Page 1

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva

31 srpanj 2007.

31 Osijek >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tisak: TIPOMAT d.o.o. Naklada: 400 primjeraka

HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

CroRA >> Croatian Reading Association


Hrčak

Josip Rihtarić: Hrvatska mreža školskih knjižničara ...........................................................26 Najava 10. godišnje skupštine Hrvatskog čitateljskog društva (7. rujna 2007., Čakovec) ....................................27 53. IRINA godišnja konferencija Uključujući u pismenost sve koji uče (4. - 8. svibnja 2008., Atlanta, SAD) ..................28 22. svjetski kongres o čitanju Čitanje u drugačijem svijetu (28. - 31. srpnja 2008., San José, Kostarika) ........ 28 Natječaj za najbolju fotografiju .............................. 31

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 31, srpanj 2007.

Sadržaj: Riječ urednice Događanja Nataša Bujas: 52. konferencija Međunarodne čitateljske udruge Pismenost bez granica ................ 3 Ivana Martinović: Izvještaj sa skupa Roditelji s bebama i malom djecom – dobrodošli u knjižnicu! ................................................................ 5 Drahomira Gavranović: Talijanski nacionalni projekt Rođeni za čitanje: prikaz izlaganja Letizije Tarantello .............................................................. 6 Ana Sudarević: Intervju s Beatrice Christensen Skold, predsjednicom IFLINE sekcije za knjižnice za slijepe osobe ..................................................... 7

Riječ urednice Dragi čitatelji,

još je jedan bogat i sadržajno raznolik Hrčak pred vama! Posebno mi je drago što nam se i dalje javljaju novi članovi da bi s nama podijelili svoja iskustva. Dobro nam došli! Već po običaju, naglasak je stavljen na izvještaje s održanih događanja te na brojne prikaze aktivnosti kroz koje naši vrijedni članovi marljivo potiču pismenost i čitanje. Kao i uvijek, nadam se da će ovi primjeri dobre prakse biti poticaj za organizaciju sličnih događanja. A istu svrhu ovaj put imaju i prilozi u rubrici Teorijski osvrti. Za nas, glavni je događaj ovog kolovoza 15. europska konferencija o čitanju koja se održava u Berlinu. Nekoliko naših članova aktivno će sudjelovati u radu konferencije pa već sada najavljujem bogate izvještaje u sljedećem Hrčku. Glavni je pak događaj jeseni 10. godišnja skupština HČD-a koja će se održati uoči Međunarodnog dana pismenosti, 7. rujna u Čakovcu. Tom prilikom HČD će dobiti i svoj sedamnaesti ogranak. Također, organizirat ćemo i stručni skup posvećen poticanju rane pismenosti. Stoga, dragi članovi, vidimo se u Čakovcu! Do tada, ugodno vam čitanje! Urednica

Tematski osvrti Srđan Lukačević: Uloga knjižnica u stvaranju i promicanju kulture čitanja ................................... 9 mr. sc. Sonja Tošić-Grlač: Razredna knjižnica ...12 Goran Tanacković Faletar: Strip kao nastavno sredstvo i obvezna lektira– blasfemija ili neiskorištena mogućnost? ................................. 14 Praksa, ideje, inicijative Bogdanka Conjar: Jedna je mačka jela slatkiše: pjesma u stripu ....................................................16 Branka Božić: Razvoj čitanja u prvom razredu osnovne škole ......................................................18 Andrea Grkovski Zimet: Blog – mrežni dnevnik 19 Marin Seleš: Promicanje čitateljskih navika kod djece predškolske dobi .......................................20 Jasminka Štimac: Poticanje čitanja i učenja u Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice “Mladen Kerstner” Ludbreg ...............................20 Ljiljana Šorgić: Za treću životnu dob .................21 Klaudija Ladan: Knjižnica - gost vrtića .............22 Alka Stropnik: Čitajmo im na drugačiji način... ..23 Renata Turković: Stari članovi na novoj adresi ..24 Aktualno Maja Krtalić: Čitajmo im od najranije dobi: najava projekta Hrvatskoga čitateljskog društva ............25 2

srpanj_2007 9.indd 2

2.8.2007 23:24:51 Process Black


DOGAĐANJA 52. konferencija Međunarodne čitateljske udruge: Pismenost bez granica 13. – 17. svibnja 2007. Toronto, Kanada

Nataša Bujas natasabujas@net.hr

Sva predavanja bila su podijeljena u 16 podtema, a neke su od njih Razvijanje ekspertize za podučavanje čitanja, Unapređivanje postignuća u čitanju, Sprečavanje i prevladavanje teškoća u čitanju, Podučavanje predškolaca i čitača početnika, Podučavanje čitanja engleskog kao drugog jezika, Podučavanje čitanja adolescenata i odraslih, Korištenje novih tehnologija u čitanju itd. Konferencija je započela preliminarnim tematskim programima. Sudionici su mogli birati među dvadeset jednim cjelodnevnim programom prema svojoj profesionalnoj orijentaciji i zanimanju (npr. Humor kao sredstvo prevladavanja granica pismenosti, Provođenje programa pismenosti u učionici, Pismenost i učenje drugog jezika, Smanjivanje jaza između naprednih i sporih čitača u razredu, Aktivno sudjelovanje djece u projektima pismenosti – djeca kao mislioci, stvaratelji i prosuditelji itd.). Svaki je program započeo pozdravnim govorom jednog od istaknutih članova IRE, a nastavljen je do kasnih popodnevnih sati kroz niz predavanja i radionica na pojedinu temu. Službeno otvorenje Konferencije uslijedilo je dan kasnije, 14. svibnja. Prisutnima se obratio predsjednik Međunarodne čitateljske udruge Timothy Shanahan, ističući kako je „sveopća pismenost davna i dugo sanjana želja ljudskog roda koja prelazi geografske, političke, lingvističke i kulturne granice. Nažalost, teško je nabrojiti sve prepreke

Međunarodna čitateljska udruga održala je ove godine 52. konferenciju pod nazivom Pismenost bez granica. U samo pet dana eminentni stručnjaci iz područja promicanja pismenosti održali su stotine predavanja, radionica i savjetovanja za približno 9 000 učitelja, profesora, stručnjaka s pedagoških fakulteta, psihologa i drugih koji se bave podučavanjem čitanja i pisanja. Većina sudionika bila je iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, a samo manji broj iz ostalih zemalja svijeta. U okviru glavne teme govorilo se o najboljim metodama i praksama postizanja vještina čitanja i pisanja kako kod djece predškolske i školske dobi, tako i kod odraslih bez obzira na dob, spol, rasu, vjeru i socijalni status. Konferencija se održavala u Metro Toronto Convention Centru, izuzetno modernoj i tehnološki vrhunski opremljenoj zgradi koja zauzima impresivnih 55741m2. Time slovi za najveću kanadsku zgradu namjenjenu izložbama, sajmovima i konferencijama poput ove. Organizacija skupa te podrška osoblja Metro Toronto Convention Centra bila je besprijekorna, a rezultat je bio taj da je 9000 sudionika u svakom trenutku znalo tko, gdje, kada i što prezentira. To je, sasvim sigurno, jedan od razloga velike uspješnosti Konferencije. Urednica: Ana Sudarević

dr. sc. Ivanka Stričević, Drahomira Gavranović

Uredništvo: mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, mr. sc. Martina Dragija Ivanović, Maja Krtalić,

Lektura: Goran Tanacković Faletar Prijelom: Ema Klubičko

Sjedište HČD-a: Sveučilište “J. J. Strossmayera” u Osijeku Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9 Tel. 031 494 690; Faks: 031 212 514; E-pošta: hcd@hcd.hr; www.hcd.hr

3

srpanj_2007 9.indd 3

2.8.2007 23:25:03 Process Black


Može se izdvojiti i nekoliko zanimljivih izlaganja: jedno takvo izlaganje održao je kanadski pisac za mlade, ekolog, ljubitelj djece i prirode, radijski voditelj i glumac Jamie Bastedo. On u svojim romanima kombinira ljudsku povijest i prirodne znanosti te ih pretače u uzbudljive romane za mlade. Cilj mu je osvijestiti mlade s obzirom na brojne ekološke i druge probleme koji prijete budućnosti modernoga čovjeka. Ovom prilikom predstavio je svoj posljednji roman On Thin Ice neobičnom šetnjom „iza kulisa“ knjige. Naime, prikazujući fotografije snježnoga krajolika, naselja, ljudi i životinja s kojima je proveo neko vrijeme na sjeveru Kanade, Bastedo nam je zapravo otkrio kako su ga pojedini detalji inspirirali i ispleli priču u njegovoj mašti. Zatim, tu je i izlaganje profesorice Renee Hobbs sa Sveučilišta Temple u Philadelphiji. Ona je jedan od najvećih američkih stručnjaka iz područja medijske pismenosti, čime se bavi već više od 20 godina. Na radionici pod nazivom Razvijanje kritičkog mišljenja uz pomoć audioknjiga predavačica je istaknula kako je slušanje kao metoda učenja pismenosti zanemareno u usporedbi s tradicionalnim metodama čitanja i pisanja. Stoga nas je upoznala s raznolikom ponudom audioknjiga za djecu, prednostima i nedostacima online izvora na kojima se mogu pronaći audioknjige, metodama postavljanja pitanja za razvijanje vještine kritičkog razmišljanja te konkretnim primjerima korištenja te tehnologije za početnike. Više predavača govorilo je o intelektualno poticajnoj raspravi u razredu i metodama poučavanja djece kako bi na taj način komunicirala o određenoj temi. Uz pomoć učitelja kao moderatora djeca mogu svladati metodu samostalnog vođenja rasprave već u nižim razredima osnovne škole. Tu su još i predavači koji su nam obratili pozornost na knjige iz znanosti kao dobar izbor za poticanje čitanja, pisanja i svladavanja matematike. Cijeli niz predavača bavio se raznim kreativnim projektima za motiviranje djece i odraslih na čitanje, pisanje i razumijevanje pročitanog, a ne treba zaboraviti da je to samo mali izbor iz ponude od više stotina predavanja na teme kojima se istovremeno bavilo tijekom pet dana trajanja Konferencije. Neka od izlaganja s

David Schwartz

koje se nalaze na putu ostvarenja tog sna. Stoga ova konferencija pruža priliku da se premoste granice u pronalaženju još boljih načina poučavanja pismenosti i širenja čarolije čitanja među djecom i odraslima.“ Tom je prilikom posebno nadahnut govor održala učiteljica Dawn Anna, čija je kći izgubila život u masakru u srednjoj školi Columbine u američkoj državi Colorado 1999. godine. Od tada Dawn Anna predano radi na prevenciji nasilja u američkim školama. Za govornicom joj se pridružila njezina dobra prijateljica i glumica Debra Winger, koja ju je utjelovila u filmu Dawn Anna, snimljenom prema njezinoj dramatičnoj životnoj priči. U večernjim satima toga dana organizirana je zabava dobrodošlice za sve sudionike pod nazivom Oživimo 70-e. Uz poznate hitove tog desetljeća, svi su imali priliku natjecati se u kvizu poznavanja 70-ih i izboru za najbolji kostim 70-ih, te uživati u koncertu grupa koje su izvodile pjesme Abbe i Boney M. Tijekom Konferencije organizirani su književni susreti s nizom poznatih pisaca i ilustratora za djecu, koji su govorili o svojim djelima i inspiraciji za njih. Bilo je tu i boraca za prava djece, kao i ostalih utjecajnih osoba iz javnog života koje su sa sudionicima podijelile svoja iskustva i razmišljanja o knjizi i čitanju. Neki od njih su Marc Brown, Alice Hoffman, J. Patrick Lewis, Tony Abbot, Peter Brown i drugi. Većinu tih autora moglo se vidjeti na velikoj izložbi izdavača knjiga, slikovnica i raznih pomagala u nastavi kako potpisuju primjerke svojih knjiga i rado razgovaraju sa zainteresiranim posjetiteljima. 4

srpanj_2007 9.indd 4

2.8.2007 23:25:03 Process Black


DOGAĐANJA

Na kraju, željela bih se zahvaliti onima koji su mi omogućili ovaj put; to su Ministarstvo kulture, Hrvatsko čitateljsko društvo i Narodna knjižnica i čitaonica, a posebna zahvala ide Hrvatima u Kanadi, Angie Mus, Ivi Berleković i Daliboru Čižeku, koji su omogućili moj boravak u Kanadi.

ove konferencije mogu se naći na mrežnoj stranici www.ira.org. Konferencija je završila parolom See you in Atlanta, što znači da će se 53. godišnja konferencija Međunarodne čitateljske udruge održati u američkoj saveznoj državi Georgiji.

