Page 1

Sretni blagdani!

Učite djecu piti mlijeko Stanje mljekarske proizvodnje u 2016. i prijedlozi mjera za unaprjeđenje Pokrovni usjevi Produženje roka za podnošenje zahtjeva za osiguranje usjeva, životinja i biljaka

2016. 12 53

prosinac broj

Mjesečnik za unapređenje proizvodnje mlijeka

godište

issn 0351-9104

mljekarski list

+ podlistak hrvatske poljoprivredne agencije


Na kraju smo još jedne veoma teške godine, kako za našu poljoprivredu, tako i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Nažalost, ponovno nismo uspjeli zadržati željenu sliku hrvatskog stočarstva niti održati optimizam u budućnost hrvatskog sela. Ipak, aktualna situacija na poljoprivrednoj sceni daje nam nadu u već bolje sutra i čini nam se da ćemo se napokon jasno odrediti prema mljekarskom sektoru, ali i cjelokupnoj poljoprivredi - želimo da nam proizvodnja mlijeka (p)ostane strateška djelatnost. Najave iz resornog ministarstva, slažu se svi, napokon pokazuju da se pokreće rješavanje odavno nakupljenih problema, pa su tako na Savjetu za mlijeko konstruktivno razmatrani prijedlozi mjera za unaprjeđenje stanja u mljekarskom sektoru. Prijedloge su sastavile sve interesne strane - od proizvođača, prerađivača, strukovnih udruženja do znanstvenih institucija. Važno je istaknuti neke od prijedloga mjera za stvaranje uvjeta održivosti mljekarskog sektora, od pravilnog korištenja državnoga poljoprivrednog zemljišta, hitnog donošenja zakona o poštenoj trgovačkoj praksi, prioritetnog dobivanja kvota za obnovljive izvore

energije i subvencija za ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem, provođenja programa dobrobiti životinja i subvencija uzgoja steonih junica, do naknada štete zbog preventivnog cijepljenja od bolesti kvrgave kože. Također, zalažu se i za povećanje broja parametara kontrole kvalitete mlijeka, uvođenje kontrole kvalitete stočne hrane i smanjenja ili izostavljanja PDV-a za pojedine inpute u proizvodnji mlijeka. U prijedlozima je također istaknut i zahtjev za reprogramom i obnovom kreditiranja proizvođača mlijeka, kao i različite potpore udruživanju, edukaciji i marketinškoj aktivnosti. Puno je toga dostavljeno na adresu resornog ministarstva, koje nakon dugo vremena ponovno postaje jedna od zainteresiranih strana kojoj je stalo do očuvanja ovoga važnog sektora, u koji su svojim radom uključeni mnogi, od naših vrijednih poljoprivrednika, stočara - proizvođača mlijeka, zaposlenih u mljekarskoj industriji, pa do strukovnih i znanstvenih institucija koje rade za boljitak poljoprivrede. U nadi da ćemo uskoro svjedočiti uspješnoj realizaciji predloženih mjera spasa posrnulog mljekarskog sektora, svima vama i vašim obiteljima želimo mirne i radosne božićne i novogodišnje blagdane, uz obilje lijepih misli i vjeru u uspjeh svih vas koji mukotrpno i pošteno radite na svojim gospodarstvima na čast i za spas poljoprivrede ove naše lijepe domovine Hrvatske.

riječ urednice

Poštovani čitatelji!

Vaša urednica Vera Volarić

Sadržaj Vijesti iz Ministarstva poljoprivrede ........................................................... 2

Ne zagađujte silažu unošenjem prljavštine u silose...........................34

Vijesti iz Agencije za plaćanja ...............................................................6, 47

Pokrovni usjevi ................................................................................................40

Stanje mljekarske proizvodnje u 2016. i prijedlozi mjera za unaprjeđenje ............................................................10

Kvalitetni hrvatski sirevi................................................................................44 Kako očuvati zdravlje domaćih životinja i ljudi.....................................48

Agrometeorološka prognoza za prosinac...............................................13 Izazovi ekološke poljoprivrede ..................................................................52 Napasivanje izvan vegetacijske sezone ................................................. 14 Stavovi mladih potrošača o kvaliteti mlijeka ........................................54 Traumatska indigestija .................................................................................20 Magična moć dodira .....................................................................................56 Pobačaji.............................................................................................................22 Goveda i jabučni ocat ...................................................................................24

podlistak hrvatske poljoprivredne agencije .........................25

mljekarski list 12/2016.

1


iz ministarstva poljoprivrede

Ministar Tolušić održao prvu sjednicu Stručnog savjeta za mlijeko

Zaštititi domaću proizvodnju hrane Ministar Tomislav Tolušić održao je 16. studenoga 2016. u Ministarstvu poljoprivrede prvu sjednicu Stručnog savjeta za mlijeko, koja je okupila proizvođače, otkupljivače i prerađivače mlijeka. Raspravljalo se o poteškoćama s kojima se suočavaju proizvođači i otkupljivači mlijeka. Kao najveće prepreke dobrom poslovanju izdvojene su niska otkupna cijena, neregulirano tržište i europski tržišni viškovi kojima je preplavljeno naše tržište. Proizvođači predlažu sustavno rješavanje nagomilanih dugogodišnjih problema, revitalizaciju proizvodnje mlijeka, što brže donošenje Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, ali i jačanje uloge proizvođačkih organizacija. Apeliraju na žurnu reakciju ministra i ministarstva jer je, kako su istaknuli, neizdrživo raditi i proizvoditi u ovim uvjetima i po ovakvim cijenama. U Hrvatskoj je u 2015. isporučeno 513 tisuća tona mlijeka, a ova bi godina mogla biti završena s isporukom manjom od 500 tisuća tona. Broj proizvođača također je u stalnom padu i u rujnu ih je bilo svega 7016, a negativan trend bilježi i stočni fond. Broj mliječnih krava pao je na 169.864 grla. Pozitivan je jedino podatak o povećanju mjesečne proizvodnje po isporučitelju koji iznosi 5321 kg, što je na godišnjoj razini rast od gotovo 13 posto. Otkupna cijena kreće se u rasponu od 2,16 do 2,24 kn/kg.

Mljekarski list 12/2016.

2

Sektor mljekarstva svjedoči da su i primarna proizvodnja i prehrambena industrija bile potpuno nespremne za utakmicu na zajedničkom tržištu EU-a

Proizvođači mlijeka predlažu da se PDV od 5% na konzumno mlijeko izravno usmjeri proizvođačima mlijeka te da se otkupna cijena mlijeka veže uz EU, što znači da kada cijene padaju u EU tada padaju i u Hrvatskoj, a kada rastu trebaju rasti i kod nas. Također, pozivaju na uvođenje interventne mjere u okviru izravnih plaćanja u kojoj će isplata biti po grlu, a ne samo po količini mlijeka. Proizvođači mlijeka također traže i izmjene Pravilnika o kakvoći svježega sirovog mlijeka, te osnivanje Odbora za praćenje provedbe mjera uređenja tržišta u okviru Ministarstva poljoprivrede. “Sektor mljekarstva svjedoči da su i primarna proizvodnja i prehrambena industrija bile potpuno nespremne za utakmicu na zajedničkom tržištu EU-a. Moj je primarni cilj zaštititi domaću proizvodnju hrane”, izjavio je ministar Tolušić. Također, najavio je i da će se druga sjednica savjeta održati već potkraj studenoga te pozvao članove da do 18. studenoga ministarstvu dostave konkretne prijedloge koji bi mogli pomoći u zaustavljanju negativnog trenda u proizvodnji mlijeka. “Samo zajedničkim snagama i pameću možemo preokrenuti negativne trendove, no tome svi moramo dati svoj doprinos. Trebaju nam konkretne, provedive i učinkovite mjere s ciljem poboljšanja gospodarskog položaja proizvođača mlijeka na tržištu”, zaključio je ministar Tolušić.


Ministar Tomislav Tolušić sudjelovao je 22. studenoga 2016. na svečanosti završetka projekta “Pretraživanja i razminiranja poljoprivrednih površina u Sisačko-moslavačkoj županiji” financiranog kroz Mjeru 5 tip operacije 5.2.2. “Razminiranje poljoprivrednog zemljišta” Programa ruralnog razvoja. Tom je prigodom obišao razminirane poljoprivredne površine. Projektom su razminirane prostorne cjeline: Grad Sisak, Grad Glina, Grad Petrinja, Općina Topusko, Općina Dvor, Općina Gvozd i Općina Sunja. Ukupna pretražena i razminirana površina poljoprivrednog zemljišta iznosila je 13,425.522 m2, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 91 milijun kuna (Intenzitet potpore: do 100% ukupno prihvatljivih troškova). Cilj je projekta obnova potencijala poljoprivredne proizvodnje na minski sumnjivim područjima u svrhu dovođenja poljoprivrednog zemljišta u osnovnu funkciju poljoprivrede. Samo razminiranje pridonijet će sprječavanju rizika na poljoprivrednim gospodarstvima, ali i povratak stanovništva u ruralna područja. U hotelu Panonia u Sisku upriličeno je predstavljanje projekta razminiranja poljoprivrednih površina i mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., na kojem se ministar Tomislav Tolušić skupu obratio prigodnim govorom: “Minirana i minski sumnjiva područja na ratom pogođenim područjima Hrvatske predstavljaju posebnu štetu poljoprivrednom potencijalu. Za razminiranje poljoprivrednog zemljišta u Mjeri 5 imamo dovoljno sredstava i ovaj ćemo posao dovršiti do kraja 2018. godine. Posebno bih htio zahvaliti pirotehničarima koji svakodnevno riskiraju svoj život za sigurnost i dobrobit svih nas. Podsjetio bih da je u razdoblju od 1996. do danas u minskim incidentima ukupno stradalo 114 osoba, od kojih 38 smrtno. Mine su, nažalost, još uvijek naša stvarnost i podsjetnik da je čovjek čovjeku najveći neprijatelj. Ponašajmo se odgovorno, čuvajmo jedni druge i vratimo poljoprivredno zemljište u njegovu primarnu funkciju - proizvodnju hrane. Sisačko-moslavačka županija zadnjih je godinu dana apsolutni rekorder u povlačenju sredstava iz fondova EU-a i na tome im ovom prilikom čestitam”, izjavio je ministar Tolušić.

Poljoprivrednicima isplata 806 milijuna kuna predujma iz EU-a Isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2016. započela je 22. studenoga 2016., i to isplatom proizvodno vezane potpore za voće, a do 28. studenoga bit će isplaćeno i osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje u ukupnom iznosu od 806 milijuna kuna (50 milijuna kuna više nego lani). Isplatu će primiti oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava, a novac povlačimo iz Europskog fonda za jamstava u poljoprivredi. Kada završi ova avansna isplata

iz ministarstva poljoprivrede

Do kraja 2018. razminirat ćemo svo poljoprivredno zemljište

poljoprivrednicima, a nakon usvajanja Državnog proračuna za 2017. - svi poljoprivrednici unaprijed će dobiti informaciju koliko ih izravnih plaćanja očekuje u 2017. “Ova isplata ide prvo na račune naših voćara, jer su oni pretrpjeli najveću štetu od proljetnog mraza, a do kraja tjedna isplatit ćemo i preostale poljoprivredne proizvođače“, izjavio je ministar Tolušić. Prema informativnom izračunu izravnih plaćanja i pod uvjetom da zadovolje sva propisana pravila, hrvatski će voćari za cijelu proizvodnu 2016. prosječno dobiti oko 2200 kuna po hektaru te dodatnih 1300 kuna po hektaru proizvodno vezane potpore za voće. Ako imaju ekološku proizvodnju voća dodatno će im se isplatiti 5530 kuna po hektaru, a za održavanje ekstenzivnih voćnjaka još 2940 kuna. Voćari koji imaju proizvodnju u područjima s prirodnim ograničenjima dobit će između 620 i 1720 kuna po hektaru, ovisno o lokaciji na kojoj se nalazi njihovo gospodarstvo.

Mljekarski list 12/2016.

3


iz ministarstva poljoprivrede

Podatci o inspekciji sigurnosti hrane - salmonela Sektor veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane izrađuje, a veterinarska inspekcija provodi monitoring hrane životinjskog podrijetla s ciljem kontrole mikrobioloških kriterija u hrani, kontrole aditiva u hrani, najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani te kontrole otpornosti zoonotskih i komenzalnih bakterija na antimikrobna sredstva. Kontrole, odnosno uzorkovanja provode se na razini prerade i stavljanja na tržište u RH. Tako je tijekom 2015. pretraženo ukupno 5929 uzoraka hrane, od čega 2191 uzorak na mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane. Od 2191 uzoraka na mikrobiološki kriterij sigurnosti hrane, na salmonelu je pretražen 1121 uzorak, od čega je bilo ukupno 18 pozitivnih nalaza - 9 u mesu peradi, 7 u mljevenom mesu i 2 u mesnim pripravcima koji ne sadržavaju meso peradi. U 2016. (do sada), na mikrobiološke parametre uzorkovana su i pretražena ukupno 2093 uzorka na prisutnost salmonele, od čega je 67 uzoraka hrane bilo pozitivno. Ministarstvo poljoprivrede upravo pojačano kontrolira subjekte u poslovanju s hranom i naše su veterinarske inspekcije na cijelom terenu RH još od prošlog tjedna. Uz kontrolne aktivnosti predviđene godišnjim planovima, ministar Tolušić, već prvi tjedan svog mandata, zatražio je dodatne kontrole distributivnih centara trgovačkih lanaca te objavu svih informacija javnosti. Stoga ministarstvo objavljuje svaku incidentnu ali i potencijalno incidentnu situaciju s terena i javnost odmah o tome izvještava priopćenjima.

Kako radi veterinarska inspekcija - podatci o službenim kontrolama

Mljekarski list 12/2016.

4

Podatci o provedenim službenim kontrolama u 2015. godini. Tijekom 2015. od ukupno 21.980 provedenih službenih kontrola veterinarski inspektori proveli su 4902 službene kontrole u području hrane. Od toga, tijekom 1686 službenih kontrola utvrđene su nesukladnosti. Tijekom 2015. veterinarski inspektori ukupno su izdali 1933 rješenja (po jednom predmetu može biti više rješenja) i 56 optužnih prijedloga. Podatci o provedenim službenim kontrolama u 2016. godini. Od 1. siječnja do 17. studenoga 2016. od ukupno 16642 provedene službene kontrole veterinarski inspektori proveli su 4242 službene kontrole u području hrane. Od toga su tijekom 1714 službenih kontrola utvrđene nesukladnosti. Tijekom 2016. veterinarski inspektori izdali su ukupno 1931 rješenje (po jednom predmetu može biti više rješenja) i 48 optužnih prijedloga. U RH radi ukupno 200 veterinarskih inspektora u okviru Ministarstva poljoprivrede te 274 ovlaštena veterinara u kontrolnim tijelima (akreditirane pravne osobe s delegiranim ovlastima).

Ministar Tolušić s povjerenikom Hoganom Ministar Tolušić susreo se 15. studenoga 2016. na margini Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a s Philom Hoganom, povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj. Na sastanku je istaknuto nekoliko otvorenih pitanja, za koje Hrvatska očekuje brzo rješavanje, uključujući korištenje naziva vina teran od strane hrvatskih proizvođača, mogućnost korištenja dodatnih kvota u sektoru voća s ciljem povlačenja viškova s tržišta, kao i rješenja za tzv. špekulativne zalihe u sektoru šećera. Povjerenik Hogan najavio je da će u 2017. biti objavljen dokument o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju nakon 2020. i istaknuo važnost predstojećih rasprava o poljoprivrednom proračunu EU-a. O ovim i drugim pitanjima detaljnije će se raspraviti tijekom najavljenog posjeta povjerenika Hogana Hrvatskoj, koji će se realizirati početkom 2017.

Poljoprivrednicima trebaju dobro organizirani LAG-ovi - oni su prva karika u lancu povlačenja novca iz EU-fondova Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) važan oslonac su stanovništvu ruralnih područja u osiguranju boljih životnih i radnih uvjeta na njihovim područjima. One su pokretač ruralnog razvoja lokalne zajednice, naših naselja, općina i gradova. Zajednička poljoprivredna politika EU-a upravo LAG-ovima prepušta provedbu projekata ruralnog razvoja u svrhu revitalizacije sela i stvaranja novih radnih mjesta - jer ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj na vlastitu području.


Tolušić predstavnicima sektora stočarstva: Od danas krećemo s promjenama za spašavanje hrvatskog stočarstva Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održao je 7. studenoga 2016. višesatni sastanak s udrugama uzgajivača stoke i proizvođača mlijeka koje je na zahtjev ministra organizirala Hrvatska poljoprivredna komora. Predstavnici udruga iznijeli su ministru poteškoće s kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju te zatražili žurnu pomoć. Proizvođači, između ostalog, traže žurno donošenje Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, zatim donošenje Pravilnika o kakvoći svježeg mlijeka, žele bolju zaštitu od uvoznih proizvoda, prilagođavanje Programa ruralnog razvoja RH malim proizvođačima, ali i bržu i učinkovitiju raspodjelu državnoga poljoprivrednog zemljišta. Ministar je izrazio razumijevanje za probleme proizvođača kojima je potrebna žurna pomoć. “Učinit ću sve da pomognem ovom sektoru koji se nalazi u teškoj situaciji. Cilj je da vas ima više, a ne manje”, kazao je ministar Tolušić dodajući da “novca nikada nema dosta, ali da se dio problema može riješiti i bez novca kada se maknu postojeće administrativne barijere”. Ministar je najavio da će do kraja godine u proceduru poslati prijedlog Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse, koji će sigurno pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Proizvođači mlijeka iznijeli su podatak da se njihov broj smanjuje svakodnevno te ih je danas tek oko 7000, farme izgrađene operativnim programima zjape prazne i treba ih napuniti. Hrvatski proizvođači mlijeka davno su dostignuli svoje europske kolege po proizvodnji mlijeka po kravi, ali mlijeko ne mogu proizvoditi po tako niskim cijenama.

iz ministarstva poljoprivrede

Zbog toga, sa 38 milijuna kuna kroz IPARD program LAG-ovima smo financirali troškove poslovanja i izobrazbe njihovih zaposlenika, volontera i članova - dali smo im novac za informiranje poljoprivrednika o načinu uspješne prijave na natječaje kojima mogu unaprijediti svoje poslovanje. Danas su u RH registrirana 54 LAG-a, koji u provedbi Programa ruralnog razvoja RH imaju daleko veću važnost budući da kroz realizaciju projekata navedenih u svojim lokalnim razvojnim strategijama izravno sudjeluju u financiranju manjih projekata, osobito važnih za svoja područja. Za to ćemo im dodijeliti 441 milijun kuna potpore, a taj će novac LAG-ovi koristiti za provedbu projekata iz lokalnih razvojnih strategija, čija je izrada također financirana sredstvima iz Programa ruralnog razvoja. Treba spomenuti kako su za izniman uspjeh prvog natječaja za mjere namijenjene malim i mladim poljoprivrednicima zaslužni i neki od postojećih LAG-ova, koji su osim informiranjem našim današnjim korisnicima pomogli i u samoj izradi projektnih prijava, kao i savjetima kroz samu realizaciju ulaganja. Dobra suradnja između LAG-ova, regionalnih razvojnih agencija, Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jamstvo je uspješne provedbe Programa ruralnog razvoja u nadolazećem razdoblju. Ministar Tolušić: Čestitam LAG-ovima na dobro pripremljenim strategijama lokalnog razvoja i pozivam ih da nam se s konkretnim prijedlozima pridruže u izmjenama kompliciranih procedura, kako bismo brže i učinkovitije povlačili novac iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. LAG-ovi i regionalni koordinatori u okviru razvojnih agencija prva su karika u lancu od ideje do realizacije projekata s ruralnih područja, jer upravo ljudi s terena znaju što je najbolje za njihov kraj, a poljoprivrednici prije svega trebaju dobro organizirane LAG-ove koji će im pružiti sve potrebne informacije iz prve ruke.

Mljekarski list 12/2016.

5


iz agencije za plaćanja Mljekarski list 12/2016.

6

Ministar Tomislav Tolušić o upisivanju u ARKOD privatnoga poljoprivrednog zemljišta Ministar Tomislav Tolušić održao je 24. listopada 2016. godine konferenciju za medije na kojoj je najavio aktivnosti koje će se provoditi vezano uz upis privatnoga poljoprivrednog zemljišta bez suglasnosti vlasnika, što smatra nedopustivim. Temelj za isplatu potpora je korištenje poljoprivrednog zemljišta, i to je regulirano: ――> Uredbom (EU-a) 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (čl.72. stavak 1.). ――> Zakonom o poljoprivredi (NN 30/15), koji u čl. 31. točka 3. kaže da se prava na plaćanja dodjeljuju za prihvatljive hektare poljoprivredne površine koje je poljoprivrednik imao u korištenju (ucrtane u ARKOD) na datum 10.7.2015. ――> Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 35/15), koji u članku 8. propisuje da se podatci o ARKOD parcelama dobivaju na temelju izjave poljoprivrednika, uz pomoć programske podrške koja omogućuje fotointerpretaciju poljoprivrednih površina na DOF-u (digitalna ortofoto karta) i određivanje granica. Zakonska regulativa dopušta upisivanje u ARKOD sustav na temelju izjava, ali je ovdje riječ o slučajevima u kojima su pojedinci zloupotrijebili propise. To ne znači da je svo zemljište koje je upisano u ARKOD na temelju izjava s dva svjedoka lažno upisano. Za svo zemljište za koje utvrdimo da je upisano na temelju “lažnih” izjava pokrenut će se odgovarajući postupci, jer su izjave bile potpisivane pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. Ministar Tolušić poziva sve vlasnike poljoprivrednog zemljišta da provjere nalaze li se njihove čestice u ARKOD sustavu, i to preko javno dostupnoga internetskog servisa www.arkod.hr, a u slučaju da za to nemaju tehničke mogućnosti mogu se javiti u najbliži ured Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije ili Savjetodavne službe s dokumentacijom o vlasništvu. U međuvremenu će stručne službe Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju preispitati sve akte i pravilnike koji su na snazi, kako bi se utvrdile i ispravile odredbe koje su omogućavale zloupotrebe. Provjeravaju se sve čestice koje su u ARKOD unesene na temelju izjava s dva svjedoka kako se ne bi ponovila ovakva situacija. U tijeku je priprema novog pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljišta koji će omogućiti ili bolje rečeno onemogućiti upis i korištenje zemljišta bez suglasnosti vlasnika.

Obavijest - uputa poljoprivrednicima Trenutno je u javnoj raspravi izmjena pravilnika o ARKOD-u, tj. Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta kojom će se urediti način upisa parcela u ARKOD, uključujući i rješavanje slučajeva ucrtavanja parcela u ARKOD bez dokaza o posjedu. Izmjenom pravilnika omogućit će se upis parcela uz potvrdu vlasnika čestice, a u međuvremenu dajemo sljedeću uputu: Poljoprivrednici koji i dalje OBRAĐUJU, tj. KORISTE poljoprivredno zemljište registrirano u ARKOD-u, a nemaju regulirano pravo na posjed (jer nisu imali s kim potpisati ugovor o zakupu ili plodouživanju; vlasnici nepostojeći/nedostupni, neriješeno vlasničko pravo) ne trebaju ispisivati te površine iz ARKOD-a već umjesto toga trebaju (još jednom) provjeriti mogu li stupiti u kontakt s vlasnicima parcela koje obrađuju, odnosno na bilo koji način od navedenih pravnih oblika (zakup, plodouživanje) regulirati odnos s vlasnicima, te pričekati donošenje izmjena Pravilnika o ARKOD-u kojim će se regulirati način upisa zemljišta koje se obrađuje (s pravom i bez prava na posjed). Vlasnici zemljišta koji utvrde da je netko drugi upisao u ARKOD njihovo poljoprivredno zemljište koji oni sami ne koriste, a da je to učinjeno bez njihova znanja ili bez njihove (usmene ili pismene) suglasnosti, mogu se javiti u najbliži regionalni ured ili središnji ured Agencije za plaćanja i zatražiti kontaktne podatke o poljoprivredniku koji koristi te ARKOD čestice (u svrhu eventualnog dogovora) ili zatražiti ispis ARKOD čestica.

