Page 1

Glasnik HDK

Godina V., broj 1, 20. veljače 2007.

SADRŽAJ (1) Obljetnica međunarodnog priznanja RH 1 (2) Obavijesti o radu HDK 3 Godišnja skupština HDK 3 Sa sastanaka HDK 7 (3) Prikaz knjige 9 (4) HDK u javnim tisku 10

OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE PETNAEST GODINA KASNIJE (Predavanje održano 16. siječnja 2007. u povodu obilježavanja 15-godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske u Društvu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu)

Predsjednik HDK T. Mursalo pozdravlja predavača dr. Franju Gregurića

1. Već sam četvrtu godinu radio za jednu hrvatsku vanjskotrgovinsku organizaciju u Rusiji, zakopan svakodnevno u sklapanje uglavnom vezanih barter poslova s partnerima zemlje domaćina. Često je posao zahtijevao putovanje po tadašnjem Sovjetskom Savezu, jer sam uvijek volio dobro upoznati robu, proizvođača i poslovnog partnera, jer jedino tako sam bio siguran u sve elemente deklarirane robe i vodio posao sigurnoj realizaciji.

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Godina V., broj 1

ISSN 1845-2876 Upoznao sam dobro bogatu i lijepu zemlju, a napose poštene i marljive ljude. Danas se mnoge robe kupuju putem Interneta, a da se roba i ne vidi vjerujući isključivo deklariranim podacima što je svakako napredak, ali je nedovoljno za pojedine proizvode koje se treba osjetiti pod rukom ili na jeziku. Svejedno za barter poslove ili druge oblike vezanih poslova, koji su se tada uspješno odvijali, bilo je od neprocjenjive važnosti poznavati, osim robe i proizvođača, poslovne partnere s kojima ulazite u posao. Tih devedesetih godina osjećale su se u zraku nadolazeće promjene. Poslovni razgovori sve više su doticali i nadolazeće političke procjene i ocjene bez obzira na to što smo političke teme namjerno izbjegavali. Razgovori sa Zagrebom i mojom obitelji postojali su sve češći i duži. Bilo je vrijeme za povratak u zemlju. Bila je to 1989. godina, godina burnih promjena u Europi. Iste godine srušen je berlinski zid između dvije Njemačke. Taj čin nije značio samo ujedinjenje njemačkoga naroda nego i spajanje istočne i zapadne Europe. Dva ideološki suprotstavljena svijeta, koja su živjela u stalnoj političkoj napetosti i pod prijetnjom vojnih konfrontacija, našla su se u posve novim odnosima. Potpuna nedefiniranost zbivanja izazvala je isprva nedoumice, a zatim se počela tražiti «nova europska politička arhitektura», kako se tada govorilo. Iste je godine, u izuzetno dramatičnim okolnostima, srušen diktatorski režim u Rumunjskoj. Zahvaljujući izravnom televizijskom prijenosu, bukureštanska se drama odvija pred očima cijelog svijeta, čime politička zbivanja dobivaju prije nezamisliv odjek. Godine 1991. srušeni su režimi i u drugim zemljama Istočne Europe. Procesi nisu bili istovjetni, ali su završili istim rezultatom. Promjene su svagdje bile korjenite, u političkom, ideološkom i gospodarskom pogledu.

Stranica 1


Glasnik HDK

Godina V., broj 1

Iduća, 1991. godina donijela je definitivnu preobrazbu tog svijeta; raskinut je Varšavski pakt, a višenacionalna državna tvorevina SSSR jednostavno se raspala.

Dr. Franjo Gregurić

2. Politička slika svijeta temeljito se promijenila. Završetak hladnog rata i procesi u zemljama tzv. realnog socijalizma pobuđuju nadu u mogućnost demokratskog uređenja odnosa među europskim narodima i državama. Rastakanje četrdesetpetgodišnje matrice građene na antagonizmu dvaju ideoloških svjetonazora nudi potpuno nove političke, gospodarske, kulturne i druge okvire mirnog suživota na tlu Europe.

Tijekom 1990. i 1991. godine na čestim sastancima Predsjedništva SFRJ vodi se iscrpljujuća borba protiv velikosrpske dominacije. «Velikosrpski blok», sastavljen od predstavnika Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova , javno se očitovao. On navodno želi pod svaku cijenu «očuvati Jugoslaviju», a zapravo želi njezin najveći dio pretvoriti u «Veliku Srbiju» i njoj podrediti druge narode i područja. U takvim okolnostima osamostaljuju se republike Hrvatska i Slovenija. Vlada demokratskog jedinstva treća je vlada nove Hrvatske. Prva, Mesićeva, trajala je kratko, nepuna tri mjeseca, od 30. svibnja do 24. kolovoza 1990. Druga, Manolićeva, od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. Nakon razrješenja Manolića, Predsjednik Republike povjerava mi mandat da sastavim novu Vladu. Bit će imenovana i u Saboru potvrđena 2. kolovoza 1991. kao Vlada demokratskog jedinstva. Ona okuplja sve demokratske snage Hrvatske, odnosno predstavnike svih parlamentarnih stranaka, osim HSS-a. Sve su stranke bile jedinstvene u tome da je osnovna zadaća Vlade stabilizirati Hrvatsku, tj. osigurati njezin opstanak i Međunarodno priznanje. Zadaća teška, ali izvediva. U 13 mjeseci svoga postojanja Vlada je ostvarila većinu zacrtanih ciljeva: 15 siječnja 1992 godine Hrvatsku je priznala većina europskih zemalja, a u svibnju iste godine Hrvatska je primljena u veliku svjetsku obitelj, u Ujedinjene narode. Uz to, uvedeno je tržišno gospodarstvo i uglavnom izbjegnuta ratna ekonomija; osigurano je dovoljno hrane i drugih potrepština za stanovništvo i vojsku te organizirana domaća namjenska proizvodnja oružja i vojne opreme.

