Issuu on Google+

Udruženje građana za borbu protiv šećerne bolesti “ZENICA” Citizens Association for the fight against diabetes “ZENICA”

BILTEN Godina 1

Zenica, juni 2013 

PREVENCIJA I EDUKACIJA 0 DIJABETESU

2013 U OVOM BROJU:

Osnove šećerne bolesti Pravilna upotreba glukometra Osnovni principi terapije insulinom kod djece i mladih sa dijabetes melitusom tipa 1 Pravilna ishrana dijabetičara Problemi debljine Sportom do zdravlja

Broj 2


Zašto prevencija i edukacija? U novom broju biltena (br. 2) donosimo kratak osvrt na najučestalije probleme sa kojima se susreću oboljeli od šećerne bolesti u općini Zenica, a koje smo ustanovili u proteklih 10 mjeseci, koliko radi naše Udruženje. Kao gorući problem za naše članove, smatramo da je ne mogućnost za dobivanje aparata Miroslav Dujak, predsjednik Udruženja i trakica za mjerenje nivoa šećera u krvi, a koji su neophodni za samokontrolu u praćenju šećerne bolesti. Zapravo, osobe oboljele od šećerne bolesti u našem gradu ne dobijaju mjesečno trakice i aparate za mjerenje nivoa šećera u krvi, kao što to dobivaju dijabetičari u Sarajevu,Tuzli i drugim većim gradovima FBiH. Naše je mišljenje da zbog loše kontrole šećerne bolesti, danas imamo dijabetičare koji su od 5 do 10 godina oboljeli, a već imaju velike komplikacije na očima, bubrezima i nogama. Ne raditi na prevenciji komplikacija šećerne bolesti, za naše društvo znači praviti velike troškove u budućnosti na skupo liječenje u bolnici sa velikim rizikom za preživljavanje i posljedičnu invalidnost. Sama riječ „PREVENCIJA“ podrazumjeva nešto što se mora preduhitriti da ne bi nastale komplikacije, a nedostatak trakica i aparata, je najosnovniji dio kontrole kod oboljelih od šećerne bolesti. Ovom prilikom želimo podstaknuti odgovorne u našem kantonu da po uzoru na druge kantone u FBiH (Sarajevski, Tuzlanski) nađu načina i omoguće dobivanje aparata i određenog broja trakice u mjesečnom sljedovanju kao što dobijaju inzulini i tablete. Udruženje je svojim aktivnostima i radom do sada uspjelo obezbjediti aparate i trakice za sve naše članove, a danas brojimo preko 350 članova, a predviđanja su da u našoj općini imamo oko 2.500 oboljelih od šećerne bolesti. Također, u saradnji sa farmaceutskom kućom Roche, na kraju svakog mjeseca, vršimo besplatno mjerenje šećera u krvi, u apoteci 12. April, za sve građane. U ovoj godini smo dobili prostorije za naše udruženje od općine Zenica, i ovom prilikom želimo da napomenemo, da je općina Zenica mnogo pomogla udruženju oko ostvarivanja svojih prava i na tome smo zahvalni. Pokušavamo da ukažemo institucijama koje su zadužene za brigu o bolesnima na značaj prevencije, pa smo tako obavijestili kantonalno ministrastvo zdravstva i premijera ZDK, kao i ministrastvo kulture, obrazovanja i sporta o problemima koje imaju djeca dijabetičari u školama i sportskim klubovima sa

time što su oboljeli od šećerne bolesti i nerazumijevanje zajednice o problemu koji imaju kao oboljeli. Zbog toga smo pokrenuli projekat edukacije, nastavnog kadra i sportskih radnika, o šećernoj bolesti, jer ne želimo da se djeca koja su oboljela osječaju diskriminiHaris Delić, rano. Sve ovo smo uspjeli zahvaljujući sekretar Udruženja upornosti svih članova našeg udruženja, a posebno Upravnog odbora i nastavljamo dalje u realizaciji programa rada koji smo donijeli za ovu godinu. Kada je riječ o edukaciji, uočeni su problemi u nepoznavanju same bolesti kod oboljelih, a posebno kod novootkrivenih, a njihovo nepoznavanje šećerne bolesti, naslanja se na nedovoljno organizovanje stručnih predavanja o samoj bolesti. Riječ „EDUKACIJA“ odnosi se na spoznaju, znanje o nečemu, u ovom slučaju znanje o šećernoj bolesti koje je jako bitno u prevenciji i držanju same bolesti pod kontrolom. Naše je udruženje u ovom pogledu napravilo projekat „PREVENCIJA I EDUKACIJA O DIJABETESU 2013“, gdje svaki mjesec, jedanput ili dva puta, na određenu temu koju odredi ljekar-predavač, uz interaktivno učestvovanje samih oboljelih na predavanju, radimo predavanja o šećernoj bolesti. Ovaj projekat se realizuje uz partnerstvo sa Zavodom za javno zdravstvo ZDK koji nam je obezbjedio prostor za predavanja i farmaceutskim kućama koje su zainteresirane za ovaj projekat. Projekat će trajati godinu dana, odnosno do kraja 2013. godine. Do sada smo imali priliku čuti predavače koji su visoko obrazovani ljekarski i zdravstveni kadar iz svoje struke, jer kvalitetan predavač daje dobre rezultate. Na ovim predavanjima prisutni su oboljeli od šećerne bolesti Tipa I i Tipa II, a naročito zadovoljstvo nam predstavlja što na istim su prisutni i roditelji djece koja su oboljela od šećerne bolesti. Mišljenja smo da na ovaj način možemo uticati na svijest ljudi i veličinu njihovog znanja o samoj bolesti, a samim tim smanjiti troškove svojoj zajednici u potrošnji inzulina, iglica, tableta i drugih potrebnih medikamenata koje koriste oboljeli od šećerne bolesti. Miroslav Dujak, predsjednik Haris Delić, sekretar U ovom broju donosimo i nekoliko članaka proisteklih sa tih edukativnih predavanja:

Udruženje građana za borbu protiv šećerne bolesti “ZENICA” iz Zenice registrovano je 01. 08. 2012. godine. Nastalo je dobrovoljnim udruživanjem osoba oboljelih od dijabetesa (djece, omladine i starije populacije) i drugih građana koji su iskazali interes da na organiziran način djeluju u borbi protiv sećerne bolesti. Članovi Upravnog odbora: Miroslav Dujak predsjednik, Senad Mahmutčehajić član, dr.Zoran Berberović član, Edib Selimović član i Enira Topoljak član. Predsjednik Skupštine: Mirza Tatar Sekretar: Haris Delić Adresa: Fra Ivana Jukića br. 1, telefon: 032 248 348, fax: 032 242 500, žiro račun broj: 3385802219664944 kod UNICREDIT BANK. BILTEN - Glasilo Udruženja građana za borbu protiv šećerne bolesti “ZENICA” , u Zenici; Glavni i odgovorni urednik: Haris Delić; DTP: Selver Omerović (www.omesel.com); ART konsultant: Jasmin Hadžić - Blicko; BILTEN izlazi jedanput godišnje, prema potrebi, a primjerak je za sve članove Udruženja, besplatan! Stručni konsultanti: Prim.doc.dr.sc.med.spec. Larisa Gavran; Fatima Topčić, porodična med. sestra- edukator, J.U Dom zdravlja Zenica, ECPOM; Mr. sc. prim. dr. Diana Štimjanin-Koldžo, spec pedijatar; Mr. dr. med. Davorka Dautbegović- Stevanović, internista endokrinolog dijabetolog; Prim. dr. Slavica Vujičić-Štimac internista, endokrinolog; Haris Kamenarević, prof. sporta i tjelesnog odgoja. Tiraž: 500 primjeraka; Štampa: GO Format, Zenica

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

3


Osnove šećerne bolesti

Šećerna bolest (dijabetes) kronični je poremećaj metabolizma čije je osnovno obilježje povišena koncentracija glukoze u krvi, hiperglikemija. Nastaje zbog poremećaja lučenja inzulina, poremećaja djelovanja inzulina ili zbog oba ova poremećaja. Inzulin je hormon kojeg luči gušterača (pankreas), koji je odgovoran za reguliranje koncentracije glukoze u krvi. Gušterača (pankreas) je žlijezda koja je smješetena u trbuhu iza želudca. Nasljedni (genetski) faktori uvjetuju sklonost nekih ljudi ka šećernoj bolesti. Svi podaci ukazuju da način života, a naročito prehrana i tjelovježba mogu odrediti da li će se ta nasljedna sklonost zaista i iskazati u obliku šećerne bolesti 371 milion ljudi u cijelom svijetu ima dijabetes i više od 80% ljudi sa dijabetesom žive u zemljama sa niskim i srednjim primanjima. Svjetska zdravstvena organizacija-SZO (eng. World Health Organisations-WHO) predviđa da će se smrti od dijabetesa udvostručiti od 2005 do 2030.