Čemu služi AGRONET za korisnike izravnih plaćanja? AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena korisniku- poljoprivredniku. Ulaz u AGRONET omogućen je putem internetske adrese Agencije za plaćanja - www.apprrr.hr, uz pomoć korisničkog imena i zaporke izdane u regionalnim uredima Agencije za plaćanja. AGRONET aplikacija predstavlja pametni pisaći stroj 21. stoljeća namijenjen poljoprivredniku. Razvili smo je prije sedam godina za sve korisnike izravnih plaćanja. Cilj je bio olakšati podnošenje zahtjeva poljoprivrednim gospodarstvima. Prije su korisnici izravnih plaćanja rukom upisivali svaku katastarsku česticu, svaku kulturu, svaku površinu, svako grlo stoke, svaku pasminu, odnosno svaki obvezni podatak koji se tražio na zahtjevu. Tada se zahtjev popunjavao i po nekoliko dana. Uvođenjem aplikacije AGRONET popunjavanje zahtjeva


Prve isplate mladim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je prve korisnike u okviru Mjere 6 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., podmjere 6.1. “Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima”. Za 24 projekta iz ove mjere isplaćena je prva rata mladim poljoprivrednicima u iznosu od 2,7 milijuna kuna. Podsjetimo, korisnici su ove podmjere osobe u dobi između 18 i 40 godina koje posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o poljoprivredi i koje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednoga gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva za potporu.). Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora pripadati ekonomskoj veličini u rasponu od 8000 do 49.999 eura. Potpora iznosi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po korisniku. Prihvatljivi su troškovi u podmjeri 6.1. kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnja, građenje i opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata, uključujući i vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednoga gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje

ili prerade proizvoda, podizanje novih ili restrukturiranje postojećih nasada, uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i troškove promidžbe, kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta, kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme. Detaljnije o mjeri http://www.apprrr.hr/podmjera-61-potpora-za-pokretanje-poslovanja-mladim-poljoprivrednicima-1630.aspx

Raspodijeljena kvota za potporu za smanjenje isporuke mlijeka

iz agencije za plaćanja

je pojednostavljeno, bez grešaka pri unosu podataka i traje u prosjeku 10 minuta. No, nismo stali na tome, već smo godinama unaprjeđivali aplikaciju i povećavali broj korisnika. U ovom trenutku možemo se pohvaliti s više od 101.000 korisnika, te s više od 250.000 zahtjeva godišnje. Danas pomoću korisničkog imena i lozinke korisnici izravnih plaćanja mogu u svakom trenutku za svoje gospodarstvo provjeriti: ――> podnesene zahtjeve za pet godina unatrag ――> stanje iz Upisnika poljoprivrednika ――> stanje iz ARKOD sustava (Sustava za evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta) ――> stanje iz JRDŽ-a (Jedinstvenog registra domaćih životinja) ――> stanje svojih prava na plaćanja ――> dostavljene Odluke o ostvarenom pravu od 2012. do 2015. godine. Na kraju želimo svima zahvaliti na korisnim preporukama za poboljšanje postojeće aplikacije. I dalje ćemo razvijati i nadograđivati naš pisaći stroj 21. stoljeća.

Obavještavamo korisnike da je 17.10.2016. raspodijeljena preostala kvota sredstava/količina za smanjenje isporuke mlijeka, stoga se mjera obustavlja u dijelu podnošenja zahtjeva za sljedeća razdoblja (3. i 4. razdoblje). Podsjetimo, Europska komisija donijela je Uredbu (2016/1612) kojom se provodi jedan od instrumenata europske politike u sektoru mlijeka, i to zbog iznimno teškog stanja tom sektoru. Potpora EU-a osigurana je za prihvatljive podnositelje zahtjeva koji su smanjili svoje isporuke kravljeg mlijeka za razdoblje od tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pod uvjetima utvrđenima navedenom Uredbom.

Nova isplata iz Programa ruralnog razvoja za zbrinjavanje stajskoga gnojiva Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za završeno ulaganje u sklopu podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” (operacija 4.1.2. “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskoga gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”). Korisniku OPG-a Skender Mihael isplaćeno je 163.572,84 kuna za ulaganje u zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskoga gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš. Ulaganje je realizirano u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a dodijeljenim sredstvima izgrađeni su skladišni kapaciteti za stajski gnoj i digestate. Do sada je korisnicima unutar operacije 4.1.2. za prihvatljiva ulaganja isplaćeno 21,78 milijuna kuna.

Mljekarski list 12/2016.

7


iz agencije za plaćanja Mljekarski list 12/2016.

8

Objavljen natječaj za operaciju 7.2.2. - “Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta” Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u Narodnim novinama 100/16 Natječaj za provedbu podmjere 7.2. - provedba tipa operacije 7.2.2. “Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta”. Prihvatljivi su korisnici jedinice lokalne samouprave, a prihvatljiv je projekt/operacija građenje nerazvrstane ceste. Građenje nerazvrstane ceste prihvatljivo je u naseljima s najviše 5000 stanovnika. Nadalje, ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa strateškim razvojnim programom jedinice lokalne samouprave i prostornim planom jedinice lokalne samouprave. Intenzitet javne potpore po

projektu/operaciji unutar tipa operacije 7.2.2. iznosi do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, a sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje sa 85% udjela, a Republika Hrvatska sa 15% udjela. Najviši iznos javne potpore po projektu iznosi 1,000.000 eura u protuvrijednosti u kunama. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 4. studenoga 2016. do 23. prosinca 2016.


Mycofix

®

M YC OF I

Vrhunska zaštita. ... tijekom cijelog proizvodnog ciklusa

Mycofix® – rješenje za kontrolu rizika mikotoksikoza.

*Regulation

mycofix.biomin.net

Naturally ahead

/2013 (EU) No 1060

X


aktualno

Stanje mljekarske proizvodnje u 2016. i prijedlozi mjera za unaprjeđenje

Moramo se jasno odrediti prema mljekarskom sektoru - što želimo da on bude u skoroj i daljoj budućnosti naše poljoprivrede…

Prof. dr. sc. Zoran Grgić Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kraj je godine, opet vrijeme za preračunavanje i podvlačenje crte za tekuću godinu, za mnoge u mljekarskom sektoru i trenutak da još jednom odluče - što i kako dalje. Jedan će dio vjerojatno samo odmahnuti rukom i zauvijek napustiti proizvodnju, jer je još jedna proizvodna godina donijela gubitke proizvođačima. Nažalost, i dio proizvođača i dio stručne javnosti postao je ravnodušan, pomiren s činjenicom da uvjeti za proizvodnju nisu dobri, proizvođači ne ostvaruju dohotke nego gubitke, a promjene na bolje se i ne očekuju. Što se tiče onih koji kreiraju ekonomske politike stanje nije loše, jer je tržište zadovoljeno kvalitetnom ponudom prerađevina sa zajedničkog nam EU-tržišta po nižim cijenama nego što to zahtijeva domaća mljekarska industrija. Oni ne razmišljaju što se dugoročno događa sa sektorom koji je došao na svoju kritičnu razinu, što znači da se polako ali sigurno urušava. Ne brine ih što sve manjkove nadomještavamo uvozom, a ne zapošljavamo svoja obiteljska gospodarstva i time uništavamo poljoprivredu i seoska područja koja će nam i doslovce izumirati. Kad se to konačno dogodi, plaćat ćemo puno više da bar nešto uspijemo obnoviti, a

u međuvremenu će nam ovi koji nam sada jeftino izvoze mlijeko i prerađevine podići cijene, kako bi se obeštetili za izgubljenu zaradu danas, kad nas jeftino opskrbljuju svojim viškovima.

Što nam se sprema? Projekcije EU-a pokazuju da će u razdoblju od 2014. do 2023. biti smanjen broj muznih krava, i to za nekoliko postotnih bodova, ali će proizvodnja rasti gotovo 10%. Smanjenje broja muznih krava bit će izraženije u novim članicama EU-a. Za Hrvatsku je predviđen pad broja muznih grla i proizvodnje od gotovo 12%. Iskustva do sada pokazuju da uredno ispunjavamo prognoze Europske komisije, u slučaju mljekarstva čak smo i prije planiranog broj krava smanjili na manje od 150.000, a i pad proizvodnje već je iznad predviđenog. Teško je pretpostaviti koliko ćemo još pasti s proizvodnjom budući da na vidiku nema nikakve naše aktivnosti da se negativna kretanja barem ublaže ako već ne zaustave, a pogotovo okrenu na suprotnu stranu - prema rastu proizvodnje.

Grafikon 1. Prognoza %-tne promjene proizvodnje mlijeka u EU do 2023. godine

25

be

cz

dk

de

ee

el

es

fr

ie

it

cy

lv

lt

hu

mt

nl

at

pl

pt

si

sk

fi

se

uk

bg

ro

hr

eu-28

be

cz

dk

de

ee

el

es

fr

ie

it

cy

lv

lt

hu

mt

nl

at

pl

pt

si

sk

fi

se

uk

bg

ro

hr

eu-28

20 15 10 5 0 Mljekarski list 12/2016.

10

-5 -10 -15


Broj isporu­ čitelja

% isporu­ čitelja

Količina mlijeka tona

% isporuke

Isporuka po proizvođaču kg

200

2,90

175

35,71

875.000

1500

21,74

195

39,80

130.000

5200

75,36

120

24,49

23.077

6900

100

490

100

Što bismo trebali napraviti? Prije svega, moramo se jasno odrediti prema mljekarskom sektoru. Što želimo da on bude u skoroj i daljoj budućnosti naše poljoprivrede. Danas manje od 3% proizvođača (oko 200 isporučitelja) proizvodi gotovo 35% naše proizvodnje mlijeka (175 milijuna kg), a čak 75% isporučitelja mlijeka (5200) isporučuje samo 120 milijuna kg mlijeka (manje od 25% ukupne proizvodnje u Hrvatskoj). Onih gotovo 22% (oko 1500) isporučitelja između ovih dviju krajnosti isporučuje oko 40% hrvatske proizvodnje, što je oko 195 milijuna kg. U toj strukturi, dakle, oko 1700 isporučitelja mlijeka danas daje oko 370 milijuna kg mlijeka. Oni predstavljaju glavnu konkurentnu i razvojnu skupinu isporučitelja mlijeka s kojom se dugoročno može računati u razvoju hrvatskog mljekarstva, i to ako se nešto dodatno

Prijedlozi mjera za stvaranje uvjeta održivosti mljekarskog sektora odnose se na pravilnost korištenja državnoga poljoprivrednog zemljišta, zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, prioritetno dobivanje kvota za obnovljive izvore energije i subvencije za ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem, provođenje programa dobrobiti životinja i subvencije uzgoja steonih junica, te nadoknada štete zbog preventivnog cijepljenja od bolesti kvrgave kože

aktualno

Tablica 1. Struktura isporučitelja mlijeka prema količini isporuke

Mljekarski list 12/2016.

11


aktualno

Osim smanjenja PDV-a, izravni je trošak svakako i stabiliziranje kreditnog sustava, i to sufinanciranjem kamata ili traženjem jeftinijeg kapitala za mljekarstvo - barem na razini zemalja u okruženju loše ili dobro ne dogodi u ovom sektoru. Više od 5000 isporučitelja u vrlo je osjetljivoj situaciji (uljepšano rečeno), jer im prijeti ekonomski kolaps i izlazak iz komercijalne proizvodnje, a možda i gašenje farme. Trend 2%-tnog povećanja otkupne cijene mlijeka u EU u posljednja dva mjeseca neće bitno unaprijediti gospodarski položaj proizvođača, budući da su za sve kategorije proizvođača u 2016. procijenjeni gubitci u rasponu od 0,50 do 1,20 kn/kg. Najave iz resornog ministarstva pokazuju da se neke stvari ipak pokreću, makar i interventnim mjerama koje postaju dostupne i korisne uglavnom kategoriji većih isporučitelja mlijeka. Na Savjetu za mlijeko razmatrani su prijedlozi mjera za unaprjeđenje stanja u sektoru. Prijedlozi su poslani od strane proizvođača, strukovnih udruženja i znanstvenih institucija. Prijedlozi mjera za stvaranje uvjeta održivosti mljekarskog sektora odnose se na pravilnost korištenja državnoga poljoprivrednog zemljišta, zakon o poštenoj trgovačkoj praksi, prioritetno dobivanje kvota za obnovljive izvore energije i subvencije za ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem, provođenje programa dobrobiti životinja i subvencije uzgoja steonih junica, te nadoknada štete zbog preventivnog cijepljenja od bolesti kvrgave kože. Također, zalažu se i za povećanje broja parametara laboratorijskog ispitivanja mlijeka, uvođenje kontrole kvalitete stočne hrane i smanjenja ili izostavljanja PDV-a za pojedine inpute u proizvodnji mlijeka (sjeme poljoprivrednih kultura i bikovsko sjeme, gnojivo, gorivo, lijekovi). U prijedlozima je isto tako istaknut i zahtjev za reprogramom i obnovom kreditiranja proizvođača mlijeka, kao i različite potpore udruživanju, edukaciji i marketinškoj aktivnosti.

Mljekarski list 12/2016.

12

Gotovo svi prijedlozi mogu uzrokovati određene ekonomske posljedice, kako za troškove, odnosno smanjenje proračunskih prihoda, tako i za prihode, odnosno povećanje dohotka proizvođača. Kako su inputi u mljekarstvu procijenjene ukupne vrijednosti od oko 900 milijuna kuna, PDV je 225 milijuna kuna. Dio PDV-a koji se odnosi na navedene inpute iznosi 150 milijuna kuna. Smanjenje PDV-a na 5% znači oko 120 milijuna kuna manji prihod proračuna, što je vrlo velik manjak i teško se može očekivati bez otpora resornog ministra. Možda može pomoći objašnjenje kako je kriza mljekarskog sektora akutna, a ako je mljekarstvo prioritet i strateška grana hrvatske poljoprivrede nužno je uložiti puno više od procijenjenoga gubitka proračuna. Ali i zbog toga što, ako to ne učinimo sada, kasnije ćemo plaćati puno više ili da se sektor obnovi, ili da se potpomogne obnova kapaciteta koji će ako se nešto ne učini uskoro biti zapušteni. Tablica 2. Vrijednost ulaganja u mljekarsku proizvodnju Mil. kn

Vrijednost

Amortizacija

Krave

1160

290

Objekti

4250

212

Mehanizacija

2040

163

UKUPNO

7450

665

Osim smanjenja PDV-a, izravni je trošak svakako i stabiliziranje kreditnog sustava, i to sufinanciranjem kamata ili traženjem jeftinijeg kapitala za mljekarstvo - barem na razini zemalja u okruženju. Razlika je kamate od 5 do 6% za obrtna sredstva od oko 120 milijuna kuna godišnje oko 6 milijuna kuna, što bi se svakako moralo naći tako da kamata mljekarima ne bude viša od 2%. Slična kamata za dugoročno kreditiranje poljoprivrede na procijenjenih 130 milijuna kn (obnova 20% amortizirane imovine u mljekarstvu) dodatnih je 6,5 milijuna kuna. Zbrojeno, mjere smanjenja PDV-a i subvencioniranja kreditiranja na godišnjoj su razini od 132,5 do 162,5 milijuna kuna. Na troškovnoj strani proizvodnje mlijeka (farmi - isporučitelja mlijeka) to je smanjenje troška od oko 9,4 do 11,6% što bi značajno djelovalo na njihov tekući dohodak, ali i na motivaciju da zadrže ili povećaju proizvodnju. A to nam je danas iznimno važno, ako želimo barem zadržati to što sada imamo.

Najave iz resornog ministarstva pokazuju da se neke stvari ipak pokreću, makar i interventnim mjerama koje postaju dostupne i korisne uglavnom kategoriji većih isporučitelja mlijeka


Prosinac je posljednjih 10 godina topliji u odnosu na referentni vremenski niz 1961.-1990., i to u Osijeku za 1,5 °C, a u Varaždinu i Gospiću za 1,8 °C. Dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od točke smrzavanja u prosjeku je manje u Varaždinu i Osijeku za 4, a u Gospiću za 6 dana. Dakle, s pravom očekujemo kako će i ove godine tijekom prosinca biti toplije od prosjeka. Vjerujemo da se najniža jutarnja temperatura zraka neće spustiti u Osijeku ispod -18,4 °C, Zagrebu -21,6 °C, a u Gospiću -22,0 °C. Prisjetimo se, najhladniji mjesec u godini ipak je siječanj. Oborina je prošle godine tijekom prosinca bilo vrlo malo. Ukupno je izmjereno u Varaždinu samo 1 mm, a u Osijeku tek 2 mm. No, 2014. godine oborine su bile obilne. U Varaždinu je izmjereno 63 mm, a u Osijeku 66 mm. No, ove godine ukupna količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka, ali uz umjerenu vjerojatnost za veći dio Hrvatske. Višegodišnji prosjek vremenskog niza 1961.-2015. u Osijeku je 54 mm, Varaždinu 57, a u Gospiću 147 mm oborine. Međutim, s obzirom na veliku varijabilnost mjesečne količine oborine posljednjih 10 godina, sumnjamo da će oborine ovog mjeseca biti u okvirima višegodišnjeg prosjeka.

agrometeorolog

Ratari koji su tlo izorali dubokom brazdom veselili bi se pojavi snijega, jer njegovim topljenjem voda ulazi vrlo duboko u tlo stvarajući zalihe vode za proljetne mjesece. Naime, akumulacija vode u dubljim slojevima tla veća je na izoranom nego na neizoranom tlu. Prisjetimo se, tijekom posljednjih 50 godina prosječno dana sa snijegom na tlu visine veće od 1 cm u Osijeku bilježimo 7, Zagrebu 8, a u Gospiću 16. Vrijedno je istaknuti kako je uobičajeno da od 14. do 25. dana u mjesecu nad naše krajeve stigne hladan zrak iz Sibira, a to znači i da osjetno zahladi. Pojava snijega spomenutih dana nije iznenađenje. izlazak i zalazak sunca u prosincu

osijek

mr. sc. dražen kaučić Državni hidrometeorološki zavod

Ratari koji su tlo izorali dubokom brazdom veselili bi se pojavi snijega, jer njegovim topljenjem voda ulazi vrlo duboko u tlo stvarajući zalihe vode za proljetne mjesece

zagreb

Agrometeorološka prognoza za prosinac

datum

izlazak

zalazak

10. prosinca

7:12

16:04

20. prosinca

7:18

16:06

31. prosinca

7:22

16:12

10. prosinca

7:23

16:15

20. prosinca

7:30

16:16

31. prosinca

7:33

16:23

mljekarski list 12/2016.

13


proizvodnja krme

Napasivanje izvan vegetacijske sezone

Da bi uspješno prezimili i dali odgovarajući prinos iduće godine, travnjake treba kvalitetno pripremiti za zimu

Prof. dr. sc. Josip Leto Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U nas nije rijetka slika vidjeti životinje na paši u vrijeme kad bi trebale biti u štali. Životinje se drže na paši do kasno u jesen, gotovo do snijega, pa čak i poslije, tijekom zime te u rano proljeće, kad se travnjaci tek počinju zelenjeti. U ovom članku pokušat ću objasniti negativne posljedice takve prakse i za travnjak i za životinje, te opisati pravi način izvođenja napasivanja izvan sezone, tzv. odgođeno napasivanje.

Jedna od mjera kojom osiguravamo dugotrajnost i kvalitetu pašnjaka svakako je njihova priprema za zimu. U mnogim krajevima uobičajenu praksu napasivanja travnjaka do prvih snjegova treba prekinuti, odnosno ako se i koristi, onda travnjake treba pripremiti za takvo gospodarenje. Priprema pašnjaka za zimu slična je pripremi automobila za zimske uvjete. Da bi uspješno prezimili i dali odgovarajući prinos iduće godine treba ih kvalitetno pripremiti za zimu. Dakle, biljne vrste pašnjaka moraju proći kroz proces “kaljenja”. Različite biljne vrste nejednako su otporne na niske temperature u različitim dijelovima godine. Neke vrste tijekom zime podnose temperature i do -30 °C, a u ljetnim mjesecima ugibaju kad temperatura padne nekoliko stupnjeva ispod nule.

Jasno je, dakle, da otpornost biljke na niske temperature nije konstantno i zadano svojstvo, nego ga biljka stječe u procesu pripreme za zimu (kaljenje biljaka). U jesen, pod utjecajem skraćivanja dana i snižavanja temperature počinje proces kaljenja i biljke stječu veću ili manju otpornost prema zimskim temperaturama, ovisno o genetici biljke. Jasno je da biljne vrste iz surovijih klima stječu veću otpornost od biljaka umjerenih područja. Međutim, klimatski uvjeti za proces kaljenja nisu isti u svim godinama. Zbog toga u nekim godinama i vrlo otporne biljke pokazuju znatnu osjetljivost na niske temperature, ako jesenski uvjeti nisu bili povoljni za proces kaljenja. Za jesenskih sunčanih dana biljke dosta intenzivno provode fotosintezu, a disanje se jače smanjuje zbog pada temperatura zraka i tla. Rezultat takve aktivnosti znatno je nagomilavanje šećera koji se stvaraju u procesu fotosinteze. Šećeri su prvi važan uvjet za prezimljavanje i potrebni su biljci kao neophodna hraniva i energetska pričuva za zimu, a u određenoj mjeri štite biljku od djelovanja niskih temperatura. Najpovoljniji su uvjeti za nagomilavanje šećera tijekom jeseni pozitivne temperature do 6 °C. U takvim uvjetima prva faza kaljenja, tj. nagomilavanje šećera traje 5-6 dana. Nepovoljni su uvjeti za prolaženje ove prve faze kaljenja topli i oblačni dani s malim variranjima dnevnih temperatura. Tada biljke intenzivno rastu pa troše sakupljene pričuve ugljikohidrata. Poslije završetka ove faze nakupljanja

Zimsko napasivanje

Napasivanje u rano proljeće

Prekid napasivanja mjesec dana prije nastupa jačih mrazeva?

Mljekarski list 12/2016.

