Page 1

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva

32-33 studeni 2007.

32-33 HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

studeni_2007 6.indd 1

CroRA >> Croatian Reading Association

30.10.2007 18:55:10 Process Black


Hrčak Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 32-33, studeni 2007.

Sadržaj: Ivana Martinović: Projekt Čitajmo im od najranije dobi u Osijeku ................ 19 mr. sc. Maja Krtalić: Čitanje i pismenost u svim individualnim i socijalnim aspektima života: prikaz okruglog stola Uloga knjižnica, odgojnih domova i kaznenih ustanova u poticanju čitanja ................ 20 Sanja Lovrenčić: Festival Pazi, knjiga! ................. 20 Ivana Faletar: Europski jezici u središtu Zagreba: prikaz proslave Europskog dana jezika ................. 22 Vera Vitori: Online referentna usluga u poticanju informacijske pismenosti – primjer projekta Pitajte knjižničare ...................................................23

Riječ urednice Dragi čitatelji .......................................................... 3 Događanja 15. europska konferencija o čitanju Kontrolna točka za pismenost ................................. 3 Davorka Semenić-Premec: Čitateljske navike i motivacija za čitanje među mladima........................ 4 Ana Sudarević: Cool manija za čitanjem ................. 5 mr. sc. Sonja Tošić-Grlač: Čitanje – aktivnost za sve ........................................ 6 Grozdana Ribičić: Pozitivna strana čitanja, knjiga i knjižnica .............. 7 Jasminka Vajzović: Knjižnične usluge za starije te slijepe i slabovidne osobe .................................... 9 Drahomira Gavranović: Ostavite sve i čitajte ....... 10

Tematski osvrti Nataša Brekalo: Pas kao slušatelj: prikaz programa za razvoj čitateljskih vještina ................................. 25 Praksa, ideje, inicijative Ivanka Ferenčić: Pisma, vještice i čokolada: primjeri aktivnosti za poticanje čitateljskih navika u osnovnoj školi ........................................................ 27 Ana Demut: Pipi Duga Čarapa iz Kutine: prikaz nagrađenih aktivnosti u Osnovnoj školi Zvonimira Franka u Kutini ...................................................... 29 Bogdanka Conjar: Izrada razrednog lista Čarobni list .........................30 Vesna Horvat: Od ideje do razredne knjižnice ...... 31 Hela Čičko: Uspješno desetljeće projekta Čitanje na drugačiji način .................................... 32 Ivana Faletar: Poezija u pokretu .......................... 34

Međunarodni dan pismenosti – zašto i kako smo ga obilježili ............................... 11 Osnovan ogranak Hrvatskog čitateljskog društva za Međimursku županiju ............................................ 12 Skupština Hrvatskog čitateljskog društva .............. 12 Dina Kraljić: Stručni skup Rana pismenost/ pismenosti djece i mladih ........................................13 Ivana Sudarević: Natječaj Smiješak...čitajte!..........13 Verena Tibljaš: Pismenost u izlogu: Međunarodni dan pismenosti u riječkom ogranku HČD-a .................................................................... 14 Jasminka Štimac: Kreativni rad u glini: radionica povodom Međunarodnog dana pismenosti u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović” Varaždin ... 15

Aktualno Zbornik 14. europske koneferencije o čitanju........ 35 53. IRINA godišnja konferencija: Uključujući u pismenost sve koji uče / Engaging Learners in Literacy .................................................................. 35 22. svjetski kongres o čitanju: Čitanje u drugačijem svijetu / Reading in a Diverse World........................ 36 16. europska konferencija o čitanju ....................... 36

Zbivanja u Hrvatskoj i svijetu ............................ 16 mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković: Sastanak Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge (IDEC) ....................................................... 16 Ljiljana Sabljak: Knjižnice za budućnost – napredak, razvoj i partnerstvo: osvrt na 73. svjetsku konferenciju IFLE ............... 17 Intervju s Ann-Sofie Selin, novom predsjednicom Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge .................................................................... 18

Pročitali smo za vas Alica Kolarić: Prikaz knjige Sanje Lovrenčić U potrazi za Ivanom ............................................... 37

Urednica: Ana Sudarević

dr. sc. Ivanka Stričević, Drahomira Gavranović

Uredništvo: mr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, mr. sc. Martina Dragija Ivanović, mr. sc. Maja Krtalić,

Lektura: Goran Tanacković Faletar Prijelom: Ema Klubičko

Sjedište HČD-a: Filozofski fakultet, Sveučilište “J. J. Strossmayera” u Osijeku Lorenza Jägera 9 Tel. 031 484 689, 484 690; Faks 031 212 514; e-pošta: hcd@hcd.hr; www.hcd.hr

2

studeni_2007 6.indd 2

30.10.2007 18:55:24 Process Black


Riječ urednice

djeci od najranije dobi. Najveći događaj ovog ljeta bila je konferencija o čitanju održana u Berlinu. Sedam članica aktivno je sudjelovalo u radu, a za vas su pripremile izvještaje i dojmove. Već tradicionalno, početak rujna obilježen je aktivnostima vezanim uz Međunarodni dan pismenosti. U Čakovcu je ove godine bilo posebno svečano, budući da je baš tamo osnovan novi, sedamnaesti po redu ogranak HČD-a za Međimursku županiju, a Čakovec je ujedno bio i grad domaćin 10. godišnje skupštine Društva, kao i stručnog skupa posvećenog ranoj pismenosti. Na stranicama koje slijede još su brojni primjeri iz knjižnica i učionica te najave budućih događanja. Kao što ćete se brzo uvjeriti i sami, iza nas je ljeto, a i dobar dio jeseni bogat aktivnostima. Stoga Vam želim ugodno čitanje.

Dragi čitatelji, dok ovo pišem, u tijeku su završne pripreme za početak novog projekta Društva Čitajmo im od najranije dobi, koji 4. listopada kreće u Osijeku, a mjesec dana kasnije i u Zadru. To je, može se reći, vrhunac mandatnog razdoblja Predsjedništva HČD-a u ovom sastavu. Ovakav je projekt tri godine zaredom Komisija za knjižnične usluge za djecu i mlade Hrvatskog knjižničarskog društva uspješno provodila u Zagrebu, a HČD ga sada širi na ostale gradove. I ovom prilikom pozivamo sve naše članove da nam se jave i priključe u realizaciji projekta u svojim ograncima, šireći tako roditeljima i odgajateljima poziv na čitanje

DOGAĐANJA 15. europska konferencija o čitanju Kontrolna točka za pismenost 5. - 8. kolovoza 2007., Berlin, Njemačka

Dvije godine nakon Zagreba, glavni grad Njemačke ugostio je početkom kolovoza preko 500 sudionika konferencije posvećene poticanju i promicanju čitanja i pismenosti, a među njima čak više od 200 izlagača, što je najviše do sada. Među njima bilo je i sedam članica Hrvatskog čitateljskog društva koje su također aktivno sudjelovale, a HČD je snosio troškove njihove kotizacije. Drahomira Gavranović predstavila je projekt Promicanje čitateljskih navika djece u seoskim područjima istočne Hrvatske; Dijana Sabolović-Krajina i Jasmina Vajzović održale su izlaganje Knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, a ostale sudionice svoje su projekte predstavile na posterima: Sonja TošićGrlač predstavila je projekt Razredna knjižnica, Davorka Semenić-Premec Proljetni festival dječjeg pisanja bajki, Grozdana Ribičić Internet kao zrcalo tinej-

Članice HČD-a u Berlinu: Grozdana Ribičić, Davorka Semenić-Premec, Sonja Tošić-Grlač, Ana Sudarević i Drahomira Gavranović

džerske pismenosti, a Ana Sudarević Digitalna zbirka učeničkih slikovnica. Sve su pripremile izvještaje o onome što su imale prilike čuti, vidjeti i naučiti. 3

studeni_2007 6.indd 3

30.10.2007 18:55:24 Process Black


Čitateljske navike i motivacija za čitanje među mladima Davorka Semenić-Premec davorka.semenic.premec@kgz.hr

S obzirom da radim kao knjižničar na Odjelu za djecu i mlade u narodnoj knjižnici, pratila sam izlaganja koja su se bavila sadržajem onoga što djeca čitaju. John Beach iz SAD-a obradio je temu humora u dječjoj literaturi. Po njemu je humor nepravedno zapostavljen, iako ga nalazimo kod svjetski poznatih pisaca kao što su H. C. Andersen ili (od novijih) R. Dahl. Izlagač je zaključio da humor uči djecu društvenim vrijednostima, smanjuje stres i razvija kritičko mišljenje. Susan Knell (SAD), Elena Rogacheva (Rusija) i Yuri Rogachova (Njemačka) provele su usporednu studiju ruskih i američkih narodnih bajki i njihovog utjecaja ne samo na djecu i čitanje nego i na sve stvari koje nas okružuju u običnom životu. Prvi je pokazatelj to da su od nekih bajki koje su prenesene iz Europe nastale nove bajke, prilagođene američkom načinu životu. Isto vrijedi i za ruske bajke koje su samo prevedene na engleski jezik. Bilo je i nekoliko izlaganja koja su se bavila čitateljskim navikama i motivacijom za čitanje. Naprimjer, Su Yen Chen (Taiwan) provela je istraživanje čitateljskih navika među spolovima kod kineske populacije uspoređujući ju s europskom situacijom. Po njoj je u Europi knjiga i čitanje ono što se češće povezuje sa ženama, a kod Kineza je obrnuto jer su kod njih puno duže samo muškarci imali mogućnost obrazovanja. Vera Chulinova (Rusija) obradila je čitateljske navike ruske djece i tinejdžera 21. stoljeća, zaključujući da današnju djecu zanimaju sasvim drukčiji sadržaji nego djecu od prije 20 i više godina. Teme koje obrađuju klasični autori, kao npr. Twain ili Gajdar, današnjoj su djeci potpuno zastarjele. Traže knjige koje će biti više nalik filmovima, brzih događanja i brzih izmjena slika. Što se tema tiče, najviše vole stravu i užas i knjige o problemima mladih. S obzirom da se i literatura mijenja sa zahtjevima publike, potrebno je mijenjati i programe za poticanje čitanja, obrazovne sustave, knjižnice i sl. uvođenjem novih medija (koji i nisu više tako novi), poticati računalnu pismenost, služenje internetom i sl. Izlaganje je išlo u smjeru podilaženja djeci, a ne tomu kako ih usmjeravati. Nekoliko je izlagača obrađivalo programe čitanja za osobe s posebnim potrebama, najviše disleksičnih učenika. U belgijski su program posebno uključene

Davorka Semenić-Premec uz poster

osobe od 17 do 21 godine. Prate se njihove potrebe unutar redovitog školskog sustava. Ne dopušta im se zaostajanje u programu ako bi tomu uzrok bile teškoće u čitanju i pisanju. Iako su integrirani u radu s ostalim učenicima, njima se posvećuje dodatna pozornost kako bi ih se što više uključilo i pripremilo za visokoškolsko obrazovanje. Cecilia Nielsen iz Švedske kaže kako po njezinim učenicima najvažnija stvar u obrazovnom procesu nije metoda rada učitelja, nego to da ih učitelj doživi kao cjelokupne osobe i kao takve prihvati. Ona je pratila rad devetero učenika s problemom disleksije različite dobi u razdoblju od 18 mjeseci i svi su joj odgovarali isto. Puno im je lakše bilo svladavati neki program ako se učitelj prema njima odnosi kao prema osobama, a ne kao prema problemu. S obzirom na nove medije, veći broj izlagača bavio se problemima interneta i računalima te njihovim utjecajem na pismenost. Carita Kili provela je u jednoj finskoj srednjoj školi ispitivanje pod nazivom Internet kao izvor za esej: kako učenici vrednuju kredibilitet i relevantnost informacije?, istraživši koliko internet može služiti kao izvor informacija za pisanje neke školske zadaće. Zaključak je bio da još uvijek većina djece troši 45% zadanog vremena na samo traženje informacija, a ostatak na čitanje određenog sadržaja. Ispitivanje je usmjereno na to kako pomoći djeci da se lakše snađu i brže dođu do onoga što im treba. Bilo je mnogo programa, različitih iskustava i primjera. Neke ćemo i mi moći primijeniti, a neka su nam iskustva slična. Kao, uostalom, i problemi: kako povećati motivaciju za klasično čitanje uz sve nove medije, kako uključiti u programe čitanja nacionalne manjine, kako promovirati čitanje u nižim socijalnim slojevima i među manje obrazovanim stanovništvom itd. 4

studeni_2007 6.indd 4

30.10.2007 18:55:25 Process Black


DOGAĐANJA

Cool manija za čitanjem Ana Sudarević ana.sudarevic@yahoo.ca

Među brojnim temama i izlaganjima odabirala sam ona koja su uže vezana uz moj rad, tj. tiču se škole, odnosno školske knjižnice, ali i ona koja se tiču mojih osobnih interesa. Jutta Kleedorfer predstavila je kampanju pod nazivom LESEFIT kojom su obuhvaćene sve austrijske škole. Glavni je cilj te kampanje promocija čitanja, budući da su ih rezultati PISINOG istraživanja neugodno iznenadili, tj. šokirali. Osim toga, predstavila je i program za srednjoškolce Cool manija za čitanjem. Radi se o nizu instrukcija i modela primjenjivih u praksi, namijenjenih podjednako učenicima i njihovim profesorima. I jedni i drugi obučavaju se i potiču da čitanje integriraju u sve nastavne satove. Vrlo zanimljivo predavanje pod nazivom Od mrežne stranice do e-knjige. Čitanje na internetu u Poljskoj održao je Sebastian Wierny. On je predstavio istraživanje koje je proveo National Library’s Institute of Books and Readership i pomoću kojeg se nastojalo istražiti što Poljaci čitaju na internetu i koliko ga uopće koriste. Kao moderatorica sesije slušala sam izlaganje Genre of discourse and style: learning how to read with an album. Comparison between two sessions (primary level: CP) profesorice Mirielle Froment iz Francuske. Ona je napravila vrlo zanimljivu usporedbu dvaju nastavnih satova u dvama različitim razrednim odjelima. Tema je sata bila obrada priče/albuma, a osnovni je zaključak da je jedan nastavnik učio učenike kako čitati jednu određenu priču, a drugi je nastavnik učio djecu kako čitati bilo koju priču. Primjenu nove tehnologije u učenju i poticanju čitanja predstavili su Kenneth Reeder, Jon Shapiro i Jane Wakefield sa Sveučilišta British Columbia iz Kanade. Radi se o programu pomoću kojeg djeca kojoj engleski nije materinji jezik svladavaju čitanje i uče jezik. Pokazali su da je učinkovitost programa The reading tutor jednaka, pa čak i bolja nego kad djeca uče s obučenim volonterima, a potrebno je i manje vremena dnevno provesti u učenju. Samia Elbassiouny iz Ujedninjenih Arapskih Emirata govorila je o primjeni novih tehnologija

Ana Sudarević uz poster

na njezinom sveučilištu pokazavši nam i konkretne primjere svojih studenata, budućih nastavnika, te je objasnila s kakvim se problemima sreću pripremajući svoje ogledne nastavne satove. Korisno i zanimljivo bilo je kratko predstavljanje IRLEN sindroma. Dokazano je, naime, da poteškoće u čitanju može izazvati i kriva podloga teksta, odnosno da različite boje podloga, koje svaki pojedinac s IRLEN sindromom mora sam prepoznati kao najpogodnije, mogu uvelike olakšati čitanje. Na posteru sam predstavila projekt koji od 2005. godine vodim u svojoj školi pod nazivom Digitalna zbirka učeničkih slikovnica. Ovo je treće predstavljanje tog projekta budući da nastojim sve novine i napredovanja redovito predstavljati na relevantnim konferencijama i seminarima. Tijekom Konferencije slušala sam i tri plenarna izlaganja: Vještine pismenosti u informacijskom dobu (Andreas Schleicher), Kako motivirati i angažirati učenike da čitaju (Pirjo Linnakykä) i Što znači „kritička pismenost” u novom dobu? (Allan Luke). Među ostalim, u svim trima izlaganjima dana je usporedba PISINIH rezultata na svjetskoj razini, a čitanje i pismenost povezani su s ekonomskim i socijalnim kontekstom, školskim sustavom te obiteljskim prilikama. 5

studeni_2007 6.indd 5

30.10.2007 18:55:25 Process Black


Čitanje – aktivnost za sve mr. sc. Sonja Tošić-Grlač sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