- - -

Tip 1: nastaje propadanjem β ćelija gušterače i sklon je pojavljivanju ketona i glukoze u urinu (autoimuni proces i nepoznate etiologije) Tip 2: gušterača proizvodi inzulin ali u manjim količinama ili je promijenjena struktura pa se ne vezuje za receptore ili su i oni promijenjeni Gestacijski dijabetes: prvi put je dijagnostikovan tokom trudnoće (u oko 7% trudnica) Drugi specifični oblici: genetske forme, dijabetes udružen s drugim oboljenjima (bolesti gušterače, infekcije ili upotrebom lijekova)

Razlike između tipa 1 i tipa 2 dijabetesa Tip 1

Tip 2

Uglavnom počinje akutno

Počinje polagano

U početku čest gubitak tjelesne težine

Obično prekomjerna tjelesna težina i debeli

Obolijevaju pretežno mlade osobe

Dob iznad 30 godina

U urinu se mogu pojaviti glukoza i ketoni

U urinu se može pojaviti glukoza

Trajna ovisnost o inzulinu

Povezan je sa faktorima rizika

Zastupljenost u rodbini je 10%

Zastupljenost u rodbini je 30%

Povezan sa HLA antigenima uz prisustvo autoantitjela

Nije povezan sa HLA antigenima niti sa prisustvom autoantitjela

Oko 10% pacijenata ima ovaj tip

Oko 90% pacijenata ima ovaj tip

4

Prim.doc.dr.sc.med.spec. Larisa Gavran

Simptomi šećerne bolesti

Kada glukoza u krvi pređe 10 mmol/l (bubrežni prag), glukoza će se preko bubrega izlučivati u urin i davati simptome: - Pojačano mokrenje - Pojačanu žeđ - Pojačan osjećaj gladi - Umor/slabost Osim ovih mogu se pojaviti i slijedeći simptomi: - Trnci u rukama i nogama - Zamućen vid - Nagli gubitak težine - Rane i posjekotine teško i sporo zarastaju - Ponavljajuće infekcija (gljivične)

Dijagnoza šećerne bolesti

Tipovi šećerne bolesti -

Pripremila:

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO, 2010) postavlja se ako osoba ima : - Glikozirani hemoglobin HbA1c≥6,5% - Glukozu natašte ≥7.0 mmol/l gdje natašte podrazumijeva uzimanje uzorka krvi nakon najmanje 8-satnog gladovanja - 2- h plazma glukoza ≥11.1 mmol/l OGTT-testom sa 75 g glukoze otopljene u vodi - Kod pacijenata uz prisustne simptome pojačanog mokrenja, pojačanog apetita uz mršavljenje, u slučajnom uzorku plazma glukoze ≥11.1 mmol/l U kategoriji povećanog rizika za dijabetes (predijabetes) bit će osobe kod kojih je: - glukoza natašte 5,6-6,9 mmol/l - glukoza 2h nakon OGTT testa 7,8-11,1mmol/l- poremećena tolerancija na glukozu - HbA1c 5,7-6,4% Predijabetes nastaje 10-12 godina prije nastanka očitog dijabetesa, a 40% pacijenata sa predijabetesom preći će u dijabetes. Ove osobe imaju veliku opasnost od nastanka koronarnog srčanog oboljenja ili moždanog udara odnosno imaju povećan rizik za razvoj komplikacija te je jako važno što ranije otkriti ih i započeti tretman.

Rano otkrivanje šećerne bolesti

Rano otkrivanje šećerne bolesti je moguće. Zdrave osobe sa faktorima rizika kao i osobe sa predijabetesom trebaju izmijeniti način življenja pravilnom prehranom i redovitom fizičkom aktivnosti tj. minimum 150 minuta sedmično umjerene šetnje. U svrhu ranog otkrivanja šećerne bolesti potrebno je jednom godišnje izmjeriti vrijednosti glukoze u krvi kako natašte tako i glukozu u plazmi 2 h nakon jela slijedećim osobama: - Dob (stariji od 45 godina) - Gojazni (index tjelesne mase- BMI> 25 kg/m2; obim struka ♂ > 102; ♀> 88 cm) - Dijabetes kod srodnika prvog koljena - Fizička neaktivnost

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.


- - - - - - - -

Identificifirani predijabetes Historija gestacijskog dijabetesa Porod novorodjenčeta težeg od 4 kg. Povišen krvni tlak Poremećene masnoće - dislipidemija (HDL<0,9, TG> 2,8 mmol/l) Historija vaskularnih oboljenja Sindrom policističnih jajnika ( PCOS) Djeca starija od 10 godina s tjelesnom težinom iznad 85 percentila sa znacima akantoze nigrikans, dislipidemojom, povišenim tlakom, PCOS ili sa porodičnom historijom dijabetesa ili gestacijskog dijabetesa. Finska asocijacija za dijabetes napravila je upitnik za otkrivanje osoba sa dijabetesom ili onih sa poremećajima tolerancije glukoze sa preciznošću od 85% koji se jednostavno može koristiti u ambulantama porodične/ obiteljske medicine i ne zahtijeva nikakve dodatne troškove.

Upitnik za procjenu rizika za dM tip 2

Zaokruži svoj izbor i zbroji bodove 1. 0b. 2b. 3b. 4b. 2. 0b. 1b. 3b. 3.

0b. 3b. 4b. 4.

0b. 2b. 5. 0b. 1b.

Godište Ispod 45 g. 45-54 godina 55-64 godina Preko 64 godine Indeks tjelesne mase Ispod 25 kg/m2 25-30 kg/m2 Više od 30 kg/m2 Obim struka mjeren ispod rebara /obično u razini pupka/ MUŠKARCI ŽENE manje od 94cm manje od 80 cm 94-102 cm 80-88 cm Više od 102 cm više od 88 cm dali imate najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti tokom dana /uključujući normalnu dnevnu aktivnost/? Da Ne Koliko često jedete voće, povrće ili zrnevlje? Svaki dan Ne svaki dan

6. 0b. 2b. 7.

0b. 5b. 8. 0b. 3b. 5b.

Jeste li ikada uzimali antihipertezive redovno Ne Da Dali je ikada nađen povišen šećer u krvi / npr.tokom pregleda za vrijeme boolesti ili trudnoće / Ne Da Dali neko od vaše bliže porodice ima dijagnostikovan dijabetes /tip 1 ili 2/? Ne Da; deda, tetka, stric, ili prvi rođak / ali ne roditelji, brat ili sestra i djeca / Da; roditelji, brat ili sestra ili djeca Ukupan iznos rizika Rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 u slijedećih 10 g. je:

manje od 7: Nizak – 1 od 100 će dobiti dijabetes 7-11: lako povišen – 1 od 25 će dobiti dijabetes 12-14: umjeren – 1 od 6 će dobiti dijabetes 15-20: visok – 1 od 3 će dobiti dijabetes preko 20: veoma visok – 1 od 2 će dobiti dijabetes

Samomjerenje i samokontrola šećera u krvi predstavlja ključnu ulogu u liječenju dijabetesa. Rezultate samomjerenja dajte svom liječniku na osnovu čega će se lakše podesiti vaša terapija. “Čvrsta kontrola” može spriječiti pojavu nekih komplikacija: - Oštećenje vida za 25% - Oštećenje bubrega za 33% - Smrti usljed kroničnih komplikacija za 33% - Moždanog udara za 33% Čvrsta kontrola znači: određivanje vrijednosti glukoze u krvi nekoliko puta dnevno; uravnotežiti prehranu, tjelesnu aktivnost i/ili doze inzulina i uredno voditi dnevnik samokontrole i svakodnevno upisivati izmjerene vrijednosti glukoze u krvi.