14


Napasivanje tijekom zimskoga i ranoproljetnog razdoblja Farmeri u ovom razdoblju najčešće napasuju ovce, puštajući ih da slobodno tumaraju po pašnjacima na kojima se i nema bogzna što popasti. Većinom su to osušeni ostatci nepopasene biljne mase iz prethodne vegetacijske sezone. Pritom uštede nešto na zimskoj hranidbi, ali ne puno. Za životinje je dobro da malo “prošetaju”, ali ova mjera nema neko opravdanje u hranidbenom smislu. Pogotovo ako tlo nije smrznuto može doći do oštećivanja tratine, a postoji i rizik od pašne tetanije, zbog nedostatka magnezija u krmi. Najlošija je varijanta prerano puštanje životinja na pašu u rano proljeće. Ta je praksa najraširenija u godinama kad nedostaje voluminozne hrane za zimsku hranidbu zbog sušne godine, pa su proizvođači prisiljeni ranije početi s napasivanjem. No, kako ta praksa utječe na pašnjak? Prije puštanja životinja na pašu trebamo znati kad je pašnjak spreman za napasivanje. Nakon zimskog mirovanja pričuvne tvari koje su biljke spremile tijekom svoga intenzivnog rasta (proljeće-ljeto) u korijen i prizemne dijelove biljke omogućuju ponovni porast izdanaka. Pričuve hraniva nalaze se u busu, korijenu i nadzemnom izdanku. U proljeće, izboji višegodišnjih trava koriste pričuvna hraniva iz korijena i busa u prva 2-3 tjedna nakon početka vegetacije, jer u tom razdoblju listovi ne proizvode dovoljno

Ako travnjak napasujemo kontinuiranim sustavom napasivanja (životinje stalno prisutne na pašnjaku veći dio sezone ili tijekom cijele pašne sezone) važno je tratinu stalno održavati na određenoj visini, ovisno o vrsti domaćih životinja ili o sustavu proizvodnje

proizvodnja krme

šećera biljke mogu podnijeti temperature od -10 do -12 °C. Znatno veću otpornost na niske temperature biljke postižu prolaskom kroz drugu fazu kaljenja koja počinje kad temperature zraka padnu na -2 °C do -5 °C. Tada dolazi do sušenja stanica, tj. do otpuštanja viška vode iz stanica zbog pretvaranja vode u led. Poslije ove faze biljke postaju još otpornije pa mogu podnijeti temperature od -20 do -30 °C. Za prolaženje ove faze dovoljno je 3-5 dana. Zbog navedenih razloga u našim kontinentalnim krajevima napasivanje treba prekinuti najkasnije do kraja rujna, početka listopada.

hraniva, ni za rast ni za obnavljanje pričuvnih hraniva. Poslije toga početnog razdoblja biljke uz pomoć sunčeve svjetlosti procesom fotosinteze stvaraju hranjive tvari koje im trebaju za rast, a pritom stvaraju i viškove koje pospremaju u korijen i prizemne organe. Količina pričuvnih hraniva znatno se povećava sve do cvatnje i oplodnje. Poslije jesenskog odumiranja izboja dolazi do smanjenja pričuvnih hraniva u korijenu. Stupanj opskrbljenosti trava pričuvnim hranivima djeluje na sposobnost prezimljavanja, ali i kvalitetu vegetativnih izboja i snagu njihova porasta u proljeće, za što su potrebni i odgovarajući uvjeti (vlaga, gnojiva, temperatura i dr.). Sličan proces događa se i poslije svake košnje ili napasivanja i tada se travnjak obnavlja iz pričuvnih tvari korijena i prizemnih dijelova biljke. Kod organiziranja napasivanja u proljeće važno je pustiti travnjak da se dovoljno oporavi od zime, jer će ga prerano napasivanje dodatno iscrpiti i u konačnici prorijediti. Optimalna je visina travnjaka za početak napasivanja goveda 15-20 cm (tada obično počinje cvatnja maslačka), a za ovce 10-15 cm u pregonskom (rotacijskom) sustavu napasivanja. Napasivanje mliječnih goveda u laktaciji prekidamo kad životinje popasu travnjak na visinu 7-10 cm, a kod ovaca je ta visina 4-6 cm. Drugi je način procjene početka i završetka napasivanja kod pregonskog napasivanje pomoću prinosa suhe tvari. U tablici 1 su navedeni prinosi suhe tvari travnjaka neposredno prije puštanja različitih životinja u pregon, kao i prinosi ST pašnjaka pri kojem završavamo napasivanje. Tablica 1. Prinosi suhe tvari travnjaka prije i poslije napasivanja Vrsta životinje

Prinos ST prije Prinos ST poslije napasivanja kg ST/ha napasivanja, kg ST/ha

Mliječna goveda 3300

Idealno vrijeme za početak napasivanja u proljeće

1600

Mesna goveda

3000

1600

Ovce

2100

1600

Mljekarski list 12/2016.

15


proizvodnja krme

1300 kg ST/ha

3000 kg ST/ha

4000 kg ST/ha

Kod organiziranja napasivanja u proljeće važno je pustiti travnjak da se dovoljno oporavi od zime, jer će ga prerano napasivanje dodatno iscrpiti i u konačnici prorijediti

Vizualna procjena prinosa na temelju iskustva

Prinos možemo procijeniti i vizualno na temelju iskustva. Slika iznad može poslužiti za orijentacijsku procjenu prinosa na gustim pašnjacima (npr. gdje dominira engleski ljulj). Ako travnjak napasujemo kontinuiranim sustavom napasivanja (životinje stalno prisutne na pašnjaku veći dio sezone ili tijekom cijele pašne sezone) važno je tratinu stalno održavati na određenoj visini, ovisno o vrsti domaćih životinja ili o sustavu proizvodnje. Za mliječna goveda ta je visina 7-10 cm, a za zasušene krave 6-8 cm. U proljeće kad travnjak intenzivno raste visinu tratine održavamo ili povećanjem pašnog opterećenja (više životinja po jedinici površine) ili isključivanjem dijela pašnjaka za košnju. U ljetnom razdoblju porast travnjaka usporava pa smanjujemo pašno opterećenje i/ili ponovno vraćamo dio travnjaka koji smo kosili u sustav napasivanja (povećavamo pašnu površinu). Važno je podcrtati da se životinje ne puštaju na prevlažan pašnjak, jer štete nastale gaženjem znatno smanjuju godišnji prinos krme.

80%. Produžavanjem pašne sezone skraćujemo razdoblje hranidbe u štali, a time i reduciramo troškove zimske hranidbe i povećavamo rentabilnost poslovanja. Jedan od načina produžavanja pašne sezone u jesen je prestanak korištenja travnjaka u određeno vrijeme u ljetnom razdoblju (kad imamo viškove krme) i korištenje akumulirane biljne mase u jesen ili zimi, izvan sezone napasivanja (engl. stockpiling). Na taj se način pašna sezona može produžiti i za više od mjesec dana, ovisno o godini. Ova praksa u nas se sustavno ne koristi, osim u priobalnom dijelu gdje se primjenjuje cjelogodišnje napasivanje, pa uzgajivači ostavljaju neke pašnjake za kasnije korištenje (kasnu jesen ili zimu). Prinos i kvaliteta krme za odgođeno napasivanje može varirati ovisno o datumu početka nagomilavanja krme za kasnije korištenje, botaničkom sastavu travnjaka (biljnim vrstama koje čine travnjak), načinu gospodarenja travnjakom tijekom razdoblja gomilanja biljne mase za kasnije korištenje, vremenskim uvjetima itd.

Kada se može napasivati izvan vegetacijske sezone i kako?

Datum početka nakupljanja biomase travnjaka

Razdoblje zimske hranidbe preživača u našem kontinentalnom području traje 5- 6 mjeseci, pa i dulje u brdsko-planinskim područjima. Zimska hranidba (hranidba u štali) u stočarstvu čini najveći dio troškova. Amerikanci procjenjuju da godišnji trošak hranidbe po kravi varira od 400 do 650 USD, a od toga na zimsku hranidbu otpada između 50 i

Što ranije počnemo s nagomilavanjem biomase travnjaka za kasnije napasivanje, dobit ćemo veći prinos ali lošiju kakvoću krme. Studije su pokazale da je optimalno vrijeme početka nakupljanja biomase travnjaka za kasnije korištenje početak srpnja. Raniji datumi početka nakupljanja biomase travnjaka, npr. početak lipnja, ne rezultiraju znatno

Učinak napasivanja na vlažnom pašnjaku

Različiti datumi početka nakupljanja biomase travnjaka za odgođeno napasivanje

Mljekarski list 12/2016.

16


proizvodnja krme

većim prinosima krme u listopadu, a cijeli lipanj možemo iskoristiti za normalno korištenje travnjaka. Kasniji početci nakupljanja biomase travnjaka za odgođeno korištenje (kolovoz, rujan) rezultiraju manjim prinosima dostupne biomase travnjaka, ali ta krma može biti znatno veće hranidbene vrijednosti pa je to dobra opcija u pojedinim povoljnim godinama (dovoljno vlage). Što se tiče optimalnih doza dušika za gnojidbu takvih travnjaka, smatra se da su količine od 50 do 60 kg N/ha optimalne za postizanje dobrih prinosa biomase i povoljnih udjela lista u ukupnom prinosu. Ne zaboravimo da je list najvrjedniji (najhranjiviji) dio biljke. Travnjaci se gnoje mineralnim dušičnim gnojivima početkom nakupljanja biomase.

Koje biljne vrste koristiti za odgođeno napasivanje? Vrlo je važno odabrati biljne vrste pogodne za kasnije napasivanje. Od travnih vrsta odabiru se one koje su tolerantne na niske temperature. Mahunarke se uglavnom ne koriste za nagomilavanje pričuva krme jer nisu otporne na niske temperature, tj. njihovo lišće se oštećuje nakon izlaganja niskim temperaturama, što dovodi do pada u kvaliteti i kvantiteti. Najbolje su vrste trava koje se koriste u odgođenom napasivanju livadna vlasnjača (Poa pratensis) i trstikasta vlasulja (Festuca arundinacea), jer zadržavaju zelenu boju i kvalitetu krme do kasne jeseni i zime. Trstikasta vlasulja najčešće se koristi u odgođenom korištenju, zbog toga što je otporna na gaženje i na niske temperature. Stoklasa bezosata (Bromus inermis) i klupčasta oštrica (Dactylis glomerata) nutritivno su vrjednije od trstikaste vlasulje, ali tijekom dužeg razdoblja na istoj površini postaju nešto osjetljivije na zimske uvjete i manje podnose gaženje. Trstikasta vlasulja otpornija je na niske temperature i duže zadržava veću hranidbenu vrijednost i od mačjeg repka i livadne vlasnjače. Mahunarke poput lucerne i crvene djeteline povećavaju hranidbenu vrijednost biljne mase i u tlu ostavljaju dosta dušika, ali su osjetljive na niske temperature pa smanjuju prinos biomase, a osjetljive su i na gaženje.

Hranidbena vrijednost krme Dok raniji datumi početka nakupljanja biomase za odgođeno korištenje rezultiraju većim prinosima suhe tvari, negativna je posljedica smanjivanje kakvoće krme. Općenito, kod ranijih datuma početka nakupljanja krme dolazi do smanjivanja udjela lišća u ukupnoj masi (zbog odumiranja donjih etaža lišća), a povećava se udio stabljike, koje postaju sve drvenastije. S obzirom na to da se prinos i hranidbena vrijednost krme snižavaju kako idemo dublje u zimu, bolje je nakupljenu biomasu travnjaka iskoristiti u jesen nego zimi.

Trstikasta vlasulja

Livadna vlasnjača

Dok raniji datumi početka nakupljanja biomase za odgođeno korištenje rezultiraju većim prinosima suhe tvari, negativna je posljedica smanjivanje kakvoće krme

Mljekarski list 12/2016.

17


proizvodnja krme

Kod trstikaste vlasulje, najbolje travne vrste za odgođeno korištenje, pametnim korištenjem i gnojidbom možemo postići visoke prinose tijekom jeseni i rane zime. Studije pokazuju da su sadržaj šećera i probavljivost ove trave veći tijekom razdoblja jesen/rana zima nego u bilo kojem drugom dijelu godine. Istraživanja pokazuju i da neke druge vrste trava, poput crvene vlasulje (i u manjoj mjeri stoklase), imaju relativno visok sadržaj šećera u jesen. Engleski i talijanski ljulj daju visokokvalitetan porast u jesen, prikladan za bilo koju kategoriju goveda. Tovni pomladak odgođenim napasivanjem ovih trava može postići dnevni prirast od 1,35 kg/grlu/dnevno, što je odlično za tu vrstu pašnjaka. Goveda u laktaciji također mogu ostvariti odličnu proizvodnju, a odbijena telad i zasušene krave mogu postići dnevni prirast i veći od 1 kg.

Za koju vrstu stočarske proizvodnje koristimo odgođeno napasivanje? Nakupljanje biomase travnjaka za korištenje izvan sezone napasivanja općenito se ne preporučuje u mljekarskoj proizvodnji za visokoproduktivna grla, zbog nepredvidljivih variranja u kvaliteti krme, što se kasnije može loše odraziti na količinu i kakvoću dobivenog mlijeka. Nagomilavanje se najčešće koristi u hranidbi mesnog tipa goveda, a od mliječnih goveda za grla u suhostaju i junice, ako tlo i vremenski uvjeti dopuštaju kasno napasivanje.

Način korištenja nakupljene biomase Nakon mraza, trebalo bi što prije prvo popasti smjese trava i mahunarki (DTS/TDS), jer nakon pojave mraza ubrzo dolazi do propadanja biljnog tkiva mahunarki. Nakon toga treba napasivati pašnjake u kojima dominiraju trave. Lagano pašno optećenje (mali broj grla po jedinici površine) nije preporučljivo, jer ostaje puno nepopasene biomase kao rezultat gaženja. Najučinkovitije korištenje ovakve krme postiže se napasivanjem u trake, gdje se električnim ogradama životinjama omogućuje da pasu manje površine (dnevni ili poludnevni obrok), pa kad popasu, ograda se pomiče naprijed i tako sve do kraja pašnjaka.

Mljekarski list 12/2016.

18

Odgođeno napasivanje u trake

Dragi prijatelji zahvaljujemo Vam se što smo bili zajedno još jednu godinu! Želimo Vam čestit Božić te sretnu i uspješnu 2017. godinu Vaš

Fanon


savjetodavstvo mljekarski list 12/2016.

19


tehnologija uzgoja

Traumatska indigestija Prof. dr. sc. Antun Kostelić Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Traumatska indigestija je bolest koja nastaje kao posljedica ozljeđivanja stijenke kapure oštrim predmetom (stranim tijelom). Najčešće se javlja kao posljedica nepažnje pri skladištenju hrane ili nakon popravaka opreme u staji. U stajama, naročito starijima, u kojima su goveda držana na vezu na prozorima i podu, nalazimo brojne šiljate predmete poput čavala, žice i igala koje vrlo lako mogu pasti u jasle ili krmivo.

Uzrok bolesti Zbog nepažnje vlasnika, čavli i žica mogu dospjeti u jasle te ih krava pri hranidbi proguta. Ako i osjeti da je uzela oštar predmet, govedo ga vrlo teško može izbaciti iz usne šupljine jer na obrazima (i jeziku) ima papile koje su okrenute prema

Mljekarski list 12/2016.

20 Slika 1. Znakovi bolesti ovise o stupnju ozljeđivanja kapure

Bolest se najčešće javlja akutno, odnosno iznenada, pri čemu dolazi do prestanka uzimanja hrane, pada mliječnosti i nadma

ždrijelu. Nakon gutanja npr. čavao najčešće završava u kapuri koju ozljeđuje. Ovisno o dužini, tanak i oštar predmet može ozljeđivati stijenku kapure, a ako ju probije dolazi do krvarenja i ozljeđivanja susjednih organa kao što su ošit, srce, pluća i slezena. Usporedno s probijanjem kapure dolazi i do curenja njezina sadržaja u trbušnu šupljinu i gnojne upale potrbušnice. Strano tijelo može završiti i u buragu, gdje neće uzrokovati nikakve tegobe. Utvrđeno je da velik broj goveda starijih od pet godina u buragu ima razne strane predmete.

Znakovi bolesti Znakovi bolesti ovise o stupnju ozljeđivanja kapure, odnosno je li ozlijeđena samo unutarnja strana kapure (saće) ili je došlo do njezine perforacije odnosno probijanja. Ako


Liječenje

AKTUALNO

Bolest se liječi isključivo kirurški uz popratnu terapiju lijekovima. Prognoza bolesti ovisi o stupnju ozljeđivanja i upale kapure i okolnih organa. Ako je čavao probio srce prognoza jeMlijeko nepovoljna.kao jedina cjelovita hrana

važna je kako za proizvođače i prerađivače mlijeka tako i za Preventiva stanovništvo svake zemlje, jer je ono izvor kvalitetnih hranjivih tvari i Kao i kod drugih bolesti, mogućnost pojave traumatske pridonosi indigestije možezdravlju se svesti nastanovništva najmanju razinu preventiv-

tehnologija uzgoja

strano tijelo polako probija kapuru, znakovi bolesti razvijalistživotinja 5/2014. juMljekarski se postupno, se drži pogrbljeno, ima promjenjiv apetit, javlja se nadam, dolazi do pada mliječnosti, a krava postupno mršavi. Bolest se najčešće javlja akutno, odnosno iznenada, pri ma sve češće treba isticati nutritivnu i zdravčemu dolazi do prestanka uzimanja hrane,vrijednost pada mliječnosti stvenu dobrobit mlijeka te iznalaziti načine edukacije i nadma. Krava je nemirna, drži se ukočeno, leđa su pogrblje-o potrebi zastupljenosti mlijeka i mliječnih na i stenjeveće pri baleganju. Prvo legne stražnjim nogama,proizvozatim da u svakodnevnoj prehrani. prednjima, odnosno kod ustajanja prvo se diže prednjim noOd pa interesa je kako imati biproizvodne sustave koji predmogu gama stražnjim smanjila pritisak stranog zadovoljiti domicilne potrebe za ovim proizvodima, pometa na ošit, srce ili pluća. U pojedinim slučajevima krave se sebno u dijelu mlijeka za piće i fermentiranih proizvoležeći oslanjaju na prednje noge (slika 1). da, budući da se u ovim proizvodima nalazi velik udio vode zbog čega oni nisu pogodni za udaljeni transport. Ostali proizvodi (sir, maslac i mlijeko u prahu), Dijagnoza osim što se mogu nuditi na domaćem tržištu pogodni su i niz za zahvata prodajukojima na svjetskom tržištu. Raspolaganje Postoji provjeravamo prisutnost boli u ovakvim trbuha proizvodima pruža mogućnost području odnosno kapure, međutim,bolje takvi prilagodzahvati be uvjetima tržišta, jer se na prihvatljiv nisu pouzdaniotvorenog u dijagnosticiranju bolesti. Osim zahvatanačin na može kravi, uskladiti ponuda potražnja pojedinih mliječnih samoj bolest se možei dokazati i endometaloskopom proizvoda. koji zvučnim signalom označava prisutnost metalnog predIako mlijeko sadrži sve potrebne sastojke za zdravu meta u kapuri. Nažalost, ni ova metoda nije pouzdana jer prehranu, potrošnja u Hrvatskoj još uvijek nije zadovonavedeni instrument prepoznaje samo metalne predmete ljavajuća. Niža razina potrošnje uvjetovana je prije svea ne i npr. plastične. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti ga nepovoljnim materijalnim položajem najvećeg dijejedino laparoruminotomijom, odnosno otvaranjem trbušne la stanovništva. Jedan od razloga smanjene potrošnje stijenke i buraga te pregledom kapure.

nim mjerama. U prvom redu u staji u kojoj se drže goveda u oprezu potrošača zbog mogućega neganenalazi smije se biti inikakvih tankih i oštrih predmeta poput žice i tivnogTakvi utjecaja masti u mlijeku organizma. čavala. predmeti često zaostajunau zdravlje staji nakon građeKakozahvata se u posljednje vrijeme na tom području javljavinskih odnosno popravaka opreme. Prozor u staji ju odlagalište i druga znanstveno potvrđena nije igala, hrđavih čavala i mišljenja, žice. Poredvrijedi sjenikauzeti u obzir spoznaje drugi ocjenjivati nikako se netesmije nalazitii na garaža ili način prostorija s alatomznamasti u mlijeku i mliječnim proizvodima. Premaunajerčaj uvijek postoji mogućnost da strani predmet dospije vedenim da neki sastojci sijeno. Jednaistraživanjima, od preventivnih čini mjerasesvakako je idrugi ubacivanje obroka, prije svega ugljikohidrati odnosno šećeri, posebnog magneta u burag, koji na sebe veže sve metalneimaju veći negativan utjecaj na krvne žile i pojavu srčanog predmete čime se sprječava njihov prolazak u kapuru. udara od utjecaja masnoća. To je i dodatni motiv da se mjerama promocije utječe na stanovništvo, posebno djecu, kako bi potrošnja mliječnih proizvoda i količinski i prema vrsti bila što je moguće veća.

mljekarski list 12/2016.

21

39


tehnologija uzgoja Mljekarski list 12/2016.

22

Pobačaji Prof. dr. sc. Željko Pavičić Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Pobačajem se naziva prijevremeno istiskivanje nezrelog ploda iz maternice. U najvećem broju slučajeva pobačeni plodovi su mrtvi a rjeđe živi, ali nezreli i nesposobni da se samostalno razvijaju izvan maternice. U potonjem slučaju govorimo o pobačaju u pravom smislu riječi. No, katkad pobačeni plod nije zreo, ali se u povoljnim vanjskim prilikama može dalje samostalno razvijati. Tada govorimo o preranom porođaju. U takvim slučajevima plod je u maternici postignuo onaj razvojni stupanj koji je potreban za život izvan majčina organizma. Prema literarnim podatcima, donja je granica kod koje je prerano rođeni plod sposoban za život izvan maternice kod teladi osam mjeseci, a janjadi i jaradi četiri i pol mjeseca. Životinje mogu pobaciti u svim razdobljima graviditeta. Pritom razlikujemo pobačaj u ranijem razvojnom stadiju,

Zbog preventivnih razloga, pobačenu jedinku treba izolirati od ostalih životinja u staji, a mjesto i opremu temeljito dezinficirati

primjerice prije nego završi embrionalni razvoj tjelesnih organa ili barem u prvim mjesecima gravidnosti. Zametci koji propadnu u najranijem stadiju razvoja najčešće se resorbiraju pa do pobačaja u pravom smislu riječi i ne dolazi. No, u kasnijim fazama graviditeta, dakle kod kasnih pobačaja doći će do istiskivanja starijega i razvijenog ploda.

Uzroci pobačaja Prema uzrocima pojave, pobačaji se mogu podijeliti na zarazne i nezarazne. Zarazne pobačaje uzrokuju specifični mikroorganizmi, koji mogu djelovati patogeno u porođajnim organima i zbog određenih promjena na placenti i fetusu uzrokovati pojavu preranog istiskivanja ploda iz maternice


(npr. goveđa trihomonijaza, vibrioza i dr.). No, zarazni pobačaji ne moraju se zasnivati samo na infekciji porođajnih kanala, već mogu biti posljedica i opće infekcije ili bolesti. U potonjem slučaju govorimo o simptomatičnom zaraznom pobačaju, jer je takav pobačaj samo simptom u nizu ostalih znakova određene zarazne bolesti. Takvi se pobačaji, primjerice u krava javljaju kod slinavke i šapa i tuberkuloze, u ovaca kod boginja i pastereloze. Nezarazni pobačaji najčešće nastaju zbog različitih čimbenika koji djeluju štetno na organizam gravidne životinje. Pritom ih dijelimo na unutarnje i vanjske štetne čimbenike. Među unutarnje uzroke ubraja se nježna konstitucija plemenitih visokoproizvodnih pasmina, nepravilnosti genitalnih organa, hormonalni poremećaji, tumorske tvorbe, krvarenje iz gravidne maternice, torzije pupkovine, pojava više plodova i drugi čimbenici. Od vanjskih čimbenika važno mjesto zauzimaju mehanički inzulti (udarac, pad, težak rad, transport, obaranje zbog operacije, dugotrajna i naporna pješačenja), termički uzroci (pojidba i kupanje u hladnoj vodi, stajanje na kiši i dr.) i hranidbeni čimbenici (hranidba većim količinama koma, repinom melasom, repičinim pogačama, preslicom, raženom glavnicom i drugim otrovnim biljkama i sastojcima, te uzimanje pljesnive, gnjile i smrznute hrane). Od ostalih vanjskih čimbenika treba istaknuti i držanje životinja u neodgovarajućim smještajnim prilikama te nedostatak pojedinih vitamina i rudnih tvari u organizmu životinje. Životinje obično pobacuju tri dana nakon djelovanja štetnih čimbenika. Osim toga, životinja može nerijetko pobaciti već nekoliko sati nakon štetnog djelovanja, a katkad prođe i duže vrijeme do pojave pobačaja.

