Issuu on Google+

������� ����ž� ����� �������� �� ����������� ����� ���č��� ������� ���������� ��������� �������� ������

Bakar, od 30. lipnja do 9. kolovoza


GRAD BAKAR

����� ć� ��� ���� ������� ���� Dragi čitatelji Novog lista i posjetitelji Margaretinog leta Ljeto je zakucalo na naša vrata. Započinju godišnji odmori, posjećuju nas prijatelji, grije nas sunce. Naša predivna obala mami nas na svoje plaže. Dolaze lijepi trenuci koje ćemo uz pokoju sličicu, razglednicu i pregršt uspomena pamtiti cijeli život. Mi u Gradu Bakru i našoj Turističkoj zajednici potrudili smo se da za sve vas, naše drage goste, prijatelje i sve naše sugrađane pripremimo događanja koja će svima ostati u lijepom sjećanju. Naš Bakar ponovo sjaji u obnovljenoj rivi, ljetnoj pozornici, novoj gradskoj knjižnici, brojnim novim fasadama, crkvama, frankopanskom kaštelu, Turskoj ili Rimskoj kući, katakombama, gradskom vrtu i predivnoj bakarskoj vali. Bakar vas želi primiti u svoja njedra, zagrliti

vas u svojoj bajkovitoj povijesnoj priči koja nikada nije ispričana do kraja. Na tim pričama Bakar gradi svoja Margaretina leta i otvara srce ljepšoj budućnosti našega kraja. Dođite u naš Bakar, dovedite sa sobom drage prijatelje. Posjetite nas i uživajte u koncertima, izložbama, ljetnim susretima, kazalištu, ljetnom kinu, festivalu. Veselite se s nama u buci povijesnih topova, ratnim brodovima. Zapjevajmo iz sveg srca, neka nas sve zajedno, u sjaju vatrometa, obasja svjetlo ljubavi i sreće. Dođite, Bakar vas zove, opustite se, s osmijehom dajte mu dušu, za uzvrat Bakar će vama dati cijelog sebe. Tomislav Klarić, gradonačelnik Grada Bakra

Vrijedna Ekipa BIS Festa koju očekuje novi festivalski poduhvat: Nena Gudac, Marina Skočilić, Branka Šišul, Gabrijela Mitić, Dominik Barbiani, Davor Kraljević, Davor Skočilić, Mile Šarlija

��š�� �ž������� ���š����� Turistička zajednica Grada Bakra sa zadovoljstvom Vas poziva da ovo ljeto i svoje dane provedete u Bakru i s Bakrom. Posebno bih istaknula svečanu proslavu Dana Grada Bakra i rekonstrukciju povijesne pomorske bitke – u subotu, 13. srpnja. Uveličajte stoga naše slavlje uz dašak oživljene prošlosti u povijesnom gradu Bakru. Dobro nam došli, s veseljem Vas očekujemo! Sonja Jelušić, direktorica Turističke zajednice Grada Bakra

� � � � � �� � � � � � � � ��� je Bakar u na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće bio najveći grad u Hrvatskoj? Prema popisu stanovništva Ugarske i Hrvatske iz 1787. i 1804. godine razvidan je odnos broja stanovnika u pojedinim hrvatskim gradovima: BAKAR - 7.656 stanovnika/BAKAR - 7.805 stanovnika RIJEKA – 5.956/RIJEKA – 6.655

VARAŽDIN – 4.814 /VARAŽDIN – 4.362 ZAGREB – 2.815/ZAGREB – 2.973  se sam vrh Risnjaka nalazi na području Grada Bakra? Zanimljivo je da se sam vrh Risnjaka, 1.528 m, nalazi na području Grada Bakra, kao i dio Nacionalnog parka Risnjak.

 je u Bakru pokrenuta prva hidro-termo elektrana u Hrvatskoj  je već u lipnju 1894. godine grad Bakar bio osvijetljen električnim svjetlom, odmah iza grada Varaždina, dok je susjedna Rijeka svjetlost nove energije ugledala godinu dana kasnije. Toga dana, Bakar je rasvijetljen preko dinamo stroja koji se opskrbljuje


����� ���������� ��š������� ����� Na južnoj strani grada, nasuprot crkve Majke Božje od Porta, stoji crkva sv. Margarete, zaštitnice grada Bakra. Crkva sv. Margarete kakvu je danas vidimo sagrađena je 1658. godine uz potporu znamenitog bana Petra Zrinskog. No, nešto više od dvije stotine godina ranije na tom je mjestu Martin Frankopan 1450. g. dao podignuti kapelu u čast sv. Margarete, a narečeni ban Petar Zrinski tu je kapelu pretvorio u današnju crkvu. Jedan od oltara u crkvi ukrašen je možda i najboljom slikom u opusu slovenskog slikara Valentina Metzingera iz 1757. godine. Slika prikazuje sv. Margaretu, sv. Barbaru i sv. Katarinu. Slika je jedinstven ukras ove crkve. Nedavno je restaurirana u Sloveniji i bila je na retrospektivnoj izložbi ovog autora u Ljubljani. Oltarna pala (slika) uokvirena je kvalitetnim drvenim baroknim okvirom, na kojem se još ističe medaljon sa slikom glave Bogorodice. I ovo likovno djelo kvalitetno je u svojoj izradi te ima i umjetničku vrijednost, a pretpostavlja se da je rad nekog talijanskog majstora iz 17. stoljeća.