Testiranje šećera- Koliko često?

Ovisi od vrste lijekova koju koristite: - Većina pacijenata se testira jedan put dnevno - Pacijenti na inzulinu trebaju se testirati između 1 - 4 puta dnevno - U ovisnosti od tipa inzulina i njegove aktivnosti Testirajte se češće ako: - Ako imate niske vrijednosti šećera (GUK<3,8 mmol/l) - GUK uobičajeno visok (preko 11.1 mmol/l) - Ako ste bolesni - Ako započinjete novi program tjelovježbe Postoji više profila za samomjerenje glukoze u krvi prema Internacionalnoj Dijabetes Federaciji iz 2009 g. U svakodnevnom radu sa pacijentima preporučujem im dolje navedeni profil koji je vezan uz obrok i koji podrazumijeva manji broj uboda te je za to konformniji i jeftiniji za pacijenta.

Samomjerenje glukoze u krvi profil vezan za obrok SGUK stepenasti profil

prije nakon   doručka doručka Ponedjeljak x x Utorak Srijeda Četvrtak x x Petak Subota Nedjelja x x

prije ručka

nakon ručka

x

x

x

x

prije nakon večere večere x

x

x

x

Samomjerenje i samokontrola šećera u krvi

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

5


Pravilna upotreba glukometra

Pripremila: Fatima Topčić Porodična med. sestra- edukator, J.U Dom zdravlja Zenica, ECPOM

lakši život sa šečernom bolešču Upotreba glukometara je vrlo bitna za samokontrolu glukoze u krvi. Da bi se vrijednosti glukoze u krvi držale pod kontrolom značajno je za svakog pacijenta da zna pravilno rukovati mjeračima glukoze (glukometrima). Rezultati samokontrole glukoze daju Vašem ljekaru informaciju na osnovu kojih ljekar lakše koriguje Vašu terapiju. Život sa glukometrom je svakodnevnica većine osoba sa šečernom bolešču. Već postoji mogućnost jednostavnog

spajanja na računar za detaljnije analize izmjerenih vrijednosti glukoze, sa evidentiranjem što većeg broja i vrste podataka. Dobra kontrola šećerne bolesti podrazumijeva redovnu upotrebu glukometra, kako bismo imali uvid u visinu šećera u krvi u različitim situacijama. Spomenut ćemo dva glukometra ili mjerača glukoze u krvi koja najčešće koriste naši pacijenti. Jedan od tih aparatića je Accu-Chek Performa i Bionime.

Accu-Chek glukometar je vrlo jednostavan za upotrebu. Vrlo važno je znati pravilno upotrijebiti pomenuti glukometar. Šta trebamo uraditi prije nego što izvršimo ubod? Kao prvo trebamo pripremiti aparat za korištenje, a to radimo na slijedeći način :

SLIKA 1- pokazuje dugme za uključivanje i isključivanje mjerača.

SLIKA 2 - pokazuje nam šta trebamo učiniti da bi se mjerač aktivirao, neophodno je da se izvrši kodiranje. Princip kodiranja je vrlo jednostavan. Okrenite mjerač.

SLIKA 3 - pokazuje kako trebamo okreniti čip za kodiranje tako da kodni broj bude okrenut na suprotnu stranu od Vas.

SLIKA 4 - prikazuje način kako treba umetnuti kodni čip u mjerač dok ne stane u otvor. Nemojte silom gurati čip za kodiranje u mjerač – on je napravljen tako da ulazi u mjerač samo sa jedne strane.

SLIKA 5 - pokazuje da prije prvog postupka merenja glukoze u krvi, poželjno je podesiti datum i vreme na mjeraču. Stavite test traku u mjerač u smjeru strelice i mjerač se sam aktivira.

SLIKA 6 - pokazuje provjeru da li kodni broj na ekranu odgovara kodnom broju na kutiji sa test trakama. Ako ne vidite kodni broj, izvadite test traku i ponovo je stavite u mjerač.

SLIKA 7 - pokazuje kako priremiti lancetar (multiclix). Nježno pritisnite prst kako biste pomogli protok krvi. Bocnite jagodicu prsta ne u centar, već sa strane, kako bi se izbjegli nervni završeci i smanjio bol.

SLIKA 8 - pokazuje koliko krvi (kap) dovoljna da se izmjeri vrijednost šećera u krvi.

SLIKA 9 - pokazuje nanošenje kapi krvi do prednje ivice žutog proreza test trake. Nemojte krv nanositi na vrh test trake. Simbol pješčanog sata na ekranu mjerača je znak da se u test traci nalazi dovoljna količina krvi za mjerenje.

SLIKA 10 - Prikazuje izmjerene vrijednosti šećera u krvi.

Za ubod možemo koristit lancetar sa umetnum lancetama ili same lancete. Kako izgledaju lancete prikazujemo na slijedećoj slici:

6

1. 2. 3. 4.

idealna debljina lanceta od 30G omogućavaju gotovo potpuno bezbolno vađenje krvi omogućavaju vađenje krvi iz vrha prsta, dlana ili podlaktice dostupne u veličini pakovanja od 50 i 200 komada

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.


Nakon pripreme aparatiča ili mjerača koji smo detaljno opisali pripremamo ubodno mjesto na slijedeći naćin: 1. Prvo treba oprati ruke toplom vodom 2. Dezinfekcija kože alkoholom treba da se izbjegava 3. Prije uboda lancetom površina kože treba da se osuši 4. Lancetom se ubode bočna strana jagodice 5. Kap krvi se nanosi na traku 6. Rezultat se očitava posle veoma kratkog vremena 7. Nedovoljna količina krvi na traci je jedan od najčešćih uzroka netačnog merenja Lancetar karakteriše: 1. sigurnosni dizajn – kad je poklopac otvoren otponac će se automatski otvoriti, sprječava mogućnost uboda, 2. izbacivanje lancete – prvo treba pritisnuti tipku za početak, a drugom rukom povući klip, pa će on sigurno izbaciti korištenu lancetu, što spriječava mogućnost uboda dok je klip otvoren 3. bezbolni ubod – točno vađenje lancete bez vibracija omogućava gotovo bezbolni ubod  4. prilagodba ubodne snage – omogućuje da korisnik jednostavno sam povuče klip 5. očitanje volumena kapljice bistre krvi – omogućava korisniku da lako odredi količinu potrebnog uzorka krvi Najčešće greške koje se prave kod mjerenja šečera su slijedeće: 1. ruke nisu oprane 2. kodiranje nove serije traka je zaboravljeno 3. znoj na dlanovima razblažuje kap krvi 4. alkohol, kojim je obrisan prst, razblažuje kap krvi 5. isuviše hladne ili tople ruke 6. isuviše velika ili mala kap krvi na traci 7. mjerenje iz prve kapi krvi, a ne iz druge (prva se uvijek obriše) 8. cijeđenje kapi iz prsta 9. trake ili aparat su ostavljeni u hladnoj prostoriji ili na direktnom suncu 10. osoba koristi veliku dozu vitamina C, aspirina ili metformina, koji mogu da promijene reakciju na traci Mjerenje koncentracija šećera u krvi u kućnim uslovima predstavlja osnovni i neophodan uslov za uspješno liječenje šećerne bolesti. Zbog svega navedenog vrlo bitno je da se zna pravilno rukovati glukometrom. Za sve moguće nejasnoće oko pravilne upotrebe glukometra pacijenti se mogu obratiti svojim sestrama u ambulantama porodične ili opšte službe.

Pregled aktivnosti

Predavanje na temu: Osnove šećerne bolesti Prim.doc.dr.sc.med.spec. Larisa Gavran, 18. 2. 2013.

Predavanje na temu: Osnovni principi terapije insulinom kod djece i mladih sa dijabetes melitusom tipa 1 Mr. biomed. sci prim. Diana Štimjanin-Koldžo, 14. 3. 2013.

