Page 1


BILJE[KA O AUTORU Pod pseudonimima Harun Yahya i D`avit Yal~in, autor je napisao niz djela iz podru~ja vjere. Objavljene su mu bro{ure poput Obmana teorije evolucije, ^udo u }eliji, ^udo u oku, ^udo kod pauka, ^udo kod komarca, ^udo mrava, ^udo odbrambenog sistema, Racionalna spoznaja Boga, Ovosvjetski `ivot, Uni{tenje naroda, Za ljude koji razmi{ljaju, Stvaranje kosmosa, Priznanja evolucionista, Po`rtvovanost i racionalno pona{anje `ivih bi}a, ^udo u stvaranju bilja, Djeco, Darwin la`e!, Duboko razmi{ljanje, Bo`ija umjetnost boja, ^udo atoma, Dizajn u prirodi, ^udo kod p~ele, Kraj darvinizma, Vje~nost je po~ela, Zlatno doba, Kur’an - smjernica za nauku, Rje{enje je u vladanju po Kur’anu, Kur’anska ~uda, Bo`ija imena, @ivjeti u ime Boga, D`ennet, Jeste li razmi{ljali o Istini, Sudnji dan, Hid`ra u Kur’anu, Moralne vrijednosti po Kur’anu, Nauka o Kur’anu, Dova u Kur’anu, Kur’anski indeks, Karakter munafika u Kur’anu, Saop}enje i rasprava u Kur’anu, Va`nost savjesti po Kur’anu, Odgovori iz Kur’ana, Tajne munafika, Smrt - kijamet - D`ehennem, Borbe poslanika, Nikako ne zaboravite!, [ejtan, [irk, Osnovni principi Kur’ana, Brzo poimanje imana 1-2-3, Ljepote `ivljenja po Kur’anu, Jedan pregr{t Bo`ijih ljepota 1-2-3-4, Ateisti~ka primitivna logika, Besprijekoran iman, Prije kajanja, Resulullah nam ka`e, Merhamet vijernika, Strah od Boga, Ateisti~ke more, Povratak Isaa a. s., Va`nost strpljenja po Kur’anu, Karakter ~lanova neupu}enog dru{tva, Izrugivanje kao zulum, Stvarni razum po Kur’anu, Borba protiv ateisti~ke religije, Jusufova medresa, Slo`nost u dobro~instvu i tajna isku{enja... i dr. Objavljen je i niz bro{ura u kojima se autor bavi teorijom evolucije. Izme|u ostalih, treba navesti slijede}e bro{ure: Obmana teorije evolucije, Ru{enje materijalizma, Kraj materijalizma, Teorija evolucije, Ru{enje teorije evolucije: istina o stvaranju, Evolucionisti~ke zablude 1, Evolucionisti~ke zablude 2, Evolucionisti~ke zablude 3, Mikrobiolo{ko ru{enje evolucije, Istina o stvaranju, Tajne atoma, Ru{enje teorije evolucije kroz 20 pitanja i darvinizam. Knjige Obmana teorije evolucije, ^udo mrava, Uni{tenje naroda, Racionalna spoznaja Boga, Moralne vrijednosti po Kur’anu, Osnovni principi Kur’ana, La`i genocida, Za ljude koji razmi{ljaju, Ovosvjetski `ivot, Duboko razmi{ljanje i Nemojte se pretvarati da ne razumijete prevedene su na engleski i objavljene u razli~itim izdava~kim ku}ama {irom svijeta. Pored engleskog, mnoga autorova djela prevedena su i na ostale jezike, poput: ruskog, albanskog, poljskog, njema~kog, bosanskog, {panskog i arapskog. Pod pseudonimom Harun Yahya, autor je priredio i niz knjiga politi~kog sadr`aja: @idovstvo i masonstvo, Masonstvo i kapitalizam, Masonstvo - satanska religija, Jahovini sinovi i masoni, Novi masonski poredak, Nacionalna strategija, ’Tajna ruka’ u Bosni, La`i genocida, Pozadina terora i Kurdska karta u rukama Izraela. Centralnu temu ovih djela zauzimaju masoni i @idovi, te utjecaj ovih dvaju sila na svjetsku historiju i politiku. (Pseudonim je nastao spajanjem imena Harun i Yahya, kao spomen i izraz po{tovanja prema dvojici vjerovjesnika koji su se borili protiv demantirane `idovske misli.)


^ I T A O C U Razlog {to smo u ovoj knjizi i u nizu na{ih drugih djela posebno mjesto posvetili porazu teorije evolucije je ~injenica da ova teorija predstavlja osnovu svih antivjerskih filozofija. Darvinizam, koji negira stvaranje, a samim time i Boga, bio je razlogom {to su mnogi ljudi izgubili vjeru u Boga ili {to su, u najmanju ruku, pali u sumnju. Prema tome, otkriti da je ova teorija jedna obmana je jedna veoma bitna du`nost koju nala`e iman. Ova zna~ajna zada}a mora doprijeti do svih ljudi. Odre|eni ~itaoci }e biti u prilici da mo`da pro~itaju samo jedno na{e djelo koje govori o obmanama vezanim za ovu teoriju. Zbog toga smo smatrali va`nim da u svim na{im knjigama odvojimo mjesta za ovu temu, pa makar to ponekad bilo samo i u vidu rezimea. Drugo pitanje koje se mora naglasiti je vezano za sadr`aj ovih knjiga. Vjerska pitanja svih autorovih djela iznose se u svjetlu kur'anskih ajeta i pozivaju ljude na u~enje Allahovih ajeta i `ivot u skladu sa njihovim naredbama. Sve teme vezane za Allahove ajete iznose se na na~in koji kod ~itaoca ne ostavlja nikakvu sumnju, niti znak pitanja. Blizak, jednostavan i te~an stil koji je prepoznatljiv u na{im djelima osigurava lak{e shvatanje kod ~italaca svih profila, od sedam do sedamdeset sedam godina. Ovim efektnim i jednostavnim izra`avanjem na{e knjige sasvim zaslu`eno dobivaju laskavi status "knjiga koje se ~itaju u jednom dahu". ^ak i ljudi koji zauzimaju kategori~an stav o pitanju odbijanja vjere ostaju pod utiskom ~injenica koje se iznose u na{im knjigama i apsolutno su u nemogu}nosti da zanije~u istinitost svega toga. Ova knjiga kao i ostala autorova djela mogu se ~itati kako pojedina~no tako i u atmosferi uzajamne diskusije. Grupa ~italaca koja se `eli okoristiti ovom knjigom trebala bi je ~itati zajedno. Bit }e to neosporno korisno s pozicija me|usobnih izmjena znanja i iskustava. Pored toga, u~estvovati u ~itanju i upoznavanju sa ovim knjigama koje su napisane samo radi postizanja Bo`ijeg zadovoljstva, tako|er, predstavljaju veliki hizmet. Umije}e dokazivanja i ubje|ivanja je krajnje jaka autorova osobenost koja je uo~ljiva u svim njegovim knjigama. Iz tog razloga, jedan od najefikasnijih metoda onih koji `ele objasniti vjeru je stimuliranje drugih na ~itanje knjiga ovog autora. Predstavljanje ostalih autorovih djela u zadnjem dijelu ove knjige ima svoje va`ne razloge. Zahvaljuju}i tome, osoba koja uzme u ruke ovu knjigu vidjet }e da autor ima niz knjiga koje nose osobenosti koje smo malo~as naveli i otkrit }e kvalitete ove knjige, koju }ete, nadamo se, ~itati sa velikim zadovoljstvom. Uvjerit }ete se da se nalazite pred bogatim izvorom podataka o pitanju nesvakida{njih vjerskih i politi~kih tema kojima }ete se mo}i koristiti.


Naslov originala: KUR’AN MUCIZELERI Autor: Harun Yahya Naslov na bosanskom jeziku: KUR’ANSKE MUD@ IZE Prijevod sa turskog na bosanski: Enver Ibrahimkadi} Urednik: Ned`ad Lati} Lektor: Lejla Ma{i} Korektor: Emira D`ananovi} Design: Vural Publishing Izdava~: Bosan~ica print Za izdava~a: Had`ib [i{i} [tamparija: SEÇ‹L OFSET - ‹stanbul Sarajevo, 2001

ISBN 9958-650-06-1


HARUN YAHYA

KUR'ANSKE MUD@IZE Prijevod: Enver IBRAHIMKADI]

I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova. (Ash-Shu'ara', 192)

Sarajevo, 2001


PRVI DIO: Nau~ne mud`ize u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Nastanak kosmosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 [irenje kosmosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Me|usobno razdvajanje "nebesa i Zemlje" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 Orbite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Zemljina zaobljenost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 Osigurani svod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Povratno nebo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Atmosferski katovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Uloga planina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Pokretljivost planina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Tajna u gvo`|u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Stvaranje u parovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Relativnost vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Nastanak ki{e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Mjere u ki{i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Vjetrovi koji oplo|uju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44


Nemije{anje mora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Morske tmine i unutra{nji valovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Predio koji usmjerava na{e pokrete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ra|anje ~ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Maj~ino mlijeko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Otisci prstiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

46 48 51 52 62 63

DRUGI DIO: Kur'ansko obavje{tavanje o budu}im doga|ajima . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Pobjeda Bizantinaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 TRE]I DIO: Matemati~ke mud`ize u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Ponavljanje rije~i u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Broj~ana vrijednost harfova u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 Mud`iza broja 19 u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 ZAKLJU^AK: Kur'an je Allahova rije~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 ^ETVRTI DIO: Obmana evolucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88


Allah je prije 14 stolje}a na Zemlju spustio Kur'an, knjigu koja slu`i kao vodilja ljudima. Cijelo ~ovje~anstvo je pozvano da se pridr`ava normi koje su propisane u ovoj Knjizi da bi kona~no na{li svoj spas i oslobo|enje. Ova posljednja Bo`ija objava je ujedno i jedina uputa ~ovje~anstvu od trenutka objavljivanja pa sve do Sudnjeg dana. Jedinstveni kur'anski stil i izvanredna mudrost koja je sadr`ana u njemu su nepobitni dokazi da je Kur'an Allahova rije~. Osim toga, postoji i jo{ niz ~udotvornih specifi~nosti koje dokazuju da je Kur'an objavljen od strane Allaha. Jedna od ovih specifi~nosti je ~injenica da se u Kur'anu, objavljenom prije 1400 godina, nalaze odre|ene nau~ne ~injenice do kojih smo mogli do}i jedino savremenom tehnologijom dvadesetog stolje}a. Svakako, Kur'an nije nau~na knjiga. Me|utim, odre|ene nau~ne ~injenice, koje se na jezgrovit i mudar na~in izla`u u razli~itim kur'anskim ajetima, ~ovjek je uspio otkriti tek kori{tenjem tehnologije XX stolje}a. Ove ~injenice, koje nije bilo mogu}e nau~no utvrditi u periodu kada je Kur'an objavljen, jo{ jednom savremenom ~ovjeku dokazuju da je Kur'an Allahova rije~. Radi razumijevanja nau~nog ~uda Kur'ana, potrebno je, prije svega, baciti pogled na nau~ni nivo vremena u kojem je Kur'an objavljen. U VII stolje}u, kada je Kur'an objavljen, Arapi su gajili bezbroj praznovjerja i neosnovanosti o pitanju nau~nih tema. Arapi, koji nisu posjedovali tehnologiju za istra`ivanje prirode i kosmosa, vjerovali su u legende koje su se prenosile sa generacije na generaciju. Vjerovali su, naprimjer, da se nebo odr`ava na visini, zahvaljuju}i brdima. Prema ovom vjerovanju, Zemlja je ravna i na svoja dva kraja ima brda. Smatralo se da ova brda, poput stubova, na sebi dr`e nebeski svod. Dolaskom Kur'ana, me|utim, uni{tena su i sva ova daleko primitivna vjerovanja, a ajetom "Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao..."(Ar-Ra'd, 2) okon~ano je sa njihovim dotada{njim vjerovanjem da nebesa stoje na brdima. Iznesen je niz saznanja o jo{ mnogim pitanjima koja su tada bila apsolutno nepoznata. U Kur'anu, koji je objavljen u periodu kada je ~ovje~anstvo raspolagalo veoma malim saznanjima iz oblasti astronomije, fizike ili biologije, sadr`ani su mnogi klju~ni podaci o mnogim pitanjima od stvaranja kosmosa do nastanka ~ovjeka, od sastava atmosfere do ravnote`e koja vlada na Zemlji. Sada zajedno pogledajmo jedan dio nau~nih ~uda koja se nalaze u Kur'anu.

Harun Yahya

9


Pojavljivanje kosmosa se u Kur'anu spominje na slijede}i na~in:

“On je nebesa i Zemlju iz ni~ega stvorio! „ (Al-An'am, 101) Ova kur'anska ~injenica je u potpunom skladu sa suvremenim nau~nim otkri}ima. Definitivan zaklju~ak do kojeg je danas do{la moderna astrofizika upu}uje na ~injenicu da je cijeli kosmos, zajedno sa materijalnom i vremenskom dimenzijom, nastao u nultom trenutku jednom velikom eksplozijom. Teorijom Velike eksplozije (Big Bang) dokazano je da je cijeli kosmos nastao iz ni~ega, eksplozijom samo jedne ta~ke prije, otprilike, 15 milijardi godina. Ova teorija je ujedno i jedino nau~no obja{njenje nastanka i po~etka kosmosa, koja je prihva}ena od strane svih nau~nih krugova. Prije Big Banga nije postojalo ni{ta zvano materija. Materija, energija i vrijeme stvoreni su u jednom nepostojanju koje se mo`e definirati kao apsolutno metafizi~ko okru`enje u kojem nije bilo ni materije, ni energije, pa ~ak ni vremena. O ovoj ogromnoj ~injenici i otkri}u, do kojeg je do{la moderna fizika, Kur'an nas je obavijestio prije 1400 godina.

Tamnobraon boja pokazuje radijaciju iz pozadine.

Svijetloroza podru~ja su topla.

Svijetlobraon podru~ja su hladna.

Tamnoroza boja ozna~ava najtoplija podru~ja.

Veoma osjetljivi skeneri Cobe satelita, kojeg je 1992. godine NASA poslala u svemir, registrirali su radijaciju za koju se pretpostavlja da predstavlja ostatak od Big Banga. Ovo otkri}e je poslu`ilo kao dokaz teorije Big Bang koja predstavlja nau~no obja{njenje ~injenice da je svemir nastao iz ni~ega.

10

` Kur'anske Mudzize


U Kur’an-i-Kerimu, koji je objavljen prije 14 stolje}a, u periodu kada jo{ nije bila razvijena astronomija, ovako se govori o {irenju kosmosa:

“Mi smo nebo mo}i Svojoj sazdali, i Mi smo, uistinu, oni koji ga {ire.„ (Az-Zariyat, 47) Rije~ “nebo”, koja se spominje u aktualnom ajetu, na mnogo mjesta u Kur’anu koristi se u zna~enjima svemira i vasione. I u ovom slu~aju upotrijebljena je u istom zna~enju. Kur’an je, dakle, ve} obznanio da se kosmos {iri, a to je ~injenica do koje je danas do{la i nauka. U nau~nom svijetu je do po~etka XX stolje}a

Edwin Hubble sa ogromnim teleskopom

preovladavalo jedno mi{ljenje u smislu da “kosmos ima jednu stati~nu, nepokretnu strukturu i da poti~e iz vje~nosti”. Me|utim, istrage provedene uz pomo} suvremene tehnologije, izvi|anja i prora~uni doveli su do saznanja da kosmos ima svoj po~etak i da se konstantno “{iri”. Ruski fizi~ar Aleksander Friedmann i belgijski kosmolog Georges Lemaitre po~etkom ovog stolje}a teoretski su prora~unali da je kosmos u stalnom pokretu i da se {iri. Ova ~injenica je, tako|er, i dokazana odre|enim posmatranjima provedenim 1929. godine. Ameri~ki astronom Edwin Hubble je, analiziranjem svemira uz pomo} ogromnog teleskopa, otkrio da su zvijezde i galaksije u konstantnom udaljavanju jedna od druge. A kosmos, u kojem se sve konstantno udaljava jedno od drugoga, dolazi u zna~enju kosmosa “koji se Georges Lemaitre

12

Kur'anske Mudzize


Od prve eksplozije do sada, svemir se stalno {iri jednom ogromnom brzinom. [irenje svemira nau~nici uspore|uju sa povr{inom napuhanog balona.

{iri�. ^injenica da se kosmos nalazi u stalnom {irenju svoju kategori~nost }e posti}i, tako|er, i kroz osmatranja provedena narednih godina. Me|utim, ova kategori~na ~injenica je stolje}ima prije saop}ena kroz Kur’an i to u takvom historijskom periodu kada nijedan ~ovjek o tome nije apsolutno posjedovao ni pribli`na znanja. Po{to je Kur’an rije~ Allaha, Stvoritelja i Gospodara cijelog kosmosa i svih znanja.

Harun Yahya

13


Drugi ajet u kojem se, tako|er, govori o stvaranju nebesa glasi:

“Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}e vjerovati?„ (Al-Anbiya’, 30) Rije~ “ratk”, koja se prevodi kao “cjelina”, u arapskim rje~nicima obja{njava se kao rije~ koja ima zna~enje “me|usobno isprepleteno, nerazdvojno, sraslo”. Ova rije~ se, dakle, koristi prilikom opisivanja dvaju materija koje ~ine jednu potpunu cjelinu. A, za glagol “raskomadali smo” u Kur’anu je kori{ten glagol “fatk”, koji dolazi u zna~enju “cijepanje, komadanje ne~ega {to je u stanju ratk i izla`enje vani, osloba|anje njenih dijelova”. Ilustracije radi, razvoj biljke iz sjemena i izrastenje izdanka iz zemlje se u arapskom jeziku obja{njava ovim glagolom. Sada se ponovo vratimo ajetu. U aktualnom ajetu govori se o nebesima i Zemlji koji su bili jedna cjelina, odnosno koji su bili “ratk”. Ova cjelina se, potom, odvaja glagolom “fatk”. Jedno iz drugog cijepanjem, komadanjem izlazi vani. I, zaista, kada se podsjetimo na ~injenice vezane za prvi trenutak Big Bang, vidjet }emo da je u jednoj ta~ki sadr`ana materija cijelog kosmosa. Dakle, sve, ~ak i “nebesa i Zemlja”, koji jo{ nisu bili stvoreni, u ovoj ta~ki je u stanju “ratk”. Potom dolazi do sna`ne eksplozije ove ta~ke i na taj na~in materija postaje “fatk”... Kada izvr{imo usporedbu fakata navedenih u ovom ajetu sa nau~nim otkri}ima, uo~it }emo da me|u njima vlada jedan potpuni sklad. Otkrivanje ovih ~injenica koje su prije 14 stolje}a navedene u Kur’anu nau~no je bilo mogu}e doku~iti tek u XX stolje}u.

ILUSTRACIJA BIG BANGA Big Bang, koji je jo{ jednom iznio da je kosmos stvoren iz ni~ega, je nau~nim ~injenicama dokazana teorija. Odre|eni nau~nici su poku{ali proizvesti alternativu Big Bangu, ali postignuti dokazi su doveli do apsolutnog prihvatanja Big Banga u nau~nim krugovima.

