Issuu on Google+

Glasnik HDK

Godina IX., broj 1

Godina IX., broj 1, 20. veljače 2011.

ISSN 1845-2876

SADRŽAJ (1) Uvodnik (2) Obljetnica međunarodnoga priznanja RH (3) Predsjednik republike primio predsjednika HDK (4) Redovita godišnja skupština HDK (5) Zahvalno slovo dr. Gjuri Deželiću (6) Obavijesti o radu HDK (7) Vrijedna postignuća članova HDK

1 2 6 7 11 12 12

UVODNIK U ovome času, kada urednikovanje Glasnika HDK preuzima tročlano uredništvo (čija su imena navedena u impresumu), prigoda je da se u uvodniku osvrnemo na buduće djelovanje Hrvatskoga diplomatskog kluba. Naime, budući da je gotovo polovina članstva trajno izvan Zagreba (što na dužnostima izvan zemlje, što diljem Hrvatske), ne može se ni očekivati da se znatno veći broj članova djelatno uključi u rad na provedbi dobra dijela sadržaja djelatnosti HDK (predavanja, opći sastanci, obilježavanje važnih obljetnica, a povrh svega poslovi u svezi s izdavačkom djelatnosti). Upravo je izdavačka djelatnost, u okviru koje Glasnik čini zapažen dio, ono čime se HDK s pravom diči. Za sada, na žalost, gotovo sveukupnu djelatnost Kluba nosi uvrh glave pet, šest članova, a to je stanje za koje se usrdno nadam da će se postupno mijenjati na bolje. Međutim, postoji jedno polje rada što je otvoreno svemu članstvu, bez obzira na mjesto stanovanja – to je pisanje tekstova za Sjećanja i priloge za povijest diplomacije Republike Hrvatske. Uspjeh prvih dviju knjiga, a osobito druge, čije je predstavljanje imalo osjetan odjek u javnosti (a o čemu su čitatelji Glasnika obaviješteni), obvezuje nas da poradimo još zdušnije na što potpunijem ostvarenju projekta. Savršeno ostvarenje zamisli, pri kojem bi svi voditelji diplomatskih predstavništava (najprije poklisari, pa veleposlanici i generalni konzuli) napisali svoje tekstove, nije, na žalost, više moguće, jer je znatan

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

broj njih već preminuo, a sličan ih je broj u takvu zdravstvenom stanju da se od njih i ne može očekivati ispunjenje ove dužnosti. Da, ovo je dužnost svih nas koji smo predstavljali Hrvatsku u doba njezine borbe za mjesto pod suncem, za međunarodno priznanje, u doba obrane od agresora, te susljedno u doba uspostave diplomatsko-konzularnih predsta-vništava RH diljem svijeta. Svrha je objav-ljivanja ovih knjiga bjelodana: dati budućim povjesničarima hrvatske diplomacije sliku iz prve ruke s kakvim su se problemima naši vrhunski diplomati susretali prije međuna-rodnoga priznanja naše Domovine i odmah nakon njega. Upravno vijeće HDK imenovalo je urednički odbor koji stoji na raspolaganju svim autorima za svakovrsnu pomoć. A nakladničkoj kući MATE, koja je velikodušno tiskala i drugu knjigu Sjećanja i priloga bez novčane naknade, neka je još jednom srdačna hvala. Što se pak Glasnika tiče, ne vidim nikakva razloga da se išta mijenja u osnovnoj shemi sadržaja, pri čemu glavninu čine ovi prilozi:  prikaz obilježavanja jedne od dviju najvažnijih obljetnica s prenošenjem predavanja uglednoga gosta ili člana HDK,  prikaz Godišnje skupštine HDK sa sažetkom rasprave,  prikaz Općeg sastanka HDK sa sažetkom rasprave,  prikaz predstavljanja knjige,  prikaz predavanja stranog veleposla-nika ili uglednoga gosta ili člana HDK, itd. Naravno, u pojedinom se broju prikazuje jedan ili dva aktualna događaja. Redovit je prilog Obavijesti o radu HDK, a čest je Vrijedna postignuća članova HDK ili druge vijesti o istaknutim članovima. Glasnik je otvoren i za priloge druge vrsti i spremno će uvrstiti tekstove dobivene od članstva što ih urednički odbor prihvati. Z. Marić

Stranica 1


Glasnik HDK

OBLJETNICA MEĐUNARODNOGA PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE (Predavanje Nj. E. Paula Vandorena, voditelja izaslanstva Europske Unije u Republici Hrvatskoj, održano u Društvu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu 19. siječnja 2011. u povodu obilježavanja 19. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske)

Ambassador Paul Vandoren, Head of Delegation of the European Union to the Republic of Croatia

CROATIA ON THE EVE OF ACCESSION TO THE EUROPEAN UNION (Speech at the Croatian Diplomatic Club at the occasion of the 19th anniversary of the international recognition of the Republic of Croatia.)

Ekscelencije, dame i gospodo, uvaženi gosti, I. From where do we come and where are we now? I am grateful to the Diplomatic Club for giving me the opportunity to share some views with this

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

distinguished audience on the situation of Croatia on the eve of its accession to the EU. I will do so in my capacity of the Head of Delegation of the European Union and no longer only of the European Commission. You will understand that this is a significant qualitative step forward. This has been new the situation, since the Lisbon Treaty was fully implemented, in this respect, in the course of last year. In fact, my Delegation has taken over, from the rotating Presidency of the Council of the European Union, the role of representing the European Union in the Republic of Croatia and of coordinating the work, on EU related matters, on the spot among the Embassies of the EU Member States. The rotating Presidency's activities take place in Brussels, where the Presidency primarily sets the agenda and frequency of meetings it chairs, and acts as a facilitator for decisions to be reached between the Commission and Member States. Ladies and gentlemen, Today we celebrate the 19th anniversary of the international recognition of the Republic of Croatia. Let me extend my congratu-lations, on behalf of the EU, to the Republic of Croatia and its citizens. When Croatia was recognised as an indepen-dent and sovereign state, on 15 January 1992, and subsequently, by a growing number of countries, Europe and Croatia looked very differently. The Berlin Wall, the symbol of the division of Europe, had been turned down just two years before. The brave and peaceful struggling for freedom of the peoples in the Eastern Euro-pean countries, currently EU Member States, brought about the fall of the totalitarian com-munist regimes and put an end to the era of the cold war. A new age of peace and democracy seemed to have risen at the horizon. Confrontation bet-ween the opponents of the cold war was being replaced by cooperation. The CSCE (Conference for Security and Cooperation in Europe) – today the OSCE - was in the process of being restructured, so was NATO, to adjust to a new and promising international environment. In such an euphoria, armed conflicts in Europe became inconceivable, and that's why the international community and Europe were, to some extent, unprepared to face the dissolution of the former Yugoslavia and the armed conflicts