Izvještaj sa skupa Roditelji s bebama i malom djecom – dobrodošli u knjižnicu! Knjižnica Medveščak, 19. ožujka 2007. Ivana Martinović imartinovic@ffos.hr U organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva, Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnice Medveščak KGZ-a održan je stručni skup Roditelji s bebama i malom djecom – dobrodošli u knjižnicu!. Prof. dr. sc. Mira Čudina Obradović govorila je općenito o važnosti predškolskog čitanja jer upravo u tom razdoblju života nastaju preduvjeti za buduću pismenost. Naglasila je važnost nekoliko elemenata predškolske okoline koji izrazito poticajno utječu na razvoj navedenih vještina, a to su čitanje djetetu, posjet knjižnici, posjet kazalištu lutaka, interaktivno čitanje i razvoj u zoni proksimalnog dosega. Knjižničari znanstvene spoznaje mogu primijeniti u praktičnom radu s djecom, npr. u čitanju slikovnica i njihovoj dramatizaciji uz pomoć lutaka, dijaloškom čitanju te čitanju uz animaciju slova, glasova i riječi. Kako bi se uspješno nosili s poteškoćama koje pretpostavlja odgovorno roditeljstvo, roditeljima su potrebne određene vještine i znanje. U tome im knjižnica svakako može i mora pomoći, istaknula je dr. sc. Dubravka Maleš. Kako bi ostvarile svoje poslanje u tom smjeru, knjižnice bi trebale organi-

Čitaj mi, mama, pa ću znati i sama

zirati savjetovališta za roditelje, tribine, škole za roditelje, radionice/igraonice za roditelje, programe u kojima roditelji mogu sudjelovati zajedno s djecom, razne tečajeve i predavanja te pozivati stručnjake iz različitih područja koji bi svojim odgovorima mogli pomoći roditeljima u njihovoj zadaći. Najavljeno je da će IFLINE smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu do tri godine biti objavljene do ljeta ove godine. Dr. sc. Ivanka Stričević dala je pregled njihove radne verzije. U njima se navodi ono što se očekuje od svake javne knjižnice u poticanju pismenosti od najranije dobi te se nude primjeri dobre prakse iz svijeta. Istaknula je, također, da se na međunarodnoj razini vrlo velika važnost pridaje osiguravanju odgovarajućih knjižničnih usluga za najmlađe i njihove roditelje, a tu je praksu potrebno uvesti u hrvatske knjižnice. 5

srpanj_2007 9.indd 5

2.8.2007 23:25:03 Process Black


Letizia Tarantello iz Središnje dječje knjižnice u Rimu govorila je o dječjoj knjižnici kao partneru u talijanskom nacionalnom programu Rođeni za čitanje, koji je sličan britanskom projektu Bookstart, a rukovodi se idejom da je već novorođenče dovoljno veliko za knjigu i čitanje. Uslijedili su primjeri radionica za bebe i djecu do tri godine koje se provode u knjižnicama širom Hrvatske. O načinima edukacije roditelja govorile su Tatjana Basar i Kristina Čunović iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” iz Karlovca, gdje je održan niz okruglih stolova pod nazivom Pomozimo im da sretno rastu, namijenjenih obrazovanju roditelja, ali i rješavanju problema s kojima se u odgoju svoje djece svakodnevno susreću. Predavanja su vodili stručnjaci iz područja pedagogije, defektologije, medicine i stomatologije. Obrađivane su sljedeće teme: kako biti bolji roditelj, susret sa stomatologom, kako pomoći djeci da odrastu i dr. Održavala su se i predavanja namijenjena djeci. Toj su se suradnji odazvali frizeri, modni kreatori, glazbenici, treneri plesa i profesori tjelesne kulture. Zadarska knjižnica isto tako organizira predavanja u suradnji s Udrugom za obitelj i roditeljstvo Izvor.

Da bi se potaknulo roditelje da dođu u knjižnicu te da sa sobom povedu i svoje dijete, u Koprivnici se novorođenim bebama poklanjaju slikovnica i besplatno petogodišnje članstvo u knjižnici te letci s informacijama o važnosti čitanja djeci. Sisačka knjižnica s istom namjerom na kućnu adresu svih novorođenih beba šalje počasnu člansku iskaznicu. Većina knjižnica organizira čitateljske radionice za djecu od tri godine starosti i ističe postojanje kutića slikovnica i igračaka za najmlađe korisnike te literature za njihove roditelje. Neke od knjižnica u svoje aktivnosti tek povremeno uključuju bebe. Sisačka i bjelovarska gradska knjižnica te Knjižnica Medveščak mogu se pak pohvaliti dugogodišnjom tradicijom uključivanja beba u radionice, i to svakoga tjedna. U radionicama knjižnice u Ravnicama mogu sudjelovati roditelji i djeca zajedno, čime se želi potaknuti stvaranje što boljeg međusobnog odnosa roditelja i djece. U aktivnosti hrvatskih knjižnica još se uvijek premalo uključuju bebe i djeca do tri godine starosti, a tamo gdje ta praksa postoji potrebno je više pozornosti posvetiti osmišljavanju aktivnosti čitanja i pričanja priča, a manje naglasak stavljati na likovne radionice i igraonice.

Talijanski nacionalni projekt Rođeni za čitanje: prikaz izlaganja Letizije Tarantello Drahomira Gavranović drahomirag@gmail.com

canja čitanja u obiteljima s djecom do 6. godine te čitanja među djecom od njihove 1. godine života. Projekt su 1999. zajednički osmislili Prosvjetno društvo pedijatara, Udruženje talijanskih knjižnica i Centar za dječje zdravlje. Specifičnost tog projekta jest suradnja knjižničara i pedijatara u toj mjeri da je inicijativa vrlo brzo prepoznata te je prerasla u nacionalni projekt. Provodi se nizom radionica – čitanje djeci, samostalno čitanje i suradnja s roditeljima koji čitaju djeci. Projekt čitanja djeci (u obitelji, školi, knjižnici) razvija naviku čitanja među djecom od 6. mjeseca života do

Na stručnim skupu Roditelji s bebama i malom djecom – dobrodošli u knjižnicu!, održanom 11. ožujka 2007. u Knjižnici Medveščak u Zagrebu, Letizia Tarantello iz Središnje dječje knjižnice u Rimu pozvanim je izlaganjem predstavila talijanski nacionalni projekt Rođeni za čitanje (Nati per Leggere). Naglasak je stavljen na dječju knjižnicu kao partnera u poticanju čitanja. Rođeni za čitanje nacionalni je projekt osmišljen u svrhu promi6

srpanj_2007 9.indd 6

2.8.2007 23:25:04 Process Black


DOGAĐANJA

6 godina. Važnost čitanja djeci do polaska u školu višestruko pomaže u razvijanju ljubavi prema knjizi i lakšem svladavanju jezika, priprema djecu za školu i pridonosi emocionalnom i kognitivnom razvoju djeteta. Knjižničari i pedijatri međusobnom suradnjom osiguravaju sustav potpore za provođenje i razvoj projekta. Pedijatri kroz razgovor s roditeljima osvješćuju važnost čitanja djeci u odnosu na razvoj djetetovih sposobnosti, dijele letke o projektu, upućuju roditelje na lokalnu knjižnicu i u suradnji s nakladnicima osiguravaju besplatnu knjigu. Knjižnice, s druge strane, organiziraju usluge za djecu od 0-6 godina (i kasnije), osiguravaju prostor za susrete roditelja, održavaju čitateljske radionice za djecu, surađuju s odgajateljima, predlažu knjige pogodne za čitanje i osiguravaju roditeljima literaturu o razvoju čitateljskih vještina (razni letci). Isto se tako brinu za obuku volontera koji kasnije čitaju djeci, pripremaju informativni materijal o projektu za škole, sufinanciraju razna događanja u knjižnici i izvan nje i slično. Osim izravnog sudjelovanja knjižničara i pedijatara, uspostavljena je izvrsna suradnja i s nakladnicima koji su osigurali znatan broj kvalitetnih slikovnica po sniženim cijenama. U sklopu projekta Rođeni za čitanje, Luigi Pala-

Danas ću posuditi ovo

din, u suradnji s ilustratorom Antonom Gionatom Ferrarijem, osmislio je svojevrsni proglas u obliku slikovnice pod nazivom Moja prva slikovnica, u kojemu je zapravo posložio savjete za prva druženja i susrete djeteta s knjigom. Među ostalim, knjiga mora biti sigurna, čvrsta i jednostavna, djetetu zanimljiva, s mnogo slika, o poznatim stvarima, treba izmamiti osmijeh djetetu i ostaviti trag u njemu. Sve informacije o projektu, nakladničkim popustima, materijalima za promociju projekta i sl. mogu se pronaći na mrežnim stranicama www. natiperleggere.it.

