Cantus 139

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:09 PM

Page 1

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 139 SRPANJ 2006.

CIJENA 20 kn

U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU U BROJU

U BROJU

U BROJU

MILKA TRNINA U LONDONU GIBONNI - POSLJEDNJI HIPI FILM U OPUSU BORISA PAPANDOPULA APOCALYPTICA MILKA KELEMENA [OKA^KA RAPSODIJA FESTIVALI — LJETO HRVATSKE GLAZBE HRVATSKA GLAZBA U NOVOJ SEZONI CD IZLOG

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

U BROJU

ISSN 1330–4747

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:09 PM

Page 2

BROJ

Nagrade Milka Trnina za najistaknutija glazbena ostvarenja u 2005. godini dodijeljene su umjetnicima Cynthiji Hansell–Baki}, Daliboru Cikojevi}u te Maji i Goranu Bakra~u na sve~anosti odr`anoj 21. svibnja u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Zagrebu. Diplome Milka Trnina dodijeljene su Cantus Ansamblu, Dubrova~kom simfonijskom orkestru i Guda~kom kvartetu Sebastian. Prije same dodjele odr`an je koncert mladih opernih pjeva~a kojim je zavr{eno obilje`avanje 65. obljetnice smrti Milke Trnine i 100. obljetnice ro|enja Zinke Kunc–Milanov.

(M. [.)

Ljetni Rucnerov koncert Drugi koncert iz ciklusa ^etiri godi{nja doba Guda~koga kvarteta Rucner odr`an je 7. lipnja u Hrvatskom glazbenom zavodu. Uz Kvartet Rucner nastupili su gosti: Zagreba~ki puha~ki ansambl, Branko Mihanovi}, engleski rog i Zoran Markovi}, kontrabas.

Na programu su bila djela hrvatskih skladatelja kojima se ove godine obilje`ava 100. obljetnica ro|enja — 2. guda~ki kvartet Ivana Brkanovi}a te Scherzo za puha~ki kvintet, violinu, violu, violon~elo i kontrabas Borisa Papandopula (prva izvedba u Hrvatskoj). (M. [.)

UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK UVODNIK

Nagrade i diplome Milka Trnina

UVODNIK

Hrvatsko dru{tvo skladatelja organiziralo je 18. svibnja u Dvorani HDS–a Glazbenu tribinu Ljubi Stipi{i}u Delmati pod nazivom Dalmatino, povi{}u pritrujena u povodu dodjele diskografske nagrade Porin za `ivotno djelo. U programu su sudjelovali Ljubo Stipi{i} Delmata, Jo{ko ]aleta, Branimir Pofuk i voditelj Glazbene tribine Ivan–Ivica Percl, dok su glazbeni dio ostvarili Mu{ki vokalni ansambl LADO i Klapa Nostalgija. (M. [.)

UVODNIK

Glazbena tribina HDS–a

UVODNIK

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

2

139,

SRPANJ

2006.

Po{tovani ~itatelji Cantusa! a samom po~etku valja istaknuti da je promjenu vizualnog identiteta i opsega va{ih novina slijedila i promjena uredni{tva. No, to ne zna~i da }e do}i i do promjene koncepcije, {tovi{e, nastojat }emo zadr`ati visoku estetsku razinu i kvalitetu koju je ~asopis ostvario proteklih godina, ponajprije zahvaljuju}i dosada{njoj urednici Eriki Krpan. Iako nam posao olak{ava ~injenica da nastavljamo raditi na tako ~vrstim temeljima, svjesni smo odgovornosti i spremni ulo`iti napor u postizanje zajedni~kih ciljeva, a to je kvalitetno promicanje hrvatske glazbe i aktivnosti ~lanova Hrvatskoga dru{tva skladatelja. Nastavljamo suradnju s dosada{njim autorima, ali i nekim novim zaljubljenicima u glazbu u ~ije se kompetencije mo`ete i sami uvjeriti ~itaju}i njihove priloge na stranicama novina. Posebno nas veseli da se velikim dijelom radi o mladim suradnicima.

N

U okviru dosada{njih rubrika nastojimo vas {to bolje informirati o mno{tvu glazbenih tema, a nastavljamo objavljivati i tekstove o za{titi autorskih prava.

I u ovaj smo broj uvrstili zna~ajan broj tema iz podru~ja ozbiljne glazbe koje je ionako bogato doga|anjima o kojima vrijedi pisati. Povodom izlo`be Milka Trnina i London, koja }e u rujnu ove godine biti postavljena u londonskoj Kraljevskoj operi, donosimo tekst o toj glasovitoj umjetnici. Nastavljamo slijediti tragove bogatoga stvarala{tva na{ih uglednih skladatelja kojima se ove godine obilje`avaju visoke obljetnice. Pored toga, bilje`imo i zna~ajne doga|aje s podru~ja tambura{ke glazbe, a za vas smo preslu{ali i novitete hrvatske diskografije. Pi{emo o razli~itim kulturnim doga|anjima na hrvatskoj glazbenoj sceni te najavljujemo hrvatsku glazbu na ljetnim festivalima i u novoj koncertnoj sezoni.

Cantus posve}uje veliku pozornost djelovanju ~lanova Hrvatskoga dru{tva skladatelja, pa tako ve} u ovom broju objavljujemo razgovor s kantautorom Zlatanom Stipi{i}em Gibonnijem koji je svojim novim albumom ponovno potvrdio visoku razinu pjesni~kog i skladateljskog umije}a.

Pozivamo vas da s nama podijelite svoje prijedloge kako bismo zajedni~ki ostvarili navedene ciljeve i pridonijeli kvaliteti na{ega ~asopisa.

Davor Hrvoj, urednik

Temeljem odluke Upravnoga vije}a Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog od 2. svibnja 2006., a na prijedlog ravnatelja Dvorane g. Lovre Lisi~i}a, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog raspisuje

NATJE^AJ za dodjelu godi{nje nagrade Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za novu umjetni~ku skladbu hrvatskog autora za 2006. godinu.

Uvjeti i kriteriji natje~aja: 1.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog raspisuje godi{nji natje~aj za novu umjetni~ku skladbu hrvatskog autora. Prijavom skladbe na natje~aj autori jam~e originalnost prijavljenog djela, kao i da ono nije ranije bilo javno izvo|eno i/ili objavljeno. Na natje~aju mogu sudjelovati isklju~ivo dr`avljani Republike Hrvatske bez obzira na dob.

2.

Skladba koju se prijavljuje na natje~aj mora biti pisana za simfonijski orkestar ~iji sastav ne smije biti ve}i od sljede}ega: 2 fl, 2 ob, 2 cl, 2 fg, 4 cor, 3 tr, 3 trb, tb, timp., g.c., ptti + guda~i. Trajanje skladbe treba biti izme|u 10 i 15 minuta. Partituru skladbe umno`enu u 4 primjerka treba dostaviti redovnom po{tom na adresu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog najkasnije do 6. studenoga 2006. godine. Uz partituru mogu}e je dostaviti i zvu~nu simulaciju skladbe na nosa~u zvuka, no taj nosa~ zvuka ne}e biti kriterij odabira. Naknadno primljene skladbe, kao i one za koje Povjerenstvo za dodjelu nagrade utvrdi da ne udovoljavaju uvjetima natje~aja ne}e biti uzete u obzir.

3.

Natje~aj je javan i anoniman, a radovi trebaju biti potpisani isklju~ivo zaporkom ({ifrom). Obvezni obrazac za prijavu na natje~aj s osobnim podacima i imenom zaporke sudionici trebaju prilo`iti u posebnoj zatvorenoj omotnici. Obvezni obrazac za prijavu na natje~aj mo`e se podi}i na blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog ili na www.lisinski.hr.

4.

Radovi primljeni na natje~aj ne vra}aju se autorima. Autor nagra|ene skladbe prenosi na Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog sljede}a prava: • pravo izdavanja partiture i orkestralnog materijala nagra|ene skladbe; • pravo praizvedbe nagra|ene skladbe;

Preminuo Emil Cossetto U Zagrebu je 29. lipnja nakon kratke i te{ke bolesti preminuo na{ istaknuti ~lan, hrvatski skladatelj, dirigent i zborovo|a Emil Cossetto. Iako je ro|en 1918. u Trstu, od najranijeg je djetinjstva `ivio u Zagrebu gdje je na Muzi~koj akademiji diplomirao dirigiranje.

Nezaboravan je njegov doprinos razvoju zborskog amaterizma u Hrvatskoj te velik i raznovrstan zborski opus. Do smrti je ostao vezan uz dva zbora koja je osnovao, razvio mnoge generacije zborskih pjeva~a i glazbenih ljubitelja uz koje je ostvario najve}i dio svojega opusa: Jo`a Vlahovi} (utemeljen 1945.), danas poznat pod nazivom Emil Cossetto i Mo{a Pijade (utemeljen 1954.), dana{nji zbor Lira.

Pisao je i vokalnu liriku uz klavirsku ili orkestralnu pratnju te niz simfonijskih djela u kojima je stvarao {irem slu{ateljstvu prihvatljivu glazbenu poetiku, ~esto se oslanjaju}i na folklorne elemente. (J. H. L.)

• pravo snimanja, izdavanja i stavljanja u promet nosa~a zvuka s praizvedbom nagra|ene skladbe; • pravo radijskog i televizijskog prijenosa praizvedbe nagra|ene skladbe.

Sva ostala prava ostaju autorima prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN br. 167/03).

5.

Odluku o dodjeli nagrade donijet }e tro~lano stru~no povjerenstvo u kojem }e sudjelovati akademik Ruben Radica, akademik Stanko Horvat i Mladen Tarbuk (dobitnik Nagrade Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za novu umjetni~ku skladbu hrvatskog autora za 2005. godinu). Rezultati natje~aja bit }e objavljeni 29. prosinca 2006. na koncertu Zagreba~ke filharmonije u okviru proslave Dana Dvorane Vatroslava Lisinskog.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog zadr`ava pravo da u slu~aju nezadovoljavaju}e kvalitete prijavljenih skladbi raspi{e pozivni natje~aj ili da nagradu za 2006. godinu ne dodijeli.

6.

Autoru nagra|ene skladbe pripada nov~ana nagrada od 25.000,00 kn neto. Uz to, nagra|ena }e skladba biti praizvedena 17. velja~e 2007. na koncertu u ciklusu Lisinski subotom, a izvest }e je Islandski simfonijski orkestar kojim }e ravnati Rumon Gamba.

Detaljnije informacije o nagradi, uvjetima i kriterijima natje~aja mogu se dobiti na www.lisinski.hr ili na telefone 01/6121 107, 01/6121 165.

ORKESTAR CORCIANO Objavljen je poziv za sudjelovanje na 25. Me|unarodnom natjecanju za originalnu partituru koju bi u svoj repertoar uvrstio Orkestar Corciano.

Natjecanje, koje je pokrenuto 1980. godine, jest prvo i zasad jedino takve vrste u Italiji, a cilj mu je pridonijeti raznolikom repertoaru ovoga orkestra, ~ime bi se osigurala umjetni~ka sloboda ansambla u odnosu na kretanja u suvremenoj glazbi. Suradnja orkestralnih glazbenika s me|unarodne scene i istaknutih skladatelja usmjerena je prema stvaranju umjetni~ki moderna repertoara.

Djela treba poslati najkasnije do 15. listopada 2006. godine.

Umjetni~ki direktor Natjecanja jest Andrea Franceschelli.

Daljnje informacije dostupne su na sljede}im internetskim stranicama:

www.corcianoinbanda.com i www.comune.corciano.pg.it

IZDAVA^I: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Kratis, Sveta Nedelja, Franje Tu|mana 14a / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:10 PM

BROJ

Page 3

139,

SRPANJ

3

2006.

Majski muzi~ki memorijal Slavenski u ^akovcu zavr{io autorskom ve~eri nagra|ene Olje Jelaske

Pi{e: Mirta [poljari}

ajski muzi~ki memorijal Josip [tolcer Slavenski odr`an je u ^akovcu od 4. do 11. svibnja. Rije~ je o sredi{njoj ~akove~koj glazbenoj manifestaciji utemeljenoj 1974. koja je posve}ena `ivotu i djelu istaknutoga hrvatskog skladatelja. Prvoga dana Memorijala slovenski pijanist Peter Zoltan priredio je koncert u dvorani Zrinski sa ~etiri skladbe J. [.

Slavenskog. U Crkvi sv. Antuna Padovanskog nastupili su violinist An|elko Krpan, orgulja{ Mario Penzar i ~akove~ki zbor Josip [tolcer Slavenski. Zahvaljuju}i novim crkvenim orguljama oni su, izme|u ostalog, izveli i autorovu Sonatu religiosu za violinu i orgulje, op. 7.

Tako|er valja istaknuti nastup proslavljenog ~akove~kog baritona Miljenka Turka, uz pratnju violinista Jo`e Haluze, violista Milana ^unka i violon~elista Pavla Zajceva koji su, uz ostala djela, predstavili skladateljev opus Pjesme moje majke.

M

inistarstvo kulture objavilo je dobitnike Nagrade Vladimir Nazor za 2005. godinu za `ivotno djelo te godi{nje nagrade za knji`evnost, glazbu, filmsku umjetnost, likovne i primijenjene umjetnosti, kazali{nu umjetnost te arhitekturu i urbanizam.

NAGRADE VLADIMIR NAZOR

M

NAGRADE VLADIMIR NAZOR

SLAVENSKI I JELASKA SLAVENSKI I JELASKA

Temeljem odluke Komisije za glazbu i Odbora Nagrade Vladimir Nazor, pijanist Vladimir Krpan dobitnik je nagrade za `ivotno djelo za glazbu, dok je godi{nja nagrada za glazbu dodijeljena Nevenu Belamari}u za ulogu kralja Markea u operi Tristan i Izolda Richarda Wagnera (produkcija HNK u Zagrebu).

Unutar svih stvarala~kih i umjetni~kih podru~ja ukupno su pristigla trideset~etiri prijedloga za nagradu za `ivotno djelo, dok je za godi{nju nagradu bilo prijavljeno ukupno {ezdeset kandidata. O nagradama su odlu~ivale Komisije ~iji su

predsjednici ujedno i ~lanovi Odbora.

Nagrade su sve~ano uru~ili 19. lipnja ministar kulture Bo`o Bi{kupi} i predsjednik Odbora, akademik Milan Mogu{, zahvaliv{i nagra|enima za sve {to su svojim djelom u~inili za hrvatsku kulturu i umjetnost te im za`eljeli jo{ mnogo kreativnih postignu}a. (M. [.)

In memoriam Neven Belamari} ri tjedna nakon primitka Nagrade Vladimir Nazor za glazbu, najvi{ega dr`avnoga priznanja za dostignu}a u kulturi, operni pjeva~ Neven Belamari} ([ibenik, 1949.) preminuo je 9. srpnja u Zagrebu nakon duge i te{ke bolesti. Jedan od najvrsnijih hrvatskih bas baritona koji se svojim umjetni~kim radom proslavio na brojnim doma}im i svjetskim opernim pozornicama, diplomirao je solo pjevanje 1973. na zagreba~koj Muzi~koj akademiji u klasi Zlatka [ira, a godinu dana kasnije specijalizirao pjevanje lieda u klasi Mladena Raukara. Na be~ku Hochschule f端r Musik und darstellende Kunst dolazi 1978. te je u klasi Erika Werbe i Alexandera Koloa diplomirao 1981. Godine 1979. postao je ~lan istaknutog Opernog studija Be~ke dr`avne opere. Put ga 1981. vodi u ljubljansku Operu gdje uglavnom nastupa u ulogama iz Verdijeva opusa, a poseban uspjeh donosi mu Mefisto u Faustu Charlesa Gounoda u Mariboru. Slijedi suradnja s maestrom Lovrom pl. Mata~i}em u izvedbama Beethovenove 9. simfonije i Haydnova Stvaranja svijeta, a zatim s Hrvatskim narodnim kazali{tem u Zagrebu gdje ostvaruje uglavnom njema~ki operni repertoar, me|u kojima su Walk端re, Ukleti Holandez, Elektra, Saloma i Parsifal. Dugi niz godina sura|ivao je s Dubrova~kim ljetnim igrama i Splitskim ljetom u njihovim opernim produkcijama. Nakon tri sezone anga`mana u zagreba~koj Operi, 1995. odlazi u Coburg gdje u jednoj sezoni pjeva {est naslovnih uloga, a nakon toga u Brandenbur{ki dr`avni teatar Cottbus i 1997. u Berlin gdje najprije postaje stalni gost, a potom stalni ~lan Komi~ne opere te pjeva glavne uloge u re`ijama Harryja Kupfera (Raimondo, Car Saltan, Filip, Tartaglia, Sparafucile, Boris). Iste godine vra}a se u stalni anga`man ljubljanske Opere. U povijest hrvatske opere u{ao je zahvaljuju}i ulozi Holoferna na praizvedbi opere Judita Frane Para}a u splitskom HNK. Za svoje djelovanje nagra|en je nizom nagrada, me|u kojima su Milka Trnina, Zlatna plaketa opernog festivala u Ljubljani, Judita, Nagrada hrvatskoga glumi{ta i Vladimir Ru`djak. Nedavno se posebno posvetio pedago{kom radu na Muzi~koj akademiji u Zagrebu te je svojim studentima u kratkom vremenu nastojao usaditi umjetni~ko po{tenje i temeljit rad kao zalog budu}nosti.

Hrvatska operna scena, stru~na glazbeni~ka, ali i {ira kulturna javnost oprostila se od vrhunskoga umjetnika i iznimnoga ~ovjeka koji nam je ostavio u naslije|e zna~ajan doprinos doma}oj glazbeno-interpretativnoj ba{tini.

T

MIRO MARTINI]

SLAVENSKI I JELASKA

Olja Jelaska i Cantus Ansambl u ^akovcu

Dodijeljene Nagrade Vladimir Nazor

NAGRADE VLADIMIR NAZOR

SLAVENSKI I JELASKA

U povodu dodjele Vjesnikove Nagrade Josip [tolcer Slavenski za najbolje glazbeno djelo u 2005. godini (Centar za kulturu ^akovec, 11. svibnja), Cantus Ansambl priredio je autorsku ve~er nagra|ene skladateljice Olje Jelaske. ^lanovi Ansambla i dirigent Berislav [ipu{ izveli su nagra|enu skladbu Leptiri, tri meditacije o istini za sopran, klarinet, guda~ki kvartet i udaraljka{a (sopran Davorka Horvat), Aquarello za puha~ki kvintet te Kaleidoskop za flautu, klarinet i guda~ki kvartet.

Ovim je koncertom zavr{en ovogodi{nji Memorijal.

Olja Jelaska

SLAVENSKI I JELASKA

SLAVENSKI I JELASKA

Slavenski i Jelaska

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:10 PM

Page 4

4

BROJ

139,

SRPANJ

2006.

U predstavljanju notnog izdanja sudjelovali su A. Muzur, M. Trinajsti}, D. Grguri} i L. Ruck.

Prigodni, vrlo uspjeli koncert priredili su pijanist Vladimir Babin, profesor klavira na rije~kom Podru~nom odjelu Muzi~ke akademije Zagreb, njegovi studenti Albert Bu`don i Nikola Kova~i} te student gitare Luka Totar (Muzi~ka akademija Zagreb–Podru~ni odjel Rijeka, klasa prof. Istvana Römera). Izvedene su Papandopulove klavirske skladbe Popevka i Toccata iz Partite za glasovir op.

18, Vodenica iz ciklusa Selo op. 36, Scherzo fantastico op. 31, Capriccio br. 2 na Paganinijevu temu, Studija br. 1 i Kolo op. 14 te Igra br. 1 za gitaru solo.

Pred brojnom je publikom bio izlo`en i reljef s likom Borisa Papandopula, rad opatijske kiparice Tatjane Kostanjevi}. (L. R.)

Svjetska premijera Kezi}eva djela u Germeringu Zamislite Gradsku vije}nicu u Germeringu kao mjesto svjetske premijere djela iz podru~ja ozbiljne glazbe — upravo tamo je Koncert za violon~elo i puha~ki simfonijski orkestar hrvatskoga skladatelja Alde Kezi}a premijerno izveden. Osim umjetni~ka do`ivljaja, izvedba je postigla jo{ jedan plemeniti cilj — pomogla je tamo{njoj zajednici budu}i da su sredstva s koncerta bila namijenjena u dobrotvorne svrhe.

Maestro je sjedio u publici te je mogao osjetiti tremu glazbenika koji su ga ljubazno zamolili da ne bude ‘suvi{e strog’ u procjeni njihove izvedbe.

No, za to nije bilo potrebe jer su glazbenici djelo odsvirali bez ijedne gre{ke. Osje}ajno sviranje Philippa von Morgena na violon~elu i uskla|eni orkestar ganuli su skladatelja te je na kraju izvedbe ansamblu i dirigentu Juliu Mironu odao du`no po{tovanje. (Preuzeto iz Münchener Merkura i Süddeutsche Zeitunga)

Navedene su kvalitete potvrdili svojim obljetni~kim koncertom odr`anim 31. svibnja ove godine u kino dvorani rije~koga Teatra Fenice. Program sve~anoga koncerta bio je posve}en trojici glazbenih velikana i njihovim obljetnicama ro|enja, skladateljima W. A. Mozartu uz 250. te Dmitriju Dmitrijevi~u [ostakovi~u i Borisu Papandopulu uz 100. godi{njicu ro|enja. Iz golema opusa ruskoga klasika Dmitrija [ostakovi~a odabrana je zanimljiva Komorna simfonija (1967.), {to ju je prema autorovu 8. guda~kom kvartetu op. 110, br 8 (Dresden) instrumentirao Rudolf Bar{ai. Ovo cikli~ko djelo bogatih emocija, kontrastnih tempa i privla~na sadr`aja, pro{ireni guda~ki orkestar (koncert–majstorica Tea Grubi{i} ) svirao je koncentrirano, u detaljima dora|eno u velikom dinami~kom rasponu, te je ostvario zvukovno rasko{no, sna`no i kultivirano muziciranje.

Koncertantna muzika za flautu, harfu, vibrafon, udaraljke i guda~e Borisa Papandopula, skladana 1965., do`ivjela je rije~ku praizvedbu. Djelo bogata kolorita, slo`enih ritmova i osebujna stila pro`eto je elementima jazza. Sigurne i razigrane solistice, flautistica

Rije~ki komorni orkestar i maestro David Stefanutti

Tamara Coha Mandi} i vibrafonistica Ivana Bili} iz Zagreba te rije~ka harfistica Diana Grubi{i} ^ikovi}, pru`ile su, uz udaraljka{ku skupinu studenata zagreba~ke Akademije pod decentnim vodstvom Davida Stefanuttija, pravi vatromet pasa`a, ritmova i solisti~kih bravura. Ostvarile su `ivu i sugestivnu izvedbu ~etiriju zvukovno kontrastnih stavaka: Malo dodekafonije, Malo romantike, Malo avangarde i Malo folklora.

Me|u tri posljednje Mozartove simfonije, nastale 1788., koje predstavljaju vrhunac skladateljeva simfonijskog opusa, pripada i 41. Jupiter simfonija, KV 551, izvedena na kraju koncertne ve~eri. Tuma~ena je s po{tivanjem svih izvornih repeticija i ostalih oznaka. Maestro David Stefanutti pokazao se vrsnim poznavateljem partiture te je jasnim i preciznim gestama sa svojim orkestrom ostvario klasi~nu to~nost i jednostavnost, nu`nu lako}u, topao i kompaktan orkestralni zvuk guda~a i puha~a, duboko akcentiraju}i glazbene »misli« pojedinih

stavaka, donijev{i tako atraktivnog i izvornog Mozarta.

Po~asti u nastavku Koncertu je bila nazo~na i Papandopulova k}i Maja Papandopulo–Mija~, a slavljeni~kom ansamblu, u ime Hrvatskoga dru{tva glazbenih umjetnika, plaketu je uru~io Mirko ^agljevi} koji je pro~itao prigodnu ~estitku Prerada Deti~eka, predsjednika te udruge. Brojnom auditoriju, koji je pokazao da cijeni kvalitetu prire|enoga glazbenog doga|aja, Rije~ki komorni ansambl za dodatak je odsvirao glavnu temu iz filma Misija Ennia Moriconea.

Rijeka vapi za prikladnim koncertnim prostorima, no Teatro Fenice pokazao se kao dvorana sjajne akustike i posve je sigurno da se u njoj mogu odvijati koncertna zbivanja, napose komorne i simfonijske glazbe.

Obilje`ena 95. obljetnica uspje{nog djelovanja Dru{tva za promicanje hrvatske kulture i ba{tine [okadija Zagreb

[oka~ka rapsodija u Lisinskom Pi{e: Mihael Feri} ru{tvo za promicanje hrvatske kulture i ba{tine [okadija Zagreb sve~anim je i spektakularnim koncertom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 11. svibnja ove godine obilje`ilo 95. obljetnicu plodnoga rada i uspje{nog javnog kulturnog djelovanja. Vrijedni i spretni organizatori [okadije za tu su obljetni~ku prigodu okupili velik koncertni tambura{ki orkestar sastavljen od ponajboljih tambura{a iz Iloka, Osijeka, Valpova, Vinkovaca, @upanje, \akova, Slavonskog Broda, Po`ege, Kri`evaca, Vrbovca i Oto~ca. Ovim su se glazbenicima pridru`ili i cjelokupni Tambura{ki orkestar HRT–a, Tambura{ki orkestar Ansambla Lado, tambura{i iz SAD–a (Pittsburgh, Chicago) te Bosne i Hercegovine (Sarajevo). Na pozornici velike dvorane u dvosatnom je koncertnom programu u »simfonijskom tambura{kom orkestru« zasviralo 150 vrhunskih tambura{a koji su odu{evili dupkom punu dvoranu.

D

Cjelove~ernji koncert s ovako vrsnim orkestrom i ozbiljnim programom uz brojnu publiku i medijsku pozornost kod nas zasigurno jo{ nije odr`an. U zahtjevnom i raznolikom programu sastavljenom od orkestralnih skladbi za tambura{ki orkestar, transkripcija iz klasi~ne glazbene ostav{tine, folklornih obrada i popularnih pjesama, ovaj je veliki ad hoc tambura{ki orkestar pokazao vrhunsku orkestralnu svirku. Osim toga, dokazali su da u ovom trenutku imamo vrhunske tambura{ke glazbenike, kako one profesionalnoga statusa, tako i poluprofesionalne i amaterske.

U koncertnom je programu uz orkestar nastupio Mje{oviti i Mu{ki zbor HRT–a, @enski vokalni ansambl Tre{njev~anke, orgulja{ica Tena Novosel i ~embalistica Zrinka Panduri}, a sve vokalne solo dionice izvrsno su otpjevali ~lanovi orkestra uz povremenu vokalnu pratnju cijelog ansambla.

Orkestralne su skladbe i kari{ici skladani ili obra|eni na folklorne motive i teme, a bilo je doslovno citiranih i obra|enih narodnih pjesama i plesova iz Slavonije, Baranje, Ba~ke i Prigorja te autorskih popularnih pjesama novije produkcije. Sredi{nje je mjesto pripalo obradama iz svjetske i doma}e glazbene literature. Hrvatska je umjetni~ka glazba predstavljena obradama skladbi: Mazurka za Sofiju Vatroslava Lisinskog, zbor U boj, u boj iz opere N. [. Zrinski Ivana pl. Zajca i zavr{no kolo iz opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca. Iz svjetske glazbene riznice na programu je bio prvi stavak iz Mozartove serenade Mala no}na muzika, Druga ma|arska rapsodija Franza Liszta za orgulje, ~embalo i tambura{ki orkestar te Verdijev Zbor @idova iz opere Nabucco. Decentne su obrade navedenih skladbi ili njihovih ulomaka priredili Sini{a Leopold, Marijan Makar, Igor Kuljeri}, Pero Gotovac i Emil Cossetto. Ostale folklorne i popularne aran`mane potpisali su Bo`o Poto~nik, Sini{a Leopold, Marijan Makar, Antun Nikoli}, Franjo Batorek, Julije Njiko{, Vladimir Felker, Stjepan Mihaljinec, Veljko Valentin [korvaga i Jerri Grchevic. [teta {to je izvorno skladana orkestralna tambura{ka glazba predstavljena tek jednim djelom — ukusno ornamentiranom, prpo{nom i gracioznom skladbom Kico{ka posla Bo`e Poto~nika. A taj je fundus gotovo neiscrpan!

Orkestrom su ravnali Bo`o Poto~nik, Sini{a Leopold, Valentin Veljko [korvaga, Stjepan Fortuna i Mihael Feri}.

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Notno izdanje kantate Jubilate Borisa Papandopula predstavljeno je 29. svibnja u Villi Angiolini u Opatiji. Kantatu za tenor solo, obou, 2 trube (B), 2 timpana i guda~ki orkestar Papandopulo je skladao »u ~ast proslave 750 godina prisutnosti ‘Male bra}e’ u Dubrovniku«. Partituru je objavila Katedra ^akavskoga sabora Opatija povodom 100. obljetnice ro|enja maestra Papandopula. Izdanje su uredile Marija Trinajsti} i Diana Grguri} (koja je skladbu i notografirala). Autor predgovora je dr. sc.

Amir Muzur, gradona~elnik Opatije, a Diana Grguri} autorica je teksta o kantati Jubilate. Tiskovina sadr`i i sa`etke na njema~kom, engleskom i talijanskom jeziku.

Obljetni~ki koncert

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Reljef, minijature i Jubilate Borisa Papandopula

Ono {to permanentno obilje`ava i krasi dugogodi{nji rad Rije~kog komornog orkestra visoko su postavljeni standardi umjetni~kih interpretativnih dosega te poseban senzibilitet i istan~anost pri odabiru koncertnih programa.

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja u Rijeci je 4. svibnja odr`an koncert na kojem je nastupio gitarist Viktor Vidovi}. Gost koncerta bio je udaraljka{ Borna [ercar. Viktor Vidovi}, izme|u ostalih djela, izveo je Valse romantique Alfija Kabilja, Hrvatsku suitu za gitaru solo Miroslava Mileti}a te praizveo vlastitu skladbu Meditacija i ples. (L. R.)

@

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Viktor Vidovi} svira i sklada

ele}i inaugurirati komorno muziciranje u Rijeci, nekolicina je glazbenih entuzijasta 1976. godine utemeljila Rije~ki komorni orkestar. Osniva~i orkestra bili su profesori Rije~ke glazbene {kole, violinist Ivan [estak i pokojni violon~elist Josip [epi}. Prvih petnaest godina orkestar je vodio Peter [krjanec, a posljednjih petnaest umjetni~ki ravnatelj i dirigent ansambla David Stefanutti, violon~elist orkestra rije~ke Opere.