Stranica 2


Glasnik HDK

which, subsequently, took place in the South-East of Europe. Croatia had to pay a high price for its independence, both in terms of human and material losses, and, when living here, the legacy of the war can still be felt today. Let's just remember the approximately 1000 persons still registered as "missing persons", or the demanding process of reintegration of Serb returnees. But Croatia, its Government as well as its citizens, have been working hard to overcome these difficult times and now, almost twenty years after independence, Croatia is a member of NATO and will soon be the 28th Member State of the EU. This is a great diplomatic achievement of which you, Croatians, can be proud, and the EU is looking forward to welcoming Croatia as a new member of its family. Let me illustrate the commitment of the EU to the enlargement process by the following quotes: 1. The General Affairs and External Relations Council (GAERC) Conclusions 14 December 2010: "The Council reaffirms the strong support of the EU for taking the enlargement process forward on the basis of the agreed principles and conclusions. Enlargement reinforces peace, democracy and stability in Europe, it serves EU's strategic interests and helps the European Union to better achieve its policy objectives in important areas which are key to economic recovery and sustainable growth. Enlargement serves as a key driver for poli-tical and economic reform, and moves forward at a pace which is largely determined by the (potential) candidate countries' respect of the Copenhagen criteria and their proven capacity to take on the obligations of membership." 2. Commissioner Füle at Committee on Foreign Affairs of the European Parliament (AFET) on 9 November 2010: "For the countries concerned, accession negotiations do not simply involve ticking boxes about legislative approximation. Countries must build a track record of credible reform and implementation. As a consequence, we make sure that no country will join the European Union before being 100% ready to do so. Equally, we must make sure that

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

the European Union is 100% ready before it enlarges to include new countries." 3. With regard to Croatia, the Council stated in its Conclusions of 14 December 2010 (GAERC): "The Council welcomes Croatia’s good overall progress towards meeting the membership criteria. Accession negotiations have reached their final stage and preparations for the drafting of the Accession Treaty have pro-gresssed steadily. Conclusion of the negoti-ations is within reach II. Timeframe for accession: Please do not ask me for the date of Croatia's future accession. I cannot give you such a date, given that it remains uncertain when the accession negotiations will be concluded and I have often said that these negotiations are not a mathematical exercise. But let me refer to the European Council conclusion of 14/15 December 2006 regarding the ongoing accession negotiations: "The pace of the accession process depends on the results of the reforms in the negotiating country, with each country being judged on its own merits. The Union will refrain from setting any target dates for accession until the negotiations are close to completion." I can not be more precise than this. The conclusion of the accession negotiations of Croatia under the Hungarian Presidency is one of its priorities: I quote from the current Presidency's priorities: "Special attention will be paid by the Hun-garian Presidency to maintain the dynamism of the EU enlargement process… The Hungarian Presidency is prepared to close the negoti-ations if the stipulated conditions are fulfilled." But let me also underline that under the Swedish, Spanish and Belgian Presidencies in 2009 and 2010, more that 20 chapters were provisionally closed over a period of 18 months. This is impressive and it is difficult to imagine how more progress could have been achieved. Around the 11th of March 2011, the European Commission is expected to issue to the EU Member States an interim report on progress made over the last 4 months by Croatia in the field of the Judiciary and Fundamental Rights (Chapter 23). If

Stranica 3


Glasnik HDK

the report is excellent, the chances for concluding the accession negotiations by the end of June, i.e. under the Hun-garian Presidency, will increase considerably. Then will follow the drafting and signing of the Accession Treaty, the referendum for the Croatian citizens on Croatia's EU accession, and the ratification of the Accession Treaty by each of the 27 EU Member States and the European Parliament. According to previous experience, this ratification process lasts at least one year. III. Where do we stand in the accession negotiations and what are the most important issues to be resolved before accession? As I said, we are in the final phase of the negotiations. 1. Chapter 23 Let me once more refer to the Council Conclusions of 14 December 2010: "Encouraging progress has been made in many areas, including in the field of rule of law and the fight against high-level corruption. At the same time, further efforts are required, inter alia as regards judicial independence and efficiency, the fight against corruption at all levels, as well as in the fields of public administration reform, the rights of persons belonging to minorities, refugee return and war crimes trials."

Perhaps Chapter 23 is one the most difficult chapters, if not the most challenging chapter to close:" The mother of all chapters". Why is this so? Not only does Croatia have to fulfil more than 20 'benchmarks', but it is also required to demonstrate, in a convincing manner, that it has established a number of 'track records'. Assessing whether or not a track record is sufficient is not an