������� �������š��� � ����������� ����� Počeci Margaretinog leta u gradu Bakru sežu u 1994. godinu. To je bio početak rada jedinica lokalne samouprave, nakon novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske. Tih godina startalo je Kraljevičko leto, Kastafsko kulturno leto, i to je bio na neki način poziv i Gradu Bakru da poradi na osmišljavanju ljetnih događanja u administrativnom središtu u Bakru. Kako je blagdan sv. Margarete 13. srpnja, a sv. Margareta je i zaštitnica grada Bakra, nametnula se ideja da se bakarska ljetna kulturno-sportska manifestacija nazove po toj svetici, i tako je oživjelo Margaretino leto. Početak organiziranja Margaretinog leta bio je nošen entuzijazmom kako domaćih ljudi i društava, tako i gradske administracije. Počeci su bili relativno skromni, ali s dobro osmišljenim programom - izložbe poznatih i priznatih autora u crkvi sv. Margarete i Turskoj kući, koncerti klasične glazbe (s osloncem na riječke i zagrebačke glazbenike. Bilo je i raznih zabavnih programa, dječjih priredbi, sportskih natjecanja. Moje je viđenje, kaže Božica Čop Pavušek, koja je kao predstojnica Ureda gradonačelnika bila nositelj ovih aktivnosti da smo postavili dobre temelje, i naročito me veselilo kada sam na bakarskim kulturnim događanjima prepoznavala publiku koja redovito posjećuje riječko kazalište. Nazočnost tih osoba doživljavala sam kao priznanje radu mene osobno i mojih suradnika. Ovdje moram reći, navodi Čop Pavušek, da smo se u tim prvim godinama uvijek mogli osloniti na bakarska društva, DVD Bakar, Bakarsku ženu, NK Borac, Društvo Naša djeca, SRD Luben Bakar i to za poslove oko postave stolica, uređenja Žala ribara. To su bile lijepe godine zajedništva i moj je osjećaj da su tada Bakar i njegovi stanovnici bili više uključeni u sva događanja i da su ih drugačije doživljavali, jer doći na Žal ribara, odslušati izvođača ili odgledati predstavu, a da nisi aktivno sudjelovao i dobio saznanje koliko se truda, ali i novaca ulaže u ta događanja, nema svoju težinu i osjećaj pripadnosti, dodaje Čop Pavušek. U to vrijeme početaka, Žal ribara, danas bakarska ljetna

pozornica, nije bila uređena, niti opremljena, pa su se događanja uz Žal ribara odvijala na puno lokacija u gradu: na Trgu vrata, na Trgu sv. Andreja, ispred kaštela, na trgu ispred Sv. Ivana, na brodu Vila Velebita, na terasi hotela Jadran, na Trgu Plačica ispred Turske kuće. Osobno mislim da je takav način organizacije zahtijevao puno više angažmana organizatora, ali je cijeli grad bio na neki način pozornica. Gosti su otkrivali neke nove gradske prostore i nove vedute Bakra. Mnogi Bakar poznaju kao stisnuti grozd kuća gledajući ga s magistrale, mnogi su samo prošli Ulicom Primorje, ali manjina je upoznala prekrasne prostore u samom gradu. Okosnica ljetnih događanja bila je Bakarska noć, koju su Bakrani i njihove udruge godinama unazad organizirali na dan 4. srpnja i to je bio pravi događaj za Bakar, Bakrane i one koji vole Bakar. Promet se zaustavljao, a cijelo Primorje bilo je jedan veliki šušur. Bakarska noć bila je zaštitni znak Bakra. Modificirana s novim sadržajima, ona je to i danas. Osnivanjem Turističke zajednice Grada Bakra, Grad se rasteretio organizacijskih poslova i TZ je preuzeo organizaciju Margaretinog leta, kaže Čop Pavušek. �� ��Š����

��� ���� � ������� ������ �� Ž��� ������ Ove smo godine program Margaretinog leta nadopunili s dva nova događanja, ističe Gordana Šimić Drenik, viši stručni suradnik za kulturu, šport, obrazovanje i predškolski odgoj Grada Bakra. Prvo je svakako značajni programski i organizacijski iskorak, BIS FEST ili festival Bakar i serenade. Ideja festivala je predstaviti domaće izvođače u interpretacijama koje im nisu svojstvene. Naime, glazbenici koji inače izvode lagane balade, sada će, uz jednu pjesmu po vlastitom izboru, izvesti pjesmu potpuno drugačijega glazbenoga izričaja koja im je određene od strane stručnoga žirija. Publika će pak , kupnjom ulaznice, umjesto klasične ulaznice dobiti fućkalicu kojom ć nakon svake interpretacije dati svoju zvučnu, glasnu ocjenu kako pjes-

me tako i interpretacije izvođača. Na BIS FESTU ove će godine nastupiti: Milka Čakarun Lenac, Karin Kuljanić, Tamara Brusić, Katja Budimčić, Toni Markovski, Alen Polić, Joso Bajok, Duško Jeličić Dule, Mirjana Bobuš te Nevia Rigutto. Kroz cijeli program voditi će nas Mario Lipovšek Battifiaca koji će setove pauza i revijalnoga dijela BIS-a nadopunjavati svojim skečevima. Posebnu privlačnost predstavlja i druga programska novost - kinopredstave na otvorenom. Po prvi put u Bakru veliki blockbusteri stižu na Žal ribara. Dva velika filmska hita: dječji film »Zambezija« i hrvatska hit komedija »Sonja i bik« mogu se vidjeti u subotu, 6. srpnja s početkom u 21.30 sati.

vodenim pogonom iz vrela Jaz. Ta centrala u Malenici obnovljena je 1921.g., a 1936. godine Bakar je priključen na zemaljsku mrežu. Zanimljivo je napomenuti da je 1894. godine Nikola Tesla tek predlagao Zagrepčanima uvođenje struje. Te godine grad je spojen s Rijekom telefonskom linijom.  u Ponikvama postoji krški fenomen. Ponikve su mjesto u kojem možete vidjeti jedinstveni

krški fenomen pod nazivom sad ga ima, sad ga nema jezero, koji je rijedak ne samo u Hrvatskoj nego i širom svijeta. Naime, za vrijeme iznimno kišnih razdoblja slivne i podzemne vode od krške doline stvaraju jezero i tako Ponikve u samo nekoliko sati postaju mjesto uz jezero. Taj fenomen kratkog je vijeka jer vodu jezera već prva bura vraća u podzemne tokove bakarskih izvora.  je Bakar bio napadnut torpedima?