Na 15. europskoj konferenciji o čitanju pratila sam drugačija izlaganja nego prijašnjih godina. Godinama sam slušala izlaganja o čitanju za učenje, motivaciji za čitanje i pratila prikaze kako u razredu funkcionira projekt Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, što su ih prije svega prezentirali učitelji. Ove sam se godine odlučila za izlaganja koja su predstavljala projekte čitanja djedovima i bakama, informacijsko opismenjavanje umirovljenika, rad s Romima, projekt motivacije za čitanje od predškolske do tinejdžerske dobi te predavanja o radu u razredu. Posebno me zainteresirao projekt slovenske kolegice Tilke Jamnik iz Knjižnice Otona Župančića u Ljubljani, koji se već niz godina odvija u slovenskim narodnim knjižnicama na dječjim odjelima, a primjenjiv je i u školskim knjižnicama. Projekt pod nazivom Tea-party s knjigama namijenjem je djedovima i bakama koji vrlo često čuvaju unuke pa im tada mogu čitati. Odvija se u narodnim knjižnicama diljem Slovenije u suradnji s Mladinskom knjigom. Cilj je projekta suradnja knjižnica i izdavača, informiranje djedova i baka o novim knjigama za djecu, uključivanje starijih ljudi u procese čitanja, promocija obiteljske pismenosti i razvoj čitateljske kulture. Susret uključuje dobre i kompletne edukativne informacije o knjigama/slikovnicama, čitanje (bilo cijele slikovnice ili dijela priče) poradi estetskog doživljaja te ugodno druženje. Projekt se odvija jednom u dva tjedna. Čaj i kolačići poslužuju se uz ovo druženje i razgovor o slikovnicama i knjigama za mlađi uzrast. Knjižničarima osnovnih škola posebno je interesantan jer učenici nižih razreda vrlo često poslije ili prije škole borave kod svojih baka. Djed ili baka čitaju tako dugo dok dijete ne usvoji čitateljske tehnike, no zajedničko čitanje treba se nastavljati, dijete je sretno što su djed ili baka s njim. Poanta je takvog zajedničkog čitanja druženje, razumijevanje djece kroz literarnu socijalizaciju te ugodno i korisno provedeno vrijeme. Zatim sam sa znatiželjom sudjelovala u raspravi o radu s romskom djecom. Kolegice Silva Novljan i Mojca Balent predstavile su projekt pomaganja romskim učenicima kroz program školske knjižnice. U Međimurju, gdje živim i radim, ima mnogo Roma; u mojoj školi ne, ali na Županijskom stručnom vijeću upoznajemo se s problemima kolega koji rade s tom populacijom. Problemi su svugdje isti i rasprava na-

Sonja Tošić-Grlač uz poster

kon prezentacije nije polučila nekakvo rješenje, jer ono je višečimbenička varijabla, ali svi smo se složili da tim učenicima treba pomoć u svladavanju jezika i pisma te u razvoju informacijske pismenosti, a da je školska knjižnica mjesto gdje im se može pomoći i gdje su uvijek dobrodošli. Najžešću raspravu izazvalo je pitanje treba li s njima raditi u homogenim skupinama, pristupati im se kao skupini djece s posebnim potrebama ili ih uključiti u skupine s ostalim učenicima. Projekti sjevernih zemalja pokazuju da ih treba uključiti u rad s ostalim učenicima, a nikako raditi samo s njima jer se na takav način nikada neće uklopiti te im se daje kriva poruka. Glede toga nikako nismo imali jedinstven stav. Dr. Bronisława Habil s Institute of Information Science and Book Studies Nicolaus Copernicus University u Toruńu (Poljska) održala je predavanje o uključivanju starijih ljudi u projekt informacijske pismenosti kroz rad knjižničara. Poljska iskustva govore da ima mnogo starijeg stanovništva kojemu bi informacijske vještine puno pomogle u svakodnevnome životu. Posebno se osvrnula na starije stanovništvo ruralnih područja, slabo naseljenih ili udaljenih područja. Svima je potrebna pomoć te vrste pa su osmislili jedan takav projekt. Sve o projektu možete pročitati na http://www.senior.pl . Delfina Dias i Maria de Lourdes predstavile su portugalski projekt poticanja čitanja Giving life to letters…and to young people koji je nagrađen. Pro6

studeni_2007 6.indd 6

30.10.2007 18:55:26 Process Black


DOGAĐANJA

jekt se odvijao u ruralnom i siromašnom dijelu Portugala, a obuhvaćao je djecu predškolske i školske dobi. Nositelji projekta bile su narodne knjižnice, a ciljevi su mu razvoj prakse čitanja i pisanja, razvoj novih formi izražavanja, identifikacija interesa kroz

knjigu i s njom za društvo u kojem živimo, promocija narodnih knjižnica kao mjesta stjecanja znanja čitanjem te kao mjesta ugodnog druženja i provođenja slobodnog vremena te promocija jačeg uključivanja društva u procese vezane uz čitanje.

Pozitivna strana čitanja, knjiga i knjižnica Grozdana Ribičić grozdana.ribicic@st.t-com.hr

su istraživanjem potvrdili da postoji pozitivna veza između školskog uspjeha i korištenja knjižničnog fonda. Uzimajući u obzir razlike u bogatstvu knjižnica, anketirali su 100 djece iz grada i 100 djece sa sela u dobi od 10 do 14 godina. Rezultati su pokazali da se uspješniji učenici češće i intenzivnije koriste školskom knjižnicom, i to već od nižih razreda. Iz Slovenije nam stiže i obiteljski program opismenjavanja „Čitajmo i pišimo zajedno“ koji je predstavila Livija Knaflic, a namijenjen je manje obrazovanim roditeljima i njihovoj djeci na početku osnovne škole. Poznata je činjenica da postoji međugeneracijski prijenos pismenosti i kulture čitanja unutar obitelji. Slovenski institut za obrazovanje odraslih razvio je ovaj obiteljski obrazovni program s ciljem da manje obrazovani roditelji obnove osnovne vještine kako bi bili sposobni pomoći svojoj djeci. Program uključuje 50 sati organiziranog rada u školskoj knjižnici, u kojemu sudjeluju djeca i roditelji zajedno. Istom su se tematikom i njezinim značenjem bavili Maren Elfert i Gabriele Rabkin iz Njemačke te Greg Brooks iz Velike Britanije. Svi oni ističu nužnost uključivanja obitelji u razvoju pismenosti. Istraživanja su pokazala da neke europske zemlje poput Velike Britanije imaju dugogodišnja iskustva s programima pismenosti u obitelji, dok druge europske zemlje imaju vrlo malo takvih iskustava. Istaknut je europski projekt „QualiFLY“ koji je podržala EU, a organiziran je u suradnji s UNESCOvim institutom za cjeloživotno učenje. Projekt koji uključuje Bugarsku, Njemačku, Italiju, Irsku i Tursku fokusiran je na razmjenu iskustava i najboljih primjera iz prakse na području obrazovanja učitelja, rada s roditeljima, kao i na promatranju i procjeni programa obiteljske pismenosti. Na tragu je tog projekta i The FLY Family Literacy project proveden u Hamburgu, koji je namijenjen djeci i mladim osobama iz useljeničkih obitelji. Projekt se usredotočuje na petogodišnjake, tj. predškolce i šestogodišnjake, tj. polaznike prvog razreda osnovne škole, te obuhvaća osam škola i jedan vrtić u socijalno ugroženom dijelu Hamburga. Projekt je predviđen u trajanju od pet godina.

Na Konferenciji sam, uz velik broj sudionika i tema, nastojala pratiti izlaganja vezana uz rad knjižnice. Linda Gambrell i Barbara Marinak iz SAD-a istaknule su važnost potpunog razumijevanja motivacije kod razvoja pismenosti. Anketirano je više od 400 učenika trećeg i četvrtog razreda osnovne škole, na početku školske godine, te sredinom i na kraju školske godine. Rezultati su pokazali važnost dostupnosti knjiga, mogućnosti da djeca sama izaberu što žele čitati, kao i mogućnosti da o knjigama raspravljaju sa svojim vršnjacima. Njihova su se istraživanja fokusirala na dvije teme: na utjecaj nagrade i vanjskog poticaja na unutarnju motivaciju te na razlike u spolovima kod motivacije. Zaključak je da nagrada ima utjecaj na motivaciju, tako da pravilan odabir nagrade može povećati motivaciju. Naizgled manja motivacija za čitanje kod dječaka više je odraz toga da dječaci manje pridaju važnost čitanju. Tanja Jelenko iz Slovenije istraživala je kako učenici srednjih škola mogu samostalno, argumentirano i kritički pisati o književnim tekstovima. Istraživanje je provedeno tijekom školske godine 2005./’06. s učenicima završnog razreda srednje tehničke škole u kojoj autorica radi. Nastojala je odgovoriti na dva pitanja: na koji način učiti djecu na kraju srednje škole i trebaju li učitelji davati precizne naputke prilikom obrade nekog teksta ili ostaviti učenicima slobodu da samostalno interpretiraju književno djelo? Škola u kojoj radi omogućuje oba pristupa te je analizirajući završne eseje došla do zaključka da su, premda učenici radije biraju metodu učiteljevih instrukcija i pitanja te se prema njima unaprijed pripremaju za obradu, rezultati učiteljske metode koja potiče samostalno razmišljanje u obradi književnih tekstova ipak mnogo bolji i kvalitetniji. Takvom se metodom učenici osposobljavaju samostalno i kritički obrađivati književne tekstove, što je u konačnici puno bolja priprema za čitanje i obradu složenijih i zahtjevnijih književnih djela. Nada Todorov i Željko Vučković iz Srbije svojim 7

studeni_2007 6.indd 7

30.10.2007 18:55:26 Process Black


Predstavljene su nove tehnike i metode u razvoju pismenosti, pa tako Barbara Kane Schneider (SAD) poučava kako djecu naučiti čitati stručne tekstove. Informativni se tekstovi razlikuju od pripovjedačkih i drukčije su strukturirani i stoga bi se na drugi način i morali iščitavati, smatra autorica. Ona pronalazi vezu između struktura sadržaja znanja i razumijevanja. Učitelj bi trebao znati razlikovati „čitanje radi učenja“ od „učenja čitanja“. Njezina strategija čitanja stručnih tekstova obuhvaća: posebnost sadržaja teksta, aktiviranje prethodnog znanja, traženje vizualnih nagovještaja, izvlačenje zaključaka, sinteze informacija i vizualizacije. Sve te faze pomažu učeniku da se poveže s tekstom, da dobije motivaciju za čitanje i razumije te ocjeni sadržaj. Stamoulia Polyzou i Marina Louari iz Grčke u svojoj su radionici prezentirale dio obrazovnog programa informacijske pismenosti u školskoj knjižnici. Cilj je naučiti učenike praktičnim i efektivnim tehnikama pronalaženja informacija u knjižničnom priručnom fondu, kao i svim ostalim izvorima informacija. Da bismo to mogli, moramo učenike poticati na samostalno, kritičko i kreativno razmišljanje. Njihova tehnika pronalaženja informacija ima najmanje četiri stepenice: prepoznavanje, lociranje, procjenu i efektivnu upotrebu potrebne informacije. Prezentatorice drže da knjižnice i knjižničari kao stručnjaci na polju informacija moraju odigrati ključnu ulogu kod takvih zadaća. Alysia Souder (SAD) preporučuje korištenje dramskih tehnika u podizanju razine pismenosti jer je mišljenja da se učenici u nastavi svladavanjem glumačkih tehnika koje aktiviraju kompletnu osobu – tijelo, glas, maštu, pamćenje i osjećaje – maksimalno angažiraju i motiviraju rješavajući na taj način zadatke čitanja i pisanja. Motivacija i pozornost su velike, atmosfera u razredu djelotvorna, a uz to se učenici dobro i zabave. Alysia kreira školske umjetničke nastavne programe u New Jerseyju i već osmu godinu organizira New Jersey Writers Project, u kojemu umjetnici u školama pružaju svoje usluge za više od 15.000 učenika godišnje. Za to su već i višestruko nagrađivani. Marino Alvarez i Victoria Risko (SAD) upozoravaju na nedostatke suhoparnog učenja riječi, bez aktivnog učenja razumijevanja i upotrebe tih riječi, te za bolje učenje riječi i njihovo razumijevanje nude tehniku AAAARTE. Svako slovo akronima upućuje na jednu stepenicu instrukcija i on bi otprilike značio – analiziraj tekst; predvidi riječi koje bi mogle biti u tekstu ili koje pomažu njegovu razumijevanju; artefakti pomažu stvaranju veza; djeluj; ponavljaj i ponavljaj; iskoristi i oživi; uživaj.

Grozdana Ribičić uz poster

Ingrid Bon i Cornelia von Horn prikazale su neke od dobrih primjera prakse iz nizozemskih knjižnica i škola. Nizozemske narodne knjižnice imaju dugu tradiciju u davanju usluga i programa kako za formalne nastavne programe, tako i za izvanredne školske programe fokusirane na različite dobne skupine različitih vještina i interesa. Veza između knjižnica i škola u različitim je formama i dodiruje multikulturne teme. Neformalno obrazovanje razvijeno je kroz spektar programa za čitanje podržanih lokalno-nacionalnom suradnjom koja omogućuje kvalitetne materijale i pozornost društva. Veliko finale natjecanja u čitanju i Dječji žiri predstavljeni su u medijima i time je naglašena pozitivna strana čitanja, knjiga i knjižnica. Knjižnice na lokalnoj razini osiguravaju blizak kontakt s djecom i uključivanje njihovih obitelji. Jedan je od posebnih programa Zabava s knjigama, program namijenjen djeci do šest godina i njihovim roditeljima, osobito onima s lošijom socijalnom situacijom i lošom razinom pismenosti. Program se temelji na suradnji knjižnica, vrtića, socijalnih ustanova i obrazovnih institucija. Jezik, vještine čitanja (naglas) i kreativno korištenje knjiga dio su ovog programa pismenosti, uspješno provedenog u mnogim nizozemskim gradovima. Dobitnica europske nagrade Delfina Dias i Maria de Lourdes prezentirale su portugalski program poticanja pismenosti Giving Life to Letters. Program je pokrenulo pet gradskih knjižnica na sjeveru Portugala i namijenjen je djeci i mladima iz socijalno, ekonomski i kulturno ugroženih sredina. Glavni su 8

studeni_2007 6.indd 8

30.10.2007 18:55:26 Process Black


DOGAĐANJA

pina. Tako su predškolska djeca otvoreno pokazivala zadovoljstvo pri čitanju i uz to rješavanju zadataka, te su pokazivala veću lakoću govora. Tinejdžeri koji su bili pred ponavljanjem školske godine prošli su, a kod većeg broja njih bile su očigledne promjene u ponašanju u školi nabolje. Stoga autorice smatraju da bi se

ciljevi bili poticati i povećati pismenost i njezine vještine kod sedamdeset petero predškolske djece i sedamdeset pet mladih ljudi iz seoskih sredina. Kod predškolske djece glavni je cilj bio djeci otkriti knjigu i knjižnicu, a kod mladih ljudi potaknuti nova iskustva s pisanom riječi, i to novim pristupima razvijanju pismenosti. Tako se u vrtićima izvodio novi istraživački program koji razvija svijest o jeziku upotrebom knjiga i priča. Drugi program, usmjeren na tinejdžere, pokušava primijeniti neke vidove „multiliteracies“ pedagogije. Oba su programa nova i do tada nikad korištena u Portugalu. Kod rezultata programa, iako

ovaj program trebao proširiti na cijelu zemlju, kako bi zahvatio sve deprivilegirane sredine u Portugalu. Svoje sam poster-izlaganje Internet kao zrcalo tinejdžerske pismenosti za ovu konferenciju pripremila vodeći se mišlju kako novo doba i novi mediji generiraju i novu pismenost, koja ima svoje dobre i loše strane, a koje i mi knjižničari moramo znati prepoznati i na njih utjecati.

još ne do kraja obrađenih, već postoje pokazatelji o postignutom boljem uspjehu kod obiju dobnih sku-

Knjižnične usluge za starije te slijepe i slabovidne osobe Jasminka Vajzović jasminka@knjiznica-koprivnica.hr

Od mnoštva zanimljivih sadržaja koji su bili ponuđeni na 15. europskoj konferenciji o čitanju teško je bilo odabrati koje pratiti, a koje propustiti; ja sam nastojala pratiti one koji pokrivaju područje mojih interesa i koji meni i mojim kolegama mogu koristiti u radu. Dijana Sabolović-Krajina i ja održale smo radionicu Pismenost slijepih i slabovidnih – izazov društvu. U suradnji s Udrugom slijepih Koprivničkokriževačke županije u Knjižnici „Fran Galović“ pokrenut je projekt Knjižnične usluge za slijepe i slabovidne. Sudionike smo upoznale sa svim fazama projekta, koji uključuje obuku knjižničnog osoblja, nabavu literature (zvučnih knjiga, knjiga s velikim tiskom, knjiga na braici i taktilnih igrački slikovnica) i nabavu vrlo skupe tehničke opreme koja je većini korisnika bila nedostupna. Tijekom projekta održano je mnoštvo integracijskih i kreativnih radionica koje su omogućile knjižničnom osoblju stjecanje iskustava i znanja kako slijepim i slabovidnim osobama omogućiti kvalitetniji pristup izvorima znanja i informiranja u lokalnoj sredini, kao i kvalitetnije sudjelovanje u životu zajednice. O još jednoj skupini koju je potrebno integrirati u svijet znanja i informacija govorila je prof. dr. Bronislava Wozniczka-Paruzel iz Poljske u svom izlaganju Stariji u svijetu informacija: informacijska pismenost za starije ljude u knjižnicama. U Poljskoj je trenutno 9,5 milijuna ljudi treće životne dobi, što je 25%

Jasminka Vajzović i Dijana Sabolović-Krajina tijekom radionice

cijele populacije. Iako čine četvrtinu stanovništva, izdvojeni su iz društva znanja i informacija, a osjetno nedostaje i kolektivne svijesti i brige za starije osobe. Javne knjižnice trebale bi imati glavnu ulogu u razbijanju stereotipnog pristupa starijima te kroz niz aktivnosti (radionica, tečajeva) omogućiti starijima da se uključe u svijet tehnologije. One trebaju promovirati informacijsku pismenost te prije svega informirati starije osobe o tome koje sve prednosti omogućuju nove tehnologije i pomoći im da svladaju strah od njihovog korištenja. Istraživanja su pokazala da bi starije osobe željele biti aktivni članovi kada bi knjižnice bile prilagođenije njihovim potrebama. Jedan primjer iz prakse prezentirale su Tilka Jamnik i Metka Zver iz Slovenije te pokazale kako se osobe treće životne dobi mogu i žele uključiti u knjižnične programe. Čajanka uz knjige bila je prezenta9

studeni_2007 6.indd 9

30.10.2007 18:55:27 Process Black


cija dječjih knjiga bakama i djedovima, projekt koji potiče obiteljsko čitanje i izgrađuje emocionalne mostove između djece, baka i djedova. Program se odvija u suradnji s Mladinskom knjigom, njihovim knjižarama i 13 knjižnica jednom mjesečno, i to četvrtkom u 10 sati. Tijekom svake čajanke poslužuju se čaj i slatkiši, prezentira se jedna do dvije knjige za odrasle i osam do deset knjiga za mlade čitače. Svaka čajanka ima svoju temu i informira o doga-

đanjima u izdavaštvu. Na čajanke se pozivaju bake i djedovi, umirovljenici i svi oni koji su zainteresirani za dječju literaturu. Cilj je uključivanje starijih osoba u proces čitanja, promoviranje obiteljskog čitanja, stvaranje kulture čitanja, informiranje o novim dječjim knjigama, promoviranje knjižnica i knjižara. Svake godine održe se 144 čajanke, prezentira se 100 novih knjga, a čajanke posjeti oko 2500 ljudi. Ovaj program potpomaže Ministarstvo kulture.