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

exact science. The chapter needs to be viewed more holistically than others. The concept of ‘track record’ does not lend itself well to simply ‘ticking boxes’. What will count is the overall picture. It ultimately will come down to a judgement on the extent to which what has been achieved is credible and sustainable. Croatia has put a lot of effort to create the legal framework for an independent and impartial judiciary. This will certainly show results in the future. It is now essential that these laws are strictly applied, that justice is delivered efficiently and impartially by the courts, that the best candidates are appointed as judges, that corruption is effectively prosecuted at all levels, and that minority rights are guaranteed in practice. We want to see this reformed judiciary work in practice and see the results of the reform. On fighting corruption PM Kosor said on a number of occasions, that there are no untouchables any longer. Nobody can be above the law. Corruption has to be prosecuted at any level and, in case of politicians, regardless of the person’s party affiliation. In order to do so, it is important that the institutions dealing with the fight against corruption – the Police, the State-Attorney General, USKOK, the courts - have enough staff which are well trained to deal with often highly complicated corruption cases. The eradication of corruption is primarily in the interest of the Croatian citizens. From the EU side, we are expecting that Croatia will submit a critical mass of evidence, which will be of such a nature that the 27 Member States and the European Commission will be convinced that there is a solid track record of effective investigations, prosecutions and court rulings. These actions must of course take place with full respect for the separation of powers in the country. In other words, judges must do their work independently and they must respect all rules of procedure, including of the defence. In the fight against corruption, the media have also an important role to play. The media have contributed a lot by pointing to cases of high level corruption. However, as we have recently noticed, in the most prominent case involving former PM Sanader, some media are reporting in a tabloid manner. This creates an atmo-sphere of presumption of guilt instead of the constitutionally guaranteed presumption of innocence. This is not

Stranica 4


Glasnik HDK

instrumental to the proper investigation and prosecution of corruption and, ultimately, to the establishment of the rule of law. I would be, therefore, glad to see the media adopting some restraint, when reporting on corruption. Full cooperation with the ICTY is still an issue, whether we like it or not. The Council Conclusions of 14 December 2010 note "the generally good cooperation of Croatia with the Tribunal while reiterating that full cooperation remains essential, in line with the Negotiating Framework. Noting that the inter agency task force has started to explore important new avenues, Croatia has to continue the administrative investigation in order to account for the missing military documents." The next report of ICTY Chief Prosecutor Brammertz to the UN Security Council is due in May/June and will be important for the Member States to assess whether or not Croatia fulfils the benchmark of full cooperation with the ICTY. The impartial handling of war crimes regardless of the ethnicity of the perpetrator is also a major challenge and is indispensible for the reconciliation process in the whole region. Many hundreds of cases, in particular where the victims are ethnic Serbs, remain still to be investigated and prosecuted, despite recent action by the police and the State Attorney Office. Although the legal framework for the protection of the rights of national minorities is in place, minorities continue to face particular difficulties in the area of employment, in terms of underrepresentation in the State administration, the judiciary and the police and in the wider public sector. Croatia needs to continue to foster a spirit of tolerance towards the Serb minority in particular and take appropriate measures to protect those still potentially exposed to threats or acts of discrimination, hostility or violence. Problems still remain for refugees and returnees. I welcome the initiatives taken by the Croatian Government in 2010, in particular by considerably improving its plan for providing accommodation to those who decide to return to Croatia. The recent ‘rapprochement’ between Croatia and Serbia on the initiative of President Josipovic and President Tadic has significantly improved the understanding between the two countries in the region. The countries of the region have launched

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

an initiative for an international donors’ conference, with the involvement of UNHCR and the EU. The aim is to identify and finance projects in the entire region, which provide the refugees and returnees with durable solutions, be it return to their home country, or integration in the country where they currently reside. The EU is supporting this initiative, provided that Croatia and the other countries concerned (Serbia, Bosnia & Herzegovina and Montenegro) show strong commitment and prepare the ground adequately such that the conference can take place during this year. 2. Chapter 8: Shipyards Apart from the judiciary and fundamental rights, the other major issue for the finalisation of the accession negotiations is the Chapter on competition. One of the closing benchmarks for this Chapter says that Croatia has to ensure full application of the EU state aid rules, in particular in the shipbuilding sector. Since 2006, the year as of when Croatia had the legal obligation to comply with these rules, on the basis of the Stabilisation and Association Agreement, the European Commission has been informing the Croatian government on the consequences of the state aid given to shipyards. State aid is not bad per se: a good balance of state aid measures can help an economy develop, enhance social and regional cohesion, support SMEs in accessing finance, or boost research and development. So, the European Commission does not ban state aid, but regulates it with the view to limiting it as much as possible, target a better and more efficient allocation of taxpayers’ money, and a healthier internal market. State aid is incompatible, when it subsidises certain businesses or production of certain goods, to the detriment of others, changes fair conditions in the market, and affects trade within the EU Member States. The EU - and this is the road which Croatia chose to take – is of the opinion that your taxes should not be used to give a company an unfair advantage over another. Worldwide, shipbuilding is a particular economic sector affected by cyclical crises, long investment horizons, and overcapacity: there are too many ships around, and prices are "low", so shipyards struggle to remain profitable. The recent economic crisis has also affected the shipyards in the EU.

Stranica 5


Glasnik HDK

Many EU Member States had to face difficult choices for their shipyards. In the case of the Croatian shipyards, time has come for a healthy restructuring to continue as more efficient shipyards, or to be converted to some other more profitable production. Several billions of HRK of debt held by the stateowned shipyards towards the state, banks, and suppliers have been accumulated. The margins and the options available are now very narrow. Time is running out, but it is crucial to reestablish fair conditions and to restructure the shipyards, before Croatia is able to join the EU. The EU funds may also offer some direct support – additionally to the actions that the Croatian government will consider - to help relieve the impact of possible closures or layoffs, given that the overall production capacity needs to be reduced. 3. Other remaining chapters Although Chapter 23 and Chapter 8 are the most challenging chapters to close, let me mention some other chapters which require still hard work before they can be closed. This is true for chapter 11 dealing with agriculture, chapter 13 relating to fisheries and chapter 22 dealing with regional development. As a former trade negotiator, I say: nothing has been agreed until there is an agreement on everything. Hence, no complacency please. IV. Final considerations Overall, Croatia is on a good way and we have entered the final phase of the accession negotiations, which is always the most difficult one. With the entering into force of the Lisbon Treaty on 1 December 2009, the EU has created the institutional preconditions for Croatia's membership. It is now totally in Croatia's hands to deliver on the outstanding issues I have outlined before. Let me repeat what I said at the beginning: 19 years after the declaration of independence and international recognition, after years of war and occupation, Croatia will soon accomplish its most important strategic goal: membership of the EU. This will be a great achievement and diplomatic success.