U takvim međunarodnim okolnostima i raspad SFRJ bio je očekivan. Na početku devedesetih raspada se jugoslavenska federacija, SFRJ, a neke od njezinih dotadašnjih republika proglašavaju se samostalnim suverenim državama. Taj proces Beograd pokušava zaustaviti silom, tj. velikosrpskom agresijom uz pomoć jugokomunističke armije. Srbija pod vodstvom Slobodana Miloševića organizira pobunu srpskog stanovništva izvan matične zemlje i njom upravlja u težnji da ostvari svoje imperijalne ciljeve iz ultranacionalističkog programa.

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Za vrijeme predavanja dr. Franje Gregurića

Stranica 2


Glasnik HDK

Godina V., broj 1

Ne treba zaboraviti da je ova Vlada potpisala na kraju svog mandata i Sporazum o općoj razmjeni zatočenika (Granić-Panić, Ženeva, 1. kolovoza 1992. godine, te Gregurić-Panić, Budimpešta 4. kolovoza 1992. godine). Na temelju sporazuma Granić-Panić izvršena je uspješno prva velika razmjena zatočenika 22. kolovoza 1992. godine, kada su se iz zatočeništva vratila 822 hrvatska branitelja.

Europska Unija je okružila zemlje bivše Jugoslavije sa svih strana. To je Slovenija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Grčka i preko Jadrana Italija. Ostalo je grotlo balkanskog kotla, koji se s njemu graničnim državama sigurno treba naći u Uniji. Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija vode pregovore o pridruživanju Europskoj Uniji i na različitom su stupnju spremnosti.

3.

Individualni pristup kojeg gorljivo brani Hrvatska politika je jedino ispravan put. Često volim kazati, pa mi jesmo Europa, Europa bez nas nije cjelovita, zato okrenimo se sebi, gradimo na temelju svojih vrijednosti bolji život za građane Hrvatske.

Hrvatska je u ovih 15 godina svojeg stvaranja i učvršćivanja proživjela i prošla dramatično ratno i mirnodopsko vrijeme. Ostvarili smo temeljne političke ciljeve, dobili smo cjelovitu, demokratsku, samostalnu, međunarodnu priznatu državu Hrvatsku.

Dr. Franjo Gregurić predsjednik Vlade Demokratskog jedinstva

Stvorena je zalaganjem i sveopćim jedinstvom

(U Zagrebu, 1. veljače 2007.)

Za vrijeme predavanja dr. Franje Gregurića

hrvatskog naroda. Svoj su doprinos dale sve hrvatske političke stranke, naravno uz onaj odlučujući i kreativni kojeg je dala HDZ i predsjednik dr. Franjo Tuđman. Ove činjenice nisu nepoznate, ali čini mi se da nekima to treba stalno ponavljati, jer mnogi vide samo poteškoće koje objektivno imamo, ne samo mi već i mnoge druge zemlje, a uspjesi su došli, prema kritičarima, sami po sebi. Zaboravlja se da smo imali rat, goleme žrtve, prognanike i izbjegle. A uz to je valjalo izgraditi novi gospodarski i politički sustav. Danas 15 godina kasnije možemo sa zadovoljstvom dati pozitivnu ocjenu proteklom periodu.

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

OBAVIJESTI O RADU HDK IZ ZAPISNIKA GODIŠNJE SKUPŠTINE HRVATSKOG DIPLOMATSKOG KLUBA ZA 2006. GODINU Hrvatski diplomatski klub održao je godišnju skupštinu za 2006. godinu 16. siječnja 2007. u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika u Zagrebu. Na dnevnom redu bila su izvješća predsjednika, tajnika, rizničara i predsjednika Nadzornog odbora, te rasprave o izvješćima i njihovo prihvaćanje. Na skupštini su bila nazočna 24 redovita člana.

Stranica 3


Glasnik HDK

Predsjednik HDK Tvrtko A. Mursalo otvorio je Skupštinu, pozdravio sve nazočne, konstatirao da je od ukupnog broja od 53 člana nazočno nešto manje od 50%, pa je najavio da će Skupština, u skladu s člankom 16. Statuta HDK nakon odgode od 30 minuta, nastaviti rad. Zapisnik skupštine je vodio tajnik HDK Miljenko Žagar.

