Issuu on Google+

v. - viii. V. razred Bilopavlović, Tito: Paunaš • Dahl, Roald: Charlie i tvornica čokolade • Gavran, Miro: Zaljubljen do ušiju • Svašta u mojoj glavi • Hitrec, Hrvoje: Eko, eko • Krilić, Zlatko: Početak plovidbe • Kušan, Ivan: Uzbuna na Zelenom Vrhu • Koko u Parizu • Lagerlof, Selma: Legende o Kristu • Matošec, Milivoj: Strah u Ulici lipa • Tiki traži neznanca • Molnar, Ferenc: Junaci Pavlove ulice • Pavličić, Pavao: Trojica u Trnju • Puškin, A. S. : Bajka o ribaru i ribici • Twain, Mark: Pustolovine Huckleberryja Finna • Pustolovine Toma Sawyera • Verne, Jules: 20 000 milja pod morem VI. razred Brlić-Mažuranić, Ivana: Priče iz davnine • Cvenić, Josip: Čvrsto drži joy-stick • Daudet, Alphonse: Pisma iz mog mlina • Dovjak-Matković, Blanka: Zagrebačka priča • Kozarac, Josip: Slavonska šuma • Majetić, Alojz: Omiški gusari • Nazor, Vladimir: Veli Jože • Sienkiewicz, Henryk: Kroz pustinju i prašumu • Swift, Jonathan: Gulliverova putovanja • Šenoa, August: Povjestice • Tomaš, Stjepan: Dobar dan, tata • Mali ratni dnevnik • Twain, Mark: Kraljević i prosjak • Wilde, Oscar: Sretni kraljević VII. razred Dickens, Charles: Oliver Twist • Defoe, Daniel:

Robinson Crusoe • Hitrec, Hrvoje: Smogovci • Jelačić-Bužimski, Dubravko: Sportski život Letećeg Martina • Miloš, Damir: Bijeli klaun • Nazor, Vladimir: Voda • Novak, Vjenceslav: Iz velegradskog podzemlja • Pongrašić, Zoran: Gumi-gumi • Prosenjak, Božidar: Divlji konj • Šenoa, August: Čuvaj se senjske ruke • Šimunović, Dinko: Duga • Townsend, Sue: Tajni dnevnik Adriana Molea

VIII. razred Bach, Richard: Galeb Jonathan Livingston •

Bruckner, Karl: Sadako hoće živjeti • Budak, Mile: Opanci dida Vidurine • Budak, Pero: Mećava • Ende, Michael: Momo • Gjalski, Ksaver Šandor: Pod starim krovovima • Kovačić, Ivan Goran: Sedam zvonara Majke Marije • Hemingway, Ernest: Starac i more • Kishon, Ephraim: Kod kuće je najgore • Kolar, Slavko: Breza • Krleža, Miroslav: Bitka kod Bistrice Lesne • Kumičić, Eugen: Začuđeni svatovi • Mažuranić, Ivan: Smrt Smail-age Čengića • Saint Exupery, Antoine de: Mali princ • Shakespeare, William: Romeo i Giulietta • Stahuljak, Višnja: Don od Tromeđe • Sudeta, Đuro: Mor • Šenoa, August: Branka • Šesto, Silvija: Debela • Šimunović, Dinko: Alkar • Škrinjarić, Sunčana: Ulica predaka