14

Kur'anske Mudzize


Kada se u Kur’anu spominje Sunce i Mjesec, isti~e se, tako|er, da oni, svaki pojedina~no, plove po svojim orbitama:

“I no} i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni nebeskim svodom plove.„ (Al-Anbiya’, 33) ^injenica da Sunce ne posjeduje stati~an polo`aj, da ono plovi po jednoj odre|enoj orbiti, u drugom ajetu saop}ava se na slijede}i na~in:

“I Sunce se kre}e do svoje odre|ene granice, to je odredba Silnoga i Sveznaju}eg.„ (Ya-Sin, 38) Ove kur’anske ~injenice su postale razumljive nakon suvremenih opservatorijskih osmatranja. Prema prora~unima stru~njaka iz astronomije, Sunce se kre}e grandioznom brzinom od 720 hiljada kilometara na sat u orbiti nazvanoj Solar Apex, koja je usmjerena prema Vega zvijezdi. To, prema jednom grubom prora~unu, zna~i da Sunce u toku jednog dana pre|e putanju od 17 miliona 280 hiljada kilometara. Zajedno sa Suncem, istu putanju pre|u, tako|er, i svi sateliti i planete koje se nalaze u Sun~evom sistemu. Pored toga, sve zvijezde ukupnog svemira posjeduju plansku pokretljivost sli~nu ovoj. ^injenica da je cijeli kosmos na ovaj na~in opremljen orbitama tako|er se isti~e u Kur’anu na slijede}i na~in:

“Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva.„ (Az-Zariyat, 7) U cijelom kosmosu postoji oko 200 milijardi galaksija, od kojih svaka posjeduje u prosjeku po 200 milijardi zvijezda. Veoma velika ve}ina ovih zvijezda ima svoje planete, a planete, tako|er, svoje satelite. Sva ova svemirska tijela, opet, pos-

16

Kur'anske Mudzize


Merkur

Venera

Mjesec

Zemlja

Mars

Jupiter

Uran Neptun Pluton

Saturn


jeduju veoma precizno odre|ene orbite. I svako od ovih tijela se milionima godina kre}e po svojoj orbiti koja je u savr{enom skladu i harmoniji sa ostalima. Pored toga, tako|er, i veoma veliki broj zvijezda-repatica kre}e se po orbitama koje su odre|ene za njih. Orbite koje su raspore|ene po cijelom kosmosu ne pripadaju samo nebeskim tijelima. Galaksije se, tako|er, zbunjuju}om brzinom i precizno{}u kre}u po svojim orbitama. Tokom ovih kretanja nijedno nebesko tijelo se ne sudara sa drugim, njihovi putevi se ne ukr{tavaju. Posrijedi je tako zaprepa{}uju}i sklad da je uo~eno da odre|ene galaksije prolaze jedna kroz drugu a da se, pritom, nijedan njihov dio ne sudara sa drugim. Apsolutno je sigurno da ~ovje~anstvo u periodu objave Kur’ana nije posjedovalo teleskope nalik dana{njima koji osiguravaju osmatranje kosmosa u dubinama mjerenim milionima kilometara, razvijenu tehnologiju za osmatranje, nije posjedovalo saznanja moderne fizike i astronomije. Prema tome, bilo je nemogu}e u to vrijeme nau~no otkriti ~injenicu da je, kako je to u Kur’anu istaknuto, kosmos “pun zvjezdanih puteva”. Me|utim, ove ~injenice su jasno predo~ene u Kur’anu koji je objavljen u istom tom periodu, po{to je Kur’an rije~ Sveznaju}eg, Allaha d`.{.

Kao i veoma veliki broj zvijezda repatica, tako i Halley kometa, koju vidimo na slici gore, posjeduje plansku putanju. Halley kometa ima odre|enu orbitu i, zajedno sa ostalim nebeskim tijelima, ona se po svojoj orbiti kre}e u velikom skladu i poretku. Sva nebeska tijela u kosmosu: planete, njihovi sateliti, zvijezde, ~ak i galaksije posjeduju svoje orbite koje se zasnivaju na veoma detaljnim prora~unima. Sasvim je sigurno da je Allah Tvorac ovog besprijekornog poretka i da On osigurava njegovo besprijekorno funkcioniranje.

18

Kur'anske Mudzize


“Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On no}u zavija dan i danom zavija no}...„ (Az-Zumar, 5) Formulacije koje se koriste u ajetima koji nas upoznaju sa kosmosom su izuzetno zanimljive. Rije~ koja je u prethodnom ajetu prevedena kao “zavijati” je arapski glagol “tekvir”. Doslovno zna~enje ovog glagola je “zavijati ne{to oko ne~ega {to je okruglo”. (U arapskim rje~nicima ova rije~ se koristi za glagole koji u sebi sadr`e okrugle predmete; naprimjer za “omotavanje ~alme oko glave”.) Podatak koji se u ajetu iznosi o pitanju me|usobnog zavijanja dana i no}i, u isto vrijeme sadr`ava kategori~nu ~injenicu o pitanju oblika Zemlje. Jedino i samo jedino zbog toga {to je Zemlja okrugla kori{ten je navedeni glagol (tekvir). Dakle, u Kur’anu, koji je objavljen u VII stolje}u, upozoreno je na okrugli oblik Zemlje. Ne smije se ispu{tati iz vida ~injenica da je astronomsko poimanje tog vremena imalo sasvim druga~iji pristup obliku Zemlje. U tom periodu smatralo se da je Zemlja jedna ravna povr{ina i svi nau~ni prora~uni i saop}enja pravljeni su shodno tome. A, Kur’an, iako je objavljen u tom istom periodu, donosi podatak koji je bilo mogu}e nau~no ustanoviti tek u ovom stolje}u. Zbog toga {to je on Allahova rije~, u Kur’anu su kori{tene najpreciznije formulacije, kako u svim drugim kontekstima tako i u kontekstu izno{enja podataka vezanih za kosmos.

Harun Yahya

19


Allah u Kur’anu na slijede}i na~in skre}e pa`nju na jednu zanimljivu karakteristiku nebeskog svoda:

“I to {to je nebeski svod osiguran Na{e je djelo, a oni se ipak okre}u od znamenja koja su na njemu. (Al-Anbiya’, 32)

Ova karakteristika nebeskog svoda je dokazana nau~nim istra`ivanjima XX stolje}a. Atmosfera koja okru`uje na{u planetu ima krajnje presudnu ulogu u odr`anju `ivota na Zemlji. Spaljivanjem uni{tava meteore raznih veli~ina koji se pribli`avaju Zemlji i onemogu}ava da oni padnu na povr{inu Zemlje, ~ime bi nanijeli veliku {tetu `ivim bi}ima. Pored toga, atmosfera, tako|er, ima ulogu filtriranja zraka koje dolaze iz svemira i koje su {tetne po `iva bi}a. Zanimljivo je, me|utim, da atmosfera propu{ta samo koli~inu zraka koje nisu {tetne, dakle vidljivu svjetlost, infracrvene zrake i radiotalase. Sve su to zrake potrebne za odr`avanje `ivota. Naprimjer, ultravioletne zrake, koje u odre|enoj koli~ini propu{ta atmosfera, imaju ogroman zna~aj za biljnu fotosintezu a, prema tome, i za `ivot svih `ivih bi}a. Veliki dio jakih ultravioletnih zraka koje se {ire od Sunca filtriraju se kroz ozonski omota~ atmosfere i u malim koli~inama, ta~no onoliko koliko nije {tetno i koliko je potrebno za `ivot, dospijevaju do povr{ine Zemlje. Za{titni~ke osobine atmosfere ne svode se samo na navedeno. Atmosfera, tako|er, Zemlju {titi i od veoma niske temperature kosmosa koja u prosjeku iznosi minus 270 stepeni.

20

Atmosfera propu{ta samo koli~inu zraka koje nisu {tetne, dakle vidljivu svjetlost, infracrvene zrake i radiotalase. Sve su to zrake potrebne za odr`avanje `ivota. Naprimjer, ultravioletne zrake, koje u odre|enoj koli~ini propu{ta atmosfera, imaju ogroman zna~aj za biljnu fotosintezu a, prema tome, i za `ivot svih `ivih bi}a.

` Kur'anske Mudzize


Na slici su prikazani meteori pred sudar sa Zemljom. Meteori koji se kre}u u vasioni mogu za Zemlju predstavljati veoma zna~ajnu opasnost. Me|utim, Svojim bespijekornim stvaranjem, Allah je atmosferu na~inio u vidu za{titni~kog stropa. Zahvaljuju}i ovoj specijalnoj za{titi, veoma veliki broj meteora ne nanose {tetu Zemlji zbog toga {to se oni komadaju u atmosferi.

Posmatraju}i nebo, velikom broju ljudi ne pada na pamet da atmosfera ima jednu za{titni~ku ulogu. ^ovjek, tako|er, u ve}ini slu~ajeva ne razmi{lja o tome kako bi Zemlja izgledala da atmosfera ne posjeduje ovu za{titni~ku ulogu. Na slici gore se vidi ogromno udubljenje koje je u Arizoni (SAD) nastalo nakon pada meteora. Da nema atmosfere, milioni meteora bi neometano padali na Zemlju, na kojoj bi bilo nemogu}e `ivjeti. Me|utim, zahvaljuju}i za{titni~koj ulozi atmosfere, `iva bi}a nesmetano vode svoj `ivot na Zemlji. Sasvim je neosporno da je to za{tita koja je uspostavljena od strane Allaha, d`. {., i mud`iza o kojoj nas je obavijestio u Kur’anu.

Harun Yahya


Energija koja se osloba|a prilikom eksplozija na povr{ini Sunca je tolike ja~ine da ju, svojim razumom, ~ovjek mo`e te{ko poimati: samo jedna eksplozija na Suncu je 100 milijardi puta ja~a od eksplozije atomske bombe ba~ene na Hiro{imu. Zahvaljuju}i Van Allenovim pojasevima i atmosferi, Zemlja je za{ti}ena od ove ru{ila~ke energije.

Pored mnogobrojnih za{titni~kih osobina, atmosfera, tako|er, Zemlju {titi i od veoma niske temperature kos mosa koja u prosjeku iznosi minus 270 stepeni.

Magnetosfera je poput {tita koji {titi Zemlju od meteora, {tetnih kozmi~kih zra~enja i ~estica. Na slici gore je ilustriran ovaj omota~, koji je poznat ipod imenom Van Allen pojasevi. Ovi pojasevi, koji se nalaze na desetine hiljada kilometara od Zemlje, {tite `iva bi}a od ubita~ne energije koja se {iri kosmosom. Sva ova nau~na otkri}a dokazuju da Zemlja ima jednu specijalnu za{titu, {to je u apsolutnom skladu sa kur’anskim obavje{tavanjem iznesenim prije 1400 godina: "I to {to je nebeski svod osiguran Na{e je djelo...".


Atmosfera nije jedina koja Zemlju {titi od {tetnih djelovanja iz kosmosa. Pored atmosfere, i jedan omota~ koji poti~e od magnetnog polja Zemlje i koji je nazvan “Van Allen pojasevi”, tako|er, ima ulogu {tita od {tetnih zraka. Ova zra~enja koja se konstantno oda{iljaju od strane Sunca i ostalih zvijezda imaju smrtonosno djelovanje po ~ovjeka. Naro~ito eksplozije energije, do kojih ~esto dolazi na povr{ini Sunca, imaju toliku mo} da bi, u slu~aju da nema Van Allen pojaseva, potpuno uni{tile `ivot na Zemlji. Koliki zna~aj za odr`avanje `ivota na Zemlji imaju Van Allen pojasevi, dr. Hugh Ross iznosi slijede}im rije~ima:

Od svih planeta Sun~evog sistema, Zemlja posjeduje najvi{u gustinu. Za ovo {iroko nikl-`eljezno jezgro je odgovorno jedno veliko magnetno polje. Ovo magnetno polje stvara Van Allen sloj, koji {titi od radijacije. Ovaj sloj {titi povr{inu Zemlje od radijacijskog bombardiranja. U slu~aju da nema ovog za{titnog sloja, `ivot na Zemlji bi bio nemogu}. Jedina planeta osim Zemlje koja je na~injena od stjenovitih predjela i koja ima magnetsko polje je Merkur. Me|utim, snaga ovog magnetnog polja je 100 puta manja od snage magnetnog polja Zemlje. Van Allen sloj, koji {titi od radijacije je karakteristi~an za Zemlju.1 Prora~unato je da je u jednoj eksploziji zabilje`enoj proteklih godina oslobo|ena energija koja je 100 milijardi puta ja~a od eksplozije atomske bombe ba~ene na Hiro{imu. Magnetne igle su 58 sati nakon eksplozije registrirale izuzetno jaka podrhtavanja, 250 km iznad atmosfere je temperatura sko~ila na 2500°C. Ukratko, nad Zemljom funkcionira jedan savr{eni sistem koji je okru`uje i {titi od vanjskih opasnosti. Ove za{titne karakteristike nebeskog svoda su nam, prije niza stolje}a, saop}ene u Kur’anu.

Harun Yahya

23


U Kur’an-i-Kerimu, u 11. ajetu sure At-Tariq govori se o “povratnoj” osobini nebeskog svoda:

“I tako mi neba koje je povratno.„ (At-Tariq, 11) Rije~ “ar-raji’” se u prijevodima Kur’ana prevodi u zna~enju “koji {alje natrag” ili “povratni”. Kao {to je poznato, atmosfera koja okru`uje Zemlju je sa~injena od nekoliko slojeva. Svaki sloj ima veoma va`nu ulogu po `iva bi}a. Prilikom istra`ivanja ustanovljeno je da svaki sloj ima odliku da vra}a natrag u kosmos ili na Zemlju materije ili zrake koje do njega dopiru. Da sada kroz nekoliko primjera analiziramo povratne odlike slojeva koji okru`uju Zemlju. Naprimjer, Zemljin omota~ troposfera, visine izmedu 13 i 15 km, osigurava da se kondenzacijom vodena para, koja je prethodno do{la sa Zemlje, vrati na Zemlju u vidu padavina. Ozonosfera, visine 25 km, osigurava reflektiranje ili odbijanje radijacije i {tetnih ultravioletnih zraka koje dolaze iz svemira. Ionosfera, poput satelita, odbijanjem natrag radiotalasa koji se emitiraju sa Zemlje, osigurava sa velikih udaljenosti pra}enje govora mobilnim telefonom, radio i televizijskih emitiranja. Magnetosfera, pak, vra}a u svemir radijaciju koju {iri Sunce i ostale zvijezde, prije no {to uspije do}i do povr{ine Zemlje. Spominjanje u Kur’anu ovih karakteristika slojeva nebeskog svoda, koje su otkrivene u skoroj pro{losti, jo{ jedan je dokaz da Kur’an prestavlja Bo`iju rije~.

24

Kur'anske Mudzize


Postojanje vode je od presudnog zna~aja za `ivot na Zemlji. Zna~ajnu ulogu prilikom formiranja ki{e ima troposfera, jedan od atmos ferskih slojeva. Troposfera osigurava da se kondenzacijom vodena para, koja je prethod no do{la sa Zemlje, vrati na Zemlju u vidu ki{e.

TROPOSFERA

OZONOSFERA TROPOSFERA

IONOSFERA OZONOSFERA TROPOSFERA

Harun Yahya

Atmosferski sloj koji onemogu}ava prodiranje {tetnih zra~enja do Zemljine povr{ine je ozonosfera. Ozonosfera osigurava odbijanje radijacije i {tetnih ultraviolet nih zraka koje dolaze iz svemira.

Svi atmosferski slojevi imaju karakteristike koje su od neprikosnovenog zna~aja za odr`avanje `ivota na Zemlji. Naprimjer, ionosfera, poput satelita, odbijanjem natrag radiotalasa koji se emitiraju sa Zemlje, osigu rava sa velikih udaljenosti pra}enje govora mobilnim telefonom, radio i televizijskih emitiranja.

25


Jedan od kur’anskih podataka o pitanju kosmosa je i podatak da je nebeski svod sazdan od sedam spratova.

“On je za vas sve {to postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna.„ (Al-Baqarah, 29)

“Zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo jo{ maglina bilo... Pa ih u dva vremenska razdoblja, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio {ta }e se u svakom nebu nalaziti...„ (Fussilat, 11-12)

Kao {to se rije~ “nebesa” u Kur’anu koristi u zna~enju cijelog kosmosa, isto tako se koristi i u bukvalnom zna~enju nebeskog svoda. Kada se rije~ shvati u ovom zna~enju, proisti~e da je nebeski svod, odnosno atmosfera, sa~injena od sedam slojeva. ATMOSFERA

ZEMLJA

26

Zemlja posjeduje sve uvjete potrebne za `ivot na njoj. Jedan od uvjeta za odr`anje `ivota je i atmosfera, koja ima specijalnu ulogu za{tite `ivih bi}a. Danas je poznato da je atmosfera sa~injena od slojeva nanizanih jedan iznad drugog. Isto kao {to je to i u Kur’anu istaknuto, atmosfera se sastoji ta~no od sedam slojeva. Nedvojbeno, ovo je jedna u nizu kur’anskih mud`iza.

Kur'anske Mudzize


IONOSFERA

EKZOSFERA

TERMOSFERA

STRATOSFERA

MEZOSFERA

50km

TROPOSFERA

OZONOSFERA 15km

Harun Yahya

Upravo je danas i sa nau~nog aspekta poznato da se atmosfera sastoji od razli~itih slojeva naslaganih jedan na drugi. Povrh svega, broj osnovnih slojeva je, ba{ kao {to je to i u Kur’anu nagla{eno, sedam. U nau~nim izvorima se ovo pitanje obja{njava na slijede}i na~in: Nau~nici su otkrili da se atmosfera sastoji od nekoliko slojeva. Slojevi se me|usobno razlikuju o~itim fizi~kim svojstvima kao {to je pritisak i spojevi gasova koji ~ine ove slojeve. Atmosferski sloj koji je najbli`i Zemlji je TROPOSFERA, koja ~ini 90% ukupne atmosferske mase. Sloj iznad troposfere je STRATOSFERA. Sloj stratosfere koji apsorbira ultravioletne zrake je nazvan OZONOSFERA. Sloj koji se nalazi iznad stratosfere je MEZOSFERA. Iznad mezosfere je TERMOSFERA. Dio atmosfere koji se nalazi iznad termosfere je IONOSFERA, koja se sastoji od vi{e slojeva djelomi~no ioniziranih plinova i od slobodnih elektrona. Najgornji dio atmosfere se prostire na visinama od 450 do 960 km. Ovaj sloj je nazvan EKZOSFERA.2 Kur’an je prije 14 stolje}a, u periodu kada se vjerovalo da je nebo sastavljeno iz jednog dijela, iznio ~injenicu da je nebo sa~injeno od slojeva i da ih ima "sedam". A do ~injenice da je atmosfera sa~injena od sedam osnovnih slojeva, moderna nauka je uspjela do}i tek u skorije vrijeme.

27


Kada prebrojimo slojeve navedene u ovom izvoru, uo~it }emo da je atmosfera, kako je to i u Kur’anu istaknuto, sa~injena od sedam slojeva: 1. TROPOSFERA 2. STRATOSFERA 3. OZONOSFERA 4. MEZOSFERA 5. TERMOSFERA 6. IONOSFERA 7. EKZOSFERA Druga va`na mud`iza o aktualnom pitanju sadr`ana je u formulaciji “...i odredio {ta }e se u svakom nebu nalaziti...”, koja se nalazi u 12. ajetu sure Fussilat. Dakle, u ajetu se isti~e da je Allah svakom od slojeva dao odre|ena zadu`enja i funkcije. Zaista, kao {to smo to mogli vidjeti i u prethodnim poglavljima, svaki od prethodno navedenih atmosferskih slojeva ima izuzetno bitnu ulogu o pitanju odr`anja `ivota na Zemlji, kako ljudskog tako i `ivota svih ostalih `ivih bi}a. Svaki sloj ponaosob ima sebi svojstvene funkcije: od formiranja ki{e do onemogu}avanja prodiranja {tetnih zra~enja, od reflektiranja radiotalasa do spaljivanja meteora... Jedna od ovih funkcija je u jednom nau~nom djelu ovako opisana:

Zemljina atmosfera je sa~injena od sedam slojeva. Najni`i sloj je Troposfera. Ki{a, snijeg i vjetar se formiraju samo u Troposferi.3 Sasvim jasno isticanje ovih ~injenica u Kur’anu objavljenom prije 1400 godina veoma je velika mud`iza, s obzirom da su to detalji do kojih je bilo apsolutno nemogu}e do}i bez suvremene tehnologije XX stolje}a.

28

Kur'anske Mudzize


U Kur’anu se skre}e pa`nja na zna~ajnu geolo{ku funkciju planina:

“Mi smo po Zemlji nepomi~ne planine razmjestili da ih ona ne potresa...„ (Al-Anbiya’ 31) Ako obratimo pa`nju, uo~it }emo da se u ajetu isti~e da planine imaju jednu osobinu - spre~avanja potresanja na Zemlji.

SEDIMENT

OKEAN

OKEAN

km -0 -10

Zemljina kora

-20 -30

Razmak izme|u zemljine kora i kore jezgra.

-40 -50

Korijeni planina dose`u vidno dublje ispod nivoa Zemlje. (EARTH, Press and Siever, str. 413)

Kora jezgra Mjerena je vodoravna udaljenost.

Britanski otoci

Sjeverna Njema~ka

Alpi

Evropa

Ruski plato

Kavkaz

[ematski presjek. Planine imaju korijen u vidu kolca koji se prote`e duboko u Zemlji. (Anatomy of the Earth, Cailleux, str. 220)

Planinski lanac

Erozija Talog

Nivo mora

Kora jezgra

Druga shema koja pokazuje da, zbog svo jih dubokih korijena, panina li~e na kolac. (EARTH SCIENCE, Tarbuck and Lutgens, str. 158)

Planinski korijen

Harun Yahya

29


Ova ~injenica, koja, u trenutku objavljivanja Kur’ana, nije bila poznata nijednom ~ovjeku, ustanovljena je modernim geolo{kim pronalascima. Prema geolo{kim nalazima, planine nastaju kao rezultat pomjeranja i sudaranja velikih slojeva koji ~ine Zemljinu koru. Prilikom sudaranja dva sloja, otporniji sloj se podvla~i pod drugi sloj, koji se sabijanjem izdi`e uvis i stvara planinu. Napreduju}i ispod zemlje, donji sloj dolje stvara jedan duboki produ`etak. Dakle, planine posjeduju jedan produ`etak ispod povr{ine Zemlje koji je jednak masi koju vidimo iznad povr{ine Zemlje.