Ostavite sve i čitajte Drahomira Gavranović drahomirag@gmail.com

Od mnogih zanimljivih predavanja na Konferenciji izdvojila bih nekoliko. Prvi je rad Pascua Gavrisa i Gabriele Rodica pod nazivom Ostavi sve i čitaj, a govori o programu koji je uveden u neke rumunjske škole. Radi se o praksi svakodnevnog čitanja. U programu sudjeluje cijela škola, tj. svi učenici i nastavnici. Svakodnevno se prije početka nastave 10-15 minuta odvoji za čitanje. Ovisno o predmetu koji je na rasporedu, učenici i nastavnici biraju što će čitati. Mnogi razredi imaju kutke s knjigama i tamo se pronalazi željeno štivo. Ovaj se program već niz godina provodi diljem Amerike i sada se počeo širiti Europom. To je jedan od primjera dobre prakse koji se uz malo dobre volje može lako primijeniti i u Hrvatskoj. John Beach u svom se predavanju bavi komedijom u dječjoj književnosti koja je, po njegovom mišljenju, poprilično zanemarena. Dr. Beach u radu s naslovom Kontrolna točka komedija – skriveno blago dječje književnosti, temeljenom na višegodišnjem istraživanju, iznosi niz primjera djela dječje književnosti koji su priznati samo s dječje strane jer obiluju humorom koji je ponekad „nedoličan“ s gledišta odraslog čitatelja. Književna djela koja obiluju bilo kojom vrstom humora rijetko osvajaju književne nagrade, ali su najčitanija. Humor se u djelima dječje književnosti može pojaviti u nekoliko oblika, od satire do obične šale, ali neovisno o obliku on mlade čitatelje rješava stresa, uči socijalnim vrijednostima i opušta. Uz bogatstvo primjera, autor rada priložio je i popis dječjih romana koji obiluju humorom i koje toplo preporučuje svima. Nadalje, izdvojila bih i izlaganje slovenske kolegice Tanje Slemenjak Dati tekstu glas – interpretativno čitanje u razredu. Ona se u svome radu osvrnula na važnu točku u nastavi jezika, bilo stranog

Izlaganje Drahomire Gavranović

ili materinjeg, koja izuzetno utječe na razumijevanje teksta i razvijanje ljubavi prema čitanju. Riječ je o interpretativnom čitanju – davanju glasa pisanom tekstu. Slemenjak navodi tri metode podučavanja interpretativnog čitanja: samostalno interpretativno čitanje, čitanje književnih djela/drama po odlomcima/činovima i čitanje djela s dnevnikom čitanja. Sve tri metode pomažu učenicima u koncentriranju na značenje teksta, a razumijevanje teksta uvelike utječe na razvijanje ljubavi prema čitanju. Promicanje čitateljskih navika djece u seoskim područjima istočne Hrvatske naslov je rada koji sam izložila na Konferenciji, a pripremila sam ga zajedno s kolegicama Majom Krtalić i Martinom DragijaIvanović. U tom je radu dan pregled aktivnosti koje se provode uz pomoć studenata knjižničarstva i informatologije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u seoskim područjima Slavonije i Baranje. Kako je u tim područjima vrlo slabo ili nikako razvijena informacijska infrastruktura, a potrebe su za čitanjem i čitateljskim radionicama velike, studenti su obučeni za rad s djecom i uz pomoć svojih profesora i Hrvatskog čitateljskog društva dogovaraju i provode radionice. Odaziv 10

studeni_2007 6.indd 10

30.10.2007 18:55:28 Process Black


DOGAĐANJA

na dosadašnje radionice vrlo je dobar pa se rad na ovom projektu nastavlja na zadovoljstvo djece, studenata i roditelja. Svi su radovi pomno pripremljeni i svaki je dao uvid u nove ideje i rezultate istraživanja te otvorio mnoga pitanja na koja ćemo duže ili kraće pokušavati naći odgovore. Već sada treba krenuti u provođenje ideja prikupljenih na ovogodišnjoj Konferenciji kako bi se za dvije godine u Portugalu, na sljedećoj čitateljskoj konferenciji, moglo pokazati da su sva stečena iskustva temelj za nove projekte, prenesena s jednog na drugi kraj svijeta, a sve to s jednakim ciljem – podučavati, razvijati i njegovati pismenost i čitanje u svim dobnim, spolnim, rasnim i vjerskim skupinama bez izuzetaka.

Autorica fotografije: Ann-Sofie Selin

Međunarodni dan pismenosti zašto i kako smo ga obilježili Poruka predsjednice povodom Međunarodnog dana pismenosti vatskoj bilo oko 685.000 stanovnika starijih od 15 godina bez završene osnovne škole. Kroz različite aktivnosti UNESCO i Međunarodna čitateljska udruga, a na lokalnoj razini i Hrvatsko čitateljsko društvo (HČD), nastoje senzibilizirati javnost za važnost poticanja čitanja i svih vrsta pismenosti. Na mrežnim stranicama Društva (www.hcd.hr) pripremili smo prijedloge kako pojedinci, ali i organizacije mogu sudjelovati u tome. Osim toga, i ove godine organizirali smo natječaj Smiješak...čitajte! za najbolju fotografiju koja promovira čitanje i pismenost, a uskoro kreće i projekt Čitajmo im od najranije dobi čiji je glavni cilj educiranje odgajatelja i roditelja o važnosti čitanja djeci od njihova rođenja. Središnji događaj obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti održat će se 7. rujna u Čakovcu. HČD će tom prilikom održati svoju 10. godišnju

Međunarodni dan pismenosti (8. rujna) u svijetu se obilježava već 40 godina, a u Hrvatskoj je ovo pak jubilarna, deseta godina zaredom. Prilika je to da se iznova zamislimo nad činjenicom da je više od 800 milijuna ljudi u svijetu nepismeno te da istovremeno upozorimo na važnost razvoja pismenosti za pojedinca, obitelj i cijelo društvo u suvremenom društvu znanja. Pismenost odavno nije samo sposobnost čitanja i pisanja, već podrazumijeva stjecanje znanja, razvoj kulture, učenje jezika te način komunikacije; više nije tek pozitivan proizvod razvojnog procesa, nego poluga koja potiče promjene, instrument pomoću kojeg se dostiže socijalni i ekonomski napredak. I upravo se ovogodišnjom temom Međunarodnog dana pismenosti koja glasi pismenost, ključ zdravlja i blagostanja želi naglasiti koliko su usko povezani pismenost te ekonomski razvoj i stabilnost. Nepismenost, tj. slaba obrazovanost ugrožava uvjete života, donosi nesigurnu budućnost, nekonkurentnost na tržištu, pogoršava ili čak sprečava socijalnu koheziju, ograničava prilike za napredak itd. Stoga gotovo alarmantno zvuči podatak da je 2001. godine u Hr11

studeni_2007 6.indd 11

30.10.2007 18:55:28 Process Black


skupštinu, a potom slijedi osnivanje još jednog, 17. po redu ogranka HČD-a – Ogranka za Međimursku županiju. Za kraj je planiran stručni skup naslovljen Rana pismenost / pismenost djece i mladih, koji je organiziran u suradnji s knjižnicom „Nikola Zrinski“ iz Čakovca i Knjižničarskim društvom Međimurske županije, uz financijsku podršku Ministarstva kulture. Cilj je tog skupa predstaviti nekoliko primjera dobre prakse u razvijanju i promicanju čitateljskih navika i rane pismenosti djece i mladih.

Ističemo, također, da ove godine HČD obilježava i desetu godišnjicu članstva u Međunarodnoj čitateljskoj udruzi pa će ovo biti prilika da se prisjetimo i početaka međunarodnog djelovanja HČD-a koje je kulminiralo u ljeto 2005. godine, kada je u Zagrebu održana 14. europska konferencija o čitanju (Zbornik radova dostupan je na www.hcd.hr). I na kraju, čestitamo Međunarodni dan pismenosti našim članovima, ali i svima koji svakodnevno podupiru razvoj i napredak potičući pismenost.

Osnovan Ogranak Hrvatskog čitateljskog društva za Međimursku županiju Središnja proslava Međunarodnog dana pismenosti u Čakovcu započela je osnivanjem još jednog, 17. po redu ogranka HČD-a – Ogranka za Međimursku županiju čije će sjedište biti u Čakovcu. Na osnivačkoj skupštini za prvu predsjednicu novog ogranka izabrana je mr. sc. Sonja Tošić-Grlač, knjižničarka u Prvoj osnovnoj školi Čakovec. Ona je tom prilikom najavila još više aktivnosti vezanih uz poticanje i promicanje čitanja i pismenosti na ovom području. (M.K.)

Predsjednica Društva i Sonja Tošić-Grlač, predsjednica Ogranka za Međimursku županiju

Skupština Hrvatskog čitateljskog društva Čakovcu svoju 10. godišnju skupštinu. Nakon izbora radnog predsjedništva, predsjednica Društva Sanjica Faletar Tanacković podnijela je izvještaj o radu za razdoblje od veljače 2006. godine do rujna 2007. Potom je Drahomira Gavranović, blagajnica, podnijela financijski izvještaj, a za kraj, predsjednica je iznijela planove Predsjedništva do kraja mandatnog razdoblja (veljača 2008. godine). Sve izvještaje i planove jednoglasno su podržali predsjednici ogranaka, tj. njihovi delegati. Posebno treba istaknuti dvije stvari; prva je skora realizacija projekta Čitajmo im od najranije dobi, i to 4. listopada u Osijeku, a u studenome u Zadru, a druga je najava osnivanja zagrebačkog ogranka HČD-a početkom sljedeće godine. Svi su dokumenti dostupni na mrežnim stranicama Društva. (A.S.)

U sklopu proslave Međunarodnog dana pismenosti, Hrvatsko čitateljsko društvo održalo je 7. rujna u 12

studeni_2007 6.indd 12

30.10.2007 18:55:29 Process Black


DOGAĐANJA

Stručni skup Rana pismenost/pismenosti djece i mladih 7. rujna 2007., Čakovec Dina Kraljić maticna@kcc.hr

Dio proslave Međunarodnog dana pismenosti u Čakovcu bio je stručni skup Rana pismenost/pismenosti djece i mladih na kojemu su predstavljene aktivnosti za poticanje čitanja i pismenosti. Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice Bamblek u Knjižnici „Nikola Zrinski” Čakovec, kroz izlaganje Zašto priča ne bi bila dar? dala je pregled rada Igraonice kroz aktivnosti poticanja čitanja. Govorila je o važnosti pripreme prostora pričaonice, spremnosti i želje da se priča prenese djeci kako bi ju i ona doživjela na sebi svojstven način. Djecu je, naime, potrebno senzibilizirati za duhovno dobro, dopustiti im da osluškuju, razmišljaju, govore o svojim doživljajima te na kraju ponesu priču kao dar koji uvijek mogu imati uz sebe i nekomu ga darovati. Drahomira Gavranović s Filozofskog fakulteta u Osijeku predstavila je projekt Čitateljske radionice u ruralnim sredinama koji provode studenti knjižničarstva u malim sredinama bez dječjeg vrtića i knjižnice, a s ciljem promoviranja važnosti ranog čitanja te poticanja roditelja da budu njihovi „nasljednici”. Na kraju je predstavljen projekt Čitajmo im od najranije dobi. Od 2007. godine provodi ga HČD u

Blaženka Hunjadi Bašek

Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji u suradnji s Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mladež HKD-a. Projekt nastoji promovirati važnost čitanja djetetu od najranije dobi te educirati roditelje i odgajatelje o tome kada, kako i što čitati djetu. Pedesetak odgajatelja, knjižničara, roditelja i profesora (ne samo iz Međimurja nego i šire) prisutnih na skupu pokazalo je velik interes za razmjenu iskustava i stjecanje novih znanja iz područja rane pismenosti. Skup je svima bio poticaj da se kroz organizirane radionice djeci čita i priča još više, jer djeca kojoj se čita i priča brže se razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitateljske vještine te su spremnija za samostalno čitanje.

Natječaj Smiješak...čitajte! Drugu godinu zaredom HČD je od lipnja do rujna organizirao natječaj Smiješak...čitajte! za najbolju fotografiju koja promovira čitanje. Odaziv je bio veći od očekivanog – gotovo pedeset autora poslalo je više od stotinu fotografija. Iako su svi radovi vrlo zanimljivi i vrlo kreativni, na Međunarodni dan pismenosti proglašena su tri najbolja. Tako je pobjednica ovogodišnjeg natječaja Silvija Butković, drugoplasirani je Rocco Zorić, a trećeplasirana Irena Meglajec. Svi su nagrađeni prigodnim poklonima Društva, a glavnu nagradu, poklon-paket knjiga u vrijednosti od 500 kuna, osigurao je Profil interna-

Irena Meglajec, treće mjesto

13

studeni_2007 6.indd 13

30.10.2007 18:55:30 Process Black


tional. Također, sve pristigle radove Društvo će, uz suglasnost autora, koristiti na svojim promotivnim materijalima, mrežnim stranicama itd. (I. S.) Nagrađene fotografije u natječaju Smiješak...čitajte!

Rocco Zorić, drugo mjesto

Silvija Butković, prvonagrađena

Pismenost u izlogu: Međunarodni dan pismenosti u riječkom ogranku HČD-a Verena Tibljaš verena.tibljas@gkri.hr

Izlog Narodne čitaonice na riječkom korzu izvrsno je mjesto za odašiljanje poruka kojima Gradska knjižnica Rijeka senzibilizira javnost na razne teme vezane uz knjige, čitanje i opismenjavanje. Tako je i ove godine u suradnji s riječkim ogrankom Hrvatskog čitateljskog društva skrenula pozornost na 8. rujna, Međunarodni dan pismenosti. Likovni umjetnik Ivo Matošić, dobitnik niza priznanja za umjetničko uređenje izloga Čitaonice, dao je i ovaj put svoj osobni pečat u realizaciji ideje koja se poigrala raznim pismima, vrstama i alatima pismenosti. Miš i tastatura, olovka i bilježnica, drvena i papirna slovarica, knjiga, online obrazac i razni alfabeti našli su se tako rame uz rame u zajedničkoj poruci. Istovremeno, u svakom odjelu i ogranku Knjižnice priređena je prigodna izložba knjiga vezanih

Izlog uredio Ivo Matošić

za pismenost, uz letak HČD-a posvećen 8. rujnu i poruku predsjednice HČD-a. Zahvaljujući činjenici da se Međunarodni dan pismenosti redovito poklapa s početkom nove školske godine, riječki mediji 14

studeni_2007 6.indd 14

30.10.2007 18:55:30 Process Black


DOGAĐANJA

možda i članak o ranom opismenjavanju bio dodatnim razlogom velikog odaziva predškolaca na brojne aktivnosti promocije knjige i čitanja održane u nedjelju 23. rujna te na besplatan upis te dobne skupine u Knjižnicu. Naravno, tog je dana Knjižnica bila otvorena u jutarnjim satima svim građanima Rijeke u znak zahvalnosti za povjerenje koje joj ukazuju tijekom cijele godine.

uvijek posvete komadić svoga prostora temi vezanoj za knjige i pismenost. Ove ih je godine posebno zanimalo rano opismenjavanje te je tome posvećen opsežan članak u dnevnom tisku. Sve je to bio izvrstan uvod u ovogodišnje aktivnosti vezane uz Dan hrvatskih narodnih knjižnica koji je ove godine u Gradskoj knjižnici Rijeka bio posvećen najmlađima. Možda je i slovarica iz izloga vezanog za Međunarodni dan pismenosti, a

Kreativni rad u glini: radionica povodom Međunarodnog dana pismenosti u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ Varaždin Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

Od 29. do 31. kolovoza 2007. u jutarnjim satima na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” Varaždin održana je radionica Kreativni rad u glini. Bila je namijenjena djeci mlađeg uzrasta, a kao i ona prošlogodišnja prihvaćena je s oduševljenjem. Radionicu je organizirala Snježana Španić, voditeljica Igraonice, koja se i sama bavi keramikom. Desetak malih sudionika, kojima se pridružila i nekolicina odraslih, upoznalo se s novim materijalom te načinima oblikovanja. Nakon gnječenja, miješenja, valjanja i koturanja glina je postala podatna. Prvi zadatak bio je napraviti zmaja. Činilo se da je to preteško. Ipak, iz grumena gline izvlačila se glava, ruke, noge… Nedovršeni likovi kružili su od jednog do drugog i svaki je polaznik radionice dodavao svoje otiske nekim tuđim zmajevima. Bilo je zabavno. Stjecalo se samopouzdanje, a zmajevi su dobivali oči, usta, krila, krljušt… Drugog i trećeg dana izrađivali su se razni uporabni i dekorativni predmeti po želji – posudice za olovke, stalci za mobitele, perlice, privjesci, glagoljska slova, knjige, a među njima bilo je i omiljenih

Vrijedni sudionici radionice

dječjih naslova, dnevnika, molitvenika… Tvrdoukoričene, sklopljene, rastvorene, male, debele… Vješto su ih oblikovali dječji prstići. U opuštenoj atmosferi učilo se oblikovanje gline izvlačenjem, udubljivanjem, bušenjem, dodavanjem… Otkrivane su tajne zanata prvih grnčara. Nakon sušenja dio svojih radova polaznici radionice mogli su odnijeti sa sobom, a knjige i slova izloženi su uz Međunarodni dan pismenosti.