Komplikacije i liječenje Pobačaji u prvoj polovici bređosti obično su kompletni, što znači da je životinja iz maternice izbacila plod i maternicu. Pritom treba kazati da u tom razdoblju najčešće nema znakova koji bi nagovještavali pobačaj. No, pobačaji u drugoj polovici bređosti mogu biti najavljeni određenim predznacima. Naime, mliječna žlijezda nabubri i počinje izlučivati mljezivo, zdjelični ligamenti omekšaju, a iz stidnice se cijedi žilava cervikalna sluz. Osim toga, ako gravidna krava pobaci tijekom laktacije mlijeko će poprimiti karakter mljeziva.

Pri kasnijim pobačajima životinja dobiva trudove kao i pri normalnom porođaju pa u mnogim slučajevima sama istisne plod. Ipak nisu malobrojni slučajevi teškog istiskivanja ploda, a kod preživača i čestog zaostajanja posteljice. Nakon kompletnog pobačaja prognoza je obično povoljna, jer životinja može ponovno zabređati bez komplikacija. Kod pojave komplikacija i upale maternice, pak, životinja može ostati privremeno ili trajno jalova a nerijetko i uginuti. Pri pojavi svakog pobačaja treba pozvati veterinara kako bi pomogao pri otežanim pobačajima, ustanovio razlog prijevremenog istiskivanja nezrelog ploda iz maternice, uzeo materijal za laboratorijsku pretragu i prema potrebi liječio životinju. Osim toga, zbog preventivnih razloga, pobačenu jedinku treba izolirati od ostalih životinja u staji, a mjesto i opremu temeljito dezinficirati.

tehnologija uzgoja

Donja je granica kod koje je prerano rođeni plod sposoban za život izvan maternice kod teladi osam mjeseci, a janjadi i jaradi četiri i pol mjeseca

Umjetni pobačaj Na kraju treba kazati da postoji posebna vrsta pobačaja koja se zbog stočarskih i zdravstvenih razloga svjesno izaziva kod pojedinih životinja. Tada govorimo o umjetnom pobačaju, koji se najčešće provodi u ranoj fazi graviditeta. Takva vrsta pobačaja prvenstveno se provodi kod mladih životinja koje su ostale bređe i zbog nerazvijenosti kostura ne bi mogle normalno iznijeti plod. Osim toga, pobačaj se može potencirati kod životinja s deformiranom zdjelicom, zbog koje postoje opravdana očekivanja da će tijekom poroda doći do komplikacija. Katkad pobačaj treba izazvati i u kasnijoj fazi graviditeta, naročito u slučajevima krvarenja iz gravidne maternice, ležanja prije poroda, izvale rodnice, omekšanja kostiju i pojave više plodova u uniparnih životinja. U svim navedenim slučajevima umjetni pobačaj izaziva veterinar, jer se samo na taj način mogu spriječiti komplikacije i eventualno uginuće životinja zbog nestručno obavljenog zahvata.

Pri pojavi svakog pobačaja treba pozvati veterinara kako bi pomogao pri otežanim pobačajima, ustanovio razlog prijevremenog istiskivanja nezrelog ploda iz maternice, uzeo materijal za laboratorijsku pretragu i prema potrebi liječio životinju

Mljekarski list 12/2016.

23


tehnologija uzgoja

Goveda i jabučni ocat prof. dr. sc. željko pavičić Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Istraživanja primjene jabučnog octa na zdravstveno stanje krava obavljena su prije više desetaka godina u SAD-u. Pritom su predložene količine octa za tretman i dužinu trajanja primjene određivane približno jednako kod promatranja velikog broja grla. Pojedinačna su odstupanja moguća i tu činjenicu treba uzeti u obzir. No, sigurnost tretmana jabučnim octom povećana je činjenicom da krava neće jesti ponuđenu hranu ako joj ocat ne odgovara ili je hrani dodan u prevelikoj količini. Donosimo nekoliko primjera uspješne primjene jabučnog octa kod krava.

Blagotvorno djelovanje U prvom primjeru 24 krave u stadu s više od 50 krava nije ostajalo steono više od godinu dana. Stoga im je od početka studenoga do kraja veljače uz hranu davano po 50 grama jabučnog octa dvaput dnevno. Isti tretman obavljen je i na bikovima. U navedenom razdoblju sva grla ostala su steona te otelila zdravu i naprednu telad. U drugom primjeru zabilježeno je blagotvorno djelovanje jabučnog octa na steonost, pri čemu je kravama uz hranu davan ocat u količini od 60 grama dvaput dnevno do kraja šestog mjeseca steonosti. Posljednja tri mjeseca steonosti ocat je davan triput tjedno u istoj količini s trima kapima posebne otopine

mljekarski list 12/2016.

24

Primjena jabučnog octa u prevenciji i liječenju bolesti goveda kod nas je gotovo nepoznata, stoga donosimo kratak prikaz njegove upotrebe i postignute rezultate u govedarstvu joda (5% elementarnog joda u 1%-tnoj otopini kalij jodida). Posljednjih petnaest dana prije teljenja plotkinjama je davana navedena mješavina dvaput dnevno uz ostalu hranu. U sljedećem primjeru kravama s tegobama u kretanju (slabost nogu) i mliječnosti davano je 100 grama octa dnevno. U takvim uvjetima kravama je poboljšano stanje, a životinjama koje su davale svega 5 L mlijeka dnevno mliječnost je dvaput povećana.

Porast mliječnosti Pri istraživanju utjecaja primjene jabučnog octa na proizvodnju mlijeka rezultati su pokazali da mliječnost može porasti od 2000 do 2500 L u laktaciji, što ovisi o pasmini, načinu hranidbe i uvjetima držanja. Jabučni je ocat u predloženim količinama uputno davati kod kašlja, a ako goveda češće dobivaju 100 grama octa s trima kapima Lugolove otopine manje ih napadaju različiti insekti. Pozitivno djelovanje jabučnog octa može se očitovati i u sprječavanju mastitisa, jalovosti, pojavi artritisa, gubitka apetita i sl. Iako do sada nema jasnog odgovora na pitanje o razlozima blagotvornog utjecaja jabučnog octa na organizam krava, neki farmeri u SAD-u redovito ga primjenjuju u uzgoju stoke, to više što nije zabilježeno njegovo štetno djelovanje na organizam životinja.

Pri istraživanju utjecaja primjene jabučnog octa na proizvodnju mlijeka rezultati su pokazali da mliječnost može porasti od 2000 do 2500 L u laktaciji, što ovisi o pasmini, načinu hranidbe i uvjetima držanja


Podlistak

podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

Uvodna riječ Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, u zadnjem ovogodišnjem izdanju podliska donosimo vam podatke o tijeku teljenja i mrtvorođenoj teladi koji se prikupljaju u okviru sustava obveznog označavanja goveda. Podatci su od krucijalne važnosti uzgajivačima goveda upravo radi velike ekonomske važnosti smanjenja problema pri teljenju na najmanju moguću mjeru, kao i broja mrtvorođene teladi. Na ovogodišnjoj Državnoj izložbi stoke u Gudovcu, pak, predstavljeni su rezultati istraživanja o specijalnoj kvaliteti mlijeka i sastojcima mlijeka kao što su beta i kapa kazein, koji značajno utječu na proizvodnu cijenu mlijeka. Tim povodom objavljujemo razgovor s prof. dr. sc. Klemenom Potočnikom s Biotehniške fakultete iz Ljubljane o iskustvima provođenja genomske selekcije i selekcije životinja na spomenute sastojke mlijeka u populacijama mliječnih pasmina goveda u Sloveniji. U Petrinji je održana 1. smotra banijske šare svinje u organizaciji Udruge uzgajivača banijske šare svinje, Grada Petrinje i Hrvatske poljoprivredne agencije, gdje su posjetitelji mogli vidjeti izložene pasmine banijske šare svinje, ali i uživati u okusima banijske kobasice. Budući da Hrvatska poljoprivredna agencija vodi bazu podataka u kojoj su registrirani uzgajivači turopoljske svinje

te uzgojno valjana grla koja su upisana u matičnu knjigu, posredovali smo na sastanku na kojemu je ugovoren otkup tovljenika tvrtke Igomat od uzgajivača turopoljske svinje. U sklopu provedbe EU-projekta GRASS Croatia Razvoj ruralnih područja za uspješno društvo, koje sufinancira Europska komisija, organizirali smo i Gradsku farmu na zagrebačkom Bundeku, na kojoj su posjetitelji imali priliku doživjeti seoski ugođaj i upoznati se s bogatstvom prirode i podneblja našeg sela.

Polako smo došli i do samog kraja 2016. godine. Dragi naši čitatelji, želimo vam sretan i blagoslovljen Božić, te puno poslovnih uspjeha, zdravlja i blagostanja u novoj 2017. godini! Urednički odbor

U ovom broju donosimo

...................................................................................................................................................... Podatci o lakoći teljenja i mrtvorođenoj teladi........................................................................................................................................ 2 Odgovarajućim genotipom do veće efikasnosti proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda.......................................................... 5 Održana Gradska farma (City Farm) u Zagrebu .........................................................................................................................................................7 Pokrenuta inicijativa za proizvodnju mesnih delicija od Turopoljske svinje .....................................................................................8 Prva smotra banijske šare svinje................................................................................................................................................................8

impressum | urednički odbor: Robert Bakota, dipl. ing., dr. sc. Maja Dražić, Danijela Stručić, dipl. ing., Eva Lučić Robić, univ. spec. oec.

hrvatska poljoprivredna agencija | Poljana Križevačka 185, Križevci tel.: 048/279 072 fax: 048/693 216 | ured u zagrebu: Ilica 101, Zagreb tel.: 01/3903 103 fax: 01/3903 191 | e-mail: hpa@hpa.hr, www.hpa.hr oib: 48006835970

mljekarski list 12/2016.

1


podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

Podatci o lakoći teljenja i mrtvorođenoj teladi

Podatci o tijeku teljenja i mrtvorođenoj teladi prikupljaju se u okviru sustava obveznog označavanja goveda

dr. sc. zdenko ivkić | zivkic@hpa.hr

Za uzgajivače goveda od velike je ekonomske važnosti smanjenje problema pri teljenju na najmanju moguću mjeru, kao i broja mrtvorođene teladi. Osim ekonomske važnosti, oba svojstva mogu biti jedan od kriterija dobrobiti životinja. Postojeći uzgojni programi pridaju veliku važnost ovim svojstvima i potiču uzgajivače da im posvete dovoljno pozornosti. Veći dio uzgajivača o tome vodi brigu i za junice odabire bikove koji daju laka teljenja (izravni utjecaj oca). Osim utjecaja bika važan je i utjecaj krave (neizravan utjecaj majke), koja svojim tjelesnim karakteristikama (npr. položajem i širinom zdjelice) može odrediti tijek teljenja. Na tijek teljenja utječe još nekoliko čimbenika: redni broj

mljekarski list 12/2016.

2

slika 1. mozilla hb 8511, vrhunski genomski bik

teljenja (prva teljenja trebaju puno više pomoći i dovode do veće smrtnosti teladi, za razliku od kasnijih teljenja), dob pri prvom teljenju (više je teških teljenja pri veoma ranoj ili kasnoj dobi prvog teljenja, jer mlađe junice imaju manju zdjelicu koja uzrokuje probleme pri teljenju, dok bi starije junice mogle biti predebele što isto tako dovodi do problema), sezona teljenja (npr. udobnija i lakša teljenja u jesen). Jedan od najvažnijih utjecaja svakako je spol teleta, više je teških teljenja zabilježeno u muške teladi. Utjecaji za udio mrtvorođene teladi u pravilu su slični utjecajima za tijek teljenja.


Točnost podataka Podatci o tijeku teljenja i mrtvorođenoj teladi prikupljaju se u okviru sustava obveznog označavanja goveda. Vrlo je važna točnost prikupljenih podataka, jer ih dalje koristi drugi povezani sustavi (npr. genetsko vrednovanje). Od ukupnog broja teljenja njih 74% ima registriran tijek teljenja. Većina pasmina (simentalska, križanac sa simentalskom pasminom, križanac za proizvodnju mesa i mlijeka, smeđa, križanac s mesnom pasminom) ima oko 70% teljenja s registriranim tijekom teljenja. Pojedine pasmine (angus, charolais i istarsko govedo) imaju po 60% ili samo 50% teljenja s registriranim tijekom teljenja, buša i križanac mliječnih pasmina po 80%, dok holstein ima čak 90% teljenja s registriranim tijekom teljenja. Registraciju ovih podataka provode označavatelji,

Označavatelj je obvezan uzgajivaču pojasniti razliku između termina bez pomoći ili uz pomoć jedne osobe i aktivne pomoći jedne ili više osoba uz mehaničku pomoć, te registrirati tijek teljenja prema dobivenim informacijama

podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

grafikon 1. udio teljenja s ocjenama 1 i 2 (lako i normalno teljenje) prema pasmini 100 90 80 70 60 %

50 40 30 20 10 0 simentalska

križanac sa križanac za simentalskom proizvodnju pasminom mlijeka i mesa

holstein

buša

smeđa

angus

križanac mliječnih pasmina

križanac s mesnom pasminom

*napomena - uključena su samo telad s registriranim tijekom teljenja

charolais

lako

istarsko govedo

normalno

grafikon 2. udio mrtvorođene teladi prema pasmini 10 9 8 7 6 %

5 4 3 2 1 0 simentalska

križanac sa križanac za simentalskom proizvodnju pasminom mlijeka i mesa

holstein

buša

smeđa

angus

križanac mliječnih pasmina

križanac s mesnom pasminom

charolais

istarsko govedo

mljekarski list 12/2016.

3


podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

i to na temelju informacija dobivenih od uzgajivača. Katkad je loša kvaliteta podataka jedan od razloga niske nasljednosti ovih svojstava, čime se smanjuje mogućnost genetskog napretka. Tijek teljenja bilježi se prema standardnoj skali 1-4 pri samom teljenju: 1. lako teljenje bez pomoći ili uz pomoć jedne osobe 2. normalno teljenje, aktivna pomoć jedne ili više osoba uz mehaničku pomoć 3. teško teljenje uz stručnu pomoć veterinara, moguće oštećenje reproduktivnog trakta 4. kirurška pomoć, embriotomija.

Prema podatcima za 2015., vidljivo je da se u npr. simentalskoj pasmini gotovo 2/3 teljenja odvija uz mehaničku pomoć jedne ili više osoba

Tumačenje termina

Teška teljenja uključuju ocjene 3 (teško teljenje uz stručnu pomoć veterinara, moguće oštećenje reproduktivnog trakta) i 4 (kirurška pomoć, embriotomija). Simentalska pasmina, križanac sa simentalskom pasminom, te križanac za proizvodnju mesa i mlijeka imaju manje od 1% registriranih teških teljenja. Smeđa pasmina, križanac mliječnih pasmina i križanac s mesnom pasminom imaju približno 1,5% teških teljenja. Holstein pasmina ima oko 2% teških teljenja. Najmanji udio registriranih teških teljenja imaju buša, istarsko goveda i angus, dok najviše teških teljenja ima charolais (3,6%). U Austriji npr. simentalska pasmina ima 2,7% teških teljenja, a holstein pasmina 2,3%. Dakle, opet su primjetne velike razlike u simentalskoj pasmini, dok su u holstein pasmini one vrlo male. Stanje teleta također se bilježi u sustavu obveznog označavanja, te se registrira kao: živo, mrtvo, uginulo po teljenju i uginulo kasnije (uginuća do 48 sati nakon teljenja). Simentalska pasmina ima 5% mrtvorođene teladi (mrtvorođeno, uginulo unutar 48 sati i uginulo kasnije), a holstein pasmina 8% mrtvorođene teladi. Najmanji udio mrtvorođene teladi imaju istarsko govedo i buša, a najveći holstein (8%) i križanac mliječnih pasmina (9%). Usporedbe radi, u Austriji npr. simentalska pasmina ima 3,3% mrtvorođene teladi (mrtvorođeno i uginulo unutar 48 sati), a holstein pasmina 6,4% (u SAD-u je ovaj udio veći od 10%). No, primjetna je velika razlika u omjeru mrtvorođene teladi i teladi uginule unutar 48 sati. U Hrvatskoj je njihov omjer 80-20%, dok je u Austriji ovaj omjer obrnut (20-80%). Na kraju nekoliko riječi o još dva svojstva koja se prikupljaju u sustavu obveznog označavanja - porodna težina teladi i degenerativna mana. U većine pasmina 98-99% teladi ima procijenjenu porodnu težinu, dok je ona odvagnuta u samo 1-2% teladi. Iznimka je holstein pasmina gdje je porodna težina odvagnuta u čak 22% teladi. Razlog može biti što se ova pasmina većinom drži na velikim farmama, gdje je vaganje uključeno u rutinski protokol postupanja s teletom. U slučaju degenerativne mane označavatelji su obvezni prikupiti informaciju ima li ju tele, jer će time omogućiti pravodobno izlučenje iz uzgoja onih bikova koji degenerativne mane prenose na svoje potomstvo.

Važno je istaknuti kako postoji velika razlika između ocjena 1 i 2. Kako je u nas većina teljenja registrirana s ocjenom 2 (aktivna pomoć jedne ili više osoba uz mehaničku pomoć), manja je učestalost lakih teljenja nego u drugim zemljama (npr. Austriji). Prema podatcima za 2015., vidljivo je da se u npr. simentalskoj pasmini gotovo 2/3 teljenja odvija uz mehaničku pomoć jedne ili više osoba. Označavatelj je obvezan uzgajivaču pojasniti razliku između termina bez pomoći ili uz pomoć jedne osobe (ocjena 1) i aktivne pomoći jedne ili više osoba uz mehaničku pomoć (ocjena 2), te registrirati tijek teljenja prema dobivenim informacijama. Simentalska pasmina (podatci za 2015.) ima 37% lakih teljenja bez pomoći ili uz pomoć jedne osobe (ocjena 1) i 62% normalnih teljenja (aktivna pomoć jedne ili više osoba uz mehaničku pomoć - ocjena 2). Holstein pasmina ima 43% lakih teljenja (ocjena 1) i 55% normalnih teljenja (ocjena 2). Slično je stanje u križanca sa simentalskom pasminom, križanca mliječnih pasmina i križanca s mesnom pasminom. Najveći udio lakih teljenja (ocjena 1) imaju izvorne (istarsko govedo i buša) i mesne pasmine (angus i charolais). Usporedbe radi, simentalska pasmina u Austriji (podatci za 2015.) ima 53% lakih teljenja (bez pomoći) i 45% normalnih teljenja (aktivna pomoć jedne osobe), dok holstein pasmina ima 56% lakih teljenja i 42% normalnih teljenja. Razlozi za ovako velike razlike mogu biti različiti uvjeti držanja i hranidbe, nedovoljna briga pri odabiru bikova za UO (osobito za junice i prvotelke) ili nedovoljna točnost podataka pri registraciji tijeka teljenja.

mljekarski list 12/2016.

4

Od ukupnog broja teljenja njih 74% ima registriran tijek teljenja, a većina pasmina ima oko 70% teljenja s registriranim tijekom teljenja


Odgovarajućim genotipom do veće efikasnosti proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda

Provođenje genomske selekcije, u koju je uključena hrvatska simentalska i holstein pasmina te slovenska simentalska i smeđa pasmina, omogućava utvrđivanje genotipa za određene sastojke mlijeka

podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

dr. sc. marija špehar, Hrvatska poljoprivredna agencija, doc. dr. sc. klemen potočnik, Biotehniška fakulteta u Ljubljani

Tijekom održavanja 24. jesenskoga međunarodnoga bjelovarskog sajma i Državne stočarske izložbe, u Gudovcu je održan okrugli stol na temu “Male populacije goveda (simentalac i smeđa pasmina) i mogućnosti povezivanja uzgojnog rada Hrvatske i Slovenije” o važnosti i provođenju genomske selekcije u malim populacijama, te o perspektivama koje ona donosi uzgajivačima mliječnih pasmina goveda. Osobito je bilo zanimljivo predavanje u kojem su predstavljeni detalji najnovijih istraživanja o “specijalnoj kvaliteti mlijeka” i sastojcima mlijeka kao što su beta i kapa kazein, koji znatno utječu na proizvodnu cijenu mlijeka. Kapa kazein igra ključnu ulogu u koagulaciji i procesu sirenja mlijeka. Dvije su glavne kapa kazein varijante A i B, a razlikuju se u aminokiselinama na poziciji 136 i 148 (alanin). Varijanta B povezuje se s povećanom mliječnošću, većim udjelom bjelančevina i većom količinom proizvedenog sira. S navedenim dvjema varijantama moguća su tri genotipa kapa kazeina: AA, AB i BB. Genotip BB smatra se najpoželjnijim za proizvodnju sira. Studije su pokazale da je prinos sira 7-15% veći kod onih životinja koje imaju BB genotip, a ujedno je smanjeno vrijeme grušanja sira, i to 25%, i povećana čvrstoća gruša 50%. Nedavno je otkriveno da sastav kazeina utječe i na zdravlje potrošača.

Velika važnost provođenja genomske selekcije U tom se kontekstu najčešće spominje beta kazein. A1 i A2 genetske su varijante beta kazeina različitih kemijskih struktura. Iako se razlikuju samo u jednoj aminokiselini, A1 varijanta probavlja se drugačije nego poželjna A2 varijanta u probavnom traktu čovjeka. Istraživanja provedena u nekoliko zemalja sugeriraju kako postoji povezanost između konzumacije mlijeka koje potječe od krava s A1 varijantom i bolestima suvremenog čovjeka poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, autizma i shizofrenije. Selekcija na poželjnu A2 varijantu beta kazeina provedena je primjerice u

stadima uzgajivača na Novom Zelandu. U tim su stadima iz uzgoja izlučene one životinje koje su imale jednu ili obje mutirane (A1) alele. Upravo je na Novom Zelandu uspostavljen marketing “A2 mlijeka”, gdje je osnovana vrlo uspješnu tvrtka “A2 The Milk Company ™”. Provođenje genomske selekcije (u koju je uključena hrvatska simentalska i holstein pasmina te slovenska simentalska i smeđa pasmina) omogućava utvrđivanje genotipa za spomenute sastojke mlijeka. Kod simentalske i holstein pasmine određuju se varijante kapa kazeina koristeći direktni gen (marker) test, a kao rezultat dobije se pri genotipizaciji životinje genotip za kapa kazein (AA, AB ili BB). Kod smeđe pasmine, u sklopu genomskog vrednovanja genotipizacijom životinje, osim genotipa za kapa kazein određuje se i genotip za beta kazein (A1/A1, A1/A2, A2/A2).

Proizvođači mlijeka moraju upoznati konkurenciju i pokušati je dostići O iskustvima provođenja genomske selekcije i selekciji životinja na spomenute sastojke mlijeka u populacijama mliječnih pasmina goveda u Sloveniji, kao i o perspektivama koje ona donosi uzgajivačima razgovaramo s prof. dr. sc. Klemenom Potočnikom s Biotehničkog fakulteta iz Ljubljane, voditeljem službe odgovorne za genetsko i genomsko vrednovanje svojstava goveda u susjednoj nam Sloveniji. Možete li usporediti hrvatske i slovenske uzgojne rezultate kada govorimo o simentalskoj, najvažnijoj pasmini goveda, koja se dugi niz godina uzgaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima? Ako uspoređujemo ove dvije populacije prvo trebamo uzeti u obzir selekciju koja je provođena posljednjih desetljeća. Slovenija već 20 godina aktivno surađuje u okviru međunarodnoga genetskog vrednovanja pri Interbullu, a Hrvatska tek nekoliko godina. Ta međunarodna usporedba ili rangiranje bikova daje mogućnost usporedbe populacija. Uz te

mljekarski list 12/2016.