Intervju s Beatrice Christensen Skold, predsjednicom IFLINE sekcije za knjižnice za slijepe osobe razgovarala: Ana Sudarević ana.sudarevic@yahoo.ca

1. Koje aktivnosti poduzima vaša sekcija s ciljem promicanja svijesti o važnosti knjižničnih usluga za slijepe i slabovidne osobe u narodnim knjižnicama? Sekcija prije svega organizira konferencije na kojima se okupljaju stručnjaci i predstavljaju svoje radove. Takva konferencija održana je 2005. godine u Oslu i tamo je bilo govora o povezanosti usluga narodnih i sveučilišnih knjižnica. Na sljedećoj takvoj

U Zagrebu je održan godišnji sastanak sedam IFLINIH sekcija koje djeluju u okviru Odjela javnih knjižnica. Jedna od sudionica sastanka bila je Beatrice Christensen Skold, predsjednica IFLINE sekcije za knjižnice za slijepe osobe, koja je dala intervju za Hrčak. 7

srpanj_2007 9.indd 7

2.8.2007 23:25:04 Process Black


konferenciji, koja će biti održana u kolovozu 2007. u Južnoj Africi, bit će riječi o korištenju postojećih usluga, povezivanju tih usluga, dostupnosti medija, jednom riječju – o alatima za pismenost. Nadalje, IFLA redovito organizira savjetovanja za one koji profesionalno rade sa slijepim i slabovidnim osobama. (http://www.ifla.org/VII/s31/index.htm)

Vrlo velik utjecaj i učinak, posebno na mlade, ima pristup računalu. Microsoft, naprimjer, nudi mogućnost povećavanja ikona i teksta, a postoji i mogućnost da računalo “govori” korisniku što se događa na ekranu. Nakladnici, tj. tržište, te komercijalne mrežne stranice postaju sve više svjesni da je sadržaje potrebno prilagoditi slijepim i slabovidnim osobama. Najbolji je primjer pojava dnevnih novina na internetu, odnosno, vezano uz to, projekt koji je pokrenulo nizozemsko društvo Dedicon. Oni su prije nekoliko godina razvili internetski servis Anderslezen.nl, što u prijevodu znači “čitaj na drugačiji način” (a different way of reading), a cilj je omogućiti slijepim i slabovidnim osobama dolazak do najnovijih informacija na način koji je njima najlakši i najbrži. Više o projektu na mrežnoj stranici: http://inova.snv.jussieu.fr/evenements/colloques/servonline/Actes/description_ang.php?id=60&num=45 Osim toga, danas postoje i kodovi pomoću kojih osobe mogu preuzimati knjige s interneta.

2. Na koji način educirate roditelje za rad sa slijepom djecom? Prije svega im savjetujemo da puno čitaju svojemu djetetu, jer slijepo ili slabovidno dijete sporije razvija svoje jezično izražavanje. Također, upozoravamo ih na to da je dodir jako važan te da zato zajedno sa svojim djetetom najprije opipaju i usmeno opišu igračku, odnosno knjigu prije čitanja. Jako dobar program takve vrste edukacije postoji u Velikoj Britaniji. 3. Kako roditelje slijepe i slabovidne djece i samu slijepu djecu uključiti u knjižnične programe u narodnim knjižnicama? Jedan je od najučinkovitijih načina ponuditi im primjerene materijale, u početku igračke, a zatim knjige s velikim slovima. Popularna je metoda i pričanje priča. Također, važno je osigurati tehniku (kamere i čitače) pomoću koje pojedinac može povećati tekst ili ga čak projicirati, npr. na TV. Vrlo je važno osigurati relevantnu građu namijenjenu roditeljima slijepe ili slabovidne djece. Roditeljima se, također, preporuča da surađuju sa specijalnim knjižnicama gdje mogu posuđivati primjerene materijale i koristiti ih kod kuće zajedno sa svojim djetetom.

6. Što biste naveli kao mane napretka razvoja tehnologije? To su mrežne stranice koje nisu prilagođene slijepim i slabovidnim osobama, a isto se odnosi i na neke formate tekstovnih datoteka, npr. pdf. Tekst pohranjen u tom formatu trebao bi se moći pretvoriti u neki drugi format (poput Worda) koji je primjereniji za korištenje. 7. Recite nam nešto o Daisy formatu. Digital Accessible Information System (DAISY) razvijen je prije 11 godina i njegova je glavna karakteristika fleksibilnost u kreiranju digitalnih knjiga koje govore (Digital Talking Books), posebno stoga jer omogućava kombiniranje teksta i zvuka. Osnovni je cilj omogućavanje slijepim i slabovidnim osobama da dođu do informacija koje nude izdavači, vlade i knjižnice. DAISY konzorcij želi omogućiti dostupnost publikacijama širom svijeta, bez obzira jesu li izdane u tiskanom ili elektroničkom obliku. Sve o konzorciju i DAISY formatu možete saznati na njihovoj mrežnoj stranici: www.daisy.org.

4. Jeste li upoznati s kojim se problemima susreću “male” zemlje kada se radi o zvučnim knjigama? Što se može napraviti ili mijenjati? Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization WIPO) sa sjedištem u Ženevi ima posebnu sekciju koja se zalaže za to da vlade uključe u zakon o autorskom pravu materijale za slijepe i slabovidne osobe. Cilj je omogućiti tim osobama preuzimanje potrebnih materijala pomoću računala kod kuće. 5. Kakav utjecaj ima razvoj tehnologije na dostupnost informacija slijepim i slabovidnim osobama? 8

srpanj_2007 9.indd 8

2.8.2007 23:25:04 Process Black


TEMATSKI OSVRTI Uloga knjižnica u stvaranju i promicanju kulture čitanja Srđan Lukačević srdjan@gskos.hr

žbati pismo i osnove konverzacije na japanskom jeziku. Tečaj hrvatskog znakovnog jezika za gluho-slijepe osobe proveden je drugi put u ovoj knjižnici s ciljem podizanja svijesti građana te poboljšanja usluga za osobe s posebnim potrebama. Ove su godine studenti Filozofskog fakulteta u Osijeku i Gradska knjižnica pokrenuli niz aktivnosti kojima žele potaknuti cjeloživotno učenje, kao i razmišljanje o građanima treće životne dobi te prikupiti knjige za knjižnicu Doma umirovljenika. S druge strane, te su radionice bile i prilika da se istraži utjecaj knjižnice na stvaranje čitateljskih navika i razvoj čitateljske kulture. Studija provedena u razdoblju od listopada 2006. do veljače 2007. godine temelji se na podacima prikupljanima metodom ankete na uzorku od 100 osoba - 58% ženskih i 41% muških sudionika (vidi grafički prikaz 1).

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) pokrenula je niz aktivnosti kojima se nastojalo istaknuti knjižnicu kao informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte odgojno-obrazovnog sadržaja. Također, željelo se razviti individualne stvaralačke sposobnosti korisnika, odgajati ih i osposobljavati za samostalno istraživanje s ciljem poticanja razvoja čitateljske kulture, organiziranog i sustavnog upoznavanja knjige i knjižnice te poučiti korisnike za samostalno cjeloživotno učenje. Organizacijom besplatnih radionica izravno smo pokušali utjecati na stvaranje i/ili razvoj čitateljskih navika, kao i na sam dolazak/vraćanje građana u knjižnice. Kod mlađe populacije željeli smo potaknuti želju za čitanjem i stvaranjem čitateljskih navika, povećati samosvijest mladih i potaknuti ih na kritičko razmišljanje. Također, nastojali smo potaknuti kreativno provođenje slobodnog vremena te odgojiti mladog čovjeka da razumije sebe i svijet oko sebe. Suradnjom s udrugama Dodir, Universa i Spirit te studentima Filozofskog fakulteta u Osijeku provedene su aktivnosti poput Uspješnog učenja – radionice kroz koju su polaznici upoznavali različite tehnike učenja, zatim vježbe i aktivnosti za lakše i brže usvajanje novih znanja, lakše pamćenje te poticanje motivacije za učenje, kreativnost i znatiželju. Ciklusom predavanja pod nazivom Mozaik o Japanu predstavljene su teme iz japanske prošlosti, sadašnjosti, umjetnosti i načina života, a polaznici su imali priliku vje-

Graf 1 Prosjek je ispitanih osoba 23,65 godina, što je očekivan podatak s obzirom na to da su se radionice održavale u Klubu mladih Paklena naranča, odjelu Gradske i sveučilišne knjižnice prvenstveno namijenjenom korisnicima između 12 i 25 godina. U radionicama je sudjelovala 41 osoba starosti 9

srpanj_2007 9.indd 9

2.8.2007 23:25:04 Process Black


od 11 do 20 godina, 46 je sudionika starosne dobi od 21 do 30 godina, od 31 do 40 godina bilo je 9 sudionika, a po dva su sudionika bila iz dobne skupine od 41 do 50 te od 61 do 70 godina (vidi graf. prikaz 2).

izravnoj vezi s knjigama i knjižnicom mogu dovesti do poboljšanja, ali i samog stvaranja čitateljskih navika. Na pitanje Mislite li da čitate dovoljno? 30% ispitanika odgovorilo je kako misli da čita dovoljno, 41% misli da bi moglo više, 26% nije zadovoljno svojim čitateljskim navikama, dok 3% ne čita uopće (vidi graf. prikaz 5).

Graf 2 Na samom početku radionica 70% ispitanika bilo je učlanjeno u GISKO, dok 30% ispitanih nije bilo učlanjeno (vidi graf. prikaz 3). Zanimljiv je podatak koji pokazuje da od 30% sudionika koji nisu korisnici njih 17% radionice smatra poticajnim te namjerava postati članom Knjižnice, a 13% njih nema tu namjeru. Tih 13% vjerojatno spada u skupinu koja je odustala od radionica.

Graf 5 Nakon završetka radionice 58% ispitanika mislilo je da će više čitati, a 41% sigurno je da neće, što je relativno dobar pokazatelj s obzirom na to da broj onih koji ne čitaju uopće ili nisu zadovoljni svojim čitateljskim navikama u postotku zapravo nije velik (vidi graf. prikaz 6). Graf 6 Osim defi n i r a n o g glavnog cilja, u dodatnom dijelu pokušalo se povezati ambijent knjižnice, dakle okružje ispunjeno knjigama, sa željom za čitanjem. Čak 73% ispitanika tvrdi da ih okružje u kojem se aktivnosti odvijaju potiče na čitanje, dok 27% ne smatra tako (vidi graf. prikaz 7).

Graf 3 Na radionici Znakovni jezik sudjelovalo 42% ispitanih polaznika, Japanski jezik pohađalo je 20% ispitanika, njih 11% sudionici su radionice Uspješno učenje, 12% sudjelovalo je u radionici Knjiga za dom umirovljenika, a preostalih 22% korisnika u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici služi se računalima (vidi graf. prikaz 4).

Graf 7 Ohrabr uj e činjenica da 86% sudionika planira nastaviti dolaziti u knjižnicu i nakon zavr-

Graf 4 Istraživanjem se nastojala provjeriti pretpostavka da aktivnosti koje nisu u 10

srpanj_2007 9.indd 10

2.8.2007 23:25:04 Process Black


TEMATSKI OSVRTI

smatra da se to nikako neće dogoditi (vidi graf. prikaz 10).

šetka radionica, a 11% sudionika ne planira nastaviti posjećivati GISKO (vidi graf. prikaz 8).

Graf 10 Zabrinjava da čak 48% ispitanih smatra da računalo potiskuje knjigu, pa je taj podatak jedan od relevantnih pokazatelja potrebe za kvalitetnom strategijom oživljavanja, promicanja i razvoja kulture čitanja.