������� �� �����

Pozdravljamo vas iz Bakra, jednog od najstarijih gradova na sjevernom Jadranu s dugom i bogatom prošlošću. Područje Grada Bakra proteže se od Bakarskog zaljeva do vrha Risnjaka i zauzima površinu od oko 12.560 ha, te obuhvaća 9 naselja: Bakar, Hreljin, Krasicu, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin. Bakar, drevni grad i luka, mjesto je gdje se Sredozemno more najdublje uvuklo u europsko kopno, a smjestio se poput bisera u naručje dubokog zaljeva. Izgrađen je amfiteatralno na brežuljku, a njegova povijesna jezgra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. Sliku Bakra upotpunjuju mjesta koja se kao plašt po okolnim brdskim vijencima rasprostiru ponad Bakra i Bakarskog zaljeva i s njime čine jedinstvenu raznolikost u ljepoti. Prvo naselje na području današnjega grada Bakra nastalo je još najvjerojatnije u pretpovijesno doba, tj. u 3. ili 2. tisućljeću prije Krista, a osnovali su ga Iliri tj. ilirsko pleme Liburna. Oni su nam ujedno i ostavili najstariji poznati naziv za današnji grad Bakar, a to je Vel-Kier (Kameni zaljev). Na području današnjega grada također se nalazilo i staro rimsko naselje koje se nazivalo Volcera. Svoj trag tu su ostavili i hrvatske velikaške porodice Frankopani i Zrinski. Također, vrlo važno je spomenuti da su predstavnici Grada Bakra supotpisnici poznatog Vinodolskog zakonika (1288.), u kojem se prvi put spominje sadašnje ime grada – Bakar. Postoje pretpostavke kako je ime grada nastalo od riječi bukara koja označava drveni vrč oblikom sličan Bakarskom zaljevu. Carica Marija Terezija je poveljom od 13. svibnja 1778. gradu Bakru dala status slobodnoga grada tj. slobodne trgovačke luke, a poveljom od 23. travnja 1779. g. proglasila je grad Bakar slobodnim kraljevskim gradom i dodijelila mu gradski grb i autonomiju. Bogato povijesno naslijeđe ostavilo je iza sebe značajnu kulturnu baštinu koja se ogleda kroz bakarski Kaštel, hreljinsku gradinu, ostatke liburnijskih gradina, crkvu sv. Andrije u Bakru - treću po veličini u Hrvatskoj, Rimsku i Tursku kuću, bakarske prezide i mnoge druge kulturno-povijesne znamenitosti i osobitosti. Od brojnih osobitosti, treba istaknuti sljedeće: da se na području Bakra uzgajala loza belina od koje se dobivao poznati pjenušac Bakarska vodica. Prezidi su nastali većinom tijekom 18 st., a napušteni su 50-tih godina 20 st. Nedugo zatim proglašeni su etno zonom i upisani su u registar spomenika kulture (1972.). Poznati bakarski baškot tipičan je prepečeni ili svježi krušni proizvod u obliku koluta koji se nekada umjesto kruha nosio na duža ribolovna putovanja, a tradicionalno se umače u vino. Pogrešnom industrijskom izgradnjom prirodni resursi Grada Bakra gotovo su nestali, ali u novije vrijeme Bakru i cijelom zaljevu vraća se ekološka pozornost, čime se stječu uvjeti za turizam kakav je razvijen u njegovoj široj okolici. Nadamo se da će vam boravak i druženje u ovom starom hrvatskom gradu biti ugodan te da će vas snagom svoje slavne prošlosti namamiti da ga opet obiđete i osjetite na njegovim ulicama i trgovima duh prohujalih vremena.

Poznati talijanski pjesnik i političar, Gabriele D'Annunzio 10. veljače 1918. godine, s družinom ukrcanom na tri brza torpedna čamca MAS, torpedima je napao brodove usidrene u Bakarskome zaljevu. Iako bez vojnog učinka, psihološki učinak ove vojne akcije bio je golem te je u povijest ušao pod nazivom „La Beffa di Buccari“.


       argaretino leto je manifestacija kulturno-zabavnog karaktera koja se odrĹžava svake godine u Bakru u razdoblju od kraja lipnja do poÄ?etka kolovoza. Koncepcijski i programski dovoljno je ĹĄarolika i zanimljiva da privuÄ?e mnogobrojne posjetitelje i zadovolji interes mnogih. Tijekom Margaretinog leta moĹžete uĹživati u brojnim dogaÄ‘anjima - kazaliĹĄnim predstavama, izloĹžbama, koncertima, Margaretinom sajmu, mimohodu gradskih straĹža, pomorskoj bitki i mnogim drugim dogaÄ‘anjima‌ Margaretino leto – spoj tradicije i novih kretanja obećava vam da ćete dolaskom u Bakar osjetiti duh starih vremena, pomijeĹĄan s novom energijom mlaÄ‘ih generacija i da ćete se zasigurno lijepo provesti.