Ova gra|a planina se u jednom nau~nom izvoru obja{njava na slijede}i na~in: U brdovitim podru~jima, gdje su kontinenti deblji, Zemljina kora se zabada u manto sloj.4 Upozoravaju}i na ovu karakteristiku, u jednom kur’anskom ajetu se planine uspore|uju sa stubovima: Kur’an naziva planine stubovima. Zahvaljuju}i ovoj osobenosti, pru`anjem ispod i iznad povr{ine Zemlje u ta~ki spajanja slojeva, planine vr{e me|usobno zakivanje zemljinih slojeva. Ovakvim u~vr{}ivanjem Zemljine kore, planine spre~avaju pomjeranje nad magmatskim slojem ili me|usobno pomjeranje njenih slojeva. Ukratko, planine mo`emo uporediti i sa ekserima koji osiguravaju medusobno pri~vr{}ivanje dasaka.

30

` Kur'anske Mudzize


“Zar Zemlju posteljom nismo u~inili, i planine stubovima?„ (An-Naba’, 6-7) Zahvaljuju}i ovoj osobenosti, pru`anjem ispod i iznad povr{ine Zemlje u ta~ki spajanja slojeva, planine vr{e me|usobno zakivanje ovih slojeva. Pored toga, ovakvim u~vr{}ivanjem Zemljine kore planine spre~avaju pomjeranje nad magmatskim slojem ili me|usobno pomjeranje njenih slojeva. Ukratko, planine mo`emo usporediti sa ekserima koji osiguravaju me|usobno pri~vr{}ivanje dasaka.

Ova stabiliziraju}a uloga planina u nau~noj literaturi navodi se pod terminom “izostaza”. Zna~enje rije~i izostaza je slijede}e: Izostaza: ravnote`a izme|u pojedinih dijelova mase Zemaljine kore. U geologiji se pojam spominje u zna~enju osiguravanja generalne ravnote`e Zemljine kore uz pomo} gravitacione snage koje su planine obrazovale ispod povr{ine Zemlje.5 Ova vitalna funkcija planina, koja je otkrivena zahvaljuju}i modernoj geologiji i iscrpnim istra`ivanjima, u Kur’an-i-Kerimu, koji je objavljen prije niza stolje}a, navedena je kao jedan primjer superiorne mudrosti u Allahovom stvaranju. U drugom ajetu Allah ka`e slijede}e:

“...po Zemlji planine nepomi~ne razbacao da vas ne trese...„ (Luqman, 10)

Harun Yahya

31


U jednom kur’anskom ajetu isti~e se da planine nisu stati~ne, kako nam izgledaju, ve} da su u konstantnom pokretu:

“Ti vidi{ planine i misli{ da su nepomi~ne, a one promi~u kao {to promi~u oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve savr{eno stvorio; On, doista, zna ono {to radite.

„

(An-Naml, 88) Ova pokretljivost planina proisti~e iz pokretljivosti Zemljine kore, na kojoj se nalaze. Zemljina kora se, gotovo kao plove}i, pokre}e nad manto slojem koji je dosta zbijeniji od nje. Prvobitno je po~etkom XX stolje}a njema~ki nau~nik po imenu Alfred Wegener nastupio sa tvrdnjom da su, u prvom periodu Zemlje, kontinenti bili zajedno, da su se, potom, pomjeranjem u razli~itim smijerovima, razdvojili i udaljili jedan od drugog. Da je Wegener bio u pravu, geolozi su, me|utim, uspjeli doku~iti tek 50 godina nakon njegove smrti, dakle 80-ih godina. Kao {to je to i Wegener istakao u jednom tekstu, objavljenom 1915. godine, kontinenti su prije otprilike 500 miliona godina bili me|usobno povezani i ovaj ogromni kontinent, nazvan Pangaea, nalazio se na ju`nom Zemljinom polu. Prije otprilike 180 miliona godina Pangaea se razdvojila na dva dijela. Jedan od ova dva velika kontinenta koji su se u razli~itim smjerovima odvajali jedan od drugog je nazvan Gondwana i obuhvatao je Afriku, Australiju, Antarktik i Indiju. A, drugi kontinent - nazvan Laurasia - obuhvatao je Evropu, Sjevernu Ameriku i Aziju bez Indije. U razdoblju od 150 miliona godina nakon diobe Pangaea, u razli~itim vremenima Gondwana i Laurasia su se odvajali na manje kontinente. Ovi kontinenti, koji su nastali prvobitnim razlaganjem Pangaea, konstantnom promjenom raspodjele izme|u mora i kopna, kre}u se povr{inom Zemlje brzinom od nekoliko centimetara godi{nje. Ova pokretljivost Zemljine kore, koja je otkrivena nakon geolo{kih istra`ivan-

32

Kur'anske Mudzize


P O K R E TA N J E K O NT ATA PO N TINE IN EN NA

200 MILIONA GODINA PRIJE

135 MILIONA GODINA PRIJE

Na skicama lijevo su prikazani polo`aji kontinenata kroz razli~ita historijska razdoblja. Na skicama desno su prikazani polo`aji kontinenata u budu}nosti, ako se uzme u obzir da }e se kretati na ustaljeni na~in.

ZAPADNA ZEMLJINA POLULOPTA 50 MILIONA GODINA KASNIJE

ISTO^NA ZEMLJINA POLULOPTA 50 MILIONA GODINA KASNIJE

65 MILIONA GODINA PRIJE

DANAS

ja provedenih po~etkom XX stolje}a, u nau~noj literaturi obja{njava se na slijede}i na~in:

Povr{ina Zemlje debljine od 100 km, koju ~ine Zemljina kora i gornji manto, obrazovana je od dijelova koji se zovu “slojevi”. Postoji {est velikih i bezbroj malih slojeva koji konstruiraju Zemljinu povr{inu. Ovi slojevi, prema teoriji nazvanoj “tehnika slojeva”, pokre}u se nose}i na sebi kontinente i dna okeana... Prora~unato je da godi{nje pomijeranje kontinenata iznosi izmedu 1 i 5 cm. Ovakvim pokretanjem slojeva nastaju promjene u svjetskoj geografiji. Atlantski okean, naprimjer, svake godine se pomalo {iri.6 Jedna va`na ta~ka na koju ovdje treba upozoriti je slijede}a: u navedenom ajetu Allah je pokretanje kontinenata obznanio kao promicanje. Upravo danas, nau~nici za ovo pomjeranje, tako|er, koriste engleski termin “Continental drift”, odnosno “pomicanje kontinenata”.7 Obznanjivanjem u Kur’anu ove nau~ne ~injenice koju je nauka nedavno otkrila je, nesumnjivo, jedna od kur’anskih mud`iza.

Harun Yahya

33


@eljezo je jedan od elemenata na koje se skre}e pa`nja u Kur’anu. U kur’anskom poglavlju Hadid, {to zna~i “gvo`|e”, ka`e se slijede}e:

“...I gvo`|e smo spustili, u kome je velika snaga i koje ljudima koristi...„ (Al-Hadid, 25) Glagol “spustiti”, koji se u ajetu upotrijebio uz rije~ gvo`|e, mo`e se figurativno shvatiti u zna~enju “davanja na slu`enje ljudima”. Me|utim, kada se rije~ uzme u obzir u njenom stvarnom zna~enju “fizi~ko spu{tanje sa neba”, uo~it }e se da ajet sadr`ava jednu veoma zna~ajnu nau~nu mud`izu, po{to otkri}a moderne astronomije iznose da ruda gvo`|a dolazi sa ogromnih zvijezda iz vanjskog kosmosa. Te{ki metali u kosmosu proizvode se u jezgru velikih zvijezda. [to se ti~e na{eg, Sun~evog sistema, on ne posjeduje strukturu koja bi u sebi mogla proizvoditi element `eljeza. @eljezo ili gvo`|e Grumen `eljeza

mo`e se formirati jedino na zvijezdama koje su mnogo ve}e od Sunca, na temperaturi koja dosti`e nekoliko stotina miliona stepeni. Kada koli~ina `eljeza na ovim zvijezdama, koje su nazvane Nova ili Supernova, prekora~i odre|enu mjeru, zvijezda vi{e nije u stanju da je nosi i eksplodira. Kao posljedica ove eksplozije, meteori, koji u sebi sadr`e `eljezo, rasipaju se po svemiru i plove njegovim prostranstvima dok se ne sudare sa nekim nebeskim tijelom, ulaskom pod uticaj njegove gravitacije. Kao {to se jasno da zaklju~iti iz navedenoga, element `eljeza nije nastao na Zemlji, ve} je, preno{enjem uz pomo} meteora, sa Supernova “spu{ten na Zemlju”, na, dakle, isti na~in kako je to Kur’an naveo. Sasvim je jasno da je ovo bilo

34

` Kur'anske Mudzize


nemogu}e nau~no otkriti u VII stolje}u, kada je Kur’an objavljen. Ova ~injenica se, me|utim, nalazi u Kur’anu, {to opet predstavlja jedan u nizu dokaza da je on rije~ Allaha koji posjeduje neograni~eno znanje. Pored navedenog, 25. ajet poglavlja Al-Hadid, u kome se govori o `eljezu, sadr`i dvije, prili~no zanimljive, matemati~ke {ifre: Al-Hadid je 57. poglavlje Kur’ana. Kada se izra~una broj~ana vrijednost rije~i Al-Hadid, pred nama se pojavljuje ista cifra: 57. Broj~ana vrijednost same rije~i Hadid (bez odre|enog ~lana ‘’Al’’) iznosi 26. Broj 26 je tabli~ni (atomski) broj `eljeza.

Al-Hadid je 57. poglavlje Kur'ana. Kada se izra~una broj~ana vrijednost rije~i Al-Hadid, pred nama se pojavljuje ista cifra: 57. Broj~ana vrijednost same rije~i Hadid (bez odre|enog ~lana ''Al'') iznosi 26. Broj 26 je tabli~ni (atomski) broj `eljeza. U ajetima poglavlja Al-Hadid Sveznaju}i Allah, d`. {., nam skre}e pa`nju na na~in nastanka `eljeza, a sa matemati~kim {iframa nam ujedno pokazuje i jedno nau~no ~udo.

Harun Yahya

35


“Neka je hvaljen Onaj koji u svemu stvara spol: u onome {to iz zemlje ni~e, u njima samim, i u onome {to oni ne znaju!„ (Ya Sin, 36) Uporedo sa time {to predstavlja protivvrijednost pojma “par”, mu{ki i `enski spol u sebi sadr`ava i mnogo {ire zna~enje, kako je to i u prethodnom ajetu istaknuto “...u onome {to oni ne znaju”. Upravo se danas susre}emo sa jednim zna~enjem na koje je upozoreno u ajetu. Paul Dirac, engleski nau~nik koji je iznio tvrdnju da materija posjeduje svoju suprotnost, 1933. godine nagra|en je Nobelovom nagradom za oblast fizike. Ovo tkri}e, nazvano “Parite”, isti~e da materija ima svoju paricu nazvanu antimaterija. Antimaterija u sebi sadr`i svojstva koja su suprotna svojstvima materije. Naprimjer, suprotno materiji, antimaterija je opremljena pozitivnim elektronima i negativnim protonima. Ova ~injenica je na slijede}i na~in opisana u jednom nau~nom djelu:

...Svaki i najsitniji komadi} ima svoj - antikomadi} - koji je suprotno naelektrisan. Nestalni odnos nam pokazuje da se nastanak i nestanak onih parova obrazuje svugdje i uvijek u istom trenutku.8

V

rijeme je pojam koji je apsolutno vezan za onoga ko ga opa`a. Dok isti vremenski period nekome izgleda dug, drugome mo`e izgledati sasvim kratak. Da bi se odredila neka zajedni~ka vrijednost potrebni su izvori poput sata i kaledara, bez kojih bi bilo nemogu}e na~initi defini tivnu pretpostavku po pitanju vremena.

36

` Kur'anske Mudzize


Pitanje relativiteta vremena je danas jedna dokazana nau~na ~injenica. Me|utim, ova ~injenica je iza{la na vidjelo po~etkom XX stolje}a Einsteinovom teorijom relativiteta. Do tog perioda ~ovjek nije znao da je vrijeme jedan relativni pojam, da shodno okru`enju mo`e pokazivati promjenljivost. Me|utim, veliki nau~nik, Albert Einstein, teorijom relativiteta ovu ~injenicu dokazao je na sasvim jasan na~in. Iznio je ~injenicu da je vrijeme pojam koji je vezan za masu i brzinu. Tokom cijele historije ~ovje~anstva ovo pitanje nije niko jasno aktualizirao. Osim jednog izuzetka: u Kur’anu su izneseni detalji koji upozoravaju na ~injenicu da je vrijeme relativno! U tom kontekstu ovdje mo`emo navesti nekoliko ajeta koji ilustriraju ovu ~injenicu:

“Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne, i Allah }e ispuniti prijetnju Svoju; a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po va{em ra~unanju.„ (Al-Hajj, 47)

“On upravlja svima, od neba do Zemlje, a onda se sve to Njemu vra}a u danu koji, prema va{em ra~unanju vremena, hiljadu godina traje.„ (As-Sajdah, 5)

“K Njemu se penju meleki i D`ibril u danu koji pedeset hiljada godina traje.„ (Al-Ma’arij, 4)

^injenica da se na ovako krajnje jasan na~in govori o relativitetu vremena u Kur’anu, koji je objavljen prije niza stolje}a, jo{ jedan je u nizu dokaza da je to Allahova Knjiga.

Harun Yahya

37


Pitanje nastanka ki{e je za ~ovjeka dugo vremena predstavljalo tajnu. Me|utim, nakon otkrivanja zra~nih radara, do{lo se do saznanja o stadijima kroz koje ki{a prolazi u toku nastanka. Prema ovome, ki{a nastaje prolaze}i kroz tri stadija: prvo se uz pomo} vjetra sa Zemlje podi`e “repromaterijal”, potom se formiraju oblaci i na kraju dolazi do formiranja ki{nih kapi. ^injenice koje su, u vezi sa nastankom ki{e, iznesene u Kur’anu upravo govore o ovim stadijima. O pitanju nastanka ki{e u jednom kur’anskom ajetu ka`e se slijede}e:

“Allah je taj koji vjetrove {alje, pa oni oblake tjeraju i On ih po nebu, kako On ho}e, rasprostire i na komade dijeli, pa ti vidi{ ki{u kako iz njih pada, i kada je On na one robove Svoje na koje `eli prolije, oni se odjednom rado{}u ispune. (Ar-Rum, 48)

Sada se zadr`imo na ova tri stadija koja su navedena u Kur’anu: I. STADIJ: “Allah je taj koji vjetrove {alje...” Bezbroj balon~i}a koji nastaju pjenu{anjem mora i okeana konstantno u vidu vodenih zehri odska~u iznad povr{ine. Ove solju bogate zehre se, uz pomo} vjetra, potom prenose u atmosferske visine. Ovi si}u{ni komadi, zvani “aerosol”, uz pomo} jednog mehanizma, zvanog “vodena zamka”, ovdje dolaze u dodir sa vodenom parom koja je tako|er do{la s mora. Okupljanjem oko ovih aerosola, vodena para se zgu{njava i pretvara u vodene kapi. II. STADIJ: “...pa oni oblake tjeraju i On ih po nebu, kako On ho}e, rasprostire i na komade dijeli... “ Uz pomo} vodene pare koncentrirane oko solnih kristala ili si}u{nih pra{kica nastaju oblaci. Zbog toga {to su veoma male (presjeka od 0.01 do 0.02 mm) vodene kapljice u oblacima ostaju vise}i i {ire}i se nebom. Na taj na~in se nebo prekriva oblacima.

38

Kur'anske Mudzize


Na slici gore je ilustriran jedan od neograni~enog broja balon~i}a koji nastaju pjenu{anjem mora i okeana i koji konstantno u vidu vodenih zehri odska~u iznad povr{ine. Ove solju bogate zehre se, uz pomo} vjetra, potom prenose u atmosferske visine. To je prvi stadij u nastanku ki{e. Uz pomo} vodene pare koncentrirane oko solnih kristala ili si}u{nih pra{kica nastaju oblaci, a daljnjim zgu{njavanjem formiraju se ki{ne kapi. Svi ovi stadiji formiranja ki{ne kapljice su navedeni u Kur’anu.

III. STADIJ: “...pa ti vidi{ ki{u kako iz njih pada...” Sitne vodene kapljice okupljene oko solnih kristala ili si}u{nih pra{kica, daljnjim zgu{njavanjem formiraju ki{ne kapi. Na taj na~in ki{ne kapi postaju te`e od zraka i, odvajaju}i se od oblaka, po~inju se u vidu ki{e spu{tati na zemlju. Kao {to se iz prilo`enog da zaklju~iti, sva tri stadija nastanka ki{e sadr`ana su u navedenom ajetu. Stadiji su, povrh svega, izneseni ta~nim redoslijedom. Kao i mnoge druge prirodne pojave, tako je i nastanak ki{e Allah iznio na najispravniji na~in i to ~ovjeku saop}io putem Kur’ana jo{ prije 14 stolje}a, dakle mnogo ranije no {to }e to nauka otkriti. Vezano za nastanak ki{e, u drugom kur’anskom ajetu se navode slijede}e ~injenice:

Harun Yahya

39


“Zar ne vidi{ da Allah razgoni oblake, a onda ih spaja i jedne nad drugima gomila, pa ti vidi{ ki{u kako iz njih pada; On s neba, iz oblaka veli~ine brda, spu{ta grad, pa njime koga ho}e pogodi, a koga ho}e po{tedi - bljesak munje Njegove gotovo da oduzme vid. (An-Nur, 43)

„

Nau~nici koji su se bavili istra`ivanjem vrsta oblaka suo~ili su se sa veoma zbunjuju}im rezultatima vezanim za proces nastanka ki{e. Ki{ni oblaci se formiraju i oblikuju u jednom utvr|enom sistemu i stupnjima. Nau~no obja{njenje stupnjeva formiranja jednog od ki{nih oblaka cumulominbus glasi: 1. STEPEN, razgonjenje: Oblaci se uz pomo} vjetra guraju, odnosno razgone sa svojih mjesta. 2. STEPEN, spajanje: Ovi mali oblaci (cumulus), koji se razgone od strane vjetra, spajaju se na mjestu do kojeg su dogurani i tako formiraju novi i veliki oblak.9 3. STEPEN, gomilanje: Nakon spajanja malih oblaka, u novoformiranom velikom oblaku dolazi do porasta energije potiska koja ga vu~e gore. Energija u centru oblaka je ja~a u odnosu na energiju po rubnim dijelovima. Ova energija potiska u centru, koja ga vu~e prema gore, ~ini da se oblak razvija uvisinu. [ire}i se prema gore, oblaci se na taj na~in gomilaju jedan na drugi. To biva povodom da se trup ovog uvis naraslog oblaka ispru`i prema hladnijim dijelovima atmosfere. Tako se u ovom hladnom okru`enju atmosfere ledene i vodene kapi po~inju pove}avati. Nakon {to pro|u kroz sve ove stepene i nakon {to

Mali oblaci (cumulus oblaci) se uz pomo} vjetra pokre}u i sjed injuju. Upravo onako kako je to i u Kur’anu nazna~eno: "...Allah razgoni oblake, a onda ih spaja i jedne nad drugima gomila..."

dobiju te`inu toliku da na nju ne mo`e utjecati energija

40

Kur'anske Mudzize


(A) mali odvojeni dijelovi oblaka (cumulus oblaci) (B) Nakon spajan ja malih oblaka, u novoformiranom velikom oblaku dolazi do porasta energije potiska koja ga vu~e gore. Ova energija potiska u centru, koja ga vu~e prema gore, ~ini da se oblak razvija uvisinu. [ire}i se prema gore, oblaci se na taj na~in gomilaju jedan na drugi. To biva povodom da se trup ovog uvis naraslog oblaka ispru`i prema hladnijim dijelovima atmosfere. Tako se u ovom hladnom okru`enju atmosfere ledene i vodene kapi po~inju pove}avati. Nakon {to dobiju te`inu toliku da na nju ne mo`e uticati energija koja ih vu~e prema gore, ledene i vodene kapi u vidu ki{e i grada po~inju iz oblaka da se spu{taju na zemlju. Ova nau~na ~injenica je od strane Allaha, d`. {., saop}ena u Kur’anu prije 14 stolje}a: "...a onda ih (oblake) spaja i jedne nad drugima gomila, pa ti vidi{ ki{u kako iz njih pada..."

koja ih vu~e prema gore, ledene i vodene kapi u vidu ki{e i grada po~inju iz oblaka da se spu{taju na zemlju.10 Ne smije se gubiti iz vida da su detalje u vezi s formiranjem, gra|om i funkcijom oblaka meteorolozi uspjeli nedavno otkriti i to zahvaljuju}i suvremenoj tehnici (avion, satelit, kompjuter i sl.) koja im je bila na raspolaganju. Allah nam, pak, ove detalje iznosi u Kur’anu, koji je objavljen prije 1400 godina, u periodu kada to nijedan ~ovjek nije mogao znati.