Iz izvješća predsjednika HDK U svojem izvješću predsjednik HDK Mursalo je istaknuo da je 2006. za HDK bila svojevrsna godina konsolidacije, u kojoj je HDK poboljšao odnose s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, uspio završiti opremanje ureda u Medulićevoj ulici, dobio od MVPEI svoju elektroničku (e-mail) adresu i priključak, i uključio se u program priprema novih veleposlanika koji nastupaju dužnost u inozemstvu predavanjima u Diplomatskoj akademiji.

Godina V., broj 1

diplomacije 1990.-2000.“, kojih prvi svezak se planira izdati 2007. Predsjednik Mursalo se zatim osvrnuo na činjenicu da od vremena na vrijeme pojedini članovi govore da se HDK nedovoljno pojavljuje u javnosti. Istaknuo je da je upravo tiskanje „Priloga za povijest hrvatske diplomacije“ važan vid izlaska u javnost. Kritički se osvrnuo na činjenicu da „Prilozi“ kasne već drugu, ako ne i treću godinu, jer se na žalost nije uspjelo pridobiti dovoljno članova HDK da dostave svoja pisana diplomatska iskustva. Ako članovi svojim osobnim doprinosima klupskoj izdavačkoj djelatnosti ne pokažu što mogu i što su sposobni učiniti, ne će moći priskrbiti zanimanje ni medija, a ni vodećih ljudi odgovarajućih institucija. Nadalje je podvukao da u godini 2006., usprkos nastojanjima da se prilozi članova HDK pojave u medijima, niti jedan nije bio objavljen. Istaknuo je da je predviđena izdavačka djelatnost jedan od načina na koji se može postići pozornost javnosti. Predsjednik Mursalo je nadalje naveo da je tijekom 2006. HDK izašao iz „anonimnosti“ barem što se tiče MVPEI. Stalni kontakti predsjednika i članova Upravnog vijeća HDK s pojedinim dužnosnicima i djelatnicima ministarstva učinili su da su svi članovi u 2006. dobili pozive za predavanje Nj. E. nadbiskupa msgr. Lajole i za diplomatski prijam kojeg je 7. lipnja 2006. na Dan hrvatske diplomacije organiziralo MVPEI na Zrinjevcu. Tijekom 2006. primijećen je i veći broj poziva na prijame od stranih veleposlanstava u Zagrebu. Sa zadovoljstvom je primijetio da se broj članova i tijekom 2006. povećao tako da HDK sada broji 53 redovita i 2 počasna člana. Uz ostale koji su pristupili klubu naročito je pozdravio nove članove koji su aktivni diplomati. Predsjednik Mursalo predviđa da će se broj članova povećavati i idućih godina.

Predsjednik Mursalo podnosi izvješće na Godišnjoj skupštini HDK

Uz pomoć MVPEI dobivene su članske iskaznice, a dogovorena je i pomoć u tiskanju knjižice o prvoimenovanim poklisarima i veleposlanicima RH od 1990. do danas, koji je posao pri kraju i pretpostavlja se da će knjižica biti izdana u prvom dijelu ove godine. Također se očekuje pomoć MVPEI za tiskanje „Priloga za povijest hrvatske

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Upravno vijeće je tijekom 2006. imalo 7 sastanaka na kojima su u većini slučajeva bili nazočni svi članovi. Opći sastanci, s izuzetkom onog 14. prosinca 2006., bili su slabo posjećeni. U prosjeku oko 13 članova po sastanku odazvalo se pozivima, što nije zadovoljavajuće čak ako se uzme da oko 20% članova stanuje, odnosno radi izvan Zagreba. Da bi se povećalo zanimanje članova za opće sastanke, upravno će Vijeće pokušati uz opće sastanke održavati i predavanja, kad god to bude moguće. Istaknuo je, da je i to jedan od razloga da