Program nedjelja, 30. lipnja u 20. 30 sati u crkvi sv. Margarete Otvorenje izloĹžbe INRI autorice Marije Brezac Benigar u 21.30 sati ispred KaĹĄtela SveÄ?ano otvorenje Margaretina leta uz prigodan program u 22 sata KazaliĹĄna predstava Superheroj u izvedbi kazaliĹĄta Mala scena iz Zagreba u 23 sata PjevaÄ?ki zbor mladih Josip Kaplan i KUD Sloga koncert utorak, 2. srpnja u 20 sati na Ĺ˝alu ribara Mladi Bakra svome gradu Program udruge Vita uz pjesmu, ples i modnu reviju srijeda, 3. srpnja u 20 sati na Ĺ˝alu ribara Astra djeÄ?ji festival Ä?etvrtak, 4. srpnja u 19 sati na Ĺ˝alu ribara Raspjevani Ĺžal Susret djeÄ?jih zborova s kreativnim radionicama u organizaciji Praputnjarskih slavića petak, 5. srpnja u 21 sat na Ĺ˝alu ribara BIS Fest (Bakar i serenade) (ulaznica 20 kn) subota, 6. srpnja u 10 sati 1. bakarska biciklijada SveÄ?ano otvorenje biciklistiÄ?kih staza Grada Bakra u 21.30 sati na Ĺ˝alu ribara Filmski hitovi Filmski hitovi za djecu i odrasle (ulaznica 20 kn) nedjelja, 7. srpnja u 20.30 sati na Ĺ˝alu ribara KUD SLOGA i njihovi gosti Tradicionalni koncert u 22 sata na Ĺ˝alu ribara KazaliĹĄna predstava Mjehur od sapunice u izvedbi glumaÄ?ke druĹžine Histrion utorak, 9. srpnja u 21 sat u crkvi sv. Andrije Tercet TomaĹĄić Koncert duhovne glazbe petak, 12. srpnja, Dan Grada Bakra u 19.30 sati u upravnoj zgradi Industrijske

zone Bakar SveÄ?ana sjednica Gradskog vijeća u 20.30 sati u ateljeu „Biskupija“ Otvorenje izloĹžbe Branke Ris u 21.30 sati na Ĺ˝alu ribara Damir Halilić Hal Koncert Moć gitare i promocija novog albuma Mare Nostrum subota, 13. srpnja u 8 sati Pohod na Risnjak u organizaciji planinarskog druĹĄtva Bakar u 10.30 sati u crkvi sv. Margarete SveÄ?ana koncelebrirana misa koju predvodi vlÄ?. Petar Zeba, a propovijeda Ä‘akon Tomislav Sikavica u 17 sati Margaretin sajam u 18.30 sati u crkvi sv. Margarete Pjevana misa koju predvodi vlÄ?. Giuseppe Vosilla u 20 sati u Gradskoj knjiĹžnici Bakar Bakar nekad i sad Otvorenje izloĹžbe autora Miljenka Ĺ egulje u 21 sat SveÄ?ani mimohod povijesnih postrojbi Hrvatske vojske u 23 sata Pomorska bitka i vatromet Rekonstrukcija povijesne pomorske bitke u 23.30 sati Gustafi koncert nedjelja, 14. srpnja u 21 sat na Ĺ˝alu ribara KazaliĹĄna predstava Nosi nas rijeka u izvedbi KUD-a Primorka iz Krasice utorak, 16. srpnja, Gospa Karmelska Proslava Dana Krasice petak, 19. srpnja u 20 sati u crkvi sv. Margarete IzmeÄ‘u plavog i plavog Otvorenje izloĹžbe udruge Art raku Dodir u 20.30 sati u ateljeu Paulić IzmeÄ‘u Otvorenje izloĹžbe kipara Vedrana Rosandića u 21 sat na Ĺ˝alu ribara KazaliĹĄna predstava Terapija Komedija u izvedbi Teatra Rugatino (ulaznica 20kn)

subota, 20. srpnja u 18 sati na Ĺ˝alu ribara Bakarski susreti Natjecanje ekipa u 22 sata na Ĺ˝alu ribara FeĹĄta s Lidijom BaÄ?ić i grupom Point petak, 26. srpnja u 20 sati u crkvi sv. Margarete Najstarije crkve na Kvarneru Predavanje arheologa Ranka Starca (PPMHP Rijeka) i prikaz rezultata najnovijih arheoloĹĄkih istraĹživanja kasnoantiÄ?kih i ranokrťćanskih lokaliteta na Kvarneru

��������� �� �����

u 21 sat na Ĺ˝alu ribara Zlobinjarska priÄ?a Glazbeno-scenska predstava Alena Polića subota, 27. srpnja u 21 sat na Ĺ˝alu ribara KUU Sklad i njihovi gosti Tradicionalni koncert nedjelja, 28. srpnja u 21 sat Gradski vrt Dodjela nagrada za najljepĹĄu okućnicu, balkon... u 21.30 sat u Gradskom vrtu VeÄ?er Ä?akavĹĄtine petak, 2. kolovoza u 21 sat na Ĺ˝alu ribara KazaliĹĄna predstava Rent a luftić komedija u izvedbi RI Teatra (ulaznica 20 kn) subota, 3. kolovoza u 21 sat na Ĺ˝alu ribara Klapa Cambi koncert (ulaznica 30 kn) ponedjeljak, 5. kolovoza ObiljeĹžavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja petak, 9. kolovoza u 21 sat ispred KaĹĄtela SveÄ?ano zatvaranje Margaretinog leta Koncert klape Hreljin, Kvarner, Sklad i Ĺ krljevo

 Organizator zadrĹžava pravo izmjene programa. Ulaznice za koncerte i predstave mogu se kupiti na sljedećim prodajnim mjestima: Ured TZ Grada Bakra i Hotel Jadran Bakar te dva sata prije poÄ?etka programa na ulazu TURISTIÄŒKA ZAJEDNICA GRADA BAKRA Primorje 39 tel/fax. 051 / 761-111 www.tz-bakar.hr