www.mozaik-knjiga.hr 138,00 kn

ISBN 979-953-223-120-4

Davor Uskoković V   za više razrede osnovne škole

razred

Paunaš • Charlie i tvornica čokolade • Zaljubljen do ušiju • Svašta u mojoj glavi • Eko, eko • Početak plovidbe • Uzbuna na Zelenom Vrhu • Koko u Parizu • Legende o Kristu • Strah u Ulici lipa • Tiki traži neznanca • Junaci Pavlove ulice • Trojica u Trnju • Bajka o ribaru i ribici • Pustolovine Huckleberryja Finna • Pustolovine Toma Sawyera • 20 000 milja pod morem • Priče iz davnine • Čvrsto drži joy-stick • Pisma iz mog mlina • Zagrebačka priča • Slavonska šuma • Omiški gusari • Veli Jože • Kroz pustinju i prašumu • Gulliverova putovanja • Povjestice • Dobar dan, tata • Mali ratni dnevnik • Kraljević i prosjak • Sretni kraljević • Oliver Twist • Robinson Crusoe • Smogovci • Sportski život Letećeg Martina • Bijeli klaun • Voda • Iz velegradskog podzemlja • Gumigumi • Divlji konj • Čuvaj se senjske ruke • Duga • Tajni dnevnik Adriana Molea • Galeb Jonathan Livingston • Sadako hoće živjeti • Opanci dida Vidurine • Mećava • Momo • Pod starim krovovima • Sedam zvonara Majke Marije • Starac i more • Kod kuće je najgore • Breza • Bitka kod Bistrice Lesne • Začuđeni svatovi • Smrt Smail-age Čengića • Mali princ • Romeo i Giulietta • Don od Tromeđe • Mor • Branka • Debela • Alkar • Ulica predaka• Paunaš • Charlie i tvornica čokolade • Zaljubljen do ušiju • Svašta u mojoj glavi • Eko, eko • Početak plovidbe • Uzbuna na Zelenom Vrhu • Koko u Parizu • Legende o Kristu • Strah u Ulici lipa • Tiki traži neznanca • Junaci Pavlove ulice • Trojica u Trnju • Bajka o ribaru i ribici • Pustolovine Huckleberryja Finna • Pustolovine Toma Sawyera • 20 000 milja pod morem • Priče iz davnine • Čvrsto drži joy-stick • Pisma iz mog mlina • Zagrebačka priča • Slavonska šuma • Omiški gusari • Veli Jože • Kroz pustinju i prašumu • Gulliverova putovanja • Povjestice • Dobar dan, tata • Mali ratni dnevnik • Kraljević i prosjak • Sretni kraljević • Oliver Twist • Robinson Crusoe • Smogovci • Sportski život Letećeg Martina • Bijeli klaun • Voda • Iz velegradskog podzemlja • Gumigumi • Divlji konj • Čuvaj se senjske ruke • Duga • Tajni dnevnik Adriana Molea • Galeb Jonathan Livingston • Sadako hoće živjeti • Opanci dida Vidurine • Mećava • Momo • Pod starim krovovima • Sedam zvonara Majke Marije • Starac i more • Kod kuće je najgore • Breza • Bitka kod Bistrice Lesne • Začuđeni svatovi • Smrt Smail-age Čengića • Mali princ

davor uskoković

V   za više razrede osnovne škole

V. - VIII. razred

sedmo izdanje

Vodici_osnovna V-VIII.indd 1

1.7.2009 9:11:20


VODI^ KROZ LEKTIRU za vi{e razrede osnovne {kole


Izdava~

Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Za izdava~a

Alen Bodor Urednik

Davor Uskokovi} Grafi~ki urednik

Sre}ko Joli} Oblikovanje naslovnice

Marija Mori} Lektor/korektor

Mladen Jankovi} Tisak

Impress d.d., Ivan~na Gorica, srpanj 2009.

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica – Zagreb UDK 372.882.1(035) 028.3(035) USKOKOVI], Davor Vodi~ kroz lektiru za vi{e razrede osnovne {kole : <V. – VIII. razred> / Davor Uskokovi}. – 7., izdanje – Zagreb : Mozaik knjiga, 2009. ISBN 953-223-120-X 300906070

Sva prava pridr`ana. Ova je knjiga za{ti}ena autorskim pravima i ne smije se ni djelomi~no reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje, niti prenositi u bilo kojem obliku i na bilo koji na~in bez pismenog dopu{tenja autora i izdava~a.