Harun Yahya

41


[to se ti~e drugih kur’anskih podataka vezanih za ki{u, oni upozoravaju na momenat da se ki{a spu{ta u odre|enoj koli~ini. U poglavlju Az-Zuhruf ka`e se slijede}e:

“Onaj koji s neba s mjerom spu{ta vodu, pomo}u koje u `ivot vra}amo mrtve predjele - tako }ete i vi biti o`ivljeni.„ (Az-Zuhruf, 11) Ova mjera ki{e je, tako|er, ustanovljena suvremenim istra`ivanjem. Prema odre|enim prora~unima, provedenim tokom ovih istra`ivanja, ustanovljeno je da se sa Zemljine povr{ine u jednoj sekundi ispari 16 miliona tona vode. U toku godine ova koli~ina dosti`e cifru od oko 513 triliona tona vode. A to je ujedno i godi{nja koli~ina ki{e koja se u toku godine spusti na Zemlju. Voda je, dakle, u jednoj neprestanoj ravnote`i, “prema odre|enoj mjeri” ona konstantno kru`i. A odr`avanje `ivota na Zemlji se, tako|er, osigurava upravo ovim neprestanim kru`enjem vode. Kada bi ~ovjek upotrijebio sve pogodnosti cijele tehnologije kojom raspola`e, on, opet, nikada ne bi bio u mogu}nosti vje{ta~ki proizvesti ovo kru`enje. Ukoliko bi do{lo do i najmanjih promijena u koli~ini, ubrzo bi nastale velike ekolo{ke neuravnote`enosti, a to bi dovelo u pitanje odr`anje `ivota. To se, me|utim, nikada ne}e dogoditi. Ki{a }e, kako je to i u Kur’anu navedeno, nastaviti da se, svake godine, u istoj mjeri spu{ta na Zemlju.

42

Kur'anske Mudzize


Nau~no je ustanovljeno da je koli~ina vode koja se ispari sa Zemljine povr{ine i koja se ponovo vrati u vidu ki{e "konstantna": oko 513 triliona tona vode. Ova konstantna koli~ina, koja je u jednoj neprestanoj ravnote`i, je u Kur’anu istaknuta kao "odre|ena mjera". Ukoliko bi do{lo do i najmanjih promijena u ovoj konstantnoj koli~ini, ubrzo bi nastale velike ekolo{ke neu ravnote`enosti, a to bi dovelo u pitanje odr`anje `ivota.


U jednom kur’anskom ajetu se skre}e pa`nja na “oplodnju” kao osobinu vjetra i da, kao posljedica toga, nastaje ki{a:

“Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju, a iz neba spu{tamo ki{u da imate {ta piti - vi time ne mo`ete raspolagati.„ (Al-Hijr, 22) U ajetu se skre}e pa`nja da se u prvom stadiju nastanka ki{e nalaze vjetrovi. Me|utim, sve do po~etka XX vijeka bilo je poznato jedino da vjetar raznosi oblake, kao jedina veza izme|u vjetra i padanja ki{e. [to se, me|utim, ti~e otkri}a moderne meteorologije, ona su pokazala da vjetrovi imaju ulogu “oplo|avanja” prilikom nastanka ki{e. Ova uloga oplodnje odvija se na slijede}i na~in: Zbog pjenjenja, na povr{ini okeana i mora konstantno dolazi do formiranja bezbroj zra~nih mjehuri}a. U trenutku rasprsnu}a ovih mjehuri}a, u zrak se izbacuje na hiljade komadi}a veli~ine jednog stotog dijela milimetra. Ovi komadi}i, nazvani “aerosol” se, pomije{ani sa pra{inom sa kopna, uz pomo} vjetrova prenose u gornje slojeve atmosfere. Aerosoli, koji su tako uz pomo} vjetrova dospjeli na velike visine, ovdje dolaze u dodir sa vodenom parom. Okupljanjem oko ovih aerosola, vodena para se zgu{njava i pretvara u vodene kapi. Koncentriranjem na jednom mjestu, ove vodene kapi prethodno formiraju oblak, a potom se u vidu ki{e spu{taju na Zemlju. Kao {to se vidi, vjetrovi vr{e “oplodnju” aerosola vodenom parom koja se u slobodnom obliku nalazi u atmosferi i, na taj na~in, osiguravaju formiranje ki{nih oblaka. U slu~aju da vjetar ne posjeduje ovu osobinu oplo|avanja, u vi{oj atmosferi nikada ne bi moglo do}i do formiranja vodenih kapljica, pa, analogno tome, ne bi postojalo ni ne{to {to se zove ki{a. Bitan momenat ovdje je taj da je ova kriti~na uloga vjetra u nastanku ki{e stolje}ima prije saop}ena u kur’anskom ajetu. I to u historijskom razdoblju kada ~ovjek skoro ni{ta nije znao o prirodnim pojavama...

44

Kur'anske Mudzize


Na slici gore su prikazane etape nastanka talasa. Talasi se formiraju uz pomo} vjetrova koji pu{u iznad povr{ine vode. Vodene zehre, zajedno sa vjetrom, po~inju sa kru`nim kretanjem. Ovo kretanje }e nakon kratkog vremena formirati talase, koji }e se nanizati jedan za drugim, a zrak }e ispuniti balon~i}i koji nastaju zajedno sa talasima. Ovo je prvi stadij nastanka ki{e. U Kur’anu je tako|er skrenuta pa`nja da se u prvom stadiju nastanka ki{e nalaze vjetrovi.

Harun Yahya

45


Specifi~nost mora, koja je od strane istra`iva~a otkrivena u skoroj pro{losti, u Kur’anu se isti~e na slijede}i na~in:

“Pustio je dva mora da se dodiruju, izmedu njih je pregrada i oni se ne mije{aju.„ (Ar-Rahman, 19-20) Ova, Kur’anom saop}ena, karakteristika mora - da se me|usobno dodiruju, a da se njihove vode apsolutno ne mije{aju - u nedavnoj pro{losti otkrivena je od strane okeanografa. Ustanovljeno je da se, zbog prisutnosti jedne fizi~ke snage, nazvane “povr{inski napon”, vode susjednih mora ne mije{aju. Povr{inski napon, koji proizlazi iz razli~ite gustine mora, gotovo poput zida spre~ava me|usobno mije{anje voda.11 Svakako je zanimljiv momenat da se ova ~injenica nalazi u Kur’anu, {to je, opet, jo{ jedan veoma efektan odgovor onima koji tvrde da je Kur’an napisan od strane ~ovjeka, Muhammeda, a.s. Kur’an se pojavio u periodu kada ~ovjek nije imao pojma niti o fizici, ni o povr{inskom naponu, a niti o okeanografiji.

Dubina (u metrima)

Atlanski okean

Sredozemno more

Voda Atlanskog okeana ima slanost koja je ni`a od 36.0 %

Procjena slanosti koja je ve}i od 36.5%

Voda Sredozemnog mora

Gibraltarska vrata

Sredozemno more i Atlanski okean imaju velike valove, jaka strujanja i plimu i oseku. Iako se voda Sredozemnog mora na Gibraltaru susre}e sa vodama Atlanskog okeana njene karakteristike (gusto}a, temperatura i toplota) ostaju nepromjenjene. Po{to izme|u ova dva mora postoji jedna nevidljiva granica.

46

` Kur'anske Mudzize


SATELITSKI SNIMAK GIBRALTARA


“Ili su kao tmine dubokih mora koje prekrivaju talasi sve jedan za drugim, iznad kojih su oblaci, sve tmine jedna iznad drugih, prst se pred okom ne vidi, - a onaj kome Allah ne da svjetlo ne}e svjetla ni imati. (An-Nur, 40)

Generalno okru`enje dubokih mora je ovako opisano u knjizi Oceans: Danas sa sigurno{}u znamo da tmina dubokih mora i okeana vlada na dubini od oko 200 m i dublje. Na ovim dubinama skoro uop}e nema svjetlosti. A, na dubinama preko 1000 m apsolutno je nemogu}e nai}i ni na kakvu svjetlost.12 Pored podataka vezanih za generalnu geografsku gra|u mora i okeana, karakteristike `ivih bi}a koja tu `ive, danas je ~ak mogu}e do}i i do podataka koji govore o koli~ini vode odre|enog mora ili okeana, povr{ini, dubini i sl. Ipak, da bi se do{lo do svih ovih podataka, ~ovjek je primoran koristiti se raznim specijalnim pomagalima i podmornicama izra|enim uz pomo} suvremene tehnologije. Bez ovih pomagala skoro je nemogu}e da ~ovjek dopre do morskih dubina preko 40 m. Uporedo sa tim, bez odre|enih pomagala je apsolutno nemogu}e da ~ovjek dospije i ostane `iv na tamnim okeanskim dubinama od oko 200 m. Zbog toga, nau~nici su detaljne podatke o morima uspjeli otkriti tek u skoro vrijeme. Suprotno tome, frazu “tmina dubokih mora” sadr`anu u An-Nur suri je Kur’an iznio prije 1400 godina. Izno{enje ovog podatka u Kur’anu i to u periodu kada nije postojalo nikakve tehnologije i kada, prema tome, nije postojalo nikakvo pomagalo pomo}u kojega bi ~ovjek mogao zaroniti u morske dubine, svakako je svojevrsna mud`iza ove uzvi{ene Knjige. Uporedo sa navedenim, u istom ajetu sure An-Nur, u formulaciji “...kao tmine dubokih mora koje prekrivaju talasi sve jedan za drugim, iznad kojih su oblaci, sve tmine jedna iznad drugih...”, Kur’an upozorava na jo{ jednu nedavno otkrivenu nau~nu mud`izu:

48

` Kur'anske Mudzize


Prema mjerenjima na~injenim uz kori{tenje suvremene tehnologije, ustanovljeno je da se 3-30% sun~eve svjetlosti reflektira kroz povr{inu mora. Na prvih 200 metara se, jedna za drugom, upija svih 7 boja svjetlosnog spektra, od kojih plava ostaje zadnja. (slika pored) Na dubinama preko 1.000 m. je apsolutno nemogu}e nai}i na bilo kakve tragove svjetlosti. (slika gore) Na ovu ~injenicu je jo{ prije 1400 godina upozoreno u Kur’anu, u 40. ajetu poglavlja An-Nur.


povr{inki talasi

gusta voda

Na skici su predstavljeni unutra{nji talasi, koji se formiraju izme|u dva sloja voda sa razli~itim gustinama. Donji od ovih slojeva je gu{}i u odnosu na gornji. Ovu ~injenicu, koju je Kur’an - u 40. Ajetu poglavlja An-Nur - iznio prije 14 stolje}a, nauka je otkrila tek u skorije vrijeme.

unutra{nji talasi manje gusta voda

Nau~nici su nedavno otkrili da “na povr{ini morskih slojeva sa razli~itom gustinom postoje unutra{nji valovi koji ~ine granicu izme|u ovih slojeva”. Unutra{nji valovi prekrivaju dubine mora i okeana, po{to duboka mora posjeduju ve}u gusto}u vode na dubinama u odnosu na povr{insku vodu. Unutra{nji valovi se pona{aju kao povr{inski valovi. Kao i vanjski valovi, i unutra{nji valovi se mogu razbijati. Unutr{nji valovi se ne mogu primijetiti prostim ljudskim okom, jedino su uo~ljivi prilikom istra`ivanja promjena temperature i slanosti mora ili okeana.13 Podatak iznesen u navedenom kur’anskom ajetu je u apsolutnom skladu sa navednim obja{njenjem. Bez provo|enja odre|enih istra`ivanja, ~ovjek je u stanju uo~iti jedino valove koji su na povr{ini mora, dok je unutarnje talasanje apsolutno nedostupno. Ali, u suri An-Nur Allah upozorava na drugi oblik talasanja koje se pojavljuje na morskim dubinama. Neosporno je da je i ova ~injenica, koju su nau~nici nedavno uspjeli otkriti, jedan od pokazatelja da je Kur’an rije~ Sveznaju}eg, Allaha, d`. {.

50

Kur'anske Mudzize


“Ne valja to! Ako se ne okani, dohvatit }emo ga za kiku; za ono la`no i grje{no ~elo.„ (Al-’Alaq, 15-16)

Karakteristika ~ela, “la`no i grje{no ~elo”, koja je navedena u citiranom ajetu je detalj koji zavre|uje krajnju pa`nju. Odre|enim istra`ivanjima provedenim proteklih godina ustanovljeno je da se u prednjem, ~eonom dijelu lobanje nalaze dijelovi koji upravljaju odre|enim aktivnostima mozga. Obja{njenje vezano za ovaj predio i njegovu funkciju, na {to je prije 1400 godina upozorio Kur’an, suvremeni nau~nici su uspjeli dati tek u proteklih 60 godina. Kada se pogleda u prednji dio lobanje, primijetit }e se ~eoni dio mozga. Rezultati do kojih se, o pitanju funkcija ovog dijela, do{lo nakon provedenih istra`ivanja u oblasti fiziologije, na slijede}i na~in su izneseni u djelu Essentials of Anatomy and Physiology:

“Motivacija, planiranje predmi{ljenja i po~etak pokreta se realizira u prednjem dijelu ~eonih krila mozga. Ovo je jedan segment asocijacije korteksa...”14 Pored ovoga, u spomenutom djelu se u vezi s ovim predjelom nalazi i slijede}a formulacija:

“Uporedo sa vezom sa pokretima, smatra se da je ~eoni dio mozga u isto vrijeme i funkcionalni centar agresivnosti...”15 Kao {to se da razumjeti i iz navedenih obja{njenja, ~eoni segment mozga vodi sve aktivnosti vezane za planiranje, motivaciju i pokretanje dobrih ili lo{ih pokreta, za govorenje istine ili la`i. Sasvim je o~ito da formulacija “la`no i grje{no ~elo” navedena u kur’anskom poglavlju Al-’Alaq pokazuje veliku paralelnost sa prethodnim obja{njenjima. Nau~ne

~eoni dio mozga

~injenice, poput ove koju su nau~nici otkrili u posljednjih 60 godina, Allah je putem Kur’ana saop}io ~ovjeku prije 14 stolje}a.

Harun Yahya

51


Kada se u Kur’anu ljudi pozivaju u iman, spominju se veoma razli~ite teme. Kao dokaz ~ovjeku, Allah nekada isti~e nebesa, nekada Zemlju, a nekada biljke i `ivotinje. Opet, u mnogo ajeta se savjetuje ~ovjeku da se osvrne na stvaranje, ra|anje ~ovjeka samog. Veoma ~esto se podsje}a na to kako je ~ovjek do{ao na svijet, kroz koje je etape prolazio i {ta mu je temeljna gra|a. Ilustracije radi, u jednom ajetu stoji slijede}e:

“Mi vas stvaramo - pa za{to ne povjerujete? Ka`ite vi Meni: da li sjemenu koje ubacujete vi oblik dajete ili Mi to ~inimo?„ (Al-Waqi’a, 57-59) Stvaranje ~ovjeka i ~udotvorne karakteristike toga su nagla{ene i u jo{ mnogo ajeta. Me|utim, me|u ovim akcentima postoje takvi podaci i detalji koje nikako nisu mogli znati ljudi koji su `ivjeli u VII stolje}u. Neki od tih detalja su slijede}i: 1.) ^ovjek ne nastaje od cijele koli~ine sperme, ve}, naprotiv, od njenog veoma malog dijela - spermatozoida. 2.) Spolnost bebe se odre|uje od strane mu{karca. 3.) Ljudski embrio se za maternicu zalijepi gotovo isto kao pijavica. 4.) ^ovjek se u maternici razvija u tri mra~ne komore. Sigurno je da su ljudi u stolje}u objavljivanja Kur’ana znali da je sperma koju u toku spolnog odnosa ispu{ta mu{karac temeljna materija formiranja jedinke. Da se dijete ra|a u prosjeku nakon 9 mjeseci je tako|er ~injenica koja se mogla jednostavno opaziti, koja nije iziskivala istra`ivanja da se do nje do|e. Me|utim, ~injenice koje smo naprijed naveli su bile daleko iznad dostupnosti ~ovjeka tog perioda. To je jedino bilo mogu}e otkriti zahvaljuju}i tehnologiji XX stolje}a. Zadr`imo se sada detaljnije nad ovim ~injenicama.

52

Kur'anske Mudzize


Kapljica sperme U toku spolnog op}enja mu{karac odjednom izbaci u prosjeku oko 250 miliona spermatozoida. Do dospijevanja do jajeta, spermatozoidi prevale te`ak put kroz maj~inu utrobu. U toku ovog putovanja, od 250 miliona svega oko 1000 spermatozoida uspije do}i do jajeta. Na kraju utrke koja traje 5 minuta, jaje prima samo jedan spermatozoid. Dakle, bit ~ovjeka ne le`i u cijeloj koli~ini sperme, nego u njenom jednom si}u{nom dijelu. Ova ~injenica se u Kur’anu obja{njava na slijede}i na~in:

“Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti, da ne}e odgovarati? Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci? (Al-Qiyama, 36-37)

Ako se obrati pa`nja, primijetit }e se da nam Kur’an saop}ava da se ~ovjek ne za~inje od cijele koli~ine sperme, ve}, naprotiv, od njenog malog dijela - kapi! Poseban naglasak navedenog ajeta, izno{enje ~injenice koju je jedino moderna nauka uspjela otkriti, dokaz je da navedena ~injenica ima svoje bo`ansko izvori{te, da dolazi od Onoga koji je Sveznaju}i.

Na slici pored se vidi sperma izba~ena u maternicu. Od 250 miliona spermatozoida, koliko se izbaci od mu{karca, samo veoma mali broj njih dospijeva do jajeta. Oplodnju jajeta }e obaviti samo jedan od 1000 spermatozoida koji su uspjeli ostati u `ivotu. Da se ~ovjek formira samo od jednog spermatozoida, a ne od cijele koli~ine sperme, Kur’an nas je obavijestio koriste}i formulaciju "kap sjemena".

Harun Yahya

53


Smjesa u spermi Hranljiva te~nost, koju nazivamo spermom i koja nosi spermatozoide, ne sastoji se samo od spermatozoida. Naprotiv, sperma je na~injena od smjese me|usobno razli~itih te~nosti. Ove te~nosti imaju ulogu, izme|u ostalog, da raspola`u koli~inom {e}era koji }e podmiriti energiju koja je potrebna spermatozoidima, da svojom bazi~nom osobeno{}u neutraliziraju kiseline na ulazu u maternicu, da osiguraju klizavost sredine, {to je neophodno za kretanje spermatozoida. Zanimljivo, kada govori o spermi, Kur’an upozorava i na ovu ~injenicu, koju je stolje}ima poslije otkrila moderna nauka, i spermu definira kao “smjesu sjemena”:

“Mi ~ovjeka od smjese sjemena stvaramo da bismo ga na ku{nju stavili i ~inimo da on ~uje i vidi.„ (Ad-Dahr, 2) A, u drugom ajetu se, opet, upozorava da je sperma smjesa i da se ~ovjek stvara od “sr`i” ove smjese:

“To je Onaj koji zna i nevidljivi i vidljivi svijet, Silni i Milostivi, koji sve savr{eno stvara, koji je prvog ~ovjeka stvorio od ilova~e - a potomstvo njegovo od sr`i kapi hude teku}ine.„ (As-Sajda, 6-8) Rije~ “sulalah”, koja se ovdje prevodi kao “sr`”, pored toga zna~i i “najbolji dio ne~ega”. Bilo u kojem zna~enju da se uzme, aktualna rije~ predstavlja jedan dio neke cjeline. Navedene ~injenice nam jasno stavljaju do znanja da je Kur’an rije~ jedne Volje koja stvaranje ~ovjeka zna do njegovih najsi}u{nijih detalja. Ova Volja pripada Allahu, Onome koji je i jedini ~ovjekov Stvoritelj.