Predavanje na temu: Proljeće i jesen u seksualnom životu dijabetičara dr. Aiša Hadžihalilović, 28. 3. 2013.

Dugme na vrhu lancetara

Dugme za aktiviranje lancetara

Podešavanje dubine uboda

Pokazivač neiskorištenih lanceta

Uložak sa lancetama

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

Predavanja na temu: Problemi debljine i pretilosti

Prim. dr. Slavica Vujičić-Štimac i Mr. dr. med. Davorka Dautbegović- Stevanović, 18. 4. 2013.

Predavanje na temu: Pravilna ishrana dijabetičara

Mr. dr. med. Davorka Dautbegović- Stevanović, 16. 5. 2013.

7


Osnovni principi terapije insulinom kod djece i mladih sa dijabetes melitusom tipa 1 Pripremila:

Mr. sc. prim. dr. Diana ŠtimjaninKoldžo, spec pedijatar Trauma koju oboljeli od dijabetesa i njihova rodbina dožive u trenutku saznavanja dijagnoze ubrzo preraste u želju da se protiv ove bolesti bore, što je praćeno mnogim nedoumicama.

Da li definirati dijabetes melitus djece kao bolest ili kao stanje?

Dijabetes melitus je grupa metaboličkih bolesti koje obilježava hronična hiperglikemija nastala zbog defekta u sekreciji inzulina ili defekta u njegovom djejstvu ili usljed postojanja oba ova poremećaja. Dijabetes melitus djece je stanje koje nastaje prevashodno zbog potpunog nedostatka endogene pankreasne produkcije inzulina. Liječenje dijabetesa tipa 1 kod dece i omladine je složeno i obuhvata primjenu injekcija insulina, odgovarajuću ishranu, redovnu fizičku aktivnost i emocionalnu potporu ostalih članova porodice, vršnjaka, nastavnika i zdavstvenih radnika. Nesumnjivo, najvažniji uslov uspješnog liječenja je da dijete, roditelji i ostali članovi porodice steknu sva znanja i veštine neophodne za svakodnevno sprovođenje terapije dijabetesa. Neposredni cilj liječenja je postizanje i održavanje što je moguće bolje glikemijske kontrole. Način liječenja i terapijski ciljevi treba da budu usklađeni s uzrastom, tjelesnom, intelektualnom i emocionalnom zrelošću djeteta, spremnošću roditelja i djeteta da prihvate terapijske preporuke kao i materijalnim prilikama u poro-

dici. Uspešno liječenje podrazumjeva i izbjegavanje komplikacija terapije insulinom najčešće izraženih u vidu hipoglikemija Postizanje idealne metaboličke kontrole posebno je teško kod male i predškolske dece naročito zbog rizika od teških ili neprepoznatih hipoglikemija. Kriterijumi dobre glikemijske kontrole kod male djece i djece predškolskog uzrasta su nešto manje strogi od kriterijuma koji se postavljaju kod starije djece i adolescenata. U svakom slučaju liječenje dijabetesa kod male i predškolske djece treba da obezbjedi normalan tjelesni i emocionalni rast i razvoj, a kod starije djece i adolescenata i redovno školovanje i profesionalnu osposobljenost kao i sprječavanje kasnih komplikacija dijabetesa. Dokazano je da je bolja glikemijska kontrola povezana s manjom učestalošću i kasnijom pojavom mikrovaskularnih komplikacija bolesti na očima, bubrezima i perifernim nervima. Svako poboljšanje glikemijske kontrole izraženo i kroz najmanje smanjivanje procenta HbA1c umanjuje rizik od nastanka kasnih komplikacija dijabetesa melitusa

Tipovi insulinskih preparata Tip insulina Brzo-djelujući analozi Insulin aspart, insulin lispro Kratko-djelujući Regularni insulin-bistri Srednje-dugodjelujući Izofan (NPH)-mutni Dugo-djelujući Analozi

8

Početak

Djelovanje (h) Vrhunac Ukupno trajanje

0,15-0,35

1 -3

3-5

0,5-1

2-4

5-8

2-4

4-12

12-24

2-4

Ne postoji

24

Vrste i tipovi insulina

Za djecu i mlade osobe s dijabetesom danas se preporučuje primjena isključivo preparata humanih insulina i savremenih inzulinskih analoga. Postoji više tipova insulinskih preparata koji se razlikuju prema početku, vrhuncu i ukupnom trajanju djelovanja. U liječenju dijabetesa tipa 1 kod djece i omladine najčešće se koristi kratko-djelujući insulin (popularno nazvan „bistri“ insulin) i preparati sa srednje-dugim djelovanjem (tzv. „mutni“ insulini). Obzirom da „bistri“ insulin počinje da djeluje tek poslije 30–60 minuta, obrok treba uzeti najranije 30 minuta poslije potkožne injekcije tog insulina. Važno: U slučaju da je koncentracija glukoze u krvi ispod 4,0 mmol/l redovni obrok se uzima odmah poslije injekcije, a u slučaju da je viša od 8,0 mmol/l 45 minuta poslije injekcije kratko-djelujućeg insulina. U nove vrste insulina spadaju insulinski analozi sa brzim djelovanjem kao što je insulin aspart (NovoRapid®). Oni se koriste umjesto „bistrog“ insulina onda kada se želi postići brzo, snažnije i kraće djelovanje insulina. Prema tome, oni se daju neposredno prije (ili po potrebi neposredno poslije) obroka. Brzo-djelujući analozi su efikasniji u sprječavanju porasta šećera u krvi poslije obroka (postprandijalna hiperglikemija) u odnosu na kratko-djelujući insulin. Prednost kratkotrajnog djelovanja je manja učestalost hipoglikemija između obroka i noću. Postoje i analozi s dugim djelovanjem kao što je insulin detemir (Levemir®) i glargin (Lantus). Ovi insulini se najčešće koriste u intenzivnijoj insulinskoj terapiji u kombinaciji s kratko-djelujućim insulinom ili brzo-djelujućim analogom. Analog s dugim djelovanjem treba da pokrije potrebe organizma za insulinom noću i između

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.


obroka (tzv. bazalne potrebe za insulinom) za šta je obično dovoljna samo jedna injekcija u toku dana. Ovi preparati su bistrog izgleda!

Mjesta aplikacije insulina

Osnovni pokazatelji glikemijske kontrole

Uspješnost glikemijske kontrole se procjenjuje na osnovu kliničkih i laboratorijskih pokazatelja. Neophodni pokazatelji dobre kontrole su: odsustvo simptoma visokog šećera u krvi (obilno pijenje tečnosti, obilno i često mokrenje, noćno mokrenje, nedovoljno napredovanje ili gubitak u težini) uz trajno negativan šećer u urinu kao i odsustvo čestih i teških hipoglikemijskih kriza. Ipak, kod brojne djece i mladih sa dobrom glikemijskom kontrolom javljaju se blage hipoglikemije, ali s niskom učestalošću.

Zašto je neophodna redovna samokontrola koncentracije glukoze u krvi?

Mjerenje koncentracija šećera u krvi u kućnim uslovima predstavlja osnovni i neophodan uslov za uspješno liječenje šećerne bolesti. Redovno mjerenje koncentracija šećera u krvi: • Pomaže djetetu, roditeljima i ljekaru u donošenju pravilne odluke o primjeni potrebnih doza, odnosno tipova insulina. • Sprječava nastanak hipoglikemija posebno onih koje nastaju noću. • Pomaže razumjevanju uticaja određene vrste hrane, fizičke aktivnosti i stresogenih događaja (infekcije, strah, „nerviranje“) na šećer u krvi. • Pomaže u liječenju akutnih oboljenja djeteta u kućnim uslovima i upućuje na neophodnost mjerenja koncentracije ketona u urinu • Uz uslov postizanja bolje regulacije šećera u krvi smanjuje rizik od nastanka kasnih komplikacija dijabetesa melitusa na očima, bubrezima i nervima.

Kako se mjeri koncentracija šećera u kapi krvi?