VODI^ KROZ LEKTIRU za vi{e razrede osnovne {kole SEDMO IZDANJE

Davor Uskokovi}


Proslov Priru~nik VODI^ KROZ LEKTIRU ZA VI[E RAZREDE OSNOVNE [KOLE namijenjen je ponajprije u~enicima od V. do VIII. razreda osnovne {kole, njihovim roditeljima i nastavnicima hrvatskog jezika, a donosi niz korisnih informacija vezanih uz knji`evna djela koja ~ine uobi~ajenu osnovno{kolsku lektiru. Na jasan i pregledan na~in VODI^ donosi: bilje{ke o piscima, sadr`aje knji`evnih djela, temeljne informacije o vrsti, kompoziciji, tematsko-idejnom sloju, likovima te jeziku i stilu djela, a u dodatku nalaze se osnovne upute za pisanje dnevnika ~itanja. Da bi VODI^ bio od pomo}i pri samostalnoj analizi, obavezno je pro~itati knji`evno djelo u cijelosti. Autor


Sadr`aj V.

VI.

RAZRED

Bilopavlovi}, Tito Pauna{

9

RAZRED

Brli}-Ma`urani}, Ivana Pri~e iz davnine

157

Dahl, Roald Charlie i tvornica ~okolade

18

Cveni}, Josip ^vrsto dr`i joy-stick!

177

Gavran, Miro Zaljubljen do u{iju Sva{ta u mojoj glavi

29

Daudet, Alphonse Pisma iz mog mlina

185 193

Hitrec, Hrvoje Eko Eko

47

Dovjak-Matkovi}, Blanka Zagreba~ka pri~a

201

Krili}, Zlatko Po~etak plovidbe

54

Kozarac, Josip Slavonska {uma

210

Ku{an, Ivan Uzbuna na Zelenom Vrhu Koko u Parizu

61

Majeti}, Alojz Omi{ki gusari Nazor, Vladimir Veli Jo`e

220

Lagerlรถf, Selma Legende o Kristu

75

Sienkiewicz, Henryk Kroz pustinju i pra{umu

227

Mato{ec, Milivoj Strah u Ulici lipa Tiki tra`i neznanca

82

Swift, Jonathan Gulliverova putovanja

235

[enoa, August Povjestice

246

Molnar, Ferenc Junaci Pavlove ulice

99

Toma{, Stjepan Moj tata spava s an|elima (Mali ratni dnevnik) Dobar dan, tata

259

Twain, Mark Kraljevi} i prosjak

275

Wilde, Oscar Sretni kraljevi}

285

Pavli~i}, Pavao Trojica u Trnju

111

Pu{kin, Aleksandar Sergejevi~ Bajka o ribaru i ribici

119

Twain, Mark 124 Pustolovine Huckleberryja Finna Pustolovine Toma Sawyera

VII.

Verne, Jules 20 000 milja pod morem

Dickens, Charles Oliver Twist

143

RAZRED

297


Defoe, Daniel Robinson Crusoe

305

Gjalski, Ksaver [andor Pod starim krovovima

451

Hitrec, Hrvoje Smogovci

318

Kova~i}, Ivan Goran Sedam zvonara Majke Marije

462

Jela~i}-Bu`imski, Dubravko Sportski `ivot lete}eg Martina

326

Hemingway, Ernest Starac i more

472

Milo{, Damir Bijeli klaun

333

Kishon, Ephraim Kod ku}e je najgore

479

Nazor, Vladimir Voda

343

Kolar, Slavko Breza

485

Novak, Vjenceslav Iz velegradskog podzemlja

352

Krle`a, Miroslav Bitka kod Bistrice Lesne

493

Pongra{i}, Zoran Gumi-gumi

360

Kumi~i}, Eugen Za~u|eni svatovi

500

Prosenjak, Bo`idar Divlji konj

369

Ma`urani}, Ivan Smrt Smail-age ^engi}a

512

[enoa, August ^uvaj se senjske ruke

380

Saint-ExupĂŠry, Antoine de Mali princ

517

[imunovi}, Dinko Duga

390

Shakespeare, William Romeo i Giulietta

528

Townsend, Sue Tajni dnevnik Adriana Molea

399

Stahuljak, Vi{nja Don od Trome|e

534

Sudeta, \uro Mor

544

[enoa, August Branka Prosjak Luka

554

VIII.