54

` Kur'anske Mudzize


U Kur’anu je navedeno da se mu{ko i `ensko formiraju od "kapi sjemena koja se izbaci...". Sve do skorijeg vremena se, me|utim, smatralo da se spolnost bebe odre|uje od strane maj~inih }elija. Ovaj kur’anski podatak nauka je doku~ila tek u XX stolje}u.

^ovjek je do nedavne pro{losti smatrao da se spolnost beba odre|uje od strane maj~inih }elija. Ili da to, u najmanju ruku, zajedno odre|uju }elije koje dolaze i od oca i od majke. Kur’an je, me|utim, o ovom pitanju iznio razli~ito stajali{te, saop}io je da se spolnost bebe odre|uje od strane “sperme koja se izlijeva u maternicu”:

“I da On par, mu{ko i `ensko, stvara od kapi sjemena kad se izbaci...„ (An-Najm, 45-46) Uporedo sa razvojem genetike i mikrobiologije, ispravnost ove kur’anske tvrdnje je, tako|er, i nau~no dokazana. Postalo je jasno da se spolnost bebe odre|uje od strane }elija sperme koje dolaze od mu{karca, a da, u ovom slu~aju, `ena ne igra nikakvu ulogu. Prilikom odre|ivanja spolnosti, uticaj imaju hromosomi. Dva od 46 hromosoma koji odre|uju ljudsku gra|u imenuju se kao hromosom spolnosti. Ovi hromosomi se za mu{karce ozna~avaju kao XY, a za `ene kao XX Razlog tome je taj {to ovi hromosomi li~e na ova slova. Y hromosomi nose gene mu{kosti, a X gene `enskosti.

Harun Yahya

55


Y hromosomi nose gene mu{kosti, a X gene `enskosti. U jajetu `ene se nalaze samo X hromoso mi koji obilje`avaju `enski spol. U spermi mu{karca se, pak, nalaze spermatozoidi koji mogu nositi i X i Y hromosome. Prema tome, spol bebe je vezan za vrstu hromozoma koju nosi spermatozoid koji oplo|uje jaje `enke. Dakle, kao {to je i u Kur'anu navedeno, faktor koji odre|uje spolnost bebe je sperma koja dolazi od mu{karca. Ovaj podatak, koji je apsolutno bio nepoznat u vrijeme objavljivanja Kur'ana, je jedan u nizu dokaza da je Kur'an Allahova rije~.

Formiranje ploda po~inje sjedinjavanjem ovih hromosoma koji se kod mu{karca i `ene nalaze u parovima. Oba dijela spolne }elije, koja se kod formiranja jajeta kod `ene odvajanjem rastavlja na dva dijela, podjednako nose X hromosome. Me|utim, spolna }elija kod mu{karca, koja se, tako|er, rastavlja na dva dijela, formira dvije razli~ite sperme koje sa~injavaju X ili Y hromosome. Ako se X hromosom, koji se nalazi kod `ene, spoji sa spermom, koja sadr`ava X hromosom, onda se formira `enski plod. Ako se, pak, spoji sa spermom koja sadr`ava Y hromosom, tada se formira mu{ki plod. Dakle, spol bebe je vezan za vrstu hromozoma koja }e se spojiti sa jajetom `ene. Sasvim je sigurno da su ovo ~injenice koje su sve do pojavljivanja genetike, dakle do XX stolje}a bile apsolutno nepoznate. Unato~ tome, u mnogim kulturama je bilo ra{ireno mi{ljenje da se spol djeteta odre|uje od strane tijela majke. ^ak su, zbog toga, bile prekoravane `ene koje rode `ensko dijete. Me|utim, trinaest stolje}a prije no {to }e ljudski geni biti otkriveni, Kur’an je iznio jednu ~injenicu koja odbija ovo veoma rasprostranjeno sujevjerje. Kur’an je saop}io da korijeni spolnosti nisu kod `ene, ve} u spermi koja dolazi od mu{karca.

56

Kur'anske Mudzize


‘Alaq zakacen za maternicu Kada nastavimo sa analiziranjem kur’anskih podataka o formiranju bebe, ponovo }emo se suo~iti sa odre|enim, veoma bitnim nau~nim ~udima. Spajanjem spermatozoida koji dolazi od mu{karca sa jajetom kod `ene, biva oformljena i osnovna sr` bebe. Ova oplo|ena jajna stanica, u biologiji poznata pod pojmom “zigota”, bez gubljenja vremena, rastavljanjem }e se razmno`iti i postupno dobiti oblik malog “komada mesa”. Me|utim, ovaj razvoj zigote ne obavlja se u nekakvoj praznini, u slobodnom hodu. Zigota se dr`i obje{ena na zidu maternice, pripija se tamo uz pomo} svojih produ`etaka koji su poput korijenja. Uz pomo} ove veze, plodu je omogu}eno da iz maj~inog tijela si{e materije potrebne za razvoj.16 Upravo ovdje pojavljuje se jedna vaoma va`na kur’anska mud`iza. Govore}i o zigoti koja se po~ela razvijati u maj~inoj utrobi, Allah u Kur’anu spominje rije~ “‘alaq”:

“^itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara ~ovjeka od ‘’alaqa’! ^itaj, plemenit je Gospodar tvoj.„ (Al-’Alaq, 1-3) Zna~enje rije~i “‘alaq” u arapskom jeziku je “ne{to {to se zaka~i (lijepi, prijanja)”. ^ak se ista rije~ koristi i u zna~enju “pijavice”, `ivotinje koja se lijepi za tijelo i si{e krv. Sasvim je sigurno da u aktualnom kontekstu nije slu~ajno kori{tena rije~ koja je toliko skladna sa zigotom koja se razvija u maj~inoj utrobi. Ovaj slu~aj jo{ jednom dokazuje da je Kur’an objavljen od strane Gospodara svjetova, Allaha, d`. {.

Harun Yahya

U prvom stadiju razvoja beba u maj~inoj utrobi je u vidu zigota koji, kako bi se mogao hraniti iz maj~ine krvi, stoji priljubljen za zid maternice. Na fotografiji gore se vidi zigot koji izgleda kao komad mesa. Ovaj razvitak, koji je ustanovila moderna embriologija, je prije 14 stolje}a u Kur'anu opisan rije~ju 'alaq koja ima zna~enje "ne{to {to se zaka~a (lijepi, prijanja)". Ista rije~ se ~ak koristi i u zna~enju "pijavice", `ivotinje koja se lijepi za tijelo i si{e krv.

57


Misicima zaodjenute kosti Drugi veoma bitan podatak koji se navodi u Kur’anu je podatak o etapama razvoja bebe u maternici. Allah je u Kur’anu saop}io da se u maj~inoj utrobi stvara prvo gruda mesa, od nje kosti, a potom se kosti mi{i}ima obla`u:

“Pa onda kap sjemena ugru{kom u~inili, zatim od ugru{ka grudu mesa stvorili, pa od grude mesa kosti napravili, a onda kosti mesom zaodjenuli, i poslije ga, kao drugo stvorenje, o`ivljujemo, - pa neka je uzvi{en Allah, najljep{i stvoritelj! (Al-Mu’minun, 14)

Embriologija je nau~na grana koja se bavi prou~avanjem razvitka zametka u maj~inoj utrobi. Do nedavne pro{losti, u embriologiji su tvrdili da se kosti i mi{i}i razvijaju istodobnim nastankom. Iz tog razloga su odre|eni ljudi dugo vremena tvrdili da je ovaj ajet u koliziji sa naukom. Me|utim, zahvaljuju}i naprednom mikroskopskom istra`ivanju, provedenom suvremenom tehnologijom, uspostavilo se da je doslovno ta~no sve {to je u Kur’anu navedeno. Ove mikroskopske analize su pokazale da se u maj~inom stomaku odvija proces ba{ kao {to je to i Kur’an naveo. U embrionu prvo dolazi do oko{tavanja hrskavi~nog tkiva. Potom, odvajaju}i se od tkiva koje okru`uje kosti, dolazi do okupljanja mi{i}nih }elija koje obavijaju kosti. Ovaj proces se ova-

Kosti bebe u maj~inoj utrobi se nakon izvjesnog vremena obla`u mi{i}ima.

ko opisuje u jednoj nau~noj ediciji Deve-

loping Human:

58

Kur'anske Mudzize


Faze razvoja bebe u maj~inoj utrobi su najavljene u Kur'anu. Kao {to je i saop}eno u 14. ajetu poglavlja AlMu'minun, kao prva etapa embrija u maj~inoj utrobi, dolazi do oko{tavanja hrskavi~nog tkiva. Potom dolazi do okupljanja mi{i}nih }elija koje obavijaju kosti. Ovaj proces je Allah jasno opisao slijede}im rije~ima: "...pa od grude mesa kosti napravili, a onda kosti mesom zaodjenuli..."

6. sedmica: kao nastavak hskavi~enja, prvo oko{tavanje se pojavljuje u klju~noj kosti. Krajem 7. sedmice po~inje oko{tavanje dugih kostiju. Dok traje formiranje kostiju, odvajanjem od tkiva koja okru`uju kosti, mi{i}ne }elije obrazuju mi{i}ne mase. Mi{i}no tkivo se na taj na~in oko kosti razla`e na prednje i stra`nje mi{i}ne grupe.17 Ukratko, etape nastanka ~ovjeka koje su opisane u Kur’anu su u potpunom skladu sa otkri}ima moderne embriologije.

Harun Yahya

59


Tri stadija bebe u maternici U Kur’anu se navodi da se formiranje bebe u maj~inoj utrobi odvija u tri etape:

“On vas stvara u utrobama matera va{ih, daju}i vam likove, jedan za drugim, u tri tmine. To vam je, eto, Allah, Gospodar va{, Njegova je vlast, nema boga osim Njega, pa kuda se onda odme}ete? (Az-Zumar, 6)

Ako se pa`ljivo prou~i navedeni ajet, sasvim lahko se mo`e primijetiti da se govori o me|usobno razli~itom i odvojenom troetapnom nastanku ~ovjeka. Zaista, danas i moderna biologija, tako|er, iznosi da se embriolo{ki razvitak bebe u maternici odvija u tri razli~ite etape. Ovo pitanje se nalazi me|u temeljnim poglavljima u svim embriolo{kim knjigama koje se danas na medicinskim fakultetima izu~avaju kao nastavni ud`benici. Ova ~injenica se na slijede}i na~in navodi u

Basic Human Embryology, jednoj od osnovnih knjiga embriologije: @ivot u maternici se odvija u tri ETAPE:

pre-embrionik - prve dvije i po sedmice, embrionik - do kraja osme sedmice i fetal - od osme sedmice do ro|enja.18 Ove etape, koje se u medicinskom jeziku ozna~avaju kao “threemaster”, odnosno “tri perioda”, sa~injavaju razli~ite faze razvoja bebe u maternici. Glavne specifi~nosti ova tri nivoa razvoja su ukratko slijede}e: - Pre-embrionik etapa: U ovoj prvoj etapi, poznatoj kao “1. trimestar”, zigot se rastavljanjem razmno`ava, a potom se, nakon {to do|e u stanje mase }elija, ukopava u zid maternice. U procesu razmno`avanja, }elije se organiziraju u tri sloja. - Embrionik etapa: Poznata i kao “2. trimestar”, ova druga etapa traje ukupno 5,5 sedmica i tokom ovog perioda zametak se naziva “`ivim embriom”. U ovom periodu se iz slojeva }elija pojavljuju temeljni tjelesni organi i sistemi.

60

Kur'anske Mudzize


U 6. ajetu kur'anskog poglavlja Az-Zumar se upozorava da se ~ovjek u maj~inoj utrobi formira u tri me|usobno razli~ite faze. Moderna embriologija danas, tako|er, iznosi da se embriolo{ki razvoj bebe u maj~inoj utrobi odvija u tri razli~ita stadija.

- Fetal etapa: Ulaskom u tre}u etapu trudno}e, koja se naziva i “3. trimestar”, embrio se ve} ozna~ava kao “fetus”. Ovaj period po~inje u osmoj sedmici trudno}e i traje sve do poroda. Karateristika koja ovu etapu odvaja od prethodnih je ta {to, pojavljivanjem lica, ruku i nogu, fetus postaje `ivo bi}e koje vanjskim izgledom ve} nalikuje ~ovjeku. Unato~ tome {to je u po~etku ove etape veli~ine od svega 3 cm, svi organi su se pojavili. Ova etapa traje do 30 sedmica i razvoj se nastavlja do sedmice poroda. Do saznanja o razvoju bebe u maternici uspjelo se do}i tek uz pomo} aparata moderne tehnologije. Me|utim, kao {to se vidi, ovi podaci su, kao i niz drugih nau~nih ~injenica, na jedan zapanjuju}i na~in izneseni u kur’anskim ajetima. Izno{enje ovako krajnje ispravnih nau~nih ~injenica u Kur’anu, koji je objavljen u periodu kada ~ovje~anstvo nije raspolagalo ni sa kakvim detaljnim saznanjima iz oblasti medicine, nesumnjivo je dokaz da to nije djelo ~ovjeka, ve} da su to rije~i koje pripadaju jedino Sveznaju}em, Allahu, d`. {.

Harun Yahya

61


Maj~ino mlijeko je jedinstvena smjesa stvorena od strane Allaha d`. {., koja potpuno udovoljava bebinoj potrebi za hranom i koja bebu {titi od mogu}ih infekcija. Ovu ~udotvornu hranu ne mogu nadomjestiti ~ak ni vje{ta~ke hrane za dojen~ad proizvedene najsuvremenijom tehnologijom. Koristi koje maj~ino mlijeko ima za bebu svakim danom sve vi{e izlaze na vidjelo. Jedna od ~injenica vezanih za maj~ino mlijeko koje je nauka nedavno otkrila je i ~injenica da je krajnje korisno da se beba u toku dvije godine hrani maj~inim mlijekom.19 O ovoj zna~ajnoj ~injenici koju je nauka nedavno otkrila, Allah nas je obavijestio prije 14 stolje}a u ajetu poglavlja Luqman:

“Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni }e se svi vratiti. (Luqman, 14)

„

62

Kur'anske Mudzize


Kada se u Kur'anu govori o tome kako je Allahu lahko o`ivjeti ljude nakon njihove smrti, specijalno se skre}e pa`nja na jagodice njihovih prsta:

“Zar ~ovjek misli da kosti njegove ne}emo sakupiti? Ho}emo, Mi mo`emo stvoriti jagodice prsta njegovih ponovo. (Al-Qiyamah, 3-4)

„

Svaki ~ovjek, pa ~ak i blizanci, ima razli~ite otiske prstiju. Drugim rije~ima, u vrhovima prstiju ~ovjek nosi svoju {ifriranu li~nu kartu. Ovaj {ifrirani sistem je danas mogu}e uporediti sa barkod sistemom.

Nagla{avanje jagodica ljudskih prsta je krajnje mudro. Po{to su jagodice apsolutna individualna osobenost svake osobe. Svi ljudi koji u ovom trenutku `ive {irom svijeta imaju razli~ite otiske prstiju, odnosno jagodice. Ne samo u ovom trenutku, svi ljudi koji su `ivjeli tokom duge historije svijeta imali su apsolutno razli~ite jagodice. Iz tog razloga se otisci prsta ra~unaju kao jedna veoma va`na "osobna karta" razli~ita za svakoga i kao takva se koristi {irom svijeta. Me|utim, ono {to ovdje valja ista}i je ~injenica da su ove karakteristike jagodica otkrivene tek krajem XIX stolje}a. Prije toga se na jagodice gledalo kao na linije prsta koje nemaju nikakvu osobenost ni zna~enje. Me|utim, u Kur'anu se skre}e pa`nja na jagodice, na koje u tom periodu niko ~ak nije ni obra}ao pa`nju, i na njihov zna~aj, koji je uo~en tek prije ne{to vi{e od sto godina.

Harun Yahya

63


Jedna od ~udesnih strana Kur’ana je, tako|er, i to {to on govori o odre|enim doga|ajima koji se do njegovog objavljivanja jo{ nisu dogodili. U 27. ajetu poglavlja Al-Fath, naprimjer, Allah unaprijed donosi radosnu vijest mu’minima da }e osloboditi Mekku koja se nalazila u rukama mu{rika:

“Allah }e obistiniti san Poslanika Svoga da }ete sigurno u ^asni hram u}i bezbjedni - ako Allah bude htio -, neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha. On je ono {to vi niste znali znao i zato vam je, prije toga, nedavnu pobjedu dao. (Al-Fath, 27)

Obrati li se pa`nja, primijetit }e se da Allah daje obavijest o jednoj drugoj pobjedi koja }e se realizirati prije osloba|anja Mekke. Zaista, kao {to je prethodno i saop}eno u Kur’anu, muslimani su prvo zauzeli utvr|enje Hayber, koje se nalazilo u rukama @idova, nakon ~ega su, tako|er, u{li i u Mekku. ^injenica da Kur’an govori o doga|ajima koji }e se desiti u budu}nosti samo je jedna od njegovih jedinstvenih mudrosti. Ovo je tako|er i jedan od dokaza da je Kur’an rije~ Allaha, Onoga koji posjeduje neograni~eno znanje. Uporedo sa nau~nim ~injenicama istaknutim u Kur’anu, a koje nije mogao znati nijedan ~ovjek tog vremena, Kur’an, dakle, govori i o doga|ajima koji }e se desiti u budu}nosti. Jedan od tih doga|aja je i poraz Bizantije. Najzanimljiviji momenat ovog historijskog doga|aja, kojim }emo se detaljnije pozabaviti na narednim stranicama, je ~injenica da su Bizantinci pora`eni na najni`oj nadmorskoj visini svijeta. Ovo je zanimljivo, po{to je u ajetu upravo tako i najavljeno: “najni`e mjesto”! Sasvim je sigurno da tehnologijom tog vremena nije bilo mogu}e obaviti takvo mjerenje i ustanoviti najni`u nadmorsku visinu. Ovo je podatak koji ~ovjeku saop}ava Sveznaju}i, Allah, d`. {.

Harun Yahya

65


JERUZALEM

LUTOV NAROD

MRTVO MORE

Jedno od saop}enja koje Kur’an iznosi o pitanju doga|aja koji se jo{ nisu dogodili nalazi se u prvim ajetima poglavlja Ar-Rum. U ovim ajetima se govori da je Bizantijska imperija pretrpjela poraz, ali da }e nakon kratkog vremena ponovo izvojevati pobjedu:

“Elif-lam-mim. Bizantinci su pobije|eni na najni`em mjestu, ali oni }e, poslije poraza svoga, sigurno pobijediti za nekoliko (3 - 9) godina - i prije, i poslije, Allahova je odluka i tada }e se vjernici radovati. (Ar-Rum, 1-4)

66

` Kur'anske Mudzize


SREDOZEMNO MORE TEL AVÄ°V

Basen jezera Lut, gdje su Bizantinci pora`eni od Perzijanaca. Gore se vidi satelitska fotografija ovog podru~ja. Okolina jezera, koja je najni`e podru~je na svijetu, ima nadmorsku visinu od -395 metara.