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Pi{e: Ramiro Palmi}

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

SJAJNA IZVEDBA PAPANDOPULOVIH DJELA DAVOR HRVOJ

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

Trideset godina Rije~koga komornog orkestra

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Napisan na narud`bu Zagreba~ke filharmonije, opus Bel kamen kampanela zvukovno je za`ivjeo, na`alost, tek nakon autorove smrti, 5. svibnja u Lisinskom u interpretaciji orkestra kojim je ravnao Vjekoslav [utej. Bio je to svojevrsni opro{taj od akademika Igora Kuljeri}a. (M. [.)

Iznosi pojedinih razreda jesu sljede}i: Hrvatski radio — 8.804.023,30 kn; Hrvatska televizija — 7.418.996,66 kn; RTL — 3.378.360,23 kn; Nova TV — 780.262,50 kn; Generalni korisnici — 14.604.277,65 kn; Koncerti ozbiljne glazbe — 705.999,92 kn, Koncerti zabavne glazbe — 2.478.680,73 kn, Priredbe — 2.456.682,95 kn. Ukupni iznos stimulacije koja je proporcionalno raspore|ena po navedenim razredima jest 1.330.000,00 kn.

Kako se u pojedinom razredu obra~unavaju honorari?

Honorari iz razreda Hrvatski radio, Hrvatska televizija, RTL televizija, Nova TV, Koncerti zabavne glazbe i Koncerti ozbiljne glazbe obra~unavaju se zasebno, a prema listama emitiranja glazbenih djela u programima tih postaja odnosno izvo|enja na koncertima.

Drugim rije~ima, honorare dobiju to~no oni autori ~ija su se djela emitirala u programima navedenih postaja, odnosno izvodila na koncertima.

Kod isplate honorara iz razreda Generalni korisnici, gdje se nalaze i naknade koje pla}aju ugostiteljski objekti, hoteli, poslovni prostori i sli~no, a koji zbog samog ustroja svojeg poslovanja ne mogu dostavljati programe izvedenih djela, primjenjuje se na~elo isplate temeljem uzorkovanih programa lokalnih radijskih i televizijskih postaja. Ove su godine, posebnim naporom djelatnika Odjela distribucije, u uzorak u{li programi 72 radijske i televizijske postaje, {to je ne{to vi{e od polovice ukupnoga broja radijskih i televizijskih postaja u Republici Hrvatskoj.

DAMIL KALOGJERA

Honorari iz razreda Priredbe ispla}uju se sukladno svim prikupljenim programima s priredbi i zabava kao {to su svadbe, maturalne zabave, proslave Valentinova i sl.

Osijek — Kolijevka i sredi{te tambura{ke glazbe Hrvatske

XXIX. Festival hrvatske tambura{ke glazbe Pi{e: Julije Njiko{ ve~anim otvorenjem u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Osijeku 19. je svibnja 2006. zapo~eo XXIX. Festival hrvatske tambura{ke glazbe. Stoga su Osijek i Slavonija proveli deset dana u znaku tamburice.

S

Kada je 23. i 24. travnja 1961. u organizaciji Slavonskoga tambura{kog dru{tva Pajo Kolari} i Hrvatskoga dru{tva skladatelja odr`an prvi Festival, grad Paje Kolari}a dao je zamah novom shva}anju muziciranja na tamburi, koje ovo glazbalo uzdi`e do ozbiljnog glazbenog izraza i umjetni~kih te`nji. Ciljevi Festivala bili su poticanje stvarala{tva i njegovanje tradicije tambura{ke glazbe, okupljanje skladatelja, dirigenata, glazbenih stru~njaka, knji`evnika te drugih kulturnih i javnih radnika radi razmjene mi{ljenja o daljnjim kretanjima u tambura{koj glazbi.

Zadatak Festivala bio je predstavljanje izabranih tambura{kih orkestara, njihovih koncertnih programa s djelima hrvatskih skladatelja te provedba natjecanja, vrednovanje orkestara i tekstova hrvatskih knji`evnika.

Odbor je preuzeo i zadatak obilje`avanja zna~ajnih povijesnih obljetnica, istaknutih skladatelja i tambura{kih kulturno–umjetni~kih dru{tava te iskazivanje zahvalnosti pojedincima i dru{tvima, kao i nagra|ivanje vrijednih umjetni~kih rezultata u tambura{koj glazbi.

Te su zamisli izazvale sna`an odjek i odobravanje.

Tako je na ovogodi{njem FHTG–u, koji se odr`avao pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, nastupilo 27 tambura{kih orkestara iz Hrvatske i jedan iz Slovenije. Jedna je

festivalska ve~er odr`ana u hrvatskoj {koli Miroslav Krle`a u Pe~uhu.

Toliko orkestara u srcu Slavonije, koja njeguje i ~uva bogatstvo koncertne tambura{ke glazbe, dovoljno govori o masovnoj, korisnoj i opravdanoj manifestaciji za koju HTV i drugi mediji jo{ uvijek ne pokazuju dovoljno zanimanja, a ne u`iva niti dovoljnu materijalnu potporu. Dvadesetdeveto izdanje Festivala u ~etrdeset i pet godina svakako zna~i kontinuitet i zavre|uje posebnu pa`nju, jer je o~ito izraz i odre|ene kulturne potrebe sredine u kojoj se odr`ava, ali i upornosti onih koji su ovu najve}u manifestaciju tambura{ke glazbe u svijetu nosili organizacijski i materijalno.

Tijekom Festivala nastupila su tambura{ka dru{tva i orkestri iz Osijeka, Po`ege, Kri`evaca, ^akovca, Samobora, Hru{evca Kupljenskog, Slatine, Zagreba, Vetova, Pleternice, Molva, Zapre{i}a, Koprivnice, Drni{a, @i{kovca, Na{ica, Starog Petrovog Sela, Vara`dinskih Toplica, Vinkovaca, Nina i slovenskoga Arti~a.

Ovogodi{nji FHTG obilje`io je obljetnice skladatelja koji su svoje skladbe pisali za tambura{ke orkestre: Paje Kolari}a, Franje Ksavera Kuha~a, Vilima Gustava Bro`a, Vladimira Josipa Hafnera, Roka [imunacija, Stjepana Leona Stepanbova, Jurja Stahuljaka i Branka Rakija{a.

Na zavr{nom koncertu koji je odr`an 27. svibnja u Hrvatskom narodnom kazali{tu Joza Ivaki} u Vinkovcima, Stru~no povjerenstvo za natjecanje tambura{kih orkestara uru~ilo je bron~ane, srebrne i zlatne plakete Tambura Paje Kolari}a, plakete Hrvatskoga dru{tva skladatelja Dr. Josip Andri} i statuu Zlatna tamburica medijskoga centra Glas Slavonije.

Ovom prilikom posebnu pohvalu valja uputiti djelatnicima Odjela distribucije HDS ZAMP–a koji su u standardne dvije smjene te rad subotom ove godine ru~no upisali 40% programa radijskih i televizijskih postaja vi{e nego proteklih godina. (M. F.)

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

O

ZAMP

bra~un autorskih honorara ostvarenih 2005. godine temeljem takozvanih malih prava zavr{io je krajem lipnja isplatom honorara doma}im i inozemnim autorima. U ovom je obra~unu sudjelovalo 60.000 doma}ih i inozemnih nositelja prava, a podijeljeno je 40.627.283,94 kn, odnosno 12% vi{e nego u obra~unu malih prava za 2004. godinu. Sukladno promjenama Pravilnika o ostvarivanju autorskih naknada, u obra~unu malih prava za 2005. godinu postoje i novi razredi — RTL, Nova TV i priredbe. Formiranjem novih razreda postigla se transparentnija i pravednija razdioba, a promijenjeni su i tro{kovi obrade podataka pojedinih razreda, no u cjelini su tro{kovi smanjeni na oko 25 posto.

ZAMP

malih prava 2005.

ZAMP

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

»Kameni zvonici mediteranskih crkava, svi razli~iti, ~uvaju istu tajnu: tajnu udaljavanja i postojanosti, `ivota i smrti. Zvuk njihovih zvona najavljuje blistavo sun~evo svjetlo, vilinsko mrmorenje morskih valova, misti~ne pri~e, pjevanje, plesanje..., zapisao je nedavno preminuli hrvatski skladatelj i dirigent Igor Kuljeri} o svojoj posljednjoj skladbi Bel kamen kampanela. Autor, duboko ukorijenjen u hrvatski glazbeni prostor, tu je skladbu napisao nalaze}i poticaje u sje}anju na djetinjstvo, na Silbu kao otok svojih predaka, sa~uvan u, kako nam otkriva maestrov zapis, ‘melizmima stare pjesme koju je pjevao moj otac’. Dodat }e kako pamti i ritmi~ku opsesivnost tanca, improvizaciju staroga slijepca na lijerici, drevnom `i~anom glazbalu, i svoju `elju da prenese neke od tih stihova u tu skladbu.« (@ivana Mori}, Vjesnik, 8. svibnja)

ZAMP

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Posljednja Kuljeri}eva skladba Obra~un

ZAMP

5

2006.

ZAMP

SRPANJ

ZAMP

139,

ZAMP

BROJ

Page 5

ZAMP

9:10 PM

ZAMP

11-Jul-07

ZAMP

cantus_14:cantus_14.qxd

Page 6

Pi{e: Antun Tomislav [aban

Londonu je 12. svibnja odr`an sastanak na kojemu su postavljeni temelji Saveza organizacija skladatelja popularne glazbe u Europi (Alliance of Popular Composer Organisations in Europe). Time je pokrenut ustroj posljednjega od tri »stupa« na kojima bi po~ivala Federacija europskih skladateljskih dru{tava (»stup« primijenjene glazbe utemeljen je u sije~nju u Cannesu, dok je isto u~injeno za ozbiljnu glazbu u o`ujku u Be~u).

U

U novoj dvorani Instituta Franz Schubert u Be~u 18. je lipnja odr`an koncert komorne glazbe naslovljen Alfi Kabiljo i njegove skladbe, ~ije su interpretacije priredili studenti be~ke Akademije za glazbu i izvedbene umjetnosti. Koncert je organizirala Forough Karimi Djafar–Zadeh, profesorica na navedenoj instituciji.

Me|u mladim studentima iz Jeruzalema, Buenos Airesa, [angaja, Pariza, Moskve i Be~a nastupila je i zagreba~ka postdiplomantica Marija Podnar koja je izvela autorovu Putuju}u flautu.

Bila je to ujedno prigoda za promociju dva nova autorska albuma s Kabiljevom filmskom glazbom. Croatia Records nedavno je izdala CD s originalnom glazbom filma Selja~ka buna Vatroslava Mimice, bonusom originalne glazbe iz TV serije Anno Domini 1573, sve u izvedbi Zbora i Simfonijskog orkestra HRT–a te Simfonijskog orkestra Jadran filma i Ansambla Universitas Studiorum Zagrabiensis pod autorovom dirigentskom palicom.

Diskografska ku}a Orfej izdala je CD s originalnom glazbom iz TV serije Nikola Tesla u re`iji Eduarda Gali}a, na kojemu skladatelj tako|er dirigira Simfonijskim orkestrom HRT–a. (M. [.)

Tamara Obrovac i Transhistria Ensemble u SAD

Posjet izaslanstva makedonskog Ministarstva kulture prava HDS ZAMP–a 13. je lipnja primila u slu`beni radni posjet izaslanstvo makedonskoga Ministarstva kulture. Goste iz Makedonije posebno su zanimala iskustva u za{titi prava autora glazbenih djela, suradnja udruga autora, izvo|a~a i proizvo|a~a fonograma, nadzor Dr`avnoga zavoda za intelektualno vlasni{tvom nad radom udruga, kao i zakonski okviri na{ega djelovanja. Vjerujemo da smo svojim primjerom i savjetima pomogli gostima iz Makedonije kako bi u svojoj zemlji uspostavili uvjete kojima bi olak{ali samu provedbu za{tite prava autora glazbenih djela i nositelja srodnih prava. U Makedoniji, naime, zasad postoji samo jedna udruga za kolektivno ostvarivanje prava i to ona koja ostvaruje prava autora glazbenih djela — ZAMP Makedonija, no uskoro }e makedonska Vlada raspisati Natje~aj za udruge koje bi kolektivno ostvarivale prava umjetnika — izvo|a~a i proizvo|a~a fonograma. (M. F.)

HDS ZAMP potpisao je krajem lipnja ugovore o recipro~noj za{titi tzv. malih i tzv. mehani~kih prava s crnogorskim dru{tvom PAM CG. Premda je rije~ o vrlo mladom dru{tvu koje jo{ nije primljeno u ~lanstvo CISAC–a i jo{ mla|oj samostalnoj dr`avi, u interesu je hrvatskih autora, ~ija se djela u Crnoj Gori dosta koriste, da s ovim dru{tvom uspostavimo {to bolju suradnju i na{im autorima zajam~imo za{titu njihovih prava u toj zemlji. PAM CG utemeljen je po~etkom sije~nja ove godine, a progla{avanjem samostalnosti Crne Gore prestala je nadle`nost jugoslavenskoga SOKOJ–a, dru{tva s kojim HDS ZAMP ima potpisane ugovore o reciprocitetu i vrlo dobru suradnju. (M. F.)

ME\UNARODNI ODNOSI

Ugovor o reciprocitetu s crnogorskim dru{tvom PAM CG

ME\UNARODNI ODNOSI

U

organizaciji Umjetni~ke zaklade Doors, Tamara Obrovac i Transhistria Ensemble nastupili su 19. svibnja u jazz klubu Hot House u Chicagu, a 21. svibnja u njujor{kom jazz klubu Joe’s Pub. Njihovi su koncerti bili najavljeni u vode}im newyor{kim tiskovinama kao {to su Village Voice, The New York Times, Time Out New York i New York Post. Njujor{ka radio stanica WMFU posvetila je sat vremena hrvatskoj glazbenici emitiraju}i njezinu glazbu.

U

ME\UNARODNI ODNOSI

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

Kako u slu~aju usvajanja takvog dokumenta HDS ne bi mogao postati redovni ~lan nove Udruge (sve do stupanja Hrvatske u punopravno ~lanstvo EU), glavni tajnik HDS–a uputio je dopis svim sudionicima skupa i zatra`io obja{njenje. Osim toga, ukazao je na nelogi~nost i zakonsku neutemeljenost stava da se odre|enim dr`avama koje nisu ~lanice EU dopusti redovno ~lanstvo, a drugima ne, posebno naglasiv{i apsurd stanja u kojem bi se ~lanstvo u Udruzi odre|ivalo temeljem jednog trgovinskog sporazuma, a istovremeno europske institucije uvjeravalo da glazba nije roba, ve} da ima kulturnu i duhovnu vrijednost. Problem zasad nije rije{en, no sve su strane suglasne da se pitanje ~lanstva mora ra{~istiti najkasnije na kongresu u Madridu, na kojemu bi se iz tri »stupa« oformila Europska skladateljska federacija.

ME\UNARODNI ODNOSI

Autorski koncert Alfija Kabilja u Be~u

Sastanku su ve}inom nazo~ili skladatelji iz zapadne Europe (Velika Britanija, Danska, [vedska, Norve{ka, Finska, [panjolska, Francuska) te predstavnik Austrijskoga dru{tva skladatelja, koji je iznio zaklju~ke be~koga sastanka skladatelja ozbiljne glazbe. Raspravljalo se o mnogim prijedlozima, od kojih su najva`niji bili oni o ustroju i financiranju nove Udruge. Zaklju~eno je da }e sjedi{te Udruge biti u Londonu i da }e poslovati prema britanskim zakonima. Iako je upu}en poziv svim skladateljskim dru{tvima cijele Europe da se pridru`e sastanku (dakako, ako u svojim redovima okupljaju skladatelje zabavne glazbe), razi{li su se u mi{ljenju oko toga treba li kao redovne ~lanove (s pravom glasa) uklju~iti samo udruge iz zemalja EU ili i one iz drugih europskih dr`ava.

Naime, osnovna djelatnost Udruge bila bi lobiranje i politi~ko djelovanje prema institucijama Europske unije, pa su stoga

neki sudionici izrazili bojazan da bi se ulaskom dru{tava izvan EU u Udrugu naru{ila vjerodostojnost njenog nastupa pred Europskom komisijom i Parlamentom. Zaklju~ak koji je iz toga proizi{ao jest da se uz 25 ~lanica EU sudjelovanje u Udruzi omogu}i i dru{tvima iz dr`ava Europske ekonomske zone (Island, Norve{ka i Liechtenstein), {to je i sadr`ano u zavr{nom dokumentu.

ME\UNARODNI ODNOSI

2006.

ME\UNARODNI ODNOSI

SRPANJ

ME\UNARODNI ODNOSI

139,

Postavljeni temelji Saveza organizacija skladatelja popularne glazbe u Europi

ZAMP

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

BROJ

ME\UNARODNI ODNOSI

6

ME\UNARODNI ODNOSI

9:10 PM

ME\UNARODNI ODNOSI

11-Jul-07

Sastav izvrsnih glazbenika izveo je skladbe Tamare Obrovac otpjevane na istarskom, veneto–talijanskom, vodnjanskom te istro–rumunjskom dijalektu, {to je uz upotrebu arhai~ne istarske ljestvice dodatno za~inilo slojevitost razli~itih glazbenih formi i naslije|a mediteranskih prostora utkanih u njezinu glazbu. (Aquarius Records) Tamara Obrovac u Joe’s Pubu

DAVOR HRVOJ

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:10 PM

BROJ

Page 7

139,

SRPANJ

7

2006.

Neprimjereno Apocalyptici

nedjelju, 30. travnja ove godine, mnoge je posjetitelje redovnih glazbeno–scenskih priredbi na{e sredi{nje nacionalne kazali{ne ku}e iznenadila izvedba pantomimi~ke verzije `ivotnog ostvarenja jednog od najve}ih `ivu}ih hrvatskih skladatelja, Milka Kelemena. Spomenuto je djelo njegova multimedijalna baletna opera Apocalyptica.

U

Povijesni pregled Ambiciozno umjetni~ko djelo na kojemu je autor po~eo raditi 1972. po narud`bi njema~ke opere u Berlinu, uz koautore Fernanda Arrabala (tekst) i Edmunda Kieselbacha (multimedija i objekti), do danas nije izvedeno onako kako je bilo zami{ljeno, u kombinaciji s multimedijom i objektima, jer je prema{ilo financijske mogu}nosti naru~itelja. Koncertna praizvedba te skladateljeve »nikad do kraja ispunjene `elje« uprili~ena je 10. listopada 1979. godine u sklopu »festivala u festivalu«, Musikprotokolla unutar [tajerske jeseni u Grazu. Zagrep~ani su je prvi put mogli vidjeti na 12. Muzi~kom biennalu Zagreb, 26. travnja 1983. godine u sasvim druga~ijem uprizorenju, na~injenom prema novoj koreografiji i scenografiji Haralda

Wandtkea i u izvedbi Baleta Drezdenske dr`avne opere. Audio snimku s praizvedbe objavila je iste godine Austrijska radiotelevizija na dvije dokumentarne plo~e, a ista je snimka dvadeset godina kasnije osvanula na kompaktnom disku izdava~ke ku}e Croatia Records objavljenom 1999. u ~ast skladateljeva 75. ro|endana. Diskografska izdanja Kelemenove glazbe, u tom velebnom projektu u stopu su pratili i tiskovni izdava~i Schirmer i Sikorski notnim izdanjima partitura.

Redukcija do neprepoznatljivosti ^ini se da je u gotovo tri desetlje}a neispunjena izvorna zamisao autora opere bestial, te fantasti~ne vizije o problemima ~ovjeka modernoga doba, postala trajnom inspiracijom za raznorazne kompromisne obrade i adaptacije. U novije je vrijeme za tom temom posegnuo

proslavljeni slova~ki pantomimi~ar Milan Sládek, ostvariv{i iz multimedijalne baletne opere novu pantomimi~ku predstavu uz drasti~ne intervencije u libreto te uz redizajn kostima i scenografije (Antonín Málek). Ovu adaptaciju prati postoje}a snimka iz Graza u ~ijoj su (pra)izvedbi sudjelovali zbor i orkestar ansambla Pro Arte, mnogobrojni solisti i udaraljka{ki ansambl Studio Percussion Graz. Toliko va`na uloga baleta, koju Kelemen isti~e u mnogobrojnim napisima i intervjuima, u ovoj je ina~ici stvorenoj za izvedbu na Me|unarodnom kazali{nom festivalu Biennale Kaze u Tokiju, svedena na jednog klauna–pantomimi~ara (Milan Sládek) i dva mra~na »suigra~a« u ulozi asistenata i statista. Izvorno trajanje od 115 minuta skra}eno je na 90 minuta, a kvadrofonija je reducirana na standardnu stereo–panoramu iz dva manja prednja zvu~nika. Predstava koja je time o~ito dobila obrise komornog pantomimi~kog cirkusa s jednom

lutkom na napuhavanje pretjeranih dimenzija i dodu{e `ivom, no ne i suvi{e `ivahnom bijelom golubicom, pokazala se kao spretan i ekonomi~an putuju}i proizvod koji je krajem travnja lako uba~en i u program zagreba~koga HNK. Trijumf Kelemenove glazbe Iako se autor toga komornog uprizorenja poku{ao dr`ati izvornoga tematskog sinopsisa i uz akusti~nu kulisu Kelemenove glazbe na svoj na~in slijediti kriti~ki prikaz polo`aja suvremenoga ~ovjeka u dru{tvu, bez jasne dramaturgije rezultat ne zadovoljava kriterije dobroga kazali{ta. Njegova je koncepcija na trenutke pretjerano doslovna, a na trenutke pretjerano apstraktna u nasumi~nom nizanju naivnih i dramatur{ki nedovoljno povezanih prizora. Iz predstave kojoj je nedostajalo idejnosti osobito je u prvi plan izvirila ma{tovita, efektna i majstorski napisana Kelemenova glazba koja svakako zaslu`uje, ako ne izvornu, onda barem kvalitetniju i potpuniju scensku interpretaciju.

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

^

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

ini se da je u gotovo tri desetlje}a neispunjena izvorna zamisao autora opere bestial, te fantasti~ne vizije o problemima ~ovjeka modernoga doba, postala trajno nadahnu}e za razne kompromisne obrade.

Jedna od posljednjih, iz radionice slova~kog pantomimi~ara s njema~kom putovnicom, Milana Sládeka, ne dose`e razinu prihvatljivoga.

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Uz nedavnu izvedbu reducirane verzije Kelemenove opera bestial Apocalyptica u Zagrebu Pi{e: Jana Haluza Lu~i}

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

cantus_14:cantus_14.qxd

Page 8

Bosanskohercegova~ki klavirist i skladatelj Bojan Zulfikarpa{i}, koji godinama `ivi i djeluje u Parizu, nastupio je 27. svibnja ove godine u Maloj dvorani Lisinski. Bio je to sjajan zavr{ni koncert Jazz ciklusa, koji organiziraju Jazz klub Zagreb Hrvatskoga dru{tva skladatelja i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u kojemu su tijekom ove sezone nastupili vrhunski glazbenici, ansambli i orkestri poput Vienna Art Orchestra, Paquita D’Rivere, bra}e Assad, Petera Erskinea, Cantus Ansambla i Francka Amsallema.

Bojan Z opravdao je o~ekivanja temeljena na brojnim priznanjima i nagradama. Ovaj je umjetnik svojim pedago{kim djelovanjem zaslu`io Orden viteza za umjetnost i knji`evnost, koji mu je uru~io francuski predsjednik Jacques Chirac, dok mu je Nagradu Django Reinhardt za najboljeg jazz glazbenika u Francuskoj dodijelila Francuska jazz akademija. Osim toga, pro{logodi{nji je dobitnik presti`ne Europske nagrade za jazz, najva`nijega priznanja za europske jazz umjetnike. U Lisinskom je nastupio u triju s francuskim kontrabasistom Remiem Vignolom i ameri~kim bubnjarom Arijem Hoenigom, s kojima je snimio svoj novi album Xenophonia.

(D. H.) Bojan Zulfikarpa{i} na nastupu u Lisinskom

HDS ZAMP }e 14. srpnja biti doma}in susreta CISAC–ove radne skupine glazbenih autorskih dru{tava s podru~ja jugoisto~ne Europe. Naime CISAC (International Confederation of Authors and Composers Societies), krovna me|unarodna konfederacija dru{tava autora i skladatelja koja okuplja autorska dru{tva s podru~ja glazbe, knji`evnosti, likovnih umjetnosti i filma iz vi{e od 90 zemalja svijeta, oformila je posebnu radnu skupinu autorskih dru{tava zemalja jugoisto~ne Europe. Ta je radna skupina ustanovljena kako bi potaknula dru{tva s podru~ja nekada{nje Jugoslavije, Gr~ke, Rumunjske, Bugarske, Albanije i Turske na blisku suradnju iz koje bi proizi{la vi{a razina za{tite autorskih prava u cijeloj regiji.

Radna skupina pokazala je poseban interes za me|usobnu suradnju oko tema kao {to su odnosi s izdava~ima te razvoj informatizacije. Zamjenik direktora HDS ZAMP–a Nenad Mar~ec predsjednik je sekcije koja se bavi pitanjima odnosa s izdava~ima, a direktor SOKOJ–a Ivan Tasi} vodi sekciju koja se bavi razvojem informatizacije.

U sklopu suradnje unutar ove CISAC–ove radne skupine HDS ZAMP, kao dru{tvo iz skupine informati~ki razvijenijih dru{tava, uspostavit }e posebnu suradnju s informati~ki slabo razvijenim bosanskohercegova~kim dru{tvom SQN. Tim povodom zamjenik direktora HDS ZAMP–a Nenad Mar~ec i voditelj IT odjela Davorin Antun Duman~i} posjetili su sredinom lipnja kolege u Sarajevu te dogovorili budu}u suradnju i pru`anje stru~ne pomo}i. (M. F.)

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

Dobitnik Europske nagrade za jazz Bojan Z nastupio u Lisinskom

HDS ZAMP DOMA]IN SUSRETA DRU[TAVA REGIJE

ZAMP

DAVOR HRVOJ

Zahvaljuju}i uspje{nom nastupu na pro{logodi{njem susretu Me|unarodnog udru`enja {kola jazza (International Association of Schools of Jazz) u Krakovu, gdje je sudjelovao kao predstavnik Akademije jazza u Grazu, gitarist Elvis Penava dobio je poziv da sudjeluje na turneji s europskim jazz glazbenicima okupljenima u Europskom jazz orkestru (European Jazz Orchestra). Umjetni~ki voditelj i dirigent orkestra je Barry Forgie. Penava, ina~e stalni ~lan HGM jazz orkestra Zagreb, odr`ao je tijekom turneje s europskim orkestrom osamnaest koncerata u Danskoj, [vedskoj, Njema~koj, Nizozemskoj, Walesu, Engleskoj i [kotskoj, a u BBC–jevu studiju u Glasgowu snimio je CD. Producenti Europske radijske unije izjavili su da je razina izvedbi bila na dosad najvi{oj razini. (D. H.)

CARDS projekt Europske unije Prava intelektualnog vlasni{tva u Hrvatskoj — autorsko i srodna prava slu`beno je zavr{io 30. lipnja. U sklopu projekta razra|en je tzv. Sustav privatnoga kopiranja u RH i plan njegove implementacije. Naime, Europska je unija pokrenula poseban CARDS projekt u cilju izrade i implementacije Sustava privatnog kopiranja u RH sukladno odredbama hrvatskoga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Ovim je sustavom privatnim osobama omogu}eno legalno kopiranje autorskih djela za njihovo vlastito, privatno, kori{tenje, a autori djela dobili su pravo na odgovaraju}u naknadu. Suradnjom kroz CARDS projekt, pravnim stru~njacima HDS ZAMP–a omogu}eno je bli`e upoznavanje s europskim iskustvima u ovom podru~ju za{tite autorskih prava, a u izradi samoga sustava sudjelovali su i me|unarodni stru~njaci. Europska unija pokrenula je CARDS projekt kako bi tijekom pristupna razdoblja zemljama u regiji pomogla u ispunjenju zada}a koje pred njih stavlja Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju. ^injenica da je EU cijeli projekt unutar CARDS programa posvetila upravo za{titi intelektualnog vlasni{tva govori o njegovoj va`nosti za dru{tveni razvoj, {to je u Europi odavno prepoznato, ali i o tome da je njegova za{tita problem kojim se kod nas i sama dru{tvena zajednica treba vi{e pozabaviti. (M. F.)

ZAMP

CARDS PROJEKT

ZAMP

2006.

ZAMP

ELVIS PENAVA NA TURNEJI S EUROPEAN JAZZ ORCHESTROM

SRPANJ

ZAMP

139,

ZAMP

BROJ

Odr`ana godi{nja skup{tina Hrvatskoga dru{tva skladatelja nedjelju, 11. lipnja, odr`ana je redovna godi{nja skup{tina Hrvatskoga dru{tva skladatelja. Prisustvovalo je vi{e od {ezdeset redovnih ~lanova Dru{tva, nekoliko gostiju, te djelatnici HDS–a i ZAMP–a. Skup{tina nije bila izbornoga tipa, no smr}u dr. Nikice Kalogjere ostalo je otvoreno mjesto jednog ~lana Nadzornog odbora te je izvr{en izbor na kojemu je, izme|u ~etiri kandidata, ve}inom glasova izabran skladatelj Zrinko Tuti}. Nakon minute {utnje za preminule ~lanove i predstavljanja novoprimljenih, progla{eni su dobitnici go-

U

MARIN LEVAJ

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

DAVOR HRVOJ

8

ZAMP

9:10 PM

ZAMP

11-Jul-07

ZAMP

cantus_14:cantus_14.qxd

di{njih nagrada Dru{tva za 2005. godinu. Potom su podnesena izvje{}a (programsko, financijsko i izvje{}e Nadzornog odbora), a u raspravi su sudjelovali uglavnom mla|i ~lanova, koji su se ove godine odazvali u ve}em broju. Na skup{tini je prvi put predstavljeno financijsko poslovanje ZAMP–a sa svim detaljima kako bi ~lanovi, ali i {ira javnost dobili uvid u prihode i tro{kove Udruge. Sva izvje{}a jednoglasno su usvojena.

A.T. [aban, @. Brkanovi}, H. Hegedu{i}

Izme|u ostalih tema, na skup{tini je bilo rije~i o zbivanjima u Europskoj uniji na podru~ju za{tite i provedbe autorskih prava te o njihovim implikacijama u Hrvatskoj. Skup{tina je trajala oko dva sata, nakon ~ega je dru`enje nastavljeno uz domjenak.