Graf 8 Ta k o đ e r, jedan od osnovnih ciljeva ovog istraživanja bio je provjeriti u kojoj mjeri računalna tehnologija potiskuje čitanje knjiga te smatraju li ispitanici da je kultura čitanja u dovoljnoj mjeri prisutna u današnjem društvu. Samo 5% ispitanih smatra da je kultura čitanja u dovoljnoj mjeri prisutna u današnjem društvu, 34% smatra kulturu čitanja prisutnom, ali misli da bi trebala biti veća, dok 58% ispitanika kulturu čitanja smatra nedovoljno prisutnom (vidi graf. prikaz 9).

Istraživanjem korisnika utvrđeno je da su aktivnosti kod mlađe populacije povećale njihovu samosvijest i potaknule ih na kritičko razmišljanje. Korisinci su lakše i brže razumjeli važnost i smisao čitanja provodeći vrijeme okruženi knjigama i ljudima koji čitaju. Veliku ulogu u formiranju čitatelja ima i razvijanje ljubavi prema knjizi. Zbog tih razloga važno je održati i poticati suradnju između knjižnica i ustanova osnovnog obrazovanja, provodeći programe za razvoj i promicanje kulture čitanja. Odnos knjižnica - škola - udruge - društvo nužan je i treba ga unapređivati s ciljem edukacije djece, mladih i odraslih za nadolazeće tehnološke promjene, a napredak informacijske tehnologije treba iskoristiti za promicanje i poticanje čitanja te nikako ne treba podržavati tezu koja napredak tehnologije smatra otegotnom okolnošću za razvoj čitanja. Upravo bi razvoj novih medija trebao dovesti do nove revolucije čitanja.

Graf 9 Da računalna tehnologija potiskuje čitanje knjiga misli 17% ispitanika, 48% ispitanih smatra da je čitanje knjiga pod utjecajem računalne tehnologije potisnuto, ali ne u većoj mjeri; 10 % ispitanika predviđa da će računala u potpunosti potisnuti čitanje knjiga, dok 22%

11

srpanj_2007 9.indd 11

2.8.2007 23:25:05 Process Black


Razredna knjižnica mr.sc. Sonja Tošić-Grlač sonja.tosic-grlac@ck.htnet.hr

Osnivanje razredne knjižnice Kada osnivamo razrednu knjižnicu, okupimo razred i razgovarajmo o tome što bismo mogli raditi u toj knjižnici. Moramo biti jasni i precizni u svojim očekivanjima. Učenicima sugeriramo da je razredna knjižnica kutić razreda u kojem se provodi vrijeme u čitanju ili pregledavanju knjiga i časopisa te da tom prilikom koriste poster kako bi što lakše i brže izabrali knjigu. Trebamo im napomenuti da čitati mogu sami sebi, prijatelju iz razreda ili plišanoj igrački. Knjižničar mora učenike upozoriti da kada dovrše s čitanjem vrate knjigu na policu te da bi bilo lijepo napisati osvrt ili neku asocijaciju vezanu uz pročitani tekst.

Kako pokrenuti razrednu knjižnicu? Osim školske, i razredna knjižnica pruža dodatne prilike za čitanje u školi. Prostor takve knjižnice može se organizirati na različite načine, npr. samo na jednom mjestu u razredu ili se fond razredne knjižnice može podijeliti, npr. beletristika u jedan dio razreda, a referentna građa u drugi. Na početku školske godine školski knjižničar predlaže učiteljima i učenicima osnivanje razredne knjižnice. Možete ih povesti na “izlet” u školsku knjižnicu. Prije svakako odredite cilj posjeta, tj. zamolite učenike da promotre kako je organizirana školska knjižnica. U knjižnici im pričajte o oznakama i natpisima koje vide, poput UDK oznake, oznake lektira, referentna zbirka, knjige za učitelje… Pokažite učenicima da su, na-

Predlažem sljedeći model rada: Stavimo velik broj knjiga pred učenike. Knjižničar mora naučiti učenike kako pregledati knjigu i izreći glasno svoje prvo mišljenje o njoj (naprimjer: Ova knjiga pripada žanru fantastike. U njoj životinje govore. Sadržaj ove knjige zasigurno je izmišljen jer životinje ne mogu govoriti. Ova pak knjiga nije fantastična. Govori o stvarnim stvarima. Slike su u njoj fotografije. Neka učenici rade u parovima. Zatražite da zajednički pogledaju knjigu i razluče je li fantastična ili ne te što još u njoj zamjećuju na prvi pogled. Igrajte tu igru neko vrijeme, jer je vrlo važno da učenici steknu pozitivan odnos prema knjizi, da shvate kamo ju smjestiti, da knjiga nije potpuna nepoznanica za njih te da će se s lakoćom s njom družiti i dalje. Nakon što su knjige razvrstane na beletristiku i stručnu literaturu, zajedno razvrstajte stručne knjige u manje skupine. Djeca će brzo uočiti i grupirati knjige o vremenu, o životinjama, pjesme te knjige o ljudima. Dajte učenicima mogućnost da napišu ime svake kategorije na karticu kojoj će dodati crtež te knjige pohraniti na policu pod nazivom Stručna literatura. Slično razvrstajte i beletristiku. Knjige mogu biti razvrstane po autoru, žanru ili kao štivo “lako za čitanje”.1

Čitati se može i igračkama

primjer, sve knjige o ribama smještene zajedno, da biografije sadrže priče iz života raznih ljudi, što se može pronaći u ilustriranim enciklopedijama i sl. Zatim se vratite u razred i ponovite što su sve primijetili na “putovanju” po školskoj knjižnici. Knjižničar tada potiče učenike da upotrijebe novostečeno znanje u pokretanju svoje razredne knjižnice. 1

http://publications/journalst/rt/v59/i6/abstracts

12

srpanj_2007 9.indd 12

2.8.2007 23:25:05 Process Black


TEMATSKI OSVRTI

učenici sudjeluju u sljedećim aktivnostima u razrednoj knjižnici:

Ta se aktivnost može realizirati već u prvom mjesecu nastave. Pomoći će učenicima da steknu primjerena znanja o žanrovima i upoznaju se s knjigama u razrednoj zbirci. Učenicima koji još nisu čitači razvrstavanje knjiga za razrednu knjižnicu pomoći će da počnu čitati. Tijekom slaganja knjiga na police oni ih sami počinju listati i polako čitati. Učenici po prvi put u razrednoj knjižnici istinski pronalaze knjigu koju mogu čitati i pročitati! Ta aktivnost također pomaže djeci da razviju osjećaj vlasništva razredne knjižnice, što će pomoći da prostor održavaju urednim.

• •

• • • • • • • • •

• • • • •

• Uporaba postera Kako odabrati knjigu za čitanje. Školski knjižničar zajedno s učenicima izrađuje poster sa savjetima za odabir baš prave knjige za samostalno čitanje. • Čitanje poznatih knjiga. Te su knjige već pročitane naglas učenicima nekoliko puta. Njihovo ponovno čitanje povećat će tečnost čitanja kod učenika. • Čitanje knjiga po slobodnom izboru. Uz usmjeravanje knjižničara, učenici bi trebali naučiti odabirati knjige koje mogu samostalno čitati. To je posebno važan korak jer omogućuje učenicima da se osjećaju uspješno.

Potreban materijal u razrednoj knjižnici znak koji jasno imenuje prostor police za knjige ili ormar sa staklenim vratima, za izlaganje knjiga s naslovnicama okrenutima prema van knjige različitog sadržaja i časopisi te knjige koje su izradili učenici knjige koje predstavljaju kulture svih učenika u razredu udobne sjedalice biljke za oživljavanje prostora tepih (ili tepisi malih dimenzija koji se stavljaju na pod samo ako se i čita na podu) radio (za slušanje nenametljive glazbe) plišane igračke kojima će djeca čitati prikazi knjiga koje je napisao cijeli razred ili pojedinac plakati koje je izradio školski knjižničar u suradnji s učiteljem i učenicima – o autorima, sa savjetima za izbor knjige, kako pisati prikaz knjige itd. sustav koji prati posuđivanje knjiga "obrasci" za pisanje osvrta na knjige i prikaza knjiga bookmarkeri (straničnici) samoljepljivi papirići album Naše najdraže knjige

• Gledanje slika u knjizi i pričanje priča. Novi čitači trebaju naučiti gledati slike u knjigama i pričati o njima kako bi razvili govorni jezik, koji je važan preduvjet čitanja i pisanja. Knjižničar bi uz pomoć učitelja trebao usmjeriti tu važnu strategiju na početak čitanja. • Razgovaranje o omiljenim dijelovima knjige s prijateljem iz razreda. Učenike treba poticati da razgovaraju o knjigama, jer će kroz razgovor razviti govorni jezik te stvoriti shemu za razmišljanje o pročitanom. Razgovor će im poslužiti i kao temelj za pisanje prikaza o pročitanoj knjizi, što će se u višim razredima tražiti od njih. • Čitanje knjiga i časopisa plišanim igračkama. Djeca vole publiku za svoje čitanje, a igračke su strpljivi slušači. Pokažimo učenicima prvog i drugog razreda kako upotrebljavati plišane igračke na pravi način – kao “prijatelje u čitanju”, a ne samo za igru. • Pisanje osvrta na knjigu. Nakon razgovora o knjigama, učenici bi ponekad trebali napisati svoj osvrt na pročitano. Naravno, takvu aktivnost možemo poticati kod učenika trećeg i četvrtog razreda. Osvrte trebamo izložiti na panou, jer učenici vole čitati osvrte drugih uče-

Aktivnosti učenika u razrednoj knjižnici Ovo nije mjesto tišine, ovo je mjesto gdje djeca čitaju i pričaju o knjigama. Cilj je postići to da 13

srpanj_2007 9.indd 13

2.8.2007 23:25:05 Process Black


Zaključak Razredna knjižnica daje razne mogućnosti poticanja čitanja i uvođenja u čitanje, uči kako se odnositi prema knjizi, stvara kulturu čitanja i razmišljanja o svrsi čitanja. Ona potiče i obiteljsku pismenost. Mišljenja sam da se stečene navike čitanja u nižim razredima osnovne škole trebaju nadograđivati i razvijati kroz ostali dio osnovnog i daljnjeg obrazovanja te da one utječu na cjeloživotno obrazovanje.

nika. To su ujedno i preporuke suučenicima za čitanje. Stoga treba osigurati samoljepljive papiriće i obrasce za “reakcije”. Ne postoje jedinstveni obrasci; njih mora sastaviti knjižničar u suradnji s učiteljem. Oni služe za poticanje čitanja onih koji određeni naslov još nisu pročitali pa u skladu s time moramo paziti na pitanja. • Pisanje poruka prijatelju o knjizi iz razredne knjižnice. Učenicima možemo ponuditi papir koji će oni uporabiti da prijatelju pišu poruke o knjizi koja im se svidjela. Lijep pribor i papir dodatno motiviraju one koji se nećkaju. Ponekad je dovoljno da se na knjigu stavi samoljepljiva poruka s inicijalima i tekstom Ova je knjiga super! da bi ju netko drugi pročitao.