Stranica 4


Glasnik HDK

se ova Godišnja skupština održava zajedno s obilježavanjem Dana međunarodnog priznanja RH. U 2006. broj održanih predavanja ne zadovoljava. Održana su svega 2 predavanja. Jedno je u siječnju 2006. održao prof. dr. Zdravko Tomac, a drugo je održao veleposlanik Sergej Morsan u studenom 2006. Predsjednik Mursalo je naveo da očekuje kako će pojedini članovi HDK ispuniti obećanja i održati tijekom 2007. godine svoja predavanja, jer vrijeme odmiče, a članovi kluba ne postaju mlađi. MVPEI sada ima sređeniji arhiv i dozvola za upotrebu raznih dokumenata, koje se tiču pojedinih veleposlanika dok su predstavljali RH u raznim zemljama, može se dobiti u tajništvu MVPEI. «Glasnik HDK» izlazio je redovito zahvaljujući njegovom uredniku veleposlaniku Đuri Deželiću. Predviđa se da će naslovna stranica «Glasnika» u 2007. biti grafički dotjeranija, a u pojedinim brojevima naći će se i veći broj stranica. S gubitkom lektora «Glasnika», pokojnog zaslužnog člana HDK Vjekoslava Karlovčana, ovog se posla prihvatio veleposlanik Zlatko Stahuljak na čemu mu je predsjednik Mursalo zahvalio. Nadalje je istaknuo da se «Glasnik», osim Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, dostavlja i Ministrici vanjskih poslova i Državnom tajniku MVPEI, Diplomatskoj akademiji i medijima, kao što su Hina, «Hrvatsko slovo», «Večernji list», «Jutarnji list», «Glas Koncila» itd. Da «Glasnik» prodire i dalje od Zagreba svjedoči i osvrt koji je, prema veleposlaniku Bernardu Jurlini, izašao u „Kačićevom zborniku“ u Splitu i koji se odnosi na zatvorske dane predsjednika Mursala opisane u jednom od brojeva «Glasnika». Ured HDK u Medulićevoj ulici nije pobudio veće zanimanje članova HDK, a kamo li dežurstava, tako da je ured postao svojevrsno „stalno radno mjesto“ predsjednika HDK, koji je, s izuzetkom godišnjeg odmora, tamo bio prisutan skoro svaki dan. Svi sastanci Upravnog vijeća održavaju se u uredu, a nedavno je u uredu održan i jedan sastanak Nadzornog odbora. Svi opći sastanci kao i predavanja i dalje se održavaju u Društvu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu, zašto se HDK naročito zahvaljuje njegovom predsjedniku i počasnom članu HDK prof. dr. Željku Horvatiću. Tijekom 2006. novoizabrani rizničar HDK veleposlanik Zdenko Karakaš počeo je djelovati.

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Godina V., broj 1

Na jednoj sjednici Upravnog vijeća odlučeno je poslati opomene i uplatnice svim članovima koji nisu izvršili svoje članske obveze, jer članom HDK ne može biti osoba koja ne plaća članarinu i pored toga nikad ne sudjeluje u radu Kluba. Predsjednik Mursalo je sa zadovoljstvom primijetio da se ova akcija pokazala veoma uspješnom i da je većina članova, krajem 2006. ispunila svoje članske obveze.

Veleposlanik Đuro Vidmarović i generalni konzul Zvonimir Marić

U svezi s mirovinama, ponukan govorom premijera dr. Ive Sanadera u rujnu 2006. u Karlovcu, predsjednik HDK uputio je 20. rujna 2006. pismo premijeru u svezi s mirovinama članova HDK i dopisu priložio prijašnju korespondenciju naslovljenu na njega. Na žalost, premijer do danas nije odgovorio na pismo. Na temelju dosadašnjeg iskustva predsjednik Mursalo vjeruje da je za rješenje ovog problema potreban zakonski zahvat. Zakon o vanjskim poslovima nije tijekom 2006. otišao u saborsku proceduru, jer ga prema veleposlaniku Zoranu Pičuljanu treba uskladiti s normama Europske unije. Obećano je da će odgovarajući članovi HDK biti pozvani na sastanke gdje će se obaviti završne radnje u pripremi Zakona za razmatranje u Saboru RH.

Stranica 5


Glasnik HDK

Godina V., broj 1

Na kraju je predsjednik Mursalo podsjetio da je 2007. izborna u HDK, a i u RH. Što se HDK tiče, treba ozbiljno misliti o sastavu tijela HDK, a on sam, jer ne postaje mlađi, ne vidi razloga da bude „doživotni“ predsjednik. Nadalje je kazao da predizborna kampanja u RH po svemu obećava priličnu borbu među političkim strankama za pobjedu na izborima, pa je preporučio članovima HDK da tijekom tekuće godine iskažu diplomatsku suzdržanost u izjavama i istupanjima u javnosti.

od 10. 1. 2006. Ukupan broj novih počasnih članova od 10. 1. 2006. Ukupan broj redovitih članova 16. 1. 2007. Ukupan broj počasnih članova 16. 1. 2007. Sveukupan broj članova HDK 16. 1. 2007.

4 1 53 2 55

Sastanci Ukupan broj općih sastanaka uključivši izvanrednu Skupštinu i ovu God. skupštinu 5 Ukupan broj nazočnih na svim općim Sastancima 68 Ukupan broj održanih sastanaka U.V. 7 Ukupan broj nazočnih na svim sastancima U.V. 36 Predavanja HDK Ukupan broj održanih predavanja

2

Svečanosti i proslave Svečana sjednica s domjenkom 7. 6. 2006. Broj nazočnih članova i gostiju Pozdravni govori

1 32 2

Publikacije i iskaznice GLASNIK HDK –tiskani brojevi tijekom 2006. 5 Članske iskaznice 53 Sastanci i diplomatski prijami itd. Nazočnost predsjednika na stranim diplomatskim prijamima 13 Nazočnost članova HDK na predavanju nadbiskupa Nj. E. Msgr. Lajole 6. 6. 2006. 16 Nazočnost članova HDK na prijamu u MVPEI 7. 6. 2006. 22 Sastanci s državnim tajnicima MVPEI 2 Pismo premijeru RH u svezi s mirovinama 1