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:10 PM

BROJ

Page 9

139,

SRPANJ

9

2006.

Tony Cetinski na HRF–u

J

ubilarni, 10. Hrvatski radijski festival, niz godina najve}i »proizvo|a~« hitova na doma}oj glazbenoj sceni, ove je godine prvoga vikenda u lipnju u Trogiru okupio vi{e od 1.200 sudionika, a sjajne koncerte na trogirskoj rivi i u kuli Kamerlengo pratilo je vi{e desetaka tisu}a gledatelja. Festival je uz male ekrane u televizijskom prijenosu u Hrvatskoj

Kamerlengo iste je ve~eri na pono}nom koncertu svoje puno umije}e koje se odlikuje sjajnim vokalom, ali i izvrsnim zabavlja~kim talentom pokazao Tony Cetinski, koji je 2005. osvojio prvu nagradu `irija glazbenih redakcija radiopostaja, ~lanica HURIN–a.

Ove je godine svojim obo`avateljima priredio nezaboravnu ve~er koncertom On i one. U srednjovjekovnoj kuli zablistale su Ivana Banfi}, Nina Badri} i Vanna, a mlada nada Jelena Domazet i malena Nika Turkovi} ugodno su iznenadile nastupima, potpuno se uklopiv{i me|u iskusne estradne zvijezde.

Apsolutni ovogodi{nji pobjednik je Tony Cetinski koji je izveo pjesmu Sve je s tobom napokon na mjestu. Njemu su u kategoriji pop–rock glazbe pripale sve tri nagrade: slu{atelja, glazbenih redakcija i grand prix Festivala. U kategoriji zabavne glazbe `iriji su bili podijeljeni. Dra`en Ze~i} s pjesmom Zora dobio je nagradu slu{atelja, Baruni su pjesmom Mene grije osvojili glasove glazbenih redakcija, dok je pjesma Tamo gdje su moji korijeni donijela grand prix Marku Perkovi}u Thompsonu.

Petak je pripao finalistima 10.

HRF–a. Nakon tromjese~ne borbe za

Na HRF–u su prvi put sudjelovali i izvo|a~i iz susjednih zemalja. Dodu{e, slovenska pjeva~ica Sa{a Londero nije se plasirala u finale, no To{u Proeskog iz Makedonije i njegovu sjajnu skladbu Srce nije kamen samo je nekoliko bodova dijelilo od festivalskih nagrada.

Nagra|eni na HRF–u

i susjednim zemljama okupio oko 11 milijuna ljubitelja popularne hrvatske glazbe. Prema podacima Posluha za 2005. godinu, a prema prijavama izvo|enja u elektroni~kim medijima u Republici Hrvatskoj, od 20 najizvo|enijih skladbi ~ak 15 njih je s HRF–a.

Fe{te su po~ele 1. lipnja na festival-

skoj pozornici.

Miroslavu [kori, kao pro{logodi{njem laureatu HRF–a s pjesmom Svetinja, pripala je ~ast otvorenja ovogodi{njega Festivala. njegov sjajan nastup i razdragana publika bili su najava dobrih vibracija u Trogiru — gradu sretnih trenutaka. U kuli

bodove na 118 radiopostaja diljem Hrvatske, predstavila su se 24 najbolja izvo|a~a. Progla{enje pobjednika popra}eno je burnim ovacijama vi{e od 12.000 gledatelja.

Ni lagana ki{a niti hladan vjetar nisu smetali onima koji su prvi put nakon velikog uspjeha na Euroviziji `eljeli gledati i slu{ati Harija Mata Harija. Nakon progla{enja pobjednika, on je gotovo dva sata mamio uzdahe, otvarao srca i raspjevao tisu}e vjernih obo`avatelja.

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Pi{e: Dra`ena Slade [ilovi}

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

TONY CETINSKI APSOLUTNI POBJEDNIK OVOGODI[NJEGA HRF–a

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

10. Hrvatski radijski festival, Trogir, 1. do 4. lipnja 2006.

K

Prve festivalske ve~eri izvedena je 21 nova pjesma u izvedbi malih sastava i mladih vokalnih solista. Tematski krug podravskih pjesama ~ine ljubav, domoljublje, nostalgija, Drava, majka, tambura, prve ljubavi i be}ari. Nastup na drugoj ve~eri je, prema odluci stru~nog povjerenstva sastavljenog od urednika radio postaja, izborila ljubavna pjesma Tvoj vanjku{ (@. Grahovac) u izvedbi ansambla Svirci.

Prava sve~anost podravske pjesme dogodila se dan kasnije, u subotu kad su izvedene 23 nove skladbe. Ova manifestacija objedinjuje ~a i kaj, polku i valcer, posko~icu i ~arda{, tambura{e, cimbal i gudce te folklorne izraze krajeva uz Dravu, Me|imurje, Zagorje, sve do baranjske ravnice.

Koncert je zapo~eo izvedbom Tambura{kog orkestra HRT–a u pozdravnoj pjesmi Dok je Drava sanjala. Kajkavski valcer Zakaj (I. Martin~evi}, Z. Sabolek, V. Felker) u izvedbi mladih Eme Viteli} i Jelene Martin~evi} otvorio je pjesmaricu ovogodi{njega Festivala. Kajkavac Mladen Hitrec pjevao je o Dravi i suzama, Cecilija je izvela Nikad ne reci nikad (V. ^elant, T. Buba Bognar, D. [pegelj), a Edo Berec Tra`im te (M. Jergovi}, Z. Klin`i}, D. [pegelj) tako|er uz Festivalski prima band.

Publiku su razveselili Adam Kon~i} i Ivica Ivankovi} u Hote dekle pemo v klet (B. Meglajec, @. Ko`ari}, B. Poto~nik), sigurna je bila i Vlatka Kopi} Tena uz tambura{ki sastav Lyra u Samo sam tebi svoju ljubav dala (S. Rudinski, I. Maro{), a iz Zagorja su stigli Ivica Pepelko i Renata Kos izvode}i Imam samo jednu `elju. I dok su tambura{ki ugo|aj ponudili Licitari u Podravina ljubav jedina (@. Bar~an, \.

Kumer, D. Krmi}), a @eljko Sesve~an u svoj pjesmi poru~io Tu sam ro|en, duh polke donijeli su Lepi cajti u Ajnfri{ polki (S. Doronjga, R. Stilinovi}, D. Berovi}), dok je sasvim druga~iji »operni {tih« ponudila Barbara Othman u Beloj bluzi (R. Othman, R. Stilinovi}, S. Mihaljinec). Simpati~na je bila i Gordana Ivanjek u ljubavnoj pjesmi Da si znao (J. Bakan, Z. Klin`i}, D. [pegelj), a na Festivalu je kontinuirano nazo~na i Renata Holi, ovaj put pjevaju}i Ona koja pjesme plete (M. Jergovi}, M. \erek Lovrekovi}, D. [pegelj). Tipi~ne tambura{ke bile su sljede}e pjesme: Baranjske no}i (A. Homoky, T. Buba Bognar, D. [pegelj) u izvedbi Ravnice,

Podravino za te `ivim (A. Homoky) koju su otpjevali Stjepan Jer{ek [tef i \entlmeni, Cvijet od kamena (S. [ari}, T. Buba Bognar, D. [pegelj) u izvedbi Najboljih hrvatskih tambura{a i ~arda{om razigrana, duhovita O kakav je plesa~ moj stric Ferdo bio (M. Jergovi}, Z. Majdak, M. Jergovi}) koju su otpjevali Podravski mu`ika{i.

Ana Filipovi} je uz prate}i plesni ansambl izvela Oluju nad rijekom (M. Bar~an, R. Stilinovi}, R. Gross), ali je nastup plesne grupe (u dvije pjesme) te`e}i scenskom efektu bio neprili~an glazbenom stilu pjesama. Podoknicom u duhu country glazbe predstavili su se Kraljevi ulice uz Tambura{ki orkestar HRT–a izvode}i Ariju s jezera (S. Leopold, R. Stlinovi}, S. Leopold).

Dvije nove pjesme podsjetile su nas na nepre-

su{no pjesni~ko vrelo Drage Britvi}a. \uka ^ai} uvjerljivo je interpretirao Ljubav treba ispiti do dna (arr. J. Cvitanovi}), a na svr{etku koncerta Boris ]iro Ga{parac nostalgi~no je digao kupicu u pjesmi Za starinsku hi`u (S. Cvija, S. Leopld), potvr|uju}i trajnost poetske rije~i legendarnoga Pitoma~anina.

Odlikuju}i se raznolikim ugo|ajem, pjesme glazbenoga festivala Pjesme Podravine i Podravlja potvrdile su da je manifestacija potrebna za kulturni identitet ovoga kraja, a autorski doprinosi pokazali su ljubav stvaralaca za taj glazbeno–poetski idiom.

BEGOVI]

ad su prije trinaest godina pitoma~ki zanesenjaci na skromnoj sceni kino dvorane o`ivotvorili ideju o festivalu podravske pjesme, nisu ni sanjali da }e ba{ njihov Festival postati svojevrsna institucija vi{egodi{nje tradicije. Do ovogodi{njega festivala Pjesme Podravine i Podravlja Pitoma~a 2006. na nosa~ima je zvuka snimljeno blizu 500 pjesama, a trajno mjesto izvedbe je sportska dvorana O[ Petra Preradovi}a, koja je i ove godine 16. i 17. lipnja tijekom dvije ve~eri ugostila autore i izvo|a~e, zaljubljenike u podravsku pjesmu. Ova ~etrnaestogodi{nja tradicija, koja je idealna promid`ba Podravine i Pitoma~e, nagrada je nekolicini entuzijasta me|u kojima posebno treba istaknuti umjetni~koga ravnatelja Marijana Jergovi}a, direktora Rajka Stilinovi}a i zakrilnika, ro|enog Pitoma~anina, pokojnoga pjesnika Dragu Britvi}a te Sini{u Leopolda, dirigenta Tambura{kog orkestra HRT–a.

Udruzi Glazbeni festival Pjesme Podravine i Podravlja pridru`ila se i ove godine HRT koja je prenijela zvukove podravske pjesme u domove na{ih gledatelja u zemlji i inozemstvu.

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Pi{e: Dalibor Paulik

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

PODRAVSKA PJESMA TRAJE ZAHVALJUJU]I PITOMA^I

IZME\U JEDNOG I DRUGOG CANTUSA

Pjesme Podravine i Podravlja Pitoma~a 2006.

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:10 PM

Page 10

Ovogodi{nja, jedanaesta sezona ku}nih koncerata u Salonu O~i}, u organizaciji Dru{tva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti Franjo Dugan, zaklju~ena je 8. lipnja nastupom Guda~kog kvarteta Sebastian i doma}ice Salona, orgulja{ice Ljerke O~i}. Na programu su, uz djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, bile dvije skladbe Miljenka Prohaske, iznimne osobnosti suvremene hrvatske glazbene scene. Tom je prigodom prvi put predstavljen Prohaskin Arioso za violinu i orgulje, koji su izveli koncertni majstor Kvarteta Sebastian, An|elko Krpan, i Ljerka O~i} za orguljama.

Praizvedba te kratke skladbe, koja povezuje tradicionalnu melodioznost i harmoniju s modernim glazbenim tekovinama pokazala je osebujan izri~aj skladatelja, koji se tijekom bogate karijere kontrabasista, aran`era, dirigenta i skladatelja osobito posvetio jazz glazbi te stekao reputaciju jednog od najzna~ajnijih hrvatskih jazz autora, zaslu`iv{i brojna priznanja u domovini i inozemstvu. Arioso, nastao upravo za izvedbu u Salonu O~i}, donosi uspjelu fuziju zvuka violine i orgulja uz rafinirani pristup izvo|a~a, pokazuju}i na efektan na~in jednostavno tuma~enje skladateljevih zamisli. Zatim je na red do{lo jo{ jedno Prohaskino ostvarenje, skladba Sebastiana za ~iju su se izvedbu okupili svi ~lanovi Kvarteta u pone{to druga~ijem sastavu od uobi~ajenoga: drugu violinu svirala je Fani Bandur, a violon~elo Augustin Mr{i}, uz stalne ~lanove Neboj{u Floreanija na violi te violinista An|elka Krpana. No, i uz te izmjene ansambl je zazvu~ao skladno, jasno oblikuju}i dionice i raspolo`eno muziciraju}i.

Prvi dio koncerta bio je posve}en Mozartovoj glazbi i obilje`avanju 250. godi{njice skladateljeva ro|enja, pa su tako izvedena dva stavka iz njegova 14. guda~kog kvarteta u G–duru, KV 387, potom Andante u F–duru za orgulje KV 616 te dvije crkvene sonate KV 328 i 336. ^lanovi Kvarteta Sebastian i orgulja{ica Ljerka O~i} svojim su interpretacijama nadahnuto i poletno predstavili navedena djela te pokazali umije}e u razli~itim glazbenim podru~jima. (A. V.)

SRPANJ

2006.

Juditina agonija Katarine Livljani} Napisala: Mirta [poljari}

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

139,

Stara pri~a u novoj rekonstrukciji

iblijska pri~a o Juditi, koja zavodi neprijatelja Holoferna te ga, u{av{i u njegovu pala~u, ubija kako bi oslobodila svoj narod, postala je temelj srednjovjekovne hrvatske literature, koju je u stihove preto~io Marko Maruli} u Veneciji 1521. godine. Napisana na hrvatskom, ova je pri~a jedna od rijetkih koje je Maruli} napisao na materinjem jeziku i to u maniri glagolja{kih pjesnika. Rekonstruirana na temelju Maruli}evih stihova i teksta iz zbirke Vartal, koji se pripisuje Maruli}u, te uz glazbu dalmatinskih gregorijanskih, glagolja{kih i beneventanskih tradicija, iznimna pri~a o Juditi zasjala je pod nazivom Juditina agonija u interpretaciji Katarine Livljani}, voditeljice proslavljena pari{koga vokalnog ansambla za srednjovjekovnu glazbu Dialogos. Nakon njezina opse`nog i intenzivnog istra`ivanja, ova je glazbena monodrama praizvedena 26. travnja ove godine u londonskoj koncertnoj dvorani Purcell Room.

B

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE IZME\U CANTUSA I CANTUSA

Praizvedba Prohaskina Ariosa u Salonu O~i}

IZME\U CANTUSA I CANTUSA

Nastupom Damir Kukuruzovi} Hot Jazz Quinteta 29. travnja zavr{ena je uspje{na sezona Siscia Jazz Cluba. Tijekom iznimno bogate sezone u klubu su nastupili neki od najpoznatijih hrvatskih jazz glazbenika poput Matije Dedi}a, Elvisa Stani}a, Bo{ka Petrovi}a i drugih, posje}enost je bila odli~na, a ugo|ajem je podsje}ao na najpoznatije svjetske jazz klubove. Tako se Siscia Jazz Club ve} u prvoj godini djelovanja nametnuo kao jedno od najzna~ajnijih okupljali{ta hrvatske jazz elite, ali i gra|ana Siska, a posebno veseli sve ve}i broj mladih koji dolaze na nastupe istaknutih jazz izvo|a~a. Zatvaraju}i koncertnu sezonu u klubu, njegov je voditelj, na{ poznati gitarist Damir Kukuruzovi}, najavio nastavak jazz doga|anja na otvorenom i Siscia Jazz Festival u kolovozu. (D. H.)

IZME\U CANTUSA I CANTUSA

Damir Kukuruzovi} Hot Jazz Quintet nastupio na zatvaranju sezone Siscia Jazz Cluba

IZME\U CANTUSA I CANTUSA

Damir Kukuruzovi} Hot Jazz Quintet

IZME\U CANTUSA I CANTUSA

DAVOR HRVOJ

BROJ

DAVOR HRVOJ

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

10

»Glazbena je monodrama uvr{tena u ciklus istra`ivanja glazbene ba{tine Explorations in Time, a nastup je najavljen kao hrvatsko remek–djelo ispri~ano poezijom i glazbom...

Odu{evljena prijemom publike i stru~nim ocjenama projekta, na kojemu je radila nekoliko godina kao muzikologinja, skladateljica, redateljica i izvo|a~ica, Katarina Livljani} zahvaljuje hrvatskim stru~njacima Bratislavu Lu~inu i Jo{ku ]aleti, koji su joj pomogli tijekom istra`ivanja glazbene ba{tine. Praizvedba Judite nije samo va`na kao prvi nastup ansambla Dialogos u Velikoj Britaniji, nego i zbog promid`be hrvatske renesansne knji`evnosti i glazbene ba{tine u svijetu.« (Flora Turner Vu~eti}, Vijenac, 11. svibnja 2006.)

Napomenimo da je u izvedbi sudjelovao Albrecht Maurer na liri te da je scenski nastup oblikovala redateljica Sanda Hr`i}, koja je ve} sura|ivala s Katarinom Livljani} na projektu Tondalova vizija. U izvedbi koja slijedi u rujnu Dialogosu }e se pridru`iti Norbert Rodenkirchen na flauti. O dosada{njim i budu}im projektima Katarine Livljani} i Ansambla Dialogos, s izvrsnim tekstovnim obja{njenjima, fotografijama, izvacima iz kritika i opisom diskografije, mo`ete pro~itati na internetskoj stranici http//:www.ensemble–dialogos.org.

4. Me|unarodni festival rane glazbe Dvigrad 2006.

Glazba budi istarsku Trnoru`icu Pi{e: Jana Haluza Lu~i}

ana glazba, pod kojom se u u`em smislu podrazumijeva razdoblje od prvih izvora glazbene prakse (9. stolje}e) do kraja renesanse (16. stolje}e), u na{im je okvirima izvo|a~ke umjetnosti posve nepostoje}a kategorija. Osim izdvojenih hvalevrijednih poku{aja kakve je sedamdesetih godina pro{loga stolje}a s tada{njim studentima Muzi~ke akademije Zagreb poduzimao na{ najpoznatiji trubadur Igor Pomykalo (Universitas Studiorum Zagrabiensis), a trajnijim anga`manom do danas tek povremeno o`ivljavaju pojedini amaterski ansambli, to je posebno glazbeno podru~je zamrli dio na{e koncertne produkcije. Mladi koji imaju interes za istra`ivanje najudaljenijih predjela povijesti ljudskoga glazbovanja, moraju oti}i na studij u inozemstvo, jer Muzi~ka se akademija u Zagrebu na svojim instrumentalisti~kim odjelima u najnovije doba jedva uspjela izboriti za sustavno podu~avanje tek baroka (Laura Vadjon), dok je povijesna interpretacija ranijih razdoblja jo{ uvijek netaknuta.

R

Zvuk sa starih slika Zbog toga je od velike va`nosti festival koji se posljednje ~etiri godine odr`ava u Istri i koji je posve}en isklju~ivo ranoj glazbi, {to podsje}a na davne profilirane godine zadarskih Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu kada ih je vodio njihov utemeljitelj Pavle De{palj i nekolicina drugih nastavlja~a izvorne festivalske ideje.

Jednako stilski dosljedan, organizator Alojzije Prosoli sa svojom je Udrugom Sveta glazba od prve godine po pitoresknim istarskim gradovima organizirao koncerte uglavnom s talijanskim, {vicarskim i francuskim glazbenicima, specijaliziranima za glazbeno srednjovjekovlje i renesansu, koji su prizore autenti~nih ambijenata na{e terrae magicae upotpunjavali odgovaraju}im povijesnim instrumentarijem (starim glazbalima koja se vrlo ~esto mogu na}i na ikonografskim prikazima

u Istri). Ono {to je mo`da u po~etku djelovalo neprimjereno za publiku koja jedva da je navikla na ikakva »ozbiljna« koncertna zbivanja, pokazalo se kao idealan mamac za mnogobrojne ljubitelje starina me|u turistima i lokalnim stanovni{tvom. Od po~etka su se mnogi pitali kako to da festival, koji svakim svojim idu}im koncertom mijenja mjesto odr`avanja, nosi ime zapu{tenog srednjovjekovnoga grada koji, poput zarasloga zamka iz bajke o Trnoru`ici, izranja iz ob- Salon de musiques me|u dvigradskim zidinama ronaka Kanfanara. Prosoli je Triptih gregorijanike tajnovite zidine, koje ve} izdaleka odu{evljavaju sve putnike zapadne strane istarskog ^ak tri koncerta bila su posve}ena najstari»Ipsilona«, `elio o`ivjeti glazbom i ljudima, jim slojevima crkvenoga pjevanja. Stalni upisati Dvigrad na kartu va`nih lokaliteta suradnici Festivala, glazbenici milansko–`eistarskog poluotoka i na njega usmjeriti po- nevskog ansambla Lucidarium, predstavili zornost svijeta. Stoga je po njemu nazvao fes- su glazbu @idova u renesansnoj Italiji, a dvotival koji bi se, prema izvornoj zamisli, jedno- jica Francuza, kontratenor Pierrik Bachelin i ga dana trebao odr`ati i na tom zapu{tenom lutnjist Guy Robert, izveli su niz renesansnih mjestu, u izvornom ozra~ju grada koji su i ranobaroknih dvorskih arija u pazinskom zbog kuge prije vi{e od 400 godina `itelji za- Ka{telu. Koncert Faroskih kantadura iz Staroga grada na Hvaru (Kanfanar, 10. lipnja) uvijek napustili. donio je presjek autenti~nih hvarskih korizmenih napjeva u iskonskim suzvu~jima sr~aGlazbovanje pod mjese~inom nih i prirodno impostiranih glasova. Nastup Taj se san ostvario u ovoj, ~etvrtoj godini trojice muzikologa i glazbenika ansambla Festivala, koji je tom prigodom uspio pobu- Diapsalmata iz Assisija (Vi`inada, 12. lipnja) diti i najve}e dosada{nje zanimanje javnosti, na povijesno je obavije{ten na~in usporedio osobito na koncertima odr`anima pod repertoar najranijih glazbenih izvora s obje mjese~inom i bakljama unutar dvigradskih strane Jadrana, izme|u 9. i 13. stolje}a. Feszidina, 9. lipnja (glazba renesansne Comme- tival je zaklju~en koncertom veronskih pjedie dell’arte u izvedbi bolonjskog ansambla va~a Nova Schola Gregoriana koji je pod Salon de musiques) i 15. lipnja (madrigali i vodstvom dirigenta Alberta Turca, docenta dvozborje renesansne svjetovne i sakralne za gregorijansko pjevanje na Papinskom inglazbe na koncertu zbora Coro delle 9 iz stitutu za crkvenu glazbu u Rimu, pru`io naPescare). Ostalih pet koncerata, izme|u 9. i jvjerodostojniji uzor za izvedbu koralnoga 17. lipnja, odr`ano je u Kanfanaru, Pazinu i repertoara.

Vi`inadi, a s obzirom na to da je ove godine prvi put pokroviteljstvo preuzeo Papinski in- Nadamo se da }e se i ubudu}e na}i izvori i stitut za crkvenu glazbu, osobit je dio progra- nadahnu}a za festival koji je po mnogo~emu ma bio posve}en sakralnoj glazbi u jedinstveni dragulj na{e trenuta~ne koncertne ponude te zbog toga svakako zaslu`uje akusti~nim crkvenim prostorima. ve}u potporu dr`avnih i lokalnih vlasti.

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:10 PM

Aktivnosti orgulja{a Marija Perestegija

rvatski orgulja{ Mario Perestegi odr`ao je 11. svibnja 2006. koncert u Dominikanskoj crkvi u Bruxellesu pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Tom je prigodom hrvatska veleposlanica u Belgiji, Ljerka Alajbeg, otvorila izlo`bu umjetni~kih fotografija starih hrvatskih orgulja. Koncert i izlo`bu pripremio je Mario Perestegi u suradnji s Veleposlanstvom i Me|unarodnom dominikanskom zajednicom u Bruxellesu. Na programu koncerta bila su i djela hrvatskih skladatelja Josipa Magdi}a, Franje Dugana i An|elka Klobu~ara, koja su prvi put izvedena pred belgijskom publikom.

U proteklih godinu dana Mario Perestegi priredio je turneje u Australiji i Americi te nastupio u mnogim europskim gradovima. Ovaj iznimni glazbenik isti~e »koncert u Rigi odr`an 13. srpnja 2005. na drugim po veli~ini orguljama u Europi, u kojima je sam izveo Papandopulovu Toccatu cromaticu, Odakovu Passacagliu op. 34. i Klobu~arovu Pjesmu stvorova.

Zatim sam nastupio na Danu Europe u Bruxellesu 11. svibnja 2006. (program: A. Klobu~ar, J. Magdi}, F. Dugan), u Subotici 20. svibnja (A. Vidakovi}, F. Lu~i}, A. Klobu~ar), potom u Be~u 24. svibnja (A. Vidakovi}, K. Odak, A. Klobu~ar) te naposljetku u Salzburgu 3. lipnja (J. Magdi}, F. Dugan, A. Klobu~ar).«

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

139,

IZ RADIONICE HRVATSKE GLAZBE

BROJ

Page 11

SRPANJ

11

2006.

Sustavna briga za orguljsku glazbu Pi{e: Mirta [poljari}

H

Perestegi se isti~e upravo sustavnim i kontinuiranim prou~avanjem i promicanjem hrvatske glazbe za orgulje. Stoga se na programima njegovih recitala redovito nalaze djela hrvatskih autora, i to Franje Dugana, Albe Vidakovi}a, Mila Cipre, Franje Lu~i}a, Krste Odaka, Borisa Papandopula, Josipa

Magdi}a te Klobu~ara.

posebno

An|elka

»Moram napomenuti da djela hrvatskih skladatelja pobu|uju veliko zanimanje stranih glazbenika, posebno djela An|elka Klobu~ara. U Canberri je jedna skupina profesora kompozicije predvo|ena prof. Jimom Cotterom, pro~elnikom Odsjeka za kompoziciju pri Australskom nacionalnom sveu~ili{tu, pokazala veliko zanimanje za Klobu~arovu Pjesmu stvorova, koju sam izveo u sklopu festivala Bloom Music. Nakon povratka u Hrvatsku, odmah sam putem na{eg Veleposlanstva u Canberri proslijedio partituru prof. Cotteru. Posebno sam vezan uz djela prof. Klobu~ara jer sam kod njega studirao orgulje. Tako|er bih `elio istaknuti skladbu za orgulje Josipa Magdi}a, Intra vitam mortemque op.

164, koju sam predstavio na raznim festivalima i koncertima, a koja uvijek pobu|uje veliku pa`nju.

Uz djela Klobu~ara i Magdi}a, sva djela hrvatskih skladatelja koja izvodim iznimne su vrijednosti te stoje uz bok svojim europskim suvremenicima.

Izvode}i ih izvan hrvatskih granica, `elim poru~iti slu{ateljstvu da ne samo da pripadamo Europi, ve} sudjelujemo u stvaranju zapadnoeuropske kulture.

To osje}am kao svoju misiju. Nastojim poticati i mlade hrvatske skladatelje da pi{u djela za orgulje.

Skladbe Vjekoslava Nje`i}a, Viktorije ^op, Frane \urovi}a i Ivana Josipa Skendera ve} su napisane te ~ekaju praizvedbe sljede}e godine. Spomenuo bih i Ivanu Tro{elj, hrvatsku skladateljicu koja `ivi u Australiji te za Moniku Leskovar i mene sklada djelo ve}eg opsega koje }e, nadamo se, biti dovr{eno idu}e godine.« Naposljetku najavljujemo daljnja Perestegijeva gostovanja: Olomouc 11. rujna, koncert u Istanbulu tako|er u rujnu, a u 2007. godini slijede koncerti u briselskoj Katedrali te vi{e koncerata diljem Njema~ke na orguljama tvrtke Rensch.

Predstavljanje hrvatske orguljske ba{tine

RECITALI I PREDAVANJA MARIJA PENZARA U INOZEMSTVU »Prire|ujem solisti~ki recital na orguljskom festivalu u organizaciji ECHO–a (European Cities with Historical Organs), koji }e se odr`ati od 8. do 17. kolovoza u Göteborgu. Na Festivalu }e nastupiti isklju~ivo umjetni~ki direktori orguljskih festivala uklju~enih u ECHO, a Hrvatsku tom prigodom predstavlja festival Organum Histriae (Umag). Na svakom od deset koncerata orgulja{i iz deset europskih zemalja prezentirat }e vlastitu orguljsku ba{tinu. Na dan koncerta svaki od izvo|a~a odr`at }e i predavanje na temu orguljskoga trenutka u vlastitoj sredini te predstaviti autore i va`nije skladbe nastale za orgulje tijekom zadnjih pet desetlje}a. Hrvatska }e biti predstavljena predavanjem i mojim recitalom 17. kolovoza, posljednjega dana Festivala.

Mjesec dana kasnije, od 18. do 23. rujna, u Lisabonu }e se odr`ati festival sli~ne koncepcije, na kojemu }u tako|er imati priliku predstaviti glazbu hrvatskih skladatelja za orgulje. Naime, zemlje ~lanice ECHO–a predstavljaju se na festivalima u gradovima koji odra`avaju odre|enu zemlju. Zbog ukupnoga doprinosa obnovi povijesnih orgulja i umjetni~ke koncepcije festivala, Hrvatsku u ECHO–u predstavlja ve} spomenuti Organum Histriae (Umag). Sli~no }e zbivanje grad Umag organizirati 2007. godine. Na Festivalu u Lisabonu izlaganje }u odr`ati 22., a recital 23. rujna u lisabonskoj Katedrali.« (M. [.)

Ve~er hrvatske zborske glazbe Koncert zbora Ivan Filipovi} 1. lipnja 2006. u Hrvatskom glazbenom zavodu Pi{e: Ana Vidi}

a posljednjem koncertu ove sezone u ciklusu Cantabile Koncertne direkcije Zagreb u Hrvatskom glazbenom zavodu Komorni zbor Ivan Filipovi} uz dirigenta Gorana Jerkovi}a predstavio je bogatstvo hrvatskoga zborskog stvarala{tva u razli~itim vremenskim razdobljima.

N

Koncert Komornoga zbora Ivan Filipovi}, odr`an 1. lipnja u HGZ–u, bio je svojevrstan presjek hrvatske zborske pjesme budu}i da se na programu na{lo dvanaest skladbi nastalih od renesanse do suvremena doba, od kojih mnoge zauzimaju osobito mjesto u glazbenoj povijesti.