Literatura 1. http://alia.org.au/links/libraries.html 2. Hrvatski nacionalni obrazovni standard. http://www.mzos.hr (rujan 2006.) 3. Miller, D. Literacy work stations: making centers work. Portland, Maine: Stenthouse Publishers, 2003. 4. Miller, D. Reading with meaning: teaching comprehension in the primary grades. Portland, Maine: Stenthouse Publishers, 2002. 5. Novljan, S. Sodobne dejavnosti šolske knjižnice s ozirom na njene bibliopedagoške naloge pri izvajanju izobraževalnega programa učenja branja v osnovni šoli. Doktorska disertacija. Ljubljana, Narodna in univerzitetna knjižnica, 1996. 6. http://publications/journalst/rt/v59/i6/abstracts 7. http://reading.org/Library/Retrieve 8. Williams, N.L.; Bauer, T.P. Pathways to affective accountability: selecting, locating, and using children’s books in elementary school classrooms.// The reading teacher, 60, 1 (2006), 14-24.

• Pisanje osobnih asocijacija, komentara ili pitanja. Učenik ih piše na samoljepljive papiriće nakon što pročita knjigu te ih zalijepi u knjigu. Učenike moramo podučiti kako napisati osobne asocijacije ili pitanja o onome što su pročitali.2 Knjižničar će podučiti male čitatelje kako stavljati samoljepljive papiriće da ne prekrivaju riječi u knjizi. • Vraćanje knjiga na police. 2 Miller, D. Reading with meaning: teaching comprehension in the primary grades. Portland, Maine: Stenthouse Publishers, 2002.

Strip kao nastavno sredstvo i obvezna lektira– blasfemija ili neiskorištena mogućnost? Goran Tanacković Faletar gorantanackovic@yahoo.com

sredstva, a da niti ne spominjemo mogućnost uvrštavanja njegovih pojedinih, nesumnjivo kvalitetnih i estetski vrlo zahtjevnih primjeraka na popis obvezne lektire), teško je zatvoriti oči pred činjenicom da upravo unutar tog medija nastaje prva prava i sustavna “lektira” većine osnovnoškolaca, kao i da se takva praksa (usprkos svemu!) uglavnom na-

Iako je naš školski sustav dobrim dijelom još uvijek opterećen vrlo snažnim predrasudama prema stripu (čak i kada se radi o pukoj ulozi nastavnoga 14

srpanj_2007 9.indd 14

2.8.2007 23:25:06 Process Black


TEMATSKI OSVRTI

stavlja tijekom kasnijeg obrazovanja. Čak i u onim svečanim trenucima kada se na školskim klupama izmjenjuju velikani i klasici nacionalne i svjetske književnosti, ispod njih se često skrivaju Alan Ford, Bob Rock i sir Oliver, Zagor, Marti Misterija i drugi junaci uz koje su odrasli mnogi među nama. Ako se kojim slučajem odlučimo ne zažmiriti pred tom činjenicom (ili pak uvesti represivne mjere na satima književnosti kada je u pitanju čitanje stripova), korist u nastavi (ali i izvan nje) može biti višestruka. Strip je vizualno sredstvo komunikacije, svojevrstan hibridni medij koji je nastao dodirom likovnosti i književnosti. Ukoliko kao temeljnu podjelu umjetničkih medija prihvatimo onu na prostorne i vremenske medije (kakvu predlaže po ovom pitanju nezaobilazni hrvatski književni teoretičar i praktičar Pavao Pavličić)3, uočit ćemo još jednu osobinu koja strip čini jedinstvenim. Naime, dok je sve druge medije lako svrstati u jednu od ponuđenih skupina (naprimjer, slikarstvo i kiparstvo bez problema ćemo svrstati među medije koji se ostvaruju u prostoru, a glazbu među vremenske medije), strip ipak predstavlja zasebnu kategoriju. On je nesumnjivo medij koji se fizički ostvaruje u prostoru (na stranicama papira otisnuti su kvadrati u kojima su raspoređene sličice). Međutim, ono što ga bitno razlikuje od slike ili ilustracije jest upravo njegova vremenska dimenzija; dok na slici ili ilustraciji vrijeme u pravilu stoji, u stripu se odnosom među kvadratima, kao i naracijom u offu, neprestano sugerira njegov protok. Prema tome, u svaku preciznu definiciju ovog, po svojoj fizičkoj pojavnosti prostornog medija, nužno moramo uvesti i kategoriju vremena. Ukoliko se oslobodimo spomenutih predrasuda i stalno prisutne potrebe za etiketiranjem stripa kao “šunda”, “kiča” ili “manje vrijednog medija”, te mu u nastavi damo mjesto koje zaslužuje, zasigurno ćemo vrlo brzo uvidjeti njegove brojne metodološke prednosti. Strip, primjerice, pospješuje mogućnost vizualizacije kod najmlađih čitatelja, a ta će mogućnost nešto kasnije postati ključna za bilo kakav vid njihova apstraktnog razmišljanja. Ne treba niti spominjati koliko je takav poticaj važan u najranijoj dobi, kada su djeca najsklonija vizualnom predočavanju stvarnosti. Također, strip zasigurno

zaslužuje i bolju zastupljenost u udžbenicima prirodnih predmeta, budući da se njime i neke vrlo složene činjenice i prirodni procesi mogu predočiti na slikovit, jednostavan i lako pamtljiv način, kao što nam nalaže metodički princip zornosti. Što se pak tiče nastave jezika, strip učenicima pruža jedinstvenu priliku za izgrađivanje i njegovanje razgovornog stila standardnoga jezika, budući da je taj funkcionalni stil teško pronaći u drugim pisanim medijima i njegov je razvoj oduvijek bio prepušten svojevrsnoj stihiji. Što se pak tiče nastave književnosti, ukoliko se do kraja prevladaju predrasude o stripu kao “nižem mediju” i “sredstvu za lijene čitače” (a neki se pozitivni pomaci u tom smislu zasigurno već mogu primijetiti), moguće je temeljitim uvidom i ovdje načiniti kvalitetan izbor te uvrstiti pojedine stripove i u program obvezne lektire. Danas se i na domaćem književnom tržištu nalaze brojna vrlo kvalitetna izdanja domaćih i stranih stripova (primjerice, stripovi Andrije Maurovića, Alan Ford i Corto Maltese ili pak Asterix za niže razrede) koji bi učenike zasigurno privukli i na neobvezno čitanje, dijelom zbog specifičnoga humora i kvalitetnih ilustracija, a dijelom i zbog veće mogućnosti identifikacije s likovima i uživljavanja u radnju nego što je to slučaj s pojedinim književnim djelima. Na samom kraju, jedna sasvim osobna opaska s obzirom na temu: iako sam uspješno završio studij hrvatskoga jezika i književnosti, a odnedavno sam i zaposlen u jednoj visokoškolskoj ustanovi, moram uz dužno poštovanje prema klasicima domaće književnosti ovdje izreći tvrdnju koja nekome može zazvučati blasfemično, ali zbog toga nije ništa manje istinita: Max Bunker, Dubravko Mataković i Robert Crumb utjecali su na moj razvoj daleko, daleko više od Miroslava Krleže (kojemu ovime nikako ne poričem vrijednost). Ukoliko se na prethodnu tvrdnju niste užasnuli i odustali od čitanja posljednje rečenice, ali se ipak pitate je li to moguće, najbolji odgovor koji vam mogu ponuditi jest: provjerite sami. NAPOMENA: Na mrežnoj stranici www.rif. org nalaze se prilozi posvećeni stripu (detaljne nastavne pripreme, članci, igre).

3 Pavličić, Pavao (1988). “Intertekstualnost i intermedijalnost”, zbornik radova Intertekstualnost & intermedijalost, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, str. 157 – 195

15

srpanj_2007 9.indd 15

2.8.2007 23:25:06 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE ... Jedna je mačka jela slatkiše: pjesma u stripu Primjer iz prakse u drugom razredu osnovne škole

Bogdanka Conjar bconjar@net.hr Na satu hrvatskog jezika u drugom razredu osnovne škole odvijala se interpretacija humoristične pjesme Jedna je mačka jela slatkiše autora Luke Paljetka. Učenici su zamijetili kako ta pjesma ima puno sličnosti s pričom, dakle proznim djelom, jer postoje glavni i sporedni likovi, događaji koji imaju logičan slijed te kratki, zanimljivi dijalozi koji doprinose dinamičnosti radnje i, na neki način, dijele događaje u pjesmi. S učenicima su utvrđeni likovi i njihove osobine, a potom su učenici izdvojili sljedeće događaje i njihov redoslijed: 1. Mačka prekomjerno jede slatkiše. 2. Mački se ruga miš. 3. Mačka donosi odluku da će posjetiti zubara. 4. U čekaonici kod zubara (miša). 5. Mačka na zubarskoj stolici. 6. Miš se prenaglio i obavijestio mačku da može loviti miševe. 7. Sve je po starom (mačka opet prekomjerno jede slatkiše).

Vanna Planinac, 2. razred

8. Zubar (miš) ju ne prima u ordinaciju.

papira A4 formata dobili su devet pravokutnika. U prvi ili drugi pisali su naslov, a u ostale su raspoređivali događaje iz pjesme.

Nakon toga, učenici su za samostalni rad dobili zadatak pjesmu prikazati stripom. Presavijanjem 16

srpanj_2007 9.indd 16

2.8.2007 23:25:06 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Borna Antić, 2.razred

razgovaraju. Lakše će razumjeti radnju u stripu jer imaju i sliku i riječ kao poticaj. Ako se učenicima da zadatak da dramatiziraju dijelove stripa, bit će to dodatni poticaj da pažljivo pročitaju dijalog likova i trude se u razumijevanju radnje. Učenici će se zasigurno veseliti brzini kojom će uspjeti pročitati i razumjeti događaj u stripu. Zadavanjem zadatka crtanja stripa o pročitanoj priči ili pjesmi postiže se to da učenici razvijaju kreativnost crtajući zamišljene likove, vježbaju sažeti radnju te pisati upravni govor, uče kako podijeliti priču na dijelove koji prate logičan slijed događaja te planiraju i raspoređuju dijalog likova. Korištenje stripa u svakodnevnom radu s učenicima moguće je u svim odgojno-obrazovnim područjima, a ne samo u hrvatskom jeziku. Naprimjer, na satu matematike u drugom razredu osnovne škole, u fazi provjeravanja usvojenosti dužine, dovoljno je dati sljedeću

Autorica prvog stripa strogo se pridržava redoslijeda događaja. Kadrove je vrlo precizno označila jednakim pravokutnicima (pažljivo je slušala upute). Crteži mačke i miša slični su crtežima u čitanci, no izrazito su precizno i detaljno prikazani. Koristi onomatopeje kao tipično stripovno izražajno sredstvo. Osnovni pokretački element radnje (pokvarene zube) ističe krupnim planom. Autor drugog stripa ne drži do forme. Mijenja fabulu priče (mačka jede miša). Kažnjava miša koji neoprezno kaže mački da može loviti čak i miševe poslije njegovog popravka zuba. Strip je za njega bio poticaj za kreativno stvaralaštvo. Ne treba posebno naglašavati da djeca vole strip. No kako se ta činjenica može iskoristiti za poticanje čitanja kod učenika? Djeca znaju da u stripu postoje oblačići u kojima je napisano što likovi govore. Kod slabijih čitača slika će pomoći da otkriju temu o kojoj likovi 17

srpanj_2007 9.indd 17

2.8.2007 23:25:06 Process Black


uputu pa da nastanu najrazličitiji stripovi s najoriginalnijim definicijama pojma dužine: “U Psećoj školi Bundaš je dobio zadatak da nauči svog prijatelja što je to dužina. Zamisli i nacrtaj u obliku stripa u samo jednom kadru što će Bundaš reći prijatelju i hoće li njegov prijatelj što komentirati. Imate 10 minuta za rad!”