1. Prvo treba oprati ruke toplom vodom jer to povećava protok krvi kroz sitne krvne sudove u koži. Dezinfekcija kože alkoholom treba da se izbjegava jer njegovi tragovi na koži mogu uticati na tačnost rezultata mjerenja. 2. Prije uboda lancetom površina kože treba da se osuši na vazduhu. 3. Lancetom se ubode bočna strana jagodice jer je to manje bolno od uboda u vrh jagodice prsta. U slučaju da se na površini kože ne pojavi odmah kapljica krvi ruka treba da se ispruži duž tijela na dole. 4. Kap krvi se nanosi na traku tako da se u potpunosti pokrije označena površina. Nedovoljna količina krvi na traci je jedan od najčešćih uzroka netačnog mjerenja. 5. Očitavanje koncentracije šećera u krvi glukometrom se izvodi prema uputstvu proizvođača.

Kada i koliko često treba mjeriti šećer u krvi?

Sva djeca koja primaju injekcije insulina treba svakodnevno da mjere koncentracije šećera u krvi 3 - 4 puta na dan. U cilju odmora određenim danima mjerenje može da se izostavlja. Najčešće se nivo šećera mjeri: Prije doručka: Ovaj rezultat odražava koncentracije šećera u krvi u ranim jutarnjim satima i na osnovu tog rezultata se procjenjuje doza večernjeg srednjedjelujućeg insulina ili dugodjelujućeg analoga. Takođe, na osnovu tog rezultata prilagođava se i predstojeća doza „bistrog“insulina koji treba da se da prije doručka. Prije ručka: Taj rezultat pomaže u odluci o tome da li je primjenjena jutarnja doza „bistrog“ insulina korektna i koliko treba da se da insulina prije ručka da pokrije UH. Prije večere: Ovaj rezultat odražava djelovanje jutarnjeg srednjedugodjelujućeg insulina tzv. “mutnog“, odnosno „bistrog“ insulina datog prije ručka. Takođe, odražava efekte poslijepodnevne fizičke aktivnosti (sport) ili poslijepodnevne užine. Test treba da se uradi najmanje dva sata poslije prethodnog obroka. Prije večernje užine (obroka pred spavanje): Ovaj rezultat govori o tome da li je doza „bistrog“ insulina datog prije večere korektna. Veoma je važan kod djece koja često imaju hipoglikemije tokom noći, zatim kod djece koja se igraju poslije večere i kod svih onih koji nisu dovoljno jeli za večeru. U slučaju da je koncentracija šećera u krvi niska, potrebno je u cilju sprečavanja pada šećera u krvi tokom noći da obrok pred spavanje sadrži veću količinu ugljenih hidrata i proteina od uobičajene.

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

Poslije obroka: Mjerenje šećera u krvi poslije obroka je korisno za osobe koje dozu insulina prije obroka određuju prema količini ugljenih hidrata u obroku. Poželjno je da se mjerenje šećera uradi poslije svakog obroka. Dobra glikemijska kontrola može da se postigne i održava samo uz redovno i često merenje koncentracije glukoze u krvi i registrovanje podataka u dnevnik samokontrole u toku dana praktikuje jedan do dva puta nedjeljno, a neophodno je najmanje dva puta mjesečno („cjelodnevni glikemijski profil“). Tokom noći: Mjerenje šećera noću je posebno važno za malu djecu kao i djecu koja često imaju hipoglikemije noću. Veoma je važno da se mjerenje uradi poslije intenzivne fizičke aktivnosti (npr. košarkaška utakmica ili igra napolju do kasno uveče u ljetnjim mjesecima). Najbolje vrijeme za mjerenje nije isto kod svih osoba. Kod nekih to je period od ponoći do 2 sata ujutro, a kod drugih rani jutarnji sati. U školi: Testiranje se obavlja u slučaju pojave znakova hipoglikemije ili kod djece koja ručaju u školi Osnovni cilj prilagođavanja doza insulina je održavanje stabilnih nivoa glukoze u krvi tokom cijelog dana (uključujući i periode poslije obroka) koji ne treba da padaju ispod 4 mmol/l, niti da rastu iznad 11 mmol/l . Prilikom promjena doza insulina treba voditi računa o sljedećem: • Da dijete tog dana sve obroke uzme u uobičajeno doba i ne uzima vanredne obroke. • Da se u jednom danu ne vrši promjena više od jedne doze insulina. • Da doza insulina treba da se promijeni tek onda kada se tokom dva do tri uzastopna dana u isto doba dana registruje niska ili visoka koncentracija glukoze u krvi! • Da dijete tog dana ne dobija vanredne injekcije insulina. • Da se ne prave velike promjene u dozama insulina.

9


Principi prilagođavanja doza insulina

Djeca koja primaju dvije injekcije insulina u toku dana : kratko-djelujući i srednje-dugodjelujući insulin prije doručka, odnosno prije večere:

Glukoza u krvi visoka Prije doručka ili tokom noći Prije ručka Prije večere Prije spavanja Glukoza u krvi niska Prije doručka ili tokom noći Prije ručka Prije večere Prije spavanja

Treba da se poveća doza Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulina Kratko-dugodjelujućeg insulina prije doručka Srednje-dugodjelujućeg insulina prije doručka Kratko-djelujućeg insulina prije večere Treba da se smanji doza Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulina Kratko-dugodjelujućeg insulina prije doručka Srednje-dugodjelujućeg insulina prije doručka Kratko-djelujućeg insulina prije večere

Djeca koja primaju tri injekcije u toku dana: kratko-djelujući i srednje-dugodjelujući insulin prije doručka, kratko-djelujući insulin prije ručka i srednje-dugodjelujući insulin prije spavanja

Glukoza u krvi visoka Prije doručka ili tokom noći Prije ručka Prije večere Prije spavanja Glukoza u krvi niska Prije doručka ili tokom noći Prije ručka Prije večere Prije spavanja

Treba da se poveća doza Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulina Kratko-djelujućeg insulina prije doručka Kratko-djelujućeg insulina prije ručka (Uvesti injekciju kratko-djelujućeg insulina prije večere ili povećati dozu jutarnjeg srednje-dugodjelujućeg insulina) Treba da se smanji doza Večernjeg srednje-dugodjelujućeg insulina Kratko-djelujućeg insulina prije doručka Kratko-djelujućeg insulina prije ručka ili srednje-dugodjelujućeg insulina prije doručka Jutarnjeg srednje-dugodjelujućeg insulina

Režim sa više injekcija insulina basal-bolus režim

Bazalno-bolusni režim s kratko-djelujućim insulinom Režim se sastoji od tri inje­kcije kratkodjelujućeg – bistrog insulina koje se daju pola sata prije svakog od tri glavna obroka i koje treba da pokriju obrokom unijete ugljene hidrate (50 - 55% od ukupne dnevne doze insulina). Bazalne potrebe za insulinom noću i između obroka (45 - 50% od ukupne dnevne doze) treba da se pokriju sa: - sa dvije injekcije srednjedugodjelujućeg insulina koje se daju ujutro i uveče ili, - jednom injekcijom insulinskog analoga s dugim djelovanjem koji se obično daje uveče pred spavanje. Ovaj režim insulinske terapije se preporučuje za sve adolescente od samog početka dijabe­tesa, ali i kod djece školskog i predškolskog uzrasta uz uslov adekvatne edukacije, spremnost za svakodnevno mjerenje šećera u krvi najmanje četiri puta u toku dana i uz obezbijeđenu podršku terapijskog tima. Naime, ovakav režim insulinske terapije daje veće mogućnosti za postizanje dobre metaboličke kontrole u odnosu na režim sa dvije injekcije insulina.

Iskustva brojnih centara u svijetu pokazuju da se uspješnost glikemijske kontrole značajno poboljšava uporedo sa povećanjem broja mjerenja glikemije tokom dana. Dobra glikemijska kontrola može da se postigne i održava samo uz redovno i često mjerenje koncentracije glukoze u krvi i registrovanje podataka u dnevnik samokontrole Uspješnost glikemijske kontrole Glikemija našte ili prije obroka (mmol/l) Glikemija našte ili prije obroka (mmol/l) Glikemija tokom noći (mmol/l) Hemoglobin A1c (%)

10

Optimalna 4.0-7.0 5,0-11,0* 3,6 - 9,0 <7,6

Suboptimalna >8,0 11,1 -14,0 < 3,6 ili > 9,0 7,6 - 9,0

Povezana s visokim rizikom od komplikacija 7,6 - 9,0 > 14,0 < 3,0 ili > 11,0 >9,0

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.