Profinjeni osje}aj za Skjaveti}a i Luka~i}a Koncert su otvorile skladbe dvojice skladatelja ~ija ostvarenja otkrivaju visoke dosege hrvatskih umjetnika na podru~ju vokalnog izri~aja 16. i 17. stolje}a. Izvev{i a cappella i u manjem sastavu motete Quam pulchra es Julija Skjaveti}a te Panis angelicus Ivana Luka~i}a, Zbor Ivan Filipovi} pokazao je osje}aj za profinjenu ranu Skjaveti}evu polifoniju i Luka~i}evo skladno slaganje glasova. Kako je u hrvatskoj zborskoj glazbi od druge polovice 17. do 19. stolje}a vladalo zati{je, tako je izbor narednih skladbi bio iz novijega vremena.

Nastavljaju}i u duhovnom izrazu, na red je do{la Zdrava Devica Mate Le{}ana, a nakon nje Dona nobis pacem Frane Para}a.

Uz solisticu Vesnu Kova~i}, zbor je do~arao dramatiku Le{}anove skladbe nastale prema istoimenom napjevu iz Pavlinske pjesmarice, da bi se potom prebacio u ne{to druga~ije, ali dojmljivo ozra~je Para}eve melodike. U stavku Pozdravljeno budi ili Benedictus iz Mise pastorale Tomislava Uhlika, nastale na tekst iz zbirke Hrvatske pu~ke popijevke iz Me|imurja Vinka @ganeca, o~itovala se jednostavnost pristupa i te`nja jasnom oblikovanju melodije i teksta.

Bila je to ujedno hrvatska praizvedba Bobi}eve skladbe za zbor i mali ansambl udaraljki nastale na tekstove `idovskih pjesnika i posve}ene `rtvama holokausta. Odlikuju}i se osobito melodioznim dionicama, osebujnom dramatikom, nagla{enim ritmom i efektnim udaraljkama, djelo je ve} krajem pro{le godine uspje{no izvedeno u Jeruzalemu i Tel Avivu te je ujedno

predstavljalo vrhunac koncerta u Hrvatskom glazbenom zavodu, ~ije se poletno ozra~je nastavilo i u Lin|u Vladimira Berdovi}a. Dodav{i jo{ i ^arda{ Emila Cosetta te Jasen~ice Rudolfa Matza, Zbor Ivan Filipovi} svojom je izvedbom potvrdio visoku razinu interpretacije i ugled koji u`iva me|u amaterskim vokalnim ansamblima.

Antologijski ~etverolist i hrvatska praizvedba ^etiri su klasika hrvatskoga zborskog opusa: Voda zvira Josipa [tolcera Slavenskog, Mjese~ina Blagoja Berse, ]a}e moj Ivana Mateti}a Ronjgova i Zvonimirova la|a Jakova Gotovca svaki na svoj na~in pokazali razli~ite interese skladateljâ u prvoj polovici pro{loga stolje}a — osebujno baratanje folklorom i njegovo citiranje, impresionisti~ka slikanja te neoklasicizam. Suradnja izme|u dirigenta Gorana Jerkovi}a i ~lanova zbora o~igledno je protjecala u obostranom uva`avanju, {to je osobito do{lo do izra`aja u ne{to zahtjevnijim skladbama suvremenih autora: Plavo nebo Mladena Tarbuka na tekst Frana Galovi}a i Izraelski triptih Davora Bobi}a sa stavcima Primi me, Nebesa i Finale.

Komorni zbor Ivan Filipovi}

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:10 PM

Page 12

12

BROJ

139,

SRPANJ

2006.

DAVOR HRVOJ

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

Razgovor sa splitskim glazbenikom Gibonnijem povodom objavljivanja novog albuma

Posljednji hi Glazbu je toliko lijepo i jednostavno pisati da o njoj ne mogu razmi{ljati kao o poslu Razgovarao: Davor Hrvoj

Gibonni je kao jedan od osebujnijih autora hrvatske glazbene scene svojim novim, devetim albumom Unca fibre (vodi~ za brodolomce i an|ele ~uvare) u izdanju Dallas Recordsa, jo{ jednom potvrdio velik kreativni potencijal. Budu}i da se sjajno sna{ao u ulozi skladatelja i tekstopisca, Gibonni je jedan od rijetkih hrvatskih glazbenika koji su uspjeli izbje}i banalnost te ostvariti suradnju s vrhunskim svjetskim glazbenicima. Jeste li se ikad zapitali za{to ga vole? Za{to on voli njih i druge glazbenike s kojima sura|uje? [to ga nadahnjuje?

Pi{e li prije tekstove ili glazbu?

Za{to `eli zauvijek ostati dijete?

Kako nastaju Va{e pjesme — pi{ete li prije tekstove ili glazbu?

Prvo nastaje glazba. Kad bi ~ovjek bio prvenstveno pjesnik samo bi tiskao knjige, a ne bi se bavio glazbom. Najiskrenije smatram da je glazba odraz djeteta u meni, dok tekst nagla{ava

mu{karca, odnosno odre|eni stav. Tekstovima govorim ono {to mislim, a glazbom izra`avam svoje osje}aje. Osje}aji su ponekad sna`niji i pametniji od onoga {to `elim izre}i, a neki put rije~i odjekuju sna`nije od instrumenta. No, najbolje je kad se ovo dvoje nadopunjuje.

Stje~e se druk~iji dojam jer tekstovi donose sna`nu poruku.

Svi su stekli druk~iji dojam, ali cijeli `ivot prvo pi{em glazbu, a zatim tekstove. Kad napi{em glazbu i `elim anga`irati strane glazbenike, oni ne znaju o ~emu pjevam. Otpjevam im melodiju koriste}i se nekim svojim slogovima. Njima se hrvatski jezik ~ini {u{kavim. @ele sudjelovati u stvaranju moje glazbe jer im je ona sama po sebi dovoljno primamljiva i zanimljiva. Potpuno je druk~ije s glazbenicima koji su s ovih prostora.

Kako Va{a, ali i glazba drugih glazbenika koji {ire pozitivne vibracije, mo`e pomo}i »brodolomcima« i »an|elima ~uvarima«?

O tome razmi{ljam emotivno. Mislim da ~ovjek barem triput mjese~no udari u santu leda, poput Titanika. Pritom imam na umu bezdu{nost i nerazumijevanje. U tom trenutku postaje{ brodolomac i pluta{ na nekom ormaru dok te netko ne spasi. Taj spas predstavljaju draga osoba, djeca ili dobra glazba. Na to gledam vrlo {iroko.

Duhovnost u glazbi U Va{oj glazbi zna~ajno mjesto zauzimaju u dana{nje doba rijetke teme koje odra`avaju dobrotu, toleranciju i nje`nost. Nastojite li njima ostvarili protute`u agresivnosti i nasilju koje se osje}a u dru{tvu, umjetnosti, glazbi?

Prije nekoliko sam dana o tome razgovarao s Vlatkom Stefanovskim koji ka`e da sam posljednji hipi. Iza mene dolazi turbo–folk generacija koja svoje uzore prepoznaje u nabildanim tipovima, dok dana{nje zvijezde ostavljaju dojam kao da im nije problem nekome oduzeti `ivot.

Generacija koja je odrastala uz glazbu Jimija Hendrixa i Milesa Davisa nije ostavljala dojam pla}enih ubojica, ve} ljudi koji su postojali kako bi stvorili ljepotu. Ne `elim zanovijetati i govoriti da je nekad bilo bolje.

Mislim da je danas jednako dobro, samo treba znati prepoznati ljude koji su kreativni i nisu skloni nasilju.

Iako ka`u da su neke moje teme crne, ne volim poticanje nasilja. Na turbo–folk zabavama teme nisu crne nego vesele, pa ipak sve zavr{i naopako. Danas su javni `ivot i na~in na koji se ljudi zabavljaju doista zbunjuju}i.

Imam dojam da su ljudi kojima pjevam cvijet ili vi{nja na torti mojega naroda. Moju glazbu slu{aju oni koji imaju strpljenja za violinisti~ki ili bubnjarski solo, za pjesme koje umjesto ~etiri traju os-

am nij ev jaz no ih. pr oru Na est Ka tre {to ne {to bij ob na da sta ob ife tan @e no em pr ljim od Um Za raz im Vo raz po ko ~u du lji va Ra m na se ka m ne ja zn uz N St lji, ga jer ita te ve {to jaz li rad do tu Je sni Va ob Ka ne se

Volim avanturu i nepoznato. Volim snimati na raznim mjestima i sura|ivati s novim ljudima. Ne pouzdajem se toliko u inteligenciju i razmi{ljanje koliko u senzibilitet. Ponese me osje}aj kad ~ujem kako neki ljudi sviraju, snimaju ili produciraju. Va`no mi je da ih do`ivim kao dio obitelji te da su mi bliski po senzibilitetu. To mi je va`nije nego dono{enje racionalne odluke.

Razum je ~esto kao policajac. Takav me pristup mo`e udaljiti od umjetnosti, koja se ipak temelji na emocijama. Na`alost, ~esto se doga|a da kad se netko upusti u avanturu i ka`e da ne `eli znati kamo ide, ljudi su takvu odluku skloni protuma~iti kao slabost. ^esto mi se doga|a da me netko upita kako `elim da neka pjesma zvu~i, a ja odgovorim da ne znam. Najljep{e je to {to ne znam. Tragam za ne~im {to }e mi donijeti uzbu|enje koje }u zatim prenijeti i na druge.

Najbolju glazbu s ovih prostora izvode Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadi}. Veliki smo prijatelji, a oni i gostuju na mojim albumima. Osim toga, i oni govore da nikad ne znaju u kojem }e smjeru izvedba krenuti. To je emocionalna meditacija. Znaju kako }e krenuti, znaju tonalitet i temu, no kamo }e ih improvizacija odvesti, to je ve} pitanje duhovnosti. Sviraju zatvorenih o~iju, {to smatram prekrasnim. Kod emocionalno zrelih jazz glazbenika, namjerno ka`em zrelih jer nezreli su o~ajni, takav pristup je u opisu njihova radnog mjesta. Poku{avam u svoju glazbu unijeti dozu avanture koja je bliska takvom jazz pristupu.

Je li te{ko sura|ivati s glazbenicima koji gostuju na snimanjima Va{ih albuma i trebaju se prilagoditi Va{im glazbenim stavovima, a sna`ne su autorske osobnosti i imaju vlastitu viziju glazbe?

Kad se radi o vrhunskim glazbenicima, pote{ko}a nema. Oni znaju ~itati izme|u redaka. Znaju da se radi o mojim pjesmama, o mojemu stavu. Da-

Manu Katche je pravi izvor nadahnu}a. Pu{tao mi je snimke za svoj solo album na kojemu gostuje Jan Garbarek. Budu}i da je norve{ki veleposlanik u Hrvatskoj moj obo`avatelj, ali i njegov ku}ni prijatelj, Garbarek ima moj album Mirakul i DVD. Zato sam bezobrazno odlu~io spomenuti kako bih volio da Garbarek gostuje na mojoj plo~i, ali upravo je tada zavr{avao svoj album i nisam imao toliko obraza smetati. No, rekao je da bi prvom prilikom vrlo rado gostovao na mojem albumu i da ga mogu dr`ati za rije~, a to je velika stvar.

Kako birate hrvatske glazbenike koji zaslu`uju svirati s tom elitom?

U svoj stalni band nisam birao glazbenike po principu najboljih u dr`avi. Naprosto sam birao one s kojima mogu ostvariti vlastitu emocionalnu viziju. Va`no mi je da su mentalno slobodni.

Volim svirati s gitaristom koji je izrazito emotivan i koji }e uspjeti prenijeti raspolo`enje, osjetiti moje pjesme i produhoviti ih. To mi je va`nije od tehni~koga savr{enstva. Tehni~ki savr{en mora biti automatski pilot. Nisam `elio napraviti reprezentaciju, nego sura|ivati s bliskim osobama. Postoji nekoliko pjesama kroz koje mogu vidjeti kako ih tko osje}a. Kad klavirist dobro odsvira Temperu, odmah znam da je moj, kao i po na~inu na koji gitarist odsvira pjesmu Divlji cvit ili Libar.

Jeste li zadovoljni na~inom na koji Matija Dedi} svira Temperu, ali i ostale va{e skladbe koje su, izme|u ostaloga zahvaljuju}i i njemu, postale svojevrsni hrvatski standardi?

SUSRETI SUSRETI SUSRETI

U izvedbama {to ste ih uvrstili na novi album osje}a se mirno}a u pristupu. Mo`emo li to povezati s neoptere}eno{}u i osje}ajem glazbene zrelosti?

Ne dr`im se neke formule. Nisam radio album zanatski, nego slijede}i svoje osje}aje. Ne volim znati. Znanje ne{to podrazumijeva. Podrazumijeva se da zna{ zalijepiti potplat ako si postolar. Ne `elim razmi{ljati na toj razini. @elim biti kreativan. Nastojim da tekstovi koje sam ispri~ao budu vezani uz moj `ivot i stavove. Glazbu je toliko lijepo i jednostavno pisati da o njoj ne mogu razmi{ljati kao o poslu. Najve}i je blagoslov na svijetu biti autor scenske glazbe, jer ne mora{ pjevati niti iznositi tekstove, imati stav. Tada iznosi{ samo ono naj~i{}e u sebi. Mo`e{ biti dijete. To je kao da vam netko ponudi lego–kocke. Pisanje filmske glazbe je vjerojatno najbolje zanimanje na svijetu. To zna~i zauvijek ostati dijete.

Tradicija i glazbeno naslije|e Na novi ste album uvrstili i jednu dalmatinsku narodnu skladbu. Koju ulogu tradicija i glazbeno naslije|e imaju u stvaranju Va{e glazbe? ^ovjek nikad ne mo`e biti pametniji od naroda.

Gledaju}i pjesme koje su pre`ivjele stopedeset, dvjesto ili tristo godina, ne treba se praviti pametnim niti zauzimati stav kakav je mogu} prema novokomponiranoj pjesmi. To je klasika.

Prenosile su se usmenom predajom, od usta do usta, pre`ivjele su strogu vremensku selekciju. U to vrijeme nije bilo medija pomo}u kojega se moglo manipulirati narodom. Nije postojala jaka televizijska propaganda koja bi ljudima nametala stavove uvjeravaju}i ih da je dobro ne{to {to nije.

To se jednostavno prenosilo s koljena na koljeno, a ako je pre`ivjelo stolje}ima, kvaliteta je neupitna.

Zna~i li to da }ete ubudu}e vi{e koristiti elemente narodne glazbe ili obra|ivati narodne pjesme?

To {to rade Black Coffee i klapa Mendula je sjajno, a i Tamara odli~no radi. Osim toga, na pamet mi pada i izvrsni Elvis Stani}. Kad sam govorio o estradi mislio sam na neke glazbenike koji su u pop glazbu uklju~ivali elemente narodne glazbe, ali su ih uni{tili.

Za{to ste odlu~ili novi album objaviti i kao LP izdanje?

Nikad ne stvaram CD nego plo~u. Kao kupac smatram uvredljivim kad je na CD–u tridesetak minuta glazbe. Kompaktni disk koji traje manje od pedeset minuta je grozan, iako je sadr`aj mo`da dobar. Druk~ije je kad se ne{to {to je izvorno objavljeno na nekom LP–ju sada pojavljuje na CD–u. Taj je medij preskup da bi na njemu moglo biti manje od pedeset minuta glazbe. Stoga sam za album Unca fibre napravio sedamdeset minuta glazbe. Kad god po~nem skladati, razmi{ljam o plo~i. U glavi imam njezinu A i B stranu, pri ~emu mi se te{ko naviknuti na format CD–a. Bez obzira na to, uvijek ga po{teno napravim, po{tenije nego {to se od mene tra`i, uklju~uju}i trajanje i broj pjesama te cjelokupni sadr`aj. Ni{ta ne smatram vi{kom niti pukim popunjavanjem prostora.

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

SUSRETI

Dosta se razlikujemo s obzirom na zemlje iz kojih dolazimo, ali neki su se doista pokazali dobrima. Svaka im ~ast! Pokazali su se dostojnijima u obavljanju te aktivnosti od politi~ara koji su za to jako dobro pla}eni. Napravili su dobra djela kao volonteri. Neke glumice, glazbenici, pisci i ljudi iz javnog `ivota pokazali su se izvanrednima. Poznato je da tu postoji dobar dio ljudi koji su {minkeri, koji se tim poslom bave samo kako bi se dru`ili. Mene to ne zanima. Dru{tvena je osvije{tenost jedan od temelja gra|anskoga dru{tva.

Ne mogu razumjeti ljude koji nisu osjetljivi na zbivanja u dru{tvu.

Ne mislite li da to na dobar na~in rade Tamara Obrovac ili pak Black Coffee u suradnji sa `enskom klapom Mendula?

SUSRETI

U tome sam doista u`ivao. Basist Tony Levin je na snimanju albuma bio u iznimnoj formi. Prebacio je normu. Nisam o~ekivao da }e odsvirati sve pjesme, s iznimkom jedne. Svi|a mi se njegov na~in rada. Voli biti fokusiran na posao — »Sad mi ide, nemojte me prekidati!«. U takvim trenucima ne `eli i}i na ru~ak niti raditi i{ta drugo. I on poput mene voli da ga dr`i ta fibra, euforija. Kad u studiju osjeti{ da plovi{ pravim smjerom, tada ne valja skretati s puta bave}i se banalnim stvarima poput odlaska na ru~ak.

Posve}en je poslu i sklon eksperimentiranju. Kao demfer poslu`ila mu je guma od automobilskog brisa~a koju smo slu~ajno imali pri ruci i dje~ja pelena kako bi dobio mutan zvuk kojemu je te`io. Jednom mi je netko rekao: »U ovoj si pjesmi poku{ao biti Peter Gabriel«. To nije to~no, ve} Levin u mojoj skladbi svira bas upravo onako kako ga je svirao Gabrielu prije petnaest godina, a taj je zvuk rijedak, prepoznatljiv, autenti~an, pun njegove arome, tako da jednostavno ovlada pjesmom.

[to Vam zna~i mogu}nost sudjelovanja u aktivnostima UNICEF–a kroz koje poma`ete djeci?

SUSRETI

Kako se osje}ate sura|uju}i s vrhunskim svjetskim glazbenicima? Naime, suradnici su Vam bubnjar koji je svirao s Janom Garbarekom, glazbenik kojega progla{avaju najboljim akusti~nim gitaristom na svijetu, basist koji je svirao s King Crimsonima, jednom od najboljih rock skupina svih vremena?

J a ih uvijek koristim. Oduvijek me zanimaju. @alostan sam kad vidim na koji ih na~in koriste ljudi s estrade.

To je naprosto u`asno. Toliko su dobroga uni{tili da bi na kraju napravili vic.

SUSRETI

Suradnja s vrhunskim svjetskim glazbenicima

Matija je jedini klavirist koji je uspio biti ti{i od mojega {aptanja. U splitskom smo HNK–u zajedno od{aptali Temperu, {to je bila najbolja izvedba te skladbe koju sam u `ivotu ~uo. Bili smo gosti sastavu Black Coffee na koncertu povodom desete godi{njice njihova djelovanja. Dok smo {aptali Temperu, u Kazali{tu je vladao takav muk da se mogla ~uti muha. Sedamsto ljudi nije disalo.

To je bila moja najti{a izvedba u `ivotu. Znao sam da je Matija velik klavirist, ali u tom sam trenutku shvatio da definitivno ima Bo`ji dar.

Potpuno se stavi u slu`bu ljepote. Nadam se da se ne}e naljutiti, ali Matiju najvi{e volim kad svira sa mnom. Kad smo zajedno na pozornici me|u nama se dogodi takva ~arolija da uvijek dobijemo ovacije.

SUSRETI

Umjetnost koja se temelji na emocijama Za{to ste u realizaciji skladbi za album sura|ivali s raznim aran`erima i producentima te snimali u raznim studijima?

ju vlastiti pe~at mojoj pjesmi, ali ne zadiru u njen sadr`aj. Sadr`aj je moj. Nitko ne dira raspolo`enje pjesme i to je krasno. Kad bi netko odsvirao moju pjesmu u drugom raspolo`enju koje ne odgovara onome o ~emu ona govori, to bi bio krivi put. Je li odsvirana na ovaj ili onaj na~in, koliko brzo, koliko to~no, koliko minimalisti~ki, koliko maksimalisti~ki, to su sve komentari tipa je li {vedski stol bogat ili prebogat. No, bitan je sadr`aj. Bitna je kvaliteta ribe na tom stolu.

SUSRETI

Kad bih podilazio publici, u jednom bih se trenutku mogao po~eti praviti pametnijim nego {to jesam, a to ostavlja lo{ dojam. No, kad se netko nastoji prikazati povr{nijim i glupljim nego {to uistinu jest, to je onda jo{ gore. Moj gnjev i bijes vi{e nisu usmjereni prema etabliranim osobama kao nekada, u doba kad sam bio devetnaestogodi{njak. Usmjereni su prema nepravdama koje donosi moja generacija ili oni malo stariji i malo mla|i od mene. Sada to vi{e nije obilje`je odre|ene generacije. Moj se bijes manifestira druga~ije. Ne `elim ga odr`avati na umjetan na~in da bih pod svaku cijenu bio buntovan. @elim se baviti temama koje me zanimaju od ranog jutra, kojima sam okru`en. To su, primjerice, emocije koje se doga|aju u vezama. Ne mogu promijeniti svijet, ali poku{avam ga u~initi boljim. Va`an mi je moj odnos prema ljudima i odnos drugih ljudi prema meni.

Radio sam album kako sam osje}ao.

Ne volim znati. Ne `elim razmi{ljati na toj razini. @elim biti kreativan. @elim da tekstovi koje sam ispri~ao budu vezani uz moj `ivot i stavove.

Najve}i je blagoslov na svijetu biti autor scenske glazbe, jer ne mora{ pjevati niti iznositi tekstove, imati stav.

Tada iznosi{ samo ono naj~i{}e u sebi.

Mo`e{ biti dijete. To je kao da vam netko ponudi lego–kocke. Pisanje filmske glazbe je vjerojatno najbolje zanimanje na svijetu. To zna~i zauvijek ostati dijete.

SUSRETI

Na koji na~in nastojite izbje}i banalnost i posti}i vi{u estetsku razinu glazbe?

13

2006.

^ak niti kad radite dvije verzije iste pjesme?

To nije tipi~an DJ mix, ve} smo dvaput odlazili u studio snimaju}i s razli~itim glazbenicima. To je ne{to sasvim druga~ije.

Za{to dajete veliku podr{ku jazz glazbenicima?

U Hrvatskoj se sva pozitivna doga|anja vezana uz glazbenu scenu odvijaju u gara`i. Dobro je sve {to je iskreno i pozitivno. Pravim izvorom pokreta~ke snage u glazbi smatram, primjerice, neku jazz skupinu ~iji ~lanovi poslijepodnevne sate provode sviraju}i iz ~iste ljubavi prema glazbi ili neke dana{nje rock bandove koji sviraju u gara`i i mogu {to{ta re}i o svijetu koji ih okru`uje. Sve izme|u je u devedeset i devet posto slu~ajeva la`.

Kako uspijevate izbjegavati {und i banalnost koji su toliko prisutni na estradi?

Uvijek sam se pribojavao da }u, nau~im li »plivati« s estradnjacima, postati poput njih. Volim jazz, rock, rap, sve {to ima stav i {to ljudi rade iz ljubavi, ali ne{to {to rade kao opsjenu nema nikakva smisla. Ne privla~i me podila`enje publici niti besmislena glazba kojom se nastoji zavesti {to ve}i broj ljudi.

SUSRETI

am minuta. Variramo teme, improviziramo, a to nije uobi~ajeno za pop glazbu. Na to mo`ete eventualno nai}i u nekim »katakombama« ili jazz klubovima. To je za mene posebna vrijednost. Poku{avam po{tedjeti ljude, ne povrijediti ih. Ne svi|a mi se {to se ljudi danas zabavljaju na previ{e agresivan na~in i ~esto pose`u za oru`jem. @elim osjetiti duhovnost.

SRPANJ

SUSRETI

hipi

139,

SUSRETI

BROJ

Page 13

SUSRETI

9:10 PM

SUSRETI

11-Jul-07

SUSRETI

cantus_14:cantus_14.qxd

Page 14

Dramatski zahvat: Vincent iz Kastva Godine 1956. Boris Papandopulo skladao je glazbu za dokumentarni film Oktavijana Mileti}a — Vincent iz Kastva. Film obra|uje umjetni~ku temu: Vincent iz Kastva bio je majstor iz petnaestoga stolje}a koji je oslikao malu kapelicu Sv. Marije na [krilinah u blizini mjesta Beram pokraj Pazina.

Slijede}i narativno–vizualnu strukturu, Papandopulo je stvorio jedinstvenu, ali stilski {iru i slo`eniju skladbu od partiture za dokumentarni film Vlak broj 51 Rudolfa Sremca devet godina ranije. S druge strane, struktura podsje}a i na Barok u Hrvatskoj, igrani dvadesetminutni film Oktavijana Mileti}a iz 1942. godine, jer je cjelina podijeljena na nekoliko dijelova, a slijedi se temeljni princip »teku}e«, »beskona~ne«, neprekinute glazbe. Realnim zvukovima nikada nije ostavljen slobodni prostor.

Filmski po~etak i zavr{etak odra`avaju jedno drugo: to su jedina mjesta u kojima je tonalitet jasan, u kojima se pojavljuje klasi~na melodija i u kojima glazbena horizontala u uvodnoj {pici i glazbena vertikala na kraju progovaraju snagom tonalitetnih funkcija. Ostatak filma skladan je u pro{irenom tonalitetu, uz guda~e se javljaju i ostali instrumenti komornog orkestra, a glazbeno je kretanje daleko od tradicijskoga. Umjesto o~ekivane pompozne glazbe, skladatelj je obje filmske {pice istaknuo koriste}i se isklju~ivo tradicionalnim na~inom skladanja.

Glazbeni i filmski dijelovi u nastavku mogu se pratiti slijede}i princip simetrije ili zrcalnog odraza. Naratorov uvod i zaklju~ak uz prikaz istarskih dvoraca i kapelica u uvodu, odnosno drve}a i mora u zaklju~ku, navode Papandopula na gotovo jednak skladateljski potez. U pro{irenom tonalitetnom tkivu pojavljuje se novi element — istarski folklor. No, dok je u zavr{noj sceni kretanje po uzoru na narodnu glazbu prije zamisao nego stvarni skladateljski postupak, u uvodnoj se sceni folklorizam ~uje u aluziji na zvuk dvojnica. Premda je folklorizam artificijelan, jer ga stvaraju flaute i ostali

orkestralni instrumenti, poja~an je upotrebom istarske ljestvice unutar tipi~noga dvoglasja. Osje}aj za mjesto radnje odlikuje se majstorskim umije}em.

Me|utim, Boris Papandopulo ne dopu{ta zadr`avanje na jednom glazbenom elementu ili na jednoj asocijaciji. Njegov je sljede}i postupak postupno pretapanje folklora u »obi~nu« orkestralnu skladbu. Principom oduzimanja najprije odbacuje drvene puha~e, a zatim i istarsku ljestvicu, vezuju}i glazbeni tijek uz guda~e i pro{ireni tonalitet koji se odmi~u od kvaziautenti~ne uvodne kulise. Time su uspostavljene nove glazbene postavke koje naratoru ostavljaju prostor da u nekoliko crta prenese povijest Istre i istarskih gra|evina.

U sljede}em dijelu tempo se naglo smiruje te djeluje kao novo isticanje osun~anog ulaza u odre|enu, naizgled neuglednu kapelicu koju je oslikao Vincent iz Kastva.

Me|utim, Papandopulo pazi na postupnost prijelaza, pa se ~ini kao da se glazba »prelijeva« iz jednog filmskog dijela u drugi.

Daleko je sna`nije obilje`en nastavak koji prikazuje Vincentove slike. Trube fanfarno prekidaju mirno kretanje guda~a, najavljuju}i oslikani prikaz kraljevske procesije.

No, time je najavljen i ulazak gledatelja u drugi, nerealni svijet u koji se glazba i slike nesmiljeno uvla~e. Igraju}i se temom, koja postaje orkestralna, pa u jednom trenutku otvara mogu}nost »srednjovjekovnog spoja« flauta–harfa, a u drugom »istarskog« povezivanja drvenih puha~a, Papandopulo pokre}e Vincentove slike o`ivljavaju}i svaki pojedini renesansni lik. Dapa~e, u oslikavanju ide tako daleko da prihva}a redateljski izazov — dalekim, muklim bubnjanjem koji zvuk timpana sve vi{e pribli`ava gledatelju, skladatelj se zajedno s kamerom usredoto~uje na mali bubanj u rukama nepoznate plemkinje na slici. To je po~etak mudrog i nenametljivog ozvu~ivanja Vincentovih slika.

Prije nego {to ponovi postupak, Papandopulo prati redatelja u kratkom izletu izvan kapelice. Nestvarni svijet slika zamijenjen

je stvarnim svijetom istarskih krajolika, pa guda~i jo{ jednom preuzimaju vodstvo u uskome{anom orkestralnom kretanju. Koriste}i njihovu nje`niju boju za novo uzmicanje pred naratorovim glasom, skladatelj ujedno priprema nastup sljede}ega, najdramati~nijega filmskog dijela. Prvi i jedini put u partituri pojavljuje se (`enski) glas koji sablasno najavljuje novi niz Vincentovih slika.

Posljednji put, gledatelj je uvu~en u irealni, sada ve} i iracionalni svijet slika Vincenta iz Kastva. Ali te slike prikazuju srednjovjekovnu Smrt koja, oboru`ana ratovima, kugom i drugim po{astima, kosi sve `ivo — od plemi}a i biskupa, do djece i prosjaka. Skladatelj je reagirao grotesknim plesom u kojemu se kosturi hvataju u kolo s ljudima. Instrumenti se ni`u postupno. Najprije guda~i, igraju}i se, a zatim ksilofon, ~iji lukavo razbacani tonovi podsje}aju na klopotanje kostiju prikazanih sablasti. A onda truba, koja ozvu~uje instrument sudnjega dana.

Truba se vizualno i zvu~no koristi nekoliko puta, ba~ena u orkestralno tkivo zajedno s kadrovima stravi~nog svira~a — sâme Smrti.

