Page 446

da je dakle izvršio ratni zločin, tj. u vrijeme rata i okupacije kao naredbodavac i neposredni izvršilac sudjelovao pri mučenju i ubojstvu stanovnika Jugoslavije; VII. što je noću od 9. na 10. veljače 1944. godine došao u kuću Baneković dr. Stjepana, liječnika u Drnju, koji je u to doba bio u partizanima, te je njegovu ženu napao grozeći joj se logorom i ubojstvom, a nakon nekoliko dana poslao iz Koprivnice ustaše, koji su opljačkali čitavu ordinaciju s ručnom apotekom dr. Banekovića, čime je ovaj pretrpio štetu oko 300.000 dinara, da je dakle izvršio ratni zločin, tj. u vrijeme rata i neprijateljske okupacije kao organizator i naredbodavac sudjelovao kod pljačke privatne imovine stanovnika Jugoslavije; VIII. što je točno neustanovljenog dana i godine, ali za vrijeme dok je bio zapovjednik posadnog zatvora u Novoj Vesi u Zagrebu, optužio vojnog suca Radić Nikolu, da imade veze s partizanima, povodom čega je ovaj uhapšen i kasnije strijeljan, da je dakle izvršio ratni zločin, tj. u vrijeme rata i okupacije vršio prokazivanja, koja su imala za rezultata hapšenje i smrt stanovnika Jugoslavije; IX. što se nakon što je bio po oslobodjenju zarobljen po jedinicama JA u Sloveniji uspio izvući iz zarobljeništva, ali bojeći se svojih brojnih zločina nije se povratio svojoj kući u Koprivnicu, već je sa svojim sinom Martinom, te još oko deset ustaša organizirao ustašku odmetničku grupu, koja je češće puta došla u sukob s patrolama narodne obrane, pri čemu je palo i nekoliko naših drugova, te je bio vodja te grupe sve do 11. studenoga 1945. godine kada se prebacio u Madjarsku, gdje je bio uhapšen 15. lipnja 1946. godine po madjarskoj policiji i izručen našim vlastima, da je dakle organizirao oružanu bandu u cilju vršenja krivičnih djela protiv naroda i države, pa da je dakle počinio i to dijelom pod I. zločin iz čl. 3. t. 6., dijelom pod II. zločin iz čl. 3. t 4., dijelom od III. do IX. u svakom pojedinom slučaju zločin iz čl. 3. t. 3., a dijelom pod X. zločin iz čl. 3 t. 7. Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države. Stoga ga sud na osnovu čl. 18b Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države, a u skladu s propisima Zakona o vrstama kazni k a ž nj a v a: 1/ kaznom smrti vješanjem, te se izvršenje te kazne ima izvršiti na ruševinama logora Danica u Koprivnici, 2/ trajnim gubitkom svih političkih i gradjanskih prava, 3/ konfiskacijom cjelokupne imovine. Nasuprot tome o s l o b a dj a se optuženi radi pomanjkanja dokaza: da bi dana 7. veljače 1944. godine kada se ustaška vojska pod zapovjedništvom Bobana nalazila u Križevcima u namjeri da idućeg dana zauzme Koprivnicu, uhapsio u Križevcima djaka koprivničke gimnazije Zebeca, koji je bio izbačen iz koprivničke gimnazije pod sumnjom da je komunist, pa je ovoga dao strpati u ustaški zatvor, a idućeg dana kad je ustaška vojska pošla prema Koprivnici, ustaše su Zebeca nedaleko Križevaca ubili, da bi dakle izvršio ratni zločin, tj. u vrijeme rata i neprijateljske okupacije kao naredbodavac sudjelovao kod hapšenja i ubojstva stanovnika Jugoslavije, te da bi time počinio k. d. iz čl. 3. t. 3. Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države. R A Z L O Z I: Okrivljeni Nemec Martin priznaje u cijelosti djela prema optužnici. Priznaje da je još 1933. godine emigrirao u Madjarsku, gdje se zadržavao na Janka Pusti, poslije toga je

894

Profile for Hrvatski insititut za povijest

pzi_3b  

DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Bara...

pzi_3b  

DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Bara...

Advertisement