Pravilna ishrana dijabetičara Jedan od osnovnih uzroka pojave izuzetno velikog broja bolesti je, prije svega, nepravilna ishrana Faktori rizika • Visok nivo šećera u krvi (natašte preko 10 mmol/L) • Pušenje • Fizička neaktivnost • Povišen krvni pritisak • Problemi sa cirkulacijom • Povišen nivo masnoća u krv Zdrava hrana je izbalansirana prehrana u kojoj se podrazumijeva adekvatan omjer: • bjelančevina 10 – 15%, • ugljičnih hidrata 55 - 60%, • masti 25 – 30%. Udružene, zdrava dijabetična ishrana i programirana tjelesna aktivnost, čine ravnotežu unesene i potrošene energije. Ciljevi dijabetične dijete • Da obezbijedi dobro regulisan šećer u krvi • Da masnoće u krvi održava u normalnim granicama • Da tjelesnu težinu održava u standardnim vrijednostima • Da štedi bubrege • Da spriječi ili uspori razvoj hroničnih komplikacija Koju hranu je potrebno izbjegavati u ishrani dijabetičara? • Masnu • Prženu • Šećer i namirnice sa šećerom • Med • Zaslađene i gazirane sokove • Alkohol

Koju hranu treba koristiti u ishrani dijabetičara Hljeb i zamjenske hljebne namirnice: krompir, riža, grah, grašak, leća, geršlo, Meso: kuhano, nemasno, bijelo meso bez kožice, riba, a oprezno i mesne prerađevine (oprez sa jajima – dozvoljeno je samo 1-2 kuhana jajeta sedmično). Povrće: svo povrće, najbolje svježe u obliku salata i kuhano. Voće: svo voće PAŽLJIVO podijeljeno po obrocima i vodoti računa o količini. Mlijeko i mliječni proizvodi: sa 1,8 do 2,8% ml. masti.

• Koristiti vještačke zaslađivače (saharin umjereno) • Piti vodu, limunadu i omiljene čajeve zaslađene umjetnim zaslađivačima ili bez zaslađivača • Izbjegavati konzerviranu hranu. • ČOKOLADU I SLATKIŠE KORISTITI SAMO U SLUČAJU HIPOGLIKEMIJE Kako odrediti količinu hrane po obrocima? • Količina hrane se mjeri u jedinicama radi lakšeg planiranja obroka. Šta je jedna jedinica? • Jedna jedinica hrane je količina određene namirnice u gramima i kalorijama, čiji dnevni unos je ograničen, a izračunava se za svaku osobu posebno. Energetske potrebe odraslih (broj kalorija pomnožiti sa kilogramima tjelesne težine) Niža fizička aktivnost 30-35 kcal/ kg/dnevno Srednja aktivnost 35-40 kcal/kg/ dnevno Teška aktivnost 40-50 kcal/kg/dnevno

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

Pripremila:

Mr. dr. med. Davorka DautbegovićStevanović, internista endokrinolog dijabetolog OPREZ! • NAMIRNICE IZ JEDNE GRUPE SE NE MOGU MIJENJATI SA NAMIRNICAMA IZ DRUGE GRUPE • Na primjer 1 jedinicu voća ne možemo zamijeniti 1 jedinicom mlijeka. Pretjeran kalorijski unos • Nepazeći na količinu i vrstu hrane, često se unosi dosta “nepotrebnih kalorija”. • Povećanje doze insulina ili tableta ne može dugoročno riješiti ovaj problem. • Treba razmišljati u drugom pravcu - korigovati količinu i vrstu obroka. • Poboljšat će se regulacija šećera uz manje doze lijekova. Broj obroka u toku dana • Dijabetičari, pogotovu na insulinskoj terapiji, moraju imati najmanje pet obroka u toku dana i po potrebi, šesti obrok prije spavanja. • Manji broj obroka u toku dana obično vodi nestabilnim vrijednostima šećera koje variraju. • Zato: potrebno je jesti pet do šest puta u toku dana male obroke količinski ravnomjerno raspoređene. Unos hrane po obroku • Potrebno je truditi se ne praviti velike oscilacije u količini hrane po pojedinačnim obrocima. Nije dobro za ručak se najesti, a za doručak i večeru samo malo pojesti. Unos hrane po obroku • Potrebno je približno rasporediti energetski i ugljenohidratni unos u toku cijelog dana

11


Unos hljeba i zamjena • Najveće greške su kod uzimanja hljeba i zamjena za hljeb. Mnogi dijabetičari uzimaju previše hjleba. Hljeb ima veliku kalorijsku vrijednost i relativno visok glikemijski indeks zbog značajnog sadržaja ugljenih hidrata. Mnogi misle da su, ako ne jedu bijeli hljeb i peciva, riješili problem. • Crni hljeb, raženi i kukuruzni hljeb se preporučuju u dijetnim jelovnicima za dijabetičare, zato što su bogatiji dijetnim vlaknima, vitaminima i mineralima, a ne zato što su manje kalorični. Imaju i manji glikemijski indeks, ali oprez: • Smije se pojesti samo 20% više crnog nego bijelog hljeba, a to je u ukupnom zbiru kriška hljeba srednje veličine (30 do 50 g više). Unos mlijeka i zamjena • Mlijeko je idealna hrana za čovjeka zbog bogatog sadržaja proteina, ugljenih hidrata i masti. Zato se mogu koristiti do dvije mliječne jedinice dnevno, sem kod visoko kaloričnih dijeta - kada je dozvoljeno uzeti i tri mliječne jedinice u toku dana. Unos mlijeka i zamjena Preporučuje se posnije mlijeko 1,8 do 2,8% m. m. i prerađevine od takvog mlijeka - ako je u pitanju sir, koristiti mladi, posni sir ili light namaze. Unos povrća • Bogatstvo vitaminima, mineralima, dijetalnim vlaknima i vodom, uz mali glikemijski i kalorijski učinak, ono su što povrće nameće u svakoj ishrani. • Povrće A (zeleno lisnato, tikvice, krastavci, paprika zelena, paradajz) je niskokalorično, i gotovo da nema ograničenja, pa se uzima slobodno po izboru. Uslovno je preporučeno da jedna jedinica iznosi 200 g, ali se povrće iz ove grupe može koristiti slobodnije. • Povrće B (tikva, mrkva, crni luk, boranija, repa, cvekla, mladi grašak) je nešto kaloričnije, pa opreznije sa njegovom primjenom.

12

• Boranija i mladi grašak su izvanredna hrana, jer sadrže dosta dijetnih vlakana, ali ih, ipak, ne treba nekontrolisano koristiti. • Suhi grašak, leća i pasulj imaju odlične karakteristike: dosta dijetnih vlakana, dobar sadržaj bjelančevina ali i veliki kalorijski učinak pa ih treba povremeno koristiti sa dodatkom nemasnog mesa, bez jakih zaprški i masnoća, uz salate, kao što su kupus, zelena salata. Zato su leća, grašak, krompir, riža i pasulj svrstani u hljebne jedinice.

• Neki ga iz straha od “skoka” šećera ne upotrebljavaju uopšte, a neki ga jedu nekontrolisano. I jedni i drugi griješe. • Voće je važan činilac u ljudskoj ishrani i dijabetičari ga mogu koristiti. • Voće se može uzimati od tri do pet puta dnevno (tri do pet jedinica u zavisnosti od vrste) • Količinu voća dozvoljenog za dnevni unos nikad ne uzimati u jednom obroku. Rasporediti je na tri do pet obroka.