RAZRED

Bach, Richard Galeb Jonathan Livingston

407

Bruckner, Karl Sadako ho}e `ivjeti

417

Budak, Mile Opanci dida Vidurine

426

[esto, Silvija Debela

569

Budak, Pero Me}ava

432

[imunovi}, Dinko Alkar

580

Ende, Michael Momo

439

[krinjari}, Sun~ana Ulica predaka

588


V. razred


Bilopavlovi}, Tito

Pauna{ O piscu Tito Bilopavlovi} ro|en je 1940. u Novoj Gradi{ki, gdje je zavr{io osnovnu {kolu. Srednju ekonomsku {kolu zavr{io je u Novskoj, a studij prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U knji`evnosti se javlja ve} od 1959. godine. Poznat je kao majstor kratke pri~e. Pi{e poeziju i prozu i kako je na jednom mjestu re~eno karakterizira ga stanovita profinjenost kratkih lirskih tvorbi, svijet djetinjstva transponiran u sfere ozbiljne do`ivljajnosti... Najzna~ajnija Bilopavlovi}eva djela za djecu i mlade` zbirke su pripovjedaka Pauna{ i Filipini iza ugla, zbirka pjesama Kutija za velike i male igra~ke te roman Otmica Labinjanki. Dugogodi{nji je urednik u [kolskoj knjizi, gdje ure|uje dje~ji ~asopis Smib. Bilopavlovi} pi{e i za odrasle, uz zbirke kratkih pri~a Stid i [kola za sje}anje rado je ~itan njegov roman Ciao, slinavci.

Sadr`aj Uvodna pri~a Vagabundi nagovje{}uje budu}e burne doga|aje u `ivotu sitnog, pristojnog i urednog, ali nadasve znati`eljnog dje~aka Ivana. Otac je kupio ku}u na drugom kraju grada. Ivan sjedi u ko~iji zajedno s ocem i ko~ija{em i pa`ljivo motri grad. Kupljena ku}a je blizu ciglane, koja sa svojim raznim pogonima i golemim dvori{nim prostorom predstavlja pravo carstvo za djecu iz tog dijela grada. Tu }e Ivan po prvi put susresti vagabunde (kako ih je krstio otac) â&#x20AC;&#x201C; grupicu odrpanih dje~aka Ivanova uzrasta. Vide}i ih onako prljave, drske, podrugljive i bu~ne, silno se upla{io da }e ga svakodnevno zadirkivati i mu~iti, no uskoro se pokazalo da su ]oro, Godra, Dori}, Mokro i ostali vagabundi (ili ciglari kako ih nazivaju skupine iz drugih dijelova grada) zapravo izvrsni prijatelji i Ivan }e postati ravno9


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

pravan ~lan dru`ine i zajedno s njima plandovati i gospodariti prostorima ciglane i oko ciglane. U sljede}oj pri~i Kradljivac do`ivjet }e prve velike neugodnosti u {koli kada je »zdipio« nalivpero djevoj~ici iz razreda i time nanio roditeljima, posebno majci, veliku sramotu i poni`enje. Uskoro }e shvatiti da i odrasli kradu, ~ak i onda kada im se prethodno pru`i gostoprimstvo i za{tita. Njemu je, naime, otac jednog od njegovih prijatelja, kojega je Ivan mrtva pijana s ulice dovukao u njihovu drvarnicu da se otrijezni i naspava, ukrao lijepu sjekiricu (o~ev poklon) i dao je svome sinu. Kada se sutradan Ivanov siroma{ni prijatelj pohvalio pred njim divnim darom koji je dobio od oca, bila je to lijepa sjekirica s urezanim {arama, Ivan je pre{utio otkuda ocu ta sjekirica. U sebi je zaklju~io: Eto i ja sam ne{to poklonio Du{ku. I pri du{i mu je bilo lak{e zbog one kra|e u {koli. U dirljivoj pri~i Pauna{ na{eg junaka napali su dje~aci iz drugog dijela grada i htjeli mu oteti pra}ku. Pra}ka je bila njegova omiljena igra~ka a on jedan od najboljih strijelaca, osim toga, lijepa djevoj~ica Anica, u koju je bio zaljubljen, rekla je da ne da pra}ku i to mu je dalo dodatnu snagu. Borio se i tukao s dje~acima, ali pra}ku mu nisu oteli. Sav izubijan, poderan i srdit vra}ao se ku}i. Usput je gonjen slijepom i nepromi{ljenom lova~kom stra{}u pogodio iz pra}ke goluba na krovu mesnice. Bio je to prekrasan bijeli golub, pauna{, crvenkastih o~iju i pernatim ga}ama na troprstim nogama. Kod ku}e je ve} imao jednog goluba; volio je te ptice i iskreno mu je bilo `ao {to je ovoga pogodio. Pa`ljivo ga je odnio ku}i, pridru`io ga svom golubu ne bi li ga lak{e izlije~io, no ranjeni je golub uginuo. Sav potresen odnio ga je u vo}njak zakopati. Ni u {kolu nije i{ao. Nai{la je Anica i u`asnuta shvatila da je ubio lijepog goluba. Ti si ga ubio... Ti nisi dobar, nisi! bile su njene rije~i. I pobjegla je ostaviv{i ga samog. Tuga za golubom uve}ana je za jo{ jednu tugu. U pri~i Vilina kosa i benzinsko bure Ivan je razapet izme|u dva vrlo va`na doga|aja u kojima je glavni sudionik: ugodna je Badnja ve~er, u toplini roditeljskog doma s ocem kiti bo`i}no drvce dive}i se ukrasima, a posebno vilinoj kosi, koja ga podsje}a na uzbudljive bajke, a istodobno mora sa svojim dru{tvom potpaliti veliku benzinsku ba~vu napunjenu namo~enim »karabitom« i tako velikim praskom posramiti suparni~ku dru`inu dje~aka, Mal~ane. A ba{ je Ivan zadu`en da potpali eksploziv. Jedva je do~ekao da roditelji odu spavati. Izvukao se kroz prozor i pojurio prema ba~vi. Nestrpljivo 10