U filmu Vincent iz Kastva prelijevanje tonaliteta u pro{ireni tonalitet na{lo je svoj vrhunac u karikiranom, grotesknom plesu Smrti, koji je na neobi~an, ali za skladatelja ipak sasvim karakteristi~an na~in obilje`io sredinu »umjetni~kog djela u umjetni~kom djelu«. [to bi Wagner rekao na ovakav spoj pokrenute slike i zvuka, u kojemu prijelazi iz realnog u irealno igraju nezamislivo veliku ulogu u formalnom i drugom oblikovanju? U odnosu na ranije filmove, Barok u Hrvatskoj i Vlak broj 51, Vincent iz Kastva pokazuje {iroku evolucijsku liniju — osim {to je omogu}io podizanje dramatskih situacija iz stati~nih slika, Papandopulo je filmsku glazbu pribli`io glazbi za koncertni podij. To je naizgled spoj nespojivoga, ali u rukama majstora koji skladanje do`ivljava kao igru i tonska pri~a, koliko god dokumentarna bila, mo`e postati zanimljiva, kvalitetna, gotovo koncertna glazba.

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

Pi{e: Irena Paulus

OBLJETNICE

Dokumentarni film — 2. nastavak

OBLJETNICE

OBLJETNICE

FILM U OPUSU BORISA PAPANDOPULA

OBLJETNICE

Papandopulovi dirigentski nastupi diljem Europe i domovine hvalila su najstro`a kriti~arska pera. Lako je uspostavljao komunikaciju s glazbenicima, pri ~emu bi postigao umjetni~ki u~inak bez velika napora.

Kad se govori o Dubrova~kim ljetnim igrama, Boris Papandopulo je bio nazo~an u dvostrukoj ulozi, kao dirigent i kao skladatelj. Prvi put je dirigirao 1951., {to zna~i na samom po~etku Igara i to na Ljetnoj pozornici opere, a zatim se ni`u brojni nastupi sve do 1991. godine. ^ak 76 Papandopulovih djela izvedeno je na Dubrova~kim ljetnim igrama, za {to se ovaj festival velikomu maestru odu`io prirediv{i mu autorsku ve~er, a to }e u~initi i u ovogodi{njoj festivalskoj sezoni. Ali, ni Dubrova~ki simfonijski orkestar niti Umjetni~ka {kola Luka Sorko~evi} nisu smatrali svojom du`no{}u da obilje`e obljetnicu »hrvatskoga Mozarta«, ba{ kao ni salzbur{koga Mozarta. [TO SE TO ZBIVA U GLAZBENOM @IVOTU NA[EGA GRADA? N I [ T A!

OBLJETNICE

Sukladno dubrova~koj kulturnoj tradiciji, ali i sa svije{}u da je pove}i broj skladateljevih djela dobio poticaj u Dubrovniku te da je umjetnik bio zaljubljenik grada kojemu je bezbroj puta darovao svoje dirigentsko i skladateljsko umije}e, o~ekivao se jubilarni koncert kojim bi se na neki na~in zahvalilo i podsjetilo na velikoga skladatelja koji je pisao za dubrova~ke glazbenike i ansamble, a neka im je svoja djela i posve}ivao.

U raznim glazbenim manifestacijama Dubrovnika sudjelovao je kao dirigent i kao skladatelj, pa je tako 1977. na Danima hrvatske glazbe dirigirao {kolskim orkestrom Umjetni~ke {kole Luke Sorko~evi}a za koji je napisao skladbu Hommage à Sorko~evi}. U povodu proslave jedne godi{njice dubrova~koga knji`evnika Ive Vojnovi}a uglazbio je pjesnikove Lapadske sonete koje je praizveo sa spomenutim orkestrom Umjetni~ke {kole Luke Sorko~evi}a uz sudjelovanje slavnoga baritona Vladimira Ru`djaka.

Neka je od svojih djela pisao za pojedine dubrova~ke glazbenike. Tako je Koncert za klarinet i orkestar posvetio Pietru Cavalliereu, dok je Koncert za obou i ksilofon napisao za Mladena Glavinovi}a i Jana Lotka, a posvetio ga je svom dugogodi{njem prijatelju, dirigentu Ivi Dra`ini}u. Suradnja i prijateljevanje s maestrom Dra`ini}em bila je plodna, Papandopulo je na tekst Luke Paljetka napisao kantatu za zbor i orkestar Non bene pro toto libertas venditur auro koju su pod

palicom Ive Dra`ini}a vi{e puta izvodili Mje{oviti zbor Libertas i Dubrova~ki simfonijski orkestar. Tako|er je na tekst Luke Paljetka napisao Pohvalnicu gradu Dubrovniku, a pred kraj `ivota i pjesmu Veliko sunce koja do danas nije izvedena.

OBLJETNICE

S

Upravo ovo obilje`je isti~u ~lanovi Dubrova~koga simfonijskog orkestra s kojima je bezbroj puta nastupao ne samo u Dubrovniku, ve} i na mnogobrojnim turnejama.

OBLJETNICE

vatko tko je tog petka nave~er slu{ao Kulturni mozaik Radio postaje Dubrovnik mogao je kroz glazbu i rije~i u`ivati u emisiji u povodu obilje`avanja stote godi{njice ro|enja jednog od najve}ih i najplodnijih hrvatskih skladatelja, Borisa Papandopula (1906 –1991). Posjedovao je mozartovsku lako}u stvaranja, pa su ga neki muzikolozi nazivali »hrvatskim Mozartom«: napisao je 440 skladbi, a njegova su djela lako nalazila put do pozornice i do publike.

OBLJETNICE

Pi{e: Ileana Grazio

OBLJETNICE

Zaljubljenik grada kojemu je bezbroj puta darovao svoje dirigentsko i skladateljsko umije}e

2006.

OBLJETNICE

Papandopulo i Dubrovnik

SRPANJ

OBLJETNICE

139,

OBLJETNICE

BROJ

14

OBLJETNICE

9:10 PM

OBLJETNICE

11-Jul-07

OBLJETNICE

cantus_14:cantus_14.qxd

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:11 PM

BROJ

Page 15

139,

SRPANJ

15

2006.

Trnina i Callas Te{ko je zanemariti ~injenicu da je Milka Trnina najve}i umjetnik hrvatske glazbe. Kao narod skloni smo nekima pridavati epitet »najve}i« i onda kad za to nema ~vrstog upori{ta, ali u slu~aju Milke Trnine, ono je vrlo ~vrsto i po svjetskim mjerilima.

Skica Percyja Andersona

Milka Trnina kao Elizabeth u Tannhuseru)

travnja 1882., debitirala je kao Amelija u Verdijevu Krabuljnom plesu, koji se tada izvodio pod imenom ^uvidski ples. Na ve}inom vrlo povoljne osvrte, ali u kojima se redovito isticalo da je debi u tako zahtjevnoj ulozi ~ak i nepromi{ljen, Franjo Kuha~ o{troumno je dodao: »Ali mladi orao kad prvi put poku{a uzletjeti ne leti oko gnijezda kao vrabac ve} se di`e odmah u oblake.« Vrtoglavi uspon Trnina se doista vinula me|u oblake!

Njezin je uspon bio vrtoglav. Tada{njoj zagreba~koj kazali{noj upravi nije bila dovoljno dobra pa je 1883. prihvatila anga`man u Leipzigu te je preko Graza i Bremena 1890. godine do{la u njema~ko operno sredi{te — Dvorsku operu u Münchenu. Nakon {est mjeseci dobila je naslov Kraljevske bavarske komorne pjeva~ice. Pjevala je mnogo, nastupala u prosjeku

Za Münchenom su do{li Covent Garden i Metropolitan, tada najbogatije operne ku}e koje su sebi mogle priu{titi anga`man najve}ih zvijezda onoga doba kojima Umrla je iznenada u Zagrebu 18. se tada nije oskudijevalo. svibnja 1941. godine.

Trnina je bila jedna od najsjajnijih i najcjenjenijih. Dirigenti su bili odu{evljeni, partneri su joj se divili i po{tovali je, kritika visoko cijenila i uzdizala, a publika obo`avala. Svjesna snage svoje umjetnosti mogla se suprotstaviti Wagnerovoj udovici Cosimi. Cosima je nije voljela, no nije mogla a da joj 1899. ne povjeri Kundry u Parsifalu u Bayreuthu, ali ju je proklela kad je dvadeset godina poslije Wagnerove smrti, 1903., Trnina »iznijela« Wagnerov sve~ani posvetni prikaz izvan Bayreutha, u Metropolitan. U Metropolitanu je bila i prva Tosca. Dijelila je lovorike sa zacijelo najslavnijim pjeva~em svih vremena Enricom Carusom.

Gledaju}i njezine slike, Kostim nakon restauracije

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

Wagnera nasuprot tzv. bayreuthskoj {koli koja se temeljila na {to ve}oj glasno}i. I Trnina i Callas bile su iznimne pjeva~ko–scenske osobnosti, vrhunske muzikalnosti i iskonskog temperamenta, pa su se uspjele nametnuti snagom svoje umjetnosti.

Nakon njih, u svijetu opere ni{ta vi{e nije bilo kao prije. Obje su rano zapo~ele karijeru i razmjerno je rano, u ranim ~etrdesetima, i zavr{ile. Osim toga, povezuje ih jo{ ne{to: obje su najve}e interpretkinje svih vremena jednoga od najprivla~nijih opernih likova — Tosce. Ali tu ima razlike, u korist na{e umjetnice: Puccini je bio nazo~an Trnininoj Tosci u Londonu 12. srpnja 1900. Ona je njegovu operu lansirala u svijet {est mjeseci poslije njezine rimske praizvedbe, koja nije nai{la na ve}i odjek. Bio je ozaren kad je nakon predstave usred prave bure odu{evljenja s protagonistima iza{ao pred zastor. »Nijedna se Tosca nikada nije pribli`ila Trnininoj«, bila je poslije nekoliko godina izre~ena najmjerodavnija, osobna skladateljska prosudba. Uspore|uju}i dalje, na Trnininu {tetu ide sljede}e: umjetnost Marije Callas zabilje`ena je na tonskim zapisima i dostupna je, dok jedini tonski zapis nekoliko Trninih tonova u Tosci ni pribli`no ne mo`e naslutiti kakva je pjeva~ica bila. Na tonskom zapisu Izolde, zbog istro{enosti plo~e, njezin se glas ne da ni razabrati. Preostaje nam jedino listati onodobni tisak s neizmjernim hvalospjevima njezinu pjevanju, glumi, dramatskoj snazi, senzibilitetu, muzikalnosti, cjelokupnoj osobnosti, ~itati {to su o njoj pisali u esejima,

OBLJETNICE

Skica Percyja Andersona

Prerani kraj I kad je bila na vrhuncu, sre}a se okrenula. U svibnju 1902. prehladila se i prehlada je uzrokovala bolest li~nog `ivca — nervus facialis.

Lije~enje nije bilo uspje{no. Ipak se oporavila i nastavila nastupati, ali je osje}ala da }e svaka nova predstava biti borba za dokazivanjem.

Osje}ala je da joj ton izmi~e kontroli, da nije vi{e savr{ena. Prema vlastitim rije~ima bila je samo torzo koji prikazuje osaka}enu sliku nekada{nje ljepote. Nije izdr`ala i povukla se.

OBLJETNICE

P

OBLJETNICE

rije stotinu godina, 28. svibnja 1906. godine, Milka Trnina otpjevala je posljednju predstavu u mjestu svojih vjerojatno najve}ih trijumfa — londonskome Covent Gardenu. Vratila se u München, grad u kojemu je do`ivjela prva slavlja i u tamo{njem Prinz Regenten Theateru otpjevala jo{ tri, ~ime je 1. rujna 1906. zavr{ila jedna od najblistavijih svjetskih opernih karijera. Zatvoreno je jedno poglavlje operne umjetnosti.

Vrhunska, jedinstvena umjetnica u{la je u povijest i postala, kako je naziva ameri~ki muzi~ki pisac Irving Kolodin, legendarna Ternina. Nije je zaboravio ni Covent Garden. Muzej grada Zagreba priprema njoj u po~ast izlo`bu Milka Trnina i London, koja }e biti postavljena u rujnu u Kraljevskoj operi (Royal Opera House) i bit }e otvorena do sije~nja 2007. U Muzeju grada Zagreba ~uva se velik dio ostav{tine Milke Trnine te je Muzej 2001. godine, na inicijativu i zalaganje londonske Hrvatice Lady Jadranke Beresford–Peirse, ponudio Covent Gardenu sinopsis izlo`be koji su sa zanimanjem prihvatili. Posebna zanimljivost izlo`be bit }e Trninini rasko{ni kostimi iz uloga Tosce, Elizabete u Tannhäuseru i Izolde, izra|eni 1900. prema akvareliranim nacrtima koje je posebno za nju pripremio jedan od najpoznatijih engleskih kostimografa Percy Anderson (1850. — 1928.). Kostimi su temeljito restaurirani u Zagrebu. Sadr`aj izlo`be upotpunit }e originalne fotografije iz opernih produkcija u kojima je nastupala i iz privatnog `ivota, programi i plakati, spomen–zastave s vezenim posvetama, srebrni spomen–vijenci, posvete Giacoma Puccinija, Pietra Mascagnija, Enrica Carusa te niz drugih predmeta koje je dobivala za uspomenu.

Be~ko {kolovanje na inicijativu Augusta [enoe Milka Trnina ro|ena je 19. prosinca 1863. u Doljnjem Sipu, mlinarskom oto~i}u u Vezi{}u u Moslavini. Nakon o~eve smrti preselila se u Zagreb i stekla solidnu naobrazbu u obitelji ujaka, hrvatskoga knji`evnika i vladina savjetnika Janka Jurkovi}a i njegove `ene Laure, koju je zvala »Tetica«, i koja }e poslije postati njezina najvjernija prijateljica i pratilja na putu slave. Imala je trinaest godina kad je nastavnica u {koli Hrvatskoga glazbenog zavoda otkrila nesvakida{nju ljepotu njezina glasa. Skrenula je na sebe pozornost ve} svojim prvim nastupom i August [enoa se zauzeo kod ujaka da je po{alje na {kolovanje u Be~.

Upisala je studij pjevanja kod tada zacijelo najuglednijeg be~kog profesora pjevanja Josepha Gänsbachera i zavr{ila ga kao najbolja apsolventica Konzervatorija. Jo{ prije, 11.

{ezdeset puta godi{nje, nizala ulogu za ulogom. Uz Verdijeve Ameliju, Aidu i Leonoru u Trubaduru, Beethovenovu Leonoru u Fideliju (u Zagrebu je 1898. bila i njezina prva hrvatska interpretkinja), Mozartove Donnu Annu u Don Giovanniju i Groficu u Figarovu piru, u sredi{tu njezina zanimanja bile su velike Wagnerove uloge. Prema popisu nastupa, koji je sastavio dr.

Ivan Mirnik, razabire se da ih je u karijeri imala oko 1.200 u 65 uloga (a ne 85 kako se posvuda navodi). Toliko nastupa u djelima razli~itih stilskih odrednica i razli~itih vokalnih zahtjeva dokaz su ne samo iznimne nadarenosti, nego i savr{enog vladanja pjeva~kom tehnikom. U njezinu Kostim nakon restauracije pjevanju nije bilo nijednog ru`nog tona, pa su strogi pogotovo golem raspon izraza londonski kriti~ari pisali da je »toliko Kundry, i uspore|uju}i ih sa lijepo da postaje ubita~no kao i Mel- slikama tada{njih primadona, bino«. A Melba je bila uzor vokalnog upada u o~i Trninina modernost. savr{enstva.

Nisu je uzalud uspore|ivali s najve}om tragetkinjom onoga doba, Eleonorom Duse!

OBLJETNICE

Milka Trnina kao Tosca

priru~nicima, romanima i kronikama te slo`iti se s konstatacijom Ludwiga Eisenberga u Velikom biografskom leksikonu njema~ke scene XIX. stolje}a — »Ostvarenja ove izvanredne pjeva~ice objave su savr{ene umjetnosti«.

OBLJETNICE

Ono {to je Maria Callas pedesetih godina dvadesetoga stolje}a zna~ila za talijanski belkanto, to je Trnina na prijelazu iz devetnaestoga u dvadeseto stolje}e zna~ila za pristup interpretaciji opusa Richarda Wagnera.

Callas je dala smisao pjeva~kom virtuozitetu, Trnina je unijela ljepotu pjevanja

OBLJETNICE

Pi{e: Marija Barbieri

OBLJETNICE

U z o t v o r e n j e i z l o ` b e M i l k a Tr n i n a i L o n d o n k o j u M u z e j g r a d a Z a g r e b a p o s t a v l j a u K r a l j e v s k o j o p e r i u L o n d o n u u r u j n u

OBLJETNICE

MILKA T(E)RNINA

OBLJETNICE

Hommage velikoj pjeva~ici povodom 65. obljetnice smrti

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:11 PM

Page 16

16

BROJ

NAJAVE NAJAVE

O

Nagrada Boris Papandopulo za autorsko stvarala{tvo u podru~ju ozbiljne glazbe dodjeljuje se skladatelju Mladenu Tarbuku za balet Tramvaj zvan ~e`nja praizvedenom 15. travnja 2005. u okviru 23. MBZ/ISCM.

NAJAVE

DAVOR HRVOJ

NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE

Ladislav Fidri

Jazz is Back! Gro`njan 2006. ijekom trajanja ovogodi{nje Ljetne jazz {kole u Gro`njanu, {to je organizira Hrvatska glazbena mlade`, u produkciji Jazzettea, a pod vodstvom Bo{ka Petrovi}a, od 22. srpnja do 6. kolovoza odr`at }e se tradicionalni jazz festival Jazz is Back!. Nastupit }e Senior Service (profesori Ljetne jazz {kole), Jasna Bilu{i}, Matija Dedi}, Elvis Stani} i Yamaha Duo (Bo{ko Petrovi} i Vid Jamnik), David Gazarov, Junior Jazz Mix Grill (polaznici Ljetne jazz {kole), Catia, Carlos & Boys From Brazil, Blues Breakers, Jazz Kamikaze, K&K Blues Project, Mike Sponza i Kay Foster Jackson, Ines Reiger i Emil Spanyi Trio s go{}om Thanom Paveli}, Uro{ Peri} i Primo` Gra{i~ Trio, Primo` Gra{i~ & Kranj All Stars te Simone & Moonlight Serenaders. (D. H.)

T

NAJAVE

DAVOR HRVOJ

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

agra|enim djelom, temeljenim na dramskom predlo{ku T. Williamsa, sve~ano su otvoreni pro{logodi{nji Muzi~ki biennale Zagreb i Svjetski dani glazbe, a u produkciji Baleta i Orkestra HNK u Zagrebu sudjelovali su koreograf Dinko Bogdani}, dirigent Pavle De{palj, libretistica Sanja Ivi}, glavna nositeljica baletne pri~e Irena Pasari}, oblikovatelj elektroni~koga zvuka Frano \urovi}, scenografkinja Dinka Jeri~evi} i kostimografkinja \enisa Medvedec.

N

NAJAVE

NAJAVE

d 21. do 23. srpnja ove godine u Malom Lo{inju odr`at }e se 2. Jazz Festival Lo{inj. U ljetnom }e kinu svake ve~eri nastupiti dvije skupine. Festival se otvara nastupom pjeva~ice Ivane Kindl uz sastav gitarista Luke Udjbinca, a prve }e ve~eri nastupiti i me|unarodni Saskia Laroo Band. Druge ve~eri nastupit }e gypsy swing trio Hot Club Zagreb te me|unarodni sastav ma|arskog violinista Csabe Desea i hrvatskoga truba~a Ladislava Fidrija. Festival }e svojim nastupima zaklju~iti jazz sastavi liburnijskoga kruga: kvartet alt saksofonista Denisa Razumovi}a i sastav gitarista Elvisa Stani}a uz koji }e pjevati Meri Tro{elj i Valerija Nikolovska. (D. H.)

Tramvaj zvan ~e`nja spoj je pro~i{}ena dramskoga predlo{ka sa suvremenim konotacijama problema nasilja prema `eni i liberalnog odnosa prema istim spolovima. Williamsov tekst, kao i baletna predstava imaju naglasak na glavnom `enskom liku, a vrijeme u kojem se radnja odvija funkcionalno prate scena, kostimi i plesni rukopis klasi~ne baletne {kole pro{loga stolje}a. Mladen Tarbuk posegnuo je duboko u psiholo{ki raspad lika glavne junakinje i niza doga|aja do njezina sloma, stvaraju}i tonsku gra|u na nekoliko razina koja koloristi~ki, ritmi~ki, ~ak i plakatno (uz kori{tenje elemenata ameri~ke popularne glazbe i konkretnih zvukova) intenzivno prati tragi~nu pri~u ove koreodrame.

Zvu~ni opis sadr`aja, u zanimljivoj opreci s ostalim skladateljevim opusima u kojima je tako|er koristio tekstualne predlo{ke (od Apokalipse, posljednje knjige Novog zavjeta do pjesni{tva Nikole [opa), kre}e se prostorom recentne modernisti~ke tradicije. Tako je u ovom nagra|enom djelu s jedne strane pro{irio granice suvremenih glazbenih idioma, a s druge inovativno polemizirao sa skladateljski malo kori{tenim i kreativno istaknutim fenomenom baletne i hrvatske plesne scene uop}e.

NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE

Ljetni nastupi TrianguliZone akon uspje{nih nastupa u [vicarskoj i SAD–u te objavljenog DVD–a Live in KSET, multimedijalni sastav TrianguliZona priprema se za nove nastupe i snimanja. Spontano spajaju}i elemente jazza, bluesa, funka i postrocka s videom uz interakciju zvuka i slike u realnom vremenu, gitarist i basist Ivan Kapec, koji rabi loopove, truba~ i krilni~ar Andrej Jaku{ i Vladimir Kon~ar, koji projekt upotpunjuje video instalacijama, zajedni~kim djelovanjem propituju audiovizualne strukture bazirane na minimalizmu, repetitivnosti i mikroprogresiji izraza.

Poja~ani japanskim majstorom elektroakusti~ne glazbe Sunaom Inamijem, oni }e 19. kolovoza nastupiti u Palahu u Rijeci, 20. u Piniji u Zadru, 21. u Lazaretima u Dubrovniku, 22. na Sceni Amadeo u Zagrebu, a 26. na [pancir Festu u Vara`dinu. Glazbu za album snimat }e u studiju Rocco&partner 24. kolovoza, a 25. }e odr`ati predavanje o tehnikama komponiranja u programu AbletonLive. (D. H.)

N

Mladen Tarbuk

Nagrada Vatroslav Lisinski za izvedbene umjetnosti i promociju hrvatske glazbe — solisti, ansambli, organizacije dodjeljuje se Cantus Ansamblu za koncert odr`an 21. studenoga 2005. u Preporodnoj dvorani u okviru ciklusa Gradovi glazbe Europske radijske unije. antus Ansambl zaslu`an je za visoku razinu izvedbene umjetnosti i promicanje hrvatske glazbe koju su kroz proteklih pet godina djelovanja obogatili repertoarom od gotovo stotinu izvedenih opusa, me|u kojima je bilo ~ak 47 praizvedbi (28 hrvatskih i 19 inozemnih autora). Stilski pluralizam pro{loga i ovoga stolje}a obilje`io je njihov umjetni~ki profil, a vrhunac produkcije u 2005. predstavlja koncert odr`an 21. studenoga kojim su otvorili jednotjedni koncertni niz Zagreb — Grad glazbe iz ciklusa

C DAVOR HRVOJ

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

2006.

Gradovi glazbe Europske radiotelevizijske unije. Program je izravno emitiran na dvanaest inozemnih radiopostaja.

Na rasporedu koncerta u Preporodnoj dvorani bile su skladbe pet hrvatskih skladatelja — Sr|ana Dedi}a (Ich vergesse Dich nicht), Ive Josipovi}a (Musicam psalite), Berislava [ipu{a (Un jardin sous la pluie avec un compositeur sans parapluie, solist Ratko Vojtek), Borisa Papandopula (Komorna simfonija) i Olje Jelaske ~ija je, te ve~eri u cijelosti praizvedena skladba Leptiri, potom osvojila nagradu Josip [tolcer Slavenski za 2005. godinu. U izvedbi Komorne glazbe br. 3, op. 36, br. 2 Paula Hindemitha sudjelovao je violon~elist Enrico Dindo.

Pred ~lanove Cantus Ansambla i njihova umjetni~kog voditelja i dirigenta Berislava [ipu{a ova su djela postavila imperativ kvalitete, a njihova uvjerljiva interpretacija pokazala je umjetni~ki doseg ne samo skupine, nego svakog pojedinog glazbenika. Partiture su, bez razlike, uspostavile pravu razinu bliskosti s glazbenikom — pojedincem. Neke od njih zahtijevale su i slobodu kreacije, kao suprotnost onim drugim, ~vr{}e oblikovanim strukturama. Opse`nim programom koncerta, pri ~emu se u svakoj skladbi mijenjao instrumentalni postav, Cantus Ansambl postigao je niz upe~atljivih izvedbi u cjelini ~ime su se predstavili kao uistinu reprezentativni, a u ovoj formaciji i ekskluzivni sudionici hrvatske suvremene glazbene scene.

Cantus Ansambl

Nagrada Josip Andreis za glazbenu publicistiku, muzikologiju i srodne znanosti dodjeljuje se jednakopravno i jednakovrijedno izdanjima:

Elvis Stani}

NAJAVE

SRPANJ

NAGRADE HRVATSKOGA DRU[ ZA 2005. GODINU

2. Jazz Festival Lo{inj

Ivan Kapec

139,

Kad je rock bio mlad — pri~a s isto~ne strane (1956. — 1970.) autora Sini{e [karice u nakladi V. B. V., 2005.

Hrvatski operni libreto autora dr. sc.

Dalibora Paulika u nakladi Goldenmarketing–Tehni~ka knjiga, 2005. a stanovi{ta hrvatske rock povijesti, knjiga Sini{e [karice ima zna~enje antologije, a osim pisanoga dijela, njezina su sastavnica {est nosa~a zvuka s gotovo dvije stotine autenti~nih snimki u izdanju Croatia Recordsa ili blizu osam sati glazbe iz vremena »kad je rock bio mlad« te vi{e od ~etiri stotine fotografija.

Poput knjige dr. Paulika, ona predstavlja rijetkost, pa time i izdvojenu vrijednost u istra`iva~kom pristupu jednom posebnom fenomenu suvremene kulture kojom je autor ~injeni~no i zvu~no obuhvatio najintenzivnije rock godine pro{loga stolje}a. Raspon od 1956., kad se kod nas po~inju pojavljivati prvi prepjevi svjetskih hitova, pa do 1970., koju autor povezuje s pojavom hrvatskog autorskog rocka na ~elu s Grupom 220, O’Harama i Zlatnim akordima, kronolo{ki je pokazao pionirske godine »isto~ne strane« sve do potpune emancipiranosti i pripadnosti svjetskoj rock zajednici.

S

Kritika je to djelo nazvala diskografsko–publicisti~kim spomenikom vremenu iz dana nevinosti hrvatskoga, pa onda i YU–rocka, a dragocjena temat-

sko–povijesna CD kompilacija donosi tri odvojene cjeline pod nazivima Estrada susre}e rock’n’roll, Doba elekri~ara ili Instrumentalni rock i tre}u, Beat Goes On s vokalno–instrumentalnim izvedbama. Knjiga Sini{e [karice nai{la je na odjek u javnosti ne samo zbog zanimanja publike kojoj je rock i pop kultura obilje`ila mladost, nego i zato jer se radi o vi{ezna~nom dokumentu jednoga vremena koji u dana{njoj publicisti~koj literaturi te vrste nema konkurenciju.

Knjiga Hrvatski operni libreto autora Dalibora Paulika sa`eti je i prilago|eni prikaz njegove doktorske disertacije Hrvatski operni libreto i europsko glazbeno kazali{te. U njezinu divot — izdanju uz velik broj dokumentarnih fotografija autor je publicisti~ki zanimljivo suo~io srodne znanosti pomo}u kojih je problematizirao dosad nepokriveno podru~je teatrolo{ke, a onda i glazbene komponente opernih libreta.

Operni libreto po definiciji pripada kategoriji dramske poezije, ali njegova vrijednost neosporno utje~e na uspjeh svakog opernog ostvarenja. Povijest je pokazala da su upravo libreta bila ishodi{na to~ka svih velikih opernih reformi. Jednako koliko je dio kazali{ne i glazbene povijesti, libreto kao vrsta dio je op}e povijesti kulture. U bogato opremljenu knjigu smjestilo se stolje}e i pol hrvatske glazbene scene od najranijih libretisti~kih drama Dubrov~anâ Pa{ka Primovi}a i Junija Palmoti}a do, primjerice, Begovi}eva Ere s onoga svijeta Jakova Gotovca, Ekvinocija Ive Brkanovi}a, glazbene drame Koriolan Stjepana [uleka, Ljubav don Perimplina Mire Belamari}a, opere Richard III. Igora Kuljeri}a, Ka{telanova misterija Prazor na glazbu Rubena Radice, sve do Maruli}eve Judite kojoj je glazbeno ruho podario Frano Para}.

Zahvaljuju}i ovom izdanju, prvi je put objavljen cjelovit rad o hrvatskim opernim libretima, jednako povijesnim kao i suvremenim, koji je jednu specifi~nu vrstu pribli`io {iroj publici kroz zanimljive pripovijesti o nastanku i simbiozi libreta i opera, njihovim praizvedbama i uop}e recepciji nadasve bogate nacionalne operne produkcije.

Nagrada Milivoj Körbler za autorsko stvarala{tvo u podru~ju zabavne glazbe dodjeljuje se skladatelju, dirigentu, pijanistu i aran`eru Stjepanu Mihaljincu za cjelokupni `ivotni opus u podru~ju autorskoga stvarala{tva zabavne glazbe.

Iznimno produktivan umjetnik s paralelnom pijanisti~kom i dirigentskom karijerom, Stjepan Mihaljinec neosporna je stvarala~ka osobnost hrvatske zabavne glazbe. Akademski {kolovan, zarana je svoje umjetni~ko djelovanje posvetio specifi~noj glazbenoj vrsti kojoj je dao velik osobni doprinos, a njegove skladbe danas predstavljaju klasi~ne vrijednosti nacionalne zabavne produkcije. Na glazbenoj sceni aktivno je prisutan punih pola stolje}a i u tom je razdoblju napisao vi{e od tri stotine zabavnih melodija i preko 3.000 aran`mana za razli~ite orkestralne sastave. Gotovo da nema

SRPANJ

17

2006.

U[TVA SKLADATELJA

Kronika zagreba~koga jazza

Jazz trombonisti od 1935. do 1960. godine Pi{e: Aleksandar Bubanovi}

realizira pomo}u ra~unala, a ne sa `ivim orkestrom, Damir Di~i} tada je pojasnio nemogu}no{}u uvje`bavanja zahtjevnih orkestralnih partitura, {to je mukotrpan i skup posao. Po njegovu mi{ljenju »digitalni vojnici« sviraju savr{eno to~no i bez pogovora.