Unos mesa • Meso je neophodno za našu ishranu zbog znatnog sadržaja bjelančevina i bitnih amino kiselina. Birati nemasna mesa i ribe, a pogotovu iz grupe pilećih bez kožica, ćurećih bez kožica, jagnjetina, teletina, posna govedina, divljač, zečetina. • Od riječnih riba to su: pastrmka, mladica, krkuša, štuka, grgeč. • Od morskih: oslić, skuša, bakalar, srdela, zubatac. • Izbjegavati crvena mesa, jesti bijelo meso od peradi, a ribu - bar dva puta sedmično.

Masti • Za ishranu koristiti suncokretovo, tikvino i maslinovo ulje u količinama koje su preporučene u ADA tablicama. • Čuvati se prikrivenih masti, koje se nalaze u raznim kolačima, keksovima, pitama, lisnatom testu (za njihovo pravljenje se koristi masnoća).

Unos voća • Vladaju pogreške i zablude oko upotrebe voća kod mnogih dijabetičara, počev od vrsta koje se smiju koristiti, do količine voća koja smije da se pojede.

Tjelesna aktivnost dijabetičara • Tjelesna aktivnost i vježbanje spadaju u pet temeljnih vidova liječenja dijabetesa. • Dijabetes se lakše i bolje reguliše ako bolesnik redovno provodi tjelesne aktivnosti. • Preporučuje se svakodnevno bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju 15 do 30 minuta. • Aktivnost se može obavljati tokom cijelog dana po nekoliko minuta. Zaključak Osnovna načela pravilne ishrane: • kontrolisati energetski unos (uz fizičku aktivnost) – cilj dobro regulisana glikemija i idealna tjelesna težina • raznovrsna i uravnotežena prehrana (5 - 6 manjih obroka dnevno) • NE - koncentrirani ugljikohidrati (konzumni šećer, med...), životinjske masnoće, rafinirane namirnice, alkohol • DA - složeni ugljikohidrati (škrob), biljna vlakna, biljne masnoće, cjelovite namirnice, dosta svježeg povrća i voća • DA – svakodnevna tjelesna aktivnost.

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.


Pregled jedinica i unosa količine hrane po obrocima HLJEB I ZAMJENE ZA HLJEB Vrsta namirnice 1 jed odgovara količini Energ. vrijednost Hljeb bijeli, polubijeli 1/2 kriške 73 kcal Hljeb crni 1/2 kriške 73 kcal Riža bijela 1 velika supena kašika 73 kcal Riža smeđa 1 velika supena kašika 73 kcal Makaroni 1 velika supena kašika 73 kcal Špageti 1 velika supena kašika 73 kcal Grah suhi 2 velika supena kašika 73 kcal Grašak 1 čaša 73 kcal Krompir 1 komad srednje veličine 73 kcal

MLIJEKO 1 jed. odgovara količini 1 čaša 1 čaša 1 čaša 1 čaša 1 čaša 1 čaša

Vrsta namirnice Tekući jogurt 0,9% mm Mlijeko 0,9% mm Mlijeko 1,5% mm Tekući jogurt 2,8% mm Mlijeko 2,5 % mm Mlijeko 2,8 % mm

Energ. vrijednost 95 -115 kcal 95 - 115 kcal 95 - 115 kcal 114 - 143 kcal 114 - 143 kcal 114 - 143 kcal

MESO I ZAMJENE Vrsta namirnice 1 jed. odgovara količini Pileće, pureće, kokošje meso bez kože, Šnicla veličine 5 x5 cm debljine 1 junetina, teletina, jagnjetina kuhana cm Pileći, kokošiji batak 1 komad srednje veličine Konzervirana tunjevina 1 supena kašika Mladi sir 2 supene kašike Salama 3 kriške Hrenovke 1 hrenovka Zdenka sir ili topljeni sir 1 komad Vajkrem lajt 3 čajne kašičice Jaje kuhano 1 komad sedmično

Vrsta namirnice Banana Borovnica Grožđe Jabuka, svježa Jagode Mandarina Maline Narandža Šljive Trešnje

VOĆE 1 jed. odgovara količini 1/2 banane 3/4 čaše 15 zrna 1 manja 1 1/4 čaše 2 čaše 1 čaša 1 manja 5 komada 20 komada

Vrsta namirnice Blitva Kelj Mahune Mrkva Paprika Patlidžan Špinat

POVRĆE 1 jed odgovara količini 3 velike supene kašike 3 velike supene kašike 1/2 čaše 2 komada 1 komad vel. čaše 1 manji komad 3 velike supene kašike

Vrsta namirnice Ulje (biljno) Puter (maslac) Margarin

Energ. vrijednost 60 kcal 60 kcal 60 kcal 60 kcal 60 kcal 60 kcal 60 kcal 60 kcal 60 kcal 60 kcal

Energ. vrijednost 25 kcal 25 kcal 25 kcal 25 kcal 25 kcal 25 kcal 25 kcal

MASTI 1 jed. odgovara količini 5 ml, 1 čajna kašika 7 gr 5 gr, 1 čajna kašika

Energ. vrijednost 45 kcal 45 kcal 45 kcal

Kako odrediti količinu hrane po obrocima?

2 1

2

1

1

1

1 1

9 5 5 6 1 5

Hljeb i zamjene Meso i zamjene Povrće Voće Mlijeko 2,8% Masti

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

1

1 1 2

1 1 1 1 2

4 2 2 3 2 2

1

1 1 1 1

2

1 1

Ukupno

1

užina

2

večera

užina

1

2 2 2 1

ručak

1

Vrsta namirnica

užina

3 3 3 1

Ukupno

užina

1

užina

ručak

1

večera

užina

Hljeb i zamjene Meso i zamjene Povrće Voće Mlijeko 2,8% Masti

doručak

Vrsta namirnica

doručak

2300 KALORIJA

2000 KALORIJA

11 3 3 5 7 3 6

13


Problemi debljine

Pripremila:

Prim. dr. Slavica Vujičić-Štimac. internista, endokrinolog -----

Debljina – adipositas – „tihi ubojica“ – povećanje tjelesne mase za 20% ili više u odnosu na standardnu tjelesnu težinu Pretilost – povećana masa masnog tkiva (rizik po zdravlje) Preuhranjenost – povećanje sveukupne tjelesne težine Epidemijski razmjeri pretilosti – bojazan da će naši potomci živjeti kraće od roditelja

Procjena uhranjenosti -- Visina u cm iznad 100 umanjena za 10% -- Index tjelesne mase (ITM-BMI) – omjer težine u kg i visine tijela u m2 -- Omjer / bokovi (manje od 0,8 u žena, manje od 1 u muškaraca) -- Muški (androidni) tip pretilosti – jabukoliki -- Ženski (ginoidni) – kruškoliki tip Faktori u razvoju debljine -- Genetski -- Socijalno-gospodarski -- Kulturološki i biološki faktori Ozbiljnost bolesti -- Ugrožavanje kvalitete života -- Umanjenje radne sposobnosti -- Skraćenje životnog vijeka -- Standardna težina 60% veća od očekivane udvostručava razvoj bolesti sa dva puta većom smrtnošću nego u ljudi uredne težine Klinički poremećaji uvjetovani debljinom -- Mehanički -- Metabolički -- Kombinirani Mehanički -- Bolovi u leđima i zglobovima -- Ćešće infekcije kože, celulitis -- Sporije zarastanje rana -- Smetnje kontrole mokrenja Metabolički -- Masno tkivo kao endokrini organ (stvaranje leptina)

14

--

------

Inzulinska rezistencija, poremećaj regulacije šećera u krvi, razvoj dijabetesa (do 90% oboljelih od dijabetesa su osobe sa povećanom težinom) Povećan nivo masnoća u krvi – rizik nastanka bolesti krvnih žila Učestalije stvaranje žučnih kamenaca Povećano obolijevanje od malignih bolesti crijeva Poremećaj menstrualnog ciklusa (PCO), raniji klimaks Povećana učestalost malignih tumora dojke