Ukoliko bi učiteljica uspijevala primijeniti strip u različitim nastavnim predmetima, zasigurno bi kod učenika podigla razumijevanje odgojno-obrazovnih sadržaja na višu razinu, jer bi oni bili zanimljiviji, pa stoga i lakši za usvajanje. S više veselja i lakoće učenici bi ih usvajali i naučili ih prezentirati na različite načine.

Razvoj čitanja u prvom razredu osnovne škole Branka Božić branka_bozic@net.hr

Početkom ožujka predložila sam im da bilježe naslove knjiga koje su pročitali. S radošću su prihvatili. Tada smo odlučili da će učenik s najviše pročitanih knjiga, slikovnica, časopisa ili stripova biti proglašen čitačem mjeseca. Naravno, nagrada će biti primjerena natjecanju - knjiga. Svakog su me dana na stolu dočekivali papirići s naslovima pročitanog te ponosna i nasmijana lica mojih učenika. Na kraju mjeseca, nakon prebrojanih naslova, ali i stranica pročitanog, postalo je jasno da nemamo jednog, nego četiri čitača mjeseca. Otišli smo na pravo mjesto za proglašenje – u našu školsku knjižnicu, koja nam je i omogućila tako velik izbor slikovnica i časopisa za natjecanje. S našom knjižničarkom Anom Sudarević proglasila sam čitače mjeseca, čestitala im i uručila dar - dječji ilustrirani bonton. Uslijedilo je slikanje i dogovor o nastavku natjecanja, a dosadašnji su pobjednici, naravno, izvan konkurencije. Za svakodnevno čitanje priča i pjesmica iz početnice smislili smo razredno ocjenjivanje. U naizmjeničnom čitanju, učenika koji je čitao svi ocjenjuju podizanjem bojice ili flomastera. Zelena boja znači kao i na semaforu - možeš dalje, jako si lijepo naučio čitati; žuta - pozor, potrebno je još malo vježbe, a crvena - stop, to treba vježbati! Učenici se jako vesele takvom ocjenjivanju, a ne moram ni naglasiti da su u zraku uglavnom zelene bojice, i to s razlogom. Moji se učenici raduju čitanju.

Polazak u prvi razred za dijete je najupečatljiviji događaj u životu. Raduje mu se, ali i strepi od njega. Bezbrižne predškolske dane zamjenjuje organizirani rad prožet učenjem i odgovornošću . Primjerenim pristupom učiteljica uvelike može olakšati taj ulazak u “svijet odraslih” i malim učenicima uljepšati rad i obveze koje on nosi. Danas prvašići dolaze u školu s poznavanjem slova, nerijetko znaju i čitati. Ipak, “pravo” čitanje za sve učenike nastupa tek po upoznavanju svih slova. Tehniku čitanja uvježbavaju glasnim čitanjem, pojedinačnim ili zbornim, te naizmjeničnim čitanjem u kojem sudjeluje cijeli razred. Pritom jedan učenik čita, a ostali slušaju, prate čitanje i nastavljaju ga. Da bih naizmjenično čitanje učinila što zanimljivijim, svojim sam učenicima predložila ulogu zvonca za primijećenu pogrešku u nečijem čitanju. Tako i pravi čitači, koji bi se inače dosađivali slušajući one manje vješte, s pozornošću prate i paze na točnost čitanja. Kada čuju pogrešno pročitanu riječ, uzviknu Cin. Napredovanjem i svakodnevnom vježbom, zvuk cin čuje se sve rjeđe, a prvašići uočavaju svoj napredak i stječu samopouzdanje. Posebna radost malim čitačima bila je kada su postali članovi školske knjižnice, kada su sami ispisali svoju člansku karticu i posudili prvu knjigu. Od tada, mislim da su najčešći i najvjerniji posjetitelji naše knjižnice. 18

srpanj_2007 9.indd 18

2.8.2007 23:25:07 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Blog – mrežni dnevnik Prikaz obrade nastavne jedinice o blogu u 5. razredu OŠ Dubovac, Karlovac Andrea Grkovski Zimet andrea.zimet-grkovski@ka.htnet.hr

o kratkom dnevničkom zapisu jedne djevojčice. Zadnja rečenica u tekstu Ljudi, molim vas, ostavljajte mi puno komentara. uvela nas je u sljedeći sat jer su učenici zaključili da je djevojčica napisala svoj dnevnik na internetu. Kao dodatna motivacija poslužila nam je riječ blog i njezino značenje. Većina učenika znala je da je blog internetski dnevnik, no nisu znali da je to složenica od riječi web i log (internetski dnevnik). Tijekom predavanja o blogu učenici su detaljnije saznali što je blog, da ga svi mogu pisati, da je pristupačan svima koji „surfaju“ internetom te da čitatelji bloga mogu ostavljati svoje komentare. Proučili smo i nekoliko primjera blogova (knjigoljub, jezicnisavjetnik) koji nam mogu poslužiti u nastavi hrvatskoga jezika, ali i primjere gdje smo uočili da autori i komentatori blogova ne paze uvijek na pravopis. Pisanje bloga korisno je jer razvijamo svoje pismeno izražavanje i kreativnost, razvijamo sposobnost korištenja novih tehnologija i razmjenjujemo iskustva. Otvorili smo internet stranicu www.blog.hr i dodali svoj blog. Za probu smo odabrali boju podloge, izbor oblika slova i upisali pozdrav. Blog smo zaštitili lozinkom. Učenici su upoznati i s opasnostima interneta i pravilima ponašanja. Vrlo je važno da se ne iznose osobni podaci, fotografije i tuđi osobni podaci bez pristanka osobe, da nema vrijeđanja i da se blog treba zaštititi lozinkom. Posebno je važno i da roditelji znaju koje internetske stranice posjećuje njihovo dijete, koliko vremena provodi na internetu i, ako dijete piše blog, da svakako znaju lozinku bloga. Iako je internet danas pristupačan svima i nudi nam bogatstvo informacija, moramo biti svjesni i rizika kojima se izlažemo svakim klikom. Blog je vrlo omiljen među tinejdžerima, no često nisu upoznati s internetskim bontonom te činjenicom da njihove “tajne“ može pročitati svatko. Nastavni sat bio je uspješan, učenici su bili vrlo zainteresirani, svoje znanje upotpunili su novim spoznajama koje će im svakako koristiti u školi i u razvijanju osobnih interesa i sposobnosti.

Po nastavnom planu i programu za osnovne škole učenici se upoznaju s internetom tek u 6. razredu obradom nastavne jedinice Mreža (internet). U današnjem svijetu intenzivnog razvoja novih tehnologija, kad je internet već dostupan svuda i svakome, primijetila sam da se većina učenika i prije služi internetom. Tijekom godišnjeg planiranja nastavnih tema za 5. razred svakako sam htjela iskoristiti nastavnu jedinicu o internetu Blog: odijelo ne čini čovjeka u čitanci Krila riječi. Ta tema odličan je nastavak na već obrađeno gradivo o medijima i načinima prenošenja poruke te izborne nastavne teme Pismo. Sat je organiziran u dvosatu u suradnji sa školskom knjižničarkom Anom Sudarević koja je održala predavanje o blogu. Ostvarena je unutarpredmetna korelacija između sata književnosti, medijske kulture, jezika, pismenog i usmenog izražavanja te korelacija s informatikom, engleskim jezikom i školskom knjižnicom. Osim razvijanja medijske kulture učenika i razvijanja sposobnosti učenika da se upozna i koristi različitim izvorima informacija, ciljevi su ovog sata i da učenici uvide i razumiju razliku između književnog i neknjiževnog teksta, da razviju kritičko mišljenje i humane odnose, kao i nužnost tolerancije unatoč spoznaji o socijalnim razlikama koje postoje među ljudima. Na prvom satu, satu književnosti, kao motivacija poslužio nam je naslov Odijelo ne čini čovjeka. Učenici su u razgovoru zaključili da ljude ne treba cijeniti po fizičkom izgledu, a ni po odjeći; da je odjeća ljudska potreba, ali ne toliko važna koliko hrana, ljubav, rad. Slijedi čitanje teksta u čitanci i kratak razgovor s učenicima te iznošenje njihovih razmišljanja o pročitanom tekstu. Na nastavnim listićima dobili su pitanja koja su poslužila za interpretaciju teksta. Nakon čitanja odgovora na postavljena pitanja učenici su zaključili da se radi o neknjiževnom tekstu, 19

srpanj_2007 9.indd 19

2.8.2007 23:25:07 Process Black


Promicanje čitateljskih navika kod djece predškolske dobi Prikaz radionica za djecu u ruralnim sredinama Marin Seleš mseles@ffos.hr U sklopu projekta Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih studenti informatologije i knjižničarstva s Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku provode čitateljske radionice namijenjene djeci predškolske dobi. Cilj nam je promicati i poticati čitateljske navike kod djece u ruralnim sredinama, gdje često nema odgovarajućih ustanova (knjižnica i/ili vrtića) koje se inače bave tim problemom, te koje su obično izvor dječje literature. Tijekom radionica djeca upoznaju nove slikovnice, a kroz razgovor i analizu pročitanoga razvijaju kritičko mišljenje. Situacija često pruža priliku za razgovor i raspravu o slikovnicama koje su sami čitali, kao i priliku za usporedbu starih i novih saznanja o nekome ili nečemu. Radionice smo do sada održali u nekoliko manjih naselja u okolici Osijeka. Neke od njih su Jarmina, Stari Mikanovci, Čepin, Trenkovo, Darda...

Kao pripema za rad studentima je poslužilo sudjelovanje u radionici Poticanje čitateljskih navika pod vodstvom Briony Train, profesorice na Odsjeku za informacijske studije Sveučilišta u Sheffieldu te članice IFLINOG čitateljskog odsjeka. Drugi korak u pripremama bio je jednodnevni seminar Čitajmo im od najranije dobi pod vodstvom Ivanke Stričević. Reakcije djece otvorile su nam neke nove horizonte i potaknule u nama želju za usavršavanjem i promocijom ranog čitanja. Cilj nam je potaknuti rast svijesti o važnosti koju knjiga ima za predškolsku dob, te uz odgovarajuću infrastrukturu, taj cilj prenijeti i na roditelje koji bi bili naši “nasljednici”. Pozivi da opet dođemo govore da je naš posao uspješan te da i u ovom slučaju ponuda stvara potražnju, ovaj put za čitanjem. Naša je želja da u informacijskom dobu zaživi moto od prve knjige u ruci do redovitog čitanja.