BILOPAVLOVI}, TITO: PAUNA{

dru{tvo ve} je pomislilo da ih je izdao i kad je Ivan sav sretan viknuo kako je stigao, ba~va je eksplodirala stra{nim praskom, ja~im od bilo ~ijeg u gradu – netko je drugi potpalio ba~vu. To mu je bila pouka da dru{tvo u »klapi« ipak nije tako pouzdano kao dru{tvo obiteljskog doma. A ne mo`e se ni bez jednog ni bez drugog. U pri~i Lov na srebrnog srnda}a bri`ljiv i uvijek ozbiljan otac na dirljiv na~in uljuljkuje sina u istinitost bajkovite pri~e o postojanju srnda}a srebrnoga krzna, a u anegdotskoj pri~i Jaha~eva slava Ivan po prvi put ja{e na konju i zavr{ava na gomili stajskog gnoja. U ona poslijeratna vremena djeca su ~esto nalazila zaostalo oru`je i nerijetko su stradavala. O tome govori Limenka limunade. »Ciglari« su prona{li limenku i nisu mogli ocijeniti je li to limenka limunade, kakve je kao pomo} slala UNRRA (poslijeratna Uprava Ujedinjenih naroda za pomo} i obnovu) u krajeve opusto{ene ratom ili specijalna bomba kakvih otrovnih plinova. Odlu~ili su je staviti u vatru i skriveni iza zaklona ~ekati eksploziju. To su i uradili, no bomba nikako da eksplodira. Strpljenje je izdalo Anicu koju je Ivan toga dana doveo sa sobom, iako Ciglari nisu rado primali djevoj~ice u svoje dru{tvo. Nazvala ih je stra{ljivcima i pri{la k vatri te po~ela {tapi}em razgrtati `ar. Limenka je eksplodirala i svi su se smrtno upla{ili, no prestravljenoj djevoj~ici ni{ta se nije dogodilo. Cijeli se grad uzbudio zbog glupe dje~je igre. Nikad nisu saznali je li to bila bomba koja je slabo napunjena ili limenka limunade. Dje~aci s ciglane u sva{ta su zabadali nos pa ih tako nije zaobi{lo ni pu{enje. Tako u pri~i Prva cigareta odlu~uju kako je vrijeme da i oni po~nu pu{iti. Mu{karac bez cigarete obi~na je strina, mudrovao je jedan od dje~aka. Slijedi izvanredan prikaz pu{a~ke seanse i muka prvog dima, a da stvar bude gora, Anica je dovela Ivanova oca. Svi su se osim Ivana na vrijeme razbje`ali, a on kroz suze, glave te`e za tri dima i dvije zau{nice vidi kako se Anica-izdajica, tako|er uplakana, skriva iza njegova oca kao iza kakva diva koji grmi i psuje. U tu`noj pri~i Ulaz strogo zabranjen iznosi se potresna pri~a o bole`ljivom dje~aku Nikici, novom u~eniku, kojeg nitko nije htio primiti u svoje dru{tvo, a pokazao se hrabrijim od sviju. Skidaju}i na nagovor dje~aka s ciglane jedne ki{ne jesenske ve~eri plo~u s natpisom DJECI DO 15 GODINA ULAZ STROGO ZABRANJEN! s ciglarske su{are, razbolio se i umro. Njegova ga je samozatajna hrabrost stajala `ivota. 11


