INTERVJU: IVICA ZANETTI
nosti za usvajanjem novih frizerskih trendova. Ovo posljednje držim osobito bitnim jer uslijed globalizacije modne, pa time i frizerske, industrije te posredovanja medija, inovativni svjetski frizerski trendovi na zadovoljstvo naših klijenata brzo dolaze i u naše salone. Ipak, s obzirom da je naša industrija ljepote, odnosno frizerskih i kozmetičkih proizvoda, još uvijek prilično nerazvijena u odnosu na europske dimenzije, ne možemo se osloniti na to da će ona promovirati hrvatsku frizersku struku.
Koji je udio frizerskih obrta u cjelokupnom obrtničkom sektoru i koliko je prijavljenih frizerskih salona i obrta u Hrvatskoj? Budući da je frizerska djelatnost usko vezana uz posao kozmetičara i pedikera, moguće je samo govoriti o njihovom zajedničkom udjelu u ukupnom hrvatskom obrtništvu od oko čak 7% i po tome se naša struka nalazi odmah iza najjačih djelatnosti, odnosno trgovine, ugostiteljstva, građevinarstva i prijevozništva. U Hrvatskoj 5 288 obrtnika ima registriranu djelatnost „frizerski salon i salon za uljepšavanje“, dok je 1 035 obrta registriranih kao „djelatnost za njegu i održavanje tijela“.
Gospodarska je kriza prouzročila negativne trendove u svim hrvatskim obrtničkim djelatnostima, pa tako i u frizerskoj djelatnosti. Kako se s time nose frizeri i vlasnici poslovanja u frizerskim salonima? Može li se nekako pomoći frizerima s obzirom na nelojalnu konkurenciju frizera koji rade na crno? U ovim teškim recesijskim vremenima uspjeli smo se kroz djelovanje Hrvatske obrtničke komore izboriti za dva važna zakona čija je procedura donošenja započela prije gospodarske krize. Radi se o Zakonu o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelatnosti kojim se želi spriječiti rad u sivoj zoni, pa je za očekivati da će se njegovom dosljednom primjenom smanjiti, ograničiti i na odgovarajući način kazniti nelojalna konkurencija. Isti bi zakon trebao poboljšati položaj registriranih frizerskih obrtnika koji uredno izvršavaju svoje obveze prema državi i zaposlenicima. Drugi je pak Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora koji će dosadašnjim zakupcima, pored mogućnosti kupnje poslovnog prostora u vlasništvu države, omogućiti i otkup poslovnog prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba. Da bi spomenuti Zakon mogao u potpunosti zaživjeti nužno je donijeti provedbene
59
akte na državnoj i lokalnoj razini što je jedan od trenutno najvažnijih zadataka nove Vlade.
Kako vi u Cehu frizera i kozmetičara, odnosno u Hrvatskoj obrtničkoj komori, pomažete frizerima u ovo iznimno teško recesijsko doba? Planirate li neke poticaje u frizerskom obrtničkom sektoru kojima bi se spriječili daljnji negativni trendovi, primjerice otpuštanja zaposlenika i nedovoljno ulaganje u njihovu edukaciju ? Unatoč teškim recesijskim vremenima uspjeli smo ostvariti nekoliko bitnih i uspješnih stvari za obrtnički sektor. Ponajprije, podigli smo prag za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s dosadašnjih 85 000 na 230 000 kuna što je svojevrsna porezna olakšica koja smanjuje ukupne troškove poslovanja i povećava mogućnosti za zapošljavanje u ovoj branši. Važan doprinos tome predstavlja i izmijenjeni Zakon o porezu na dohodak kojim se povećava osnovni mjesečni osobni odbitak i mijenjaju porezni razredi. Valja istaknuti i nove projekte koji će omogućiti kvalitetnije informiranje i poslovanje naših članova, primjerice projekt SMS obrtnik koji je usmjeren na brzo i ažurno informiranje obrtnika o stručnim i drugim novostima olakšavajući im pritom donošenje važnih poslovnih odluka. Također, u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta objavljujemo programe potpora, a u sklopu državnog prvenstva koje planiramo krajem lipnja ove godine, ne samo da ćemo promovirati struku, nego ćemo našim članovima ponuditi i nekoliko novih edukativnih događaja. Naposljetku, ponovno se vraćam na važnost kontinuiranog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja i ističem brojne stručne i poslovne seminare koje organiziramo radi informiranja i educiranja naših frizerskih stručnjaka o novim trendovima poslovanja s kojima će se susresti prilikom ulaska Hrvatske u EU. Tim smo povodom osnovali i tzv. EU tim čija je primarna zadaća informiranje naših obrtnika o mogućnostima koje im se nude otvaranjem europskog tržišta, odnosno o tome kako iskoristiti i aplicirati sredstva EU-a namijenjena ovom sektoru.