���Ä?�� �������� ����� �������


      animanje ljudi i proizvodi onoga kraja, u kojem Ĺživu, oznaÄ?uju i sajam. U tom je pogledu osobit primorski sajam, a jedan od najvećih Margaretski ili Margaretinja u Bakru, koji se obdrĹžava po tri dana, t.j. 12., 13. i 14. srpnja. Nekoliko dana prije sajma zalaze pojedine brodice u liepi bakarski zaliev, i to ponajveć one, koje plove s daleka, kao: iz Zadra, Splita, Ĺ ibenika, te sa otoka Paga, Raba, Krka, Cresa. Kad se pribliĹže k luci, spusti druĹžina na gospodarovu zapovjed jedra, te ih podmota. Prispjev kraju, priveĹžu konopom brodicu o jaki kameniti stup, te se usidre. Poslije toga ode gospodar u luÄ?ki ured, tu se iskaĹže odkud je doplovio i Ä?ime mu je brodica nakrcana. Plativ propisanu pristojbu za mjesto u luci, vrati se opet k svojoj druĹžini. Brodice, nakrcanje vinom, pristaju uz istoÄ?nu obalu bakarske luke, doÄ?im se one, u kojima stovarena vuna, ulje, kapula, sir, usidre u maloj bakarskoj luÄ?ici pred viećnicom. Do 11. srpnja pribere se priliÄ?an broj brodica, nu preko noći on se podvostruÄ?i. Splitske brodice jedna su do druge, a na njima gromotni Splićani u modrim dimijama, crvenim, a crno obrubljenim haljincem i crvenom Ä?epicom na glavi. Oko bokova im pas s omanjim noĹžem i s dva, tri odugaÄ?ka kamiĹĄa. KrĹĄeviti su, jedri i jaki, obĹžgana lica, vatrenih oÄ?iju. Brodice pune su im dalmatinskog, obiÄ?nog crnog vina. Za njima su prispjeli Cresani i KrÄ?ani sa Ĺženama i djevojkama, koje su lagane, okretne, Ĺžive i vatrene. KrÄ?anke – Bodulke padaju u oÄ?i svojim velikim crnim ĹĄeĹĄirima i Ĺžutim ili bielim rubovima. Kad zamraÄ?i i zvonce na crkvi sv. Margerete oglasi Zdravu Mariju, skupi se druĹžina na krovu brodice, gdje se, pomoliv se Bogu, sprema na veÄ?eru. Na krmi naloĹže vatru, o lanac objese kotlić i naliv vodu, kuhaju palentu. Pristarija Ĺžena Ä?isti slanu ili svjeĹžu ribu, snaĹži sir, pripravlja salatu, da druĹžinu podvori, koja medjutim sjedi na okupu, te puĹĄeć pjeva ili Ä?avrlja. I tako zatitra vatra Ä?as na ovoj, Ä?as na onoj brodici, dok se po malo razsvjeti more. 12. srpnja prije podne već je u gradu Ĺživahnije, jer je svaki svoju robu stovario. Na trgu Marije Terezije, u hladu jagnjeda, poredala se kola sa zemljanom robom, koju privezoĹĄe bivĹĄi KrajiĹĄnici od OtoÄ?ca i Slovenci iz Kranjske. S druge strane ima Ä?itavih humaka sita, reĹĄeta, barilaca, lodrica, kabala, zdjela, Ä?aĹĄa, i druge drvarije. Ovu privedoĹĄe iz Istrije, Kranjske, ili iz okolice bakarske. Pod jagnjedima poredale se zaĹžarene Primorke, namjestiv tu cielu bateriju omaĹĄnih baÄ?ava. Na svakoj je Ä?aĹĄa od polovice napunjena, nu ne vinom, već ovtikom (octom). Do Primoraka evo ti vatrenih Talijana kod velikih kupova „kapule“ (luka crljenca). Naheriv si modru kapu, odbija dimove iz bielih zemljanih lulica, ĹĄiknuv crnim okom po koju prolazeću Primorku. Pristupi li k njemu, nudi joj kapulu tako sladkim rieÄ?ima, kao da bi melem prodavao, koji bi srdcu njezinu moĹžda rabio. Okretan je, svjeĹž, Ĺživ, kao Ĺživo srebro, ne moĹže da Ä?asak na miru stoji. Sad zapjeva, sad zafućka, sad prstima zapucketa, sad se opet primiri. Na zidu Jaza skladiĹĄte je ÂťÄ?eĹĄnjaÂŤ (Ä?eĹĄnjaka). Tuj su posjeli Kastavci i Kastavke, najkrupnije i ponajljepĹĄe Ĺžene na sajmu bakarskom. Prislone se uz zid ili posjednu, da prodavajuć i odmaraju, jer je dalek put, ĹĄto ga provaliĹĄe sa punom vrećom na ledjima od Kastva do Bakra. Uza zid Jaza i tvornica je limunade. Krezuba, debela starica, gnjeÄ?i pod razastrtim okrpanim suncobranom limune, i sok kroz reĹĄetce u hladnu vodu prekapluje, poslije nekoliko boca napuni i u kabal hladne vode postavi. Dalje na ulici vidiĹĄ ĹĄtacunare iz Rieke, koji su razmjestiv stolove, poredali tu zlatninu, srebrninu i kojekakvu sitnariju. Drugi su po zemlji razmjestili kose, srpove, vile, grablje, noĹževe, noĹžice, kosire, sjekire, bradve, svrdle i drugu Ĺželjezariju. Pred brodicama vina uzdigli se ĹĄatorovi, poredali platnom nadstrti dugaÄ?ki stolovi i klupe. Domaće vino stoji na kolima. Pred ĹĄatorom uz brentu vinom