5


podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

rezultate lakše je voditi selekciju na nacionalnoj razini. S druge strane, i uzgojni programi u Sloveniji duži niz godina uključuju uzgojne vrijednosti kao kriterij za selekciju, dok je u Hrvatskoj taj kriterij uveden nešto kasnije. Tako da su glede tog pitanja selekcijski rezultati u Sloveniji nešto bolji nego u Hrvatskoj. U novoj eri genomske selekcije otvaraju se brojne mogućnosti. Te je mogućnosti kod simentalske pasmine prije počela primjenjivati Hrvatska nego Slovenija. Nažalost, moram reći da se u sustav genomske selekcije u obje zemlje uključuje premali broj životinja, tako da mogućnosti koja ona pruža nisu u potpunosti iskorištene.

se uzgajivač bavi preradom mlijeka tada bi u stadu muzne trebao imati krave koje imaju sastav kazeina koji jamči višu proizvodnju sira bolje kvalitete, tj. kapa kazein genotipa BB. Danas je zahvaljujući genotipizaciji i provođenju genomske selekcije jednostavno utvrditi genotip beta i kapa kazeina kod teladi odmah nakon rođenja. Na taj je način moguće rano započeti selekciju, s obzirom na to da na osnovi genomskih testova za spomenuta svojstva znamo za žensko tele kakav će biti kazeinski sastav mlijeka kada ono postane krava. Kod muške teladi znamo kakve će gene prenositi na svoje potomstvo.

Nedavno ste na sajmu u Gudovcu u svom predavanju govorili o trendovima cijene mlijeka u EU, s posebnim naglaskom na proizvodnu cijenu mlijeka na malim obiteljskim gospodarstvima i isplativosti te proizvodnje. Možete li ukratko opisati najvažnije čimbenike koji utječu na cijenu mlijeka? Kao prvo, trebate znati da ja nisam ekonomist, ali po prirodi stvari kada usporedite sustav proizvodnje mlijeka na velikoj farmi npr. u Irskoj, Njemačkoj ili SAD-u sa sustavom proizvodnje u uvjetima u Sloveniji, gdje prevladavaju uglavnom male farme s nekoliko desetaka krava, odmah dođete do ključnih razlika - manje radne snage po jedinici proizvodnje na velikim farmama - robotizacija; velike zemljišne površine oko farme dostupne za strojnu obradu; klimatski uvjeti koji omogućavaju dužu vegetaciju i manje troškove u zimskom razdoblju. Možda je najbitnija razlika da su farme kod nas uglavnom na brdovitom terenu gdje nije moguće širiti proizvodnju. Uz to su uvjeti daleko od konkurentnih, pogotovo što se tiče infrastrukture i klimatskih uvjeta.

Dakle, genomska selekcija pruža mogućnost određivanja varijanti genetskih svojstava kapa i beta kazeina koji su nositelji specijalne kvalitete mlijeka? Da. Ali tu su predstavljena samo dva svojstva. Beta laktoglobulin isto je tako važan kod sirenja mlijeka. Genomska selekcija ujedno je omogućila praćenje i genskih defekata, kao i otkrivanje gen-lokusa vezanih uz kvalitetu mesa, dugovječnost, plodnost… Gotovo svaki dan pronađe se još nešto novo.

Ovdje nas svakako zanima unaprjeđenje “specijalne kvalitete mlijeka”. Što ona podrazumijeva? To uključuje više mogućnosti. Jedna je od njih da uzgajivač krene s proizvodnjom mlijeka “bolje kvalitete”. To podrazumijeva proizvodnju tzv. A2 mlijeka koje je, prema navodima iz literature, veće nutritivne vrijednosti. Takvo mlijeko prodaje se svježe ili kao mliječni proizvod (jogurt, sir …). Ako

mljekarski list 12/2016.

6

Možete li opisati strukturu i važnost komponenti mlijeka, odnosno varijante kapa kazeina i njegov utjecaj na proizvodnju sira? Kao što je opisano u uvodnom dijelu, najpovoljnija je varijanta kapa kazeina genotip BB, manje je povoljna varijanta AA, a potpuno neprihvatljiva za proizvodnju sira varijanta EE. Postoje i druge varijante, ali su one prilično rijetke (npr. AB, AE, BE). Kod proizvodnje sira dobivenog od mlijeka više krava događa se da je različit omjer pojedinih alela (slova B, A, E). U slučaju da je prisutno i mlijeko od krava koji imaju alel za kapa kazein E, rezultati sirenja lošiji su nego kod genotipa AA. Znači li to da možemo imati stada koja će proizvoditi mlijeko za sir i stada koja će proizvoditi mlijeko za preradu u neke druge mliječne proizvode? Da, ali je stvar odluke samog uzgajivača. Ako neki


proizvođač već proizvodi sir, ekonomski je efikasno da provodi selekciju na kapa kazein i beta laktoglobulin. Ako bi neki uzgajivač tek krenuo s proizvodnjom sira, predlažem mu da prije kupnje pregleda rezultate genomskog testa krava ili teladi i kupi samo životinje s poželjnim genotipom. Provodite li u Sloveniji istraživanja “specijalnih sastojaka mlijeka”? Nekoliko je objavljenih rezultata takvih istraživanja. U laboratoriju na Odjelu za stočarstvo Biotehničkog fakulteta imamo mogućnost za takve genomske testove. Međutim, danas su za masovnu upotrebu prihvatljivije tehnologije za koje na našem fakultetu nemamo opreme (SNP čip), ali smo u konzorciju s više institucija u Sloveniji koje imaju takvu opremu. Koliko je važna suradnja znanosti i prakse, djelatnika stručnih institucija, primjerice HPA, i proizvođača mlijeka? Zapravo je to najbitnije. Bez toga je vrlo teško očekivati da će se proizvođač sam snaći kako uzeti uzorke, kamo ih poslati i kako interpretirati i upotrijebiti rezultate. U tom pogledu imate veliku prednost s institucijom kakva je HPA, jer uzgajivač može dobiti informacije i potporu za praktičko rješenje od uzimanja uzorka do interpretacije rezultata. Ta je znanja HPA stekao u posljednjih nekoliko godina. Kako je u Sloveniji organiziran sustav savjetodavnog rada s uzgajivačima goveda? U Sloveniji su stručne službe podijeljene u više organizacija. Baza je u Poljoprivrednoj komori gdje su organizirane regionalne selekcijske službe. Te službe surađuju s Poljoprivrednim institutom Slovenije koji vodi bazu podataka i Biotehničkim fakultetom koji je odgovoran za procjenu uzgojnih vrijednosti i genomsku selekciju. Osim toga imamo i uzgojne organizacije koje nisu sve jednako organizirane. Generalno, uzgajivačima u Sloveniji najbolje je da se obrate na uzgojnu organizaciju koja daje upute za konkretno pitanje. Što biste poručili kolegama suradnicima iz RH, ali i proizvođačima mlijeka u RH? Prvenstveno trebam poslati poruku proizvođačima mlijeka. Oni trebaju napraviti analizu proizvodnje u nekoliko posljednjih godina, razmisliti o budućnosti svoga gospodarstva s pretpostavkom o različitim prognozama i na kraju odlučiti kako nastaviti s daljnjim radom. Ako donesu odluku o nastavku povećanja proizvodnje i natjecanju na globalnom tržištu mlijeka, trebaju upoznati konkurenciju i pokušati je dostići. Ako se odluče za proizvodnju mliječnih proizvoda koje će prodavati na domaćem tržištu (dvorište, selo, grad, Hrvatska), onda trebaju odlučiti čime će biti konkurentni i krenuti u tom smjeru. Siguran sam da će im djelatnici HPA biti potpora i pružiti sve potrebne informacije da provedu svoju odluku.

U novoj eri genomske selekcije otvaraju se brojne mogućnosti, koje je kod simentalske pasmine prije počela primjenjivati Hrvatska nego Slovenija

podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

Održana Gradska farma (City Farm) u Zagrebu eva lučić robić, univ. spec. oec. | elrobic@hpa.hr U Zagrebu je na Bundeku 5. studenoga održana Gradska farma (City Farm), i to u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije u sklopu provedbe EU-projekta GRASS Croatia Razvoj ruralnih područja za uspješno društvo, koje sufinancira Europska komisija. Projektom se informiraju mladi poljoprivrednici, srednjoškolci i učenici osmih razreda o mogućnostima koje donosi poljoprivreda kao buduće zanimanje, u cilju oživljavanja sela i ruralnih područja za povećanjem broja poljoprivrednika, što je jedan od glavnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Projekt je usmjeren na smanjenje depopulacije ruralnih krajeva informiranjem o mogućnostima koje nudi Zajednička poljoprivredna politika za razvoj uspješnog poslovanja u ruralnim krajevima. Posjetitelji su imali priliku doživjeti seoski ugođaj i upoznati se s bogatstvom prirode i podneblja našeg sela. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva izložila su domaće životinje - telad, ovce, koze i magarce koje uzgajaju. Zajedničkoj poljoprivrednoj politici cilj je očuvanje tradicijskih i lokalnim uvjetima prilagođenih životinjskih vrsta koje su na Gradskoj farmi i predstavljene. Domaći proizvođači posjetiteljima su na štandovima ponudili na kušanje i prodaju domaći med i sir, tako da su imali priliku upoznati proizvođače i kupiti med i sir izravno od proizvođača. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva nose ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike u kontekstu zaštite života u ruralnim krajevima i održivosti poljoprivredne proizvodnje. Oni su čuvari života na selu, nositelji tradicije i na njima je važna uloga u proizvodnji zdrave i domaće hrane. Najmlađi posjetitelji sudjelovali su u edukativnom sadržaju o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a, zaigrali su tradicionalne dječje društvene igre skakanja u vrećama, potezanja užeta i utrke s jajima.

mljekarski list 12/2016.

7


podlistak hrvatske poljoprivredne agencije

Pokrenuta inicijativa za proizvodnju mesnih delicija od Turopoljske svinje željko mahnet, dipl. ing.; vedran klišanić, dipl. ing. Na inicijativu izv. prof. dr. sc. Danijela Karolyia s Agronomskog fakulteta i Hrvatske poljoprivredne agencije, Odjela za svinjogojstvo, 24. listopada održan je sastanak uzgajivača turopoljske svinje sa suvlasnikom tvrtke Igomat d.o.o. gospodinom Zdravkom Runtasom. Inicijativa za sastanak zapravo je svojevrstan nastavak suradnje Hrvatske poljoprivredne agencije i Agronomskog fakulteta u Zagrebu na projektu TREASURE (www.treasure. kis.si) koji EU financira u sklopu istraživačko-inovacijskog programa Obzor 2020. Kako su dosadašnje spoznaje skupljene kroz projekt TREASURE uputile na mogućnost organizacije proizvodnje turopoljske svinje od uzgoja pa sve do finaliziranja proizvoda i mesnih delicija u okvirima održivosti i specifične proizvodnje, organizacija ovog sastanka nametnula nam se kao logičan nastavak projekta. Na sastanku su dogovorene osnovne smjernice za buduću suradnju. Hrvatska poljoprivredna agencija jamči da su svi uzgajivači koji su sudjelovali na sastanku registrirani, te da su njihova grla uzgojno valjana i upisana u matičnu knjigu,

i jedino će tovljenici od takvih grla biti predmet poslovne suradnje proizvođača i tvrtke Igomat. Nakon sastanka i dogovora, delegacija uzgajivača obišla je proizvodne pogone spomenute tvrtke, koji zadovoljavaju visoke tehnološke standarde, a njihova izgradnja i opremanje također je u jednom dijelu sufinancirala Europska unija.

uzgajivači turopoljske svinje u obilasku pogona

Prva smotra banijske šare svinje željko mahnet, dipl. ing.

mljekarski list 12/2016.

8

U Petrinji je 23. listopada održana 1. smotra banijske šare svinje. Organizatori smotre bili su Udruga uzgajivača banijske šare svinje, Grad Petrinja i Hrvatska poljoprivredna agencija. Izloženo je bilo tridesetak grla banijske šare svinje u kategorijama nerasti, krmače, nazimice i prasad. Banijska šara svinja je pasmina u postupku priznavanja te je trenutno brojno stanje aktivnih životinja 25 krmača, 7 nerasta, a u ovoj godini označeno je 155 komada prasadi. U projektu revitalizacije uzgoja banijske šare svinje zajednički sudjeluju Udruga uzgajivača banijske šare svinje, Agronomski fakultet iz Zagreba, Veterinarski fakultet iz Zagreba, Grad Petrinja i Hrvatska poljoprivredna agencija. Prema svojim proizvodnim karakteristikama, može se svrstati u mesno-masne pasmine. Svinje ove pasmine dobro podnose vanjsko držanje i dobro iskorištavaju pašu i hranu koju pronalaze u prirodi. Zanimljivo je da su krmače ove pasmine prilično plodne. Unatoč prilično hladnom i maglovitom vremenu smotra je izazvala veliko zanimanje posjetitelja, od onih starijih koji

su možda i držali banijsku šaru svinju prije dosta godina, do onih mlađih kojima su jednostavno zanimljive šarene svinje. U sklopu smotre posjetitelji su imali priliku i kušati banijske kobasice koje su kuhane tijekom smotre, a koje je podijelio gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović.


tehnologija uzgoja mljekarski list 12/2016.

33


savjetodavstvo

Uvod u rubriku Savjetodavstvo

Mr. sc. Dario Zagorec Savjetodavna služba

Mr. sc. Dario Zagorec, viši koordinator za stočarstvo, Savjetodavna služba

Mljekarski list 12/2016.

34

Ne zagađujte silažu unošenjem prljavštine u silose

Poštovani čitatelji, u posljednje vrijeme od svih informacija i vijesti koje su stizale s raznih strana rijetko je koja bila radosna i nekoga usrećila. No, vijest koja je stigla iz Austrije sa 13. međunarodnog ocjenjivanja i izložbe sireva (13. Internationale Käsiade) bila je veliko iznenađenje i radost. Iz Innsbrucka, s manifestacije koja predstavlja jednu od najznačajnijih izložbi sireva u Europi, u Hrvatsku je stiglo 11 medalja od čega 10 za male proizvođače sira i jedna za Veleučilište u Karlovcu. Ove godine Käsiade je održana od 11. do 13. studenoga u Hopfgartenu u Tirolu, gdje je ocijenjeno 510 sireva iz Austrije, Švicarske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Španjolske, Mađarske, Slovačke, Norveške i Slovenije. Od 20 sireva naših malih sirara koji su ondje sudjelovali, 10 ih je nagrađeno od čega je jedna zlatna diploma, pet srebrnih i četiri brončane. Također, za svoje sireve dvije medalje osvojila je i Mliječna industrija Vindija. Zar to nisu izvrsne vijesti? Ujedno, čestitamo na uspjehu! U našoj rubrici Savjetodavstvo donosimo vam članak kolegice Tatjane Međimurec o važnosti pokrovnih usjeva koji imaju funkciju pokrivača tla jer sprječavaju eroziju i ispiranje hraniva. Pokrovni usjevi posijani u dijelu godine kad je tlo bez glavnog usjeva učinkovito štite tlo od erozije. Poljoprivredni proizvođači koji proizvode na tlima ugroženima erozijom, osim o plodoredu, svakako trebaju razmisliti i o sjetvi pokrovnih usjeva. Koji se usjevi koriste kao zimski i mogu li to biti i ozime žitarice, kada se siju i moraju li biti otporne na hladnoću kako bi izdržale zimske temperature, proučite u članku. U prošlom broju započeli smo s temom onečišćenja silaža unošenjem raznih vrsta prljavština u silose. Iako ove godine nije bilo dugih kišnih razdoblja u vrijeme spremanja silaža ipak smo na terenu uočili onečišćenja kukuruznih silaža i sjenaža trava zemljom. Kako bismo spriječili takve situacije i utjecaj onečišćenja na silose i kvalitetu krme u njima, jer kao takva može bitno utjecati na zdravlje životinja, želimo dodatno osvijestiti uzgajivače i upozoriti ih na taj problem. Kao i do sada, možete nam se i dalje javljati i pisati koje vas teme zanimaju na e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr.

Cilj nam je spriječiti greške i utjecati na bolje stanje voluminoznih krmiva, kukuruznih i travnih silaža, odnosno sjenaža U prošlom broju započeli smo s temom zagađenja silaža unošenjem raznih vrsta prljavština u silose. Iako ove godine nije bilo dugih kišnih razdoblja u vrijeme spremanja silaža, vremenske su prilike bile dosta pogodne, uočavali smo na terenu onečišćenja kukuruznih silaža i sjenaža trava česticama tla (zemljom). Kako bismo spriječili takve situacije i utjecaj onečišćenja na silose i kvalitetu krme u njima, a što može bitno utjecati na zdravlje životinja, željeli smo dodatno osvijestiti uzgajivače i upozoriti ih na taj problem. Prvenstveno, cilj nam je izbjeći greške i utjecati na bolje stanje voluminoznih krmiva, kukuruznih i travnih silaža, odnosno sjenaža. Najviše se to odnosi na neželjeno unošenje prljavštine odnosno zemlje u silose. Među mnogobrojnim analiziranim parametrima voluminoznih krmiva, uobičajeni pokazatelj u analizama je sadržaj pepela izražen u postotku u suhoj tvari. Vrijednosti se primjerice za sjenažu trava, kreću od 9 do 12 %, no sadržaj pepela dosta varira. Sjenaže proizvedene isključivo od trava trebale bi imati sadržaj pepela oko 10 %, a one s visokim sadržajem pepela zasigurno su onečišćene česticama tla (krtičnjacima). Pepeo ne sadrži energiju pa onečišćene sjenaže s previše pepela uvijek imaju manju koncentraciju energije. Visoki sadržaj pepela pokazatelj je ne kvalitetnog siliranja koje dovodi do velikih gubitaka u silažama jer se pojavljuju plijesni, štetna fermentacija i naknadno zagrijavanje silaže, a razlog je prisutnost zemlje i korova u silažnoj masi.

Neka osnovna pravila Na biljkama u rastu nalaze se razni mikroorganizmi među kojima su vrlo česte klostridije čije je porijeklo iz zemlje te balege životinja kojom su biljke zaprljane. Klostridije su u


savjetodavstvo Čistoća usjeva od ključne je važnosti za uspješno spremanje silaže i sjenaže

svakom slučaju nepoželjne jer u prevlažnoj silaži pretvaraju stvorenu mliječnu kiselinu (povisuju pH), šećere i aminokiseline u slabu i neugodnog mirisa maslačnu kiselinu, amonijak i otrovne spojeve što čini silažu lošom i slabe ješnosti. Radi sprječavanja unosa klostridija, trebalo bi se držati nekih pravila. Jedno od važnijih preventivnih postupaka je poravnavanje silažnog polja (travnjaka) radi sprječavanja unosa tla (klostridije) te košenja barem 5 cm iznad tla jer ako je košnja pašnjaka preniska, pokupi se i balega. Naročito se to odnosi na prethodno popasenu površinu gdje je poželjno dići kosu i više radi sprječavanja unosa balege u silažu. Jedno od važnih pravila jest da kotači opreme, koja se koristi prilikom siliranja, odnosno gaženja mase, moraju biti čisti. Pod silosa svakako bi trebao biti očišćen od zemlje, stare pokvarene silaže i balege životinja. Od ostalih problema izdvojit ćemo još prisutnost plijesni koje se javljaju u slučajevima kada silaža sadrži zrak, osobito pri baliranju kada se mogu razviti plijesni Aspergillus, Fusarium i Pencillium. One smanjuju količinu i kvalitetu silaže te stvaraju otrovne spojeve za životinje i ljude. Među njima je osobito opasna Listeria monocytogenes koja izaziva bolest listeriozu. Takva silaža se nipošto ne smije davati stoci.

Hranjivost krme i zdravlje krava Hranjivost silaže mjeri se kroz njezino uzimanje, probavljivost i doprinos količini proizvedenog mlijeka i njegovoj kvaliteti (masti i proteina mlijeka). Hranjivost silaže prvenstveno je određena hranjivošću silirane zelene mase i njezinim promjenama tijekom siliranja. Općenito, sadržaj hraniva i uzimanje silaže ili sjenaže manji su nego zelene krme od koje je ona načinjena. Isto tako,

obvezne su čiste gume na traktoru kod gaženja silaže

sadržaj hraniva u silaži s malim gubitcima neznatno je manji od zelene mase, ali kvaliteta siliranja snažno utječe na uzimanje silaže. Uzimanje silaže rijetko izaziva zdravstvene tegobe krava. Međutim, oni mogu biti drastični ako obuhvate cijelo stado. Većina zdravstvenih tegoba povezana je s otrovnim proizvodima fermentacije koji se javljaju u posebnim uvjetima siliranja. Riječ je o botulizmu (bakterijama) i mikotoksinima koji proizvode plijesni, zatim prevelikoj količini mliječne kiseline i amonijaka, prevelikoj količini nitrata, dušičnih plinova, amina i nitrosamina te drugim bolestima životinja i ljudi uzrokovanih mikroorganizmima silaže (primjerice, listerioza i klostridije u siru). Sve enterobakterije sadržavaju endotoksine. Toksini Clostridium botulinum mogu uzrokovati odbijanje hrane (anoreksiju), prestanak lučenja mlijeka (agalakciju), pobačaje (abortuse) i muskularnu distrofiju. Enterobakterije stimulira visoka aktivnost vode i visoki pH te visoke temperature Sprječavanje pojave enterobakterija i klostridija postiže se brzim snižavanjem kiselosti silaže, anaerobnim uvjetima i smanjenjem aktivnosti vode. Loše silaže uzrokuju infekciju listerijom (Listeria monocytogenis) koja se očituje meningitisom, abortusima i uginućem životinja i ljudi. Listerioza se češće javlja u silobalama nego silosima. Sprječava se održavanjem strogih anaerobnih uvjeta i uklanjanjem zaražene silaže i sjenaže.

Problemi s kvalitetom mlijeka Plijesni mogu izazvati zdravstvene tegobe krava i ljudi udisanjem njihovih spora koje uzrokuju dišne tegobe i uzimanjem njihovih produkata mikotoksina koji izazivaju različite toksične učinke. Važno je napomenuti da se velik dio mikotoksina razgradi u buragu krava. Mikotoksini su

Mljekarski list 12/2016.

35


savjetodavstvo

uvijek proizvodi naknadnih ili sekundarnih fermentacija u vlažnim, toplim silažama i sjenažama te njihovo pravilno spremanje uklanja povoljne uvjete za razvoj plijesni. Kao rezultat povećanog korištenja silaže u hranidbi krava, prerađivači mlijeka suočavaju se s povećanim brojem endospora bakterija u mlijeku. Te spore, a osobito Clostridium tyrobutyricum, mogu izazvati klostridijalno nadimanje tvrdih sireva. Silaža može također sadržavati i velik broj sulfitoreducirajućih klostridija (npr. Clostridium sporogenes). Povećani broj tih bakterija u mlijeku također dovodi do povećanog onečišćenja u nekoliko mliječnih proizvoda. Prema tome, može se zaključiti da je travna silaža glavni izvor klostridijalnog onečišćenja mlijeka. Nije iznenađujuće da se problemi vezani s klostridijalnim onečišćenjem u proizvodnji sira ne javljaju svugdje gdje se krave hrane silažama. Problem ovisi o tipu siliranog usjeva (kukuruzna je silaža općenito manje onečišćena sporama), metodi siliranja i tipu sira koji se proizvodi. Različitim istraživanjima želi se poboljšati mikrobiološka kvaliteta silaže, a istovremeno povećati hranidbena vrijednost silaže, upravo da se spriječe takve situacije.