Ovi ajeti su objavljeni otprilike sedam godina nakon {to su kr{}ani Bizantinci pretrpjeli `estoki poraz od idolopokloni~kih Perzijanaca, oko 620. godine. I u ajetima se saop}ava da }e Bizantinci veoma brzo izvojevati pobjedu. Me|utim, u to vrijeme Bizantija je pretrpjela tako veliki poraz da je ~ak izgledalo nemogu}e da se odr`i na nogama, a nekamoli da izvojuje ponovnu pobjedu. Ne samo Perzijanci nego su i Avari, Slaveni i Lombardi predstavljali veliku opasnost po bizantijsku dr`avu. Avari su do{li do pred sami Istanbul. Da bi se podmirili tro{kovi vojske, bizantijski kralj Heraklius je naredio da se zlatni i srebreni ukrasi po crkvama istope i pretvore u novac. Kada ~ak i to nije bilo dovoljno, pristupilo se topljenju kipova od bronze. Veoma veliki broj guvernera se pobunio protiv Herakliusa, imperija je do{la do ta~ke raspadanja. Prvo su, od strane idolopokloni~kih Perzijanaca, okupirane bizantijska Mezopotamija, Klikija, Sirija, Palestina, Egipat i Ermenistan.20

Harun Yahya

67


Ukratko, o~ekivao se totalni nestanak Bizantije. Ta~no u ovom periodu, me|utim, dolazi do objave prvih ajeta poglavlja Ar-Rum, u kojima se saop}ava da }e, nakon ne vi{e od devet godina, Bizantinci ponovo pobijediti. Ova pobjeda je toliko izgledala nemogu}a da su mu{rici Arapi i{li toliko daleko da su ove ajete uzimali kao predmet sprdnje. Mislili su da se nikada ne}e dogoditi ova pobjeda koju Kur’an najavljuje. Me|utim, kao i sve druge kur’anske informacije i saop}enja, i ova je nesumnjivo bila istinita. Otprilike sedam godina nakon objave prvih ajeta poglavlja Ar-Rum, decembra 624., u blizini ru{evina Ninova, dogodio se jo{ jedan veliki rat izme|u Bizantije i Perzijske imperije. Ovaj put je bizantinska vojska porazila perzijsku. Nekoliko mjeseci nakon ovog rata, Perzija je bila primorana da potpi{e sporazum o povratu Bizantiji teritorija koje je okupirala.21 Tako je do{lo do obistinjavanja “bizantijske pobjede” koju je Kur’an unaprijed ~udotvorno najavio. Druga mud`iza koja se nalazi u istim ajetima je, tako|er, i jedna geografska ~injenica koju je u to vrijeme bilo nemogu}e ustanoviti. U tre}em ajetu poglavlja Ar-Rum isti~e se da }e Bizantinci biti pora`eni na najni`em mjestu na svijetu. Ova ~injenica je sadr`ana u formulaciji “edn-el-erd”, koju su mnogi komentatori

68

Kur'anske Mudzize


Kur’ana prevodili kao “blisko ili susjedno mjesto”. Me|utim, ovaj prijevod nije prava protuvrijednost originalne formulacije, nego figurativni komentar. Rije~ “Edna”, koja zna~i “najdonji, najni`i, najdublji...”, izvedenica je od glagola “dena”. A, rije~ “erd” zna~i svijet. Cjelokupna formulacija “edn-el-erd” dolazi u zna~enju “najni`eg mjesta na svijetu”. Zanimljivo, rat izme|u Perzije i Bizantije odigrao se na najni`em mjestu na svijetu! Mjesto odigravanja aktualnog rata je bazen jezera Lut, koje se nalazi na trome|i sirijske, palestinske i teritorije dana{njeg Jordana. I, kao {to je danas op}epoznato, bazen jezera Lut nalazi se na visini 395 metara ispod nivoa mora i predstavlja mjesto sa najni`om nadmorskom visinom na svijetu. Dakle, Bizantinci su, kao {to je to Kur’an i najavio, pora`eni na najni`em mjestu na svijetu. Ono na {to se ovdje mora skrenuti pa`nja je ~injenica da je nadmorske visine, a time i nadmorsku visinu bazena jezera Lut, bilo mogu}e ustanoviti jedino mjerenjima provedenim u savremenom dobu. Sasvim je nemogu}e da je, u vrijeme objave Kur’ana, neko znao da okolina jezera Lut predstavlja najni`u ta~ku svijeta. Me|utim, ovo podru~je je u Kur’anu navedeno upravo kao mjesto sa najni`om nadmorskom visinom. To, opet, Gore su prikazane fotografije jezera Lut snimljene sa satelita. Nadmorsku visinu jezera Lut je bilo mogu}e ustanoviti mjerenjima provedenim u toku XX stolje}a. Prilikom ovih mjerenja ustanovljeno je da je ovo "najni`e mjesto svijeta".

Harun Yahya

predstavlja jo{ jedan u nizu dokaza da je Kur’an rije~ Svevi{njeg, Allaha, d`. {.

69


Pored do sada iznesenih ~udotvornih karakteristika, Kur’an posjeduje i “matemati~ku mud`izu”. Jedan primjer ove mud`ize je zajedni~ki broj ponavljanja odre|enih rije~i. Odre|ene rije~i koje su u izvjesnom me|usobnom odnosu na krajnje zbunjuju}i na~in se u Kur’anu ponavljaju u istom broju. Dolje su navedene rije~i ove vrste i broj njihovog ponavljanja: Izraz “sedam nebesa” se u Kur’anu spominje sedam puta. “Stvaranje nebesa (halku semavat)” tako|er se sedam puta ponavlja:

SEDAM NEBESA

7 puta

STVARANJE NEBESA (halku semavat)

7 puta

Rije~ “dan (yevm)” u jednini spominje se 365 puta, a u mno`ini, dakle, “dani (eyyam i yevmeyn)” 30 puta. Broj ponavljanja rije~i “mjesec” iznosi 12:

DAN

yevm

365

DANI

eyyam ,

30

MJESEC

yevm eyn

12

Rije~ “izdaja” spominje se 16 puta, kao i rije~ “zloba (habis)”:

IZDAJA

16 puta

ZLOBA

16 puta

“Biljka” i “stablo” u Kur’anu se ponavljaju isti broj puta: 26

Harun Yahya

BILJKA

26 puta

STABLO

26 puta

71


Dok se rije~ “kazna” spominje 117 puta, jedan od temeljnih kur’anskih principa, “oprost”, se spominje duplo vi{e od ovog broja, dakle 234 puta:

KAZNA

117 puta

OPROST

2x117=234 puta

Kada prebrojimo imperativ “reci”, vidjet }emo da se on u Kur’anu spominje 332 puta. Isti rezultat }emo dobiti i kada prebrojimo glagol “rekli su”.

RECI

332 puta

REKLI SU

332 puta

Broj ponavljanja rije~i “dunjaluk” i “ahiret” je isti: 115

DUNJALUK

115 puta

AHIRET

115 puta

Rije~ “{ejtan” spominje se 88 puta, koliko i rije~ “melek”.

[E J TA N

88 puta

MELEK

88 puta

Rije~ “iman” (bez odre|enog ~lana) u cijelom Kur’anu spominje se 25 puta, rije~ “bogohuljenje” isto toliko.

72

IMAN

25 puta

BOGOHULJENJE

25 puta

Kur'anske Mudzize


Rije~ “zekat” ponavlja se 32 puta, koliko i rije~ “bereket”:

ZEKAT

32 puta

BEREKET

32 puta

Rije~ “rahmet” ponavlja se isto toliko koliko i rije~ “pravi put (hidayet)”: 79 RAHMET

79 puta

HIDAYET

79 puta

Rije~ “dobar, po{ten, pobo`an, ~estit (ebrar)” ponavlja se 6 puta, dok se rije~ “bludnik, razvratnik, la`ov (fad`ir)” ponavlja duplo manje od toga: 3 puta.

EBRAR

6 puta

FAD@IR

3 puta

Rije~i “ljeto-vru}e” ponavljaju se u istom broju kao i rije~i “zima-hladno”: 5 puta. LJETO-VRU]E

5 puta

ZIMA-HLADNO

5 puta

Formulacija “stvorio je vas (~ovjeka)” ponavlja se u istom broju kao i “pokornost”: 16 puta. STVORIO JE VAS (^OVJEKA)

1 6 puta

POKORNOST

1 6 puta

Harun Yahya

73


Rije~ “vino (hamr)” i “pijanstvo (sekere)” ponavljaju se isto puta: 6

VINO

h am r

6 puta

PIJANSTVO

s ekere

6 puta

Rije~ “bogatstvo” ponavlja se 26 puta, ali rije~ “siroma{tvo” duplo manje: 13 puta. BOGATSTVO

26 puta

SIROMA[TVO

13 puta

Rije~ “~ovjek (insan)” spominje se 65 puta, {to je jednako ukupnom broju spominjanja faza stvaranja ~ovjeka: 65

^OVJEK ZEMLJA

(turabun)

17

SJEME, SPERMA

(nutfeh)

12

EMBRIO

(‘alaq)

6

GRUDA MESA

(meda’a)

3

KOST

(‘izam)

15

MESO

(lehm)

12

UKUPNO:

74

65

Kur'anske Mudzize


Arapske rije~i, pored ostalog, imaju i svoju broj~anu vrijednost. Svaki harf je, dakle, ekvivalentan sa odre|enim brojem. Koriste}i se time, proizvedene su razne operacije, koje su nazvane “eebd`ed-i hesab” ili “hhisab-i d`umel” (izra`avanje brojne vrijednosti slovima arapskog alfabeta).22

Mogu}nostima mnemotehni~ke formule (ebd`ed), poredak po kojem svakom harfu odgovara jedan broj, Arapi su se koristili na raznim poljima. [ifrologija (‘ilm-u d`ifr) je jedno od tih polja. D`ifr: “naziv za nauku koja obavje{tava o doga|ajima koji }e se desiti u budu}nosti”. Shodno tome, tuma~enje simboli~kih oblika i broj~anih vrijednosti slova je jedan od na~ina na koji se pozivaju oni koji se bave ovom obla{}u (d`ifrom). Najbitnija razlika izme|u ebd`eda i d`ifra je u tome {to je ebd`ed nauka o doga|ajima koji su se ve} desili, a d`ifr o doga|ajima za koje postoji vjerovatno}a da }e se desiti.23 Ovaj na~in ra~unanja je oblik pisma koji se prote`e duboko u historiju i koji je bio veoma rasprostranjen i u vrijeme dok Kur’an jo{ nije bio objavljen. Svi doga|aji sa arapskih hronograma su zapisivani uz bri`no vo|enje ra~una o broj~anoj vrijednosti harfova, jer je na taj na~in bio bilje`en datum doga|aja. Datum se saznaje nakon zbrajanja pojedina~nih broj~anih vrijednosti svakog harfa. Kada se aktualnim principom ebd`eda (broj~ane vrijednosti) pristupi i analizi odre|enih kur’anskih ajeta, uo~it }emo da ovi ajeti sa~injavaju odre|ene matemati~ke {ifre koje su u skladu sa zna~enjem ajeta. A kada uvidimo da su se odre|eni doga|aji o kojima govore pojedini ajeti dogodili u godini koja odgovara zbiru broj~anih vrijednosti harfova koji ~ine taj ajet ili dio ajeta, postaje nam jasno da je taj ajet, dakle, imao svoju skrivenu poruku vezanu za taj doga|aj. (Allah je Onaj koji najbolje zna.)

U Kur’anu se upozorava da }e se 1969. godine kro~iti na Mjesec:

“Bli`i se ^as i Mjesec se raspolutio!” (Al-Qamar, 1)

Harun Yahya

75


Pored zna~enja “razdvojiti, raspolutiti”, rije~ “{akka” koristi se i u drugim zna~enjima poput “rasijecati, prosje}i, prokopati /kanal/, uzorati”.

“Mi obilno ki{u prolivamo, zatim zemlju pukotinama rasijecamo i ~inimo da iz nje `ito izrasta i gro`|e i povr}e, i masline i palme, i ba{~e guste, i vo}e i pi}a, na u`ivanje vama i stoci va{oj.„ (‘Abasa, 25-32)

76

Kur'anske Mudzize


Kao {to se mo`e vidjeti, u navedenom primjeru rije~ “{akka” nije do{la u zna~enju “razdvojiti, raspolutiti”, nego u zna~enju “rasijecati, prosje}i, prokopati”. Ako se rije~ “{akka” shvati u ovom zna~enju, pored zna~enja “Mjesec se raspolutio”, dio prvog ajeta poglavlja Al-Qamar se, u isto vrijeme, mo`e odnositi i na aktivnosti koje su vr{ene na povr{ini Mjeseca prilikom prvog stupanja na Mjesec 1969. godine. (Allah je Onaj koji najbolje zna!) Upravo o ovom pitanju postoji jo{ jedna veoma bitna naznaka. Broj~ana vrijednost odre|enih rije~i ovog ajeta iznosi 1390. “...^as i Mjesec se raspolutio!” HID@RETSKA: 1390. KR[]ANSKA: 1969.

1

6

1

+ 30

+

+

1

30

+

60

+

+

50

+ 300

+ 100

+

+ 200

+ 100

1

40

+

70

+ 400

UKUPNO: 1390. (KR[]ANSKA 1969.)

Godine 1969. ameri~ki astronauti su kro~ili na Mjesec, kada su na~inili i izvjesna istra`ivanja. Specijalnim alatima vr{ili su odre|ena prokopavanja po povr{ini Mjeseca, ~ije su uzorke donijeli na Zemlju.

Harun Yahya

77


Drugi bitan detalj matemati~ke mud`ize Kur’ana je svakako i broj 19, koji se na jedan {ifrirani na~in prote`e po stranicama Kur’ana. Ovaj broj, na koji je Allah, d`. {., u 30. ajetu poglavlja Al-Muddaththir skrenuo pa`nju, {ifrirao se u pojedinim dijelovima Kur’ana. Primjere toga mo`emo navesti slijede}im redoslijedom: Bismille ima 19 harfova:

1. harf

8. harf

15. harf

2. harf

9. harf

16. harf

3. harf

10. harf

17. harf

4. harf

11. harf

18. harf

5. harf

12. harf

19. harf

6. harf

13. harf

7. harf

14. harf

Kur’an je sastavljen od 114 poglavlja (19x6). Prvo objavljeno sure (96. sure) je 19. sure otpozadi.

78

Kur'anske Mudzize


Prvi objavljeni ajeti su prvih 5 ajeta 96. sure, a ukupan broj rije~i ovih ajeta je 19:

5. rije~

4. rije~

3. rije~

2. rije~

1. rije~

9. rije~

8. rije~

7. rije~

6. rije~

12. rije~

11. rije~

19. rije~

10. rije~

15. rije~

14. rije~

13. rije~

18. rije~

17. rije~

18. rije~

Kao {to se vidi, prvih 5 ajeta je sa~injeno od 19 rije~i. Veznik " "

" kao ni

" nisu ra~unati kao odvojene rije~i.

Harun Yahya

79


Prvo objavljeno sure (Al-’Alaq) ima 19 ajeta. Poslijednje objavljeno sure (An-Nasr) je sa~injeno od 19 rije~i.

5. rije~

10. rije~

4. rije~

9. rije~

16. rije~

80

2. rije~

1. rije~

7. rije~

6. rije~

12. rije~

11. rije~

15. rije~

14. rije~

13. rije~

19. rije~

18. rije~

17. rije~

3. rije~

8. rije~

Kur'anske Mudzize


Osim toga, prvi ajet ovog poglavlja koji govori o Allahovoj pomo}i, tako|er, ima 19 harfova:

1. harf

8. harf

15. harf

2. harf

9. harf

16. harf

3. harf

10. harf

17. harf

4. harf

11. harf

18. harf

5. harf

12. harf

19. harf

6. harf

13. harf

7. harf

14. harf

Harun Yahya

81


Jedina sura koja ne po~inje bismillom

Pored bismille na po~etku, jedna bismilla se nalazi i u 30. ajetu

82

BROJ SURA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38

NAZIVI SURA Al-Fâtihah Al-Baqarah Âl-’Imrân An-Nisâ’ Al-Mâ’idah Al-An’âm Al-A’râf Al-Anfâl At-Taubah Yunus Hud Yusuf Ar-Ra’d Ibrahîm Al-Hijr An-Nahl Al-Isrâ’ Al-Kahf Maryam TâHâ. Al-Anbiyâ’ Al-Hajj Al-Mu’minun An-Nur Al-Furqân Ash-Shu’arâ’ An-Naml Al-Qasas Al-’Ankabut Ar-Rum Luqmân As-Sajdah Al-Ahzâb Saba’ Fâtir or AlMalâ’ikah YâSîn. As-Sâffât Sâd.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

Ukupun broj sura izme|u iznosi

Kur'anske Mudzize

19


U Kur’anu se nalazi 114 bismilla, a to je broj koji je djeljiv sa 19 (114:19=6) 113 kur’anskih poglavlja po~inje bismillom. Jedino poglavlje koje ne po~inje bismillom je 9. sure (At-Tawba). Poglavlje An-Naml je jedino poglavlje koje ima dvije bismille. Jedna od ovih bismilla nalazi se na po~etku sure, a druga u 30. ajetu. Kada izbrojimo od poglavlja At-Tawba, koje ne po~inje bismillom, vidjet }emo da je na 19. mjestu sure An-Naml. Dvadeset sedma sura, An-Naml, koja dolazi nakon 19 sura, ima bismillu i na po~etku i u 30. ajetu. Na taj na~in 27. sura ima dvije bismille. Dakle, 30. ajet 27. sure upotpunjuje 114 bismilla u Kur’anu. Kada saberemo broj sure i broj ajeta (27 i 30), dobijemo broj (57) koji je djeljiv sa brojem 19 (57:19=3). Kada saberemo brojeve sura koje se nalaze izme|u At-Tawba (9) i AnNaml (27), dobijemo cifru 342, koja je tako|er djeljiva sa 19. (9 + 10 + 11 + 12 + 13 + 14 + 15 + 16 + 17 + 18 + 19 + 20 + 21 + 22 + 23 + 24 + 25 + 26 + 27 = 342, 342:19=18) Rije~ “Allah” u Kur’anu spominje se na ukupno 2698 mjesta. (2698:19=142) Rije~ “Rahim” spominje se 114 puta (114:19=6) U Kur’anu spominje se 30 razli~itih brojeva

1

7

19

70

1000

2

8

20

80

2000

3

9

30

99

3000

4

10

40

100

5000

5

11

50

200

50000

6

12

60

300

100000

Kada saberemo sve ove brojeve (ne uzimaju}i u obzir njihovo ponavljanje!), dobit }emo cifru od 162.146. I ovaj broj je tako|er djeljiv sa 19 (162146:19=8534).

Harun Yahya

83


(1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11+12+19+20+30+40+50+60+70+80+99+100 +200+300+ 1000+2000+3000+5000+50000+100000=162.146 (19x8534) Prvo sure u Kur’anu koje ima 19 ajeta je sure Al-Infitar. Druga specifi~nost ovog poglavlja je i u tome {to se zavr{ava rije~ju “Allah”, a to je ujedno i 19. rije~ “Allah” otpozadi. U 50. suri koja po~inje sa harfom “kaf” nalazi se 57 harfova “kaf” (57:19=3). Druga sura koja izme|u ostalih po~etnih harfova ima i harf “kaf” je 42. sura (Ash-Shura), gdje se tako|er ovaj harf ponavlja 57 puta (57:19=3). Pedeseta sura ima 45 ajeta, a kada se saberu ovi brojevi (broj sure i broj ajeta), dobije se broj 95 (95:19=5). ^etrdeset druga sura ima 53 ajeta. Kada i to saberemo, ponovo dobijemo broj 95 (95:19=5).

50. Sure

57 (19 x 3) kaf harfova

42. Sure

57 (19 x 3) kaf harfova

50. Sure

45 ajeta

50+45=95 (19 x 5)

42. Sure

53 ajeta

42+53=95 (19 x 5)

Broj~ana vrijednost rije~i “med`id” koja je u prvom ajetu sure Kaf upotrijebljena u zna~enju “Kur’an” iznosi 57 (57:19=3). A, kao {to smo i malo~as naglasili, ukupan broj harfa “kaf” u suri je tako|er 57. Kada saberemo brojeve ajeta u kojima se spominje “kaf”, dobit }emo cifru od 798, a kada ovu cifru, 798, podijelimo sa 19, dobit }emo broj 42, koji ujedno predstavlja i redni broj druge sure (Ash-Shura), koja me|u po~etnim slovima tako|er ima harf “kaf”. “Nun” harf se nalazi samo na po~etku 68. sure (Al-Qalam). Ukupan broj harfa “nun” u ovoj suri iznosi 133 (133:19=7).

84

Kur'anske Mudzize


Kada saberemo ajete (ra~unaju}i i bismille) sura koje su djeljive sa 19, dobit }emo broj 266, koji je tako|er djeljiv sa 19 (266:19=14):

REDNI BROJ SURE

BROJ AJETA

19 x 1

19. Sure

99

19 x 2

38. Sure

89

19 x 3

57. Sure

30

19 x 4

76. Sure

32

19 x 5

95. Sure

9

19 x 6

114. Sure

7

UKUPNO

266 (19 x 14)

Drugi zanimljivi podaci vezani za broj 19 su slijede}i: U cijelom Kur'anu: Rije~ “Resul” (Poslanik) ponavlja se 513 puta (513:27=19).

Rije~ “etiu” (budite pokorni!) ponavlja se 19 puta.

Rije~ “Rab” (gospodar) bez odre|enog ~lana “el” ponavlja se 152 puta (152:8=19). Rije~i “abd” (rob), “abid” (ona koji robuje) i “ibadet” (molitva) ukupno se ponavljaju 152 puta (152:8=19).