Frizerstvo je majstorsko zanimanje koje traži kvalitetno srednjoškolsko obrazovanje, ali i nadogradnju kroz cjeloživotnu edukaciju. Koliko u Hrvatskoj ima srednjih frizerskih škola i kako ocjenjujete našu brigu za daljnju edukaciju frizera nakon
IVICA ZANETTI NOSIT ELJ JE TITULE NAJBOLJEG EXTRINOG FRIZERA ZA 2007. GODINU
završene srednje škole? U Hrvatskoj djeluje 41 frizerska škola, a po završetku srednjoškolskog obrazovanja ne postoji daljnja sustavna edukacija kroz obrazovni sustav. Upravo zbog toga važna je sposobnost i otvorenost svakog frizera za stjecanjem daljnjih dodatnih znanja i vještina kroz neformalno obrazovanje te sudjelovanje na domaćim i inozemnim frizerskim festivalima i seminarima. Tu bih istaknuo predstojeći Međunarodni frizerski festival „Hairstyle News 2012“ kojeg Ceh frizera i kozmetičara podržava jer uvelike pridonosi daljnjem obrazovanju naših frizerskih profesionalaca, a njegov je edukativni značaj i potencijal prepoznalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje preporučuje sudjelovanje učenika i nastavnika srednjih frizerskih škola na ovom stručnom frizerskom događaju. Valja napomenuti kako je sve više inicijativa za dodatnom edukacijom frizera i tu pomoć stiže iz dva pravca. Prvi je pomoć frizerskih sekcija i cehova pojedinih udruženja obrtnika, odnosno područnih obrtničkih komora. Tako se uz pojedinačnu upornost i organizacijske sposobnosti naših frizerskih kolega iz raznih dijelova Hrvatske dovode frizerski učitelji, pa čak i poznati europski frizerski profesionalci. Drugi je skuplja inicijativa koja dolazi iz privatnog sektora, tj. od pojedinaca i tvrtki koje su našle svoj komercijalni interes da u Hrvatskoj organiziraju edukacije za frizere, ili ih odvode na usavršavanje u inozemstvo. Obje inicijative su, zbog svoje primarne orijentacije prema ulaganju u nova znanja i vještine, dobrodošle jer otvaraju put ka boljem pozicioniranju naših frizerskih stručnjaka.
U inozemstvu su uslužne djelatnosti veoma cijenjene, a to se osobito odnosi na frizerske usluge koje su i znatno skuplje nego u Hrvatskoj iako je sama kvaliteta usluga podjednaka. Možete li objasniti razlog za to? Frizerska je industrija u inozemstvu, osobito u zapadnoeuropskim zemljama, znatno razvijenija i naprednija nego u Hrvatskoj, pa je za očekivati da su frizerske usluge dosta skuplje nego kod nas. U obzir valja uzeti i viši životni standard u tim zemljama koji dijelom opravdava visoku HAIRSTYLE NEWS