15

studeni_2007 6.indd 15

30.10.2007 18:55:32 Process Black


TEMATSKI OSVRTI

Zbivanja u Hrvatskoj i svijetu Sastanak Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge (IDEC) Berlin, 4. i 5. kolovoza 2007.

za čitanje i pisanje. Najavljena su i buduća događanja u organizaciji IDEC-a, kao što su 16. europska konferencija o čitanju koja će se održati od 19. do 22. srpnja 2008. u Bragi u Portugalu te radionica za voditelje nacionalnih čitateljskih udruga koja će se organizirati u siječnju 2007. godine u Cluju, Rumunjska. Kako Hrvatsko čitateljsko društvo zadovoljava postavljene uvjete (10 individualnih članova u IRI i poslano izvješće o radu u 2007. godini), za očekivati je da ćemo ostvariti pravo na (subvencionirano) sudjelovanje dvaju hrvatskih predstavnika na toj radionici. Najavljena je zatim i prva godišnja konferencija o čitanju za područje Latvije i Baltičkog mora koja će se održati u Rigi u kolovozu 2008. te 53. godišnja konvencija IRE koja će se održati početkom svibnja 2008. u Atlanti, SAD, kao i Svjetski kongres o čitanju koji se održava u srpnju 2008. u San Joseu, Kostarika. Dobar je dio vremena na tom dvodnevnom sastanku bio posvećen pitanjima vezanim uz osnivanje Federacije europskih čitateljskih udruga (Federation of European Reading Associations – FELA) koja bi olakšala pristup europskim fondovima. Pritom su predstavnici Belgije i Velike Britanije iznijeli dosadašnje rezultate svog propitivanja mogućnosti osnivanja FELE u tim dvjema zemljama. Zaključeno je da je potrebno pribaviti još neke važne podatke relevantne za registraciju spomenute udruge, a nastavak rasprave zakazan je za gore spomenutu radionicu koja će se održati početkom sljedeće godine u rumunjskom gradiću Cluju. Jedan su dio sastanka sudionici radili u manjim radnim skupinama koje su se bavile različitim pitanjima kao što su organizacija nadolazećih konferencija i radionica, tekući projekti (Schools where literacy thrives, Early childhood education, Teacher education), istraživanja PISA/PIRLS i nove mrežne stranice Odbora (www.literacyeurope.org). Nacionalni su predstavnici u IDEC-u nakon toga bili pozvani podijeliti s ostalima informacije koje imaju o mogućim zajedničkim projektima (primjerice, u okviru programa Comenius Erasmus) i programima razmjene. Sudionici sastanaka upoznali se se zatim s najnovijim događanjima i aktivnostima u Međunarodnoj

Sanjica Faletar Tanacković sfaletar@ffos.hr

Ovogodišnji je sastanak Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge (IDEC) održan na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, Njemačka. Sastanku su prisustvovali predstavnici 26 europskih zemalja članica IDEC-a, kao i nekoliko istaknutih gostiju, među kojima svakako valja spomenuti trenutačnu predsjednicu Međunarodne čitateljske udruge Lindu Gambrell.

Anne-Sofie Selin (stoji), Linda Gambrell (lijevo)

Na dnevnom su se redu ovogodišnjeg sastanka, kojim je predsjedala novoizabrana predsjednica Odbora Ann-Sofie Selin iz Finske (2007.-2009.), našla mnogobrojna tekuća pitanja. Raspravljalo se o oživljavanju, odnosno uspostavljanju kontakta s postojećim europskim čitateljskim udrugama ili udrugama u osnivanju u Slovačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Rumunjskoj, Kosovu, Litvi, Turskoj, Italiji i Ukrajini. Sapargul Mirseitova iz Kazahstana upoznala je prisutne s najnovijim razvojem događaja vezanim uz osnivanje Euroazijskog odbora IRE i najavila prvu konferenciju o čitanju u toj regiji. Dio vremena bio je posvećen 15. europskoj konferenciji o čitanju koja se sljedeći tjedan održala u Berlinu u suorganizaciji IRE, IDEC-a i Njemačkog društva 16

studeni_2007 6.indd 16

30.10.2007 18:55:33 Process Black


DOGAĐANJA

čitateljskoj udruzi (International Reading Association – IRA) i u raspravi s predsjednicom Gambrell pokušali pronaći odgovore na neka otvorena pitanja. Izvršna pomoćnica IRINE predsjednice Alida von Krogh Cutts upoznala je sudionike sastanka na kraju tog dijela s najnovijim natječajima i ostalim mogućnostima financiranja od strane IRE i pozvala ih na aktivno sudjelovanje u njima. Valja istaknuti da je nagrada za inovativno promicanje čitanja u Europi ove godine dodijeljena portugalskom projektu promicanja pismenosti djece i mladih naslovlje-

nom „Dajmo život slovima...i mladima“. Svi su ovi natječaji, koji se organiziraju svake godine, dostupni na mrežnim stranicama IRE www.reading.org/ i IDEC-a. Sudionici sastanka imali su priliku na koncu čuti i izlaganje Maren Elfert koja je predstavila UNESCO-ov institut za cjeloživotno učenje sa sjedištem u Hamburgu, a potom su podijeljena izvješća o radu svih čitateljskih udruga članica IDEC-a iz kojih se mogu iščitati najnovije inicijative i aktivnosti spomenutih udruga.

Knjižnice za budućnost – napredak, razvoj i partnerstvo: osvrt na 73. svjetsku konferenciju IFLE ljana Sabljak sudjelovale su s posterom „Pravo na pismenost i znanje” koji prikazuje rad s osobama u kaznenim i odgojnim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Ožiljci apartheida vidljivi su na svakom koraku; velika je nezaposlenost, siromaštvo i beskućništvo, ali najveći je problem AIDS (zaraženo je oko dvije trećine žena). Stoga je naglasak konferencije bio na solidarnosti unutar knjižničarskih svjetskih zajednica na stručnoj i humanoj razini te na socijalnom uključivanju. U okviru narodnih knjižnica predstavljeni su projekti u skupini „Knjižnice zdravlja: resursi i metode podupiranja razvoja lokalnih zajednica te pružanje zdravstvenih informacija”. Tu se našlo projekata koji uključuju indijska iskustva iz zdravstvenih programa za žene te više projekata o biblioterapiji, npr. o disleksiji (Kuba) i zdravom životu (Finska), kao i primjeri iz SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Brazila vezani uz prevenciju HIV-a, alkohola, droge, visokog tlaka i krvožilnih bolesti, pretilosti itd. Zanimljiv je projekt namijenjen djeci vezan za edukaciju o zdravom životu i prehrani (povrće i domaće uzgojena hrana). Time su narodne knjižnice istaknute kao značajne točke informiranja o zdravlju i timski umrežene s jakim medicinskim centrima i bolnicama. Bilo je govora i o arhitekturi knjižničnih zgrada i opremi knjižnica, o obrazovanju knjižničara i knjižničnim centrima za osobe s posebnim potrebama, među kojima su se kao nova skupina našle i dementne osobe za koje se, kao i za slijepe, di-

19. do 23. kolovoza 2007., Durban, Južnoafrička Republika Ljiljana Sabljak lj.sabljak@kgz.hr

Južnoafrička Republika, zemlja koja živi svoje prvo desetljeće nakon apartheida, hita brzim koracima razvoja, nastojeći ostvariti san Nelsona Mandele ne samo kroz njegovu fondaciju za razvoj pismenosti (nepismenost je smanjena za 22% ), informatičko i informacijsko obrazovanje već i prema velikim očekivanjima za potpuni suživot svih svojih naroda (zemlja s 47 milijuna stanovnika i velikom zajednicom Indijaca, domovina Zulua, ima sljedeće službene jezike: afrikans, engleski, isiNdebele, isiXhosa, isiZulu, Sepedi, Sesotho, Setswana, Siswati, Tshivenda i Xitsonga ), a iskoristila je IFLINU konferenciju za svoje predstavljanje u mondenom ljetovalištu Durban na Indijskom oceanu. Svjetski knjižnični i informacijski kongres održan je u velebnom Svjetskom kongresnom centru i bio je odlično organiziran, od servisiranja opreme, kulturne i turističke ponude pa do besplatnog prijevoza autobusima (iako u pratnji policije ili čuvara iz sigurnosnih razloga) od hotela do Kongresnog centra i tijekom ostalih službenih obilazaka. Među 286 izlaganja bila su i dva iz Hrvatske: Dijana Sabolović-Krajina predstavila je iskustva rada sa slijepim osobama u koprivničkoj knjižnici „Fran Galović”, a Ivanka Stričević “Smjernice za knjižnični rad s bebama”. Također, Dunja-Maria Gabriel i Lji17

studeni_2007 6.indd 17

30.10.2007 18:55:33 Process Black


sleksične itd. priređuju posebne knjige i materijali (građa laka za čitanje, govorne knjige i sl.). Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva umjetnosti, kulture i turizma Južnoafričke Republike, a govornik uvodničar, borac za oslobađanje od apartheida Justice Albie Sachs nenametljivo je, ali dirljivo i upečatljivo, najavio kroz osobnu priču svoga tamnovanja, ranjavanja (u atentatu je ostao bez ruke i oka) i optimističnih vizija budućnosti, u kakvoj se zemlji nalazimo i što ova konferencija za nju znači u kulturnom, političkom i društvenom smislu. Knjižničarski rad i doprinos nazvao je pritom magičnim kao i samu knjigu i čitanje. Poslovično gostoprimstvo doma-

ćini su pokazali i na nezaboravnim susretima uz delicije nacionalne kuhinje na plaži Indijskog oceana i na primanju u Gradskoj vijećnici, gdje se moglo vidjeti ponešto od nacionalne kulture, tj. spoja indijske i Zulu tradicije, posebnog afričkog džeza, plesa i rukotvorina. U premalom postotku visoko obrazovanih stanovnika i uz njihov stalan odljev iz zemlje, kao i u južnoafričkom naporu za podizanje praga pismenosti i obrazovanja, mogle su se uočiti sličnosti sa situacijom u nas. Pradomovina Zulua ostavlja izuzetno jak dojam koji će trajati duže od samog sjećanja na konferenciju, svakako najmanje do sljedeće IFLINE konferencije 2008. u Quebecu, Kanada.

Intervju s Ann-Sofie Selin, novom predsjednicom Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge (IDEC) i kako vidite IDEC u odnosu na nacionalne čitateljske udruge? IDEC se sastoji od 30 nacionalnih čitateljskih udruga koje predstavljaju svoje zemlje. Danas imamo još pet nacionalnih udruga koje traže svoje mjesto u europskoj obitelji koja promiče pismenost. Moja je uloga da budem najbolja moguća predsjednica Odbora i da podržim te nove teritorije u njihovim nastojanjima. Nacionalne čitateljske udruge posjeduju bogata i raznovrsna znanja i iskustva, a IDEC kao platforma za suradnju nudi ogromne mogućnosti za međusobno učenje. Kako nacionalne čitateljske udruge mogu najbolje pridonijeti promicanju čitanja i pismenosti u svojoj zemlji? Na koje sve načine te udruge mogu postati prisutnije u društvu? Vrlo je teško reći nekome kako da bude uspješan ili kako da rješava svoje probleme. Ali svatko u svojoj zemlji treba razmisliti o svojim potrebama, analizirati sposobnosti i na njima graditi, te na osnovi toga otkriti kako pridonijeti promicanju čitanja i pismenosti. A kao članovi IDEC-a možemo učiti na uspješnim primjerima ostalih. Radite u osnovnoj školi pa nam iz prve ruke možete reći kakvo je Vaše iskustvo s promicanjem čitanja i pismenosti među djecom i mladima. Po Vašem mišljenju, je li teško motivirati ovu populaciju na čitanje i možete li nam dati nekoliko primjera kako to radite u Finskoj?

dr. sc. Anne-Sofie Selin, predsjednica IDEC-a 2007. - 2009.

Novu predsjednicu IDEC-a upoznala sam ljetos u Berlinu na 15. konferenciji o čitanju. Već pri prvom susretu doživjela sam ju kao veselu, zanimljivu i vrlo susretljivu osobu. Zato smo i odlučili predstaviti ju i u našem glasilu kroz kratki intervju koji smo “odradile” putem e-pošte, na što je ona rado pristala. Ann-Sofie radi u osnovnoj školi Cygnaeus u finskom gradiću Abo/Turku kao učiteljica za čitanje i specijalno obrazovanje (Reading and Special Education Teacher). Nas su zanimali njezini planovi i savjeti koje nam može dati kao predsjednica IDEC-a, ali i njezina iskustva u radu s učenicima. Koji su Vaši planovi kao nove predsjednice Europskog odbora Međunarodne čitateljske udruge 18

studeni_2007 6.indd 18

30.10.2007 18:55:34 Process Black


DOGAĐANJA

Naš je zadatak u osnovnoj školi spriječiti poteškoće u čitanju. Sva djeca žele učiti i pritom dati najbolje od sebe. Na početku školovanja djeca nemaju poteškoća s učenjem, nego svatko ima drugačiju početnu točku (drugačije predznanje). Naš je zadatak kao profesionalnih učitelja da ih „uhvatimo” na njihovoj individualnoj razini, da vidimo njihov potencijal te da ih potaknemo na način koji će im omogućiti da i dalje osjećaju užitak u učenju. Nastavnici moraju razmisliti o vlastitim znanjima i načinima učenja kako bi podigli razinu metara-

zumijevanja. Tek kada smo mi kao učitelji svjesni svog znanja, možemo pružiti podršku učenicima u njihovom osvješćivanju. Tri su karakteristike uspješnih učitelja: visoka očekivanja i podrška, profesionalnost i ljubav. Međutim, problemi motivacije postoje, uglavnom kod starijih učenika. U Finskoj, kao i u većini drugih zemalja, taj je problem izraženiji kod dječaka nego kod djevojčica. Moramo pronaći bolje načine kako pomoći nemotiviranima. Razgovarala: Ana Sudarević

Projekt Čitajmo im od najranije dobi u Osijeku 4. listopada 2007., Osijek

Nadalje, dr. sc. I. Stričević ukazala je na nužnost suradnje odgajatelja, roditelja i knjižnice u brizi za dijete kao budućeg čitatelja i ljubitelja knjige i čitanja. Na to se nadovezala Hela Čičko, koja je predstavila dio produkcije kvalitetnih slikovnica na hrvatskom tržištu. Sudionicima su podijeljeni radni materijali (duži tekst o ranoj pismenosti za odgajatelje, kraći tekst sa savjetima što, kako i zašto čitati djeci za roditelje te anotirani popis kvalitetnih slikovnica) koji su dostupni i na mrežnim stranicama Društva. Svi sudionici pozitivno su ocijenili i predavanje i radionicu te istaknuli da bi iste preporučili kolegama. Realizaciju projekta omogućilo je Ministarstvo kulture, a partneri su HČD-a Komisija za knjižnične usluge za djecu i mlade Hrvatskoga knjižničarskog društva te, na lokalnoj razini, Centar za predškolski odgoj i Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku. Na kraju, želimo zahvaliti lokalnim medijima na pomoći u promociji projekta u javnosti.

Ivana Martinović imartinovic@ffos.hr

dr. sc. Ivanka Stričević i Hela Čičko

Čitajmo im od najranije dobi novi je projekt Hrvatskoga čitateljskog društva u okviru kojega je 4. listopada u Osijeku održano predavanje i pokazna radionica. Osječki centar za predškolski odgoj ugostio je sedamdesetak zainteresiranih odgajatelja osječkih dječjih vrtića, roditelja, knjižničara i studenata kojima su dr. sc. Ivanka Stričević i viša knjižničarka Hela Čičko govorile o važnosti čitanja djetetu od najranije dobi te im nastojale ukazati na nužnost posvećivanja brige mentalnom zdravlju djece, koje je često zanemareno pred tjelesnim. Naglasile su također da se čitanjem od najranije dobi kod djeteta razvijaju ne samo njegove kognitivne i intelektualne sposobnosti i predčitateljske vještine nego se pozitivno djeluje i na njegov socijalni i emocionalni razvoj.

Veliki broj zainteresiranih pratilo je predavanje i radionicu

19

studeni_2007 6.indd 19

30.10.2007 18:55:34 Process Black


Čitanje i pismenost u svim individualnim i socijalnim vidovima života: prikaz okruglog stola Uloga knjižnica, odgojnih domova i kaznenih ustanova u poticanju čitanja veza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) o strategijama, izvorima i modelima planiranja i razvoja zatvorskih knjižnica. Prikazani su i rezultati trogodišnjeg projekta provedenog u Hrvatskoj Čitanjem protiv nasilja i kriminala: rezultati istraživanja u odgojnim domovima i kaznenim ustanovama, te primjeri prakse suradnje knjižnica u Bjelovaru i Splitu s okružnim zatvorima. Okruglom stolu doprinos je dao i štićenik kaznene ustanove iznoseći svoja iskustva o značenju čitanja i knjižničnih usluga. Također, predstavljen je i prijevod IFLINIH smjernica za knjižnične usluge za zatvorenike u kojima se iznosi kako organizirati i upravljati prostorom, fondom, osobljem i uslugama u zatvorskoj knjižnici. Budući da je 2007. godina Europska godina jednakih mogućnosti za sve, ovim se okruglim stolom nastojalo upozoriti kako su pravo na informaciju te sposobnost čitanja i pismenosti nužni za uspjeh u svim individualnim i socijalnim vidovima života.