Kombinirani poremećaji -- Porast krvnog tlaka -- Razvoj proširenih vena -- Oštećenja zglobova, smetnje disanja Kako se boriti -- Učinci th uglavnom skromni -- Očekivani gubitak težine oko 10% čest jedini realni cilj -- I ovo smanjenje pozitivno utiče na niz faktora -- Svaki izgubljeni kg snižava tlak za 2,5 mmHg i produžava očekivano trajanje života za 3-4 mjeseca -- Pojačana osjetljivost mišićnih i masnih stanica na aktivnosti inzulina -- Poboljšanje odnosa HDL / LDL -- Pozitivan uticaj na procese zgrušnjavanja krvi -- Prihvaćanje zdravijih životnih navika – ravnoteža između unosa i potrošnje kalorija -- Realan cilj th – gubitak 1kg za 7-10 dana Dijetalne mjere -- Principi zdrave prehrane -- Pravilan raspored obroka (razmak između pojedinih obroka ne manji od 2h) -- Pravilan odnos pojedinih vrsta namirnica u obroku -- Usklađivanje energetskog unosa sa potrošnjom energije (dnevni kalorijski unos ne manji od 1000kcal ali ne ni veći od 2700kcal) -- Dozvoljena upotreba gotovo svih vrsta namirnica

----

Namirnice koje se ne preporučuju u prehrani Šećer, med, zaslađeni džemovi, zaslađeni sokovi, bijelo brašno (rafinirani ugljikohidrati) Zasićene životinjske masnoće (maslo, mast)

Ciljevi pravilne prehrane -- Osigurati razinu šećera u krvi u granicama fizioloških vrijednosti u toku čitavog dana -- Postizanje i održavanje optimalne tjelesne težine -- Spriječiti razvoj ili zaustaviti napredovanje kroničnih komplikacija dijabetesa -- U djece omogućiti normalan rast i razvoj Neki momenti za razmišljanje -- Da li uvijek možemo postaviti sigurnu granicu između sitosti i osjećaja pretrpanosti hranom -- Biti gladan nije isto što i biti sposoban jesti -- Kontrolirati i oštro odrediti granicu sitosti i znati zaustaviti se na vrijeme -- Možemo li sigurno raspoznati osjećaj gladi od osjećaja žeđi -- Hranu je potrebno jesti polagano i dugo je žvakati Fizička aktivnost (spontano manja aktivnost adipoznih osoba) -- Stalna tjelesna aktivnost – pomak prema većem iskorištavanju masti kao izvoru energije -- Svakodnevna aktivnost (najmanje 30min) prilagođena dobi i popratnim bolestima -- Doziranje napora (kontrola visine pulsa) -- 20 do 30 godina života do 170 otkucaja na minut -- Svakih narednih 10 godina – dozvoljena visina pulsa 10 otkucaja manje -- Umjereni sportovi - Vožnja biciklom, brza šetnja, rad u vrtu, plivanje - zamor do granice kada još možemo razgovarati sa pratiocem

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.


Sportom do zdravlja Svrha i cilj sportske rekreacije (tjelesnog vježbanja)

1. Korekcija negativnih učinaka životne sredine, što se manifestuje smanjenom radnom sposobnošću, narušenim zdravljem, povećanjem bolovanja i radnom invalidnošću. 2. Kompenzacija narušene ravnoreže, uslovljene savremenim načinom života, pri čemu je veoma prisutno: pomanjkanje kretanja i tjelesnog naprezanja. 3. Stvaranje zdravih navika: usmjerenih ka korisnom načinu provođenja slobodnog vremena. 4. Humanizacija savremenog načina života i rada: to je ustvari briga o čovjeku i kvalitetu njegovog života.

Zadaci sportske rekreacije

1. Podizanje funkcionalnih, motoričkih i psiholoških karakteristika ljudskog organizma. 2. Poboljšanje radnog učinka, smanjenje umora, smanjenje bolovanja, povreda na radu i radnog invaliditeta. 3. Povećanje subjektivnog osjećaja zadovoljstva kod čovjeka. 4. Zbližavanje ljudi, poboljšanje međuljudskih odnosa, te homogenizacija ljudi u životnoj i radnoj sredini.

GDJE, KADA, KAKO? (vježbati)

U stanu, u parku, na ulici, na radnom mjestu, stadionu, dvorani, fitnes centru, bazenu, planini, rijeci, jezeru, moru, šumi itd, tj. na svakom mjestu i u svakoj prilici. Neki od vas će reći: a novac, to sve košta!?

Programi sportske rekreacije aerobne usmjerenosti

Jedan od osnovnih razloga opće prihvaćenosti ovih progama je njihov uticaj na prevenciju kardiovaskularnih oboljenja i povećanje općeg nivoa motoričkih, funkcionalnih i radnih sposobnosti. Osnovna karakteristika ovih programa je primjena cikličnih oblika kretanja (što je jako važno za osobe koje su dijabetičari, jer kod cikličnih oblika kretanja mnogo teže dolazi do povreda, a samim tim i do krvarenja, dok kod acikličnih oblika kretanja povrede su mnogo češće) kao što su: hodanje, trčanje, plivanje, vožnja bicikla.

Pozitivni efekti aerobnog vježbanja

Programi aerobnog vježbanja imaju višestruke pozitivne efekte po ljudsko zdravlje. 1. Efekti na mišićno - koštani sistem, ispoljavaju se u -- povećenju mišićnog tonusa -- blagom povećanju mišićne mase i snage mišića -- povećanju elastičnosti mišića -- povećanju pokretljivosti mišića i zglobova -- izgrađivanju lijepog i pravilnog držanja tijela, otklanjanju nepravilnosti u držanju tijela i smetnji u vezi s tim 2. Efekti na kardio - vaskularni i respiratorni sistem, ispoljavaju se u: -- povećanju adaptiranosti kardio - vaskularnog sistema na tjelesna opterećenja -- povećanju kontraktilnih spobnosti srčanog mišića

-- povećanju volumena srčanih komora do 28% -- povećanju debljine zidova srčanih komora do 14% -- snižavanju Fc u miru i Pripremio: pri naporu (racionalniji Haris rad srca) Kamenarević, 3. Efekti na regulisanje preprof. sporta i komjerne tjelesne mase, tjelesnog odgoja ispoljavaju se na: -- povećanju bazalnog metabolizma i energetske potrošnje -- inteziviranju metabolizma lipida -- snižavanju tjelesne mase i smanjenju sadržaja masti u organizmu -- umjerenom povećanju mišićne mase -- redukciji masnih naslaga sa posebno ugroženih regija (stomaka i bedara) -- otklanjanju i ublažavanju pratećih tegoba gojaznosti 4. Efekti na prevenciju, ublažavanje i otklanjanje riziko faktora bolesti srca i krvnih sudova, ispoljavaju se u: -- snižavanju koncentracije triglicerida do 50% i holesterola u krvi -- povećanju osjetljivosti tkiva na insulun, odnosno regulaciji šećera -- regulisanju arterijskog krvnog pritiska -- povaćanju koncentracije HDL „dobrog“ i snižavanju kocentracije LDL „lošeg“ holesterola -- poboljšanju funkcionalne sposobnosti endokrinog sistema -- ostvarivanju pozitivnih endokrino - metaboličkih anti - aterosklerotičnih efekata -- povećanju kontraktilnih sposobnosti miokarda i elastičnosti krvnih sudova -- snižavanju rizika od formiranja tromba 5. Efekti na prevenciju, ublažavanje i otklanjanje psiho - emocionalne napetosti, ispoljavaju se kroz: - prevenciju i otklanjanje psiho - emocionalne napetosti - poboljšanju raspoloženja - prevenciju i otklanjanje uznemirenosti i razdražljivosti - povećanje tolerancije i otpornosti na stres - otklanjanje i ublažavanje depresivnih stanja

UG za borbu protiv šećerne bolesti “Zenica” BILTEN br. 2, juni 2013.

Savjeti za aerobno vježbanje

1. Vježbati najmanje dva do tri puta u sedmici 2. Vježbati u isto vrijeme (ako je moguće) 3. Vježbati tri sata nakon konzumiranja hrane 4. Intenzitet opterećenja kontrolisati praćenjem pulsa, zavisno od godina starosti i nivoa adaptiranosti organizma

Formula za puls

220 minus godine jednako je dobi prilagođena FS max

15


Pravilo polovina


Bilten broj 2 Udruženja građana za borbu protiv šećerne bolesti “ZENICA”