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

Ljubavna pri~a Plave pletenice kao ledenice do~arava muke zaljubljenog dje~aka koji se odjednom po~inje ~udno pona{ati. Otu|io se od svog dru{tva koje mu je zna~ilo vi{e nego i{ta na svijetu. Kao i sve velike ljubavi i ova zavr{ava katastrofalno. I dok zaljubljeni desetogodi{nji Ivan cijele zimske praznike luta sa svojim saonicama o~ekuju}i da provoza naljep{u djevoj~icu na svijetu, ona se istodobno sanjka ba{ s njegovim Ciglarcima. Poslije ljubavnog neuspjeha zamrzio je sav `enski rod i ~eznuo za povratkom u staro dru{tvo, no to ba{ ne ide tako jednostavno. Zato se u pri~i Moji veli~anstveni izumi poku{ao proslaviti »epohalnim« izumima: sanjke na jedra i prve klizaljke u gradu, no izazvao je silan smijeh i podrugivanje odraslih. »Slavni« izumitelj nije se na to obazirao. Kad ga je njegov izum (specijalne klizaljke) doveo u `ivotnu opasnost (propao je kroz led), spasila ga je upravo njegova klapa s ciglane i prijateljstvo je ponovo u~vr{}eno. Jo{ jedna neuspjela velika ljubav, ovaj put lijepa djevoj~ica Dunja, opisana je u pri~i Dramski prvak. Na {kolskoj priredbi, koju je cijeli razred uzbu|eno pripremao, sudjelovao je, naravno, i Ivan smatraju}i se velikim talentom. Svoju je ulogu tako »maestralno« odigrao da je predstava prekinuta a gledateljstvo se valjalo od smijeha. No ovaj put se nije toliko razo~arao u ljubavi uvjeravaju}i samoga sebe da Dunja ba{ i nije takva da bih se s njom dr`ao za ruke do velike mature. Pri~a Kad su pu`evi potpomagali nogomet govori, naravno, o nogometu. Pojava prave, gumene, lopte izazvala je pravo odu{evljenje me|u dje~acima s ciglane. Dotad su naganjali krpenja~u, a pravi majstor za izradu lopte od krpa i starih ~arapa bio je dje~ak Tonkovi}, ali ga zbog njegove mame, zvane Mona Liza iz Pariza, koja je sebe smatrala damom i nosila svilene prozirne ~arape s crtom odostraga, nisu htjeli primiti u dru`inu. Prigoda za nabavu lopte ukazala se kad su saznali da se za trideset kilograma pu`eva u zadru`noj trgovini dobiva lopta. I dali su se u jurnjavu za pu`evima, no kao i obi~no, i ovaj veliki pothvat je propao. Kad su skupili, uz Tonkovi}evu pomo}, dovoljnu koli~inu pu`eva i zauzvrat ga primili u dru`inu, ostala je jo{ samo jedna lopta, ali vrata trgovine bila su zatvorena do idu}eg dana. Ostavili su pu`eve pred trgovinom pokrivene kartonskom kutijom, a idu}eg jutra na{li su ih kako plaze posvuda oko trgovine. Nogomet su nastavili igrati Tonkovi}evim krpenja~ama – ta primili su ga u dru`inu. 12