Z ���������

����� �����

��������� ������ ��������

�������� �������

napunjenom stoji Ĺžena ili djevojka, vabeć i nudeć vino, doÄ?im drugi prodavaju tustu janjetinu, koju su u kojoj ulici izpekli, grobniÄ?ki sir, kolaÄ?e, pogaÄ?e, priesnace, hruĹĄtine, paĹĄkote, ĹĄkrnatice, cizibama (cvebami) napunjen hljeb, kruĹĄke, naranÄ?e i drugo voće. ÄŒim je na gradskoj viećnici dvanaesta odbila, izpale top, i sad je prvi sajam zapoÄ?eo. Ovim Ä?asom snizi se ciena vinu za 4 novÄ?. po litri. Na Primorju (glavnoj ulici) nastaje sada Ĺživahnije, svieta se sve viĹĄe pribire i mnogi je kod stola već zapjevao. Po podne u pet sati oglasi se zvono na crkvi sv. Margarete, pozivajući ljude blagoslovu boĹžjemu. Stara se crkva dupkom napuni, sviet stoji i pred vratima. Mnogi tu hvali dragomu Bogu, ĹĄto je preko daleka mora sretno u Bakar prispio i toplo se preporuÄ?a, da mu Bog i na povratku bude od pomoći. Drugi se dan sakupi na tisuće duĹĄa; to je vika, krika, Ĺžamor, halabuka, kao na svakom sajmu. Niz vrh Rebar dolaze ljudi iz Krasice i bliĹžnjih selaca. Lujzijanom spuĹĄta se sviet sa Praputnjaka, Meje, Hreljina, Plase i od fuĹžinskih ĹĄumovitih krajeva. Iz Bakarca, Kraljevice i Vinodola vrve uz more; nekoji nose mreĹže na prodaju. Vinodolci dolaze u modrim prtenim hlaÄ?ama, Ĺžene u crnim suknjama, bielim rubcem na glavi. Preko vrha Ravne spuĹĄtaju se marni Kostrenjani i Kostrenke, ove sve skoro u crnim svilnicama, zlatnim lancem oko vrata. Niz kameniti vrh Kalvariju dolaze pjevajuć DraĹžani, KukuljanÄ?ani, GrobniÄ?ani. Morem doplovi pod bielim jadrima i mnoga barka, iz koje se izkrca po gdjekoja ljepuĹĄna Primorka. Po podne dojedri i parobrod s Rieke sa gradskom glasbom, koja izkrcava se, prodje svirajuć gradom. U gornjem gradu, pak u Zagradi, ne ima skoro ni Ĺžive duĹĄe, sav se Ĺživot usredotiÄ?io na sajmiĹĄtu. StaneĹĄ li na trg Star i gledaĹĄ s ove visine, vidiĹĄ silu boĹžju ljudi, raznih noĹĄnjom, kretanjem i zabavom. NajĹživahnije je oko brodica sa vinom. Tu se razgovara, igra, pije, pjeva i zabavlja. Bodulke pleĹĄu uz mieĹĄnice kao na igli, praĹĄina se vitla, a drugi se okreću uz tororo i sopelice. Mnogi prodju preko brvi i sjedu na krov brodice, da ondje uĹžiju dobru kapljicu. Vino piju iz zemljanih vrÄ?ića. Kada sunce pripeÄ?e, nesnosna je to vrućina, a u njoj dobro onima koji dodjoĹĄe iz Rieke, da trguju limunadom. Trkaju medju onom vrevom neprestance vapeći: ÂťFresca in giazzo, primo – vae – vae primo, chi bevi, uno bevi, due, - vae, vae!ÂŤ Ovaj se ÂťvaeÂŤ razlieĹže, da ti u uĹĄima zuji. Cresanke, u modroj prtenini, za uho spuĹžvasto svitim kosama, nudjaju poznato cresko ulje, viÄ?uć: ÂťAjde, ajde, dobra ulja, dok je doba!â€œÂŤ Ulje nose u velikim limenkama od nekoliko litara, a prodavaju litru po 50 – 60 novÄ?. Pod veÄ?er, kad je zahladilo, zavrvi sviet bakarski iznovice Primorjem, jer je jedva doÄ?ekao, da malo proĹĄeće. Ĺ atore i brodice razsvietljuje sada slabo svjetlo malenih titrajućih svietiljaka i do kasno u noć ori pjesma Primorjem. Sviet za dobe sajma odlazi i dolazi. MuĹĄkarci nose strojenu koĹžu, kose, srpove, grablje itd., a Ĺžene kable, lodrice, kozice i drugu sitnariju. I Bakarke obilno toga nakupuju, jer je obiÄ?aj, da kupe na Margaretinju bar koji lonac, pa bila ih i puna kuhinja. 14. srpnja prije podne jagmi se sviet oko vina, jer je postalo joĹĄ jeftinije. Ima litra dobra vina po 14-16 novÄ?., a loĹĄijeg po 12, dapaÄ?e i 10 novÄ?. Ĺ˝ene dolaze pred ĹĄator bocama, barilcima ili velikim, slamom opletenim staklenkama, ĹĄto ih ÂťbocunÂŤ zovu, kupuju vino i kući nose. To potraje do 12 sati, kad iznoviÄ?no izpaljen muĹžar naviesti, da je Margaretinja proĹĄla. Već po podne spremaju se pojedine brodice na put. Sa njih odjekuje pjesma oprostnica ili ĹĄtropoću lanci, jer izteĹžu sidra. Sve se pripremi, a u noći ili rano s jutra ostave brodice zaliev bakarski; on je za godinu dana opet opustio.

Dragutin Hirc, Hrvatsko primorje, 1891.


   Bakar i serenade petak, 5. srpnja u 21 sat na Ĺ˝alu ribara Novi glazbeni festival s nezaboravnim Ä?akavskim pjesmama Sudjeluju: Joso Bajok, Mirjana BobuĹĄ, Tamara Brusić, Katja Budmić, Milka ÄŒakarun Lenac, DuĹĄko JeliÄ?ić Dule, Karin Kuljanić, Alen Polić, Nevia Rigutto Voditelj: Mario LipovĹĄek Batifiaca izvode se pjesme: Zami me sobun sakamo, Barcefaren, Marija, Garoful, Kartulina z Kraljevice, Nonićeva pasara, Lanterna, ÄŒa je Ä?a, Vilo moja, Mlekarica, Frane Merikan, Che bella donna, Santa Eufemia, Kupil san ti prstenac, Tonkina Jele, Lumin, Lipe su Bakarke, PiĹĄi mi mati, PlaÄ?e stara lesa, Stara pojka Ulaz 20 kuna �� ÄŒďż˝ďż˝ďż˝ďż˝ďż˝ďż˝ ����� �� ����ť M. LipovĹĄek

�� �������

�� ����Ä?�ć

�� �������ć

  �� �����Ä?�ć

     

  

