pozitivno ocijenjena među učenicima, pa evo što su napisali: Radionica je bila zanimljiva i puna smijeha te su nam ta dva školska sata prošla za tren oka. U radu smo zaista uživali te bismo sve rado ponovili. Voljeli bismo da se takve radionice češće uključuju u nastavni program. Možemo slobodno reći da je biblioterapija djelotvorna, jer smo poslije svi bili veseliji i opušteniji. Na prijedlog mr. sc. Ivane Bašić uslijedile su nove aktivnosti pod nazivom Knjige koje su mi promijenile život. Učenici i školska knjižničarka na satovima razrednog odjela predstavljali su odabrane knjige, a potom je slijedio razgovor o njima. Učenici su predstavili raznolike naslove, od klasičnih djela (npr. Ponos i predrasude) do djela suvremene književnosti (npr. Kradljivica knjiga). O tim aktivnostima učenici su izradili fotopriče te su upoznali računalni program Photo Story. I za kraj, crescendo! Snagu glazbe učenici su imali prigode osjetiti tijekom radionice koja se temelji na prin-

cipima tzv. bubnjarskog kruga. Radionica pod nazivom Izgradnja zajednice ritmom i zvukom održana je 1. istopada 2012., a voditelj joj je bio Branko Trajkov Trak. Sudionici su imali prigodu uvjeriti se u magične, privlačne i terapijske utjecaje glazbe. Sviralo se instrumentima, bez instrumenata, sviralo se glasno, tiho, brzo, sporo, samostalno i u grupi. Sudionici su naučili stvarati napetost u rock ‘n’ roll-glazbi te su se, što je možda i najbitnije, dobro zabavili. (http://djh.hrt.hr/component/content/article/425-dnevne-najave-18/6279-radionica-bubnjeva) Sve provedene aktivnosti imaju za svrhu predstavljanje biblioterapije i glazbene terapije kroz predavanja i radionice te osposobljavanje učenika za samostalno prezentiranje. Projekt Biblioterapija i muzikoterapija službeno završava u studenome 2012. na završnoj godišnjoj manifestaciji “Dani E-medice”. Tada će biti predstavljeni radovi učenika škola koje sudjeluju u projektu. Osim afirmacije kulture čitanja, sudjelujući u projektu mladi će moći povezivati svoja znanja i iskustva, stvarati i produbljivati suradničke odnose, razvijati samostalnost i kompetencije te dobiti poticaj za cjeloživotno učenje.

Pusti priču Pripovjedačka udruga Ina Delić, Željka Kondić Dabo pustipricu@gmail.com

Tragom tih zaključaka počele smo oblikovati naše programe. Više od svega zanimalo nas je kako će ljudi reagirati na sam pojam biblioterapije i pokušaj njezine primjene u svakodnevici, s obzirom da se radi o široj javnosti nepoznatom pojmu (nekoliko puta morale smo objašnjavati kako ne organiziramo čitanja Biblije). Radionice koje smo provele u Klubu roditelja, u osnovnim školama u kojima smo u tom trenutku radile i Gradskoj knjižnici u Puli gdje volontiramo, vrlo brzo uvjerile su nas kako ljudi izuzetno dobro prihvaćaju ideju boljeg razumijevanja sebe i okoline kroz pisanu riječ. Mnogima je (podjednako djeci i odraslima) bila uzbudljiva mogućnost otkrivanja sebe i razumijevanja vlastitih osjećaja ili ponašanja kroz omiljeno im prozno djelo ili pjesmu. Dosad smo sudjelovale u nekoliko manifestacija pripovjednog karaktera kao pustipričalice: Ogulinski festival bajki, Monte Librić, Legendfest. Zanimanje malih i velikih za svijet magije i bajke nepresušno nam je vrelo inspiracije i izuzetna zabava, tako da se s velikim veseljem spremamo za sve naše nastupe i u njima uživamo. U budućnosti planiramo dodatnu edukaciju vezanu uz samu biblioterapiju, kao i pripovijedanje, koje sve više usmjeravamo prema slavenskim pričama i legendama. Želja nam je širu javnost upoznati sa slavenskim božanstvima koja su, smatramo, nepravedno zapostavljena. U tom smjeru stvaramo i buduće projekte. Voljele bismo “ući” u škole i vrtiće kao pripovjedačice terapijskih i odgojno usmjerenih priča. Na isti način, u planu imamo i radionice pripovijedanja i stvaranja priča

Ideja za osnivanje udruge probudila se iz naše potrebe da širimo pozitivnu misao te znakovitost koju priča donosi u život i njeguje dušu. Bio je pravi trenutak u našim životnim, a i u društvenim okolnostima, za to da se pusti priča i ljudima približi lijepa riječ. Oživljavanje iskonskog, naslijeđenog duha prošlosti koji sjedi kraj vatre i oplemenjuje okolinu postavilo se kao slika stvarnosti koju priželjkujemo. Pripovjedački nagon i potraga za pričom doveli su nas i do njezina terapijskog učinka i potaknuli da naučimo usmjeriti pripovijest do prepoznavanja osjećaja. U spoznaji da proživljeni tekst pomaže u boljem razumijevanju sebe i drugih želimo pripovjedačke misli oblikovati biblioterapeutski te potaknuti sebe i slušatelje priče na razmišljanje o našem djelovanju na svijet i pobuditi doživljajni proces. Voljele bismo da se načinu promatranja ljudi i događaja oko nas da novi smisao, to jest da se ostvari doživljajni napredak. Kako je pripovijedanje drevna umjetnost premještanja događaja u riječi i slike, tako je biblioterapija nov korak u povećanju samorazumijevanja i ispravnog samoopažanja. U priči je slušatelj zaštićen i promatra, stvara vlastite doživljajne slike; priča je vrlo obzirna, dopire do nas ovisno o tome koliku joj slobodu damo. Zato ju volimo i puštamo da putuje kroz naše susrete sa slušateljima.

25

Hrcak_br_46_47_prosinac_2012  
Hrcak_br_46_47_prosinac_2012  
Advertisement