Čistoća krme Čistoća usjeva od ključne je važnosti za uspješno spremanje silaže i sjenaže, odnosno samo se od čistih usjeva može proizvesti higijenski zadovoljavajuća krma. Onečišćenje primjerice česticama tla ili većom količinom odumrle, stare biljne mase (koju redovito prate maslačno-kiselinske bakterije) može uzrokovati katastrofalne posljedice čak i u potpuno anaerobnim uvjetima u plastičnoj bali. Ako gljivice unutar bale dođu u dodir sa zrakom, doći će do povećanog razvoja plijesni i drugih organizama koji uzrokuju kvarenje pa će gubitci biti veliki. Tako proizvedena krma nije prikladna za hranidbu, a može i ozbiljno ugroziti zdravlje životinja i nepovoljno utjecati na kvalitetu njihovih proizvoda. Nakupine stare odumrle biljne mase, a pogotovo leševi nekih sitnih divljih životinja (miševa, voluharica, krtica, ptica…) obvezno se moraju ukloniti s travnjaka prije košnje jer mogu izazvati znatne gubitke ako se skupe zajedno s travnom masom u balu. Naime, pod utjecajem anaerobnih mikroorganizama može se razviti već spomenuti vrlo toksičan otrov botulin, osobito

Mljekarski list 12/2016.

36

Hranjivost silaže prvenstveno je određena hranjivošću silirane zelene mase i njezinim promjenama tijekom siliranja

Jedno od važnih pravila jest da kotači opreme, koja se koristi prilikom siliranja, odnosno gaženja mase, moraju biti čisti, a pod silosa svakako bi trebao biti očišćen od zemlje, stare pokvarene silaže i balege životinja u balama nižeg sadržaja suhe tvari. Također, ako se aplikacija stajskoga gnoja ili gnojovke ne provodi korektno, to također može stvoriti higijenske probleme, stoga je najbolje tu vrstu gnojiva aplicirati prije početka jačeg porasta trava. Razvoj nepoželjnih bakterija može se spriječiti, između ostalog, i ispravnim provenjavanjem biljne mase nakon košnje te pametnom primjenom prikladnih dodataka za siliranje. Razvoj gljivica može se svesti na najmanju mjeru ako osiguramo najbolju moguću kompaktnost i oblikovanost bala, kako bi količina zraka u bali bila praktički zanemariva. Cijela kukuruzna biljka i ostale žitarice u nekim su slučajevima uspješno spremljene u plastične bale, ali je općenito vrlo teško tako grubu krmu kvalitetno balirati neodgovarajućim prešama. To znači da su takve bale manje kompaktne (nedovoljno sabijena masa), sadržavaju više zraka što rezultira razvojem plijesni i kvasaca. Sjenaža u plastičnim balama osobito je osjetljiva na kvarenje ako se izloži utjecaju zraka, ali dobro namještena i vješto vođena preša bez problema može postići potrebnu kompaktnost bala kako bi se prisutnost zraka svela na najmanju moguću mjeru. Međutim, važno je zapamtiti da je preša samo jedan od čimbenika koji pridonosi kompaktnosti bala, a važni su još i biološke karakteristike usjeva, tehnika košnje, vremensko planiranje, brzina kretanja preše u radu itd. Stoga, skidanje usjeva (odnosno košnja) vrlo je važan čimbenik pa se svakako preporučuje kositi za suhoga, sunčanog vremenu (izbjegavati tmurno i vlažno vrijeme), visina košnje treba biti od 8 do 10 cm da se izbjegne onečišćenje česticama tla i unos stare, odumrle biljne mase, a trave treba kositi potkraj vlatanja te djeteline u početku cvatnje (25 % biljaka u cvatu). Što se kukuruzne silaže tiče, kada farma ima dovoljno voluminozne krme, tada je poželjno da se kukuruz za silažu kosi na najmanje 30 cm i najviše 45 cm iznad tla. Razna istraživanja pokazala su da je kukuruznu stabljiku optimalno skidati na visini 30 cm od tla. Na ovaj način smanjuje se prinos suhe tvari po hektaru, ali raste mliječnost jer manje probavljivi dio stabljike ostaje na polju. Nadalje,


Pepeo - pokazatelj onečišćenja u krmi Sva životinjska tijela i sva krmiva sadržavaju anorganske ili mineralne elemente u vrlo različitim količinama i udjelima. U hranidbi pod mineralima smatramo kemijske elemente koji se nalaze u pepelu životinja i hrane. Pepeo ugrubo pokazuje ukupan sadržaj minerala u životinji ili hrani. Sadržaj pepela ništa nam ne govori o prisutnosti i sadržaju pojedinih minerala, pepeo pri temperaturi spaljivanja ne sadržava hlapljive minerale kao što su jod, klor i selen, sadržaj pepela pokazuje masu (težinu) minerala kao oksida, karbonata i sulfata što je više od zbroja mase pojedinih čistih minerala te nam ne govori o formi (spojevima) u kojima se minerali nalaze kao i o dostupnosti. U nekim analizama krmiva izražava se sadržaj suhe tvari, pepela i ukupnog dušika, ali su ti parametri potrebni za izračunavanje energetske vrijednosti i sadržaja probavljivoga sirovog proteina. Sadržaj pepela može upozoravati na onečišćenje zemljom (gospodarenje travnjakom i upotrebom mehanizacije). Analitički izvještaj uvijek daje korisne informacije o tome iz čega se mogu definirati upute o korištenju silaže. Budući da velika većina farmera šalje uzorke svoje silaže na analize, može se dobiti realna, precizna slika općenite kvalitete silaže. Primjerice, ako silaža sadržava više od 16% amonijskog dušika, može se zaključiti da je moguća prisutnost velike količina spora maslačno-kiselinskih bakterija, a takvu silažu ne treba davati kravama. Pepeo u analizi krme mjera je sadržaja mineralnih tvari u silaži ili sjenaži, na koju svakako utječe primjerice onečišćenje česticama tla. Vrijednosti više od 12% označavaju neprihvatljivo onečišćenje.

Ne onečišćujte silose Uobičajena mjerna vrijednost onečišćenja u silosu odnosi se na sadržaj sirovog pepela (ciljna vrijednost: XA <100 g/ kg suhe tvari). No je li to još uvijek ispravno mjerilo? Nova istraživanja pokazuju da sadržaj pepela nedovoljno precizno mjeri moguća onečišćenja: lisnate biljke poput djeteline (leguminoza) sadržavaju više sirovog pepela od trava. Što je tlo bogatije humusom, to je manja vrijednost sirovog pepela. Upravo ta vrijednost sirovog pepela upućuje samo na udio minerala u onečišćenoj silaži. Bolje je od laboratorija zatražiti procjenu udjela pijeska (pepeo koji nije topiv u solnoj kiselini) ili udjela željeza. Sadržaj pijeska viši od 20 g/kg suhe tvari ili sadržaj željeza viši od 500 mg željeza/kg suhe tvari u hrani upozorava na onečišćenje zemljom.

To onečišćenje uopće nije zanemarivo: jedno istraživanje pokazalo je da 15% travne silaže sadržava više od 120 g sirovog pepela, više od 20 g pijeska ili više od 800 mg željeza/kg suhe tvari! ――> Prljavština pogoršava kvalitetu vrenja: pijesak djeluje bazično (alkalično), povećava pufer - kapacitet silaže (previsoki sadržaj proteina, amonijaka i bazičnih sastavnica pepela) te usporava opadanje pHvrijednosti koja je nužna za siliranje. ――> Sa zemljom u silos dospijevaju i bakterije koje žive na tlu (klostridije). Klostridije proizvode maslačnu kiselinu i sprječavaju nastajanje bakterija mliječne kiseline. Maslačna kiselina je veoma neugodna okusa za životinje pa se unos hrane smanjuje! Osim toga, protein se razgrađuje u produkte manje vrijednosti. Ciljna vrijednost: <0,3% maslačne kiseline u suhoj tvari. ――> Jedan posto pijeska smanjuje energetsku gustoću za 0,1 MJ/NEL/kg (neto energija laktacije) suhe tvari te “razrjeđuje” hranu. Krave u vlažnoj travnoj silaži ne mogu odvojiti zemlju. Jedna krava muzara svakodnevno, ovisno o stupnju onečišćenja, uzima od 0,1 do 1,5 kg zemlje! ――> Sumnja se da upravo visok sadržaj željeza negativno djeluje na ostale elemente u tragovima, kao što su cink, bakar ili mangan te zbog toga loše utječe na zdravlje i plodnost životinja. Osim toga, pijesak se može taložiti u probavnom sustavu te dovesti do proljeva ili čira (ulkusa) na sirištu.

savjetodavstvo

donji dio stabljike sadržava nitrate i mikotoksine koji mogu biti opasni po zdravlje krava. Osim toga, visoka košnja štiti tlo od moguće erozije. Isto tako vrlo je važno da kotači traktora, prikolica i sva oprema te silos nisu zaprljani tlom.

Dovoljno je razloga da se što više smanji udio prljavštine u silaži. Što to znači u praksi? Ukratko, potrebno je: 1. Njegovati pašnjake: Stupanj onečišćenja trave još i prije otkosa uglavnom ovisi o gornjem sloju/pokrovu na pašnjaku. Kiša i vjetar još više podižu čestice zemlje prema travi što uzrokuje rupičastiju i rahliju površinu travnjaka. Tome je uvelike uzrok djelovanje krtica i miševa te vremenski uvjeti. Za neoštećen gornji sloj

Razna istraživanja pokazala su da je kukuruznu stabljiku optimalno skidati na visini 30 cm od tla, na ovaj se način smanjuje prinos suhe tvari po hektaru, ali raste mliječnost jer manje probavljivi dio stabljike ostaje na polju

Mljekarski list 12/2016.

37


savjetodavstvo

Čistoća usjeva od ključne je važnosti za uspješno spremanje silaže i sjenaže, odnosno samo se od čistih usjeva može proizvesti higijenski zadovoljavajuća krma

2.

pašnjaka i kvalitetnu travu u proljeće travnjak treba povaljati i redovito, ravnomjerno, prema potrebi dosijavati. Gnojnicu ubrzo nakon otkosa unositi u tlo pomoću injektora, a ne raspršivanjem pomoću raspršivača. Ne samo na oranici, već i na pašnjaku preglomazan i pretežak stroj zatvara i nabija tlo, slabi nasad na mjestima prolaza kotača te iza sebe ostavlja praznine. Znatno treba smanjiti broj miševa postavljanjem primjerice gredi/šipki za sjedenje za ptice grabljivice ili zamki. Ukloniti izrovane busenove trave nastale prolazom divljih svinja kroz pašnjak. Kositi uz što manje onečišćenja: Dužina trave na pašnjaku nakon otkosa ne bi smjela biti niža od 8 cm! Niski otkos produljuje vrijeme novog rasta trave te povećava sadržaj pijeska. Tehniku i strojeve treba ispravno postaviti - najprije na dvorištu, a poslije još jednom provjeriti na polju. Okretači i sakupljači krme ni u kojem slučaju ne smiju podizati prašinu! Fleksibilni kotači smanjuju rizik na neravnom tlu. Prilikom okretanja trava se dobro suši zbog povoljne manje gustoće slojeva. Travu provenuti na 30- 40%. Oprez: događa se da se upravo stariji strojevi - sakupljači ponekad nagnu prema naprijed i na taj način svakim

3.

obrtom povlače prljavštinu u silos. Stoga treba ostaviti zraka za najmanje jednu širinu palca između kraka sakupljača i tla te uskladiti pritisak zraka u gumama vozila sakupljača. Prilaze prema silosu treba učvrstiti, postaviti čvrstu podlogu! Uvesti sredstva za siliranje: Sredstva za siliranje ne mogu poništiti uznapredovale pogreške, no mogu ubrzati i stabilizirati proces fermentacije - barem pri pravodobnom otkosu i dovoljnoj količini šećera. Kod ekstremno malog sadržaja suhe tvari, umjesto bakterijskih preparata treba koristiti kemijska sredstva.

Zaključak Prilikom proizvodnje silaže manje je bitno povećanje same proizvodnje. Mnogo je važnije raditi s manjim gubitcima kao i minimalizirati uzaludno rasipanje potencijala prinosa! Upravo u privredno teškoj situaciji na taj se način može zaraditi novac, a da se pritom ne mora mnogo investirati.

Izvor dio teksta i slike Magazin Elite

Unos zemlje : utjecaj visine otkosa -cilj je otkos trave na području s optimalnom suhom tvari (oko 32%), kao i manje od 2% prljavštine po kg suhe tvari. Osobito je to moguće ostvariti odgovarajućom visinom reza

pepeo, g/kg suhe tvari (st)

180 160

159

140 120 100

125

125 105

102

80

91

97

89

60 40 20 Mljekarski list 12/2016.

38

0 1. otkos

ispod 5 cm

2. otkos

5 do 7 cm

iznad 7 cm

3. + posljednji otkos

118


ekonomika proizvodnje Mljekarski list 12/2016.

39


savjetodavstvo

Pokrovni usjevi Mr. sc. Tatjana Međimurec Savjetodavna služba

U prošlom broju Mljekarskog lista pisalo se opširno o organskoj tvari i njezinoj ulozi u tlu. No, tada se pisalo o količini organske tvari koja se odnosi na biljne ostatke koji su na parcelama prisutni kao ostatci nakon žetve/berbe/ vađenja/košnje usjeva koji je bio posijan s ciljem proizvodnje zrna, korijena, ili voluminozne mase. Pod pojmom sjetve pokrovnih usjeva podrazumijeva se više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na tlu, a s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem leguminoza, poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito - podizanja plodnosti tla. Pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju “pokrivača tla” s namjerom sprječavanja erozije (vodom i/ili vjetrom) i ispiranja hraniva, prije svega nitrata, a time sprječavanja onečišćenja podzemnih voda. Usjevi koji se uzgajaju s ciljem sprječavanja ispiranja hraniva nazivaju se “usjevi hvatači”. Vrste iz porodice trava veliki su potrošači dušika i uglavnom su travne vrste i koriste kao “usjevi hvatači”.

Pokrovni usjevi mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, često i više vrsta biljaka združenih sjetvom

Slika 1. Izražena erozija tla bez usjeva

Pospješuju zadržavanje i upijanje vode Pokrovni usjevi posijani u dijelu godine kad je tlo bez glavnog usjeva (u veći slučajeva, golo) efikasno štite tlo od erozije. Biljke korijenovim sustavom vežu čestice tla, a nadzemnom biomasom sprječavaju ispiranje finih čestica tla s

Mljekarski list 12/2016.

40

Sukladno važećem pravilniku, pokrovni i postrni usjevi definirani su kao mješavine koje se sastoje od barem dviju kultura navedenih na kraju teksta, a siju se nakon glavne kulture na oranici uz određene uvjete

Slika 2. Erozija tla je manja na zasijanom tlu

Slika 3. Nagib na oraničnoj površini - ovdje je potrebno provoditi mjere zaštite tla od erozije


Pokrovni usjev

Biomasa

Dušik

Kalij

Fosfor

Magnezij

Kalcij

Ozima grahorica (Vicia villosa)

3654

158

149

20

20

58

Inkarnatka (Trifolium incarnatum)

4756

129

160

18

12

70

Stočni grašak (Pisum sativum)

4612

161

178

21

15

50

Raž (Secale cereale)

6287

100

121

19

9

25

savjetodavstvo

Tablica 1. Biomasa i sadržaj hraniva (kg/ha) u nekim pokrovnim usjevima

Izvor: “Konzervacijska obrada tla kao mjera ublažavanja klimatskih promjena”, 2014.

površine vodom ili odnošenje vjetrom. Na površini tla formira se malč koji štiti tlo od erozije. Pokrovni usjevi pospješuju zadržavanje i upijanje vode u tlo i smanjuju površinsko otjecanje. Poljoprivredni proizvođači koji proizvode na tlima ugroženima erozijom, osim o plodoredu svakako trebaju razmisliti i o sjetvi pokrovnih usjeva. Na tlima ugroženima erozijom učestalost uzgajanih okopavinskih usjeva ovisi o intenzitetu erozije. U područjima s niskim stupnjem erozije okopavine se mogu uzgajati svake druge godine. Međutim, u vrlo ranjivim područjima s intenzivnom erozijom okopavine se preporučuje uzgajati jedanput u pet ili čak sedam godina. Pokrovni usjevi mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke, često i više vrsta biljaka združenih sjetvom. Razlikuju se zimski pokrovni usjevi, ljetni pokrovni usjevi koji se većinom koriste za zelenu gnojidbu, međuusjevi, naknadni usjevi i usjevi usijani u postojeći usjev. Kao zimski pokrovni usjevi uglavnom se koriste različite leguminoze (djeteline, grahorice), ali to mogu biti i ozime žitarice (raž, pšenica, pšenoraž, ječam, zob), i/ili njihova mješavina. Zimski pokrovni usjevi siju se u kasno ljeto/jesen na oranicama koje bi inače bila ogoljene tijekom jeseni i zime. Odabrane vrste moraju biti dovoljno otporne na hladnoću kako bi izdržale zimske temperature.

Slika 4. Sjetva pokrovnog usjeva i valjanje nakon sjetve

Zelena gnojidba Pokrovni usjevi uzgajani ljeti uglavnom imaju namjenu siderata (zelena gnojidba) i koriste se s ciljem proširenja plodoreda uz obogaćivanje tla hranivima, posebice na slabo plodnim tlima, ili kao priprema zemlje za sjetvu višegodišnjeg usjeva ili zasnivanje trajnog nasada (voćnjak ili vinograd). Koriste se različite leguminoze, ali i druge biljne vrste kao što su proso, krmni sirak, sudanska trava, uljana rotkva (rauola), heljda ili druge vrste koje će pomoći u poboljšanju fizikalno-kemijskih svojstava tla i gušenju korova. Zelena gnojidba podrazumijeva unos svježe, lakorazgradive organske tvari u tlo (nakon cvatnje biljnih vrsta) s namjerom obogaćivanja tla hranivima. Učinak uzgoja pokrovnih usjeva treba procijeniti s jedne strane kroz pozitivne učinke: podizanje plodnosti i obogaćivanje tla

Slika 5. Pokrovni usjev

Kao zimski pokrovni usjevi uglavnom se koriste različite leguminoze - djeteline, grahorice, ali to mogu biti i ozime žitarice raž, pšenica, pšenoraž, ječam, zob, i/ili njihova mješavina

Mljekarski list 12/2016.

41


savjetodavstvo

Odabir vrsta za sjetvu pokrovnog usjeva ovisi o željenom cilju. Ako je cilj uzgoja pokrovnih usjeva osigurati određene količine dušika za idući usjev, tada će pokrovni usjev biti iz porodice mahunarki (grašak, grahorica ili djetelina). Ako je cilj uzgoja pokrovnog usjeva suzbijanje korova, zaštita tla od erozije ili sprječavanje ispiranja dušika iz tla nakon glavnog usjeva, tada se za pokrovni usjev odabiru vrste s velikom biomasom i dobri kompetitori korovnim biljkama. Za tu su namjenu najpogodnije biljke iz porodice trava: raž, sirak, sudanska trava i ostale vrste trava.

Pokrovni usjevi uzgajani ljeti uglavnom imaju namjenu siderata - zelena gnojidba i koriste se s ciljem proširenja plodoreda uz obogaćivanje tla hranivima, posebice na slabo plodnim tlima, ili kao priprema zemlje za sjetvu višegodišnjeg usjeva ili zasnivanje trajnog nasada

Bolje iskorištavanje hraniva i vode

hranivima, sprječavanje erozije, redukcija korova, zadržavanje hraniva i sprječavanje onečišćenja podzemnih voda, a s druge strane voditi računa o ekonomskoj isplativosti njihove sjetve. Naime, kratkoročna korist često može biti niža od uloženih sredstava i rada te odluku o potrebi za sjetvom pokrovnih usjeva treba donijeti za svaki pojedini slučaj, posebice analizirajući dugoročnu korist (sprječavanje erozije i onečišćenje okoliša, podizanje produktivnosti tla, eliminacija korova). Cilj je sjetve pokrovnih usjeva postići ukupno smanjenje troškova na gospodarstvu kroz: ――> povećanje prinosa ――> smanjenje troškova gnojidbe dušičnim gnojivima ――> smanjenje troškova proizvodnje radi smanjene potrebe upotrebe sredstava za zaštitu bilja ――> redukciju upotrebe mehanizacije.

Pokrovni usjevi koji se sastoje od smjese različitih vrsta koje pripadaju različitim botaničkim porodicama optimiziraju pozitivne karakteristike svake vrste. Tako se pokrovni usjev koji se dobro ukorjenjuje može kombinirati s usjevom plitkog korijena. Posljedica je takve kombinacije bolje iskorištavanje hraniva i vode iz tla s različite dubine, a može pomoći i probijanju “tabana pluga”. Na taj način idućem glavnom usjevu dostupne su zalihe podzemne vode. Sjetvom pokrovnih usjeva utječe se i na vlagu tla. Pokrovni usjevi troše vodu, ali nakon uništavanja (usitnjavanja) njihove nadzemne mase, biljnim ostatcima sprječavaju isparavanje vode iz tla. I živi i uništeni, pokrovni usjevi sprječavaju površinsko otjecanje vode i pospješuju njezino upijanje u tlo. Pozitivni učinci izraženi su samo ako su biljni ostatci ostavljeni na površini tla kao malč. Uništavanje pokrovnog usjeva treba obaviti dva do tri tjedna prije sjetve glavnog usjeva, valjkom i/ili tarupom. Usitnjavanjem nadzemne mase pokrovnog usjeva formira se sloj biljnih ostataka na površini tla (malč), koji čuva vlagu tla i povećava infiltraciju oborinske vode.

Tablica 2. Dubina zakorjenjivanja nekih pokrovnih usjeva Dubina (cm)

Pokrovni usjev Bijela djetelina (Trifolium repens)

30-90 Ozima grahorica (Vicia villosa) Obična grahorica (Vicia sativa) 90-150 Hmeljasta lucerna/dunjica (Medicago lupulina) Crvena djetelina (Trifolium pratense) Mljekarski list 12/2016.

42

150-210 Bijela lupina (Lupinus albus)

Izvor: “Konzervacijska obrada tla kao mjera ublažavanja klimatskih promjena”, 2014.


savjetodavstvo

N

A

Postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine

NE GMO A

SADRŽI

R • H

Za pokrovne/postrne usjeve u okviru održavanja ekološki važnih površina (EZP) priznavat će se mješavine koje se sastoje od barem dviju nabrojenih poljoprivrednih vrsta: zob (Avena sativa), raž (Secale cereale,) pšenoraž (Triticale), ječam (Hordeum vulgare), talijanski ljulj (Lolium multiflorum), sudanska trava (Sorghum sudanense), sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X Sorgum sudanense), vlasulje (Festuca spp.), vlasnjače (Poa spp.), gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra), krmna rotkva - Rauola (Raphanus sativus L.,var. oleiformis), uljana rotkva (Raphanus sativus), kanola (Brassica napus ili B. rapa), ozima repica - Perko (Brassica rapa L., cv. Perko), grahorice (Vicia spp.), djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium), crvena djetelina (Trifolium pratense), krmni grašak (Pisum sativum), lupine (Lupinus spp.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum), grahor satrica (Lathyrus sativus), facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum).