Iz izvješća rizničara HDK

Počasni član HDK dr. Željko Horvatić

Iz izvješća tajnika HDK Izvješće tajnika HDK Miljenka Žagara sadržavalo je statističke podatke od 10. siječnja 2006. do 16. siječnja 2007. kako slijedi: Članstvo Ukupan broj redovitih članova 10. 1. 2006. Ukupan broj počasnih članova s 10. 1. 2006. Ukupan broj novih redovitih članova

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

49 1

Blagajničko izvješće za 2006. godinu podnio je rizničar HDK Zdenko Karakaš. On je izrazio zadovoljstvo što je većina članova uplatila članarinu za 2006. godinu. Klub je tijekom 2006. poslovao pozitivno, a sa 31. prosincem 2006. stanje je blagajne HDK bilo 7.744,17 kuna.

Iz izvješća Nadzornog odbora HDK U ime Nadzornog odbora HDK izvješće je pročitao njegov član Ive Livljanić. U izvješću je navedeno da nisu ustanovljene nepravilnosti u

Stranica 6


Glasnik HDK

materijalno-financijskom poslovanju HDK. Izvješće se kritički odnosi na činjenicu da Upravno vijeće HDK nije u prošloj godini tražilo donacije državnih i gradskih tijela. Premda se Nadzorni odbor u svojem izvješću pozitivno odnosi na ostvarene rezultate HDK, govoreći o djelatnostima izvješće donosi niz mišljenja i primjedaba o tome kakav bi ovaj Klub trebao biti i s čim bi se trebao baviti. U izvješću bilo je riječi i o mirovinama te o kontaktima s diplomatskim klubovima u inozemstvu.

Iz rasprave Rasprava o pojedinim izvješćima odnosila se na više tema. S obzirom da je u izvješću Nadzornog odbora iznesen niz mišljenja i prijedloga, zaključeno je, da će izvješće biti poslano članovima na proučavanje, kako bi ih oni na idućem općem sastanku mogli raspraviti. Raspravljalo se i o tome, je li prihvatljiv naziv «poklisar» u knjižici, koju je u svojem izvješću spomenuo predsjednik Mursalo i koja će se uskoro tiskati. U raspravi su sudjelovali članovi Ive Livljanić, Tvrtko Mursalo, Marijan Šunjić, Ivan Šimek, Josip Pavešić, Nikola Debelić i Željko Horvatić. Većina se na kraju složila da nije protiv uporabe ovog starog hrvatskog naslova za predstavnike, opunomoćene predstavnike i voditelje Ureda RH imenovanih 1990.-1992. Prof. Horvatić, počasni član HDK, upozorio je, da pitanje donacija državnih i gradskih tijela nije tako jednostavno kako se misli. Uzevši u obzir poteškoće i razne kontrole, te gotovo zanemarive iznose koji se daju, Horvatić smatra da ovom Klubu takve poteškoće ne trebaju.

Godina V., broj 1

Nakon rasprave nazočni su jednoglasno prihvatili izvješća uz napomenu da se mišljenja i prijedlozi Nadzornog odbora o djelatnostima HDK rasprave na idućem općem sastanku HDK, koji će se smatrati kao produžetak rada ove skupštine.

OBILJEŽAVANJE DANA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE 15. SIJEČNJA Obilježavanje je održano u Društvu sveučilišnih nastavnika 16. siječnja 2006., odmah nakon Godišnje skupštine za 2006. godinu. Nazočni su bili članovi te pozvani gosti. Govornik večeri bio je predsjednik Vlade demokratskog jedinstva RH dr. Franjo Gregurić, a od članova njegove vlade bili su nazočni i dvojica potpredsjednika te vlade, profesori dr. Zdravko Tomac i dr. Milan Ramljak, od kojih je veleposlanik Ramljak redoviti član HDK. Dr. Gregurića je predstavio i pozdravio predsjednik HDK Tvrtko Andrija Mursalo, kojom prilikom je dao kratak opis osobe i djela govornika večeri. Dr. Gregurić je potom govorio o svojim uspomenama i sjećanjima povezanih s međunarodnim priznanjem RH i danima koji su predhodili tom povijesnom događaju. Njegovo izlaganje otisnuto je u ovom broju «Glasnika HDK». Nakon izlaganja dr. Gregurića priređen je prigodni domjenak.

SA SASTANAKA HDK U razdoblju od prošlog broja «Glasnika HDK» održani su: (1) sjednica Upravnog vijeća HDK 10. siječnja 2007.; (2) sjednica Upravnog vijeća HDK 30. siječnja 2007.; (3) Opći sastanak HDK 20 veljače 2007. U daljnjem tekstu sažeto će biti prikazane najvažnije teme o kojima se raspravljalo i doneseni zaključci. Ad 1) Na sjednici Upravnog vijeća raspravljano je o predstojećoj Godišnjoj skupštini HDK, a također i o obilježavanju Dana međunarodnog priznanja RH. Završene su pripreme, a poslani su pozivi gostima za Dan međunarodnog priznanja RH.