BILOPAVLOVI}, TITO: PAUNA{

Sukob izme|u Ivanove klape i kozara Jo{ka u pri~i Osvetnik u bijelom sedlu zapo~eo je kada je kozar Jo{ko, dje~ak njihovih godina, prekinuo ve~ernju sjedeljku Ciglaraca hitnuv{i cijelu cjelcatu ciglu u jarak pun vode me|u njih i nazvav{i ih usput starim babama koje predu gluposti. S njim se u ko{tac uhvatio ]oro, no borba je prekinuta i srditi Jo{ko im je zaprijetio da }e dobro zapamtiti osvetnika u bijelom sedlu. Ivan i ]oro pratili su ga da otkriju o kakvom on to bijelom sedlu govori. I otkrili su {to je bijelo sedlo – le|a svinjareve koze. Nesretnoj su `ivotinji na bokovima izrasle kvrge od Jo{kovih udaraca petama, a kad je Jo{ko otkrio »{pijune« nastala je jurnjava kroz grmlje, u kojoj su Ivan i ]oro, nepripremljeni na susret s kozjim rogovima i svinjarevom batinom jo{ i sretno pro{li tek s bezbroj ogrebotina. I jo{ jedna ljubavna avantura u pri~i Veli~anstvena Lili. Ovoga puta svi su dje~aci zaljubljeni u lijepu djevoj~icu Ljiljanu, zvanu Lili, kojoj su dodali jo{ i zvu~no prezime Verson, prema nazivu fotografske radnje »Foto Verson«, tako je njihova zvijezda postala Lili Verson. Ivan je, naravno, bio najuporniji u udvaranju. I dok je ona ponosno vozila gradom svoj mali bicikl, Ivan ju je posvuda pratio na o~evu biciklu voze}i ispod »rame« glasno joj izjavljuju}i ljubav na radost prolaznika koje je to udvaranje zabavljalo. U toj »ljubavnoj« vo`nji Lili je dospjela pod kota~e jednog od nekoliko automobila u gradu i zavr{ila u bolnici. Na kraju Ivan sa strepnjom ~eka pred bolni~kom sobom s tri ukradena cvijeta i ne zna kako }e se pona{ati i {to re}i kad u|e k nastradaloj djevoj~ici: I ako u|em, ho}u li na}i neku prikladnu rije~ ili }u zaplakati kao i svi momci koji su voljeli vi{e nego {to njihova mala, sasvim mala tijela mogu izdr`ati? Posljednja pri~a Tu`aljka za dimnjakom dirljivo je i poetski obojeno sje}anje na davno djetinjstvo. Nakon dvadeset godina pripovjeda~ pohodi prostore svog djetinjstva; sve izgleda nekako druk~ije, sku~enije, manje, a nekad su prostori u ciglani i oko ciglane bili tako veliki i prostrani. Pada i posljednji simbol jednog uzbudljivog i lijepog, ponekad bolnog i tragi~nog, ali nezaboravnog djetinjstva – veliki dimnjak. Minirali su ga stru~njaci jer }e se tu graditi ne{to novo. Pad dimnjaka kona~ni je nestanak jednog svijeta i kako pripovjeda~ ka`e: Ovdje treba zaklopiti knjigu i ne vra}ati se vi{e. Za novi dimnjak bit }e potrebni novi de~ki. 13


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

Vrsta djela Pauna{ je zbirka pripovijedaka koje bismo, premda se to nigdje izrijekom ne spominje, mogli smatrati autobiografskom prozom. Tako bi gradi} iz pri~a lako mogao biti Bilopavlovi}eva rodna Nova Gradi{ka, a dje~ak Ivan, glavni lik i pripovjeda~ – sam autor. Odnos autora i njegovih likova jedna je od trajnih zagonetki cjelokupnog pisanja. Nikad nitko ne}e mo}i dati to~ne odgovore na pitanje {to se u stvarnosti dogodilo a {to je pisac izmislio! (...) Bilopavlovi} je »Pauna{a« pisao samo tridesetak godina kasnije, ~ak je i sam sudjelovao u mnogima od opisanih doga|aja, ali mi nikada ne}emo saznati koji od njih su se zaista dogodili, a koji su plod pi{~eve ma{te. (Alojz Majeti})

