9
,S SVIBANJ 2008.
itet u povijesnom hodu umjetničke tvorbe. »Odak i Dobronić njegovali su korektno poznanstvo. Odak i Dugan prisno su prijateljevali. Dugan i Dobronić nisu, a njihovi sukobi objavljeni u tisku i razmimoilaženja u stavovima doveli su ih do hladnoga i napetoga odnosa. Svi su sudjelovali u afirmaciji hrvatske umjetničke glazbe iza I. svjetskog rata i dalje. Njihovo stvaralaštvo odražava duh vremena i njegove prijepore, dijelom značajke glazbene moderne, »ideologiju nacionalnog smjera« i elemente onodobne »angažirane« umjetnosti.« Ovaj citat iz programske knjižice, koju je pomno i stručno napisala muzikologinja Sanja Raca, upućuje nas u odnose suvremenika koji su dijelili vrijeme hrvatske stvarnosti u turbulentnim vremenima dvaju svjetskih ratova, u razdoblju koje je svjedočilo pojavi novih glazbenih smjerova, ali i uporno stajalo u obrani glazbe čija je odlika bila očuvanje nacionalnog identiteta. Kako su djela skladatelja–svečara ipak razmjer-
pružajući skladateljima različitih estetskih usmjerenja mogućnost za okušavanje u, gotovo bismo rekli, »školskim« primjerima evociranja vlastite muzikalnosti. Kao »vježbe« iz skladateljske tehnike, ti mnogobrojni gudački kvarteti osmišljavaju skladateljski potencijal i uvode slušatelja u autorov misaoni svijet. I dok Duganov Gudački kvartet u F–duru (1908.) odaje još čvrsto izrastanje iz polifonog strukturiranja četiriju linija koje u četiri stavka (Allegro, Adagio, Allegro, Presto) znalački vladaju razradom tematskoga materijala, I. gudački kvartet Pjesma srodnih duša, op. 15 (1917.) Antuna Dobronića na tragu je moderno koncipirane programnosti. Oslobađanje disonance za samosvojni život tu je naglašenije, a ugođajnost glazbenoga sloga upozorava na težnju isticanja veće emocionalnosti. U ponuđenom je rasporedu Odakov III. gudački kvartet, op. 30 (1935.) invencijom i isticanjem originalnosti postupaka (Impromptu, Nocturne, Rondeau) ostavio
Predstavljene poštanske marke s likom Krste Odaka i Igora Kuljerića
P
rigodne poštanske marke posvećene hrvatskim skladateljima Krsti Odaku i Igoru Kuljeriću predstavljene su 12. veljače u dvorani Hrvatskoga društva skladatelja u Zagrebu. Glavni tajnik HDS–a Antun Tomislav Šaban otvorio je svečanost istaknuvši kako je promicanje hrvatske glazbe jedan od osnovnih zadataka Društva i pohvalivši
cant 150 08.indd 9
suradnju s Hrvatskom poštom koja izdavanjem prigodnih poštanskih maraka popularizira hrvatske glazbenike i njihovo stvaralaštvo. Marke su izdane 22. siječnja u seriji Hrvatska glazba, a o skladateljima kojima su posvećene govorila je muzikologinja, akademkinja Koraljka Kos. U koncertnome dijelu programa sudjelovali su pijanistica Zrinka Ivančić i oboist Božidar Križan
koji su predstavili Rondo za klavir i obou Krste Odaka i Na način silbenskog tanca Igora Kuljerića. Na kraju svečanosti Jadranko Mijalić, član Uprave Hrvatske pošte, uručio je prigodne darove Antunu Tomislavu Šabanu, Vanji Kuljerić, supruzi pokojnoga skladatelja Igora Kuljerića i Marinu Krsti Odaku, unuku skladatelja Krste Odaka. (B.P.K)
klavir (1948.) Antuna Dobronića, skladba koja svojim nepretencioznim ustrojstvom u laganijim tempima (Andantino, Larghetto, Andantino) potvrđuje zapis sâmog autora, koji je taj opus maloga opsega i sastava nazvao »skladbom za odmor«. Iskustva nam kazuju da je hrvatska glazbena baština osobito bogata kada je riječ o vokalnim djelima. To su potvrdila i dva ostvarenja koja su dojmljivo izveli Solisti sv. Marka. Duganova Molitva za mješoviti zbor (1901.) minijatura je antologijske vrijednosti u zvučanju svoje duhovne izričajnosti, a III. rapsodija Međimurska, op. 26 za mješoviti zbor (1952.) Krste Odaka zavređuje isto takvo imenovanje na području folklorno inspirirane glazbe. Pouzdani i vrsno uvježbani pjevači tek su odškrinuli vrata zanimljivog i vrijednog repertoara i potakli želju da se tom bogatstvu u nekim budućim prigodama posveti više pažnje.