U sklopu Margaretinog leta u Bakru odrĹžava se spektakularna Pomorska bitka povodom proslave Dana Grada (subota bliĹža 13. srpnja). RijeÄ? je o rekonstrukciji povijesnog pomorskog napada, kada su MleÄ?ani daleke 1616. godine po posljednji put bezuspjeĹĄno pokuĹĄali osvojiti Bakar. Za ideju i nastanak Pomorske bitke dugujemo zahvalnost entuzijazmu i inicijativi naĹĄih povjesniÄ?ara: prof. KreĹĄimira Hercega, prof. Bora Ĺ trbca, prof. Borisa Petkovića i arheologa Ranka Starca. TuristiÄ?ka zajednica Grada Bakra i Grad Bakar realizirali su ideju za rekonstrukciju pomorskog napada te je tako nastala ova jedinstvena manifestacija oĹživljene povijesti u danaĹĄnjem vremenu. U bitci sudjeluju stari jedrenjaci opremljeni pirotehniÄ?kim sredstvima i Ä?lanovi povijesnih postrojbi Hrvatske vojske iz svih dijelova Hrvatske u svojstvu branitelja grada. Uz pucnjeve s jedrenjaka te puĹĄaka, kubura i topova s obale, vatrene buktinje, vodene bombe i dimne efekte, originalnost doĹživljaja prave pomorske bitke sigurno je zajamÄ?ena. Cijeli dogaÄ‘aj zavrĹĄava velikim vatrometom i koncertnim nastupom popularnog estradnog izvoÄ‘aÄ?a, te feĹĄtom do duboko u noć. Posjetite nas i doĹživite daĹĄak proĹĄlosti u povijesnom gradu Bakru...

       TuristiÄ?ka zajednica Grada Bakra realizirala je projekt biciklistiÄ?kih staza Bakar bike uz potporu Grada Bakra, Primorsko-goranske Ĺžupanije, Hrvatske turistiÄ?ke zajednice i TuristiÄ?ke zajednice Kvarnera. UreÄ‘eno je Ä?ak 9 kruĹžnih biciklistiÄ?kih staza, s viĹĄe od 160 kilometara, koje se provlaÄ?e stoljetnim ĹĄumama, travnatim livadama i padinama proĹĄaranim niskim raslinjem. Istina, zbog neĹĄto veće visinske razlike te su staze malo zahtjevnije, ali su zato uzbudljivije i nezaboravne te će vam ispriÄ?ati svaka svoju priÄ?u. Staze će biti sveÄ?ano otvorene i predstavljene u subotu, 6. srpnja s poÄ?etkom u 10 sati. Tim povodom, organizirati će se i prva bakarska biciklijada na kojoj će sudionici na ruti dugoj 20 kilometara imati priliku upoznati ljepote i okusiti delicije bakarskoga kraja na dva kotaÄ?a. Biciklisti će tijekom voĹžnje moći degustirati bakarsku vodicu, bakarski baĹĄkot i joĹĄ neka iznenaÄ‘enja, a na kraju sve sudionike oÄ?ekuje zajedniÄ?ki ruÄ?ak. Prijave su moguće na stranicama TuristiÄ?ke zajednice Grada Bakra do srijede, 3. srpnja ove godine. Kotizacije za biciklijadu nema.

�� ����ć

     se u Bakru nalazi najstariji mareograf na Jadranu i jedan od najstarijih na Mediteranu? Mareograf je ureÄ‘aj koji kontinuirano mjeri promjene razine mora u vremenu na jednoj lokaciji odnosno u jednoj toÄ?ki, a postavljen je u Bakru 1929. godine i od tada instrument biljeĹži vodostaje na istom mjestu do danas. Mjerenja vodostaja obavljana su i u nekim drugim jadranskim gradovima, no jedino se mareografska pos-

taja u Bakru odrĹžala do danas i to je Ä?ini najstarijom na Jadranu i jednom od najstarijih na Sredozemlju. Na osnovi bakarskih registracija vodostaja provedena su brojna znanstvena istraĹživanja u Hrvatskoj i u svijetu, a podaci se koriste i u druge svrhe neposredne praktiÄ?ne primjene.  u Bakru postoje Banska vrata? U povijesti je Bakar bio opasan zidinama i jedini ulaz u

grad bio je s istoÄ?ne strane na trgu Vrata. Kada je ban Josip JelaÄ?ić 1848. godine doĹĄao u Bakar, dao je probiti vrata i na zapadnoj strani grada odmah pokraj KaĹĄtela te su njemu u Ä?ast ta vrata onda nazvana Banska vrata.  je Bakar imao vlastite novÄ?anice 1849 .g.? U revolucionarnim vremenima 1848. i 1849. g. pojavila se potreba za sitnim gradskim novcem za svakidaĹĄnje potrebe i u Bakru, koji je bio pod upravnom vlaťću isto-


������� ����ž� �����

�������� ��š���

Gradska straža Bakar udruga je koja djeluje na području Grada Bakra od 2009. godine, a trenutno broji oko 25 članova i predstavlja oživljeni komadić bogate povijesti grada Bakra. Odora Gradske straže Bakar sašivena je po uzoru na odoru koju na svom portretu nosi Jakov Tadejević, vojvoda bakarske straže iz 1848. godine. Grb Gradske straže Bakar povijesni je grb grada Bakra, a donesen je Štatutom slobodnoga i kraljevskoga grada Bakra, prihvaćenoga na skupštini grada Bakra 3. studenog 1896. Gradska straža Bakar predstavlja Grad Bakar na svojim gostovanjima diljem Republike Hrvatske i u inozemstvu. Također, u suradnji s Gradom Bakrom i Turističkom zajednicom sudjeluju u središnjoj manifestaciji Margaretinog leta - povijesnoj Pomorskoj bitci u Bakru, a svojim prisustvom uveličavaju i sve ostale svečanosti u Gradu Bakru.

