Page 11

DOGAĐANJA

stiftunglesen.de) koja od 1988. razvija programe poticanja čitanja u Njemačkoj, predstavila je Zakladu, njezinu strukturu i programe te govorila o izazovima u njezinu radu i planovima za budućnost. Zaklada već skoro 25 godina potiče radost čitanja, motivaciju za čitanje, pa time i čitateljske kompetencije. Sa svojih 50 zaposlenika svake godine provodi aktivnosti i projekte posvećene knjigama u cijeloj Njemačkoj, zalaže se za inovativne pristupe i neuobičajena partnerstva te provodi znanstvena istraživanja i evaluacije. Nakon stranih primjera govorili su domaći stručnjaci iz područja knjige, čitanja i knjižničarstva. Nadežda Čačinović s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svojem predavanju Pouke iz povijesti čitanja naglasila je kako je, iako je trenutno broj onih koji čitaju možda u opadanju, broj onih koji su u stanju čitati veći nego ikad. U vođenju brige o pismenosti, istaknula je kako treba poći od potrebe da se zadrži strast za čitanjem, a ne samo sposobnost čitanja kao funkcionalne aktivnosti. Zoran Velagić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku održao je predavanje Čitanje u kontekstu konvergencije te kroz nekoliko temeljnih uporišta i primjera objasnio da je konvergencija pojava koja je uzela maha u digitalnom dobu, a predstavlja pretakanje sadržaja s jedne medijske platforme na drugu, pri čemu knjiga često postaje masovni medij, a čitatelj konzument. Ivanka Stričević s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru u svom izlaganju govorila je o problemima i perspektivama razvoja čitatelja u Hrvatskoj. Analizirajući devet čimbenika kulturne pismenosti društva, iznosi promišljanja za budućnost koja ukazuju da Hrvatskoj trebaju sustavna istraživanja koja prate trendove na nacionalnoj razini, društvena vidljivost i podrška primjerima dobre prakse, medijske kampanje, edukacija i podrška roditeljima u ranom čitanju djeci, ojačavanje nakladničke i knjižarske djelatnosti te osnivanje zaklade ili institucije koja bi se bavila istraživanjem čitanja, objavljivanjem rezultata i edukacijom onih koji se bave promicanjem čitanja. Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko u svom izlaganju Knjižnice, čitanja, identiteti istaknula je da su u Hrvatskoj proteklih godina zadaću promicanja čitanja imale jedino knjižnice. Naglasila je da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica pokrenula strategije za različite vrsta knjižnica (visokoškolske, specijalne, narodne), što bi trebalo dovesti do proširivanja ponude široj društvenoj zajednici. U tim strategijama istaknula je: “Strategija čitanja imat će svoje mjesto, bez obzira o kojoj se vrsti knjižnica radilo, a to će biti temelj novim programima i projektima.” Kako potaknuti čitanje, koji su pedagoški aspekti čitanja i njegov društveni kontekst te kako potaknuti čitanje u vrijeme gospodarske krize bile su teme praktičnog odnosno radioničkog dijela konferencije. Pedesetak sudionika zaključilo je da je neophodna jača suradnja među institucijama koje se bave tom temom, od Agencije za odgoj i obrazovanje do narodnih i školskih knjižničara, učitelja, profesora, dječjih vrtića, ali i nakladnika. I dosad su sve te

ustanove radile na promociji čitanja kroz razne aktivnosti i programe, no uglavnom se radilo o pojedinačnim inicijativama. Na skupu se moglo čuti da postoji sustav, ali on nije dovoljno povezan. Osobito je važna povezanost knjižnica s obrazovnim ustanovama, vrtićima i školama, a tu bi suradnju trebalo uvesti u kurikulum kao radni standard. Čitateljsku pismenost neophodno je učiniti vidljivom kroz sve predmete, a ne samo kroz materinski jezik, no za to je neophodna potpora institucija. Vrijeme gospodarske krize treba iskoristiti, već i zato što istraživanja pokazuju da se u vrijeme krize više čita. Naime obrazovan i pismen pojedinac preduvjet je za gospodarski rast, pa je utoliko i uloga knjižnica u doba krize značajnija. To osobito treba isticati kod zagovaranja za financiranje knjižnica, jer one nude najjeftiniju zabavu i neiscrpan su izvor znanja. Istaknuta je i važnost jačanja suradnje s privatnim, ali i civilnim sektorom. Društveni kontekst nije povoljan za isticanje važnosti čitanja. Tema još uvijek nije dovoljno zastupljena u medijima. Pozitivne inicijative ipak pronalaze svoj prostor, pa je kao primjer navedena akcija izbora “najčitatelja” koju već niz godina provode Knjižnice grada Zagreba. Među prijedlozima bilo je i onih da se na javnoj televiziji uvede vrijeme za čitanje naglas te da se za promociju čitanja angažiraju poznate i ugledne osobe. Za jaču medijsku vidljivost također je naglašena važnost zajedničkog nastupa svih ustanova u sustavu. Razgovaralo se i o ideji osnivanja Zaklade za poticanje čitanja, poput one koja postoji u Njemačkoj. Dijana Sabolović Krajina iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” u Koprivnici upitala se ne bi li tu ulogu mogao preuzeti sadašnji Hrvatski centar za dječju knjigu, no voditeljica Centra Ranka Javor pojasnila je da nije riječ o nezavisnoj ustanovi, već odjelu KGZ-a ograničenih kadrovskih i ostalih resursa. Glavna je zadaća Centra promocija hrvatskih dječjih pisaca i ilustratora kroz međunarodnu suradnju, pojasnila je voditeljica Javor. Upozorila je također da je u osmišljavanju nacionalne kampanje neopohodna potpora politike odnosno resornih ministarstva kulture i obrazovanja. Zbog toga je odlučeno da se sa skupa pošalje jasna poruka o važnosti izrade nacionalne strategije poticanja čitanja kao temeljnog dokumenta za sve buduće akcije i kampanje koje će pridonijeti većoj društvenoj osvještenosti o važnosti razvijanja pismenosti i čitateljskih kompentencija od najranije dobi. Također, sudionici skupa složili su se da se najvišim tijelima vlasti u Hrvatskoj uputi prijedlog za osnivanje službenog tijela RH sa zadaćom poticanja čitanja koje bi izradilo nacionalnu strategiju poticanja čitanja, objedinjavalo i koordiniralo postojeće kvalitetne projekte, poticalo i objedinjavalo rezultate znanstvenih istraživanja radi trajnog razvoja čitanja i čitatelja u RH i redovito analiziralo promjene društvenog konteksta čitanja radi izrade novih projekata i njihove evaluacije. U tom smislu uža radna grupa radi na konkretnom tekstu koji će biti dostupan javnosti radi podrške online potpisivanjem. Kristina Čunović tina@gkka.hr

11

Hrcak_br_46_47_prosinac_2012  
Advertisement