Članovi HDK za vrijeme Skupštine

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Stranica 7


Glasnik HDK

Raspravljalo se o knjižici o prvoimenovanim poklisarima i veleposlanicima. Predsjednik HDK dobio je pristanak ministrice vanjskih poslova gđe. Kolinde Grabar Kitarević oko uvodne riječi za ovu publikaciju HDK. Raspravljano je i o sadržaju knjižice. Ona će sadržavati pregled podataka o postavljenjima prvoimenovanih poklisara i veleposlanika RH sa sjedištem u pojedinim državama, a njih je iz službenih vrela prikupio te cijelu knjižicu priredio predsjednik HDK T. A. Mursalo. Knjižica nema karakter leksikona, pa su u njoj životopisni podaci sekundarni i uglavnom se odnose na obrazovanje i zvanja pojedinaca prije imenovanja. Zaključeno je, da prije tiska knjižice članovi Upravnog vijeća dobiju pripremljeni tekst na uvid i mišljenje. Rizničar HDK Karakaš je izvijestio od dobrom odzivu članova HDK za uplatu članarine. O tome i o financijskom stanju rizničar Karakaš će podnijeti izvješće na Godišnjoj skupštini. Predsjednik Mursalo je predložio da ove godine, u kojoj se obilježava 15. godišnjica Ministarstva vanjskih poslova, HDK organizira prijam za strane diplomate. Planira se slijediti tradicija i organizirati prijam u HNK-u, a nastojat će se ovaj prijam uskladiti s programima MVPEI. Na prijedlog člana Upravnog vijeća Šunjića, da se organizira okrugli stol s temom iz diplomatske prakse, za to su zaduženi članovi vijeća Šunjić i Vidmarović. Predviđa se da doprinosi sudionika okruglog stola budu prethodno priređeni za objavljivanje. Na idućoj sjednici Upravnog vijeća raspravljat će se o izboru teme za okrugli stol. Prvi svezak „Priloga za povijest hrvatske diplomacije 1990. – 2000.“ sadržavat će predavanja članova kluba, a tiskat će se tijekom ove godine uz obećanu pomoć MVPEI. Pisane tekstove do sada su predali veleposlanici Zlatko Stahuljak, Gjuro Deželić, Tvrtko Andrija Mursalo, Mladen Juričić, Ive Livljanić i Ivan Brnelić (prije održanog predavanja). Očekuju se i prilozi veleposlanika Branka Salaja i Sergeja Morsana. Urednik izdanja je veleposlanik Đuro Vidmarović. Najavljeno je da će slijedeća predavanja održati veleposlanici Miljenko Žagar i Aleksandar Šolc. Ad 2) Upravno vijeće se osvrnulo na izvješće Nadzornog odbora na Godišnjoj skupštini za 2006. u kojem se navodi potreba traženja financijske potpore od državnih i gradskih organa. U načelu kritika se prihvaća i rizničar HDK će se potruditi

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Godina V., broj 1

da se potrebna dokumentacija prikupi i zahtjevi pošalju, a prima se na znanje i primjedba počasnog člana prof. dr. Željka Horvatića, kako se kod toga ne mogu očekivati naročita sredstva iz tih izvora.

S obzirom na primjedbu Nadzornog odbora, Upravno vijeće također smatra da „ograničavanje“ trajanja Skupštine (jer je u zakazano vrijeme iza Skupštine bilo održano predavanje dr. Franje Gregurića u okviru obilježavanja Dana međunarodnog priznanja RH) nije sretno rješenje, no kako ovogodišnja Skupština nije bila izborna, kao i u namjeri da se izbjegnu dva skupa u kratkom vremenskom razmaku, što bi vrlo vjerojatno utjecalo na broj nazočnih članova na oba skupa, odlučeno je da će se oba skupa ove godine održati isti dan. Upravno vijeće smatra da je, sudeći po broju nazočnih članova iz Zagreba i iz drugih gradova (nazočna 24 člana HDK), odluka bila na mjestu, a Statut HDK ne propisuje vremensko trajanje Skupštine. Ostale primjedbe Nadzornog odbora bit će raspravljene na općem sastanaka članova HDK, ili po potrebi na više takvih sastanaka. I na ovoj sjednici se raspravljalo o knjižici o prvoimenovanim poklisarima i veleposlanicima. Od ministrice gđe. Kolinde Grabar Kitarević primljena je «Uvodna riječ», a u Kadrovskom odjelu MVPEI provjerena je točnost podataka, što autor knjižice predsjednik Mursalo i članovi Upravnog vijeća smatraju vrlo korisnim. Ad 3) Općem sastanku HDK koji je održan u Društvu sveučilišnih nastavnika nazočilo je 14 članova. Raspravljalo se o mišljenjima i prijedlozima iz izvješća Nadzornog odbora podnesenog na Godišnjoj skupštini 16. siječnja 2007. koji je prethodno dostavljen svim članovima na proučavanje. Sjednicu je otvorio predsjednik Tvrtko A. Mursalo koji je pozvao nazočne na raspravu o spomenutom izvješću Nadzornog odbora. Raspravu je započeo predsjednik Nadzornog odbora veleposlanik Nikola Debelić nakon čega je više od polovice nazočnih dalo svoja mišljenja i primjedbe koje će biti pomnije opisane u idućem broju Glasnika.