Bakarski baškot ima dugu tradiciju; priča ga veže uz život pomoraca za koji se govori da je kruh sa sedam kora. Baškot je tipičan, dvaput prepečeni ili svježi krušni proizvod (vrsta peciva) u obliku koluta koji su donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a bio je nezaobilazan u brodskoj kuhinji, gdje su baškoti visjeli omotani konopima. Naši stari kažu da posebno prija umočen u crno vino i bijelu

kavu. Naš bakarski baškot oduvijek je bio rado konzumiran, a još i danas je vrlo popularan među svim generacijama koje rado navrate u nadaleko poznatu pekaru Bakarski baškot gdje se svakodnevno proizvodi meki i tvrdi baškot. Danas je postao i zaštitni znak Bakra, a i izabran je za službeni suvenir Grada Bakra.

Č������ ������ ���� � ���� Kraljica Marija Terezija podarila 23. travnja 1779. godine gradu Bakru povelju kojom je grad Bakar uzdigla na razinu slobodnoga kraljevskog grada, sa svim povlasticama što su ih uživali ostali kraljevski gradovi u Kraljevini Hrvatskoj i Ugarskoj. Jedna od tih povlastica ili mogućnosti, koja je doduše svoje utemeljenje imala u bližoj i daljnjoj prošlosti, ali sada i formalno-pravno uređena jest i ta da se u gradskoj službi, između ostalih činovnika, nalazilo i šest gradskih stražara (Militia urbana) na čelu s desetnikom. Gradski stražari imali su zadaću čuvati javni red i mir, a u vrijeme zasjedanja Kapitalnog (gradskog) vijeća počasna gradska straža stražarila je ispred vrata dvorane u kojoj su se održavale sjednice. Takva situacija trajala je sve do 1918. g. i raspada AustroUgarske Monarhije te uspostave Kraljevine SHS. Revolucionarne 1848. godine bakarska gradska straža, onda nazivana narodna straža, odigrala je značajnu ulogu u događajima koji su omogućili pripajanje Rijeke tadašnjoj Banskoj Hrvatskoj. Naime, tada se je oko 150 pripadnika bakarske narodne straže pridružilo ulasku u Rijeku pod vrhovnim vodstvom Josipa pl. Bunjevca, a potom je Rijeka i pridružena Banskoj Hrvatskoj. Odred narodne straže iz Bakra tada je vodio odvjetnik Avelin Ćepulić, koji se kasnije istaknuo i u političkom životu Hrvatske kao borac protiv pristizanja Mađara na hrvatsku obalu. Kao zaključak može se reći da tradicija gradskih straža u Bakru, naravno u raznim ustrojbenim oblicima, postoji od najranijih vremena hrvatske povijesti na ovim prostorima i značajno je čuvati i njegovati ovu tradiciju kao spomen na naše pretke i na pouku sadašnjim generacijama.

���������� ������ � ������� ��� ������ �� �� ���� � ������� ����� ��� ��������� Margaretin samanj, sajam je predstavljanja starih običaja, izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija i izvornih suvenira koji se već petu godinu za redom održava u sklopu proslave Margaretinog leta povodom proslave dana Grada Bakra. Na Sajmu će i ove godine sudjelovati mnoge udruge i obrtnici s područja Grada Bakra, iz susjednih gradova i općina te i ostalih krajeva Hrvatske. Ove godine na sajmu će sudjelovati oko sedamdesetak izlagača.

���������

�������� ������

ga vrhovnog gradskog kapetana kao i Rijeka. Gradska uprava izdala je dvije emisije papirnog novca od 5 i 10 krajcara i to 6. veljače i 18. svibnja 1849. g. Običaj je bio otisnuti na novčanici neko obilježje grada ili općine pa se tako i Bakar odlučio za svoje svece zaštitnike, sv. Margaretu i sv. Andriju. Potpisnici novčanica bili su Šepić, Zuvičić, Randić i Čepulić, potomci starih bakarskih obitelji.

Prilog Margaretino leto 2013. Urednik Bruno Lončarić Grafička urednica Mara Nezirović Fotografija Miljenko Šegulja i arhiva Novog lista Tisakno u Novom listu, 26. lipnja 2013.

Prirodno pjenušavo vino Bakarski prezidi nastajali su od kraja 18. stoljeća do početka 20. stoljeća, mukotrpnim radom predaka, rođenih Praputnjaraca. Na antropogenom tlu, ograđujući metar po metar gromača, donoseći zemlju u košarama na leđima, sadila se i uzgajala autohtona sorta vinove loze belina. Preradom grožđa beline nastala je Bakarska vodica, definirana u Vinskom zakonu iz 1929. godine, a konzumirana i na Brijunima i na engleskom dvoru. Nakon više od pola stoljeća zapuštenosti PZ Dolčina Praputnjak je 2002. godine započela obnovu prezida sadnjom i uzgojem spomenute sorte vinove loze. Mladima i nadolazećim generacijama to je zalog i potvrda hrvatske i europskekulturne baštine koju vrijedi nastaviti s ponosom i poštivanjem suvremene znanosti.

 Bakrom prolazi rimska cesta iz 1 st.? Kroz Bakar prolazi stara rimska obalna magistralna cesta iz 1. st. nove ere koja prati morsku obalnu crtu u bakarskom zaljevu. Tom, danas obnovljenom cestom služimo se još i danas.  je crkva sv. Andrije treća po veličini u Hrvatskoj? Župna crkva sv. Andrije apostola u Bakru najveća je crkva u Riječkoj metropoliji, a treća po veličini u Hrvat-

skoj. Naime, veće su crkve od bakarske samo zagrebačka i đakovačka katedrala. Crkva sv. Andrije ap. građena je sredinom 19. st. na mjestu stare crkve srušene u potresu. Tako, osim svojom veličinom i monumentalnošću, crkva sv. Andrije ap. plijeni pažnju i u svojoj unutrašnjosti gdje su pohranjene i vrijedne umjetnine.



Margaretino leto 2013 - brošura