10. rujna 2007., Zagreb mr. sc. Maja Krtalić mkrtalic@ffos.hr

U organizaciji Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, Radne grupe za čitanje i Komisije za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva te Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice održan je 4. okrugli stol za osobe s posebnim potrebama pod nazivom Uloga knjižnica, odgojnih domova i kaznenih ustanova u poticanju čitanja. Početna izlaganja bila su posvećena djeci i mladima s posebnim potrebama, posebice s disleksijom, te ulozi školske knjižnice u radu s njima i promicanju čitanja. No većina izlaganja bila je posvećena organizaciji knjižnica u zatvorima i odgojnim domovima, načinima dolaska do informacija i promicanju čitanja među njihovim štićenicima. Predstavljeno je istraživanje Međunarodnog sa-

Festival Pazi, knjiga! 1. do 6. listopada 2007., Zagreb

Manojlović Vračar, Ivana Guljašević i Sanja Lovrenčić, uz pomoć klauna i sunčanog jesenskog jutra. No tek što je završila vesela berba na kojoj je djeci podijeljeno 220 slikovnica, započela je prilično nevesela tribina na temu Kome treba dječja knjiga? Pod vodstvom moderatorice Ane Đokić na tribini je svoj glas i sud o hrvatskoj dječjoj knjizi dalo čak devet profesionalaca čiji je posao, među ostalim, i domaća dječja knjiga. Ministarstvo kulture predstavljao je Čedomir Višnjić, zamjenik ministra, Želimir Hercigonja nastupio je kao predsjednik Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, a Kašmir Huseinović kao

Sanja Lovrenčić sanja.lovrencic@zg.t-com.hr

Drugi festival knjige za djecu i mlade Pazi, knjiga! održan je prvog tjedna u listopadu, u kojemu se obilježava i Međunarodni dan djeteta. Ovogodišnji program festivala bio je nešto kraći nego prošle godine, no jednako raznolik. Festival je otvoren već tradicionalnom berbom slikovnica u parku Ribnjak, koja je svake godine sve popularnija. Djeci su pod stablima okićenim slikovnicama pripovijedale autorice Manuela Vladić Maštruko, Ana Đokić Pongrašić, Nikolina 20

studeni_2007 6.indd 20

30.10.2007 18:55:35 Process Black


DOGAĐANJA

vom redu djeci s posebnim potrebama, program Knjige i njihovi autori u kojemu je predstavljeno nekoliko novih knjiga za djecu te Razgovori za tešku noć, program namijenjen tinejdžerskoj i odrasloj publici koji se održavao u klubu Praćka. U okviru festivala dodijeljena je nagrada Ovca u kutiji 2007., zapravo dvije jednako vrijedne nagrade. Nagradu stručnog žirija dobila je Andrea Petrlik Huseinović za slikovnicu Maleni, a nagradu dječjeg žirija Svjetlan Junaković za Veliku knjigu portreta. Novost je ovogodišnjeg festivala dodjela svečane plakete počasnom piscu festivala, a ove je godine počasni pisac bio Stanislav Femenić. Premda je želja organizatora festivala Pazi, knjiga! predstavljati novu knjižnu produkciju namijenjenu djeci, biranjem počasnoga pisca želi se odati priznanje autorima čije je djelo značajan dio klasičnog korpusa dječje knjige u Hrvatskoj. Festival je završen predstavom Vitez željeznog srca prema slikovnici Ane Đokić. Logo Festivala

predsjednik Sekcije nakladnika za dječju knjigu. Sudjelovali su također i Velimir Visković i Mira Švob iz vijeća za knjigu, Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, Ivana Žderić iz nakladničke kuće Profil te književnica Sanja Lovenčić, članica Autorske kuće. Prema različitim pokazateljima – podacima o prodaji, kao i podacima o broju novih naslova godišnje – dječja knjiga u Hrvatskoj našla se u ozbiljnoj krizi. Nazočni autori i nakladnici nastojali su ukazati na probleme i potaknuti predstavnike državnih institucija da im posvete pozornost, premda jedna tribina nije dovoljna da bi se našla dugoročna i kvalitetna rješenja. Ipak, ovo je prvi put da se javno progovorilo o specifičnim problemima i statusu dječje knjige u našem društvu. Prvoga dana festivala navečer je otvorena izložba mladog ilustratora Zdenka Bašića, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade Ovca u kutiji za najbolju hrvatsku slikovnicu, koji je i autor vizualnog identiteta ovogodišnjeg festivala. Za vrijeme festivala održao je i radionicu za djecu Kako se stvara slikovnica? Drugog dana počela su četiri festivalska programa: predstavljanje slikovnica dospjelih na ovogodišnji natječaj Ovca u kutiji, namijenjeno najmlađoj publici, program Upoznajte pisca u Knjižnici Vladimira Nazora, namijenjen u pr-

„Berba” slikovnica

Dojmovi organizatora nakon održanog festivala vrlo su raznoliki. S jedne strane, djeca su uživala u programima poput berbe slikovnica, završne predstave ili programa o Stanislavu Femeniću (čije su pjesme sjajno predstavili Diana i Hrvoje Zalar). S druge strane pak, iznenađujuće je slab bio odaziv onih koji bi trebali dovesti djecu na druge festivalske programe, tj. u prvom redu prosvjetnih djelatnika. Kroz festival je ponuđen niz raznolikih i zanimljivih izvanškolskih sadržaja, te su organizatori vjerovali, pogotovo u svjetlu promjena koje je u školama trebao donijeti HNOS, da će interes za njih biti velik. No ponovno se pokazalo da djeca ne mogu sama doći do knjige, a oni koji bi im trebali biti posrednici često zakazuju. 21

studeni_2007 6.indd 21

30.10.2007 18:55:35 Process Black


Europski jezici u središtu Zagreba: prikaz proslave Europskog dana jezika 26. rujna 2007., Zagreb Ivana Faletar ifaletar@gmail.com

Na Cvjetnom trgu u Zagrebu obilježen je 26. rujna ove godine Europski dan jezika u organizaciji Veleposlanstva Portugala te veleposlanstava ostalih zemalja članica Europske unije akreditiranih u Hrvatskoj, kulturnih instituta, Delegacije Europske komisije i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske. Europski dan jezika inicijativa je Vijeća Europe čiji je cilj promicanje europske jezične i kulturne raznolikosti. Ove godine zemlje sudionice (Austrija, Finska, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija te Delegacija Europske komisije) predstavile su se svojim informativno-promotivnim sadržajima te već tradicionalnim kratkim jezičnim prezentacijama u koje su se mogli uključiti svi posjetitelji. Novost su ove godine bili studenti/volonteri u dijelu programa koji se odvijao u suradnji sa studentskom organizacijom AEGEE i zagrebačkim kafićima, a čiji su predstavnici dan ranije na sastanku odlukom ždrijeba dobili jezik koji će predstavljati.

Kratki tečaj jezika

Volonteri su nosili majice s natpisima na različitim jezicima (npr. You can talk to me in English/Razgovarajte sa mnom na engleskom), sjedili na terasama kafića, dijelili kratke brošure sa zanimljivim izrazima i frazama na jezicima koje su predstavljali, a mogli su im pristupiti svi zainteresirani za razgovor. Uz brojne bogate nagrade na izložbenim mjestima pojedinih zemalja, organiziran je i nagradni upitnik, a uz malo sreće i znanja o jezicima i kulturi zemalja sudionica, posjetitelji su mogli osvojiti dvotjedno učenje jezika u zemlji po izboru dobitnika. Četverosatni program vodili su televizijski moderatori Ivan Planinić i Zlata Muck, a na glavnoj pozornici među ostalima je nastupio zbor Anton Foerster iz Slovenije, kazališna grupa iz Španjolske te plesno-pjevačka grupa iz Austrije. Ususret brojnim manifestacijama povodom Europskog dana jezika diljem Europe, poput radionica, tečajeva i središnjih proslava, europski povjerenik za višejezičnost Leonard Orban izjavio je da jezici otvaraju vrata i nove horizonte za osobni i profesionalni razvoj pojedinaca, kao i za ekonomski razvoj, te da naše društvo sve više i više traži višejezičnost u različitim područjima. Odaziv građana pokazao je da su i oni svjesni važnosti učenja stranih jezika, a preostaje jedino pozvati sve vas da nam se pridružite sljedeće godine i naučite nešto novo!

Volonterke

22

studeni_2007 6.indd 22

30.10.2007 18:55:36 Process Black


DOGAĐANJA

Online referentna usluga u poticanju informacijske pismenosti – primjer projekta Pitajte knjižničare Vera Vitori vvitori@gkzd.hr

žnicama. Naime, informacijska tehnologija omogućila je online usluge i u gradskim knjižnicama, a po uzoru na specijalne i znanstvene koje su već otprije ovladale istom. Razlika je samo u vrsti korisnika, jer narodne knjižnice nemaju usko definirane, ciljane skupine. Ova proširena definicija tradicionalne referentne usluge nudi pronalaženje i izbor informacijskih izvora za sve kategorije građana i to, što je vrlo važno, bez obzira jesu li članovi knjižnice ili ne. To je značajan doprinos u borbi knjižnica za unapređenje demokracije i pružanje znanja i informacija svima koji to traže. Ovom se uslugom prije svega olakšava snalaženje u mnoštvu informacija kojima smo okruženi. Knjižničari u svojim odgovorima na postavljena pitanja navode različite izvore informacija s obzirom na vrstu građe, najčešće kombinaciju knjiga, analitike i mrežnih stranica. Ponuđenom literaturom potiče se korištenje knjižnice i učlanjenje onih koji još nisu postali njezinim korisnicima. Velika je vrijednost ove usluge i na toj razini, budući da se u Hrvatskoj broj upisanog stanovništva kreće između skromnih 11 i 13%. Osim mogućnosti postavljanja pitanja (iz bilo kojeg područja ljudskog znanja, osim davanja medicinskih i pravnih savjeta) na mreži, Pitajte knjižničare nudi još nekoliko pogodnosti. Moguće je pretražiti bazu odgovorenih pitanja s vrlo širokim rasponom pretraživanja (riječ iz pitanja ili odgovora ili ključna riječ oblikovana kao slobodna predmetna odrednica). Ukoliko je netko već postavio pitanje koje korisnika zanima, pretraživanjem se trenutačno dolazi do odgovora. Ujedno je raspoloživa i baza linkova čija organizacija počiva na principu tematskog okupljanja bliskog potrebama suvremenog čovjeka, ne slijedeći krutu knjižničnu klasifikaciju (npr. kultura, razonoda i hobiji, sport, društvo…). Budući da inovativan pristup u suvremenom knjižničarstvu podrazumijeva okupljanje građe/informacija prema tematskim cjelinama koje proizlaze iz potreba korisnika, ovakav je način prezentacije aktualan. Ono što ovu bazu linkova razlikuje od baza ostalih pretraživača (kao Google i dr.) jesu provjerene mrežne adrese na čijem su vrednovanju radili kompetentni i obučeni knjižničari. Osim što su besplatni i vrednovani, linkovi su također anotirani pa se bez „klika“ može

Dinamične promjene u suvremenom društvu te primjena novih informacijskih tehnologija potaknuli su i promjene u poslovanju knjižnica. Rad narodnih knjižnica danas određuje hibridni karakter, tj. knjižnice sve češće predstavljaju kontinuum između konvencionalnoga i digitalnoga. To se očituje u primjeni različitih medija, poslovanju s korisnicima, pronalaženju alternativnih izvora financiranja i dr. Jedan od inovativnih pristupa korisniku jesu mrežne stranice koje izrađuju knjižnice, a kojih je sastavni dio obično i ponuda mrežnih kataloga. Tako korisnik u svakom trenutku i sa svakog mjesta može pretraživati mrežne knjižnice i doznati aktualnosti vezane uz događanja i novitete, a može (najčešće) vidjeti i raspoloživost određene građe ili napraviti rezervaciju. U starom načinu poslovanja bilo je nezamislivo kontaktirati knjižnicu/knjižničara izvan redovnog radnog vremena. Danas je i to moguće. Uvođenjem online usluge Pitajte knjižničare može se stručnom i kompetentnom osoblju e-poštom postaviti pitanje i dobiti odgovor u roku od 48 sati. Slične usluge već postoje u nekolicini europskih zemalja (Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Švedska) i u SAD-u. Link Pitajte knjižničare prisutan je na mrežnim stranicama hrvatskih knjižnica, kako znanstvenih, tako i određenog broja narodnih. Ipak, radi se o dvjema uslugama slične namjene, a u fokusu je našega interesa ona usluga koju nude narodne knjižnice. Razlog je tomu naše sudjelovanje u toj usluzi te poznavanje svega onog što stoji u pozadini takve aktivnosti. Usluga je kao pilot-projekt započela s radom 2004. godine (koordinatorica je Zdenka Sviben iz Knjižnica grada Zagreba), a kao projekt predviđena je u trajanju od 2005. do 2008. godine. Započelo se s dvadeset knjižničara iz petnaest narodnih knjižnica, a danas projekt okuplja pedeset i četiri djelatnika. Planirano je da se do 2008. godine svi knjižničari iz narodnih knjižnica osposobe za pružanje online referentne usluge. Osnovni cilj projekta u pilot-fazi bio je uvođenje i razvijanje online referentne usluge u narodnim knji23

studeni_2007 6.indd 23

30.10.2007 18:55:37 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

ukratko doznati što link nudi. Ponudom odabranih linkova, kako u odgovorima na pitanja, tako i u bazi linkova, nastoji se korisnike uputiti na još jednu mogućnost korištenja kvalitetne informacije: putem interneta. Sve je više korisnika koji i sami uz literaturu knjiškog tipa traže i internetske izvore. Na taj način izbjegavaju višesatna „surfanja“ s neizvjesnim ili problematičnim ishodom. Takva vrsta informacijskog opismenjavanja danas je neophodna, kako u školovanju, tako i šire. Naše preporučene adrese mogu im poslužiti kao model u njihovom kasnijem pretraživanju i samostalnom vrednovanju kvalitetnih mrežnih izvora. Većina je korisničkih pitanja usmjerena prema traženju literature za seminarske i slične uratke razne tematike. Jedan dio upita odnosi se na potragu za određenom knjigom (gdje se može nabaviti, posuditi), što pokazuje da je za dio korisnika pronalaženje informacija o online katalozima knjižnica ili pretraživanje kataloga još uvijek otežano. Jedno od najučestalijih pitanja vezano je za genealogiju. Naime, stalno je prisutno zanimanje za podrijetlo prezimena i značenje osobnih imena, što se rješava ponudom primjerene literature koja potiče na istraživanje svakog ponaosob. Iz svega rečenog vidljivo je da usluga osim referentnog ima na širokom planu i edukativni karakter. U internoj statistici projekta Pitajte knjižničare mogu se pratiti statistički pokazatelji vezani uz spol, članstvo, stupanj obrazovanja korisnika, namjenu odgovora itd. * Praćenje statistike ukazuje da se broj korisnika usluge koji su članovi knjižnica prema nečlanovima kreće u omjeru 50:50. Možemo pretpostaviti da će potraga za preporučenom literaturom rezultirati upisom u knjižnice. Zanimljiv je podatak da se uslugom uglavnom koristi ženska populacija, i to čak u 70% slučajeva, što može biti tema nekog posebnog istraživanja. Struktura korisnika prema stupnju obrazovanja pokazuje znatan postotak u korist završene srednje škole pa se, shodno tome, najveći broj upita odnosi na seminarske uratke. Također, i

manji broj postdiplomaca traži odgovore putem ove usluge. Školsku spremu korisnika i namjenu radova ilustriraju grafikoni br. 1 i 2. Drugi statistički pokazatelj odnosi se na vrednovanje odgovora i stupanj zadovoljstva ponuđenim odgovorom, što je većim dijelom pokazatelj kvalitete rada tima Pitajte knjižničare. Analiza podataka ukazuje na to da je potpuno zadovoljstvo ponuđenim odgovorom, kao i izvorima informacija, izraženo u identičnom broju od 75%, djelomično zadovoljnih ima 20%, a potpuno nezadovoljnima izrazilo se tek 3-4% korisnika, što je rezultat kojim možemo biti zadovoljni. Poticajna može biti i spoznaja o uzrocima nezadovoljstva i neostvarenim očekivanjima korisnika usluge. Oni navode iščekivanje opširnijeg odgovora (40%) te više informacija (33%) kao glavne razloge nezadovoljstva. Stupanj zadovoljstva brzinom odgovaranja od čak 92% pokazatelj je učinkovitosti u davanju odgovora. Time je zahtjev za ažurnom informacijom kakva se danas traži gotovo sasvim ispunjen. Odakle su korisnici saznali za uslugu ilustrira grafikon br. 3, a činjenica da je škola na predzadnjem mjestu kao izvor informacija ove vrste govori sama za sebe . O uspjehu i kvaliteti usluge osim vrednovanja korisnika svjedoči i svakodnevno povećan broj pitanja, čiji rast iz godine u godinu predočava donji grafikon, tako da je do travnja 2007. sveukupno zabilježeno 7479 odgovora.