Stranica 8


Glasnik HDK

Zanimljiva knjiga o ulozi iseljeništva u ratovima na Balkanu Paul Hockenos; Homeland Calling (Domovina zove) Exile patriotism and the Balkan Wars (Iseljeničko domoljublje i balkanski ratovi) Izdavač: Cornell University Press Ithaca & London 2003. Paul Hockenos, američki novinar, pisac i analitičar koji živi u Berlinu, nije stranac na našim prostorima. Osim što je napisao niz članaka o središnjoj Europi i Balkanu, on je autor još jedne knjige pod naslovom „Free to Hate: The Rise of Right in Post-Communist Eastern Europe“ ( Slobodan da mrzi: Uspon desnice u bivšoj komunističkoj Istočnoj Europi) iz čega možemo zaključiti da su mu lijevo-liberalna gledanja na život prilično bliža nego bilo kakva konzervativna opredjeljenja. Hockenos je od 1997. do 1999. radio za Organisation for Security and Cooperation in Europe (OSS) u BiH gdje je imao prilike, s pozicija ove međunarodne organizacije, promatrati i studirati naše probleme. Rezultat njegovih saznanja i iskustava je ova zanimljiva knjiga o utjecaju hrvatske, srpske i albanske (kosovarske) dijaspore na događaje koji su doveli do raspada Jugoslavije, odnosno SFRJ. Naravno, nas primarno zanima Hrvatska, o Srbiji i Albancima na Kosovu pisat ćemo jednom drugom prilikom. Hockenos bi u zapadnjačkoj terminologiji vjerojatno zaslužio naslov stručnjaka za „Balkan“ jer je prilično dobro informiran o Hrvatskoj, a naročito o njenoj dijaspori. To što on promatra djelovanje hrvatske političke dijaspore u prilično negativnom svijetlu, „odlika“ je priličnog broja zapadnjačkih novinara i komentatora koji nisu bili previše oduševljeni s nestankom Jugoslavije i naročito pojavom nacionalnih država na tom prostoru. Što se Hrvata tiče, sve naravno počinje s dr. Tuđmanom i hrvatskim iseljenicima u Kanadi od kojih je ključna osoba, piše Hockenos, brzo postao „Pizza Man“, prilično nevažna osoba u hrvatskoj političkoj emigraciji u Kanadi, Gojko Šušak. Ispočetka su ga Amerikanci podcjenjivali, da bi kasnije shvatili da se radi o praktičnom i sposobnom čovjeku koji je i te kako zaslužan za efikasno i brzo stvaranje hrvatske vojske.

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Godina V., broj 1

Dr. Tuđman, tvrdi Hockenos, u potrazi za realizacijom svojih nacionalnih planova, odabrao je kanadsko iseljeništvo ne samo iz financijskih, nego i iz ideoloških razloga. Naime, učmalom socijalističkom društvu u Hrvatskoj trebala je nova „krv“, pa su u prvom valu elementi kanadske hrvatske dijaspore bili dobar izbor za tu svrhu. Hockenos dobro zamjećuje da su pomirba ustaša i partizana, i povrat iseljenika u domovinu bili, ključni stupovi politike dr. Franje Tuđmana. No, politiku povratka iseljenika smatra neuspješnom jer se vratilo samo 3500 (sic) Hrvata iz inozemstva. (Hockenos je ovdje izgleda izgubio jednu nulu i možda još koju tisuću p.p.) Razgovarao je s nizom hrvatskih iseljenika, pa tako i sa Marinom Soptom, Antom Beljom, Johnom Čaldarevićem, Ivicom Zdunićem, Ivanom Zugerom i drugima. Premda ga je fra Ljubo Krasić i te kako zanimao, nije uspio s njim razgovarati, jer fra Ljubo nije bio spreman razgovarati s novinarima. Glavni je elemenat Hockenosove priče dokazati veliku važnost koju je iseljeništvo imalo u stvaranju hrvatske države. Pri tome nije bio zainteresiran da im oda priznanje već da dokaže neku skoro tamnu nacionalističko-konspirativnu ulogu, koju su dijelovi iseljeništva, po njemu, imali u destabilizaciji Jugoslavije i stvaranju hrvatske države. Na 102 stranice, koliko je posvećeno Hrvatskoj, Hochenos piše o ulozi poznatih iseljeničkih političkih djelatnika, pa tako i o Vinku Nikoliću, razgovorljivom Borisu Maruni, Jakši Kušanu, Bruni i Zvonku Bušiću, Nikoli Štedulu, Miri Barešiću i drugima. Ustrajno naziva Matu Meštrovića, predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća, Martin Meštrović što je indikacija novinarske brzopletosti i površnosti. Ta se „odlika“ očituje i u nekim drugim „činjenicama“ koje se odnose na drugi svjetski rat i Katoličku crkvu u Hrvata, koju Hockenos prilično sveobuhvatno optužuje za suradnju s ustaškim vlastima i za mnoga nedjela iz tog doba. Ti stereotipi iz velikosrpske promidžbene kuhinje na žalost su u priličnoj mjeri prihvaćeni na Zapadu i bilo bi previše očekivati od ove knjige da se zbiljski pozabavi s činjenicama iz tog doba. Na kraju krajeva ovo nije naučno povijesno djelo već zanimljiv novinarski uradak.