BAŠTINA
Kontinuitet stvaralaštva Ovdje nalazimo djela Josipa Andrića, Brune Bjelinskog, Davora Bobića, Srećka Bradića, Zvonimira Bradića, Željka Brkanovića, Rudolfa Bručija, Emila Cossetta, Pere Gotovca, Josipa Kaplana, Kamila Kolba, Borisa Krnica, Igora Kuljerića, Siniše Leopolda, Josipa Magdića, goleme opuse Adalberta Markovića i Julija Njikoša, zatim djela Nikše Njirića, Bože Potočnika, Zlatka Potočnika, Branka Rakijaša, Rudofa Rajtera, Krešimira Seletkovića, Josipa Stojanovića, Tomislava Uhlika, Tihomila Vidošića, Save Vukosavljeva, Lovre Županovića, ali i Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca i Franje Ksavera Kuhača. U izdanju se nalaze i popisi pjesama izvedenih na festivalima Zvuci Panonije u Osijeku (1972.–2003.) koje su obogatile repertoare naših vokalnih solista. U knjizi su i tekstualni prilozi o onima koji su čuvali i širili tamburašku glazbu, o Festivalu tamburaške glazbe u Osijeku, o prvom nakladniku Tamburice Janku Stjepušinu i o pokretaču časopisa Hrvatska tamburica Vjekoslavu Mutaku. Iz pera Marije Vukelić potekao je tekst o autoru knjige Juliju Njikošu, marljivom sakupljaču narodnoga melosa, obrađivaču tradicionalne glazbe, ali i skladatelju, aranžeru, organizatoru, pokretaču i umjetničkom ravnatelju Festivala tamburaške glazbe u Osijeku, glazbenom kritičaru i uredniku radijskih emisija o radu amaterskih društava. Nije ovdje potrebno naglašavati sve relevantne nagrade i priznanja koja je Njikoš dobio za izniman doprinos na području tradicijske glazbene kulture i prikupljanje glazbenoga blaga iz hrvatskoga folklora. Ova je knjiga u tom kontekstu hvalevrijedan doprinos Julija Njikoša povijesti literature pisane o tamburaškoj glazbi.
BAŠTINA
BAŠTINA
BAŠTINA
BAŠTINA
BAŠTINA
BAŠTINA
BAŠTINA
BAŠTINA
Gudački kvartet Porin
BAŠTINA
Knjiga na 139 stranica uz fotografske priloge govori o izdavanju tamburaške literature koje se provlači kroz cijelu povijest tamburaške glazbe bez pravog rješenja. Autor knjige piše o počecima osamdesetih godina devetnaestoga stoljeća kad se izdaju tamburaški udžbenici, partiture i spisi kojima su se bavili pojedinci, uglavnom skladatelji, aranžeri i dirigenti. Podsjeća na Franju Ksavera Kuhača, potom na ediciju Tamburaški orkestri (1971.–1988.) u Zagrebu, u kojoj se nalaze popisi djela za tamburaške orkestre, zborove i tamburaški orkestar, dječji zbor i tamburaški orkestar, stranih i hrvatskih autora (Emil Cossetto, Ivo Lhotka Kalinski, Tihomil Vidošić, Bruno Bjelinski, Adalbert Marković, Ferdo Pomykalo, Zvonimir Bradić, Lovro Županović, Nikica Kalogjera, Julije Njikoš, Sava Vukosavljev, Josip Kaplan, Zlatko Potočnik i drugi), kao i odabranih skladbi izvođenih na festivalima tamburaške glazbe. Dugogodišnji izdavač bio je Kulturno–prosvjetni sabor Hrvatske (danas Hrvatski sabor kulture) koji posjeduje golemu literaturu za tamburaške orkestre i zborove kao temeljno polazište za razvoj hrvatskoga kulturno–umjetničkog stvaralaštva. Ista institucija i nakon 1986. objavljuje brojna izdanja tradicijskih pjesama, a nakladničku djelatnost potom nastavljaju Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić iz Osijeka, Društvo za promicanje hrvatske kulture i baštine Šokadija i, na kraju, Smotra folklora Đakovački vezovi. U knjizi se navodi i popis koncertnih skladbi za tamburaške orkestre, male tamburaške sastave i vokalno–instrumentalne skladbe izvedene na Festivalima tamburaške glazbe i koncertima u Osijeku (1961.–2007.).