Poticanje čitanja i učenja na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice “Mladen Kerstner” Ludbreg za učenike osnovnih škola. Učenje uz zabavu i nadmetanja u znanju odabranih ekipa, uz bodrenje cijele generacije učenika, bili su organizirani po modelu uspješnih televizijskih emisija, uz voditelja, žiri, hostese… Danas Gradska knjižnica nudi edukativne dvojezične programe primjerene djeci predškol-

Jasminka Štimac j_stimac@net.hr Gradska knjižnica u Ludbregu postala je prepoznatljiva po svojim programima namijenjenima djeci. Posebno su nezaboravni kvizovi organizirani 20

srpanj_2007 9.indd 20

2.8.2007 23:25:07 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

prezentaciji, mogu svima pokazati. Slike sretne djece s različitih kontinenata, koja govore različitim jezicima, najavljuju drugi dio programa. Izvodi se na njemačkom jeziku. Ponovno je predložak ista slikovnica, ali su likovi drugi – mame i djeca iz vrtića. Njihove fotografije dokumentiraju ljubav koja se mjeri istim mjerama. Animacijski efekti daju dodatnu živost pripovijedanju. Djeca ponavljaju ključne riječi, na njemačkom jeziku izgovaraju svoju prvu rečenicu Ich liebe dich, mehanički ju ponavljaju i roditelji u publici, bake i djedovi… Program su osmislili i realizirali knjižničari Edita Kutnjak-Zlatar i Domagoj Busija, uz pomoć vanjske suradnice – voditeljice njemačke pričaonice Susanne Juričan.

ske dobi u kojima sudjeluju i odrasli, kao promatrači, ali i sudionici. Za program realiziran 15. ožujka 2007. kao predložak je poslužila bajka Pogodi koliko te volim, koju je napisao Sam McBratney, a ilustrirala Anita Jeram (Zagreb, Egmont, 2003.). Veliki i mali zec nadmeću se tko koga više voli. Ljubav se mjeri raširenim rukama, visinom skoka, dužinom šumskog puta… Još je veća, dopire do Mjeseca, do Mjeseca i natrag… Stranice slikovnice izmjenjuju se na velikom platnu i djeca pažljivo slušaju knjižničarevo pripovijedanje. Ljubav nema granice i priča o ljubavi višestruko se može ponavljati. Djeca su ju već čula u vrtiću. Izražavala su svoju ljubav prema mamama i riječima i crtežima koje sada, na javnoj

Za treću životnu dob obzore, odlučili smo iskoračiti izvan ustanova koje su po svojoj funkciji i ustrojstvu nezaobilazne u obrazovnom lancu (ponajprije škole i knjižnice) u ustanove koje imaju sasvim drugu namjenu – u dječje vrtiće i domove za stare i nemoćne. Djeca i starije osobe populacija su čije se kulturne potrebe ne smiju podcijeniti. Kod djece vrtićke dobi kulturne potrebe treba sustavno razvijati, a kod osoba treće životne dobi treba ih njegovati. I jedni i drugi smješteni su u ustanovama unutar kojih su zadovoljavajuće zbrinuti, ali nisu dovoljno pokretni da bi dolazili na kulturna događanja (književne susrete, promocije knjiga, izložbe i sl.). Prošle sam godine s gđom. Inom Stašević, ravnateljicom Doma za starije i nemoćne osobe u Sisku, načelno dogovorila suradnju na razini ogranka HČD-a Sisak i Doma za starije i nemoćne osobe, a ove smo godine na vrlo kvalitetan način započeli s realizacijom te suradnje.

Glazbeno-književni susret u Sisku

Ljiljana Šorgić ljsorgic@nkc-sisak.hr U svojim promišljanjima o tome kao doći do različitih skupina ljudi, kako pomaknuti uvriježene granice i kako proširivati čitateljske 21

srpanj_2007 9.indd 21

2.8.2007 23:25:07 Process Black


Iako u publici nisu bili samo štićenici Doma nego i građani Siska koji su željeli čuti i vidjeti “Kemu”, najveću su radost doživjeli upravo ovi prvi. Sigurna sam da smo im ovim glazbenopoetskim susretom uljepšali umirovljeničke dane, vratili ih u mladost i pobudili u njima želju za čitanjem.

Dana 13. ožujka 2007. godine u Domu je upriličen poetsko-glazbeni susret s Kemalom Montenom. Tom je prilikom promovirana i zbirka njegovih pjesama Za sve moje ljubavi (Zoro, Zagreb, 2005.). Treba li uopće reći da je oduševljena publika pjevala zajedno s njim gotovo sat i pol? Gostovanje Kemala Montena pobudilo je veliku medijsku pozornost.

Knjižnica - gost vrtića Klaudija Ladan klaudija@gkvk.hr Budući da značajan opseg dječje pismenosti nastaje u predškolskom razdoblju, zadaća je dječje knjižnice pružanje pravih informacija o slikovnicama i važnosti čitanja djetetu. Svjesna svojih zadaća, Dječja knjižnica mira Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci organizirala je posjet Dječjem vrtiću Vedri dani u Starim Mikanovcima. Svrha posjeta bila je promicanje razvoja pismenosti, predstavljanje dječje knjige kroz veseli igrokaz Životinjske brige u proljeće, u kojem su sudjelovali polaznici igraonice Vesele subote. Vrtiću je knjižnica dala na posudbu stotinjak slikovnica i dječjih knjiga koje su prema Komisiji za knjižnične usluge za djecu i mladež proglašene najkvalitetnijima, a čemu su se obradovali najmlađi. “Mašta radi svašta i kroz maštu do tajnih odaja stižem” poruka je kojom smo željeli naglasiti važnost čitanja od najmlađe dobi za razvoj kre-

Životinjske brige u proljeće, igrokaz za polaznike vrtića Vedri dani

ativnosti, maštovitosti, znatiželje i ljubavi prema knjizi. Također, ovom smo posjetom željeli ukazati i na knjižnicu kao ustanovu koja ne mora uvijek biti u susjedstvu da bi približila knjigu. Često je dovoljna uspješna suradnja knjižničnog osoblja, odgajatelja u vrtićima i roditelja pa da našoj djeci osiguramo ljepšu i veseliju budućnost.

22

srpanj_2007 9.indd 22

2.8.2007 23:25:08 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Čitajmo im na drugačiji način... Interaktivne slikovnice “Kiko i Kika” na DVD-u

Alka Stropnik alka.stropnik@kgz.hr Knjižnica Medveščak u Zagrebu već je 30 godina poznata po svojim igraonicama za najmlađe korisnike. Kako se spuštala “dobna granica” djece pri upisu u Knjižnicu, nastala je i potreba za novom vrstom usluge. Stoga smo ponudili Malu igraonicu, u početku u tri, a zbog velikog zanimanja ubrzo i u pet termina tjedno. Igraonica po broju djece koja u njoj sudjeluju nije mala (prosječan broj “igrača” je 15), nego se tako zove zbog uzrasta djece kojoj je namijenjena. Naši maleni članovi imaju od 1 do 3 godine i vrlo redovito dolaze na druženja. Osim igranja, jedan je od ciljeva igraonice i približiti bebama knjige i čitanje; stoga je sastavni dio programa Male igraonice – čitanje slikovnica. Osim klasičnih slikovnica, Knjižnica u svojem fondu ima i interaktivne slikovnice na DVDu koje se mogu, uz tiskanu slikovnicu, posuditi i “čitati” kod kuće. Kako bismo roditeljima pokazali kako čitati na drugačiji način, 21. veljače 2007. godine organizirali smo prezentaciju slikovnica Kiko se igra i Kika se igra na DVD-u (namijenjenih djeci uzrasta od 18 do 48 mjeseci). Svaki DVD uz sebe ima i klasičnu slikovnicu u kojoj se nalaze situacije bliske djeci (igra u parku, traženje izgubljene igračke...). Čitanje interaktivne slikovnice zamišljeno je tako da mlađa djeca sadržaj prate uz nadzor i pomoć roditelja. Ona djeca koja još nisu naučila govoriti mogu prstom pokazati na ekran TV-a što žele u slikovnici ili igri, dok djeca starijeg uzrasta mogu sama određivati dubinu čitanja slikovnice ili odgovarati na pitanja u igrama. Autori DVD-a Kiko i Kika iz 32.bita, koji su ujedno i autori svih Sunčica, tražili su mogu-

Djeca prstom pokazuju na ekranu što žele

ćnost spuštanja donje dobne granice djece koja bi se (s razumijevanjem) mogla služiti računalima ili TV-om i DVD uređajem. Međutim, iako se rado posuđuju i koriste DVD slikovnice, broj posudbi pokazuje da prednost još uvijek imaju klasične slikovnice, jer ljepše je i udobnije smjestiti se u mamino naručje u krevetu te zajedno listati i čitati slikovnicu prije spavanja.

23

srpanj_2007 9.indd 23

2.8.2007 23:25:08 Process Black


Stari članovi na novoj adresi Virovitička gradska knjižnica i čitaonica preselila u novi prostor Renata Turković renata.turkovic@gmail.com

čunala i druga informatička oprema. U prizemlju su smješteni čitaonica dnevnog tiska, dječji odjel i igraonica za predškolce, gdje će se, ujedno, održavati dječje priredbe. Posudbeni i studijski odjel s čitaonicom, referentna i zavičajna zbirka, zbirka periodike te knjige na stranim jezicima raspoređeni su na katu. Posvuda uz police postavljena su i računala. Na katu je, također, uredski prostor za upravu i stručne službe, a reprezentativno mjesto predviđeno je za javne priredbe. Nakon što je knjižnica godinama bila smještena u neprikladne prostorije Dvorca Pejačević, njezina će nova lokacija, uz kvalitetne sadržaje, zasigurno postati sjedište poticanja čitanja i pismenosti.