JE

Evo još nekoliko riječi o pokrovnim usjevima u slučaju da je poljoprivredni proizvođač u Zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2016. godinu na ARKOD parceli sjetvu pokrovnih usjeva označio kao ekološki važnu površinu. Tada mora zadovoljiti određene uvjete propisane Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (objavljenom u NN 20/16). Sukladno navedenom pravilniku, pokrovni i postrni usjevi definirani su kao mješavine koje se sastoje od barem dviju kultura navedenih na kraju teksta, a siju se nakon glavne kulture na oranici uz sljedeće uvjete: ―> postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine ―> sjetva postrnih i pokrovnih usjeva treba biti obavljena u razdoblju između 1. lipnja do 1. rujna godine za koju se podnosi zahtjev, dakle između 1.6. i 1.9. 2016. ―> kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive za postrne i pokrovne usjeve.

I

N

Propisani uvjeti

Mi brinemo za mliječnost i zdravlje Vaših krava!

T ZA ŽIVO

FANON d.o.o., TSH Petrijanec tel: 042 714 700 • www.fanon.hr • savjeti@pehra.hr

Čestit Božić i usješnu 2017. godinu želi Vam Fanon tim

mljekarski list 12/2016.

43


savjetodavstvo

Kvalitetni hrvatski sirevi Anđelka Pejaković, dipl. ing. Savjetodavna služba

Savjetodavna služba ove je godine po drugi put organizirala odlazak naših malih proizvođača sireva u Austriju na 13. međunarodno ocjenjivanje i izložbu sireva. Manifestaciju 13. Internationale Käsiade organizira Udruženje sirara i stručnjaka u mljekarstvu iz Innsbrucka svake druge godine i ona predstavlja jednu od najvažnijih izložbi sira u Europi. Ove godine Käsiade je održana od 11. do 13. studenoga u poznatoj dvorani Salvena u Hopfgartenu u Tirolu. Ukupno je bilo prijavljeno i ocjenjeno 510 sireva, od čega je njih 199 odnosno 27% dobilo jednu od medalja: 66 zlatnih, 80 srebrnih i 53 brončane. Sirevi su stigli iz Austrije, Švicarske, Hrvatske, Njemačke, Italije, Španjolske, Mađarske, Slovačke, Norveške i Slovenije. Stručna ocjenjivačka komisija brojala je 50 članova, a ocjenjivanje je trajalo jedan dan. Na ocjenjivanje je iz Hrvatske prijavljeno 20 sireva naših

Mljekarski list 12/2016.

44

Slika 1. Ponosni hrvatski mali sirari s diplomama

Veliki uspjeh malih proizvođača sireva iz Hrvatske na međunarodnom ocjenjivanju sireva u Austriji

malih proizvođača, članova Saveza malih sirara RH “SirCro” te tri sira koje su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca. Od 20 sireva naši malih sirara ocijenjenih od strane stručne ocjenjivačke komisije, njih 10 osvojilo je neku od diploma što iznosi 50% a to je izvrstan uspjeh. Svi zajedno možemo biti vrlo ponosni i zadovoljni ovim rezultatima koji pokazuje veliki napredak i predan rad naših malih proizvođača sireva. Od triju sireva koje su proizveli djelatnici i studenti stručnog studija Prehrambene tehnologije s Veleučilišta iz Karlovca i poslali na ocjenjivanje, srebrnu medalju osvojio je i jedan njihov sir. Također, dvije medalje za svoje sireve osvojila je i Prehrambena industrija Vindija d.d. Najsjajnija medalja - jedina naša zlatna diploma otišla je


Svi zajedno možemo biti vrlo ponosni i zadovoljni ovim rezultatima koji pokazuje veliki napredak i predan rad naših malih proizvođača sireva

savjetodavstvo

u Osječko-baranjsku županiju za polutvrdi kuhani dimljeni kozji sir s rumom našeg proizvođača kozjih sireva Josipa Đurkovića iz sela Marjančaca koje se nalazi u sastavu grada Valpova. Od 510 sireva u skupini sireva iz malih obiteljskih sirana (seljački sirevi) bilo je 136 sireva gdje su bili razvrstani svi naši sirevi. Od 136 sireva njih 42 odnosno 30% dobilo je medalje, od čega je u Hrvatsku došlo 11 medalja (10 za male sirare i 1 za karlovačko veleučilište). Ostala 374 sira ocijenjena su u skupini industrijskih sireva. Ove godine bilo je 24% više sireva nego prije dvije godine, što govori o važnosti Käsiade u međunarodnom pozicioniranju sireva i sirarstva. Kako se i očekivalo, najviše medalja osvojili su Austrijanci koji su izlagali i najviše sireva na ocjenjivanju, a nakon njih najuvjerljiviji bili su Švicarci. Nakon ocjenjivanja, na izložbi se od najboljih sireva dodjeljuju i tri posebne nagrade, i to: ――> “Peak of Quality” nagrada za najbolji od najboljeg - šampion natjecanja (“olimpijski pobjednik”) a ove godine osvojio ju je tvrdi kravlji sir iz sirane Hungerbühler iz Švicarske. ――> “Inovativni sir” - nagrada za najinovativniji proizvod - osvojio ju je sir “Ramino mješavima sireva” (mješavina mascarponea i sira s plavim plijesnima) iz Austrije. ――> “Nagrada medija” - nagrada prema izboru novinara - osvajač je planinski sir sa začinima sirane Erlebnis Sennerei Zillertal iz Austrije. Tijekom trodnevnoga studijskog putovanja u Austriju osim izložbe i dodjele diploma posjećena je i jedna vrlo uspješna farma sa simentalskim kravama i obiteljskom siranom poznatoga austrijskog uzgajivača Johanna Schipflingera te jedna veća sirana Zillertaler Heumilch-Sennerei.

Slika 2. Zlatna medalja i diploma za kuhani dimljeni kozji sir s rumom Josipa Đurkovića

Tablica 1. Pregled medalja Rbr

VRSTA SIRA

IME I PREZIME SIRARA

ŽUPANIJA

DIPLOMA

1

POLUTVRDI KUHANI DIMLJENI KOZJI SIR S RUMOM

JOSIP ĐURKOVIĆ

OSJEČKO-BARANJSKA

ZLATO

2

POLUTVRDI KUHANI SIR

ROMINA ZADRAVEC

ZAGREBAČKA

SREBRO

3

POLUTVRDI SIR - GORANSKI KUHANI DIMLJENI KRAVLJI SIR

SENADA MRVOŠ

PRIMORSKO-GORANSKA

SREBRO

4

POLUTVRDI KUHANI DIMLJENI SIR

DUŠANKA ČAVRAG

KARLOVAČKA

SREBRO

5

TVRDI OVČJI SIR - PAŠKI SIR

KRUNOSLAV VIDAS

ZADARSKA

SREBRO

6

SVJEŽI KOZJI SIR S PAPROM I ČEŠNJAKOM U VOSKU

RADOSLAV MORAVEC

VARAŽDINSKA

SREBRO

7

TVRDI OVČJI SIR - ZELENI BODUL

MIRJENKO MRAKOVČIĆ

PRIMORSKO-GORANSKA

BRONCA

8

POLUTVRDI KRAVLJI SIR - GLAVAN

NEVENKA TURKALJ

KARLOVAČKA

BRONCA

9

TVRDI KOZJI SIR

NIKICA ŽAMPERA

ZADARSKA

BRONCA

10

MEKI KOZJI SIR S PAPROM

RADOSLAV MORAVEC

VARAŽDINSKA

BRONCA

Mljekarski list 12/2016.

45


Mljekarski list 06/2013.

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Ove godine bilo je 24% više sireva nego prije dvije godine, što

savjetodavstvo

FADN je sustav na farmama trebaju se uzeti u obzir trošak kvote za govori o važnosti Käsiade u međunarodnom pozicioniranju farme koje povećavaju proizvodnju i ostali troškovi reknjigovodstvenih podataka o promaterijala.sireva i sirarstva poslovanju poljoprivrednih

Gdje smo mi?

gospodarstava obavezan za sve zemlje članice EU-a, a koji se temelji na prikupljanju godišnjih proizvodnih, ekonomskih i financijskih podataka

U Hrvatskoj je također smanjen broj gospodarstava od 1. pregled medalja po državama 2003. godine;grafikon 41% manje registriranih posjednika goveda i 25% manje isporučitelja mlijeka. Ovaj trend odrazio 40 se na povećanje prosječnog broja krava na gospodar37 na prosječnu veličinu farme, jer je kod nas većina farmi stvu, i to sa 335 krave u 2004. na 6 krava u 2012. Mliječ35 u skupini malih (86% ima do 10 krava). Udio govedarnost je kod naših proizvođača oko 20% niža od vrijed30 ske proizvodnje u ukupnoj vrijednosti otkupljenih poljonosti u EU (prosjek simentalske pasmine 5501 kg, hol25 26 25 privrednih proizvoda u posljednjem desetljeću relativno steina 6786 kg), a odnosi se na prosječnu proizvodnju 20 je stabilan i kreće se oko 24%. Kao i u zemljama EU-a, mlijeka u standardnoj laktaciji na gospodarstvima koja 15 26 16 14 u Hrvatskoj je od 2007. prisutan trend smanjivanja broja su pod kontrolom mliječnosti. Kod nas je 57% krava 10 10 9 8 mliječnih farmi, a6 razlozi su opadanje broja krava, pad7 pod kontrolom, EU-a taj je7 postotak nešto 5 a u zemljama 6 6 5 4 4 0 0 0 1 cijene mlijeka i2 rast cijena 1stočne hrane. Osim ovih “rašiviši (Austrija 77%, Slovenija 80%, Njemačka 85%, Dan0 renih” problema, mi imamo i svoje speci ska 92%). Prema isporučenoj količini mlijeka po gospošvicarska njemačka italija norveška španjolska bosna i hrvatska slovenija mađarska čnosti austrija kaoodšto toga hercegovina tirol su male proizvodne jedinice, staračka kućanstva, niža darstvu (50.000 kg), hrvatski su proizvođači na razini razina znanja i kao posljedica svega navedenog slaba onih u Sloveniji i Austriji, ali vrlo daleko od proizvođača zlato kg). To je i razumljivo srebro u Nizozemskoj (596.000 s obzirombroncakonkurentnost proizvodnje.

mljekarski list 12/2016.

46


Poštovani korisnici, želimo vas podsjetiti na važnost vaših obveza u provedbi Mjere M10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i M11- Ekološki uzgoj svake proizvodne godine. 1. vođenje evidencije Vođenje evidencije obvezno je za sve korisnike M10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i M11 - Ekološki uzgoj. Način vođenja evidencije propisan je Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2016. godinu (Narodne novine 20/16). Evidencija se može voditi ručno ili elektronskim putem na propisanim obrascima. Obrasci se mogu ispisati kako bi se podatci mogli unijeti ručno, ili ih treba voditi elektronski u Word ili Excel programu. U evidencijski obrazac treba unijeti sve tražene podatke, vodeći računa da se podatci vode za sve ARKOD parcele koje su prijavljene u jedinstvenom zahtjevu za pojedinu operaciju ili podmjeru. Također, bitno je redovito unositi podatke kako bi iz evidencije bilo jasno da se propisane obveze poštuju sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (Narodne novine 20/16). Ako se na parceli nalazi više kultura koje zahtijevaju različitu uporabu sredstava za zaštitu bilja, npr., ARKOD parcela upisuje se svaki put u novi red kada se upotrebljava sredstvo za zaštitu bilja, i to za svaku pojedinu kulturu, sa svim potrebnim podatcima.

Prilikom kontrole na terenu treba pokazati popunjen obrazac evidencije (u papirnatom ili elektronskom obliku). Korisnik će biti sankcioniran te će biti umanjen iznos potpore ako: ―> obrazac ne postoji ili ―> obrazac nije popunjen ili ―> obrazac je nepotpun. 2. plan plodoreda U operaciji 10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture obvezna je izrada i provedba plana plodoreda koji mora biti dostupan od trenutka ulaska u sustav potpore. Plan plodoreda treba dati na uvid uz ostalu dokumentaciju u slučaju kontrole na terenu.

iz agencije za plaćanja

Podsjetnik korisnicima na obveze u okviru IAKS mjera

3. plan gnojidbe U operaciji 10.1.2. Zatravnjivane trajnih nasada obvezna je izrada i provedba plana gnojidbe koji mora biti dostupan od trenutka ulaska u sustav potpore. Plan gnojidbe treba dati na uvid uz ostalu dokumentaciju u slučaju kontrole na terenu. 4. godišnje podnošenje zahtjeva za potporu Tijekom trajanja petogodišnjega obveznog razdoblja u Mjeri 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i M11 - Ekološki uzgoj korisnik je dužan svake godine na jedinstvenom zahtjevu zatražiti potporu u skladu s propisanim rokovima za podnošenje jedinstvenog zahtjeva. Molimo da obratite pažnju na ovu obvezu te prilikom podnošenja zahtjeva za potporu svakako provjerite jeste li označili sve operacije/podmjere/mjere za koje želite ostvariti potporu.

Produženje roka za podnošenje zahtjeva za osiguranje usjeva, životinja i biljaka u okviru podmjere 17.1. Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je proceduru izmjena i dopuna Pravilnika o provedbi Mjere M17 “Upravljanje rizicima”, podmjere 17.1. “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Izmjenama i dopunama pravilnika produžit će se rok za podnošenje zahtjeva za potporu do 31. siječnja iduće godine (2017.). Osim toga, ovim izmjenama i dopunama omogućit će se korisnicima da pravovaljani dokaz o visini ukupno plaćene premije osiguranja mogu dostaviti najkasnije pet mjeseci nakon roka za podnošenje zahtjeva za potporu.

mljekarski list 12/2016.

47


razmišljanje terenskog agronoma Mljekarski list 12/2016.

48

Kako očuvati zdravlje domaćih životinja i ljudi Mr. sc. Srećko Ladišić

Suvremene agrarne prakse, kako pokazuju najnovija istraživanja i predviđanja, dovele su do toga da će očekivana dob novih generacija ljudi biti sve kraća umjesto sve duža, usprkos medicinskim dostignućima i različitim tehnologijama. Pad dužine očekivanoga životnog vijeka ljudi sve se više povezuje s prijelazom s obiteljskoga - farmerskog uzgoja biljaka i životinja za ljudsku hranu na industrijsku proizvodnju, ali i s dramatičnim promjenama u proizvodnji hrane koju jedemo. Suvremena industrijska proizvodnja kako životinjske tako i biljne hrane uz sve veću upotrebu antibiotika, hormona i pesticida (fungicida, insekticida, herbicida) te genetski modificirana hrana prije nisu bili uobičajena praksa. Ljudi rođeni u prvoj polovici prošlog stoljeća nisu bili toliko opterećeni tako golemom farmaceutskom industrijom i tolikom potrošnjom raznih “lijekova”, kao ni tolikim brojem autoimunih bolesti. Danas u svijetu najveću stopu rasta i proizvodnje bilježe farmaceutska industrija, industrija zaštitnih sredstava i industrija genetski modificiranih organizama (GMO). Velik je problem svakako prekomjerna upotreba antibiotika u uzgoju domaćih životinja i njihovu liječenju. Moramo biti svjesni da u prirodi uz manji broj štetnih vrsta bakterija postoji daleko veći broj vrsta korisnih bakterija, bez kojih ne bi mogle živjeti ni životinje ni ljudi. Tako velik dio probave u ljudskom probavnom traktu i velik dio ljudskog zdravlja, osobito imunitet, ovisi o korisnim bakterijama u dijelu našega probavnog trakta u tankom i debelom crijevu. Isto je i kod domaćih životinja. Osobito je to izraženo kod preživača, krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka i mesa. Tragične spoznaje do kojih se sve više dolazi - da će očekivani životni vijek naše djece, i ostalih novih generacija ljudi, biti kraći nego naš životni vijek svakako bi nas trebao najozbiljnije zabrinuti.

Upotreba antibiotika u uzgoju domaćih životinja Antibiotici se u uzgoju domaćih životinja, odnosno u proizvodnji mesa upotrebljavaju od 1950., i to kao način poticanja rasta. Danas se u SAD-u 80% ukupno proizvedenih

Donosimo neke nove spoznaje o novim “tehnologijama” vezanima za proizvodnju hrane i njihovu dugoročnom utjecaju i djelovanju na ljudsko zdravlje

antibiotika još uvijek upotrebljava u industrijskoj proizvodnji mesa - kao stimulatori rasta, odnosno većeg prirasta mesa i masti. Antibiotici se upotrebljavaju i u uzgoju stoke i peradi isto tako i kao zaštita od pojave bolesti, jer se velik broj životinja drži na malom prostoru. Antibiotici u probavnom traktu domaćih životinja izazivaju promjene u sastavu crijevnih bakterija, ali i u njihovoj genetskoj strukturi. Antibioticima se ubija velik broj različitih bakterija, a povećava broj bakterija koje dovode do povećanja prirasta tjelesne težine do 15% zbog većeg iskorištavanja hrane. Isto se događa i u probavnom traktu gojaznih ljudi, koji jedu hranu koja sadržava antibiotike, ili koji su u najranijoj mladosti prošli više tretmana antibioticima koji su im trajno izmijenili sastav crijevnih bakterija. Tretiranje životinja antibioticima u preventivne svrhe u velikim industrijskim pogonima dovodi do pojave štetnih bakterija koje postaju otporne na antibiotike i mogu biti opasne za ljudsko zdravlje. Tako se sve više pojavljuju bakterije otporne na neke antibiotike. Sve veća upotreba antibiotika u bolnicama i u uzgojima stoke, pak, sve više dovodi do sve većeg broja bakterija otpornih na većinu postojećih antibiotika. Bakterije koje sve više postaju otporne na velik broj antibiotika godišnje u SAD-u usmrte više od 23.000 ljudi, a kod dva milijuna ljudi izazivaju različita bolesna stanja koja zahtijevaju sve složenije liječenje. Upotreba antibiotika porasla je od 2000. do 2010. u cijelome svijetu čak 35%. Djeca u SAD-u do svoje 18. godine prosječno prime oko 17 kura antibiotika, i to za bolesti za koje uglavnom nije potrebno nikakvo liječenje. Antibiotici se daju preventivno, uglavnom kod kojekakvih bezopasnih virusnih infekcija. Nažalost, sve se više dolazi do znanstvenih spoznaja da antibiotici kod životno bezopasnih bolesti uzrokuju daleko veće štete nego koristi. Tako je jedno medicinsko istraživanje kronične upale sinusa pokazalo da pacijenti s takvim tegobama u nosnoj šupljini imaju 900 različitih sojeva bakterija, dok zdravi ljudi imaju blizu 1200 sojeva. Prisutnost većeg broja sojeva bakterija - korisnih bakterija - štiti nosnu šupljinu i sinuse od štetnih bakterija. Antibiotici uništavaju i korisne, zaštitne bakterije, koje u normalnim uvjetima potiskuju štetne bakterije.


razmišljanje terenskog agronoma Slike 1 i 2. Ovakvim načinom i u ovakvim uvjetima držanja i uzgoja rasplodne i tovne teladi potreba za upotrebom antibiotika svedena je na najmanju moguću mjeru, kao i veterinarski troškovi

Na taj način ljudi postaju sve više podložni ponovnim infekcijama, što dovodi do još veće upotrebe antibiotika. Isto se događa i u uzgoju i držanju domaćih životinja. Takav sam problem ne jednom vidio i kod naših proizvođača mlijeka, koji svojoj teladi vrlo često već i na prvi znak šmrkavosti odmah daju antibiotike, što stvara probleme kod daljnjeg uzgoja a ujedno povisuje i veterinarske troškove. Nažalost, mnogi naši stočari, sami kupuju lijekove - antibiotike i igraju se doktora kako bi smanjili skupe veterinarske usluge, što na kraju završava još većim troškovima. Promišljeniji i pedantniji stočari uvažavaju pravila struke i tehnologije držanja i uzgoja teladi i junadi vani na otvorenom pod prozračnim, hladnim i suhim nadstrešnicama.

Danas se u SAD-u 80% ukupno proizvedenih antibiotika još uvijek upotrebljava u industrijskoj proizvodnji mesa - kao stimulatori rasta, odnosno većeg prirasta mesa i masti

Mljekarski list 12/2016.

49


razmišljanje terenskog agronoma Mljekarski list 12/2016.

50

Do poremećaja ravnoteže različitih uglavnom korisnih bakterija u ljudskom probavnom traktu u SAD-u godišnje dolazi kod 30 milijuna Amerikanaca, na što velikim dijelom utječu zaštitna sredstva, antibiotici, genetski modificirana hrana, stres i nepravilna loša prehrana Cjeloživotno učenje Uz cjeloživotno učenje struke i prakse uvijek ističem i važnost stalnog učenja i našega hrvatskog jezika. Dobro se sjećam jednog testa na fakultetu koji nam je dala jedna profesorica, a bilo je postavljeno i pitanje - Jeste li pismeni? Mi smo se studenti začuđeno pogledavali - pa svi smo završili srednje škole. To što znamo čitati i pisati, međutim, ne znači i da smo “pismeni” kada je riječ o materinjem i književnom jeziku, ali i o mnogim pitanjima iz života. Sve nas ovo navodi na potrebu cjeloživotnog učenja na svim područjima koja su nam važna u našem životu. Već sam malo prije upotrijebio “hrvatsku” riječ - pedantan. Ta je riječ tuđica, što znači da smo je usvojili iz nekoga drugog jezika. Potječe od francuske riječi pedant = čovjek savjestan do sitnica, a u hrvatskom jeziku riječ pedantan = uredan, savjestan, točan. Biti savjestan, uredan i točan od presudne je važnosti u cjelokupnom životu, a u stočarstvu osobito u proizvodnji mlijeka. Koji je najveći problem kod upotrebe antibiotika? Antibiotici širokog spektra uz štetne ubijaju i korisne bakterije, i to jednako i u probavnom traktu ljudi i životinja. Kako su štetne bakterije otpornije i “jače” od korisnih bakterija, puno se brže oporavljaju i prilagođavaju, odnosno postaju sve otpornije na cijeli spektar različitih antibiotika. Jedna od vrlo problematičnih bakterija u proizvodnji hrane svakako je salmonela, koja isto tako postaje sve otpornija na velik broj postojećih antibiotika. Mnogi suvremeni poremećaji ljudskog zdravlja vezani su uz preveliku upotrebu antibiotika i raznih drugih kemijskih spojeva u održavanju zdravlja biljaka, životinja i ljudi, a koja su istovremeno škodljiva po zdravlje kako biljaka, životinja, tako i ljudi. Sve ovo počiva na modernoj praksi i tehnologiji uzgoja i proizvodnje biljaka i domaćih životinja, te prehrane ljudi i održavanja ljudskoga zdravlja, što se sve promiče kao potrebno i korisno, iako iza svega uglavnom stoje profit i zarada. Često iza mnogo toga stoje i znanstvena otkrića

koja nisu dovoljno provjerena dovoljnim brojem pokusa i testiranja na dugoročne posljedice.

Upotreba vode za napajanje domaćih životinja i za piće kod ljudi Je li bolja voda iz vodovodne mreže ili iz vlastita bunara? Što su pokazala najnovija istraživanja o upotrebi klorirane vode iz vodovodne mreže? I najmanje količine klora u vodi za piće toksične su za korisne bakterije u probavnom traktu kako domaćih životinja, tako i ljudi. Kod prevelike upotrebe pesticida u proizvodnji biljne hrane njihovi ostatci u probavnom traktu ljudi uništavaju korisne bakterije Lactobacillus i Bifidobacterium, dok su štetne - patogene bakterije kao Clostridium i Salmonella daleko otpornije, čime se njihov broj može povećati do izazivanja pojave bolesnog stanja.

