Page 37

kasnije donesen Zakon o krivičnim djelima protiv naroda i države od 25. kolovoza 1945. konačno su utanačili kako zaštititi “osnovne tekovine NOB-e”. Iako su sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj djelovali u neposrednom poraću samo nekoliko mjeseci, donijeli su niz prečesto neutemeljenih, teških presuda s dalekosežnim posljedicama, pretežito Hrvatima, ali i drugim građanima FD Hrvatske. To potvrđuju i brojne sačuvane presude sudova za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji su djelovali na području Slavonije, Srijema i Baranje. Ipak, očito je nezadovoljstvo i nepovjerenje zapovjedništava NOV i PO Jugoslavije/ JA, OZN-e i KNOJ-a prema radu vojnih sudova, sudova za zaštitu nacionalne časti i okružnih sudova. U većini dokumenata koji opisuju masovna i pojedinačna ubojstva navodi se da je jedan od razloga zašto se ona sprovode nepovjerenje u rad sudova koji ne izvršavaju svoju zadaću. Prema tumačenju istaknutog člana CK KP Hrvatske Duška Brkića, u srpnja 1945., na Prvom savjetovanja načelnika i rukovoditelja OZN-e za Hrvatsku: “Sudovi za zaštitu nacionalne časti nisu odgovorili svojim zadacima, zato što nisu shvatili naši okružni komiteti i sudovi njihov značaj kao revolucionarnih sudova, nisu shvatili da su to forme za brzo i energično čišćenje neprijatelja iz naših redova. Nama se dao jedan kratki period vremena za trajanje tih revolucionarnih sudova, kao što je Sud nacionalne časti i Vojni sudovi, da bi u najkraće vrijeme očistili zemlju od neprijateljskih elemenata, bilo kaznom smrti ili robijom, kako bi neprijatelja onemogućili i zahvatili stvar u svoje ruke.” Bezuvjetno neprihvaćanje “direktiva” od vojnih i političkih ustanova NOB-a kako osuditi “narodne neprijatelje” ili odbijanje sastavljanja sudskih presuda za osobe koje su prethodno ubijene, opljačkane i izmrcvarene tumači se “političkom neizgrađenošću”, “nesaživljenošću s pokretom i borbom” i “malograđanštinom” članova sudova. Nezadovoljstvo ide tako daleko da se pojedini organi OZN-e usuđuju prijetiti kako će podignuti “optužnicu protiv takovoga suda zbog sabotaže NOB-e”. Odlukom Predsjedništva ZAVNOH-a osnovana je 18. svibnja 1944. Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (skraćeno nazivana i Zemaljska komisija za ratne zločine, odnosno ZKRZ), te su donesene upute za njezin rad. Naime, nova je vlast u Hrvatskoj i Jugoslaviji za sve stvarne i pretpostavljene “neprijatelje naroda” i “ratne zločince” nastojala prikupiti podatke i potkrijepiti svoj stav i odnos prema njima. Pokazalo se da novoj vlasti i organima koji su imali zadaću ratne zločine registrirati, tragati za počiniteljima i prikupljati dokazni materijal i nije bilo potpuno jasno što je ratni zločin. Političko ozračje kojemu su pridonijeli takvi stavovi i postupci bilo je sve prije negoli normalno stanje. Protivnici ili pretpostavljeni protivnici nove vlasti uklanjani su po kratkom postupku ili su suđeni na sudskim procesima. Osim “ratnih zločinaca” ubijaju se ili uhićuju i osuđuju politički protivnici, stvarni ili pretpostavljeni, na temelju paušalnih optužba. Primjerice, u izvješću OZN-e III. VI. korpusa NOV i PO Jugoslavije od 15. siječnja 1945. istaknuto je: “Razlog ovim likvidacijama bilo je stanovište, koje u Slavoniji uzela ne samo O.Z.N.a III, nego i druge ustanove, a koja se svodi na ovo: Bez mnogo skrupula treba likvidirati sve one za koje znamo da su nam neprijatelji i koji će sutra biti protiv nas”. Tako i Okružni NOO Slavonski Brod nalaže u svibnju 1945. kotarskim NOO-ima

37

Profile for Hrvatski insititut za povijest

pzi_2a  

DOKUMENTI SLAVONIJA, SRIJEM I BARANJA Nakladnik: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavons...

pzi_2a  

DOKUMENTI SLAVONIJA, SRIJEM I BARANJA Nakladnik: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavons...

Advertisement