Uz mnoge du`nosti, me|u kojima je posljednja bila du`nost glavnog urednika Glazbenog programa Hrvatskoga radija, Stjepan Mihaljinec bio je i predsjednik Hrvatskoga dru{tva skladatelja.

Njegovom stvarala~kom opusu pripadaju i orkestralna djela, glazba za televizijske serije, dva glazbeno–scenska djela, ve}i broj pjesama za djecu, no antologiji hrvatske zabavne glazbe najvi{e pripadaju njegova ostvarenja poput skladbi Svitanje, Ako sada ode{, Proplakat }e zora, No}as }emo zemlji k’o materi re}i, a nadasve skladba Zadnji fijaker dvojca Mihaljinec–Britvi} koju su radijski slu{atelji nedavno proglasili pjesmom stolje}a.

Kroz svoju glazbu i sve oblike njezine produkcije, Stjepan Mihaljinec dao je osobit primjer visokih umjetni~kih dosega kojima se izdvojio kao istaknuti predstavnik generacije koja je sudjelovala u stvaranju povijesti zabavne glazbe od pedesetih godina pro{loga stolje}a nadalje.

KRONIKA ZAGREBA^KOG JAZZA

^etiri reminiscencije za big band ~everostava~na je jazz suita koju je Sa{a Nestorovi} izvorno skladao kao ^etiri reminiscencije za jazz kvartet za ansambl Zagreb Jazz Portrait, u kojemu djeluje od utemeljenja. S tim je sastavom djelo snimio za album Tri suite iz Hrvatske. Aran`man za big band napisao je Silvije Glojnari} koji je s Nestorovi}em pro{irio i prilagodio djelo te dodao solisti~ke dionice za udaraljka{a, truba~a i klavirista. U toj je formi autor djelo praizveo s Big Bandom HRT–a, ~iji je stalni ~lan, u okviru njihova koncertnoga ciklusa. Skladba je studijski snimljena za novi kompakt disk Big Banda HRT–a.

Trombonska linija Velikog jazz orkestra Radio stanice Zagreb.

Danko Bauer, stoji Marcel Fuks, Kre{imir Pa`ur i Doro Opa{i}

ada su se u Zagrebu tijekom tridesetih godina pro{loga stolje}a

K

Dixieland sastav, nastup na TV Zagreb. Trombonist Tomo Bari}, tenor saksofonist Boris Temer, alt saksofonist Stjepan Plavec, pjeva~ica Jasna Benedek

Skladana je u stilu suvremenoga jazza, oslanjaju}i se u nekim dijelovima na stvarala{tvo Johna Coltranea, ali i na nova stremljenja u dana{njem suvremenom jazzu. Kroz ovo je djelo Sa{a Nestorovi} otkrio sklonosti prema slobodnijoj formi, komunikaciji i zajedni{tvu unutar sastava. Iako je suitu zamislio kao skladbu u kojoj glavnu ulogu igraju tenor i sopran saksofon, kroz skladateljski je proces vodio ra~una i o sklonostima ostalih ~lanova sastava te o njihovoj kompatibilnosti. Opusom ^etiri reminiscencije Nestorovi} se predstavio kao zreli glazbenik ~iji skladateljski rukopis odaje bogato iskustvo, ma{tovitost, svestranost, sjajno poznavanje tradicije jazza, ali i klasi~ne glazbene tradicije.

po~eli formirati ve}i jazz orkestri, istaknuta su mjesta pripala trombonistima Topkinu, [idaku i Pehardi. [idak, vlasnik trgovine notnim materijalima, koja se nalazila u prolazu prema Tu{kancu, bio je stalni ~lan orkestra Colibri Jazz, koji je vodio Kre{imir Kova~evi}. Topkin i Peharda gostovali su u raznim orkestrima zbog pomanjkanja svira~a trombona.

Tako je Topkin gostovao u Bingo Boysima dirigenta Bradi}a, Devilsima koje je vodio Mo{a Marjanovi} i Kwick–Swingersima

Jazz orkestar Jadran na turneji po Njema~koj.

Trombonist Jurica ^ukac

posthumno skladatelju i aran`eru Damiru Di~i}u te skladatelju Kre{imiru Hercegu za zajedni~ki nosa~ zvuka Moonglow Serenade u nakladi Oktava d.o.o. Zagreb, 2005.

Uro{a Jurkovi}a. Peharda je svirao s Orkestrom bra}e Johan, Revelersima i Rhythm Boysima, u kojem su svirali akademski glazbenici Rudolf Klepa~ i bra}a Pomykalo, a sastav je vodio klavirist Karlo Radinger. Peharda je poslije predavao na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, nastavljaju}i karijeru kao profesor trombona u [vedskoj.

DAVOR HRVOJ

Nagrada Miroslav Sedak Ben~i} za autorsko stvarala{tvo u podru~ju jazza dodjeljuje se jednakopravno i jednakovrijedno

skladatelju Sa{i Nestorovi}u za skladbu ^etiri reminiscencije za big band praizvedenu 25. studenoga 2005. u kazali{tu Kerempuh u okviru ciklusa Gradovi glazbe Europske radijske unije. ompaktna plo~a Moonglow Serenade donosi osam skladbi Damira Di~i}a i Kre{imira Hercega u Di~i}evim aran`manima, ve}inom baladnoga pristupa. Svi su aran`mani nastali »u dahu« ~ime je ostvarena skladna cjelina. Izvedbe su ujedna~ena, komorna i nje`na ugo|aja i stilski profilirane, bogatih orkestracija, suptilnih harmonija, tonskih nijansi i precizne artikulacije. Svjesni velikih mogu}nosti uporabe digitalne tehnologije, glazbu za ovaj album ostvarili su pomo}u ra~unala, a kao izvo|a~ naveden je Digital Soldiers Orchestra. No, nije cijeli album ostvaren samo pomo}u ra~unala — svirao je Guda~ki kvartet Rucner i gosti–solisti koji su ve} u procesu nastajanja skladbi bili predvi|eni za njihove izvedbe. Tako se pojavljuju vibrafonist Bo{ko Petrovi} u izvedbama skladbi Charming Smile i Wonderful Feelings, truba~ i krilni~ar Ladislav Fidri u Fascinate Star, Spring In Pojatno i Psihodelic Dreams te sopran i tenor saksofonist Sa{a Nestorovi} u City Bossa i My Love Is Still Alive. Odluku da album

KRONIKA ZAGREBA^KOG JAZZA

glazbenikâ, tekstopisaca i vokalnih solista koji nisu sura|ivali sa Stjepanom Mihaljincem, pa ipak jedan me|u njima ima posebno mjesto. To je pjesnik Drago Britvi} s kojim je 1966. utemeljio festival Kajkavske popevke. Na mjestu umjetni~kog direktora bio je sve do pro{le godine kad se navr{ilo punih ~etiri desetlje}a vjernosti krapinskom festivalu ~ijoj je produkciji godinama davao »pe~at odgovorne profesionalnosti i ozbiljnosti kulturolo{kog zadataka« (P. Gotovac). Iako je obavljao srodne du`nosti na festivalima u Zagrebu, Splitu, Opatiji i Po`egi, ipak su Kajkavske popevke zauvijek ostale njegovo umjetni~ko djelo.

U realizaciji ovoga projekta Damir Di~i}, poznat kao najzna~ajniji gitarist u povijesti hrvatskoga jazza, u potpunosti se odrekao gitare u korist zvuka klavira, naravno ra~unalnog. No, niti to niti ~injenica da je glazbu radio pomo}u ra~unala ne umanjuje osobnost i prepoznatljivost njegova rukopisa, sentimentalan ugo|aj, liri~nost, nostalgi~nost te raspjevanost, {to je u velikoj mjeri i zasluga Kre{imira Hercega, uva`ena skladatelja vokalne glazbe. Ovaj album, uz podr{ku tonskoga majstora Jurja Grosingera, predstavlja Hercega i Di~i}a kao kompetentne skladatelje, a Damira Di~i}a i u ulozi sjajna aran`era. Ovaj }e album ostati trajna vrijednost hrvatske diskografije.

Damir Di~i} i Kre{imir Herceg

Kad je poslije rata, 1948. godine, sastavljen veliki jazz orkestar Radio stanice Zagreb, trombonska linija bila je kompletna, odnosno ~inila su je ~etiri trombonista. Najis- Veliki jazz improvizator I}o Kelemen, ventil taknutiji me|u njima bio je solist Marcel trombonist Fuks, zaslu`an za popularizaciju tog instrumenta. Kao profesor na zagreba~koj Muzi~koj akademiji odgojio je mnoge danas poznate jazz tromboniste. U orkestru Radio stanice Zagreb povremeno su svirali i Duti Kova~evi}, Ivan Mosedik i I}o Kelemen.

K

DAVOR HRVOJ

Trombonist Tomo Bari}, improvizator u malim sastavima koji su svirali dixieland i swing, postao je najpoznatiji zagreba~ki postavlja~ razglasnih ure|aja.

Sa{a Nestorovi}

KRONIKA ZAGREBA^KOG JAZZA

139,

Za potrebe nastupa u ameri~kim klubovima po njema~koj poznati je truba~ Stanko Selak formirao jazz orkestar Jadran koji je svirao aran`mane Tomislava Simovi}a. Klavir je svirao Dra`en Boi}, kontrabas Stjepan Jimmy Stani}, koji je ujedno pjevao, saksofone Dado Res i Milovan Joji}, bubnjeve Velimir Marke{i}, a trombon Jurica ^ukac. Zahvaljuju}i odli~nim glazbenicima i sjajnim aran`manima, orkestar je izvanredno zvu~ao i postizao zna~ajne uspjehe.

I}o Kelemen svirao je ventil trombon i bio je na{ najzna~ajniji improvizator u bebop i cool stilovima. Na`alost, njegovom preranom smr}u zagreba~ka je jazz scena izgubila izvanrednog glazbenika.

KRONIKA ZAGREBA^KOG JAZZA

BROJ

Page 17

KRONIKA ZAGREBA^KOG JAZZA

9:11 PM

KRONIKA ZAGREBA^KOG JAZZA

11-Jul-07

KRONIKA ZAGREBA^KOG JAZZA

cantus_14:cantus_14.qxd

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:11 PM

Page 18

18

BROJ

LAUS Ljetna umjetni~ka akademija Dubrovnik ahvaljuju}i svojoj povijesti, prirodnim ljepotama i jedinstvenoj atmosferi tijekom ljetnih mjeseci, Dubrovnik pru`a idealne uvjete za slu{anje i stvaranje glazbe. Stoga su ovaj grad i Umjetni~ka {kola Luke Sorko~evi}a i ove godine izabrani kao mjesto odr`avanja LAUS Ljetne umjetni~ke akademije Dubrovnik. Akademija je osmi{ljena s ciljem da se hrvatskim mladim glazbenicima ponudi mogu}nost usavr{avanja u njihovoj vlastitoj sredini. LAUS, stoga, ugo{}uje vode}e hrvatske i nekolicinu svjetski priznatih profesora, a me|u pravim pedago{kim zvijezdama ove su godine Zakhar Bron, Leonid Sorokow, David Grigorian te Radovan Vlatkovi}. Organizatori posebno najavljuju prvo gostovanje Marijane Lipov{ek, slovenske primadone koja nastupa na najve}im europskim opernim pozornicama. Ciklus koncerata pedagoga i studenata organizira se u reprezentativnim prostorima Dubrovnika i okolice, a Akademija je sve~ano otvorena 6. srpnja u Kne`evu dvoru nastupom Zakhara Brona i njegove u~enice Mayuko Kamio uz Dubrova~ki simfonijski orkestar pod ravnanjem Ive Dra`ini}a. Nositelj manifestacije je HUOKU, a Akademija se odr`ava pod pokroviteljstvom grada Dubrovnika.

Z

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

Pripremila: Mirta [poljari}

(praizvedba) Renata Penezi}, flauta Pavle Zajcev, violon~elo Zarla Alajbeg, glasovir

(10. 7. — 25. 8.)

(10. srpnja — 20. kolovoza 2006.)

28. srpnja

Izdvojeno iz pretprograma:

Izdvojeno iz programa:

11. srpnja

10. srpnja

Vinko Jeli}: Ricercar Quarto Goran Liste{: Rajski otok za trio gitara, op. 10 Sanja Drakuli}: High Spirits za gitarski trio Zagreba~ki gitarski trio

Ivan Brkanovi}: Oluja, iz opere Ekvinocij (praizvedba verzije bez zbora) , dirigent: Vjekoslav [utej

17. srpnja Rudolf Matz: Dva stavka iz Kvarteta za ~etiri violon~ela u d–molu Cellomania kvartet, umjetni~ki voditelj: Valter De{palj

21. srpnja Nedjeljko Fabrio: Maestro, balet na glazbu Borisa Papandopula Balet Hrvatskog narodnog kazali{ta Zagreb, korografija: Ljiljana Gvozdenovi}

NAJAVE NAJAVE

Boris Papandopulo: Ples br. 3, iz Tri plesa za gitaru solo Petrit Çeku, gitara

NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE

XXXI. OSORSKE GLAZBENE VE^ERI

26. srpnja

2. kolovoza

M

2006.

DUBROVA^KE LJETNE IGRE

Luka Sorko~evi}: 3. simfonija u D–duru Boris Papandopulo: Scherzo za guda~e Concertino za trublju, timpane i guda~e Gábor Boldoczki, trublja Igor Le{nik, timpani

isao vodilja ovogodi{njega Vi{koga ljeta te`i spajanju glazbe, kazali{ta, povijesti i arhitekture u povijesnim prostorima otoka Visa, afirmaciji postoje}ih i isticanju novih izvedbenih lokaliteta, nadovezivanju na bogatu i zanimljivu pro{lost i tradiciju otoka te pru`anju cjelovitog i autohtonog kulturnog doga|aja njegovim stanovnicima i sve brojnijim gostima. Festival se odvija u znaku vi{kih pomorskih bojeva iz 1811. i 1866. godine, a tijekom srpnja i kolovoza Vis i Komi`a ugostit }e nekolicinu vrsnih predstavnika hrvatske glazbene scene: trio jazz legende Bo{ka Petrovi}a i jazz divu Zdenku Kova~i~ek, ~lanove Zagreba~koga kvarteta (s praizvedbama djela irskoga skladatelja Franka Corcorana i talijanskoga Giampaola Corala), Zagreba~ki puha~ki ansambl, zatim Kvartet tuba XL, violinista Ivu Dropuli}a i Akademski kvartet saksofona pod vodstvom Tomislava @u`aka. Tu su i jake snage jazza — sastav Disneyland s truba~em Davorom Kri`i}em te Dubravko Vorih i njegov New Tribe. U sredi{tu pozornosti opusi su Borisa Papandopula i Wolfganga Amadeusa Mozarta. Nositelj festivala je Hrvatska glazbena unija, a program uz potporu dr`avnih institucija, Grada Zagreba, sponzora i lokalne zajednice ostvaruje G. A. D. PRODUKCIJA iz Zagreba.

SRPANJ

LJETNI FESTIVALI

24. srpnja

Vi{ki festival u znaku vi{kih bojeva

139,

Boris Papandopulo: Sinfonietta za guda~e Vara`dinski komorni orkestar, dirigent: Pavle De{palj

12. kolovoza, Kne`ev dvor Boris Papandopulo: Tri capriccia za glasovir Improvizacija i igra za violinu solo Suita za violinu i glasovir Iva Nikolova, violina Dalibor Cikojevi}, glasovir

22. kolovoza, Kne`ev dvor Boris Papandopulo: Komorna simfonija za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom Cantus Ansambl, dirigent: Berislav [ipu{

23. kolovoza, Kne`ev dvor Boris Papandopulo: Contradanza za glasovir Tri studije iz Osam studija za glasovir Gottlieb Wallisch, glasovir

SVE^ANO OTVORENJE OSORSKO TISU]LJE]E HRVATSKE GLAZBE Posve}eno Igoru Kuljeri}u (1938. — 2006.)

Boris Papandopulo: Koncert br. 2 za glasovir i guda~ki orkestar Igor Kuljeri}: Metamorfoze za glasovir i guda~e Zagreba~ki solisti Filip Fak, glasovir

13. srpnja Ivan Brkanovi}: Intermezzo iz opere Ekvinocij Zagreba~ka filharmonija, dirigent Ivan Repu{i}

14. srpnja

2. kolovoza Davor Bobi}: Intrada i capriccio za flautu i harfu (praizvedba) Tamara Coha–Mandi}, flauta Diana Grubi{i}–]ikovi}, harfa

4. kolovoza Boris Papandopulo: Sonatina Boris Papandopulo: Osam studija Pavica Gvozdi}, glasovir

6. kolovoza

16. srpnja

8. kolovoza

Boris Papandopulo: Komorna simfonija za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom Ruben Radica: Litaniae Sanctorum pro Papa Ioanne Paulo, 72 zaziva komornog instrumentalnog ansambla (praizvedba) Cantus Ansambl, dirigent: Berislav [ipu{ Neda Marti}, mezzosopran Marijan Tr~ek, tenor

Massimo Brajkovi}: Istarska intrada za klarinet i bas–klarinet (praizvedba) Massimo Brajkovi}: Jesenja samo}a za mezzosopran, piccolo–klarinet, klarinet i bas–klarinet (praizvedba) Klarinetski trio Arcimboldo Katja Markoti}, mezzosopran

18. srpnja Miroslav Mileti}: Guda~ki kvartet Lijepa na{a (cjelovita praizvedba) Zagreba~ki kvartet

20. srpnja Nik{a njiri}: in B, in A, in C, in H za kvartet saksofona (praizvedba) Zagreba~ki kvartet saksofona Ivan Bato{, glasovir

22. srpnja Francesco Sponga Usper: Ricercar quinto (prva suvremena izvedba) Marin Rabadan: Orion iz skladbe Three Constellations Brass ansambl Ad gloriam

24. srpnja

Autorica i urednica Dodi Komanov najavljuje festivalsku monografiju Arkadija hrvatske glazbe

Osorske glazbene ve~eri

26. srpnja

U

Miroslav Mileti}: Sonatina za violinu i gitaru Tonko Nini}, violina Goran Liste{, gitara

Vinko Jeli}: Laetamini in Domino za sopran ili tenor i orgulje Ivan Luka~i}: Sicut cedrus Boris Papandopulo: Zdenkin ples za glasovir solo (praizvedba) Vlatka Or{ani}, sopran Ida Gamulin, glasovir

Miroslav Mileti}: Concerto grosso za violu i guda~e (praizvedba) I Cameristi Italiani Francesco Squarcia, viola

Trideset godina Festivala povodu obilje`avanja trideset godina postojanja Osorskih glazbenih ve~eri (OGV) u pripremi je izrada monografskog izdanja o Festivalu. Prvotno zami{ljen prigodni karakter monografije zamijenio je dokumentaristi~ki pristup, koji je rezultirao opse`nom zbirkom dokumenata podijeljenom u tri poglavlja. Rije~ je o izboru napisa iz tiska i radijskih emisija te o popratnim tekstovima iz programskih knji`ica posve}enih djelima hrvatskih skladatelja koja su izvedena i praizvedena u Osoru od utemeljenja 1976. do 2005. godine. Prvi dio izdanja (Panorama) donosi cjelovit uvid u Osorske glazbene ve~eri, smje{taju}i festival u kontekst cjelokupnog glazbenoga `ivota Hrvatske i nagla{avaju}i odre|ene posebnosti, {to uklju~uje i segment likovnosti koji OGV njeguje od samih po~etaka. Drugi dio (Portreti, teme) posve}en je znanstvenim skupovima o pojedinim skladateljima koji su se odr`avali u Osoru te temama pojedinih godi{ta. Tre}i dio (Sve osorske svirale) donosi popise izvedenih i praizvedenih djela hrvatskih skladatelja razvrstane po godi{tima te izvatke iz tiskovina kojima su ti koncerti bili popra}eni. Izdanje sadr`i popise autora te praizvedenih skladbi, a ilustrirano je izborom reprodukcija kipova postavljenih u Perivoju skulptura Kiparstvo i glazba (kipovi na temu glazbe) te u Aleji hrvatskih skladatelja (portreti skladatelja) u Osoru. Autorica i urednica izdanja je Dodi Komanov, likovno oblikovanje potpisuje Branko Vujanovi}, a izdava~ je Hrvatski glazbeno–scenski festival Osorske glazbene ve~eri.

30. srpnja

Tomislav Uhlik: Djevoj~ica iz moje ulice za flautu, violon~elo i glasovir

Zlatko Pibernik: Invencija Lauda Osor Civitas, op. 185, trio za flautu (piccolo), violon~elo, glasovir uz CD (praizvedba) Ansambl Florestano Rossomandi

10. kolovoza Ivan Josip Skender: In contra (praizvedba) Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet

12. kolovoza Luka Sorko~evi}: Simfonija br. 7 u G–duru (red.: Stjepan [ulek) Hrvatski komorni orkestar, dirigent Pavle De{palj

14. kolovoza Ivan Padovec: Introdukcija i varijacije, op. 13, na cavatinu iz opere Capuletti i Montecchi Vincenza Bellinija Frano Para}: Muzika za gitaru Darko Petrinjak, gitara

16. kolovoza Sanja Drakuli}: Kolo sre}e za violon~elo solo (praizvedba) Monika Leskovar, violon~elo

20. kolovoza Luka Sorko~evi}: Simfonija br. 8 u G–duru (rev.: Zoran Jurani}; obr. za gitarski trio: Frano Matu{i}) \elo Jusi}: Obrisi nad gradom (praizvedba) Dubrova~ki gitarski trio

Rana glazba u Sv. Donatu

Novi festival u Rijeci

6. Glazbene ve~eri u Sv. Donatu donose zadarskoj publici ovoga ljeta dva zanimljiva koncerta s programima hrvatske glagolja{ke ba{tine u interpretaciji autohtonih pu~kih izvo|a~a te glazbu renesansnih hrvatskih majstora u izvo|enju vrhunskog stranog vokalnog ansambla. Ve~er starohrvatske glagolja{ke ba{tine 17. }e srpnja prirediti Pu~ki crkveni pjeva~i iz Lani{}a (Istra), Tugara (Poljica kod Splita) i Kalija (otok Ugljan). Program je pripremio Livio Marijan, a sudionici }e otpjevati stavke iz glagolja{kih misa navedenih mjesta, potom napjeve vezane uz Veliki petak i Uskrs, Bo`i}nu ve~ernju iz Lani{ta, Oficij za mrtve iz Tugara te naposljetku Kaljsku lovrinju (iz bogoslu`ja uz slavlje sv.

Lovre).

snivanje Festivala komorne glazbe nova je inicijativa Glazbene agencije Haller, koja u Rijeci od 2005. uspje{no organizira koncerte duhovne glazbe. Na koncertima, koji }e se odr`avati svake subote od 8. srpnja do 19. kolovoza, bit }e izvedena komorna djela hrvatskih i stranih skladatelja sakralnog karaktera, a koncertni prostori bit }e crkve rije~koga centra: Katedrala sv.

Vida, Crkva Uznesenja Bla`ene Djevice Marije i Crkva sv. Jeronima. Izdvajamo nastup ansambla Vox caelestis u sastavu Ingrid Haller, sopran, Kristina Kolar, mezzosopran, Robert Kolar, bariton i Roberto Haller, orgulje (15. srpnja, Katedrala sv. Vida), a na su programu su sakralna djela Miljenka Gr|ana i Kamila Kolba te dvije praizvedbe Roberta Hallera — Pater noster za sopran i orgulje i Jutarnji vapaj progonjena pravednika — Psalam br. 3 za tri glasa i orgulje. (M. [.)

4

Sedmero~lani vokalni sastav Pro Cantione Antiqua gostovat }e na Ve~erima 28. srpnja uz repertoar engleske, talijanske i hrvatske renesansne crkvene glazbe te }e, izme|u ostaloga, izvesti po jednu vokalnu skladbu Julija Skjaveti}a (Pater noster), Ivana Luka~i}a (Panis angelicus), Francesca Sponge Uspera (Ave Maria) i Petra Hektorovi}a (Bugar{tica). (M. [.)

O

7. velja~e 2007.

Mladen Tarbuk: ^etiri strofe za guda~ki kvartet

9. svibnja 2007.

NAJAVA MAJSTORSKOGA CIKLUSA SIMFONIJSKOG ORKESTRA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Olja Jelaska, praizvedba

Koncertna sezona 2006/2007. KDVL

4. travnja 2007.

An|elko Klobu~ar: Guda~ki kvartet br. 4

KONCERTNA DIREKCIJA ZAGREB

Hrvatska glazba u sezoni 2. studenoga 2006.

Forte fortissimo

In memoariam Igoru Kuljeri}u Igor Kuljeri}: Hrvatski glagolja{ki rekvijem za sole, zbor i orkestar Zbor i Simfonijski orkestar HRT–a Ton~i Bili}, dirigent

15. svibnja 2007., KD Vatroslava Lisinskog

16. studenoga 2006.

Stanko Horvat: Manual Sretna Me{trovi}, glasovir

Boris Papandopulo: Koncert za violinu i orkestar Goran Kon~ar, violina Nik{a Bareza, dirigent

ZAGREBA^KA FILHARMONIJA

26. travnja 2007.

U suradnji s Muzi~kim biennalom Zagreb Djela Viktorije ^op, Dubravka Detonija, Milka Kelemena, Ive Maleca Nik{a Bareza, dirigent

Sezona 2006./2007. u KD Vatroslava Lisinskog Plava oktava 27. listopada 2006.

Boris Papandopulo: Amfitrion, predigra operi Boris Papandopulo: 3. koncert za glasovir i orkestar Zagreba~ka filharmonija, dirigent Pavle De{palj Dalibor Cikojevi}, glasovir 100. obljetnica ro|enja Cipre, Papandopula i Brkanovi}a

NAJAVA SEZONE ZAGREBA^KIH SOLISTA Zagreba~ki solisti — Nova sezona u HGZ–u 2006/2007.

Novi koncertni majstor: Borivoj Martini} Jer~i} Hrvatska glazba u sezoni:

2. prosinca 2006.

31. listopada 2006.

Milo Cipra: Aspalathos — son et lumière Boris Papandopulo: Koncert za violinu i orkestar Ivan Brkanovi}: 5. simfonija (Ples junaka) Zagreba~ka filharmonija, dirigent Vjekoslav [utej Sidonija Lebar, violina

Boris Papandopulo: Sinfonietta za guda~e

Crvena oktava In Memoriam Lovri pl. Mata~i}u

27. sije~nja 2007.

Natko Dev~i} Zagreba~ka filharmonija, dirigent Vjekoslav [utej

6. prosinca 2006.

Igor Kuljeri}: Metamorfoze za klavir i guda~e Boris Papandopulo: Koncert za klavir i guda~e Solist: Filip Fak, klavir

Tomislav Uhlik: Ne{to lijepo za harfu i guda~e (praizvedba) Aleksandar Kalajd`i}, dirigent Mirjam Lu~ev, harfa

15. travnja 2007.

Nenad Fir{t: Violinski koncert (prva izvedba u Hrvatskoj) Mario Koruni}, violina i umjetni~ko vodstvo

CIKLUS LISINSKI SUBOTOM Sezona 2006./2007. u KD Vatroslava Lisinskog 26. listopada 2006.

Josip [tolcer–Slavenski: Chaos za veliki orkestar i orgulje Nizozemska filharmonija, dirigent Yakov Kreizberg Mario Penzar, orgulje

18. studenoga 2006.

Boris Papandopulo: Hommage a Sorko~evi} Dubrova~ki simfonijski orkestar 9. prosinca 2006.

Amando Ivan~i}: Simfonija u G–duru ^e{ki komorni orkestar, dirigent Martin Turnovský

20. sije~nja 2007.

Ciklus Majstori orgulja Ante Kne{aurek: Fantasia a due za orgulje Duo la Oropendola (José Luis Gonzales i Javier Artigas Pina)

GUDA^KI KVARTET SEBASTIAN Sezona 2006./2007. u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog 23. listopada 2006.

Josip [tolcer Slavenski: [est narodnih, suita za guda~ki kvartet

29. sije~nja 2007.

Krsto Odak: 2. guda~ki kvartet

14. o`ujka 2007.

26. o`ujka 2007.

Alfi Kabiljo: praizvedba novog djela

6. lipnja 2007.

Boris Papandopulo: 5. guda~ki kvartet Vanja Lisjak: Transcontinental, tonske slike za guda~ki kvartet

Frano Para}: Koncert za violinu i guda~e Tonko Nini}, violina

28. svibnja 2007.

Bijela oktava 23. o`ujka 2007.

Deset dekagrama hrvatskoga — za ovdje, molim!

Pi{e: Dina Puhovski akon zavr{etka redovne koncertne sezone, a prije po~etka ljeta i ljetnih festivala objavljuju se programi za sljede}u sezonu, odnosno mno{tvo popisa koji se ~ine raznovrsnima i opse`nima, unaprijed stvaraju}i dojam programske rasko{i. Kombiniraju se tr`i{no prihvatljivi elementi s umjetni~kima, mogu}nosti solista s obljetnicama. Glazbene }e du{obri`nike ponajvi{e zanimati koliko }e na programima, naro~ito onima orkestara, biti hrvatske glazbe, koja se ne odlikuje velikom popularno{}u.

N

U trima Oktavama Zagreba~ke filharmonije, primjerice, to }e biti Istarska suita Natka Dev~i}a, Koral za guda~e Stanka Horvata, Koncert za rog i orkestar Petra Obradovi}a, Tentatio Marka Ru`djaka, Amfitrion i 3. Koncert za glasovir i orkestar Borisa Papandopula, Tri koralne predigre na Bachovu temu Pavla De{palja i

NAJAVE NAJAVE NAJAVE

Marko Ru`djak: Tentatio za bas–klarinet i orkestar Zagreba~ka filharmonija, dirigent Vjekoslav [utej Ratko Vojtek, bas–klarinet

Hrvatska glazba u sezoni 2006./2007. Zagreba~ke filharmonije i Simfonijskog orkestra HRT–a

NAJAVE NAJAVE

Vjekoslav Nje`i}, praizvedba

NAJAVE

4. velja~e 2007.

NAJAVE

@eljko Brkanovi}: Guda~ki kvartet br. 2

NAJAVE

6. prosinca 2006.