Harun Yahya

85


Sve ovdje navedene ~injenice upozoravaju nas na o~itu ~injenicu da je Kur’an takva knjiga ~iji su svi navodi apsolutno ta~ni, da je knjiga koja iznosi nau~ne ~injenice, doga|aje iz budu}nosti i matemati~ke {ifre {to je, sve skupa, u to vrijeme bilo apsolutno nedostupno ~ovjeku. Ove ~injenice bilo je nemogu}e doku~iti sa nau~nim nivoom i tehnologijom tog vremena. Svakako je ovo jasan dokaz da Kur’an nije napisan od strane ~ovjeka. Sve su ovo dokazi da je Kur’an rije~ Svevi{njeg, Allaha, d`. {., Onoga koji sve zna i koji je sve ni iz ~ega stvorio. U jednom ajetu Allah o Kur’anu ka`e slijede}e:

“A za{to oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti.„ (An-Nisa’, 82) Kao {to u Kur’anu nema nikakve protivrje~nosti, isto tako svi podaci koji su navedeni u njemu svakim danom se i nau~no potvr|uju, {to, tako|er, predstavlja svojevrsnu ilustraciju i dokaz da je ova knjiga jedna izuzetna mud`iza. Du`nost ~ovjeka je da se prihvati ove svete Knjige, koja je objavljena od strane Allaha, d`. {., i da je prihvati kao jedinu vodilju kroz svoj `ivot. Allah nam se u jednom ajetu obra}a slijede}om uputom:

“A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala.„ (Al-An’am, 155) A u drugim ajetima nam poru~uje slijede}e:

“...Istina dolazi od Gospodara va{eg, pa ko ho}e - neka vjeruje, a ko ho}e - neka ne vjeruje!...„ (Al-Kahf, 29)

“...On (Kur’an) je pouka - pa ko ho}e, pou~it }e se.„ (‘Abasa, 11-12)

Harun Yahya

87


Tokom cijele knjige dotakli smo se odre|enih mud`iza vezanih za Kur’an, Knjigu koju je Allah, kao upozorenje i vodilju kroz `ivot, objavio cijelom svijetu. Ovim mud`izama Allah nam je kroz niz nevi|enih ~uda pokazao da je Kur’an Knjiga istine i pozvao ljude da razmi{ljaju o tome. Jedno od zna~ajnijih pitanja na koje Allah u Kur’anu skre}e pa`nju je, tako|er, i isticanje dokaza o savr{enom stvaranju ~ovjeka, kao jednog od na~ina prosu|ivanja Njegove mo}i. Danas, me|utim, postoje izvjesne ideologije koje, odre|enim neosnovanim idejama, nastoje ~ovjeka udaljiti od vjere i “~injenice stvaranja”. Jedna od vrlo va`nih ideologija ovog tipa je materijalizam. A, darvinizam, odnosno teorija evolucije, vode}a je teorija koju materijalisti smatraju svojim navodnim nau~nim upori{tem. Ova teorija, po kojoj se `ivot igrom slu~aja razvio iz ne`ive materije, zapravo je pobijena nakon {to se ispostavilo da je kosmos stvoren i da nije oduvijek postojao. Allah je Onaj koji je kosmos stvorio i koji ga je do i najsitnijih detalja organizirao. Prema tome, apsolutno je nemogu}a osnovanost teorije evolucije koja, dakle, smatra da `iva bi}a nisu stvorena od strane Allaha, nego da su produkt ~iste slu~ajnosti. Upravo kada proanaliziramo teoriju evolucije, primijetit }emo da je ova teorija pobijena nau~nim postavkama i otkri}ima. Struktura `ivih bi}a je daleko efektnija i kompleksnija od strukture prisutne u neorganskom svijetu. Primjera radi, na koliko preciznim odnosima su ustrojeni atomi u neorganskom svijetu mi mo`emo analizirati, mi, isto tako, mo`emo posmatrati i koliko slo`enom koncepcijom su ovi atomi me|usobno povezani u organskom svijetu, koliko su savr{eni mehanizmi koji su nastali iz atoma, kao {to su proteini, enzimi, }elije... Eto, ovo savr{eno ustrojstvo je, krajem XX stolje}a, porazilo darvinizam i teoriju evolucije. Ovo pitanje smo u na{im odre|enim djelima uzeli kao predmet detaljnog razmatranja, a ~init }emo to i ubudu}e. Sa stanovi{ta zna~ajnosti ovog pitanja smatramo, me|utim, djelotvornim da i ovom prilikom ovo pitanje izlo`imo u jednom skra}enom obliku.

Harun Yahya

89


Nau~no pobijanje darvinizma Iako je to doktrina koja datira jo{ od vremena stare Gr~ke, teorija evolucije je temeljito iznesena u XIX stolje}u. A najzna~ajniji momenat koji je teoriju uvrstio u dnevni red nau~nih krugova je Porijeklo vrsta, knjiga Charlesa Darwina, objavljena 1859. godine. Darwin se u ovoj knjizi usprotivio ~injenici da su razli~ite vrste svaka ponaosob stvorene od strane Boga. Prema Darwinu, sve vrste poti~u od jednog zajedni~kog pretka, a raznovrsnost vrsta nastala je postepenim izmjenama u toku dugog perioda vremena. Darwinova teorija nije se zasnivala ni na jednom konkretnom nau~nom otkri}u, bilo je to, kao {to je i sam priznao, samo “logi~ko rasu|ivanje”. U dugom poglavlju, Pote{ko}e teorije, Darwin ~ak priznaje da je teorija nedovoljna pred mnogo zna~ajnih pitanja. Darwin se, pak, nadao da }e se pote{ko}e koje su se isprije~ile ispred teorije prevazi}i razvojem nauke, da }e nova nau~na otkri}a oja~ati njegovu teoriju. Ovo je na mnogo mijesta u svojoj knjizi i istakao. Me|utim, sasvim suprotno Darwinovim nadanjima, razvojem nauke temeljne tvrdnje teorije su, jedna za drugom, bivale pobijane. Poraz darvinizma pred naukom mo`e se analizirati pod tri temeljne ta~ke: 1) Teorija apsolutno ne daje odgovor na pitanje prvobitnog nastanka `ivota na Zemlji. 2) Ne postoji nikakvo nau~no otkri}e koje bi pokazalo da “evolucioni mehanizmi”, koje isti~u evolucionisti, posjeduje utjecaje koji uzrokuju evoluciju. 3) Suprotno predvi|anjima Charles Darwin

90

Kur'anske Mudzize


teorije evolucije, fosilni zapisi su iznijeli sasvim suprotnu sliku. U ovom dijelu knjige }emo, u osnovnim crtama, iznijeti ~injenice vezane za ove tri temeljne ta~ke.

Prva nesavladiva barijera: korijeni `ivota Teorija evolucije tvrdi da sve `ive vrste vode porijeklo od jedne jedine `ive }elije, koja se prije 3.8 milijardi godina pojavila u primitivnim uvjetima Zemlje. Kako se dogodilo to da su se milioni kompleksnih razli~itih vrsta razvili iz jedne jedine }elije i, ako se zaista i dogodila jedna ovakva evolucija, za{to se tragovi toga nisu na{li na fosilnim zapisima? Ovo su pitanja na koja teorija evolucije ne mo`e dati odgovor. Me|utim, prije svega ovoga potrebno se zadr`ati na prvoj stepenici navodnog procesa evolucije. Kako je nastala aktualna “prva }elija”? Zbog toga {to odbija stvaranje, {to ne prihvata nikakvu natprirodnu intervenciju, isklju~uju}i bilo kakvu koncepciju, plan i organiziranost, teorija evolucije tvrdi da je ta “prva }elija” nastala sasvim slu~ajno unutar prirodnih zakona. Dakle, prema Darwinu, proizlazi da je neorganska materija, igrom slu~aja, proizvela prvu organsku }eliju. Me|utim, ova tvrdnja je u koliziji sa najosnovnijim zakonima biologije.

“@ivot nastaje iz `ivota” Darwin se u svojoj knjizi uop}e nije doticao pitanja porijekla `ivota, po{to je primitivno nau~no shvatanje njegovog vremena pretpostavljalo da `iva bi}a posjeduju jednu sasvim prostu gra|u. Prema teoriji “spontane generacije”, koja datira jo{ od srednjeg vijeka, vjeruje se da se `ivo bi}e mo`e formirati slu~ajnim udru`ivanjem neorganskih materija. U ovom periodu bilo je ra{ireno mi{ljenje da se insekti formiraju od ostataka hrane, a mi{evi od p{enice. Da bi dokazali ovu tvrdnju, na~inili su i zanimljiv pokus. Na prljavu krpu je stavljeno malo p{enice i smatralo se da }e nakon izvjesnog vremena iz ove smjese obrazovati mi{evi.

Harun Yahya

91


Crvanje mesa tako|er se smatralo dokazom da `ivot nastaje iz ne`ive materije. Kasnije }e se, me|utim, ispostaviti da crvi na mesu ne nastaju sami od sebe, ve} da se razvijaju iz larvi, koje su nepristupa~ne prostom oku, a koje mu{ice donose i pola`u. A mi{ljenje da bakterije mogu nastati od ne`ive materije bilo je {iroko prihvatljivo od strane nau~nih krugova u periodu kada je Darwin pisao knjigu Porijeklo

vrsta. Me|utim, pet godina nakon {to je Darwin objavio svoju knjigu, poznati francuski biolog Louis Pasteur kategori~ki je pobio ovo mi{ljenje koje predstavlja osnovu teorije evolucije. Pasteur na slijede}i na~in rezimira rezultat do kojeg je do{ao nakon dugotrajnog rada i pokusa: “Tvrdnja da `ivot mo`e nastati iz ne`ive materije je kona~no postala stvar pro{losti.”24 Branioci teorije evolucije dugi niz godina opirali su se Pasteurovim otkri}ima. Kada je, pak, razvijena nauka predo~ila kompleksnost gra|e `ive }elije, postala je jo{ o~itija neosnovanost tvrdnje da `ivot mo`e nastati sam od sebe.

Neuspje{na nastojanja XX stolje }a Prvi evolucionista koji je u XX stolje}u uzeo u razmatranje pitanje porijekla `ivota bio je poznati ruski biolog Alexander Oparin. Odre|enim tezama koje je izbacio ‘30-ih godina, Oparin je nastojao dokazati da se `iva }elija mo`e formirati slu~ajno. Me|utim, ova nastojanja }e se neslavno okon~ati, a Oparin je bio primoran da iznese slijede}e priznanje: “Na`alost, porijeklo }elije predstavlja najtamniju ta~ku koja je u sebe apsorbirala cijelu teoriju evolucije.”25 Evolucionisti koji su slijedili Oparinov put nastojali su na~initi nekoliko pokusa koji bi doveli do odgovora na pitanje o porijeklu `ivota. Najpoznatiji od ovih pokusa je 1953. godine na~inio ameri~ki hemi~ar Stanley Miller. U svom eksperimentu Miller je upotrijebio mje{avinu gasa, za kakvu je pretpostavio da je postojala na prvobitnoj Zemlji, sastavljenu od amonijaka, metana, hidrogena i vodene pare. Budu}i da ovi gasovi ne bi reagirali jedni sa drugima u prirodnim uvjetima, on je u ovaj milje uveo i

92

Kur'anske Mudzize


energetsku stimulaciju da bi pokrenuo reakciju me|u njima. Narednih godina }e se, me|utim, ispostaviti da je ovaj pokus, koji se prvobitno smatrao zna~ajnim napretkom na polju evolucije, neva`e}i i da je kori{tena imitacija prvobitne atmosfere veoma razli~ita od one koja je postojala na prvobitnoj povr{ini Zemlje.26 Poslije dugog perioda {utnje, sam Miller je tako|er priznao da atmosferski uvjeti koje je on koristio u svom eksperimentu nisu bili realni.27 Svi napori koje su evolucionisti ulagali tokom XX stolje}a radi dono{enja odgovora na pitanje porijekla `ivota uvijek su se neslavno okon~avali. Ovu ~injenicu je priznao i poznati geohemi~ar sa San Diego Scripps instituta, Jeffrey Bada. U tekstu objavljenom 1998. godine u evolucionisti~kom Earth ~asopisu Bada na slijede}i na~in priznaje bespomo}nost evolucionista {to se ti~e ovog problema:

Danas kada napu{tamo dvadeseto stolje}e, jo{ uvijek se susre}emo sa najve}im nerije{enim problemom koji smo imali kada smo ulazili u dvadeseto stolje}e: kako je `ivot na Zemlji zapo~eo?28

Kompleksna gra|a `ivota Jedan od glavnih razloga zbog kojih je, o pitanju porijekla `ivota, teorija evolucije zapala u tako veliki problem je ~injenica da ~ak i najprostija `iva bi}a imaju nevjerovatno slo`enu gra|u. @iva }elija je slo`enija od svih tehnolo{kih proizvoda koje je ~ovjek uspio napraviti. Tako da je danas ~ak i u najsavremenijim laboratorijama svijeta nemogu}e proizvesti `ivu }eliju spajanjem ne`ivih materija. Uvjeta potrebnih za nastanak jedne }elije je toliko mnogo da se apsolutno ne mogu objasniti slu~ajno{}u. Vjerovatno}a slu~ajnog formiranja proteina, kao najosnovnije gradivne jedinice, izgra|enog od oko 500 aminokiselina, je 1 naprema broju koji se dobije stavljanjem 950 nula iza jedinice. Me|utim, vjerovatno}a koja je manja od 1 naprema 1050 matemati~ki se smatra da ima nultu mogu}nost realizacije. A, DNA molekul, koji se nalazi u jezgru }elije i koji skriva genetske podatke, jedna je nevjerovatna banka podataka. Ukoliko bismo poku{ali zapisati informacije {ifrirane u DNA, tada bi to zna~ilo da }emo sakupiti biblioteku koja sadr`i 900

Harun Yahya

93


Jedna od ~injenica koja osporava osnovanost teorije evolucije je kompleksna grada `ivih bi}a. Primjer toga je molekul DNA koji se nalazi u jezgru }elije. DNA je jedna vrsta banke podataka koja je sa~injena od ~etiri nukleotida razli~itog rasporeda. Ovdje su sadr`ane sve {ifre karakteristika `ivog bi}a. Kada bi ~ovjek poku{ao da na papir ispi{e svoj DNA, napisao bi enciklopediju od oko 900 tomova. Sasvim je sigurno da jedna ovakva banka podataka pobija pojam slu~ajnosti.

tomova enciklopedija, od kojih svaka ima 500 stranica. Ovdje se pojavljuje jedna veoma interesantna dilema: dok se DNA mo`e replicirati (kopirati, umno`avati) jedino uz pomo} nekih enzima koji su, ustvari, proteini, sinteza ovih enzima mo`e biti realizirana jedino pomo}u informacija {ifriranih u DNA. Po{to oboje podjednako zavise jedno od drugog, oboje su morali postojati da bi moglo do}i do umno`avanja. Upravo je ovo ~injenica koja u }orsokak baca scenario o tome da je `ivot nastao sam od sebe. Ovu ~injenicu priznaje i evolucionista sa University of San Diego California, prof. Leslie Orgel, koji 1994. godine u oktobarskom broju ~asopisa Scientific

American pi{e slijede}e: Izuzetno je nevjerovatno da proteini i nukleinske kiseline (RNA i DNA), oboje izuzetno kompleksne gra|e, nastanu spontano na istom mjestu i u isto vrijeme. Ali, isto tako je nemogu}e da jedno nastane bez drugoga. Prema tome, primorani smo da zaklju~imo da je apsolutno nemogu}e da je `ivot nastao putem slu~ajnih hemijskih reakcija.29

94

Kur'anske Mudzize


Nesumnjivo, ako je nemogu}e da je `ivot nastao u ishodu prirodnih uticaja, onda se mora priznati da je stvoren na jedan natprirodan na~in. Ova ~injenica sasvim jasno pobija teoriju evolucije ~iji je jedan od temeljnih ciljeva osporavanje stvaranja.

Imaginarni mehanizmi evolucije Drugi va`an momenat u pobijanju Darwinove teorije je ispostavljanje da dvije ideje, koje su predstavljene kao “mehanizmi evolucije”, u stvarnosti, tako|er, ne posjeduju nikakvu evolucionu mo}. Svoju tvrdnju o evoluciji, Darwin je u potpunosti vezao za mehanizam “prirodne selekcije”. Koliku je va`nost pridavao ovom mehanizmu, vidi se i iz samog naziva knjige: Porijeklo vrsta, putem prirodne selekcije... Prirodna selekcija zna~i prirodni odabir i zasniva se na mi{ljenju da }e, u borbi `ivota u prirodi, opstati ona `iva bi}a koja su prilago|enija prirodnim uvjetima sredine i koja su ja~a. Naprimjer, sasvim je prirodno da }e, pod prijetnjom krvolo~nih `ivotinja, od krda jelena pre`ivjeti oni koji br`e tr~e. Na taj na~in }e se formirati stado jelena koje }e ~initi brze i jake jedinke. Ali, ovaj mehanizam ne}e nikada ove jelene transformirati u neku drugu `ivu vrstu, konje, recimo. Jeleni }e uvijek ostati jeleni. Prema tome, mehanizam prirodne selekcije ne posjeduje apsolutno nikakvu evolucionu mo}. I Darwin je tako|er bio svjestan ove ~injenice i bio je primoran da u svojoj knjizi Porijeklo vrsta prizna slijede}e: “Prirodna selekcija ne mo`e ni{ta

uraditi ukoliko ne do|e do korisnih preobra`aja.”30

Lamarckov utjecaj Dobro, kako se mogu formirati “korisni preobra`aji”? U okvirima primitivnih nau~nih shvatanja svog vremena, Darwin je odgovor na ovo pitanje poku{ao dati oslanjaju}i se na Lamarcka. Prema francuskom biologu Lamarcku, koji je `ivio prije Darwina, `iva bi}a prenose osobine koje su stekla tokom `ivota sa jedne generacije na drugu i na taj na~in evoluiraju, tako se, dakle, pojavljuju nove vrste.

Harun Yahya

95


Prema Lamarcku, `irafa je, naprimjer, evoluirala od jedne vrste antilope tako {to je, generacijama, istezala vrat poku{avaju}i, radi prehrane, dohvatiti sve viso~ije i viso~ije li{}e. Darwin je tako|er naveo sli~ne primjere. Ilustracije radi, u knjizi Porijeklo

vrsta, Darwin je ustvrdio da je, ulaze}i u vodu u potrazi za hranom, jedna vrsta medvjeda poprimila karakteristike u skladu sa `ivotom u vodi, dobila velika usta i da se, na kraju, preobratila u jednog ogromnog kita.31 Me|utim, dok je eho Darwinove knjige odjekivao, jedan austrijski botani~ar, Gregor Mendel, 1865. godine otkrio je zakone naslje|ivanja, koji su, opet, kategori~no pobili legendu o generacijskom preno{enju ste~enih osobina. Na taj na~in je prirodna selekcija ostala “sama” i to kao mehanizam koji uop}e nema nikakvu evolucionu mo}.

Neodarvinizam i mutacije Da bi na{li izlaz iz ove situacije, darvinisti su krajem ‘30-ih godina izbacili teoriju moderne sintetike, odnosno neodarvinizam, kako je to i {ire poznato. Pored prirodne mutacije, neodarvinizam je dodao i mutacije kao “razlog korisnih preobra`aja”, odnosno devijacije u genima koje su nastale kao posljedica pogre{aka prilikom kopiranja ili kao posljedica vanjskih uticaja kao {to je radijacija. Neodarvinizam je model koji je i danas jo{ uvijek u svijetu o~uvao pro|u u ime evolucije. Teorija tvrdi da su se milioni `ivih vrsta na svijetu, bezbroj njihovih kompleksnih organa, kao {to su u{i, o~i, plu}a, krila, formirali “mutacijama”, odnosno nakon jednog procesa koji se zasniva na genetskim devijacijama. Me|utim, postoji jedna sasvim jasna nau~na ~injenica, koja teoriju ostavlja bespomo}nom: mutacije ne doprinose razvoju `ivih bi}a, naprotiv uvijek su {kodljive po njih. Razlog za ovo je veoma jednostavan: DNA ima jednu veoma kompleksnu gra|u i bilo kakva slu~ajna djelovanja mogu jedino uzrokovati {tetu ovoj molekuli. Ameri~ki geneti~ar B. G. Ranganathan ovu ~injenicu obrazla`e na slijede}i na~in:

96

Kur'anske Mudzize


Mutacije su male, slu~ajne i {tetne. One se rijetko de{avaju i, u najboljem slu~aju, one }e biti bez efekta. Ove tri karakteristike mutacija impliciraju da one ne mogu voditi evolucionom razvitku. Jedna slu~ajna promjena u nekom visoko specijaliziranom organizmu je ili bez efekta ili je {tetna. Slu~ajna promjena u nekom ru~nom satu ne mo`e pobolj{ati taj sat. Ona }e ga najvjerojatnije o{tetiti ili }e, u najboljem slu~aju, biti bez efekta. Zemljotres ne pobolj{ava grad, on donosi razaranje.32 Upravo do danas nije uo~en niti jedan primjer pozitivne mutacije, odnosno mutacije koja je razvila genetski podatak. Pokazalo se da su sve mutacije {tetne. Sasvim je jasno da su mutacije, koje su darvinisti predstavili kao “evolucioni mehanizam”, genetski incident koji, u biti, samo sakati i uni{tava `iva bi}a. (Jedan od naj~e{}e uo~ljivih uticaja mutacije kod ~ovjeka je rak.) Nesumnjivo, uni{tavaju}i mehanizam ne mo`e biti “evolucioni mehanizam”. A {to se ti~e prirodne selekcije, ona, kao {to je to i sam Darwin priznao, “sama ni{ta ne mo`e uraditi”. Ova ~injenica nam jasno stavlja do znanja da u prirodi ne postoji nikakav “evolucioni mehanizam”. A s obzirom da ne postoji nikakav evolucioni mehanizam, nije se mogao dogoditi ni imaginarni proces zvani evolucija.