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

Already now, Croatia is a model for the entire region, being much more advanced than the neighbouring countries wanting to join the EU. It is an example to the others that a painful reform process pays off. Croatia, as an EU Member, will be able to offer a lot to the EU itself. Your political elite, your experts will be able to participate in the shaping of the EU policies and adoption of EU decisions. For instance, your expertise as a former leading country of the non-aligned movement during the cold war can be a valuable contribution to design EU policy for the Barcelona Process ( or the Union for the Mediterranean), as well as the EU neighbourhood policy. Your citizens will be able to join the EU institutions. Your diplomats can and will contribute to the success of the newly established European External Action Service, etc… Last, but not least, Croatia will some day hold the rotating Presidency of the Council of the EU, like Hungary now, which became a member less than seven years ago. My Delegation is doing its best by lending full support to the Government and by facilitating the process of the accession negotiations. My Delegation continues, like in the past, providing information to the citizens of Croatia about the European Union the Croatian accession. Ladies and Gentlemen, I am convinced that we are close to the finishing line. The goal is in reach, but Croatia is not yet there.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE PRIMIO PREDSJEDNIKA HDK Predsjednik Republike dr. Ivo Josipović primio je u svojem uredu na Pantovčaku 17. siječnja 2011. predsjednika Hrvatskog diplomatskoga kluba Sergeja Morsana, koji mu je uručio prvu i drugu knjigu „Sjećanja i priloga za povijest diplomacije Republike Hrvatske – prvo desetljeće“. Predsjednik države pokazao je u razgovoru zanimanje za izdavačku djelatnost HDK i za neformalne diplomatske aktivnosti veleposlanika i generalnih konzula – članova Kluba. Morsan je upoznao predsjednika Josipovića i njegova

Stranica 6


Glasnik HDK

savjetnika Joška Paru s planiranim aktivnostima HDK u ovoj godini u kojoj će Klub svečano obilježiti desetu obljetnicu osnutka i tom prigodom predstaviti i treću knjigu „Sjećanja i priloga“.

REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG DIPLOMATSKOGA KLUBA Hrvatski diplomatski klub održao je u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu 27. siječnja 2011. svoju redovitu godišnju skupštinu. Skupština se je odvijala uvriježenim tijekom osim što se je uz raspravu o izvješćima (predsjednika, rizničara, urednika Glasnika i predsjednika Nadzornog odbora /NO/), te o oživljavanju djelatnosti HDK, razvila dosta živa rasprava o današnjim općim političkim prilikama u Hrvatskoj. Izvješće je tajnika izostalo, jer je tajniku, koji je stigao na mjesto održavanja Skupštine oko sat vremena prije početka, pozlilo (napadaj tahikardije), pa je neposredno prije početka Skupštine pozvana Hitna pomoć, čiji su ga djelatnici nakon pružanja prve pomoći odvezli u bolnicu. Nakon uvodne riječi i podnošenja izvješća predsjednika HDK, veleposlanika Sergeja Ivana Morsana, te drugih izvjestitelja, u raspravi je sudjelovao veći broj članova HDK. Uvodna riječ i izvješće predsjednika HDK Predsjednik HDK, Sergej Ivan Morsan, izričito je pozdravio na početku svoje uvodne riječi Veru Tadić, jedinu damu na Skupštini i Marija Mikolića, koji je doputovao čak iz Pule, te počasne članove Žarka Domljana i Zdravka

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

Tomca, a kao člana koji je „prevalio najveću udaljenost“ pozdravio je Dragu Štambuka (koji se je vratio iz Japana, a uskoro putuje na novu dužnost u Brazil). Uz to je čestitao nazočnima što su „doživjeli 9. godišnju skupštinu“, a zatim je najavio obilježavanje 10. obljetnice HDK podkraj godine. Prenio je isprike Vitomira Mire Lasića (koji je u Sarajevu) i Ivice Trnokopa, te izrazio žaljenje što tajnik nije nazočan iz rečenih razloga. Uslijedilo je prihvaćanje dnevnog reda (uz malu preinaku predloženoga), te izbor zapisničara i dvojice ovjerovitelja. Prelazeći na svoje izvješće, potkrijepljeno statističkim pregledom podijeljenim nazočnima (što ga i ovdje predočujemo), počeo je izvješćivati po točkama plana aktivnosti prihvaćena na prošlogodišnjoj skupštini :  nastaviti objavljivanje Glasnika,  usavršiti mrežne stranice i imenovati urednika za to,  dostojno obilježiti Dan hrvatske diplomacije i Dan međunarodnoga priznanja RH,  predavanja članova, uglednih gostiju i stranih veleposlanika u RH,  potaknuti članove na djelatnije sudjelovanje u klupskim aktivnostima,  nastaviti i unaprijediti suradnju s MVPEI, Društvom sveučilišnih nastavnika (DSN) i Zagrebačkom školom ekonomije i menadžmenta (ZŠEM),  dostojno obilježiti 10. obljetnicu djelovanja HDK,  razmotriti poboljšanje klupskih financija povećanjem ubiranja članarine i dobivanjem institucionalne potpore,  nastaviti pokušaj ispravljanja nepravde s mirovinama bivših diplomata,  uključiti se u javnu raspravu o Zakonu o vanjskim poslovima,  ustrojiti knjižnicu HDK,  nastaviti objavljivanje knjižica u povodu Dana hrvatske diplomacije i  nastaviti objavljivanje knjiga Sjećanja i priloga za povijest diplomacije Republike Hrvatske. Podsjetivši da će o Glasniku podnijeti izvješće Gjuro Deželić, njegov urednik, izrazio je „ponos svih nas i zahvalnost kolegi Deželiću što predstavlja naš klub u javnosti na tako zavidnoj razini.“ Dometnuo je kako Gj. Deželić moli da ga se malo odtereti u tom poslu, pa je Upravno vijeće odlučilo imenovati tročlano uredništvo u kojem bi