Stranica 9


Glasnik HDK

Zanimljivo je Hockenosovo mišljenje o gotovom novcu koji je skupljan među Hrvatima u dijaspori. Priznaje da su mnogi Hrvati bili više nego darežljivi, čak su i školska djeca otvarala svoje štedne kasice, no to ipak ne znači da su se skupile milijarde američkih dolara. Hockenos pretpostavlja da se svakako radilo o više nego 100 milijuna. On tvrdi da je bilo i drugih iseljeničkih bankovnih računa, ali što se novca iz dijaspore tiče, samo je račun u austrijskoj banci u Villachu bio pod kontrolom Šuška, Šarinića i u stanovitom smislu dr. Tuđmana. Oni su, naime, jedini imali pravo potpisa. Bez sumnje oprema Hrvatske vojske koštala je mnogo više, no to je izgleda došlo iz nekih drugih izvora. Na kraju, bez obzira što se ne moramo slagati s njenim sadržajem, ovu zanimljivu knjigu dobro je pročitati jer je pisac uspio u njoj skupiti dosta zanimljivih detalja iz naše bliže prošlosti i pri tom pokazao kako se u inozemnim krugovima gleda na doprinos hrvatskog iseljeništva pri osnivanju hrvatske države. Šteta je, da će ova knjiga biti vjerojatno jedino dostupna čitaocima, tj. osobama koje govore engleski. Hrvatska strana priče će im na žalost biti nedostupna. TAM/11.2.2007.

HRVATSKI DIPLOMATSKI KLUB U JAVNOM TISKU OD 2001. (neki primjeri) VEČERNJI LIST, 1. XII. 2001. OSNOVAN HRVATSKI DIPLOMATSKI KLUB (Naveden je popis izabranih članova Upravnog vijeća i Nadzornog odbora HDK)

Godina V., broj 1

RAZGOVOR S POVODOM: TVRTKO ANDRIJA MURSALO, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, HRVATSKA JE DIPLOMACIJA OPUSTOŠENA. (Intervju o hrvatskim veleposlanicima i generalnim konzulima koji su povučeni iz službe 2000. godine) HRVATSKO SLOVO, 2. XI. 2001. HRVATSKI DIPLOMATSKI KLUB (u osnutku) O SPORAZUMU O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU S EU Autor: veleposlanik Branko Salaj. U ime Hrvatskog diplomatskog kluba potpisao: Tvrtko Andrija Mursalo, veleposlanik, predsjednik HDK. (Kritički osvrt Hrvatskog diplomatskog kluba na potpisivanje Sporazuma pod naslovom «TAJNO, PREBRZO I NERAZUMNO») HRVATSKO SLOVO, 30. V. 2003. RAZGOVOR S POVODOM: Tvrtko Andrija Mursalo, osnivač i predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba. «NIJE (NAM) JASNO ZAŠTO VELEPOSLANICI NISU IMENOVANI» Intervju povodom prvog diplomatskog prijama HDK u Hrvatskom narodnom kazalištu 16. svibnja 2003. VJESNIK, STAJALIŠTA 28. V. 2003. Tvrtko Andrija Mursalo: „JE LI NOVA HRVATSKA POTPUNO ZABORAVILA SVOJE NASLIJEĐE“. (Autor je predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba itd.) (O obilježavanju Dana hrvatske diplomacije) - nastavit će se

VJESNIK, SUBOTA 1. XII. 2001. OSNOVAN HRVATSKI DIPLOMATSKI KLUB (Slično kao i u Večernjem listu naveden je popis izabranih članova Upravnog vijeća i Nadzornog odbora HDK) NACIONAL, 28. VIII. 2001. DIPLOMACIJA: HDZ OSNIVA HRVATSKI DIPLOMATSKI ZBOR (Pomalo sarkastična obavijest o osnivanju HDK na Nacionalov način) HRVATSKO SLOVO, 7. XII. 2001.

U Zagrebu, 20. veljače 2007.

Stranica 10


Glasnik 1 2007  
Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you