An|elko Klobu~ar: Concerto grosso (praizvedba) Uro{ Lajovic, dirigent Sa{a Milo{ev, viola

NAJAVE

Stanko Horvat: Koral za guda~e Petar Obradovi}: Koncert za rog i orkestar Zagreba~ka filharmonija, dirigent Uro{ Lajovic Viktor Kir~enkov, rog

NAJAVE

Marko Ru`djak: Klasi~ni vrt

29. listopada 2006.

NAJAVE

11. svibnja 2007.

NAJAVE

8. studenoga 2006.

NAJAVE

Hrvatska glazba u sezoni:

NAJAVE

Crvena oktava

NAJAVE

Franjo Kre`ma: Guda~ki kvartet u C–duru

NAJAVE

Nova sezona u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Vara`dinu 2006/2007.

NAJAVE

4. listopada 2006.

Igor Kuljeri}: Bel kamen kampanela @enski zbor HRT–a i @enski akademski zbor Ivan Goran Kova~i}, dirigent Ton~i Bili}

NAJAVE

5. svibnja 2007.

NAJAVA SEZONE VARA@DINSKOG KOMORNOG ORKESTRA

NAJAVE

Riznica kvartetske glazbe — Sezona 2006./2007. u Muzeju Mimara

Plava oktava

Bel kamen kampanela Igora Kuljeri}a — ukupno 8 hrvatskih djela u okviru 27 koncerata. Nije mnogo, no valja uzeti u obzir da formiranje koncertne sezone odre|uje vi{e ~imbenika. Prevladava mi{ljenje da ne treba izvoditi ne{to samo zato {to je hrvatsko ili da zanimanje za neku glazbu ne proizlazi, naravno, isklju~ivo iz njezina nacionalna podrijetla. Dodu{e, doga|a se i da zanimanje postoji, ali se realizacija poka`e suvi{e slo`enom.

S druge strane, ve}ina glazbeno anga`iranih profesionalaca vjerojatno bi se slo`ila s tvrdnjom da posebnu pa`nju treba posvetiti izvedbama hrvatske glazbe, pogotovo ako se uzme u obzir njezina nedostupnost u tiskanom i snimljenom obliku.

Me|utim, o~ekuje se da }e se i za to pobrinuti netko drugi — netko tko }e sve organizirati, a ipak ne}e »narediti« koliko ~ega treba biti — jer tanka je linija izme|u poticanja na predstavljanje doma}e glazbe i inzistiranja na istome. Taj »netko» vjerojatno su dr`avne institucije, a »netko drugi« mogli bi po funkciji biti i ansambli HRT–a. No, u sljede}oj sezoni Majstorskoga ciklusa, Simfonijski orkestar HRT–a (koji se u novoj sezoni predstavlja s 12 koncerata) na repertoaru ima Hrvatski glagolja{ki rekvijem Igora Kuljeri}a i Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula, dok }e koncert s djelima Viktorije ^op, Dubravka Detonija, Milka Kelemena i Ive Maleca ~initi

sastavni dio programa 24. Muzi~kog biennala Zagreb. Dakle, dva djela tijekom cijele sezone i ~etiri na posljednjem, bijenalskom koncertu.

Op}enito govore}i, situacija je trenuta~no bolja s izvedbama novih djela hrvatskih skladatelja, pogotovo onih za manje sastave. Pritom }e va`nu ulogu imati novopokrenuta sezona Cantus Ansambla te ~injenica da je sljede}e godine ponovno na redu Muzi~ki biennale Zagreb. S druge strane, `elimo li ~uti starija djela onih skladatelja koji su poznati {iroj javnosti, ali ih rijetko tko slu{a, jedino nam preostaje pratiti radijski program ili potra`iti »vezu« na Hrvatskom radiju kako bi napravili kopiju snimke odre|enog djela, ako ono ve} ranije nije zabilje`eno na nekom drugom mediju.

NAJAVE

ZAGREBA^KI KVARTET

NAJAVE

HRVATSKA GLAZBA U IDU]OJ SEZONI

NAJAVE

19

2006.

NAJAVE

SRPANJ

NAJAVE

139,

NAJAVE

BROJ

Page 19

NAJAVE

9:11 PM

NAJAVE

11-Jul-07

NAJAVE

cantus_14:cantus_14.qxd

Page 20

1. Béla Bartók: Sonata za 2 glasovira i udaraljke 2. György Ligeti: Kammerkonzert 3. György Ligeti: Aventures i Nouvelle Aventures za 3 pjeva~a i 7 instrumenata 4. György Kurtág: program naknadno Solisti: Louise Sibourd, glasovir Srebrenka Poljak,glasovir Marko Mihajlovi}, udaraljke Vojislav ^i~i}, udaraljke Lidija Horvat Dunjko, sopran Helena Luci}, mezzosopran Dali Mor, bas

NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE NAJAVE

5. 3. 2007., MD KDVL, 19.30 sati

Dirigent: Marko Letonja

19. 4. 2007., MD KDVL, 20.00 sati koncert u okviru Muzi~kog biennala Zagreb 2007.

1. Ruben Radica: 72 zapjeva za Ivana Pavla II 2. Marko Ru`djak: praizvedba 3. Krzysztof Penderecki: Sekstet 4. Sanda Majurec Zanata: praizvedba Solisti: Davorka Horvat, mezzosopran Nina Kobler, gitara Dirigent: Berislav [ipu{

Hrvatska djela u devetoj koncertnoj sezoni Zbora HRT–a Pi{e: Zrinka Mati} e} je svima poznat sinestezijski naslov ciklusa koncerata Zbora HRT–a, Sfumato, koji je 1998. dao Ton~i Bili}, {ef–dirigent Zbora, `ele}i tako naglasiti ideju objedinjenja zvuka, boja i oblika. Kako stoji u gotovo svakoj njihovoj biografiji, kada se govori o novijem razdoblju djelovanja, najva`nije mjesto ima upravo ovaj samostalni ciklus od {est koncerata u sezoni, a kojemu je namjera »upoznati publiku s djelima hrvatske glazbene ba{tine, remek–djelima i manje izvo|enim skladbama klasi~ne literature te najnovijim ostvarenjima zborne glazbe u nas i u svijetu.«

V

I doista, unutar proteklih osam sezona rada, tijekom kojih se {to{ta mijenjalo u na~inu djelovanja, Zbor se posebno u programima glazbeno probirljivog Ton~ija Bili}a ~esto pribli`io najvi{im standardima zborskoga pjevanja, prona{av{i i svoju idealnu mjeru u sastavu od ~etrdesetak pjeva~a. Repertoar ansambla raznolik je po stilovima, razdobljima, vokalnim formama i sastavima te u posljednje vrijeme majstorski prilago|en specifi~nostima glasova njegovih ~lanova. Iz gotovo svakog koncerta izvire, {to je rijetko kad slu~aj s hrvatskim zborovima, izuzetno dobro poznavanje pojedina~nih glasova i njihovih specifi~nih suzvu~ja. Tako su se ona uspjela lijepo prilagoditi i prozra~noj odmjerenosti Monteverdijeva baroka, udaljenoj mistici Gesualdove renesanse, bujnom Brahmsovom romantizmu, modernoj arhaici Igora Kuljeri}a ili Borisa Papandopula, suvremenoj ruskoj ekspresiji Alfreda Schnittkea, kao i mediteranskoj osje}ajnosti Josipa Hatzea ili Petra Bergama.

Zbor HRT–a donosi glazbene raznolikosti i u idu}oj, devetoj sezoni Sfumata, koja }e uglavnom biti predstavljena u Muzeju Mimara, prostoru koji nije posve prikladan za ovu namjenu. Najzanimljivijima se opet ~ine programi {efa–dirigenta Ton~ija Bili}a i njegova sklonost sadr`ajnoj i glazbenoj mistici, koja doista prati programsku ideju iz podnaslova ciklusa »duhovni zvuci, boje i oblici«.

SFUMATO — SEZONA 2006./2007.

Muzej Mimara — utorak, 28. studenoga 2006.

Knjiga moteta Andree Antica (izbor) Frano Krasovac, dirigent

14. 5. 2007., MD KDVL, 19.30 sati

Muzej Mimara — utorak, 6. velja~e 2007.

koncert u suradnji s festivalom Samoborska glazbena jesen 1. Igor Stravinski: Ebony Concerto 2. Berislav [ipu{: San za mezzosopran i ansambl, praizvedba 3. Ivo Josipovi}: praizvedba 4. Silvestre Revueltas: Ocho por la radio za ansambl 5. Vjekoslav Nje`i}: program naknadno Solisti: Renata Pokupi}, mezzosopran Petrit Çeku, gitara Dirigent: Michel Tabachnik

Dream Music — In memoriam Igor Kuljeri} Ton~i Bili}, dirigent

Vrlo ~esto se dogodi da nam prijatelj ponudi neki softver koji je kupio na kopiranje, a nerijetko nam se i prodava~ ra~unalne opreme ponudi da }e za ne{to manje novca »srediti« instaliranje svih programa na ra~unalu. Premda se naizgled ~ini da }emo povoljno do}i do ra~unalnog programa, to je samo privid. Naime, kori{tenjem kopiranog ili krivotvorenog softvera izla`emo se nepotrebnim problemima koji nastaju zbog primjerice virusa, diskova s gre{kom ili drugih mana na softveru, nepostojanja jamstva za softver, nedostupnosti tehni~ke podr{ke koju u`ivaju kupci legalnoga softvera, nemogu}nosti nadogradnje softvera i sli~no.

Na odre|enim se internetskim stranicama mogu legalno nabaviti i besplatni softveri — iako naj~e{}e nije rije~ o profesionalnim alatima, no i uz njih }e kupac dobiti licencu.

Dakle, bilo da kupujete ra~unalni program ili ga »skidate« s ponude na Internetu, provjerite jeste li uz njega dobili licencu. Svaki softver koji dobijete bez licence nije legalan. A kupnja ili nabava nelegalnog softvera, osim kr{enja zakonskih propisa, ~esto zavr{ava i ve} spomenutim problemima uslijed kojih ionako naj~e{}e moramo kupiti legalan primjerak softvera.

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

Sfumato — duhovni zvuci, boje i oblici

Budu}i da kupac CD–a ne postaje vlasnik djela koja se na njemu nalaze, tako niti kupac softverskog programa ne postaje njegov vlasnik, ve} vlasnik prava da taj softver koristi u uvjetima koje odre|uje njegov proizvo|a~. Uz svaki legalno nabavljeni softver kupac }e dobiti dokumentaciju u kojoj su spomenuta pravila navedena i opisana.

Ta je dokumentacija zapravo licenca i vrlo je va`no da kupac pravila navedena u licenci razumije i po{tuje.

Naj~e{}e se u licenci navodi da svaki kupac ima pravo instalirati softver na jedno ra~unalo te napraviti jednu kopiju za podr{ku. Svako kori{tenje softvera mimo pravila navedenih u licenci predstavlja povredu prava onih koji su taj softver stvorili, upravo kao {to i svako kori{tenja glazbenih djela suprotno ugovoru izme|u korisnika i HDS ZAMP–a ili bez njega predstavlja grubu povredu prava autora glazbenih djela. To se tako|er odnosi i na isklju~ivo prijateljsku razmjenu. ^ak i osoba koja nekome samo pomogne da na~ini neovla{tene kopije, snosi odgovornost za kr{enje autorskog prava.

ZAMP

Cantus Ansambl jest orkestar koji svojom fleksibilno{}u izvo|a~koga korpusa, ali i majstorstvom svojih izvo|a~a–solista mo`e pratiti heterogene zahtjeve partitura glazbe 20. stolje}a koje ~ine osnovu njegova repertoara. No, bitno mjesto svakako zauzimaju hrvatski autori koje Ansambl sustavno poti~e na novo stvaranje, ali ih i promi~e te stvara pravu publiku za njihovu glazbu. Upravo u tom kontekstu, najavljeni ciklus od {est koncerata Cantus Ansambl & Lisinski 2006/2007 osigurat }e prostor i vrijeme za izvedbu trinaest hrvatskih skladbi od kojih }e pet biti praizvedbe (A. Klobu~ar, S. Majurec Zanata, M. Ru`djak, B. [ipu{, I. Josipovi}) te nekih antologijskih skladateljskih imena 20. stolje}a (npr. A. Schönberg, A. Webern, A. Berg). Suvremena glazba koja se u na{im dvoranama mo`e ~uti, usu|ujem se re}i, rijetko, kroz ciklus Cantus Ansambla i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog dobit }e svoje zaslu`eno stalno mjesto te, kao i sam Ansambl, prerasti okvire povremenoga festivalskog pojavljivanja. Jedva ~ekamo!

ZAMP

Ansambl se od jednokratnog festivalskog projekta u sklopu Muzi~kog biennala Zagreb 2001. godine, u okrilju Hrvatskoga dru{tva skladatelja te pod umjetni~kom palicom maestra Berislava [ipu{a, pretvorio u `ivu}u praksu ~ije muziciranje zvu~i i danas.

ZAMP

Dirigent: Berislav [ipu{

NAJAVE

NAJAVE

1. Alban Berg: Kammerkonzert za glasovir, violinu i trinaest puha~a 2. Arnold Schönberg: Die Eiserne Brigade za glasovirski kvintet 3. Anton Webern: Pet komada za orkestar op. 10 Konzert op. 24 za ansambl Simfonija op. 21 Solisti: Srebrenka Poljak, glasovir Ivan Novinc, violina

Zavirimo malo u povijest!

R

ZAMP

19. 2. 2007., MD KDVL, 19.30 sati

N

Pi{e: Marina Feri} azvoj ra~unalnih programa i aplikacija rezultat je timskoga rada programera, pisaca i grafi~kih umjetnika. Oni su, kao i autori glazbenih djela, vlasnici onoga {to su stvorili svojom kreativno{}u i talentom te u ~iji su razvoj ulo`ili svoje znanje i vrijeme. Jednako kao i prava autora glazbenih djela, tako su i prava autora softverskih programa za{ti}ena Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.

ZAMP

1. Milo Cipra: Musica Sine Nomine za sopran i ansambl 2. Boris Papandopulo: Concertino da Camera za sopran i ansambl 3. @eljko Brkanovi}: Karijatide za sopran, ansambl i elektroniku 4. Kurt Weill: Sedam `enskih plesova za sopran i ansambl 5. Arnold Schönberg: Serenade op.24 za bas–bariton i ansambl Solisti: Maja Vukoja, sopran Ivana Kladarin, sopran Antonela Malis Hod`i}, sopran Marta Babi}, alt Berislav Pu{kari}, bariton Dirigent: Berislav [ipu{

Mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog Pi{e: Sr|ana Vrsalovi} edavnim slavljeni~kim koncertom, odr`anim 24. travnja 2006. u Preporodnoj dvorani pala~e Narodnog doma, Cantus Ansambl proslavio je pet godina stvarala~kog rada te najavio vlastiti ciklus kao dokaz sazrijevanja unutar zagreba~ke, hrvatske, pa i {ire koncertne scene.

ZAMP

13. 11. 2006., MD KDVL, 19.30 sati

Prvi pretplatni~ki ciklus Cantus Ansambla — sezona 2006/2007

ZAMP

3. Kre{imir Seletkovi}: disORDER za komorni ansambl 4. Boris Papandopulo: Komorna simfonija za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom 5. An|elko Klobu~ar: praizvedba 6. Ivo Nillson: Outbound za puha~ki kvintet i kvartet s kontrabasom Solist: Ratko Vojtek Dirigent: Berislav [ipu{

SUVREMENA Koristimo GLAZBA? softver JEDVA ^EKAMO! legalno

ZAMP

2. Berislav [ipu{: Un jardin sous la pluie avec un compositeur sans parapluie za 13 instrumenata

2006.

ZAMP

1. Olja Jelaska: Leptiri za instrumentalni sastav

SRPANJ

ZAMP

18. 9. 2006., Mala dvorana KDVL, 19.30 sati

139,

ZAMP

CANTUS ANSAMBL PROGRAM 1. KONCERTNE SEZONE, 2006/2007.

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

NAJAVE

BROJ

ZAMP

20

ZAMP

9:11 PM

Muzej Mimara — utorak, 24. travnja 2007.

Sfumato & Muzi~ki biennale Zagreb Cantus Ansambl & Zbor HRT–a Ton~i Bili}, dirigent Dubravko Detoni: praizvedba Olja Jelaska: praizvedba

ZAMP

11-Jul-07

ZAMP

cantus_14:cantus_14.qxd

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:11 PM

BROJ

Page 21

139,

SRPANJ

21

2006.

Projekt Revival Komornog ansambla suvremenog plesa zapo~et je u lipnju 2003. izvedbama obnovljenih koreografija Milane Bro{ na XX. Tjednu suvremenog plesa. Predstave su bile sjajno prihva}ene, stoga je postalo o~ito da njezina umjetni~ka koncepcija jo{ uvijek dr`i vodu, da koreografije zahvaljuju}i svojoj promi{ljenosti, ~isto}i, anga`manu i radikalnosti besprijekorno funkcioniraju u kontekstu suvremene plesne umjetnosti. Isti~em da Zagreb ima vrlo bogatu povijest suvremenog plesa, ovdje su se ve} 30–ih godina 20. stolje}a doga|ale zanimljive i va`ne stvari, no s obzirom da smo prili~no skromni i samokriti~ni te rijetko priz-

Kao ~lanica posljednje, takozvane tre}e generacije KASP–a, i osoba fascinirana otkri}ima iz povijesti hrvatske plesne scene, tek s ove distance od dvadesetak godina i nakon nekoliko svezaka pregledanog materijala, mogla sam shvatiti fenomen Milane Bro{. S jedne je strane njezino plesno iskustvo vezano uz susrete s najzna~ajnijim imenima na{e povijesti: od Mie ^orak Slavenske i Margarite Froman, Baleta HNK u Zagrebu, preko Ljevakovi}a i Lada, do Ane Maleti}. S druge strane, ova je umjetnica osnovala (1962.) i vodila plesnu skupinu (Eksperimentalna grupa slobodnog plesa koja je ubrzo, izlaskom iz prostora Pionirskog kazali{ta, preimenovana u Komorni ansambl slobodnog plesa) koja je nesumnjivo njezin umjetni~ki, ali i `ivotni pro-

Milana Bro{ je imala izuzetne glazbene suradnike: od Bogdana Gagi}a koji je korepetirao i pratio prvi ansambl i otvorio joj put do ~uvene ljetne Accademie Chigiane u Sieni, preko Branka Vodeni~ara koji je inicirao cjelovito plesno teatarsko djelo odabranim glazbenim kola`om, do Nik{e Glige kao dugogodi{njeg suradnika i savjetnika.

Zanimljivo je nabrojati i imena koja su tih godina, kao kriti~ari, prvi prihvatili, prepoznali i popratili nastup ansambla: Stojan Dimitrijevi}, Petar Selem, Igor Mandi}, Mani Gotovac i mnogi drugi. Rije~ iz naslova projekta Kaspomanija kovanica je Slobodana [embere koji je u izvje{}u o festivalu u Palermu (Incontraazione 76) tako naslovio odlomak posve}en nastupu KASP–a.

Najzapa`eniji iskorak KASP–a na europsku scenu dogodio se 1968. kad je Milana Bro{ pobijedila na me|unarodnu natjecanju mladih koreografa u Theatre d’essaie da la danse u Parizu, {to joj je otvorilo put za druga

Medij DVD–a zahtijevao je druga~iji na~in koncipiranja i prezentiranja materijala od onoga u knjizi te je samim time predstavljao nov i zahtjevan izazov. Nastojala sam prilagoditi tekstove obliku informativnih sinteza uz {to vi{e potkrijepljenih podataka, a stvaranje poveznica na pojmove, imena i predstave omogu}ilo je umetanje kritika, fotografija, filmova, glazbe i razgovora koje smo snimili tijekom rada na projektu. Osim toga, na ovaj su na~in u izdanje uvr{teni autorski tekstovi poput, na`alost, nikada objavljenog prikaza predstave Minimal moving Sanjina Dragojevi}a ili suradni~kog i stru~nog sagledavanja Milanina odnosa spram glazbe u prilogu Nik{e Glige KASP–ov pokret KASP–ova glazba.

Godine na »crti vremena« otvaraju se u praizvedbe predstava ili u eksperimentalne projekte koje je KASP ~esto izvodio, koji se opet otvaraju u vi{e ili manje oblika. Odjednom se u~inilo da su mogu}nosti beskona~ne, no

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

I

zna~ajna gostovanja, ali nije ni{ta bitno promijenilo u statusu i prihva}enosti ansambla u domovini.

(Vjerojatno i zato jer nije nikada pristajala na ustupke i kompromise, ono {to je obi~no druga strana medalje zvane uspjeh.)

CD IZLOG

zdava~ka djelatnost Hrvatskog instituta za ples i pokret, ina~e poznatijeg po organizaciji priznatog me|unarodnog festivala, Tjedna suvremenog plesa, nije toliko bogata, koliko je uvijek rije~ o zna~ajnim izdanjima vezanima uz posebna doga|anja (poput engleskog izdanja new europe — Modern Zagreb urednika Fe|e Vuki}a kojim je popra}eno predstavljanje Zagreba u Kopenhagenu).

jekt. Vodila ju je tijekom svih 25 godina postojanja njeguju}i ples kao otvorenu strukturu, improvizaciju kao dominantni postupak, slobodu i autonomnost pokreta svakog izvo|a~a. njezino djelovanje nije utkano samo u podru~je plesa, nego je nedjeljivo i od zlatnog doba Teatra &TD, Muzi~kog salona Teatra &TD i Muzi~kog biennala Zagreb.

CD IZLOG

interaktivna multimedijska prezentacija Pi{e: Maja \urinovi}

najemo i prepoznajemo vlastita dostignu}a, tako se i danas ~udimo kad vidimo gostovanje neke slavne, dr`avno ustoli~ene trupe koja radi po nama ve} odavno poznatim principima. Bila bi zaista velika {teta ponovno izgubiti te pomno sakupljene materijale i sav taj trud. Uz to, Revival je snimljen zahvaljuju}i Vesni Mimici, stoga je uz prona|ene arhivske snimke stvoren impresivan opus te je pru`ena mogu}nost sabiranja djela i prikaza umjetni~ke osobnosti Milane Bro{, {to nas je nagnalo da u|emo u avanturu novoga medija, primjerenijeg dokumentiranju umjetnosti pokreta.

CD IZLOG CD IZLOG

Kaspomanija Milane Bro{ (Produkcija Hrvatski institut za ples i pokret, za izdava~a Mirna @agar, autorica/urednica Maja \urinovi}, izrada i dizajn multimedije Kontraplan produkcija d.o.o., Josip Slaven Delalle, Goran [uba{i}, Zagreb, lipanj 2006.)

CD IZLOG CD IZLOG

Cantus je ovom plo~om dao priliku mladim glazbenicima da iska`u potpunije svoje bavljenje glazbom izvan orkestralnih zadatosti, ali i poglavito hrvatskim skladateljima da se pridru`e toj ljupkoj avanturi zagledanja u inherentnu komiku dva rubna instrumenta orkestra za koje se prerijetko sklada.

Ivana Bili} je sa svojim albumom Follow me probila put za netipi~ne instrumente atraktivno se predstaviv{i u bojama svog glazbenog svijeta. Sada su to u~inili i drugi nastaviv{i Ivaninu vrijednu inicijativu.

trebalo ih je vratiti u optimalne okvire. Izdanje je za`ivjelo kao lijepa i informativna te nadasve korisna cjelina zahvaljuju}i Slavenu Delalli (koji, po mom shva}anju, nije samo osmislio dizajn multimedije, nego je i suautor projekta), a nadam se da je opravdalo povjerenje Mirne @agar, koja je vizionarski potaknula i organizirala cijelu akciju. Bez obzira na mogu}e primjedbe, kojih }e nesumnjivo biti, rije~ je o svjedo~anstvu visoke razine hrvatskoga plesnog stvarala{tva jednoga vremena, kao i o prilogu kulturolo{kom sagledavanju jednog uop}e izuzetnog vremena ostvarenog na na{im prostorima.

CD IZLOG

Prekrasna skladba Igora Kuljeri}a ponudila je srednji dio vage klavirom (Andrea Feitl) na kojoj se zibaju ki{ne kapi rasto~enih rije~i koje kao da su otete sopilama ili dvoglasu narodnih pjesama sjevernoga Jadrana.

Osim toga, klavirom je Kuljeri} naglasio ritam na na~in primordijalnih serija Igora Stravinskog u Posve}enju prolje}a, pribli`iv{i taj rastegnuti dvojac samom vrhu glazbenih

Mladen Tarbuk je uz ostale du`nosti producenta na plo~i, svoju skladbu »izvukao« s Interneta i iz elektroni~ke po{te, postaviv{i interprete u poziciju korespondenata »renata.kruno« kao dvojca koji stanuje na istoj adresi. Duhovit komentar nema{tovitoga »dua« kojim se ozna~avaju skladbe za dva instrumenta. Uhlikova je skladba postigla osje}aj zbivanja poput igre skriva~a izme|u djevoj~ice i klauna koju napeto pratimo zaboravljaju}i na sve predispozicije izvo|a~a. No, da ne budemo nepravedni prema skladbi Alfreda Schusta pod naslovom Duo prote`e se dugi dijalog kvazi–serijalnog tipa ~ija je ritmizacija odre|ena

Plo~a zaklju~uje skladbom Roberta Jagera Fantasti~ne varijacije, {to je, da nije veliki i dragi Igor napisao Klaunov vrt, tako|er moglo poslu`iti kao naslov ovom nizu varijanti ro|enih iz fantazije.

CD IZLOG

Muzikalnost tih instrumenata plijeni ve} s prve tri klauneske Alfija Kabilja koji vje{to i le`erno uspijeva moderno osmisliti dijalog »sitnog« i »krupnog« na na~in francuskoga kazali{ta. U skladu s tim, tu`ni Pierrot i dra`esna Colombina izmjenjuju lijepe fraze pune emocionalnog smisla i mentalnih virtualnih slika pogodnih za svaki medij. Kabiljo ne inzisti-

Tomislav Uhlik i Alfred Schust, kao i David Uber, nadahnuti su sli~nim nastojanjima da opreke dvaju glazbala osmisle usporedbom (Djevoj~ica i klaun, @irafa i medvjed) ili pak naprosto njihovom prozai~nom pojavom — Duo. To je nadahnu}e komentatorica plo~e Iva Lovrec–[tefanovi} slijedila u svom prikaznom tekstu do u bajku, igru i nedore~enost igre. Tako je uz opremu plo~e koja se povela za klaunom i stvorovima u tom vrti}u, glazba za dva netipi~na instrumenta dobila vrlo sadr`ajno to~an i sa samim skladbama povezani prikaz.

disanjem svira~a, a nakon prethodnih skladbi, slu{a~ postavlja vi{e zahtjeve iskusiv{i da su flauta i tuba ritmi~ki vrlo iskoristljivi instrumenti. Tarbuk je pak naglasio monolo{ku stranu puha~koga glazbala ~iju je svrhovitost ve} dokazao Debussy, a Tarbuk nastoji oslikati ne samo jednu, ve} dvije potpunosti u korespondenciji punoj modernisti~ke interpunkcije.

CD IZLOG

N

Walter Hartley ~ini upravo obrnuto i jo{ vi{e odvaja registre glazbala, otvaraju}i im svakome svoj prostor u melankoli~nom, lirskom ugo|aju, koji je pomalo i bezizra`ajan. Naime, ovaj je album donekle dokazao da tuba i flauta zajedno mogu stvoriti cjelinu koja se primje}uje upravo stoga {to izostaje. Svega onoga {to bi trebalo biti izme|u nema, ali rubne vinjete uokviruju na{u ma{tu koja je time vi{e potaknuta.

postignu}a. Kuljeri} zna gabarite iskoristiti tako da latentno ispune i pokriju glavninu prostora, kao da dvije opozicije mogu biti i sve ono {to je izme|u njih.

CD IZLOG

aslovom skladbe U klaunovu vrtu Igora Kuljeri}a nakladnik Cantus je objedinio osam skladatelja i desetak skladbi na nosa~u zvuka, koliko atipi~nom toliko i simpati~nom. Objedinio nas je taj naslov i sa samim skladateljem Igorom Kuljeri}em, koji je na predstavljanju plo~e stoi~ki i nimalo akademi~ki ~ekao svoj red kako bi progovorio o djelu. Na pitanje Ive Lovrec–[tefanovi}: »Koga ste vidjeli u tom vrtu kao klauna?«, odgovorio je: »Sebe, naravno”, pritom stvaraju}i dojam da je upravo tim odgovorom stavio onaj obvezni crveni nos–lopticu na cijelu fizionomiju projekta.

Taj je naslov konceptualna poveznica s glazbom na plo~i, jednako kao i Kuljeri}eva misaonost koja se ~esto nadvijala nad sadr`ajem naizgled trivijalnoga ili prolaznoga tipa. Autor koji je posvuda ~uo zvu~anje, od likova iz

Prirodni odabir ovoga naslova ukazuje na inherentnu komi~nost suprotnosti — u ovom slu~aju puha~kog instrumenta najvi{eg i najdubljeg po registru.

Dok jedan »cvrku}e», drugi »brunda« i ta opreka sugerira beskrajne mogu}nosti. Svaki je autor to iskoristio i poveo se za druga~ijim ishodom. Upravo zbog te registarske razmaknutosti, Renata Penezi} i Krunoslav Babi} nose svoje instrumente svakodnevno, a kamo bi drugdje nego u orkestar, no kad se izdvoje, kao {to je ovdje slu~aj, iska~u u prvi plan sve karakteristike glazbala koje svirka ansambla ina~e pokriva.

ra na kontrastu registara tube i flaute, ve} ih oboje stavlja u slu`bu zajedni~kih melodijskih pomaka, pa se samim tim nagla{avaju svojstva njihovih iskaza, a otkrije se i poneki novi. Toplo zvu~e unisoni tih oporih metala. Renata i Kruno uz producenta, ali i dirigenta i skladatelja, Mladena Tarbuka, ostvaruju vrlo dobar »akord« u prostoru, svje` i vrlo po`eljan u prekrcanom mainstreamu dana{nje diskografske navale. Svoju je skladbu Tarbuk i namijenio interpretima ~ije vrline poznaje jo{ iz vremena njihova studiranja.

CD IZLOG

crti}a »do tunela ba{tinjenih idioma« (op. cit.), ostavio nam je svoj predzadnji uradak (za kojim je 1. travnja slijedila praizvedba Hrvatske mise) koji }e zadugo obojati sve na{e susrete s njim.

CD IZLOG

Renata Penezi}, flauta Krunoslav Babi}, tuba Cantus–HDS, 2006.