Stranica 7


Glasnik HDK

i on bio član. U svezi s mrežnim stranicama rekao je kako ih je ljetos virus bio potpuno uništio, ali ih je revna Dina Vasić, asistentica na ZŠEM, obnovila uz novi dizajn. Za urednika tih stranica još nije nađeno zadovoljavajuće rješenje, tako da predsjednik HDK i nadalje sâm obavlja i taj posao. Najvažniji blagdani što ih HDK slavi obilježeni su doista na najbolji mogući način. Za Dan međunarodnoga priznanja RH, 14. siječnja, održao je Milan Ramljak nezaboravno predavanje („Kultura sjećanja“), a u povodu Dana hrvatske diplomacije, 7. lipnja, predavač je bio mons. Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u RH, s temom: „Europa danas: identitet, integracije, vrjednote“. Obje su svečanosti upriličene u DSN i oba su predavanja vjerno prenesena u Glasniku. S brojem predavanja u HDK članova, uglednih gostiju i stranih veleposlanika u RH ne možemo biti sasvim zadovoljni. Nema gorljivih govornika koji bi bili spremni održati predavanje, a i odziv je članstva nezadovoljavajući, pa se postavlja pitanje ima li sve to smisla. Na predavanja dvojice stranih veleposlanika, kosovskog i slovačkoga, odziv je bio ipak pristojan, a ta su predavanja pobudila i zanimanje u MVPEI. U svrhu djelatnijeg sudjelovanja članstva u klupskim aktivnostima uvest će se svakomjesečno sastajanje u DSN i to u određen dan (primjerice, prva srijeda u mjesecu), a nastojat će se da se tom prigodom održi i predavanje kojega člana ili uglednoga gosta. Što se tiče suradnje s MVPEI, predsjednik je rekao kako je imao nekoliko sastanaka s državnim tajnikom A. Plenkovićem, a u povodu Dana hrvatske diplomacije primio ga je i ministar D. Jandroković. Uživamo potporu Ministarstva, što se najbolje vidi po tomu što smo prije dvije godine dobili na uporabu udobne prostorije u zgradi na Petretićevu trgu, s telefonom i računalom. Zahvaljujući Ž. Horvatiću, počasnom članu, gotovo sve se svečanosti HDK odvijaju u reprezentativnim prostorijama DSN u kojima se članstvo osjeća doma, a vidi se da se i gosti u njima osjećaju ugodno. Bez potpore ZŠEM teško bi bila zamisliva izdavačka djelatnost HDK, a hvale je vrijedna i njihova pomoć u objavljivanju mrežnih stranica. Zbog toga je još jednom zahvalio Ž. Horvatiću i Đ. Njavri. S druge strane, potpuno je izostala suradnja sa ZŠEM u priređivanju okruglih stolova – za to jednostavno nemamo snage. Za pripremu dostojnog obilježavanja 10. obljetnice djelovanja HDK već se pobrinuo naš prvi predsjednik T. A. Mursalo

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

koji je predložio UV-u sadržaj te svečanosti i prigodne knjižice, a odlučeno je da se svečanost upriliči 29. studenoga, na samu 10. obljetnicu formalno-pravnog osnutka HDK. Moramo biti vrlo zadovoljni stanjem novčanih prilika u HDK. UV i K. Žnidarić, rizničar, potaknuli su manje revne članove da uplate zaostale članarine, a zahvaljujući iznimnu zauzimanju rizničara dobivena je i znatna institucionalna potpora MVPEI (30.000 kuna) što je očit znak da je Ministarstvo prepoznalo rad HDK kao pozitivan, te da ima izgleda da bi se ta potpora mogla dobivati i ubuduće. Ima određen broj kolega koji nisu uplatili članarinu za nekoliko zadnjih godina, a manji broj njih nije to učinio nikada. Zato je UV odlučilo da će na Skupštini zatražiti od nazočnih da se izjasne kako postupiti s kolegama koji ne izvršavaju statutarne obveze članova. Podsjetivši kako je tekao pokušaj ispravljanja nepravde s mirovinama bivših diplomata, te istaknuvši kako je i sam pogođen, predsjednik smatra da je unatoč poticajima stekao dojam da HDK nema snage da tu išta popravi. Iako je HDK, zahvaljujući diplomatskom iskustvu svojih članova, najpozvaniji da se uključi u javnu raspravu o Zakonu o vanjskim poslovima, za sada to ne može jer se u MVPEI osjeća zatišje u tom pogledu. Ipak je rekao kako će, dok je predsjednik, tražiti da mu se dostavi tekst prijedloga Zakona. Osnovna zamisao u svezi s knjižnicom HDK bila je sabrati na jedno mjesto knjige u svezi s diplomacijom i srodne što ih imaju članovi. Međutim, ni za to nemamo snage – trebalo bi naći člana koji bi to sve organizirao, te se time bavio poluprofesionalno, a to je pri sadanjem stanju angažiranosti članstva teško zamisliti. Zahvaljujući opet Gj. Deželiću i potpori D. Zorića, redovito se objavljuju knjižice u povodu Dana hrvatske diplomacije. A u svezi s objavljivanjem knjiga Sjećanja i priloga za povijest diplomacije Republike Hrvatske predsjednik je rekao: „...da smo samo objavili II. knjigu u prošloj godini, to bi bilo mnogo s obzirom na snage.“ To je, uz Glasnik, stožerni naš „proizvod“, najveći uspjeh u djelovanju HDK. Pri tome je zahvalio svima koji su sudjelovali u tom podhvatu. Predao je primjerak i predsjedniku Republike, a o odjeku svjedoči i podatak da je i iz Vlade RH izražen interes da ih dobije i predsjednica Vlade. Predsjednik se je osvrnuo i na članstvo istaknuvši da je u prošloj godini primljeno 13 novih članova, tako da sada HDK broji 77 redovitih i pet