BAŠTINA
Na rasporedu je još bila i Sonatina za violinu i
G
lazbeni arhiv Hrvatskoga tamburaškog saveza u Osijeku objavio je krajem prošle godine knjigu Glazbena literatura za tamburaške orkestre Julija Njikoša kao svojevrsni prilog povijesti tamburaške glazbe.
BAŠTINA
najsnažniji dojam kao osmišljena i zrela kvartetska literatura.
Piše: dr. sc. Dalibor Paulik
BAŠTINA
Moderna programnost Gudački kvartet kao forma i kao sastav izuzetnom se upornošću zadržava na koncertnim podijima još od vremena bečke klasike
Hrvatsko društvo skladatelja i Cantus d.o.o., koji kontinuirano predstavljaju djela suvremenih hrvatskih autora, članova Društva, tom su prigodom odali počast hrvatskoj glazbenoj baštini kao izuzetno značajnom segmentu naše glazbene kulture.
DAVOR HRVOJ
P
no rijetko na koncertnim programima, bio je vrijedan trud Gudačkog kvarteta Porin (u sastavu Ivan Novinc i Tamara Petir, violine, Lucija Brnadić, viola i Neva Begović, violončelo), dua Ivan Novinc, violina i Srđan Filip Čaldarović, glasovir te okteta Solista sv. Marka pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija, da uvježbaju program na kojemu je svaki od skladatelja bio predstavljen s dva ostvarenja. Budući da se radilo prvenstveno o komornoj glazbi, dobiven je tek oskudniji uvid u bogate opuse odabranih skladatelja.
BAŠTINA
od nazivom Baština — Autorski koncert u čast hrvatskih skladatelja održan je 20. ožujka u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma glazbeni događaj čija je namjera bila sjećanje na hrvatske skladatelje Franju Dugana (1874. — 1948.) u povodu 60. obljetnice smrti, Antuna Dobronića (1878. — 1955.) u povodu 130. obljetnice rođenja i Krstu Odaka (1888. — 1965.) u povodu 120. obljetnice rođenja. Organizatori koncerta, Hrvatsko društvo skladatelja i Cantus d.o.o., koji kontinuirano predstavljaju djela suvremenih hrvatskih autora, članova Društva, tom su prigodom odali počast hrvatskoj glazbenoj baštini kao izuzetno značajnom segmentu naše glazbene kulture. Jer, samo one nacionalne kulture koje znaju čuvati i prenositi bogatstvo ostavština prošlosti mogu s pravom isticati i svoj kontinu-
BAŠTINA
Piše: dr. sc. Zdenka Weber
GLAZBENA LITERATURA ZA TAMBURAŠKE ORKESTRE
BAŠTINA
Baština koja obvezuje
NOVA K NJIGA J ULIJA NJIKOŠA
BAŠTINA
Obljetni ars ki trojac Franjo Dugan — A ntun Dobroni — K rsto Odak
BAŠTINA
BROJ
25-Sep-08 12:26:24 PM