Grafički prikaz 1

Grafički prikaz 3

Grafički prikaz 2

24

studeni_2007 6.indd 24

30.10.2007 18:55:37 Process Black


Literatura: 1. Gorman, Michael. Postojana knjižnica: tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. 2. Lison, Barbara. Internet usluge u njemačkim narodnim knjižnicama – izazovi umreženog društva. // Narodne knjižnice u novoj Europi: utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemljama: zbornik radova / <5. međunarodna konferencija, Zagreb, 17. do 18. listopada, 2002. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 2003. Str. 61-70 3. http://www.geocities.com/svezak/SVEZAK5/S5_25.html <citirano: 2007-04-12> 4. Tuškan, Gorana. Mrežne usluge narodnih knjižnica u Hrvatskoj: „Pitajte knjižničare“ <citirano: 2007-04-12>. Dostupno na:http:// free-ri.htnet.hr/knjiznica-vijece/moj%20web/zupanijsko%20strucno%20vijece/pitajteknjiznicare.ppt

Grafički prikaz 4 *Predočene statistike za 2007. godinu završavaju s datumom 13. travnja 2007.

TEMATSKI OSVRTI Pas kao slušatelj: prikaz programa za razvoj čitateljskih vještina Nataša Brekalo naanach@gmail.com

“When children read to dogs, the experience is just magical. There’s no other way to describe it.” Logo programa R.E.A.D

– Dana Tumpowsky, Community Relations Manager, Salt Lake City Public Libraries

pasa) može proširiti i na područje poteškoća u čitanju. Postavila je hipotezu da bi djeca koja imaju poteškoća s čitanjem mogla bolje reagirati na psa kao “slušatelja” njihovog čitanja nego na svoje vršnjake ili samog terapeuta. Hipoteza se odmah na početku, ali i kroz sve ove godine, pokazala točnom. Počelo je s desetero djece koja su bila formalno uključena u R.E.A.D. pilot-projekt u svrhu testiranja navedene hipoteze. Sva su djeca (dobi od 5 do 9 godina) čitala ispod prosjeka. Kathy McNulty i Sandi Martin jednom su se tjedno sa svojim psima sastajale s djecom od kojih je svako individualno čitalo dvadeset minuta. Školski stručnjaci za čitanje vrednovali su ovaj projekt nacionalno priznatim te-

Najbolji čovjekovi prijatelji uspješno vode slijepe, pomažu liječiti pacijente u bolnicama, a već osam godina u američkim školama i knjižnicama pomažu djeci savladati čitanje. Kako? Kroz Reading Education Assistance Dogs (R.E.A.D.) program, prvi ovakve vrste za razvijanje čitateljskih vještina, koji se temelji na pomalo neobičnoj ideji – čitanju psima. Ova iznimno alternativna metoda poticanja čitanja razvila se 1999. godine u okrilju Intermountain Therapy Animals (ITA), organizacije osnovane 1993. godine s ciljem provođenja Animal Assisted Therapy (AAT). Sandi Martin, članica ITINOG odbora upravitelja, radeći s djecom s poteškoćama u razvoju pretpostavila je da se pozitivan utjecaj životinja (posebice 25

studeni_2007 6.indd 25

30.10.2007 18:55:37 Process Black


jih pogrešaka ili lošeg čitanja biti ismijani od strane vršnjaka – zbog svega se toga teško fokusiraju. Pas je zato izvrstan “slušatelj” jer ne donosi pritisak; ne može kritizirati, ismijavati i samim time eliminira stres. Svaki pas koji sudjeluje u programu mora biti registrirana, testirana i osigurana terapijska životinja. Mora proći procjenu vještina, temperamenta, zdravlja, čistoće, stava i ponašanja. Mora biti smiren, poslušan, ne smije mu smetati buka i, naravno, mora voljeti djecu. Nije važna veličina ili pasmina – temperament je najvažniji, a on se razlikuje od psa do psa. Od terapeuta se očekuje da prije svega bude ljubazan, nasmijan, pristupačan i beskrajno entuzijastičan.

Pas kao slušatelj

stovima pismenosti. Svako je dijete značajno poboljšalo svoje rezultate u čitanju. Jedno je od prosjeka 3,4 stiglo do 6,8 za 15 mjeseci, a svako je dijete prešlo prosjek određen za njihovu dob. R.E.A.D. program namijenjen je svoj djeci koja imaju poteškoća s čitanjem općenito, čitanjem u javnosti, problema sa socijalizacijom, djeci koja ne vole čitanje i sl. Ipak, on nije ograničen, već u programu mogu sudjelovati sva djeca koja izraze želju za tim. Možemo ga nazvati terapijskim programom zato što se za svako dijete postavlja očekivani cilj, vodi se dokumentacija, a postupak se snima. „Terapija sa psom predstavlja terapijski pristup u smislu interakcije između klijenata i posebno treniranog psa, uz stručno vodstvo terapeuta, a s ciljem ubrzavanja napretka rehabilitacijskog procesa pojedinca. Naravno, pas nije terapeut, već sredstvo kojim terapeut kod osobe potiče ono što bi bez takve motivacije često ostalo potisnuto, skriveno, nedostupno.“1 Program se odvija po načelu jedno dijete – jedan pas. Prvih pet minuta prolazi u upoznavanju i uspostavljanju kontakta između djeteta i psa, zatim slijedi vrijeme čitanja i neformalan završetak u kojem se potiče igra sa psom i slične aktivnosti. Terapeut je osoba koja nije u središtu procesa, ali ipak ima ključnu ulogu. On potpuno podržava i ohrabruje dijete te usmjerava proces na način da posreduje u nekim fazama između djeteta i psa. Primjerice, ako dijete “zapne” na nekoj riječi, terapeut će ga postaviti u ulogu “učitelja” koji “podučava” psa zamolivši ga da objasni psu što ta riječ znači. To djetetu vraća samopuzdanje i ukazuje mu na to da se smije i ne znati određene stvari.

Prednosti R.E.A.D. programa

Djeca zaista poboljšavaju svoje čitateljske vještine u jedinstvenom, zabavnom okruženju, a program je iznimno fleksibilan i može se primijeniti u gotovo svim ustanovama gdje se ukaže potreba za njim. Ne postoje društveno-ekonomske ni kulturalne prepreke jer psi su bez predrasuda i nepristrani. Program se odnosi na cjelovitu osobu te se rezultati mogu uočiti ne samo u napretku čitanja već i u općeintelektualnim i socijalnim vještinama koje dijete razvija. Program je već prihvaćen širom zemlje u kojoj je započeo, ali taj se koncept počeo širiti i izvan granica. Uvidjele su se prednosti i uspjeh pa se, logično, razvila i potreba za opširnijom razmjenom iskustava s tog područja. Zato je od 18. - 20. svibnja 2007. održana prva konferencija o čitanju sa psima pod nazivom 2007 WILD! About R.E.A.D. Conference.2 Danas postoje stotine registriranih R.E.A.D. ekipa u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, koje program provode najviše po knjižnicama i školama, ali i u vrtićima, zdravstvenim ustanovama, dječjim klubovima i kaznenim ustanovama za mlade. ITA je neprofitna organizacija koja se financira donacijama i članarinama, a R.E.A.D. program je besplatan. Knjige su redovito donirane od strane knjižara. Gledajući u budućnost, metode poticanja čitanja zaista su bitan čimbenik u razvoju pojedinca sposobnoga graditi “društvo znanja” koje je neminovno za budućnost. Možda se i kod nas u Hrvatskoj uskoro pokažu potrebe za ovakvom metodom poticanja čitanja, kao i mogućnosti njihove realizacije. Sve informacije o projektu možete pronaći na mrežnoj stranici Intermountain therapy animals: http://www.therapyanimals.org/read/

Zašto baš pas?

Djeca koja uče čitati ili imaju poteškoće u čitanju vrlo su često pod stresom i boje se da će zbog svo1 2

Psi vodiči: Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet. URL: http://www.psivodici.hr/ (14.06.2007) Intermountain therapy animals. URL: http://www.readconference.org/ (14. 06. 2007.)

26

studeni_2007 6.indd 26

30.10.2007 18:55:38 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE ... Pisma, vještice i čokolada: primjeri aktivnosti za poticanje čitateljskih navika u osnovnoj školi Tajanstvena pisma

Ivanka Ferenčić ivanka.knjiznicarka@gmail.com

Prva opsežnija akcija provedena je u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige pod naslovom Odlomak iznenađenja. Pripreme za ovu aktivnost obuhvaćale su izbor djela koja nisu na popisu obvezne lektire, fotokopiranje i umnažanje početnih stranica odabranih djela te dodjeljivanje šifri odlomcima koji su umnoženi bez naslovnih stranica. Odlomci su spakirani u plave omotnice (jer je baš njih u ovom konkretnom slučaju knjižničar uspio nabaviti) pa je i cijela akcija preuzela plavu boju. „Ne da vam se čitati? Dosadila vam je lektira? Teško vam je izabrati dobru knjigu? Ovaj put knjiga bira vas!!!“, stajalo je na plavim oglasima koji su na dan provođenja akcije postavljeni u sve razrede prije dolaska učenika. Oglas je objašnjavao što je zapravo Odlomak iznenađenja, a taj dan pod odmorima u razrede je dolazila plava kutija s kovertama. Učenici su koverte s odlomcima izvlačili, što je cijeloj akciji dalo osjećaj nagradne igre i učinilo ju još privlačnijom. Oni učenici kojima se izvučeni odlomak svidio dolazili su u školsku knjižnicu i saznali koje se djelo krije iza šifre te su ga mnogi i posudili.

Čini mi se nepotrebnim trošiti prostor ovog članka na nabrajanje temeljnih dokumenata knjižničarske struke koji navode poticanje čitateljskih navika kao jednu od glavnih zadaća svakog knjižničara ili na argumentaciju zašto i kako bi se čitateljske navike morale promicati. Taj se prostor svakako može bolje iskoristiti za dijeljenje iskustva iz prakse. Tijekom prošle školske godine, a i u ovoj, u školskoj knjižnici OŠ Ivan Lacković Croata Kalinovac, uz Program razvijanja informacijske pismenosti koji se provodio sustavno u sklopu nastave (satovi razredne zajednice i korelacija s drugim predmetima), aktivnosti kojima je cilj bio upravo razvijanje čitateljskih navika i pozitivnog stava prema knjizi i knjižničnom okružju provodile su se naizmjenično i kontinuirano.

Čokoladna istraživanja

U nastojanju da se promijeni i negativni stav prema obveznim lektirnim djelima, u suradnji s nastavnicom hrvatskog jezika umjesto uobičajenog sata lektire u šestom je razredu održana čitateljska radionica. Tema je radionice bilo djelo Roalda Dahla Charlie i tvornica čokolade. Učenici su podijeljeni u četiri grupe (Autorova grupa, Charliejeva grupa, Čokoladna grupa i Filmska grupa) koje su prilikom čitanja djela imale različite zadatke. Priroda zadataka bila je takva da su učenici trebali samostalno skupiti, vrednovati i upotrijebiti informacije iz različitih izvora. Radionica, oblikovana po uzoru na Book cafe, održana je u knjižnici uz čokoladne slastice i kapučino. Nakon kratke motivacijske prezentacije o čokoladi, grupe su prezentirale svoje nalaze o po-

Koverte “skrivaju” odlomke iz književnih djela

27

studeni_2007 6.indd 27

30.10.2007 18:55:38 Process Black


važne za nastanak knjige i dijelovi knjige za treći razred te referentna zbirka i pravi samostalni istraživački rad za četvrti razred. Neobični gosti

Jedna od simptomatičnih boljki školske knjižnice, pogotovo u malim školama, nedostatak je sredstava za nabavu građe. Tijekom školske godine često se nađemo u situaciji nedostatka informacijskih izvora, ali i popularne dječje književnosti. Tom problemu odlučili smo doskočiti pozivanjem u goste jedne velike knjižnice, u našem slučaju Gradske knjižnice Đurđevac. Tijekom Mjeseca hrvatske knjige kod nas su u gostima razne knjige iz njihovog fonda koje nismo sami u mogućnosti nabaviti. Akcija Knjige u gostima prilika je da učenici, nastavnici i roditelji pregledaju kakve sve knjige postoje, što nam sve nedostaje u našoj knjižnici i što se sve može pronaći između korica.

Degustacija slastica tijekom čitateljske radionice

vijesti čokolade i o tome kako je došla do nas, o autoru, djelu te filmu snimljenom prema romanu. Filmska grupa prikazala je i jedan odlomak filma koji je ilustrirao njihovu prezentaciju. Kako se ova istraživačka lektira pokazala vrlo učinkovitom jer osim čitanja djela učenici istovremeno moraju koristiti različite izvore informacija i raditi timski, nadamo se da ćemo i ubuduće provoditi ovakve radionice (npr. Sadako hoće živjeti – osim autora i djela, istraživanje Japana, 2. svjetskog rata i posljedica upotrebe nuklearnog oružja...).

Ostale pustolovine

Od ostalih aktivnosti provedenih i planiranih u našoj školskoj knjižnici valja spomenuti kreativne radionice izrade slikovnica koje su održane u sklopu projektne nastave nižih razreda. U prvom i drugom razredu podsjetili smo se na različite vrste knjiga i napravili vlastite kuharice i slikovnice, a u trećem i četvrtom razredu izrađena je jedna zajednička razredna slikovnica, za koju je zajednički izmišljena priča. Učenici su se podijelili na ilustratore i autore i napravili razrednu knjigu sa svim njezinim važnim dijelovima (korice, naslovnica, bilješka o piscu, sadržaj). Svi su se razredi tako podsjetili na osobe važne za nastanak knjige i dijelove knjige. Tijekom Mjeseca hrvatske knjige proveli smo i vrlo uspješnu akciju prodaje knjiga otpisanih iz učeničkog fonda pod nazivom Knjiga za kunu. Primjerci koji su većinom otpisani zbog dotrajalosti i zastarjelosti prodali su se gotovo do zadnjeg. Glavni su nam kupci bili roditelji koji su mahom htjeli stara izdanja, koja su nekad oni čitali za svoju lektiru, sačuvati za uspomenu. Skupljeni iznos dobro nam je došao prilikom nabave nove građe. Zatim je tu i Nacionalni kviz za poticanje čitanja u koji se svake godine nastojimo uključiti. Jedini je problem svake godine, naravno, nabava više primjeraka zadanih naslova. No u slučaju nemogućnosti nabave već planiramo provođenje vlastitog školskog kviza za poticanje čitanja. I ova školska godina polako odmiče i tko zna kakve nas sve pustolovine očekuju.

Vještičji doček

Prvi susret učenika prvih razreda još je jedna prilika za poticanje ljubavi prema knjizi. Ove smo godine stoga organizirali Dan u školskoj knjižnici. Kako prvašići tek uče slova, slikovnicu izabranu za ovaj susret čitale su im učenice osmog razreda, a kako je izabrana slikovnica naslovljena Oprostite... Jeste li vi vještica?, iskoristili smo tu priliku da knjižnicu pretvorimo u pravu vještičju kuću. Osim dekoracije prostora, posudili smo veliki crni lonac u kojem se miješao čarobni napitak (sok koji je kasnije učenicima podijeljen), a učenice koje su čitale nosile su pravu vještičju odjeću (od prugastih čarapa do šiljastog šešira). Nakon čitanja slikovnice i razgovora o pustolovinama mačka Herberta imali smo sat likovnog odgoja na kojem smo nastojali nacrtati sve glavne znakove prepoznavanja vještice i sat glazbenog na kojem smo se stvarno proveselili. „Dan u školskoj knjižnici“ planiran je i za učenike ostalih nižih razreda, a teme su mu prema HNOS-u: dječji časopisi za drugi razred, osobe 28

studeni_2007 6.indd 28

30.10.2007 18:55:39 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Pipi Duga Čarapa iz Kutine: prikaz nagrađenih aktivnosti u Osnovnoj školi Zvonimira Franka, Kutina Ana Demut ana.demut@si.t-com.hr

Knjižnice grada Zagreba i Hrvatski centar za dječju knjigu organizirali su projekt Za svijet dostojan djeteta povodom 100. obljetnice rođenja Astrid Lindgren. Autorica je i voditeljica projekta profesorica Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu. Suradnici su na projektu bili Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice (koordinatorica – profesorica Hela Čičko), Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Hrvatskoj, Pionirska knjižnica u Ljubljani (Slovenija), Stockholm University (Švedska) – profesorica Maria Nikolajeva te nakladnik Mozaik knjiga iz Zagreba.

Mapa o Pipi Dugoj Čarapi

vali. Učenici su sa svojom učiteljicom napravili veliku, veselu lutku Pipi koja je bila njihova nova učenica. Na satu njemačkog jezika obrađivali su Pipi Dugu Čarapu prema mrežnoj stranici www.astridlindgren.de, kao i s učiteljicom engleskog jezika, ali prema brošuri koju je preko mrežne stranice www.alv.se knjižničarka naručila za svakog učenika Knjižničarka je zamolila učenike da odgovore na razna situacijska pitanja u kojima se našla Pipi kada je posjetila našu školu. Dobila je sjajne odgovore i tako je stvorena mapa Pipi Duga Čarapa u Osnovnoj školi Zvonimira Franka, Kutina. Sve je, naravno, popraćeno zajedničkim fotografijama. Dokumentarna mapa Pipi Duga Čarapa u osnovnoj školi Zvonimira Franka, Kutina autorice Ane Demut nagrađena je u skupini likovno-literarnih radova te je bila izložena na izložbi na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku. Lutka Vesela Pipi također je nagrađena te je bila izložena na Dječjem odjelu Knjižnica grada Zagreba i na Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku, a posebno priznanje dodijeljeno je knjižničarki za sveobuhvatnu provedbu projekta Za svijet dostojan djeteta. Podjela nagrada i priznanja održat će se na završnoj svečanosti Nacionalnog kviza za poticanje čitanja na sajmu knjiga Interliber. Više o Projektu na: http://www.kgz.hr/plakat%20za%20PIPI2.pdf

Projekt Za svijet dostojan djeteta

U sklopu projekta organiziran je natječaj za najbolje likovne i literarne radove na temu „Pipi Duga Čarapa” koji je trajao tijekom veljače i ožujka 2007. godine. Na natječaj se javilo 27 narodnih knjižnica, 48 osnovnih škola i 1 dječji vrtić s ukupno 1066 dječjih radova (864 likovna i 202 literarna rada). Učenici 4.b razreda sa svojom učiteljicom Ivankom Malnar, knjižničarkom Anom Demut te učiteljicama engleskog i njemačkog jezika Ružom Janković i Irenom Novak, svi iz Osnovne škole Zvonimira Franka u Kutini, također su sudjelo29

studeni_2007 6.indd 29

30.10.2007 18:55:39 Process Black


Izrada razrednog lista Čarobni list Bogdanka Conjar bconjar@net.hr

tke. Prema tom kriteriju određeno je šest skupina od po dvoje učenika. Zadaci: Naslovnica Promotri naslovnu stranu dječjeg časopisa Smib, uoči koje informacije pruža i napiši što ti se najviše sviđa na naslovnici. Zašto? Rubrike U dječjem časopisu Smib uoči rubrike koje postoje i zapiši njihova imena. Koju ti rubriku najviše voliš? Zašto? Sadržaj U časopisu Smib pronađi sadržaj. Što iz njega doznajemo? Što se još nalazi na toj stranici? Ilustracije Promotri ilustracije u Smibu i napiši kritički osvrt na njih. Koje ti se ilustracije sviđaju i zašto, jesu li u skladu s tekstom, što bi promijenio/promijenila i sl. Stranice za zabavu Pronađi stranice za zabavu i prouči što sve sadrže. Postoji li nešto što bi dodao/dodala ili izbacio/ izbacila? Napiši!