Stranica 8


Glasnik HDK

Godina IX., broj 1

počasnih. Koliko god još ne možemo biti zadovoljni uvažavanjem HDK od strane javnosti (a poglavito medija), ipak se osjeća porast našeg ugleda. Iznio je i statističke podatke s pregledom umirovljenih i djelatnih članova, te po mjestu boravka (u Zagrebu i izvan njega, sve do Malezije i SAD). Naglasio je da je polovica članova Kluba većim dijelom godine ili stalno izvan sjedišta HDK i da ta činjenica mijenja i koncept aktivnosti. Raznolik sastav članstva u pogledu svjetonazora odražava prilike u kojima nas je prvi hrvatski Predsjednik pozvao i to je zalog snage Kluba. HDK u svojem djelovanju nastavlja onaj entuzijazam iz ranih ´90-ih kada je stvarana hrvatska država, a da tako treba ostati potvrđuje i interes za članstvo novoprimljenih članova. * * * * * Umjesto tajnika HDK Zvonimira Marića prikazao je predsjednik HDK Sergej Ivan Morsan statističke podatke od 4. veljače 2010. do 27. siječnja 2011. kako slijedi: ČLANSTVO Broj redovitih članova 4. II. 2010. 68 Broj počasnih članova 4. II. 2010. 4 Ukupan broj svih članova 4. II. 2010. 72 Broj novih redovitih i počasnih članova do 26. I. 2011. 9 Broj preminulih članova 1 Broj redovitih članova 26. I. 2011. 77 Broj počasnih članova 26. I. 2011. 5 Sveukupan broj članova HDK 26. I. 2011. 82 Broj članova HDK s pretežitim boravkom izvan Zagreba 38 Broj članova HDK u djelatnoj službi u MVPEI RH 22 Broj članova HDK u mirovini 39 SASTANCI HDK Broj općih sastanaka uključivši i Godišnju skupštinu 5 Prosječan broj nazočnih na općim sastancima 12 Broj održanih sastanaka UV HDK 15 Broj radnih sastanaka Izdavačkog odbora za „Sjećanja i priloge“ 5 PREDAVANJA Broj predavanja ili predstavljanja knjiga Predavanja gostiju u svečanim prigodama Predavanja akreditiranih veleposlanika Predavanja članova HDK na Diplomatskoj akademiji MVPEI RH Prosj. broj članova HDK na predavanjima

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

3 2 2 1 9

Predavanja ili predstavljanja knjiga u suradnji drugdje 2 Sveukupan broj predavanja 10 SVEČANOSTI I OBILJEŽAVANJA Dan međunarodnog priznanja RH 1 Dan hrvatske diplomacije, prijam u DSN 1 PUBLIKACIJE Glasnik HDK – objavljeni brojevi u 2010. 5 Knjiga „Sjećanja i prilozi“ 1 Knjižica „The Day of Croatian Diplomacy“ 1 PRIOPĆENJA ZA MEDIJE U povodu Dana međunarodnog priznanja RH 1 U povodu Dana hrvatske diplomacije 1 Ukupan broj priopćenja za medije 2 VAŽNIJI SLUŽBENI SUSRETI I DOGAĐAJI Predsjednika i dopredsjednika HDK primio apostolski nuncij msgr. M. R. Cassari (12. VII. 2010.) Prvi predsjednik HDK T. A. Mursalo u emisiji Reporteri na HRT 1 Radni sastanak predsjednika HDK s državnim tajnikom A. Plenkovićem Predsjednika primio ministar G. Jandroković u povodu predstavljanja knjige „Sjećanja i priloga“. Predsjednika primio predsjednik Hrvatskog sabora L. Bebić, kojom mu je prigodom predsjednik uručio knjigu „Sjećanja i priloga“. Ostala izvješća Rizničar K. Žnidarić prvo je iscrpno iznio podatke o prihodima i troškovima, osobito se osvrćući na institucionalnu potporu MVPEI. Naime, rekao je kako smo se u prošloj godini ponašali u pogledu izdataka vrlo štedljivo, gotovo kao da i nismo dobili te potpore. Zato je pozvao nazočne da iznesu smislene prijedloge za aktivnosti za koje sada imamo novčano pokriće. Jedna od mogućnosti je i suradnja s drugim diplomatskim klubovima (mađarskim, slovenskim, ukrajinskim), za koju prije nije bilo novca. Spomenuo je i mogućnost djelomičnoga popravljanja novčanih prilika umirovljenika: ako bi se nastavio dotok novčanih potpora, mogli bi se naknadno honorirati autori Sjećanja i priloga (pazeći da taj honorar ne bude uvrjedljivo skroman). Urednik Glasnika Gj. Deželić izrazio je zadovoljstvo što u šest godina njegova uređivanja Glasnika nije bilo prigovora na njegov rad, već je dobivao pohvale. Svima se na tome zahvaljuje, a osobito onima koji su surađivali u Glasniku. Dodao je kako je prije pola godine najavio

Stranica 9


Glasnik HDK

povlačenje s dužnosti urednika, a glavni je razlog, kako je rekao: „...došlo je naprosto vrijeme da se nađu nove snage.“ UV prihvatilo je njegov prijedlog da ubuduće Glasnik uređuje tročlano uredništvo u kojem bi bili on, T. A. Mursalo i Z. Marić, pri čemu bi Z. Marić bio urednik. Zatim je podsjetio na to kako je došlo do pokretanja Glasnika na poticaj prvoga predsjednika T. A. Mursala. Nakon prvih pet brojeva, što ih je uredio A. Šimić, on nastavio i uredio ukupno 31 broj, a uz to i pet knjižica izdavanih u povodu Dana hrvatske diplomacije. Sređen je sav arhiv u svezi s tim i sve je dostupno na mrežnim stranicama. Na kraju je izrazio zahvalnost za potporu i suradnju obojici predsjednika, te lektorima i korektorima pok. V. Karlovčanu i Z. Stahuljaku, a u ime sviju koji su na Glasniku radili zahvalio se čitateljima što su Glasnik tako dobro primili. Izrazio je nadu da će Glasnik i dalje uspješno nastaviti s izlaženjem. Franjo Zenko, predsjednik NO, sažeo je svoje izvješće u pet točaka: a) Nisu nađene nepravilnosti u financijskom poslovanju; b) Pohvalio je raznovrsnu i bogatu djelatnost Kluba, što je plod u prvom redu inicijativa UV na čelu s predsjednikom; c) Porastu ugleda HDK pridonosi ponajprije redovito izlaženje Glasnika sa zanimljivim sadržajem, a i predavači s intrigantnim temama u ovim prostorijama što ih je ustupio Ž. Horvatić; d) Izdavanje Sjećanja i priloga služi na ponos Klubu i e) Predlaže da se unese u Statut odredba po kojoj bi se ubuduće NO sastajao četiri puta godišnje. Iz rasprave članova HDK Nakon podnošenja izvješća razvila se rasprava u kojoj su sudjelovali članovi HDK: Tvrtko Andrija Mursalo, Zlatko Stahuljak, Nikola Debelić, Marijan Šunjić, Krešimir Žnidarić, Miroslav Međimorec, Vera Tadić i Đorđe Pribićević, te Zdravko Tomac i Žarko Domljan, počasni članovi. Rasprava je bila usredotočena na nekoliko tema što ih je potaknuo predsjednik HDK Morsan, ali i drugi izvjestitelji, a spomenuti su i aktualni vanjskopolitički i unutarnjepolitički problemi. U svezi s neurednim plaćanjem članarina iznesen je prijedlog da se oni koji tri puta zaredom ne uplate članarinu brišu iz članstva. Opetovano je pokrenuto pitanje zakinutosti hrvatskih diplomata nepravedno niskim mirovinama, uz odavanje priznanja kolegama koji su uložili znatan trud da