Genetski modificirani organizmi (GMO) Genetsko modificiranje organizama provodi se tako da se dio gena iz jednog organizma trajno ugradi u genetsku strukturu drugog organizma. O svim genetskim modificiranjima biljaka danas uglavnom znamo vrlo malo, jer se ti podatci uglavnom ne objavljuju. Bilo bi dobro, međutim, kada bismo ih mogli pročitati kako bismo se upoznali s novim karakteristikama genetski modificiranih organizama i kojim su kombinacijama gena zapravo proizvedeni. Jedna modifikacija odnosi se na bakteriju Bacillus thuringiensis koja živi u tlu, a koja proizvodi toksin koji ubija insekte. Kompanija koja se bavi biotehnologijom ubacila je gen ove baterije koji proizvodi toksin koji ubija insekte u genetsku strukturu kukuruza, tako da biljke kukuruza mogu same proizvoditi taj toksin, odnosno otrov za insekte. Novi Bt kukuruz danas se nalazi u mnogim prehrambenim proizvodima, hrani i piću, pa se tako našao i u hrani za dojenčad. Jedno kanadsko istraživanje o prisutnosti Bt toksina u ljudskom tijelu nakon konzumacije namirnica i pića u kojima se nalazi i Bt kukuruz pokazalo je da se Bt toksin nalazi u tijelu 93% testiranih trudnica, u 80% pupčane krvi njihove djece, te u krvi 67% žena koje nisu trudne. Američka akademija za medicinu okoliša ( AAEM ) 2010. godine izdala je naputak liječnicima da svojim pacijentima savjetuju izbjegavanje namirnica od genetski modificirane hrane. Svjedoci smo, pak, da svjetske kompanije proizvođači GMO organizama nastoje svoje proizvode plasirati i na europsko tržište. Genetski modificirani kukuruz s vrlo visokim sadržajem fruktoze dodaje se u hranu za dojenčad i mnogu djecu zbog toga muče probavne tegobe. Hrana za dojenčad pak na bazi soje, koju dojenče pojede u jednom danu, sadržava količinu estrogena koja se nalazi u nekoliko kontracepcijskih pilula. Ujedno je poznato i da je najveća količina američke soje genetski modificirana.


Dugoročni rizici Do poremećaja ravnoteže različitih uglavnom korisnih bakterija u ljudskom probavnom traktu u SAD-u godišnje dolazi kod 30 milijuna Amerikanaca, na što velikim dijelom utječu zaštitna sredstva, antibiotici, genetski modificirana hrana, stres i nepravilna loša prehrana. Sve ovo izaziva sve veći broj nedovoljno poznatih i sve učestalijih različitih zdravstvenih poremećaja i autoimunih bolesti. Prekomjerna upotreba antibiotika u liječenju ljudi i domaćih životinja, a osobito primjena u proizvodnji mesa kao stimulatora bržeg rasta, spada u takozvanu „novu tehnologiju“, za koju se nekada smatralo kako je vrlo, vrlo dobra. Nasuprot tome danas u svijetu postoji sve više istraživanja i novih spoznaja o mnogim novim “tehnologijama” u našem cjelokupnom životu, pa tako i u poljoprivredi, koje njihovo dugoročno djelovanje dovode pod veliki upitnik. I genetski modificirani organizmi, takozvani GMO, spadaju u nove “tehnologije”, ali nažalost one koje nisu dovoljno istražene glede njihova dugoročnog djelovanja na ljudsko zdravlje. Mnogi su se i kad je riječ o upotrebi antibiotika i GMO organizama poveli za trenutnim “pozitivnim” rezultatima i djelovanjem, a osobito ako je u pitanju veći profit, odnosno veća zarada. Sve se više dolazi do spoznaja koje se prije nisu znale - o dugoročnim rizicima upotrebe antibiotika i zaštitnih tvari u proizvodnji hrane, te u održavanju zdravlja domaćih životinja i ljudi. Isto će tako uskoro biti i s većinom genetski modificiranih organizama i GMO hrane.

Mnogi suvremeni poremećaji ljudskog zdravlja vezani su uz preveliku upotrebu antibiotika i raznih drugih kemijskih spojeva u održavanju zdravlja biljaka, životinja i ljudi, a koja su istovremeno škodljiva po zdravlje kako biljaka, životinja, tako i ljudi

Nažalost, sve se više dolazi do znanstvenih spoznaja da antibiotici kod životno bezopasnih bolesti uzrokuju daleko veće štete nego koristi

razmišljanje terenskog agronoma

U najrazvijenijim zemljama sve se više javljaju i alergije i preosjetljivost na hranu, što u SAD-u godišnje pogađa oko 15 milijuna ljudi. Najveći dio alergija i preosjetljivosti na pojedinu hranu posljedica su prekomjernog korištenja zaštitnih sredstava u proizvodnji stočne i ljudske hrane biljnoga porijekla, te antibiotika i drugih lijekova u proizvodnji hrane i liječenju različitih zdravstvenih poremećaja kod životinja i ljudi, a što dovodi do poremećaja ravnoteže bakterija u ljudskom probavnom traktu.

mljekarski list 12/2016.

51


vijesti

Izazovi ekološke poljoprivrede Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

Hrvatska poljoprivredna agencija u sklopu provođenja projekta Grass Croatia organizirala je 28. studenoga 2016. Forum o ekološkoj poljoprivredi, koji je na jednom mjestu okupio predstavnike medija, ekološke poljoprivrednike, regionalne i razvojne agencije, konzultante koji savjetuju poljoprivrednike u području ruralnog razvoja, saveze uzgajivača, udruge poljoprivrednika, predstavnike srednjih poljoprivrednih škola, te predstavnike fakulteta. Inače, projekt GRASS Croatia osmislila je i implementirala Hrvatska poljoprivredna agencija, a sufinancira ga Europska komisija - DG AGRI. Cilj provođenja ovoga projekta je podizanje svijesti javnosti o ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije, značaju ZPP-a za održivost i razvoj ruralnih područja, poljoprivrednih gospodarstava, kvalitetu i sigurnost hrane - a time i kvalitetu života cjelokupnog

Mljekarski list 12/2016.

52

Forum je ponudio i rješenja koja se mogu koristiti u praksi ako se mladi ljudi odluče koristiti EU-fondove i na pametan i održiv način baviti se ekološkom poljoprivredom koja zauzima sve veći značaj u društvu, s obzirom na to da se svakim danom sve više podiže svijest o važnosti pravilne prehrane koja dolazi u prvi plan današnjeg potrošača

Je li moguće zadržati mlade u ruralnim krajevima kroz bavljenje ekološkom poljoprivredom?

stanovništva, ali i sveukupan gospodarski razvoj. Navedene ciljeve Hrvatska poljoprivredna agencija ostvaruje nizom informativnih mjera i događaja, odnosno u izravnom kontaktu s poljoprivrednicima i građanstvom. U ime ministra poljoprivrede prisutne je pozdravio i službeno otvorio program doc.dr.sc. Zdravko Barać. U svojem je govoru istaknuo kako ekološka poljoprivreda u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji zauzima sve veći značaj, a površine na kojima se odvija ekološka poljoprivreda upeterostručene su u odnosu na razdoblje od prije šest godina, tako da je u ovoj godini oko 90.000 ha pod ekološkom proizvodnjom i riječ je o uzlaznom trendu. Možemo biti zadovoljni i kada analiziramo podatke o potrošnji tih proizvoda koji također govore o uzlaznom trendu. O ulozi Hrvatske poljoprivredne agencije u ekološkoj poljoprivredi RH govorio je Robert Bakota, zamjenik ravnateljice HPA, a istaknuo je veoma aktivnu ulogu Hrvatske poljoprivredne agencije u edukaciji poljoprivrednika u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Predavanje “Zajednička poljoprivredna politika vezana uz ekološku poljoprivredu” održao je Enver Raković, projektni menadžer projekta GRASS Croatia, dok je o izazovima studenata u primjeni znanja iz područja ekološke poljoprivrede govorio prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje “Maloprodaja ekološke hrane i trend razvoja potreba kupaca” održala je Jadranka Boban Pejić iz tvrtke bio&bio d.o.o., a potom su svoja iskustva u provođenju projekata iznijeli Dario Frangen, koji je predstavio preduvjete uspješne ekološke proizvodnje meda, Aleksandar Grgić, koji je govorio o uspješnoj ekološkoj proizvodnji kozjeg sira, te Rodoljub Džakula, koji je govorio o uspješnoj ekološkoj proizvodnji u stočarstvu. Završno predavanje o financiranju mladih poljoprivrednika iz EU-fonda za ekološku poljoprivredu, pak, održala je naša poznata savjetodavka Anđelka Pejaković iz Savjetodavne službe.


vijesti Prisutne je u ime ministra poljoprivrede pozdravio doc.dr.sc. Zdravko Barać te istaknuo sve veći značaj ekološke poljoprivrede u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske

Aleksandar Grgić vlasnik je jedinstvenoga edukacijskodegustacijskog centra “Ambient Park” smještenog u šumi nadomak Zagreba, u Budencu. Prostire se na 80.000 četvornih metara i udomljuje više od 400 životinja. Vodeći su u proizvodnji vrhunskih proizvoda od kozjeg mlijeka, a u ponudi osim mliječnih delicija imaju i seoski eko-turizam

Poticaj razvoju poljoprivrede Nakon iznesenih svih teoretskih i praktičnih podataka i iskustava koji su detaljno opisali što ekološka poljoprivreda predstavlja te s kojim se teškoćama suočavaju proizvođači, održan je i okrugli stol “Je li moguće zadržati mlade u ruralnim krajevima kroz bavljenje ekološkom poljoprivredom?” pod moderatorstvom urednika Gospodarskog lista Ivana Stupnišeka. Konačno, organizatori su sa zadovoljstvom zaključili kako je ispunjen osnovni cilj organizacije ovoga foruma - podizanje razine svijesti hrvatske javnosti o demografskim kretanjima u ruralnim područjima RH, važnosti i utjecaju tih kretanja na današnji ali i budući život i održivost ruralnih krajeva kroz poticanje zapošljavanja mladih u poljoprivredi. Kada se ne bi djelovalo, prema negativnim pokazateljima i zadržavanju mladih u ruralnim područjima RH, do 2031. ostala bi uglavnom staračka kućanstva sa značajno smanjenim stupnjem gospodarskog ali i sveukupnog razvoja. Ta kretanja utječu na sva ruralna područja RH, koja obuhvaćaju čak 90% njezina teritorija i 47% njezina stanovništva. Čak i područja koja su uživala sveukupan porast stanovništva u razdoblju od 2001. do 2011. suočavaju se s istim problemima. Primjerice, stanovništvo Istarske županije povećalo se u tom razdoblju za 1%, no njezino se poljoprivredno stanovništvo smanjilo za 10% - ističu organizatori foruma. A kada se govori o statistici, onda je važno istaknuti podatke kako je u RH 2014. bilo 185.965 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su osiguravala prihode 297.544 osoba (1,6 osoba po poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno oko 14% ruralnog stanovništva). Važno je istaknuti kako su ta poljoprivredna gospodarstva razmjerno mala i u prosjeku obrađuju 5,6 ha poljoprivrednog zemljišta, a prosječna je dob vlasnika obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva 59,8 godina i u pravilu su vlasnici OPG-ova stariji parovi. Nažalost, samo 4,5% vlasnika obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava u dobi su do 35 godina, a taj podatak govori u prilog nepovoljnoj statistici koja značajno utječe na ruralna područja. Forum je također ponudio i rješenja koja se mogu koristiti u praksi ako se mladi ljudi odluče koristiti EU-fondove i na pametan i održiv način baviti se ekološkom poljoprivredom koja zauzima sve veći značaj u društvu, s obzirom na to da se svakim danom sve više podiže svijest o važnosti pravilne prehrane koja dolazi u prvi plan današnjeg potrošača. Veliki potencijal Republike Hrvatske skriva se u nedovoljno iskorištenim i zapuštenim poljoprivrednim površinama te velikim potrebama europskog tržišta za zdravom i kvalitetnom hranom - zaključeno je na forumu.

Nakon iznesenih svih teoretskih i praktičnih podataka i iskustava koji su detaljno opisali što ekološka poljoprivreda predstavlja te s kojim se teškoćama suočavaju proizvođači, održan je i okrugli stol “Je li moguće zadržati mlade u ruralnim krajevima kroz bavljenje ekološkom poljoprivredom?”

Mljekarski list 12/2016.

53


kvaliteta mlijeka

Stavovi mladih potrošača o kvaliteti mlijeka mr. sc. Jelena Kristić Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

Kvaliteta se često opisuje kao ustanovljena razina određenih svojstava nekog proizvoda ili usluge koja neizravno ili izravno utječe na upotrebnu vrijednost ili korisnost proizvoda odnosno usluge. Samim time kvaliteta postaje važan čimbenik necjenovne konkurencije o kojoj uvelike ovisi zadovoljstvo potrošača na domaćem i međunarodnom tržištu. Kravlje mlijeko je biološki proizvod čiji sastav ovisi o mnogim čimbenicima, a sama kvaliteta određuje se organoleptičkim analizama, fizikalno-kemijskim metodama te mikrobiološkim pretragama. Obilježja kvalitete možemo podijeliti i na intrinzična, koja su usko vezana uz fizičke performanse i ne mogu se odvojiti od proizvoda prilikom njegove konzumacije (okus, miris, sastav), te ekstrinzična koja su vezana uz proizvod, ali postoje izvan njegova fizičkog oblika (cijena, zemlja podrijetla, imidž, jamstvo) i sve češće predstavljaju važnu referentnu točku pri procesu odlučivanja o kupnji.

Mladi potrošači o kvaliteti mlijeka Kako bi utvrdili preferencije mladih potrošača o intrinzičnim i ekstrinzičnim obilježjima mlijeka, u razdoblju od ožujka do lipnja 2014. provedeno je indikativno istraživanje na uzorku od 1157 ispitanika, studenata preddiplomskih i diplomskih studija na području istočne Hrvatske. Mladi potrošači sigurno ne predstavljaju segment potrošača s najvećom potrošnjom mlijeka, ali se ne smije zaboraviti kako je upravo mlada

Mljekarski list 12/2016.

54

Edukacija o autohtonosti i tradiciji te razvijanje kulture pijenja domaćeg mlijeka, pogotovo u podsegmentu mladoga urbanog stanovništva, svakako su pravilni postupci u stvaranju okvira i unapređenja aktivnosti procesa upravljanja kvalitetom mlijeka populacija ona koja pri kraju svoje adolescencije oblikuje stavove, mišljenja i preferencije koje im ostaju za cijeli život. Najvažniji element koje mladi uzimaju u obzir prilikom odluke o kupnji te konzumaciji mlijeka je okus (52%), dok u velikoj mjeri drže važnim i cijenu mlijeka (36%) te udio mliječne masti (36%). Ne treba zanemariti niti podatak kako su uz cijenu, podrijetlo (25%) i hrvatski proizvod (21%) najvažnija ekstrinzična obilježja, dok je promocija proizvoda apsolutno marginalizirana i smještena na posljednje mjesto (1%). Ispitanici kvalitetu mlijeka najviše povezuju s okusom (42%), ali i količinom mliječne masti (28%). Muški ispitanici kvalitetu više povezuju s proteinima odnosno bjelančevinama i okusom, dok je ženski ispitanici više povezuju s količinom mliječne masti. Više od polovice ispitanika najčešće konzumira mlijeko sa 2,8-3,2% mliječne masti, 15% mlijeko s manje od 2% mliječne masti, 23% u podkategoriji 2-2,79% mliječne masti, a 5% ispitanika konzumira mlijeko s količinom mliječne masti višom od 3,2%.

Stavovi o mlijeku Mladi potrošači smatraju kako naši domaći proizvođači proizvode kvalitetnije mlijeko od stranih proizvođača i kako je mlijeko s hrvatskih farmi zdravo mlijeko, no nisu dovoljno dobro upoznati sa zaštitnim znakom “Mlijeko hrvatskih farmi” koji bi trebao dodatno valorizirati mlijeko kao proizvod.

Svakako treba istaknuti i važnost zemlje podrijetla kao ekstrinzičnog obilježja kvalitete koji treba nastaviti naglašavati i komunicirati prema segmentu mladih potrošača, čime bi se svojevrsno “probudila svijest” o prepoznatljivom i kvalitetnom hrvatskom proizvodu te korištenjem emocionalne “note” razvijao odnos i vezanost potrošača uz proizvod


Čak i unutar tržišnog segmenta mladih potrošača postoji razlika između ruralnoga i urbanog stanovništva, gdje ispitanici koji dolaze s ruralnih područja više valoriziraju domaću proizvodnju, hrvatsko podrijetlo mlijeka te višu količinu mliječne masti u mlijeku.

Što i kako dalje? Rezultati istraživanja pokazuju kako je mladim potrošačima temeljni indikator kvalitete mlijeka količina mliječne masti i okus kojim zadovoljavaju svoje potrebe i želje prilikom njegove konzumacije. No, svakako treba istaknuti i važnost zemlje podrijetla kao ekstrinzičnog obilježja kvalitete koji treba nastaviti naglašavati i komunicirati prema segmentu mladih potrošača, čime bi se svojevrsno “probudila svijest” o prepoznatljivom i kvalitetnom hrvatskom proizvodu te

kvaliteta mlijeka

Mladi potrošači smatraju kako naši domaći proizvođači proizvode kvalitetnije mlijeko od stranih proizvođača i kako je mlijeko s hrvatskih farmi zdravo mlijeko, no nisu dovoljno dobro upoznati sa zaštitnim znakom “Mlijeko hrvatskih farmi” koji bi trebao dodatno valorizirati mlijeko kao proizvod

korištenjem emocionalne “note” razvijao odnos i vezanost potrošača uz proizvod. Proizvođači i distributeri svakako bi morali dobro poznavati svoje potrošače kako bi mogli donositi odluke temeljene na objektivnim informacijama, kreirati nove proizvode, ali i kako bi mogli precizirati marketinške aktivnosti prema pojedinim tržišnim segmentima koji mogu različito vrednovati kvalitetu. Istraživanjem se pokazalo kako postoji znatna razlika između mladih potrošača s urbanih i ruralnih područja, gdje ruralno mlado stanovništvo više valorizira količinu mliječne masti te domaću proizvodnju i podrijetlo proizvoda. Orijentacija i stvaranje dodatne vrijednosti s obzirom na svaki tržišni segment odnosno podsegment, edukacija o autohtonosti i tradiciji te razvijanje kulture pijenja domaćeg mlijeka, pogotovo u podsegmentu mladoga urbanog stanovništva, svakako su pravilni postupci u stvaranju okvira i unapređenja aktivnosti procesa upravljanja kvalitetom mlijeka.

Mljekarski list 12/2016.

55


vaš liječnik

Magična moć dodira Dr. Ivo Belan

impressum

Ljudski problemi često nastaju zbog jednostavnog razloga što neki ne uspijevaju uspostaviti kontakt s drugim ljudima. Možemo primati poruke s Mjeseca i slati svemirske sonde na Mars, ali uviđamo da nam je sve teže komunicirati s mislima i srcima onih koje volimo. Kada ste se posljednji put šetali sa svojom ženom i pritom obujmili njezina ramena? Jeste li se ikad na podu dnevnog boravka ili na krevetu hrvali sa svojom djecom? Istraživanja su pokazala da je vjerojatno najdjelotvorniji od svih kanala komunikacije univerzalan, ali nažalost zanemaren jezik dodira. Otac u prolazu nježno raskuštra kosu svog sina i time nenametljivo izrazi beskrajan ponos i veselje. Nažalost, već smo odavno sami sebe uvjerili da ima nečega sumnjivoga ili pogrešnog u fizičkom pokazivanju sklonosti, ljubavi i privrženosti. Novorođenče koje majka često dodiruje i nježno mazi ima daleko veće šanse da poslije bude emocionalno stabilnije. Isto je i s nedonoščadi. Takva prerano rođena djeca osobito su sklona emocionalnim tegobama poslije u životu. Mnoge bolnice u svijetu imaju rigorozne propise prema kojima se nedonošče u potpunosti izolira od majke i onemogućuju majčinu potrebu da drži i miluje svoje dijete.

Mljekarski list 12/2016.

56

Ne treba zaboraviti kako dodir ima čarobnu moć - može izraziti ljubav i olakšati bol…

Među liječnicima sve više jača spoznaja da treba preispitati praksu na odjelima za novorođenčad, kako bi se uskladile potrebe i majki i novorođenčadi. Djeca koja imaju češće fizičke kontakte sa svojim majkama razvijaju se brže i zdravije. Bliskost, nježnost, dodir tako često nedostaju u životima ljudi koji trebaju pomoć. Sjećam se susreta s jednim sucem koji uglavnom vodi slučajeve mladenačke delinkvencije. Prema njegovim riječima, stotine mladih prijestupnika i njihovih roditelja prošlo je ispred njega, ali nikad nije doživio da je roditelj stavio zaštitničku ruku oko ramena svog djeteta. A upravo bi zagrljaj pokazao da vole svoje dijete iako je nešto skrivilo. Taj bi zagrljaj poručio: “Ne boj se. Brinem se za tebe. Tu sam da te zaštitim”. Dodir malih učenika od strane učitelja apsolutna je potreba, jer je učenje moguće jedino u ozračju topline i sigurnosti. Dodir ima čarobnu moć, može izraziti ljubav i olakšati bol. Nemojte se ustezati, i dodirom pokažite svoje osjećaje.

Urednički odbor: Zdravko Barać, Petar Bosnić, Željko Cvetnić, Zoran Grgić, Zdenko Ivkić, Ivan Jakopović, Janja Jozanović, Goran Kiš, Tomislav Kiš, Miljenko Konjačić, Antun Kostelić, Srećko Ladišić, Josip Leto, Kristina Matković, Boro Mioč, Zdenko Močnik, Davor Pašalić, Željko Pavičić, Danijela Stručić, Branka Šakić Bobić, Marcela Šperanda, Dario Zagorec Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić Urednik: Zoran Bašić Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uredništvo: Zagreb, Prolaz F. Hadžića 2 tel.: 01/4833-349 fax: 01/4875-848 e-mail: hmu@hmu.hr weB: www.hmu.hr MB: 3206599 OIB: 75164980044

Izdavanju časopisa pripomogli su: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba

Žiro račun: IBAN: HR54 23600001101408596 Cijena: 14 kuna Fotografije: Shutterstock, HMU Grafičko oblikovanje: kuna zlatica Tisak: ‘Hlad’, Pluska, Nikole Halpera 1

Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863 Prilozi i savjeti objavljeni u Mljekarskom listu temelje se na stručnosti i iskustvu autora i Mljekarski list ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. Mljekarski list ne odgovara ni za sadržaj oglasa.


Poduzeće za proizvodnju opreme za prehrambenu i kemijsku industriju.

Proizvodnja i servis opreme za hlađenje (laktofrizi od 100 do 100 000L), transport mlijeka (transportne cisterne od 500 do 25 000L) i oprema za mužnju.

e-mail: frassinox@frassinox.com web: www.frassinox.hr

Mob:

Telefon:

Fax:

Agrolaguna 2013


Sretan Božić i

Nova godina! Vaša Vindija

ASORTIMAN BLAGOdar proizvodi:

Biškupečka ulica 58, 42000 Varaždin Tvornica stočne hrane Biškupečka ulica 56, 42000 Varaždin Telefon: 042/ 399-770 Telefaks: 042/ 399-777 Narudžbe: 042/ 399-704

www.vindija.hr

Briga za hranidbu životinja briga je za zdravlje ljudi

Mljekarski list  

Mljekarski list je edukativno-informativni časopis koji kontinuirano izlazi od 1963. godine. Časopis je namijenjen proizvođačima mlijeka je...

Mljekarski list  

Mljekarski list je edukativno-informativni časopis koji kontinuirano izlazi od 1963. godine. Časopis je namijenjen proizvođačima mlijeka je...

Advertisement