Fosilni zapisi: nema tragova prijelaznih formi Fosilni zapisi su najjasniji dokaz da se u stvarnosti nije dogodio proces koji zastupa teorija evolucije. Prema teoriji evolucije, svaka `iva vrsta proiza{la je iz svoga prethodnika. Prethodno postoje}e vrste su se vremenom pretvorile u ne{to drugo i sve vrste su nastale na ovaj na~in. Prema teoriji, transformacija se odigravala postepeno, milionima godina. Ukoliko je ovo bio slu~aj, tada su brojne “prijelazne vrste” morale postojati i `ivjeti tokom ovog dugog transformacijskog perioda. Naprimjer, neke pola-ribe/pola-reptili koje su stekle neke reptilske crte kao dodatak crtama riba koje su ve} imale, trebale su `ivjeti u pro{losti. Ili, trebali su postojati neki reptili-ptice, koji su stekli neke osobine ptica kao dodatak reptilskim osobinama koje su ve} imali. Evolucionisti upu}uju na ova imaginarna

Harun Yahya

97


stvorenja, za koja oni vjeruju da su postojala u pro{losti, kao na “prijelazne oblike”. Ukoliko su takve `ivotinje ve} postojale, trebali bi biti prisutni milioni i ~ak trilioni takvih primjeraka u koli~ini i raznolikosti. [to je jo{ va`nije, ostaci ovih ~udnih stvorenja trebali bi biti prisutni u fosilnom zapisu. Broj ovih prijelaznih oblika trebao bi biti ~ak i ve}i od broja prisutnih `ivotinjskih vrsta, i njihovi ostaci bi se trebali nalaziti {irom svijeta. U Porijeklu vrsta, Darwin je objasnio:

Ukoliko je moja teorija istinita, bezbrojne prijelazne vrste, koje najbli`e povezuju sve vrste jedne iste grupe, posve sigurno su morale postojati… Stoga bi dokaz njihovog biv{eg postojanja trebao biti na|en jedino me|u fosilnim ostacima.33

Izgubljene Darwinove nade Me|utim, iako su jo{ od sredine XIX stolje}a {irom svijeta vr{ili intenzivno istra`ivanje fosila, prijelazna forma nije prona|ena. Svi iskopani fosili pokazali su da se, suprotno vjerovanju evolucionista, `iva bi}a na Zemlji pojavljuju iznenada i potpuno formirana. ^uveni britanski paleontolog, Derek W. Ager, priznaje ovu ~injenicu, ~ak iako je i sam evolucionista:

Problem je u slijede}em: kada detaljno ispitamo fosilni zapis, bilo na nivou redova ili na nivou vrsta, mi uvijek i nanovo nalazimo ne na postepenu evoluciju, nego iznenadnu eksploziju jedne grupe.34 Dakle, fosilni zapisi ukazuju da su se sve `ive vrste pojavile iznenada, u savr{enom obliku i bez ikakve prijelazne forme. Ovo je apsolutno suprotno Darwinovim predvi|anjima. [tavi{e, ovo je veoma jak dokaz da su `ive vrste stvorene, po{to je stvaranje jedino obja{njenje da su se `iva bi}a mogla pojaviti bez pretka iz kojeg su evoluirale, odjednom i u savr{enom obliku. Ova ~injenica je priznata i od strane istaknutog biologa - evolucioniste Douglasa Futuymaa:

“Stvaranje ili evolucija su jedina dva mogu}a obja{njenja korijenja `ivih bi}a. Organizmi su se, ili pojavili na zemlji sasvim savr{eno razvijeni, ili nisu. Ako

98

Kur'anske Mudzize


nisu, onda su se morali razviti iz prethodno postoje}ih vrsta, pomo}u nekog procesa modifikacije. A ako su se pojavili u jednom sasvim razvijenom stanju, onda su doista morali biti stvoreni od neke svemo}ne inteligencije.”35 [to se ti~e fosila, oni pozuju da su se `iva bi}a na Zemlji pojavila u savr{enom obliku. Dakle, “korijeni vrsta” le`e u stvaranju, a ne u evoluciji, kako je to Darwin smatrao.

Bajka o evoluciji ~ovjeka Pitanje koje naj~e{}e na dnevni red iznose branitelji teorije evolucije je pitanje porijekla ~ovjeka. Darvinisti~ka tvrdnja o ovom pitanju dr`i da je savremeni ~ovjek evoluirao iz odre|enih vrsta majmunolikih bi}a. Tvrdi se da su za vrijeme ovog navodnog evolucionog procesa, za koji se pretpostavlja da je po~eo prije 4-5 miliona godina, postojale neke “prijelazne forme” izme|u savremenog ~ovjeka i njegovih predaka. Prema ovom, u biti potpuno imaginarnom scenariju, postojale su 4 osnovne kategorije: 1. Australopithecus 2. Homo habilis 3. Homo erectus 4. Homo sapiens Australopithecus”, {to zna~i “Ju`nja~ki majmun”, evolucionisti Imenom “A nazivaju prvog navodnog majmunolikog pretka ljudi. Australopithecus nije ni{ta drugo do jedna izumrla majmunska vrsta. Op{irna istra`ivanja koja su ura|ena na razli~itim primjercima Australopithecusa od strane dva svjetski renomirana anatomi~ara iz Engleske i USA, Lord Solly Zuckerman i profesor Charles Oxnard, pokazala su da ova bi}a nisu ni{ta drugo do izumrla vrsta majmuna i da nemaju nikakve sli~nosti sa ~ovjekom.36 Slijede}i stupanj ljudske evolucije evolucionisti klasificiraju kao “hhomo”, to jest “~ovjek”. Prema tvrdnji evolucionista, `iva bi}a u Homo seriji su razvijenija nego Australopithecus. Stavljaju}i u jedan niz fosile koji su pripadali ovim

Harun Yahya

99


razli~itim vrstama evolucionisti su na~inili jednu imaginarnu shemu evolucije. Ova shema je ~ista izmi{ljotina, po{to, u biti, nikada nije dokazano da izme|u ovih razli~itih klasa postoji neka evoluciona povezanost. Jedan od najva`nijih branilaca teorije evolucije XX vijeka, Ernst Mayr, tako|er priznaje ovu ~injenicu: “Lanac koji se prote`e do Homo sapiensa se, u biti, gubi.”37 Skiciraju}i ovako lanac povezanosti: “Australopithecus > Homo habilis > Homo erectus > Homo sapiens”, evolucionisti impliciraju da je svaka od ovih vrsta predak one koja slijedi iza nje. Me|utim, skora{nji pronalasci paleoantropologa

Ne postoji nijedan fosilni zapis koji bi podr`ao scenario evolucije ~ovjeka. Naprotiv, fosilni zapisi pokazuju da izme|u ~ovjeka i majmuna postoji nepremostiva granica. Naspram ove ~injenice darvinisti su svoje nade polo`ili u odre|ene irealne makete i skice. Na fosilne ostatke su navukli `eljene maske, na~iniv{i time lica imaginarnog bi}a pola-~ovjek/pola-majmun.

100

Kur'anske Mudzize


otkrili su da su Australopithecus, Homo habilis i Homo erectus postojali na razli~itim dijelovima svijeta u isto vrijeme.38 [tavi{e, jedan odre|eni segment ljudi, klasificiran kao Homo erectus, `ivio je sve do veoma skoro. Homosapiens neanderthalensis i Homo sapiens (savremeni ~ovjek) koegzistirali su u istoj regiji.39 Ova situacija o~ito pokazuje ni{tavnost tvrdnje da su oni bili preci jedan drugome. Sasvim je sigurno da ne postoji takvo porodi~no stablo. Jedan paleontolog sa Harward University, Stephen Jay Gould, premda je i sam evolucionist obja{njava ovaj }orsokak evolucije:[ta biva sa na{om evolucionom ljestvicom ako postoje tri ~ovjekolike loze koje su paralelno egzistirale? Sasvim je jasno da nijedna nije nastala iz druge. [tavi{e, kada se izvr{i usporedba me|u njima, nijedna od njih tri ne pokazuje bilo kakav evolucioni trend.40 Ukratko, sheme odre|enih `ivih bi}a “polu-majmun/polu-~ovjek” koje sre}emo u medijima i {kolskim ud`benicima, odnosno scenario evolucije ~ovjeka koji se putem propagande nastoji odr`ati u `ivotu, su jedna bajka koja nema nikakve nau~ne utemeljenosti. Jedan od naj~uvenijih i najpo{tovanijih znanstvenika u Velikoj Britaniji, Lord Solly Zuckerman, u vezi s ovim pitanjima vr{io je dugogodi{nja istra`ivanja (osobito je na istra`ivanju Australopithecusa potro{io 15 godina). Nakon svega, iako i sam evolucionista, Zuckerman je do{ao do zaklju~ka da, u biti, ne postoji porodi~no stablo koje se prote`e od majmunolikih `ivih bi}a do ~ovjeka. Zuckerman je tako|er sa~inio jednu interesantnu “nau~nu skalu”. On je formirao jedan spektar znanosti rangiraju}i ih - od onih koje on smatra znanstvenim, do onih koje smatra neznanstvenim. Prema Zuckermanovom spektru, “najznanstvenije”, a to zna~i one koje se zasnivaju na konkretnim podacima, su hemija i fizika. Poslije njih dolaze biolo{ke, a onda socijalne znanosti. Na samom kraju spektra, u dijelu koji Zuckerman smatra da je “najneznanstveniji”, je “izvan-osjetilna percepcija” - tu spadaju koncepti poput telepatije i {estog ~ula - i, kona~no, koncept “ljudske evolucije”. Zuckerman ovako obja{njava ovaj kraj svoje skale:

Pomaknuv{i se na kraj ovog spektra, pomakli smo se sa registriranja objektivne istine i stvarnosti u ona polja pretpostavljenih biolo{kih znanosti, poput

Harun Yahya

101


izvan osjetilne percepcije ili interpretiranja historije fosila ~ovjeka, gdje je “vjernima” sve mogu}e - i gdje je “revnosni vjernik” ponekad u stanju da vjeruje u nekoliko opre~nih ~injenica u isto vrijeme.41 Eto, i scenario evolucije ~ovjeka je, tako|er, sa~injen samo od komentara odre|enih fosila, koje su, s predrasudom, na~inili ljudi koji slijepo vjeruju u teoriju evolucije.

Jedno materijalisti~ko ubje|enje Sve ono {to smo dovde iznijeli jasno nam ukazuje na ~injenicu da je teorija evolucije jedna tvrdnja koja je u o~itoj koliziji sa nau~nim otkri}ima: Darwinova tvrdnja po pitanju porijekla `ivota je u opre~nosti s naukom, navedeni evolucioni mehanizmi ne posjeduju evoluiraju}e djelovanje i fosilni zapisi upu}uju na ~injenicu da nisu postojale prijelazne forme, koje su neophodne za realizaciju navedene tvrdnje. U ovom slu~aju, svakako treba odbaciti teoriju evolucije kao ideju koja je u opre~nosti sa naukom. U historiji je tako|er zabilje`eno da je niz teorija, poput modela evolucije sa centrom Zemlje, izba~eno sa nau~nog dnevnog reda. Me|utim, teorija evolucije uporno se dr`i kao nau~no aktualna i osnovana teorija. I ne samo to; ~ak se oni koji kritiziraju teoriju nastoje prikazati kao ljudi koji “napadaju nauku”. Dobro, ali za{to je to tako?... Nesumnjivo, povod tome je ~injenica da je teorija evolucije za odre|ene krugove ljudi jedno dogmatsko ubje|enje koga se nikada ne}e odre}i. Ovi krugovi su slijepo vezani za materijalisti~ku filozofiju, a darvinizam prihvataju iz razloga {to je to jedino materijalisti~ko obja{njenje prirode. [to je dosta interesantno, oni tako|er sa vremena na vrijeme priznaju ovu ~injenicu. Dobro poznati geneti~ar i otvoreni evolucionista Richard C. Lewontin sa Harvardskog univerziteta na slijede}i na~in priznaje da je on “prije svega materijalista, a onda nau~nik”:

Mi imamo jednu materijalisti~ku vjeru, a to je ‘a priori’ vjera. Ono {to nas primorava da na svijet donosimo materijalisti~ka obja{njenja nisu nau~ne metode ni principi. Naprotiv, zbog na{e apriorne privr`enosti materijalizmu mi mon-

102

Kur'anske Mudzize


tiramo istra`iva~ke pojmove i principe koji }e iznijeti neko materijalisti~ko obja{njenje. A i s obzirom da je materijalizam apsolutan, mi ne mo`emo dozvoliti pojavljivanje nekih stavova koji upu}uju na religiju.42 Ova izjava je sasvim jasno upozorenje da je darvinizam jedna dogma koja se dr`i u `ivotu zbog privr`enosti materijalisti~koj filozofiji. Ova dogma podrazumijeva da ne postoji ni{ta izvan materije. Upravo iz ovog razloga vjeruje se da je ne`iva, nesvjesna materija stvorila `ivot. Milioni razli~itih `ivih vrsta; naprimjer ptice, ribe, `irafe, leopardi, insekti, drve}e, cvije}e, kitovi i ~ovjek su se oformili reakcijama unutar same materije, nastali su dakle unutar ne`ive materije kao posljedica padanja ki{e ili udara groma. U stvarnosti je ovo poimanje koje je u opre~nosti i sa razumom, a i sa naukom. Darvinisti, me|utim, nastavljaju braniti ovu apsurdnost iz razloga {to ne smiju “dozvoliti pojavljivanje nekih stavova koji upu}uju na religiju�. A svi oni koji na porijeklo `ivota ne gledaju sa jednom materijalisti~kom predrasudom }e sasvim lahko doku~iti slijede}u nepobitnu ~injenicu: Sve `ivo je djelo Stvoritelja, koji posjeduje neograni~enu mo} i razum. Taj Stvoritelj je Allah, d`. {., Onaj koji je ~itav kosmos ni iz ~ega stvorio, koji ga je na najsav{eniji na~in organizirao i Onaj koji je sve `ivo stvorio i dao mu oblik.

Harun Yahya

103


BILJE[KE 1 http: //www.jps.net/bygrace/index.html Taken from Big Bang Refined by Fire by Dr. Hugh Ross, 1998. Reasons To Believe, Pasadena, CA 2 Carolyn Sheets, Robert Gardner, Samuel F. Howe; General Science, Allyn and Bacon Inc. Newton, Massachusetts, 1985, str. 319.-322. 3 http: // muttley.ucdavis.edu/Book/Atmosphere/beginner/layers-01.html 4 General Science, Carolyn Sheets, Robert Gardner, Samuel F. Howe; Allyn and Bacon Inc. Newton, Massachusetts, 1985, str. 305. 5 Webster’s New Twentieth Century Dictionary, 2. edition “Isostasy”, New York, str. 975. 6 Carolyn Sheets, Tobert Gardner, Samuel F. Howe; General Science, Allyn and Bacon Inc. Newton, Massachusetts, 1985, str. 305. 7 National Geographic Society, Powers of Nature, Washington D.C., 1978, str. 12.-13. 8 http://www.2think.org/nothingness.html, Henning Genz - Nothingness: The Science of Empty Space, str. 205. 9 Anthes, Richard A., John J. Cahir, Alistair B. Fraser, and Hans A. Panofsky, 1981, The Atmosphere, 3. edition, Columbus, Charles E. Merril Publishing Company, str. 268-269; Millers, Albert; and Jack C. Thompson, 1975, Elements of Meteorology, 2. edition, Columbus, Charles E. Merril Publishing Company, str. 141. 10 Anthes, Richard A.; John J. Cahir; Alistair B. Fraser; Hans A. Panofsky, 1981, The Atmosphere, str. 269.; Millers, Albert; and Jack C. Thompson, 1975, Elements of Meteorology, str. 141.-142. 11 Davis, Richard A., Jr. 1972, Principles of Oceanography, Don Mills, Ontario, Adison-Wesley Publishing, str. 92.-93. 12 Elder, Danny; and John Pernetta, 1991, Oceans, London, Mitchell Beazley Publishers, str. 27. 13 Gross, M. Grant; 1993, Oceanography, a View of Earth, 6. edition, Englewood Cliffs, Prentice-Hall Inc., str. 205. 14 Seeley, Rod R.; Trent D. Stephens; and Philip Tate, 1996, Essentials of Anatomy & Physiology, 2. edition, St. Louis, Mosby-Year Book Inc., str. 211; Noback, Charles R.; N. L. Strominger; and R. J. Demarest, 1991, The Human Nervous System. Introduction and Review, 4. edition, Philadelphia, Lea & Febiger, str. 410-411. 15 Seeley, Rod R.; Trent D. Stephens; and Philip Tate, 1996, Essentials of Anatomy & Physiology, 2. edition, St. Louis, Mosby-Year Book Inc., str. 211. 16 Moore, Keith L., E. Marshall Johnson, T. V. N. Persaud, Gerald C. Goeringer, Abdul-Majeed A. Zindani, and Mustafa A. Ahmed, 1992, Human Development as Described in the Qur’an and Sunnah, Makkah, Commission on Scientific Signs of the Qur’an and Sunnah, str. 36. 17 Moore, Developing Human, 6. edition, 1998. 18 Williams P., Basic Human Embryology, 3. edition,

Harun Yahya

1984, str. 64. 19 Rex D. Russel, Design in Infant Nutrition, http://www. icr.org/pubs/imp-259.htm 20 Warren Treadgold, A History of the Byzantine State and Society, Stanford University Press, 1997, str. 287.-299. 21 Ibid. 22 Ismail Yakit, Turk-Islam Kulturunde Ebced Hesabi Ve Tarih Dusurme, str. 36. 23 Ibid, str. 56. 24 Sidney Fox, Klaus Dos, Molecular Evolution and Origin of Life, New York, Marcel Dekker, 1977, str. 2. 25 Alexander I. Oparin, Origin of Life, (1936) New York Dover Publications, 1953 (1953), str. 196. 26 “New Evidence on Evolution of Early Atmosphere and Life”, Bulletin of The American Meteorological Society, vol.63, novembar 1982, str. 1328.-1330.) 27 Stanley Miller, Molecular Evolution of Life: Current Status of the Prebiotic Synthesis of Small Molecules, 1986, str. 7.) 28 Jeffrey Bada, Earth, februar 1998, str. 40.) 29 Leslie E. Orgel, The Origin of Life on Earth, Scientific American, vol. 271, oktobar 1994, str. 78.) 30 Charles Darwin, The Origin of Species: A Facsimile of the First Edition, Harward University Press, 1964, str. 189. 31 Ibid, str. 184. 32 B. G. Ranganathan, Origins?, Pennsylvania: The Banner Of Truth Trust, 1988. 33 Charles Darwin, The Origin of Species: A Facsimile of the First Edition, Harward University Press, 1964, str. 179. 34 Derek A. Ager, The Nature of the Fossil Record, Proceedings of the British Geological Association, vol.87, 1976, str. 133. 35 Douglas J. Futuyma, Science on Trial, New York: Pantheon Books, 1983. str. 197 36 Solly Zuckerman, Beyond The Ivory Tower, New York: Toplinger Publications, 1970, str. 75-94; Charles E. Oxnard, The Place of Australopithecines in Human Evolution: Grounds for Doubt, Nature, vol. 258, str. 389. 37 J. Rennie, Darwin’s Current Bulldog: Ernst Mayr, Scientific American, decembar 1992 38 Alan Walker, Science, vol. 207, 1980, str. 1103; A. J. Kelso, Physical Antropology, 1. edition, New York: J. B. Lipincott Co., 1970, str. 221; M. D. Leakey, Olduvai Gorge, vol. 3, Cambridge: Cambridge University Press 1971, str. 272. 39 Time, novembar 1996 40 str. J. Gould, Natural History, vol. 85, 1976, str. 30. 41 Solly Zuckerman, Beyond The Ivory Tower, New York: Toplinger Publications, 1970, str. 19. 42 Richard Lewontin, The Demon-Haunted World, The New York Review of Books, 9 januar 1997, str. 28.

105


Harun yahya kur'anske mudžize  
Harun yahya kur'anske mudžize  
Advertisement