Virovitičani su napokon dobili novo mjesto za intelektualno i kulturno-umjetničko okupljanje, te je stoga 20. ožujka ove godine s razlogom u Virovitici proglašen Danom kulture. Naime, u novouređenoj zgradi u samom centru grada na 1277 četvornih metara smještena je tehnički suvremeno opremljena, informatizirana gradska knjižnica. Nova gradska knjižnica i čitaonica privlačit će ne samo modernim vanjskim izgledom nego i unutarnjim multimedijskim sadržajima. Osim knjižne i audiovizualne građe te velikog broja novina i časopisa, ovdje će se moći koristiti ra-

Nova zgrada virovitičke gradske knjižnice i čitaonice

24

srpanj_2007 9.indd 24

2.8.2007 23:25:09 Process Black


AKTUALNO Čitajmo im od najranije dobi: najava projekta Hrvatskoga čitateljskog društva Maja Krtalić mkrtalic@gmail.com Rana pismenost, odnosno ono što djeca znaju o čitanju i pisanju prije nego počnu samostalno čitati i pisati, izravno je povezana s njihovim uspjehom u čitanju i učenju. Stoga je nužno razvijati njihove predčitateljske vještine (fonološka osjetljivost, razumijevanje značenja riječi, razumijevanje smisla primanja i odašiljanja poruka, poznavanje slova, razumijevanje pravila pisanog teksta, razvijanje motivacije za čitanje) od samog rođenja. A kako su roditelji i odgajatelji izvor informacija za dijete od njegova rođenja, dijete im vjeruje, oponaša ih i želi provoditi vrijeme s njima, upravo su oni u najboljem položaju da potiču dijete i njegovu radoznalost u odnosu na čitanje i ostale vrste pismenosti (informacijska, računalna, medijska, tehnička i sl.) koje danas postaju sve važnije. Hrvatsko čitateljsko društvo stoga pokreće projekt Čitajmo im od najranije dobi, utemeljen na izuzetno pozitivnim rezultatima istoimenog projekta provedenog u Zagrebu 2004., 2005. i 2006. godine u organizaciji Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva, a koji je potvrdio da u Hrvatskoj postoji potreba za educiranjem odgajatelja i roditelja o važnosti čitanja djeci od njihova rođenja. Na temelju sredstava dobivenih od Ministarstva kulture, u dvama hrvatskim gradovima (Osijeku i Zadru) organizirat će se preda-

vanja i radionice na temu čitanja od najranije dobi za odgajatelje u vrtićima i roditelje djece predškolske dobi. Na jednodnevnim predavanjima i radionicama odgajatelji i zainteresirani roditelji upoznat će se s najnovijim spoznajama u području čitanja i razvijanja pismenosti djece od najranije dobi, s projektima u svijetu koji se provode s ciljem obrazovanja roditelja za poticanje rane pismenosti kod djece te kako i što čitati svojoj djeci od najranije dobi. Također, sudionici radionica upoznat će se s najnovijom produkcijom kvalitetnih slikovnica na našem tržištu. Istovremeno, dok odgajatelji i roditelji sudjeluju u radionici, njihovoj će se djeci čitati slikovnice i pripovijedati priče, poticati na razgovor o pročitanome te ponuditi niz popratnih zanimljivih aktivnosti. S obzirom na to da je cilj projekta proširiti svijest o važnosti čitanja djeci od njihova rođenja u cijeloj Hrvatskoj, odnosno doprijeti do što više odgajatelja i roditelja, na radionicama će se pokušati identificirati osobe zainteresirane i sposobne za organizaciju budućih identičnih radionica u svojim lokalnim sredinama. Za te će se osobe organizirati i jednodnevna radionica za trenere (tzv. training the trainers). Tim se projektom želi doprinijeti promicanju problematike rane pismenosti i posebice čitanja djeci od najranije dobi te po25

srpanj_2007 9.indd 25

2.8.2007 23:25:09 Process Black


nuditi nove spoznaje koje će koristiti odgajateljima u profesionalnom radu i roditeljima u kvalitetnijem provođenju slobodnog vremena u obitelji. Budući da se mnogi roditelji i odgajatelji tek na takvim predavanjima i

radionicama upoznaju s uslugama i izvorima lokalnih narodnih knjižnica, ujedno se želi doprinijeti i promicanju službi i usluga narodnih knjižnica.

Hrvatska mreža školskih knjižničara Josip Rihtarić josip.rihtaric@vz.t-com.hr i drugih propisa koji se odnose na školske knjižničare; pratimo i dajemo preglede rada udruga, društava i institucija koje se bave knjižničarstvom; oblikujemo popise i pregledne stranice školskih knjižnica i knjižničara; najavljujemo i pratimo događaje, skupove i zbivanja – čime stvaramo svojevrsni godišnjak. Surađujući na www.knjiznicari.hr zajednički stvaramo mjesto razmjene ideja, informacija i iskustava, mjesto za potporu, podršku i pohvalu, mjesto na kojem se družimo s prijateljima i istomišljenicima, bez obzira koliko smo fizički udaljeni. U prvih pola godine od pokretanja mrežnog sjedišta www.knjiznicari.hr na Hrvatskoj mreži školskih knjižničara okupilo se više od 150 suradnika, polazna stranica posjećena je više od 5000 puta, objavljeno je više od 200 članaka i ponuđeno za preuzimanje više od 200 datoteka; bilo je više od 3.000 uređivanja članaka, a ukupno je bilo više od 70 000 pregledavanja stranica. Radujemo se svakom novom suradniku i svakom novom prilogu. Nadamo se da će u budućnosti Hrvatska mreža školskih knjižničara postati dio Međunarodne mreže školskih knjižničara.

Na Dan učitelja 2006. godine započela je s radom Hrvatska mreža školskih knjižničara na adresi www.knjiznicari.hr. To je mjesto na kojem baš sve radimo sami, mi, školski knjižničari. Svatko je dobrodošao i svaki suradnik može promijeniti i dodati bilo što, od ispravljanja pogrešne interpunkcije do promjene izgleda mrežnog sučelja. Na ovom mjestu ponajprije prikupljamo radove i objavljujemo članke koje su napravili školski knjižničari i one koji su zanimljivi školskim knjižničarima. Osim što www.knjiznicari. hr funkcionira kao repozitorij i portal školskog knjižničarstva, pri čemu svaki suradnik može potpuno samostalno i neposredno pisati i objavljivati članke te samoarhivirati radove, softver koji smo odabrali omogućuje nam zajednički rad i međusobnu suradnju u izgradnji sjedišta kao cjeline i svih njegovih dijelova. Mrežni prostor omogućuje nam međusobnu komunikaciju, druženje te razmjenu ideja i informacija. Dobrodošli su prilozi iz svih područja školskog knjižničarstva, a već su sada dostupne nastavne priprave i prikazi nastavnog rada, književne kritike i anotacije, prikazi izložaba i rada županijskih stručnih vijeća te matičnih službi; ažuriramo popise, preglede i komentare zakona

26

srpanj_2007 9.indd 26

2.8.2007 23:25:09 Process Black


AKTUALNO

Najava stručnog skupa Rana pismenost/pismenost djece i mladih uz godišnju skupštinu HČD-a i osnivačka skupština ogranka HČD-a za Međimursku županiju povodom Međunarodnog dana pismenosti Deseta godišnja skupština Hrvatskoga čitateljskog društva popraćena stručnim skupom posvećenim ranoj pismenosti/pismenosti djece i mladih održat će se u petak 7. rujna 2007. u knjižnici „Nikola Zrinski“ u Čakovcu. Tom će se prilikom održati i osnivačka skupština ogranka HČD-a za Međimursku županiju. Više informacija o skupštini, stručnom skupu i osnivanju 17. ogranka HČD-a nalazi se na mrežnim stranicama Društva www.hcd.hr. Pozivamo Vas da nam se pridružite! Preliminarni program 10.00 - 11.00 11.00-11.30 11.30 - 12.00 12.00 - 15.00 12.00 - 12.15 12.15 – 12.30

Radni dio Skupštine Osnivačka skupština ogranka HČD-a za Međimursku županiju Pauza Stručni dio Skupštine Uvodna riječ o Međunarodnom danu pismenosti Ivana Martinović (Filozofski fakultet Osijek): Projekt Čitajmo im od najranije dobi Hrvatskog čitateljskog društva i Komisije za usluge za djecu i mladež HKD-a 12.30 – 12.45 Merien Gracek (Filozofski fakultet Osijek): Čitateljske radionice u ruralnim sredinama: kako to čine studenti knjižničarstva i informatologije iz Osijeka 12.45 - 13.00 Blaženka Bašek (Knjižnica „Nikola Zrinski“, Čakovec): Poticanje čitanja i razvoj rane pismenosti kod predškolaca: primjer dobre prakse 13.00-13.15 Pauza 13.15 - 15.00 Ivanka Stričević: Kriteriji za izbor kvalitetnih materijala za čitanje (predavanje i radionica)

27

srpanj_2007 9.indd 27

2.8.2007 23:25:09 Process Black


53. IRINA godišnja konferencija: Uključujući u pismenost sve koji uče/ Engaging Learners in Literacy Atlanta, Georgia, SAD, 4. – 8. svibnja 2008. Među ključnim predavačima bit će Jamie Lee Curtis, Gail Gibbons, Dr. Andreas Schleicher, Suzanne Fisher Staples, Rafe Esquith, Christopher Paul Curtis i Sherman Alexie. Sve informacije mogu se naći na: http://www.ira.org/association/meetings/annual_proposals.html

22. svjetska kongres o čitanju: Čitanje u drugačijem svijetu/Reading in a Diverse World San José, Kostarika, 28. - 31. srpnja 2008. Sve informacije mogu se naći na: http://www.ira.org/association/meetings/world.html

NAPOMENA: Radovi s 22. svjetske konferencije o čitanju održane u Budimpešti 2006. godine mogu se preuzeti s mrežne stranice : http://www.ira.org/association/meetings/world.html

28

srpanj_2007 9.indd 28

2.8.2007 23:25:09 Process Black


Postanite član/članica Hrvatskoga čitateljskog društva!

Ispunite i pošaljite/faksirajte nam odgovarajuću pristupnicu (za fizičke ili pravne osobe). Po primitku pravilno ispunjene pristupnice poslat ćemo Vam opću uplatnicu (30,00 kuna). Vaše članstvo počinje s danom primitka uplate i traje godinu dana. Pristupnicu je moguće ispuniti i na mrežnim stranicama Društva: www.hcd.hr

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 211 400 : Faks: 031 212 514 : E-mail: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za FIZIČKE osobe (samo za nove članove) Ime i prezime: _______________________________________ Ustanova: ____________________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto) ________________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: ________________________ E-mail: ______________________________________ Zvanje i zanimanje: _______________________________________________________________________________ Datum: _______________ Potpis: ___________________________________________________________________

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 211 400 : Faks: 031 212 514 : E-mail: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za PRAVNE osobe (samo za nove članove) Ustanova: _____________ Matični broj: ___________ Ime i prezime kontakt osobe: ___________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto) ________________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: _________________ E-mail: ___________________________________________ Zvanje i zanimanje: _____________________________ Datum: ____________________________________________ Potpis: __________________________________________________________________________________________

Hrvatsko čitateljsko društvo :: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Hrvatska :: URL: http://www.hcd.hr :: E-mail: hcd@hcd.hr :: Tel: 031/211-400, kućni 245 :: Faks: 031/212-514 s naznakom ‘za Hrvatsko čitateljsko društvo’ :: Žiro-račun: 2393000-1102162281:: MB: 1338137

NAPOMENA UREDNIŠTVA: Sljedeći broj Hrčka izlazi u jesen 2007. godine. Molimo suradnike da priloge za HRČAK šalju elektroničkom poštom na adresu hcd@hcd.hr ili na disketi, u Word formatu, na adresu HČD-a: Hrvatsko čitateljsko društvo, Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek. Rok za slanje priloga je 15. rujna 2007.

29

srpanj_2007 9.indd 29

2.8.2007 23:25:09 Process Black


30

srpanj_2007 9.indd 30

2.8.2007 23:25:10 Process Black


31

srpanj_2007 9.indd 31

2.8.2007 23:25:10 Process Black

Hrčak_br_31_srpanj_2007  
Advertisement