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

se ta nepravda ispravi, te je u svezi s novim Zakonom o vanjskim poslovima ponovljen zahtjev za trajnim naslovom veleposlanika i diplomatskim putovnicama nekadašnjim veleposlanicima i generalnim konzulima. Odano je priznanje rizničaru za dobro financijsko poslovanje HDK. Upućena je i zamjerka članstvu HDK zbog preslabe zainteresiranosti za ono što članovi Upravnog vijeća rade uz iznimne napore (što je činjenica koja čini raspravu o življem uključivanju članstva u rad gotovo bespredmetnom). Iznesen je i prijedlog da se priredi okrugli stol ili predavanje o položaju žena u hrvatskoj diplomaciji. Opetovano je potaknuto pitanje zaživljavanja akademske diplomacije, kakva već postoji u razvijenijim zemljama, a i Hrvatska ima uvjeta za nju, pri čemu bi i HDK imao zapaženu ulogu. Izraženo je zadovoljstvo zbog znatna ubrzavanja rada na knjigama Sjećanja i priloga za povijest diplomacije RH, i na očitu porastu zanimanja javnosti za taj projekt, te je upućen poziv svima koji to još nisu učinili da izvrše svoju obvezu. Članstvo se opetovano poziva da se življe uključi u cjelokupni rad HDK. Izražena je zabrinutost zbog daljnjeg podržavanja fronta protiv Hrvatske što je izrazito usmjereno na obrambeni Domovinski rat. I dalje zabrinjava kako se u dijelu medija nailazi na negativan odnos prema hrvatskim braniteljima i kako se prikazuje istina o Domovinskom ratu. Objavljivanje je Sjećanja i priloga za povijest diplomacije Republike Hrvatske važno jer se tako dokumentirano prikazuje prošlost, a time se podupire i budući razvoj hrvatske države. Izraženo je i mišljenje po kojem bi nepovoljne presude haškog suda mogle utjecati na ishod referenduma o ulasku u EU, pa i izazvati unutarnje sukobe većih razmjera. Prihvaćanje izvješća Sva su izvješća prihvaćena bez ijedne primjedbe. Izbor počasnoga člana HDK i ishod glasovanja Na Skupštini je primljen još jedan počasni član – prof. dr. sc. Miroslav Tuđman. Izbor je proveden na prijedlog Upravnog vijeća, a procedura je bila u skladu s odredbama Statuta HDK.

Stranica 10


Glasnik HDK

Zaključna riječ predsjednika HDK Predsjednik je ponosan na to što ni jedna lipa nije isplaćena na ime bilo kakva honorara, ali je i žalostan, jer osjeća da snaga popušta – ima mnoštvo zamisli, ali ih nema tko ostvariti. A bila bi šteta da Klub zbog toga jednostavno odumre. Zato moli članove koji imaju svježih zamisli za unaprjeđenje djelatnosti Kluba da sami provedu te zamisli u djelo ili da nađu pomoćnike. Njegov je prijedlog da se prigodom promjene Statuta što bi se trebala dogoditi na 10. godišnjoj skupštini, UV ustroji tako da se svaki njegov član prihvati jedne djelatnosti, pri čemu bi okupio suradnike među članovima za provedbu. Na kraju je zahvalio svim nazočnima, te osobito predsjedniku i članovima NO. Z. Marić

ZAHVALNO SLOVO Dr. GJURI DEŽELIĆU, DOSADANJEM UREDNIKU GLASNIKA Odlazi nam urednik Glasnika, kolega Gjuro Deželić, u više nego zasluženu „drugu mirovinu“. On je taj korak najavljivao više od pola godine. Ali tko mu može, nakon punih šest godina urednikovanja, za koje je vrijeme uredio 31 broj, uz još pet knjižica što ih HDK izdaje u povodu Dana hrvatske diplomacije, te napunjenih 76 godina života, prigovoriti za to što odlazi? Zasluga za pokretanje Glasnika pripada utemeljitelju HDK-a, našemu prvomu predsjedniku, Tvrtku Andriji Mursalu. Našao je među članovima HDK i dobra suradnika, kolegu Anđelka Šimića, ali je on nakon četiri mjeseca uređivanja Glasnika otišao na novu diplomatsku dužnost u inozemstvo, pa je trebalo čekati više od pola godine da Glasnik ponovno oživi. To se dogodilo kada je kolega Deželić ponudio preuzimanje dužnosti urednika. Zamisao izdavanja časopisa udruge poput HDK, sjajna je, ali da bi se ona ostvarila, hoće se nadasve rada i truda, ali i umijeća, vještine i