Naslovnica Čarobnog lista

Susret s Čarobnjačićem

Dodatne rubrike Prouči što sve sadrži dječji časopis Smib i razmisli bi li dodao/dodala neke rubrike u svom časopisu. Koje bi to rubrike bile i kako bi se uređivale? Opiši!

U prvom razredu učenici sadašnjeg 4.a razreda OŠ Grabrik (Karlovac) družili su se s lutkom koji se zvao Čarobnjačić jer je u rukama učiteljice znao čarobirati. Svaki vikend putovao je kući s učenikom iz razreda i družio se s njim, a početkom radnog tjedna ispričao bi sve što mu se događalo. Tako su učenici kroz igru razvijali usmeni izraz, osamostaljivali se u govorenju, vježbali izgovarati sažete rečenice, učili postavljati smislena pitanja i davati odgovore, razvijali su samopoštovanje i doživljavali ugodu koja je uvjet za uspješno razvijanje jezičnih djelatnosti: slušanja, govorenja, čitanja i pisanja. Tijekom izbora razrednog imena učenici su odlučili zvati se Čarobnjačići.

Nakon istraživanja svaki je par izvijestio o svom zadatku, a ostali učenici mogli su postavljati pitanja i davati prijedloge. Na satu razrednika

Brojalicom je određeno šest skupina od po četvero djece. Glasnogovornici skupina bili su učenici s dodatne nastave hrvatskog jezika. Zadatak im je bio osmišljavanje naslova rubrika i skupljanje materijala. Ubrzo su definirane sljedeće rubrike: Zapisi o godišnjim dobima, Luckaste priče, Zabava-zabava i Kuća stripova. Olujom ideja odabran je naslov lista – Čarobni list.

Dodatna nastava hrvatskog jezika

Sljedeće godine, u okviru dodatne nastave hrvatskog jezika dogovorili smo se da ćemo izdati razredni list. Utvrdili smo redoslijed aktivnosti: proučiti već postojeće časopise (Smib, Radost, Prvi izbor...), upoznati ostale učenike iz razreda s idejom stvaranja lista, podijeliti zadatke i savjesno ih izvršavati, odabrati ime, naslikati naslovnicu te tražiti financijsku pomoć roditelja kako bi list mogao biti objavljen. Učenici su iz čarobne kutije izvlačili zadatke za istraživanje. Po dvoje učenika izvuklo je iste zada-

Nastava likovne kulture

Na satu likovne kulture učenici su slikali naslovnu stranicu budućeg Čarobnog lista. Svi uradci bili su izloženi na ploči. Svaki je učenik mogao glasovati za tri uratka, a pobijedio je onaj s najviše dobivenih glasova. Postojeći likovni uradci raspoređeni su po rubrikama. Pri ovim aktivnostima učenici su vježbali kritičko promatranje svojih uradaka i uradaka drugih 30

studeni_2007 6.indd 30

30.10.2007 18:55:40 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

učenika, argumentirano raspravljali o vlastitim odlukama, prihvaćali savjete i dijelili ih, razvijali sigurnost u usmenom izrazu i doživljavali ugodno ozračje tijekom zajedničkog stvaranja.

će se od roditelja pobrinuti za prijelom i tisak, naravno, bez novčane naknade. Dogovoreno je da list bude gotov u vrijeme dijeljenja učeničkih knjižica. Ista aktivnost ponovljena je i u trećem razredu, tako da su učenici sadašnjeg 4.a izdali dva broja svog Čarobnog lista.

Roditeljski sastanak

Na roditeljskom sastanku učenici su izvijestili roditelje o ideji stvaranja lista te dogovorili tko

Od ideje do razredne knjižnice Vesna Horvat vesna.horvat@gmail.com

lo je upozorenje na važno pravilo koje vlada u svim knjižnicama: nema buke ni galame, ne zbog knjiga, već zbog ostalih posjetitelja koji su došli čitati ili istraživati poput nas. Pitali smo se kako je moguće u toj šumi knjiga pronaći „stablo” po koje si došao. Zato postoje točno određena pravila po kojima se knjige slažu, a koja smo i mi upoznali. Zanimalo nas je i što se nalazi u malim uskim ladicama ormarića koji se nalazio do prozora. Pune su uredno složenih kartica s podacima o svakoj knjizi. Saznali smo da se u traženju knjige možemo služiti i računalom. Podijeljeni u tri skupine krenuli smo u akciju istraživanja. Htjeli smo saznati kako nastaje vjetar, što se događa s listopadnim drvećem u jesen i zašto u jesen dani postaju kraći, a noći sve duže. Do zuba naoružani enciklopedijama koje smo sami trebali pronaći na policama krenuli smo u istraživački pohod na stranice koje će nam dati odgovore. Traži, čitaj, listaj, tako dugo dok nismo poput pravih istraživača došli do željenih otkrića. Svaka je skupina izabrala svog glasnogovornika koji je ostalima prezentirao odgovore do kojih su došli zajedničkim radom.

Odlazak u knjižnicu još od prvog razreda pružao nam je posebno zadovoljstvo i radost. Mnoštvo polica činilo se poput labirinta koji je trebalo savladati da bismo pronašli željenu knjigu. Odabirom novog naslova započinjala bi i nova avantura traženja i čitanja knjige. Osim redovnih naslova lektire, dječaci su voljeli listati enciklopedije i čitati zanimljivosti iz svijeta životinja i prirode, dok su se djevojčice zabavljale s malom čarobnicom Lili. Da se volimo družiti s knjigama nije promaknulo ni budnom oku naše knjižničarke Sonje Tošić-Grlač. Predložila nam je da u svom razredu organiziramo malu razrednu knjižnicu. S veseljem smo prihvatili prijedlog i odmah se primili posla. Uskoro je u razredu stajao stakleni ormar s policama koje su čekale nove „stanare”. Počelo je prikupljanje knjiga. Iz kućnih knjižnica u školu su se „doselile” zaboravljene slikovnice, priče, bajke, basne, pjesme, enciklopedije, knjige o prirodi, životinjama i mnoge druge. Novim knjigama razveselila nas je i knjižničarka koja je samo za nas naručila nekoliko zanimljivih naslova. Kako je rastao broj knjiga, tako je iz dana u dan raslo i naše uzbuđenje. S nestrpljenjem smo čekali dan kada će se knjige useliti na police naše razredne knjižnice.

Učenje o knjigama

Sljedeći korak bio je posjet našoj školskoj knjižnici. Poznati naslovi radoznalo su nas gledali s polica. Kutić za čitanje bio je prazan. Debele enciklopedije „drijemale” su u staklenom ormaru. Plakati na zidovima podsjećali su nas na vesele radionice satova lektire. Bilo je još mnogo toga što smo željeli naučiti o knjigama. U tome nam je nesebično pomagala knjižničarka. Na-

Istraživanje u gradskoj knjižnici

Željeli smo da sve bude kao u pravoj knjižnici i zato smo krenuli u posjet dječjem odjelu gradske knjižnice „Nikola Zrinski”. Nakon dobrodošlice koju nam je poželjela teta Blaška, uslijedi31

studeni_2007 6.indd 31

30.10.2007 18:55:41 Process Black


znali smo da knjige ne možemo bilo kako poslagati na police. Slijedio je dogovor. Prvo smo sve knjige razvrstali prema žanrovima. Potom smo morali odlučiti na koje ćemo ih police smjestiti. Enciklopedije koje su najteže stavit ćemo na donju, najčvršću policu ormara, a uz njih i ostale knjige za zabavu i istraživanje. Na policu iznad smjestit ćemo neke zanimljive naslove lektire i knjige za slobodno čitanje. Treća će polica pripasti slikovnicama koje još uvijek rado čitamo i časopisima. Oznake smo pričvrstili na vanjski rub police i razvrstavanje je moglo početi. Kroz ruke su nam prolazile bajke, priče, slikovnice, enciklopedije, romani… Nedoumice oko razvrstavanja nekih knjiga rješavala je knjižničarka svojim savjetima. Zadovoljno smo gledali kako naša knjižnica raste zajedno s našim ponosom.

Sretni učenici i njihova učiteljica

kon upoznavanja sa sadržajem polica, odmah smo uočili da su lektirni naslovi razvrstani po razrednim odjelima. Da bi se u knjižnici lakše snalazili i mlađi učenici, iznad polica bio je napisan i broj koji je označavao određeni razred. Naučili smo da se vanjske stranice knjige zovu korice i da knjiga ima hrbat na kojem je napisano ime autora i naslov knjige. Saznali smo čemu služe kartice umetnute u džepić zalijepljen na stražnjoj korici knjige. Dobili smo priliku pokazati svoje umijeće u listanju knjige i demonstrirati svoje čitateljske sposobnosti. Pružanje prve pomoći oštećenim knjigama proteklo je u tišini, kako i priliči kad je „bolest” u pitanju. Pažljivo smo ravnali savinute „uši”, brisali „umjetnička djela” nepoznatih autora, lijepili dijelove stranica i ljutili se na nesavjesne čitače. Čvrsto smo odlučili da naše knjige neće imati savijene „uši”; zato smo izradili vesele označivače stranica s likovima i događajima iz priča koje smo pročitali.

Preporuke za čitanje iz razredne knjižnice

Zaključak

Bio je to tek početak mnogobrojnih aktivnosti koje smo poduzeli u našoj razrednoj knjižnici. Školski odmori postali su lijepa druženja s prijateljima i knjigama. Krpene prostirke na podu, zajedničko čitanje, radionice s roditeljima, lektira u parku i još mnogo toga događalo se zahvaljujući našoj maloj razrednoj knjižnici.

Naša razredna knjižnica

Napokon je došao dan koji smo svi s nestrpljenjem čekali. Sve je bilo spremno za početak: ormar, knjige, oznake za police i mi. Okupili smo se oko stola željni akcije. Poučeni iskustvima iz posjeta gradskoj i školskoj knjižnici,

32

studeni_2007 6.indd 32

30.10.2007 18:55:41 Process Black


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Uspješno desetljeće projekta Čitanje na drugačiji način Hela Čičko h.cicko@kgz.hr

Budući da je djecu često teško privući knjigama koje nisu njihov slobodan izbor, još 1996. godine osmišljen je u sustavu Knjižnica grada Zagreba na Odjelu za djecu i mladež Gradske knjižnice projekt za poticanje čitanja pod nazivom Čitanje na drugačiji način. Cilj je projekta motivirati djecu za čitanje kroz kreativne aktivnosti, preko iskustvenog i emocionalnog doživljaja, te tako prevladati otpor prema knjigama s popisa obavezne školske lektire. Namijenjen je učenicima mlađe školske dobi, od prvog do četvrtog razreda, koji u knjižnicu dolaze organizirano, u pratnji svojih učitelja. Naime, na početku svake školske godine Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice školama koje gravitiraju njegovom području nudi program s popisom 10 obveznih lektirnih naslova među kojima nastavnici biraju po dva za prvi i drugi razred, tj. tri naslova za treći i četvrti razred. Projekt je zamišljen kao niz multimedijskih radionica u kojima se učenici, korisnici knjižnice za čitanje književnih djela, pripremaju i otvaraju kroz igru i vježbe opuštanja i zamišljanja. Komunikacija s književnim tekstom ujedno je i poticaj za kreativno pisanje, glumu i likovno izražavanje, pripremu izložbe ili male scenske predstave. U projektu se osim knjiga koristi i film, glazba i scenska lutka. Interes je učitelja za ovaj oblik suradnje s knjižnicom velik jer svi žele druženje s knjigom na nekonvencionalan i djeci zabavan način. Posebno je pozitivno što nakon takvih susreta djeca

Djeca maštaju

o knjizi žele saznati i nešto više te joj pristupaju puni radosne znatiželje. Posuđuju je da bi ju u cijelosti pročitali, a raduju se i ponovnom susretu sa sljedećim novim naslovom. Tijekom školske godine 2004./2005. u suradnji s Bibliobusnom službom Knjižnica grada Zagreba proveden je projekt pod nazivom Lektira na kotačima u kojem je sudjelovalo pet stotina učenika i nastavnika četiriju područnih osnovnih škola s ruba Zagrebačke županije kojima knjige i čitateljski programi nisu dostupni na uobičajen način. Projekt je kroz izlaganja i praktične radionice predstavljen na mnogim stručnim skupovima za knjižničare i nastavnike osnovnih škola Zagreba i Hrvatske. Dio Projekta – obrada nekoliko književnih djela – tiskan je u dvama priručnicima: LEKTIRA u razrednoj nastavi 3: priručnik za nastavnike, Zagreb, Mozaik knjiga, 2000. i LEKTIRA u razrednoj nastavi 4: priručnik za nastavnike, Zagreb, Mozaik knjiga, 2001. Nastavnici osnovnih škola potaknuti projektom i sami uvode inovacije u tradicionalni pristup čitanju književnih djela s popisa obvezne školske lektire. 33

studeni_2007 6.indd 33

30.10.2007 18:55:41 Process Black


Poezija u pokretu jalnim proizvodima prati glavni sponzor, već spomenuta izdavačka kuća i knjižara Barnes & Noble koja oblikuje plakate s pjesmama za same vlakove, izdaje zbirke pjesama pjesnika čije se pjesme pojave u vlakovima, izdaje komplete razglednica s motivima iz pjesama i samim pjesmama te mnoštvo drugih proizvoda koji se mogu kupiti, među ostalim, u samoj knjižari, ali i u trgovini njujorškog Muzeja prijevoza (New York Transit Museum) i putem interneta. Petnaestak godina od početka provođenja akcije u New Yorku projekt se proširio na još 14 američkih gradova, a na svoj neposredan način pjesme dopiru do otprilike 13 milijuna ljudi dnevno. Detaljnije informacije o projektu, životopisi pjesnika i njihovi ostali radovi nalaze se na mrežnim stranicama akcije (http://www.mta.info/ mta/pim/index.html). Danas, kada se nalazimo okruženi megaprodukcijom štiva različite kvalitete i bombardirani smo mnoštvom informacija i savjeta što čitati, ovakav način promicanja čitanja poezije i ostalog kvalitetnog gradiva za čitanje čini se neizostavan u svim sredinama. Zasigurno bi se i u hrvatskim vlakovima, tramvajima, autobusima i trajektima našlo mjesta za kratak stih koji bi užurbanim putnicima uljepšao dan i dao ideju što posuditi sljedeći put kada posjete svoju lokalnu knjižnicu.

Ivana Faletar ifaletar@gmail.com

Ukoliko se nađete u njujorškoj podzemnoj željeznici, a zaboravili ste ponijeti kakvo štivo za čitanje (ili sveprisutni iPod) da vam prikrati vrijeme vožnje, možda vam ipak neće biti dosadno! Naime, velik broj vlakova podzemne željeznice ovog višemilijunskog i multikulturalnog grada “ukrašen” je kratkim pjesmama američkih i stranih pjesnika. Godine 1992. Društvo američkih pjesnika (Poetry Society of America) pokrenulo je, u partnerstvu s Upravom za gradski javni prijevoz i izdavačkom kućom Barnes & Noble, projekt Poezija u pokretu (Poetry in Motion). Nadahnuto britanskom akcijom Poezija u podzemnoj (Poems on the Underground) iz 1986., američko je društvo odlučilo na ovaj inovativan način promicati čitanje, poeziju, različitost i toleranciju i istovremeno učiniti građanima vožnju gradskim prijevozom što ugodnijom. U prostoru u gornjem dijelu vagona, pored različitih komercijalnih oglasa, svoje su mjesto našle, među prvima, pjesme Walta Whitmana, Emily Dickinson, Williama Butlera Yeatsa i Lucille Clifton. Potom su svoje mjesto dobili pjesnički uradci mnogobrojnih, manje ili više poznatih pjesnika iz čitavog svijeta. Akciju redovito komerci-

Vlak podzemne željeznice ukrašen pjesmom

34

studeni_2007 6.indd 34

30.10.2007 18:55:41 Process Black


AKTUALNO Zbornik 14. europske konferencije o čitanju U kolovozu 2007. objavljen je Zbornik radova 14. europske konferencije o čitanju „Pismenost bez granica“ koja se održala u razdoblju od 31. srpnja do 3. kolovoza 2005. godine u Zagrebu. Ta je konferencija bila vrhunac međunarodne suradnje Hrvatskoga čitateljskog društva, a okupila je preko 300 sudionika iz 40 zemalja. Konferenciju je Hrvatsko čitateljsko društvo organiziralo u suradnji s Europskim odborom Međunarodne čitateljske udruge (IDEC). Urednički rad na zborniku odradili su Gerry Shiel, Ivanka Stričević i Dijana Sabolović-Krajina uz pomoć mnogobrojnih članova međunarodnog uređivačkog odbora koji su mahom sačinjavali članovi IDEC-a. U toj je za sada elektroničkoj publikaciji pored pet pozvanih predavanja (Aleksandar Stipčević: Reading in Croatia – Past and Present, Kay Raseroka: Bridges to Lifelong Literacy, Richard Allington: Five Missing Pillars of Scientific Reading Instruction, Renate Valtin: Li-

Naslovnica Zbornika

teracy without Boundaries i Danko Plevnik: The 21st Century Reader: A Pioneer or a Victim) priređen i 71 rad ostalih predavača koji su izlagali u okviru neke od 15 konferencijskih podtema. Zbornik je u elektroničkom obliku dostupan na mrežnim stranicama Društva http://www.hcd. hr/datoteke/Zagreb_Conference_Proceedings. pdf. (S.F.T.)