Pi{e: \ur|a Otr`an

CD IZLOG

CD IZLOG

In the Garden of the Clown

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:11 PM

Page 22

BROJ

22

CD IZLOG

CD IZLOG

Pi{e: Ivica @upan

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

A Night With Cubismo — Live In Lisinski Aquarius Records

D

Atraktivan je i dokumentarni film Cubismo Turismo {to ga je redatelj Radislav Jovanov Gonzo snimio 2000. za vrijeme Cubismova boravka na Kubi. Tada je snimljen i dio materijala za CD Motivo Cubano, gdje su se ~lanovi ansambla susreli s brojnim uzorima i upoznali autenti~nu kubansku glazbenu kulturu.

Znati`eljan gledatelj na}i }e mnoge zanimljive detalje vezane uz utjecaj Castrova re`ima na svakodnevni `ivot Kubanaca.

DVD A Night With Cubismo — Live In Lisinski s vi{e od 240 minuta raznovrsna i odli~na materijala u ovom je trenutku jedna od najboljih investicija na doma}em tr`i{tu.

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CUBISMO

Upravo je koncertom u Lisinskom, na kojemu je okupio hrvatsku glazbenu elitu (Bo{ko Petrovi}, Josipa Lisac, Gibonni, Bolesna bra}a), Cubismo dosegao vrhunac koncertne karijere, prirediv{i autenti~ni spektakl, gotovo savr{en u smislu produkcije. Grupa se predstavila uz najvi{u mogu}u motivaciju u najluksuznijem izdanju, a posebnu va`nost koncertu dao je ekvadorski pjeva~ Maximo Estupinan Hurtado koji je tada prvi put javno predstavljen i koji se sjajno sna{ao kao novi interpret Cubismova materijala.

WALTER NEUGEBAUER

Rock’n’roll je `ivot moj

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

Raznovrsnost glazbenih `anrova unutar cjeline projekta potvr|uje, izme|u ostaloga, da je Hrvatski radio tijekom svoje osamdesetogodi{nje povijesti redovito uspijevao zadovoljiti ukus naj{irega kruga radijskih slu{atelja. Pritom je, dakako, pomno brinuo o kvaliteti glazbenoga sadr`aja i o razini prezentacije svojih protagonista.

W

Me|utim, premda je to neugodno priop}iti uva`enoj rock starini i velikom entuzijastu koji `ivi isklju~ivo od svojega posla, moramo re}i da CD prije svega obilno dokumentira ~injenicu da je Neugebauer samo osrednji izvo|a~ rock 'n’ rolla i popa, klavirist i orgulja{ skromnih interpretativnih mogu}nosti, pjeva~ sku~ena raspona i ~udna timbra glasa te da nije dovoljno radio na sebi. Osim toga, u desetlje}ima kad se od izvo|a~a, posebice klavijaturista, tra`ilo gotovo nemogu}e, on nije napredovao ni kao instrumentalist ni kao pjeva~. Vjerujemo da je to razlog zbog ~ega je za njegove programe ve} dugo sve slabije zanimanje u Europi (samo u njema~koj djeluju stotine izvo|a~a ovakvoga glazbenog materijala koji bi Neugebauera »mogli pojesti«) i zbog ~ega je upu}en na doma}e klubove, gdje je za njega tako|er sve manje posla jer je i tu konkurencija odavno neumoljiva.

Drage uspomene Perfect Music i Croatia Records

Orfej/HRT

D podnaslova Fantazija najpopularnijih zabavnih melodija doma}ih kompozitora, 34 velike uspje{nice iz 30–ih, 40–ih i 50–ih donosi reizdanje LP plo~e s 34 hrvatska {lagera (plus Stardust Hogyja Carmichaela) snimljena u Zagrebu 1958. godine. Materijal je kronolo{ki podijeljen na dva dijela Izlet u pro{lost — 30–e i 40–e i Pjevajte s nama — 40–e i 50–e.

rigodom 80. obljetnice Hrvatskoga radija i 50. ro|endana Hrvatske televizije, HRT i Orfej objavili su kolekciju od devet CD–ova na kojima se nalaze atraktivne snimke iz arhiva Hrvatskoga radija. Prvi CD donosi snimke koncerata Redakcije zabavne glazbe, drugi snimke Big Banda HRT–a i vokalnih solista, tre}i snimke HGM jazz orkestra Zagreb i inozemnih instrumentalnih solista, ~etvrti program nazvan Do zvijezda zajedno i peti Do zvijezda zajedno — dueti. Na {estom CD su dokumentirane snimke koncerata Tambura{kog orkestra HRT–a odr`anih u razdoblju od 2002. do 2005., na sedmom je program A sada mi — 10 godina; EBU folk festivali, osmi predstavlja program Biseri antologijske ba{tine — Zbor HRT–a, a deveti donosi Bisere

Sadr`aj CD–a govori koliko su glazbene kulture, rafinmana i emocionalnog anga`mana u izvedbe {lagera unijeli ~lanovi revijskog orkestra, sastavljena od prvoklasnih zagreba~kih glazbenika, na ~elu s dirigentom Fer-

Va`no je istaknuti da su urednici redakcija zabavne, narodne i ozbiljne glazbe Hrvatskoga radija (Petka Coner, Marin Margeti}, @eljko Kova~i}, Vasilj Sikorski, Branko Meglajec i \ur|a Otr`an) pomno odabrali predstavljene snimke, podastrijev{i javnosti izvedbe koje smatraju najuspjelijima i najatraktivnijima, a proizi{le su iz njihovih redakcija. Osim toga, mnoge od ovih izvedbi vrlo su dragocjene te samo jednom predstavljene, a kako se nerijetko radi o manje izvo|enim skladbama klasi~ne literature, one imaju i golemu dokumentarnu vrijednost.

alter Neugebauer jedan je od pionira doma}ega rock and rolla, a postao je poznat kao orgulja{ i pijanist karizmatske zagreba~ke skupine The Mladis, koja je polovicom 1960–ih — kao jedina rock grupa iz biv{e SFRJ — nastupala po zapadnonjema~kim klubovima. Vrativ{i se u Zagreb, donijela je zapadnoeuropske standarde u izvo|enju beat i rock glazbe. Po raspadu grupe, on nastavlja izvoditi rock 'n’ roll, ali — koliko god se trudio — ponajvi{e ostaje prepoznat kao klavirist The Mladis, koje je predvodio sologitarist @eljko Kova~evi}–Pes.

80 godina Hrvatskoga radija i 50 godina Hrvatske televizije

C

antologijske ba{tine — Simfonijski orkestar HRT–a.

Croatia Records

Dvostruki CD s trideset i dvije snimke iscrpno dokumentira Neugebauerovu karijeru. On donosi stilski {arolik repertoar, snimljen od 1962. (s VIS–om Kristali), preko snimki {to su ih ostvarili Mladi (Zvjezdana no}) i The Mladis (Mona) — koje su kurioziteti ove ponude — pa do danas. Neugebauer izvodi izvorni rock and roll, rock glazbu, rockabilly, ali i pomalo «ljigavi« pop.

P

2006.

Pi{e: Bojan Mu{}et

Ovom bri`ljivo osmi{ljenom kompilacijom izdava~i su podarili desetak sati uistinu sjajne glazbe, {to je tek djeli} programa koji je prenosio Hrvatski radio s mnogobrojnih koncerata, decentno isti~u}i veliko bogatstvo svog fonoarhiva.

RAZNI IZVO\A^I

FERDO POMYKALO

SRPANJ

dom Pomykalom. Pod njegovom dirigentskom palicom i u njegovim aran`manima, najspremniji i najiskusniji tada{nji zagreba~ki instrumentalisti dali su ovoj glazbi, kako se svojedobno izrazio maestro Pero Gotovac, »pitki, elegantni touch«. Stru~njaci (primjerice Dra`en Vrdoljak u tekstu popratne knji`ice) dr`e da se Pomykalo kao aran`er u odre|enoj mjeri ugledao u ameri~koga `anrovskog istomi{ljenika Mortona Goulda, {to tako|er govori da su, unato~ djelovanju iza `eljezne zavjese, hrvatski glazbenici imali svijest o pravim vrijednostima svoje struke i bili upu}eni u doga|anja na svjetskoj, posebice ameri~koj glazbenoj sceni, s kojom nikad nisu izgubili dodir.

CD svjedo~i i o tomu da se u Zagrebu cijelo vrijeme uspje{no njegovala tradicija revijskih i plesnih orkestara. Neprestano podi`u}i kriterije, Pomykalo je u tu tradiciju usadio dragocjena iskustva, pa mu se na{a kulturna sredina ovim izdanjem odu`uje barem simboli~no, jer je i to malo s obzirom na ono {to je u~inio za hrvatsku glazbenu kulturu.

esetu obljetnicu uspje{na djelovanja Cubismo je okrunio DVD–om A Night With Cubismo — Live In Lisinski, prvim Cubismovim slu`benim koncertnim izdanjem u DVD formatu. Ono sadr`i snimku koncerta iz 2004., dokumentarni film Cubismo Turismo i ~etrnaest spotova nastalih od 1995., kada je sastav utemeljen, lucidno iskoristiv{i svjetsku euforiju za kubanskom glazbenom ba{tinom i »vru}im« afro–kubanskim ritmovima, do 2005. godine. DVD dokumentira u kolikoj je mjeri Cubismo tijekom desetogodi{njeg razdoblja bio koncertna atrakcija, koliko je `ario i palio hrvatskom scenom i uspje{no se predstavljao u inozemstvu.

139,

KOPITO

Riba Aquarius akon svje`e upokojenoga [o!Mazgoona ({teta, jer rije~ je o jednom od ponajboljih hrvatskih sastava) i prpo{noga Gega & Picigin Banda, pojava banda Kopito potvr|uje tezu da oto~ki pop nije slu~ajnost nego pozitivan trend. Odlikuju ga jezik specifi~nog oto~kog narje~ja (Bra~, Hvar, Vis), ju`nja~ki ritmovi (od reggaea do calypsa), Max Juri~i} koji se nalazi u nekoj od uloga u pojedinom bandu te Aquarius Records koji im je pru`io diskografsko uto~i{te.

N

Kopito takvom trendu ne pristupa kao prido{lica: album Riba mo`e se ravnopravno nositi s dosada{njim uradcima, a istodobno posrijedi je jedno od najugodnijih ovogodi{njih iznena|enja. Skladbe Pavla Svili~i}a Svile rasplesane su, vesele, prpo{ne i pr{te optimizmom. Iako je vi{ko narje~je mo`da jo{ kompliciranije od bra~koga i hvarskoga koje koriste [o!Mazgoon i Gego & Picigin Band, univerzalni glazbeni jezik Kopita neprimjetno nadilazi takav problem. Uostalom, na isti na~in funkcioniraju i Gustafi.

Ono {to odmah upada u u{i kod Kopita, ve} nakon prvog preslu{avanja, jest skladateljska lako}a, nedostatak bilo kakve pretencioznosti i svira~ka kompetentnost mnogo~lane postave. Ono {to Kopito izdvaja od svojih glazbenih suoto~njaka utjecaj je afri~kih glazbenih idioma, {to je odre|ena novost na hrvatskoj sceni. Ako je Gego osvojio Porina za debitanta godine, onda sam uvjeren da je sljede}e godine — prema istim kriterijima — Kopito vrlo vjerojatno izvo|a~ koji bi tu nagradu trebao zaslu`iti.

GORAN KAJFE[

Headspin Amigo rhunac 16. Proljetne revije jazza, koja se od 24. do 27. travnja 2006. odr`ala u Maloj dvorani Lisinski, bio je nastup mladoga {vedskog truba~a Gorana Kajfe{a. Od svojega prvog zagreba~kog nastupa s ocem Davorom prije ~etiri godine Goran se razvio u briljantna solista i uvrstio me|u najzna~ajnije {vedske jazz glazbenike. Sastavi Oddjob ili Nacka Forum, u kojima je djelovao, a ~ija smo ostvarenja i mi mogli ~uti, bili su me|unarodno zapa`eni, ali Goranov vlastiti projekt Headspin, koji je predstavio na Reviji, nagra|en je {vedskom diskografskom nagradom kao najbolja jazz produkcija 2005. i otvorio mu put prema me|unarodnoj sceni.

V

Projekt Headspin ~ini sedam originala {to ih je Goran napisao u suradnji s kolegom Davidom Osterbergom, glazbenikom koji je u projektu bio producent i izvo|a~ zadu`en za elektroniku. Materijal, na~elno nadahnut fusionom Milesa Davisa, efektan je i uzbudljiv eklekti~ki `anrovski slo`enac u kojemu se fusion, world music, indijski i afri~ki elementi, drum&bass, elektroni~ka i dance glazba spajaju u zaokru`enu i smislenu cjelinu. Na albumu se osjeti i utjecaj Goranovih hrvatskih korijena (o ~emu svjedo~i skladba Zagreb, posve}ena gradu njegovih roditelja), u o~itovanju kojih mu je pomogao otac, poznati klavirist Davor Kajfe{, sviraju}i harmoniku u skladbi Pulaski Bridge.

Goran je atraktivan solist koji pro`ivljava svaku odsviranu notu, a osvojio nas je i nesebi~nim dijeljenjem jednaka prostora za o~itovanje vlastita izvo|a~kog potencijala sa svojim {vedskim kolegama.

Me|utim, projekt Headspin, ba{ kao i njegovo zagreba~ko predstavljanje, potvr|uje da je trebao biti snimljen u`ivo, u atmosferi kluba ili festivala na otvorenom, {to bi mu podarilo jo{ ve}u atraktivnost i uvjerljivost.

LETU [TUKE

Letu {tuke Menart astupni album skupine Letu {tuke nije rezultat povjerenja u neki novi nadobudni band, nego diskografski izdanak gotovo dvadesetogodi{nje karijere sastava {to ga predvodi Dino [aran. njegovo ime poznato je iz kajdanki Crvene jabuke, Severine i drugih izvo|a~a, ali ono {to radi s mati~nom grupom posve je druk~ije.

N

Posrijedi je kombinacija dobro poznata visokoemocionalnog unosa kakav postoji kod bosanskih izvo|a~a i originalnog pop–rock rukopisa s razra|enim etno elementima. Sve zajedno ne podlije`e nekim mogu}nostima usporedbe, jer je posrijedi jedan od ponajboljih bandova koji dolazi iz Sarajeva, a objavljuje za hrvatskog izdava~a.

Iako Dino [aran i nije neki vokalist, njegov izri~aj podsje}a na novovalne manirizme, pa se ~ak ponegdje ~uje eho Azre, Filma ili Haustora. Stoga je gostovanje Rundek Cargo Orkestra u skladbi Sunce izvrsno »sjelo« u program banda.

Zanimljiv je i ritam albuma. Nekoliko prvih pjesama ne daje naslutiti na koji na~in }e svaka sljede}a donijeti ne{to novo i zanimljivo. O~ito je, me|utim, da nije posrijedi kompilacija pjesama nastalih u dvadeset godina, nego kolekcija ponajboljih uradaka koje je [aran napravio kad je krenuo u studio.

Kao kuriozitet valja istaknuti da bas gitaru u Letu {tuke svira ]era, originalni basist Plavog orkestra, a upravo je on jedan od razloga {to ovaj nastupni album zvu~i iznimno zrelo i uvjerljivo.

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:11 PM

139,

SRPANJ

23

2006.

Kartolina iz Dalmacije

Menart

Aquarius Records

Anubis

Dalmatia/Dancing Bear

irkus je ~udna dru`ina sastavljena od nekih vi{e ili manje znanih protagonista hrvatske rock–scene.

Nakon Patrole i Zvijezda, Renatu Metessiju ovo je tre}i band za ~ijim je mikrofonom, Alen Kralji} Kralja tu se na{ao nakon Pipsa, usporedo rade}i u Pla}enicima Gorana Barea, a Alenu Tiblja{u ovo je deveti sastav u kojemu bubnja, {to je demanti moje procjene iz pro{loga broja Cantusa kad sam napisao da je Bobo Grui~i} bubnjar s najvi{e biv{ih i usporednih grupa. Kreiraju}i vlastiti izri~aj, autorski tandem Kralji}/Metessi (spoj mladosti i iskustva, reklo bi se terminologijom sportskih komentatora) procijenio je da se hrvatskom rock–scenom mo`e kretati i izvan dominantnih idioma iz trokuta nu metal — grunge — post punk. Zapravo, pjesme na albumu Cirkusa na neki su na~in nastavak vrlo dobrih Metessijevih solo albuma (koje je tako potpisivao ili se maskirao pod imenom Zvijezde), ali zbog nedostatka koncertne aktivnosti i medijske pozornosti prepu{teni su zaboravu.

rugi album rije~koga banda ManDrill vjerojatno }e zaorati ne{to dublju brazdu negoli njihov prvijenac ostvaren za Croatia Records. Razlog le`i u postojanijoj autorskoj artikuliranosti, pone{to prihvatljivijem materijalu za {iri krug slu{ateljstva (dakle, izvan Ri–rock zajednice) i vrlo dobroj produkciji koju, osim ~lanova sastava, potpisuje Roland Freiseis.

ad je po~etkom desetlje}a Overflow nestao s glazbene pozornice, bio je to ve}i hendikep za me|unarodnu negoli za hrvatsku punk scenu. Overflow su albumom Unbreastfed 69 iz 1999. pokazali kako punk mo`e jezgrovito, `estoko, beskompromisno i iskreno zvu~ati na kraju tisu}lje}a. Bio je to njihov najbolje dora|en album na kojemu su postigli i velik produkcijski napredak.

A onda, kad im je mno{tvo opcija bilo otvoreno, jednostavno su nestali sa scene.

olekcija dalmatinskoga {lagerskog naslje|a, uglavnom s potpisom Zdenka Runji}a, vjerojatno je projekt koji je izmakao Goranu Karanu upravo zbog Runji}eve smrti. Takav album svojedobno je snimila Zrinka ^uka, ali nije bilo prevelika odjeka. Kad je Runji} svojega »novog Olivera« prona{ao u Goranu Karanu, izvjesno je da bi jednom na red trebala do}i takva kolekcija. Ali, takav je projekt i vi{e nego dobro ostvario \ani Stipani~ev.

Uglavnom je poznat kao festivalski izvo|a~ koji nema dovoljno dobrog skladatelja ili poznanstva u `iriju da u|e u neko festivalsko finale (a manje poznat kao ~lan klape Dalmati te pjeva~ zaposlen u Kazali{tu Komedija), tako da je njegov gromki glas ostao uglavnom u pozadinskim estradnim rovovima.

C

Pritom je zanimljivo da Metessi ovdje pjeva na druk~iji na~in, svjesno kreiraju}i novi pristup bandovskome su`ivotu {to je konstanta koja se provla~i kroz stilski raznorodne pjesme, od pop–punk singla [akira do proma{ene obrade tradicionalne Ima dana. Druga obrada, Azrina U`as je moja furka s dodatkom zavijanja iz arsenala pavementa kudikamo je efikasnija i ovom klasiku daje novu dimenziju.

ManDrill se vrlo lako mo`e raspoznati po geografskom podrijetlu. Pjeva~ Kristijan ]oza pjeva vrlo sli~no Prlji iz Leta 3, Davoru Lukasu iz negda{njeg Fita ili Deanu [kaljcu iz Grada, a upravo su oni, na neki na~in, udarili vokalni timbar rije~kom rocku. Mnogi su se sastavi napajali upravo iz tih izvora, pa u nekim pjesmama kao da se, na primjer, ~uje Prlja. Ali, to je op}e mjesto u rocku. Na primjer, za neke je pjesme Lea Sayara publika bila uvjerena da ih je otpjevao Freddie Mercury.

Na drugome albumu ManDrill je svoje pjesme stilski ispremije{ao, pa tu ima i rappersko–metalnih bajalica, pop laganica, rockerskih `estica, pa ~ak i elektroni~ka obrada najve}eg hita Pink Floyda Another Brick In The Wall. Obrada je napravljena iznimno suvislo i uz odgovaraju}i remix, koji bi naglasio dance elemente, te bi uz menad`ersku podr{ku mogla elegantno osvojiti i me|unarodno tr`i{te. [teta {to ManDrill nema vi{e ovakvih poteza na albumu jer je to ono u ~emu je najbolji. No, album P dokazuje da se grupa razvija te bi uz ne{to ve}u dozu ambicioznosti i sretno podijeljenih karata mogli napraviti i znatan iskorak iz lokalne sredine.

K

Ove godine Overflow se vratio. Album »Live« at... Parties vra}a ih prema ishodi{tima, jednostavnije je produciran, za {to je zaslu`an Pederico Rashiid, a me|u 21 pjesmom opet se na{la i Dorothy, u pone{to izmijenjenoj ina~ici.

Zapravo, ovaj album predstavlja novi po~etak za Overflow, kretanje od nule, kao da prija{nje karijere nije ni bilo. Svi poznati sastojci su tu, ali je razvidno da Overflow ne `ivi na staroj — uvjetno re~eno — slavi, odnosno kultu, nego `eli pokazati da iz njihova instrumentarija dopire energija kakvu je imao i onoga trenutka kad je po~injao, ali uz umnogome dora|ene ideje.

K

S obzirom da pjevaju na engleskom jeziku, ~lanovi grupe Overflow vjerojatno }e i dalje imati bolji feedback iz inozemstva nego iz mati~ne dr`ave, ali kao i u slu~aju Bambi Molestersa, posrijedi je sastav koji na svjetskoj punk mapi mo`e imati istaknutu ulogu. Razlika je jedino {to je Bambi Molesters iz Siska, a Overflow iz Koprivnice. I to {to Overflow mora jo{ testirati sve prednosti i mane onoga {to

Kartolina iz Dalmacije projekt je kojim bi mogao napraviti znakovit iskorak. Osim ~etiri Runji}eve pjesme, u kolekciju je ubacio dva klapska megahita: Maslina je neubrana i Da te mogu pismom zvati, a nije se libio otpjevati ni maestralni evergreen Vice Vukova Bokeljska no} sa Zagrebfesta iz 1966. godine. Vokalno izvrsno potkovan, evergreen s mirisom mora i okusom maslina produkcijski je pribli`io ovda{njim nara{tajima, tako da je neminovno da }e album biti ~est izbor radijskih urednika na postajama uz obalu. Pritom nije posrijedi puka zbirka obrada poznatih pjesama, nego vrstan glazbeni pogled u kvalitetnu festivalsku pro{lost.

Aritmija

Ubi Bacchus Ibi Venus...

Vol. 1

Dancing Bear

Estradni hitovi na klapski na~in

Dallas Records plitska rock tradicija uglavnom je vezana za razne ina~ice hard rocka koji zavr{ava dvojako — ili se band raspadne ili u mek{oj varijanti zavr{i na Splitskom festivalu — ako ne sastav, onda barem pjeva~.

Dostatno se prisjetiti Gibonnija, Giuliana ili Zorice Kond`e koji su stajali pred mikrofonom Osmog putnika, Feelinga i Stijena.

S

Takvoj se tradiciji nastoji suprotstaviti grupa Dioniz koja je sedam godina nakon prvijenca izdala svoj drugi album.

Ubi Bacchus Ibi Venus inicijalno je zami{ljen kao autorski dvostruki CD (koliko mi je poznato, takav megalomanski pothvat uspio je samo [ajeti s albumom Bo`ja beseda i vra`je delo), ali se od te ideje odustalo, pri ~emu je album razdvojen i na tr`i{te je najprije iza{ao Vol. 1.

Reklo bi se da je album prili~no »retro«, staromodna produkcija, hard rock manirizmi, stihovi iz po~etni~ke pjesmarice te ovitak s ilustracijama kakvih su prije tridesetak godina bili puni {kolski listovi. Dakako, Dionizu nije ni na kraj pameti da se postavlja trendovski. Posrijedi je jednostavno izri~aj kakav ~lanovi banda vole i nastoje prenijeti na pozornicu. No, Dioniz tapka na mjestu i da svakih sedam godina izda album, uvijek }e zvu~ati isto i predvidljivo, a tome ne poma`e ni gostovanje Sa{e Anti}a iz TBF–a. Do pojave ne{to inovativnijeg sastava u tom okru`ju sa splitskoga podru~ja, poput Noplinga, o~ito valja pri~ekati.

za jednog od najboljih ovitaka CD–ova u ovom desetlje}u u hrvatskoj diskografiji (potpisuje ga Manufaktura) krije se nastupni album rije~ke ~etvorke My Buddy Moose koja je svoje glazbene opsesije odlu~ila kanalizirati putem tipi~no ameri~kih glazbenih idioma. Drugim rije~ima, americana na hrvatski na~in.

I

My Buddy Moose izra`ava se na engleskom jeziku tako da u startu imaju atipi~an proizvod za ovda{nju scenu i s pravom mogu pretendirati na iskorak iz svoga {esnaesterca. Naime, snimljen u samo nekoliko dana pod producentskom palicom Dalibora Pavi~i}a iz Bambi Molestersa, prvijenac My Buddy Moosea iznena|uju}e je zrelo djelo koje ima uravnote`en omjer rock’n’rolla i countryja, uz primjese ostalih glazbenih izri~aja, od soula do punka. Zapravo, My Buddy Moose najsli~niji su Jayhawksima, a zahvaljuju}i glazbenoj potkovanosti, aran`manima i pristojnoj produkciji, ovaj bi album mogao imati dalekose`nije posljedice nego {to ~lanovi banda `ele i zami{ljati.

Pritom bi trebalo ispeglati neke nesavr{enosti. Prije svega valjalo bi izbrusiti vokalno umije}e pjeva~a i autora svih pjesama na albumu Luke Ben~i}a.

To je najve}a mana albuma, a uz doli~no {kolovanje i ta bi slaba to~ka mogla biti ispravljena. My Buddy Moose je istinsko iznena|enje na hrvatskoj rock sceni, a koncertima bi trebao potvrditi da to nije slu~ajno. Tada im karijera mo`e biti usmjerena prema uspjesima ~ak i u dr`avi odakle crpe nadahnu}e.

Aquarius Records imbioza klapa i estrade traje vjerojatno jo{ od 1962. godine, kad su na Zvon~acu prire|ene prve Melodije Jadrana, odnosno Splitski festival. Mnogi izvo|a~i koji su se pojavili ondje ili na Prokurativama doveli su sa sobom i neku klapu kako bi pospje{ili svoj dalmatinski izri~aj i tako poku{ali razgaliti srca publike ili stru~nog `irija.

S

S druge strane, klape sve vi{e nadahnu}e tra`e i na estradnom polju, nerijetko kreiraju}i bolje verzije od originala. Tako je, primjerice, klapa Cambi snimila album Gibonnijevih pjesama, a klapa Fortunal u svom repertoaru ima Oliverove skladbe.

Kompilacija Estradni hitovi na klapski na~in upravo poku{ava dokazati kako klapske ina~ice pojedinih pjesama mogu nadma{iti izvornike ili im barem dati neku novu dimenziju koja }e pjesmi omogu}iti dodatni `ivot u druk~ijem aran`manu bez instrumenata.

Na ovoj kompilaciji nalaze se razne pjesme, od Lo{eg vina Zdravka ^oli}a do Sanjaj me Novih fosila.

Vrhunce kompilacije valja tra`iti u vrsnoj obradi pjesme Oto~e [o!Mazgoona koju izvodi klapa Di{pet te pjesme Vilo moja koju izvorno izvodi Vinko Coce, a obradila ju je klapa Fjaka. Tako|er, nakon obrada Bijelog dugmeta, Gibonnija i Massima, klapa Kolapjanke dala je vrlo zanimljivo vi|enje Bregovi}eva klasika Lo{e vino.

Dallas Records ije bio jednostavan put Vatre od hrvatske ina~ice Ekatarine Velike do jednoga od najuvjerljivijih rock–bandova u Hrvatskoj.

Stotine koncerata i tri albuma na kojima se kvaliteta o~ito podizala zna~ilo je bitku za svakog poklonika ili barem blagonaklonika. Ono {to im je nedostajalo (a i sad im nedostaje) bio bi golem hit ili primjerice duet pjeva~a Ivana De~aka s nekom zvijezdom koja privla~i medije lake kategorije. Tako jedino klavijaturistica Vatre Irena Celio–Cega zbog atraktivna izgleda mo`e zavr{iti na stranicama `enskih revija pripovijedaju}i o tome {to jede kako bi zadr`ala svoj prirodan izgled.

N

Aritmija nastavlja ondje gdje je stao njihov tre}i album Prekid programa. ^vrsta, stamena svirka koju je sjajno producirao Denyken rezultira njihovim najbolje dora|enim albumom uz pregr{t pjesama koje }e pravu nadgradnju imati na koncertima.

Zapravo, mo`da je sastav nakon tri albuma mogao pristupiti snimanju albuma u`ivo koji bi njihove kvalitete predstavio na najbolji na~in, ali o~ito je da Ivan De~ak, glavni autor grupe, ima mno{tvo ideja koje valja zabilje`iti, pa je Aritmija realizacija takvog kontingenta autorskih zamisli.

Njime Vatra ne}e do}i do {ireg kruga fanova, ali }e — sasvim sigurno — zadr`ati pozicije koje je stekla i dobrano ih utemeljiti.

CD IZLOG

RAZNI IZVO\A^I

CD IZLOG

My Buddy Moose

CD IZLOG

DIONIZ

CD IZLOG

VATRA

CD IZLOG

se zove 'comeback’.

CD IZLOG

MY BUDDY MOOSE

CD IZLOG

ja.

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

Savr{eno putovanje vi{e je putovanje negoli savr{eno, ali Cirkus je pokazao da u njegovoj {atri ima mnogo atrakci-

D

CD IZLOG

»Live« at... Parties

CD IZLOG

P

CD IZLOG

Savr{eno putovanje

CD IZLOG

\ANI STIPANI^EV

CD IZLOG

OVERFLOW

CD IZLOG

MANDRILL

CD IZLOG

CIRKUS

CD IZLOG

CD IZLOG

CD IZLOG

BROJ

Page 23

cantus_14:cantus_14.qxd

11-Jul-07

9:11 PM

Page 24

24

BROJ

139,

SRPANJ

2006.

CANTUS IZLOG

Iz Cantusove radionice Nova izdanja u pripremi

CD–ovi: Renata Pokupi} i \or|e Stanetti / Autorski albumi: Juraj Stahuljak, Dubravko Detoni, Miljenko Prohaska, Sr|an Dedi} / Serija notnih izdanja Ars croatica: Igor Kuljeri}: Album skladbi za glasovir, Marko Ru`djak: Risposte za violinu i orgulje, Olja Jelaska: Leptiri za guda~ki kvartet, flautu, fagot i klarinet, Ivan Brkanovi}: Triptihon, narodni obred kod smrti, Dubravko Detoni: Silber suite