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

svježih ideja. Treba svaka dva mjeseca ispuniti mnogo stranica zanimljivim i aktualnim sadržajem. U „normalnim“ časopisima posao je glavnog urednika naći suradnike, potaknuti ih da na vrijeme napišu priloge, a zatim urediti prispjele tekstove. Pri tome mu za lavovski dio posla oko tehničkog uređivanja stoji na raspolaganju tehnički urednik. A naš je urednik, osim suradnje obaju dosadanjih predsjednika HDK u pisanju nekih od tekstova, posebno uvodnika, te pomoći članova HDK Vjekoslava Karlovčana i Zlatka Strahuljaka koji su lektorirali i korigirali tekstove, tek u sretnijim slučajevima mogao pronaći kojega drugoga dobra suradnika (iznimno i dvojicu) i urediti njegov/njihov tekst, a preostalu glavninu sadržaja (s iznimkom manjih priloga) obraditi sam. Dakle ispisati tekstove, pobrinuti se za snimke (čiji je autor opet najčešće sam) i prelomiti priloge. Riječju: sam obraditi i urediti broj. Na kraju valja razaslati Glasnik elektroničkom poštom svim članovima HDK-a (njih 70-ak). Golem je to posao. K tomu, dosegnuta razina kakvoće jedno je od postignuća s kojima se HDK s pravom diči. A to nije sve čime je kolega Deželić zadužio naš klub. On je već više godina revan član Upravnog vijeća u kojem razložnim i mudrim prijedlozima i prilozima raspravi znatno pridonosi učinkovitosti djelovanja toga tijela. Nije naodmet spomenuti kako je svojim zanimljivim pripovijedanjem o zgodama iz vlastitog i javnog života učinio susrete uoči sastanaka UV i one u okviru općih sastanaka HDK okupljanjima na koje se dolazi s veseljem i zanimanjem. Na kraju, dvama opsežnim tekstovima za Sjećanja i priloge za povijest diplomacije Republike Hrvatske, gdje je do sada jedini i to uzorno prikazao oba svoja veleposlanička mandata, visoko je podigao letvicu uzora svima koji se spremaju opisati svoje službovanje za Domovinu (a bio bi red da to svi učine). Na našu sreću, ne će nas ostaviti odjednom i sasvim, nego će u prijelaznom razdoblju (za koje možemo poželjeti da potraje što dulje) poučavati novoga urednika u tehničkim vještinama i zajedno s prvim predsjednikom pomoći mu u ovladavanju umijećem uređivanja časopisa. Najmanje što UV može učiniti u ovom povodu jest izraziti kolegi Gjuri Deželiću duboku zahvalnost za sve što je do sada učinio i zaželjeti mu dobro zdravlje kako bi nas i dalje, iako u nešto manjem opsegu, darivao svojim radom na dobro Kluba.

Stranica 11


Glasnik HDK

OBAVIJESTI O RADU HDK Od izlaska petog ovogodišnjega broja Glasnika do sada održana su samo dva sastanka Upravnog vijeća HDK: 7. siječnja i 17. veljače 2011. Na njima je, uz neizbježiva pitanja sadržaja sljedećega broja Glasnika i mrežnih stranica, prevladavalo šest tema:  pripreme za obilježavanje Dana međunarodnoga priznanja (DMP) RH ,  pripreme za održavanje Godišnje skupštine (GS) HDK,  pripreme za dostojno obilježavanje 10. obljetnice HDK,  osvrti na dva najvažnija događaja u siječnju (DMP i GS),  izdavačka djelatnost i  prijedlozi za aktivnost HDK u sljedećim mjesecima. Pripreme za DMP i GS obavljene su doista dobro, a za DMP učinjeno je mnogo kako bi odjek događaja u javnosti bio što jači. Svečanost je upriličena u Društvu sveučilišnih nastavnika (DSN) u srijedu, 19. siječnja. Na žalost, TV su izvjestitelji odradili posao tako da je to ispalo kao reklama vlp-u, EU Paulu Vandorenu (njemu ionako nepotrebna), a o tomu tko je svečanost priredio i u kojem povodu – ni riječi. A ni odziv članova HDK nije bio na visini povoda okupljanja. Cjelovit tekst predavanja vlp. Vandorena što ga je održao na svečanosti tiskan je u ovom broju. Pripreme za dostojno obilježavanje 10. obljetnice HDK pojačat će se nakon povratka T. A. Mursala iz inozemstva. Godišnja je skupština održana, također u DSN, 27. siječnja. Sažet prikaz GS i naglasci s rasprave održane na njoj prioćeni su u posebnomu prilogu u ovomu broju. U svezi s izdavačkom djelatnosti raspravljalo se ostanju priprema za III. knjigu Sjećanja i prilogā za povijest diplomacije Republike Hrvatske i opredstavljanju prvih dviju knjiga u Osijeku. Sudeći po broju već prispjelih tekstova, može se očekivati da će III. knjiga biti dovršena do Dana hrvatske diplomacije, 7. lipnja ove godine. Predstavljanje knjiga u Osijeku upriličit će se (vjerojatno u Auli Sveučilišta) 8. ožujka. Od predstojećih aktivnosti HDK najavljeno je predavanje Vere Tadić o položaju žena u hrvatskoj diplomaciji, te jednog od stranih vlp-a u RH. Na Godišnjoj je skupštini primljen u počasno članstvo

U Zagrebu, 20. veljače 2010.

Godina IX., broj 1

HDK prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, koji je također najavio održavanje predavanja u HDK. Osim gore spomenutih događaja valja spomenuti primanje u povodu Dana nezavisnosti Republike Kosovo što ga je u Mimari priredilo kosovsko veleposlanstvo, na koje su došli predsjednik Morsan i nekoliko članova HDK. Z. Marić

VRIJEDNA POSTIGNUĆA ČLANOVA HDK U razdoblju od izlaska prethodnoga broja „Glasnika HDK“ Upravno je vijeće dobilo jednu vijest vrijednu uvrštenja u ovu rubriku: - veleposlanik Đuro Vidmarović objavio je knjigu pod naslovom „Putovanja i sjećanja“. Radi se o književnim putopisima kombiniranima s memoarskim zapisima. Nakladnik je „Spiritus movens“ iz Kutine, 2010. 220 str. UV srdačno čestita kolegi Vidmaroviću i očekuje vijesti o osobnim uspjesima i drugih članova. Z. Marić

Stranica 12


Glasnik 1 2011