Najava godišnje i izborne skupštine Hrvatskog čitateljskog društva u 2008. godini uz osnivanje ogranka za Zagrebačku županiju te stručni skup Programi poticanja čitanja i podizanja praga pismenosti U ožujku 2008. godine u Zagrebu će se održati godišnja i izborna skupština Hrvatskog čitateljskog društva na kojoj će se uz ostalo izabrati i vodstvo Društva u narednom mandatu. Kako je Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna udruga koja putem svojih ogranaka provodi aktivnosti poticanja i proučavanja čitanja i svih vrsta pismenosti, Društvo nastoji uspostaviti što razgranatiju mrežu ogranaka te poticati svoje članove na aktivan rad. Budući da područje s najvećim brojem članova, Zagrebačka županija, još

uvijek nema svoj ogranak, u 2008. godini planira se njegovo osnivanje. HČD nastoji osigurati svojim članovima prenošenje stručnih spoznaja pa će se uz skupštinu organizirati i stručni skup Programi poticanja čitanja i podizanja praga pismenosti na kojemu će izlagati priznati domaći stručnjaci. Stručni skup ujedno je vezan i uz UNESCO-vo desetljeće pismenosti. Detaljnije informacije bit će pravovremeno najavljene. Pozivamo sve članove da nam se pridruže. (M. K.) 35

studeni_2007 6.indd 35

30.10.2007 18:55:42 Process Black


Deseta godišnjica članstva HČD-a u Međunarodnoj čitateljskoj udruzi Hrvatsko čitateljsko društvo obilježava ove godinu desetu obljetnicu svog aktivnog članstva u Međunarodnoj čitateljskoj udruzi (International Reading Association – IRA). HČD se 30. svibnja 1997. godine učlanio u Međunarodnu čitateljsku udrugu i postao nacionalna podružnica te

udruge koja okuplja podružnice iz 99 zemalja svijeta i više od 90.000 pojedinačnih članova. Za napore u promicanju čitanja u proteklih deset godina Društvo je od IRE primilo posebnu čestitku! (S.F.T.)

53. IRINA godišnja konferencija: Uključujući u pismenost sve koji uče / Engaging Learners in Literacy 4. - 8. svibnja 2008., Atlanta, Georgia, SAD

ove godine posebna mogućnost za nastavnike da održe tridesetminutno izlaganje o tome na koji su način u svom radu koristili knjigu određenog autora, naravno, u njegovoj prisutnosti (popis autora na http://www.ira.org/association/meetings/annual_program_special.html). Rok je za ovu prijavu 4. siječnja 2008. godine, a samo oni koji budu izvučeni moći će izlagati. Više informacija o Konferenciji nalazi se na mrežnim stranicama: http://www.ira.org/association/meetings/annual.html. (A.S.)

Svake godine IRINA konferencija pruža priliku za profesionalni razvoj i napredovanje, za upoznavanje novih izvora, druženje s autorima, sklapanje poznanstava itd. Među ključnim predavačima 53. IRINE godišnje konvencije najavljeni su Jamie Lee Curtis, Gail Gibbons, David Baldacci, Andreas Schleicher, Suzanne Fisher Staples, Alfred Tatum i dr. Također, novina je

22. svjetski kongres o čitanju: Čitanje u drugačijem svijetu / Reading in a Diverse World Čitateljska udruga Kostarike. Sve informacije mogu se naći na: http://www.ira.org/association/meetings/world.html, a na istoj mrežnoj stranici mogu se besplatno preuzeti materijali s 21. svjetskog kongresa o čitanju održanog 2006. godine u Budimpešti. (A.S.)

28. - 31. srpnja 2008., San José, Kostarika

IRIN bienale koji okuplja nastavnike, odgajatelje, istraživače, savjetnike za nastavu i ostale koji se bave pismenošću, a domaćin je konferencije

16. europska konferencija o čitanju 19. - 22. srpnja 2009., Braga, Portugal

višejezična i višekulturalna pismenost, pismenost i demokracija, škole u kojima raste pismenost, čitanje i pisanje za kritičko mišljenje itd. Rok za prijavu sažetaka je 1. studenoga 2008. godine, a cijena kotizacije ovisi o vremenu prijave: do kraja travnja 2009. iznosi 130 eura, a tijekom svibnja i srpnja 150 eura.Službena mrežna stranica Konferencije je www.littera-apl.org/conference. (A. S.)

Glavna tema 16. europske konferencije o čitanju glasi Otkrivajući svjetove pismenosti, a kroz različite oblike rada – izlaganja, simpozije, radionice, prezentacije postera i okrugle stolove – obradit će se i mnoštvo podtema: predškolska i rana pismenost, 36

studeni_2007 6.indd 36

30.10.2007 18:55:43 Process Black


PROČITALI SMO ZA VAS Prikaz knjige Sanje Lovrenčić U potrazi za Ivanom Alica Kolarić alicakolaric@yahoo.co.uk

Potaknuta oskudnošću podataka navedenih u biografiji poznate književnice, Sanja Lovrenčić dala se u potragu za Ivanom. Nije se zaputila tražiti Ivanu Brlić Mažuranić, nije se pitala o poznatim faktima rođenja i smrti niti je pitala tko su bili njezin otac, djed i muž; nije se pitala o Ivaninoj bibliografiji ni o njezinom članstvu u Akademiji. Sanju Lovrenčić zanimalo je nešto drugo. Zanimao ju je život autorice Priča iz davnine, život koji je zasigurno bio drukčiji od njezinog života književnice u Hrvatskoj dvadeset prvog stoljeća. Drukčije svjetlo, drukčiji zvukovi..., kaže Sanja. Kakav je tada bio život sam, problemi i radosti, sreća i nesreća? Jesu li se oni promijenili tijekom vremena ili su ostali isti? Tako je počela potraga za intimnom biografijom Ivane Brlić Mažuranić, potraga za Ivanom, djevojkom, ženom, majkom s velikim nagnućem i darom za pisanje. Pa saznajmo nešto o Ivani. Na svoj četrdeseti rođendan iza sebe je imala objavljene dvije male knjige, zbirku pjesama i roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića, koji je već proglašen vrhunskim, te četvero djece u dobi od petnaest do dvadeset jedne godine. Pitanje koje pada na pamet, sasvim u duhu našeg vremena, jest: kada je sve to uspjela napraviti, kako je uspjela spojiti obitelj i karijeru (što je obavezna tema današnjeg govora o jednoj uspješnoj ženi). Znakovito, takvo se pitanje nikada ne postavlja kada je riječ o uspjehu nekog muškarca (naprimjer, bana Ivana Mažuranića, njezinog djeda). U napetosti između vlastitog književnog rada, njezinog najsnažnijeg intimnog nagnuća i onodobnog poimanja obaveza žene, čijem ju je poštivanju učio mažuranićevski odgoj dužnosti, odvija se cijela priča Ivanina životopisa. Sanja donosi zapise iz arhiva, a oni nam otkrivaju od čega se Ivanin život sastojao. Teme su dnevnika iz doba djevojaštva prve simpatije, u nekim se zapisima obraća Bogu, no već tada kao svoju

Naslovnica knjige U potrazi za Ivanom

najveću ljubav ističe umjetnost: Ne, ne, ništa, ništa nad umjetnosti, ma i kakvom mu drago! Prema želji svojih roditelja, iako nevoljko, Ivana se udaje u dobi od osamnaest godina te pisanje dnevnika zamjenjuje pisanjem majci. Njezino pisanje, jednako kao i njezin život, počinju zaokupljati sasvim drukčije teme – to su redom jelovnici, recepti, narudžbe odjeće i obuće iz metropole, potraga za poslugom, pitanja i savjeti na temu odgoja djece, novčani problemi, radovi u vinogradu... U potpunosti žena svoga vremena, Ivana je u prvom redu žena i majka, domaćica i odgajateljica. Posvećena ženskim dužnostima, književnim radom bavila se tek u rijetkim slobodnim trenucima, a umjetnost joj je jedva i potajice, tako da to nitko i nije primijetio, oduzimala stoti dio vremena. Prva tiskana zbirka nastala je spajanjem vlastitog shvaćanja dužnosti i želje za pisanjem, obuhvaćala je pjesme i kratke priče poučnog sadržaja, a napisana je za njezino četvero djece. Kasnije, kad su djeca bila veća, Ivana je imala više vremena za sebe i vlastito literarno stvaralaštvo pa piše više, samos37

studeni_2007 6.indd 37

30.10.2007 18:55:44 Process Black


odlučivali uvijek drugi. Za osamnaestogodišnju djevojku roditelji su donijeli odluku o udaji, a kasnije je odluke donosio njezin suprug, koji je, srećom, imao razumijevanja za njezin književni rad. Posljednjih godina njezinog života Ivanina su djeca za nju donijela odluku koja je, nažalost, dovela do pogubnog završetka njezinog života. U još jednom naletu Ivanine depresije, nakon savjetovanja s uglednim austrijskim liječnikom, djeca odlučuju da će književnica živjeti u svom domu u Slavonskom Brodu, sama, uz plaćenu njegovateljicu. Udaljena od onih koje voli, držala je tu odluku pogrešnom i patila je u samoći. Hospitalizirana, počinila je samoubojstvo u zagrebačkoj bolnici Srebrnjak. Ironično ili ne, čini se da je posljednju odluku Ivana donijela sama. Knjigu U potrazi za Ivanom Sanja Lovrenčić započinje rečenicom da je osobu koje više nema zapravo nemoguće naći. Ako i nije doista pronašla Ivanu, autorica je zasigurno osvijetlila jedan djelić njezine osobnosti i izložila ga našem pogledu. I već sama ta činjenica čini njezinu knjigu iznimno vrijednom. Sanjina je knjiga senzibilna potraga za životopisom i sudbinom jedne hrvatske spisateljice s prijelaza devetnaestog u dvadeseto stoljeće, sa svim pitanjima koja ova posebnost postavlja. Prikupljajući činjenice, ona se prema njima kritički postavlja – jesu li Ivanu Brlić-Mažuranić njezini bližnji podržavali u ljubavi prema pisanju? Što je u ono doba značilo biti žena pisac? Koliko je razumijevanja za vlastite spisateljske sklonosti Ivana mogla očekivati, s obzirom na tadašnje društvene norme i okvire? Autorica izmjenjuje pripovijest o vlastitom traganju s fragmentima Ivanina života za kojim traga. Obilazi mjesta povezana sa životom Ivane Brlić Mažuranić, iščitava dnevničke zapise, bilješke i pisma, sastavlja mozaik. Rezultat je ritmična kompozicija sadašnjosti i prošlosti, pitanja i odgovora, činjenica i kritičkog suđenja o njima. Vrlo zanimljiva i nadasve intrigantna! Na samom kraju knjige, u njezinoj posljednjoj rečenici, stoji da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odbila dati potporu za njezin tisak, što je začuđujuće, budući da je upravo Ivana Brlić-Mažuranić prvi ženski član institucije čija je HAZU nasljednica. Ne preostaje nam drugo nego da, u Sanjinoj maniri, i tu činjenicu kritički promislimo. I, naravno, da što prije uzmeno knjigu U potrazi za Ivanom u ruke.

vjesnije i s većim zamahom. Ipak, teško je pobjeći pitanju što bi sve njezino pero stvorilo da nije nosila imperativ onodobnih ženskih dužnosti, da se mogla povući u osamu i do kraja osloboditi svoj spisateljski nagon, bez sustezanja i grizodušja. Ivana je, otkriva nam Sanja Lovrenčić, smatrana osobom slabog zdravlja, osjetljivom na živce. Često je, u nastojanjima obitelji Brlić i Mažuranić da joj bude bolje, pohodila poznata liječilišta kako bi prebrodila krize zdravlja i depresije. Upoznajući činjenice iz njezinog života, zdravstvene slabosti i loša raspoloženja u koja je zapadala čine nam se pak sasvim razumljivima. Ivana je rodila sedam puta, prvi put sa samo osamnaest godina, a dvoje je djece umrlo nedugo naokon poroda. Na pitanja obitelji liječnici su ustvrdili da se premlada udala te da njezino tijelo nije bilo spremno na tolike trudnoće. Ivana je tijekom cijelog života provedenog u Brodu pomalo čeznula za društvenim, kulturnim i intelektulanim životom Zagreba, grada njezinog djetinjstva, čije je rano napuštanje doživjela kao napuštanje raja. Podigla je petero djece, vodila kućanstvo i gospodarstvo, aktivno sudjelovala u društvenom životu Broda, posebno u ženskom dobrotvornom društvu, aktivno pratila društvena zbivanja i politički angažman svog supruga. I unatoč životu punom svakodnevnih obaveza, upisala je sebe u povijest hrvatske i svjetske književnosti. Možda smo mi danas, za razliku od naših predaka, nježniji i popustljiviji prema sebi, no takva se osoba ne čini niti slabom niti osjetljivom. Dapače, čini se da je potrebna velika snaga da se u životu jedne žene tadašnjeg vremena, strogo određenom društvenim i obiteljskim okvirima, sačuva i uzgoji plam književnog stvaralaštva. A u Ivani je tinjala trajna snaga stvaralaštva, ljubav prema imaginaciji, pisanoj riječi i književnosti, i ona ju je uspjela pomiriti s osjećajem dužnosti i obavezama žene onog doba. Ta snaga, jednako kao i književnica koja ju je posjedovala, impresionira i budi duboko poštovanje. Za svoj književni rad Ivana je primila brojna priznanja, među ostalima i članstvo u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, kojoj je prva ženska članica, zatim članstvo u hrvatskom PEN klubu te prijevode djela na brojne strane jezike. Ipak, konac života dočekala je, usprkos brojnoj obitelji i književnim uspjesima, usamljena. Sanja Lovrenčić otkriva da su o Ivaninu životu 38

studeni_2007 6.indd 38

30.10.2007 18:55:44 Process Black


Postanite član/članica Hrvatskoga čitateljskog društva!

Ispunite i pošaljite/faksirajte nam odgovarajuću pristupnicu (za fizičke ili pravne osobe). Po primitku pravilno ispunjene pristupnice poslat ćemo Vam opću uplatnicu (30,00 kuna). Vaše članstvo počinje s danom primitka uplate i traje godinu dana. Pristupnicu je moguće ispuniti i na mrežnim stranicama Društva: www.hcd.hr

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 484 689, 031 484 690 : Faks: 031 212 514 : e-pošta: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za FIZIČKE osobe (samo za nove članove) Ime i prezime: _______________________________________ Ustanova: ____________________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto): _______________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: ________________________ e-pošta: ______________________________________ Zvanje i zanimanje: _______________________________________________________________________________ Datum: _______________ Potpis: ___________________________________________________________________

HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Filozoski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek : www.hcd.hr : Tel. 031 484 689, 031 484 690 : Faks: 031 212 514 : e-pošta: hcd@hcd.hr

Članska pristupnica za PRAVNE osobe (samo za nove članove) Ustanova: _____________ Matični broj: ___________ Ime i prezime kontakt osobe: ___________________________ Adresa (ulica, br., poštanski br., mjesto): _______________________________________________________________ Tel: __________________ Faks: _________________ e-pošta: ___________________________________________ Zvanje i zanimanje: _____________________________ Datum: ____________________________________________ Potpis: __________________________________________________________________________________________

Hrvatsko čitateljsko društvo :: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek, Hrvatska :: URL: http://www.hcd.hr :: e-pošta: hcd@hcd.hr :: Tel: 031/484-689 :: Faks: 031/212-514 s naznakom ‘za Hrvatsko čitateljsko društvo’ :: Žiro-račun: 2393000-1102162281:: MB: 1338137

NAPOMENA UREDNIŠTVA: Sljedeći broj Hrčka izlazi u ljeto 2008. godine. Molimo suradnike da priloge za HRČAK šalju elektroničkom poštom na adresu hcd@hcd.hr ili ana.sudarevic@yahoo.ca ili na disketi, u .doc formatu, na adresu: Hrvatsko čitateljsko društvo, c/o Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek. Rok za slanje priloga je 20. ožujka 2008.

39

studeni_2007 6.indd 39

30.10.2007 18:55:44 Process Black


Osijek >> Hrvatsko Ä?itateljsko druĹĄtvo Tisak: TIPOMAT d.o.o. Naklada: 300 primjeraka

studeni_2007 6.indd 40

30.10.2007 18:55:45 Process Black

Hrčak_br_32_33_studeni_2007  
Advertisement