Kompozicija Knjiga Pauna{ sastoji se od {esnaest lirski intoniranih pripovjedaka od kojih prva predstavlja uvod (preseljenje u novi, nepoznati dio grada), a posljednja, nostalgijom ispunjena pri~a svojevrstan je epilog (zaklju~ak) zbirke (ru{enje dimnjaka u ciglani simboli~an je rastanak sa svijetom djetinjstva). Izme|u tih dviju pri~a ni`u se doga|aji iz djetinjstva. Pripovjeda~ je osnovno{kolac koji se kao »gospodski sin« uklopio u skupinu doma}e djece. Svaka od pri~a ima ~vrstu kompoziciju (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet), a ~esto zavr{avaju naglim obratom – poantom karakteristi~nom za crtice. ^itaju}i pri~e u nizu, zbirku mo`emo do`ivljavati i kao kra}i roman s jedinstvenim mjestom i vremenom radnje i sa zajedni~kim glavnim likom.

Tematsko-idejni sloj Svaka od {esnaest pripovjedaka ima svoju temu, a sve zajedno predstavljaju op}u temu – djetinjstvo. Kao i u djetinjstvu svakog ma{tovitog djeteta tako i u ovom pripovjeda~ razra|uje mno{tvo tema: dje~je `elje za dru{tvom vr{njaka, {kola, odnose prema roditeljima, ljubav na dje~ji na~in, opasne igre, smrt prijatelja, pu{enje, sukobe s grubim pojedincima, ljubav prema `ivotinjama, alkoholizam, kra|a..., a nazire se i socijalna tema (siroma{tvo djece s ciglane). Iznose}i doga|aje iz djetinjstva, pi{~eva je namjera bila da nas podsjeti kako je svako djetinjstvo lijepo bez obzira na socijalni 14


BILOPAVLOVI}, TITO: PAUNA{

polo`aj pojedinca uz uvjet da se pojedinac zna uklopiti u sredinu u kojoj `ivi, da je tolerantan prema drugima, ali i da ~uva svoje dostojanstvo. Mali Ivan uspijeva u tome i zato }e kasnije, kad odraste i svrati do stare ciglane, biti ispunjen nje`no{}u i nekom ~udnom tugom {to su sve te dje~a~ke zgode sada pro{lost i {to se prostor ciglane sada ~ini tako stije{njenim i malenim, a bio je nekada tako velik i {irok kao beskrajna dje~ja `elja za slobodom igre. Za Bilopavlovi}a najve}a vrijednost djetinjstva nije puka uzbudljivost malih i velikih, zna~ajnih ili bezna~ajnih dje~jih zgoda, ve} neposrednost do`ivljavanja i iskrena plemenitost osje}aja koja ih prati; ili kako }e jedan Bilopavlovi}ev drug po peru zapisati: S Bilopavlovi}em }emo pro}i kroz mnoga pa i najte`a `ivotna isku{enja. Od nezatomljene potrebe da se bude najhrabriji, najspretniji, najja~i, najpametniji, jednom rije~ju, najbolji u svemu, preko osje}aja krivnje i straha, sve do neizmjerne ljubavi ili patnje; sve }e to biti bilo u prvom planu bilo u osnovnoj podlozi svake od ovih pri~a. U sredi{tu Bilopavlovi}eva svijeta samo prividno su radnje. One su tu zbog toga {to su ih pokrenuli odre|eni osje}aji ili su pak one prouzro~ile osje}aje. (Alojz Majeti})

Prostor i vrijeme Radnja se odvija na periferiji malog ravni~arskog grada kojeg jo{ nije zahvatila puna urbanizacija pa se uz tipi~ne gradske odrednice kao {to su bolnica, postrojenja ciglane... susre}u i elementi seoskog na~ina `ivota. Prostor u kojem se odvija ve}ina radnje kao stvoren je za dje~je igre: ciglana sa svojim privla~nim i zabranjenim mjestima, bazen za glinu kao kupali{te i plivali{te, vo}njaci, {ipra`je, prostrane livade izvan grada. Sve se odvija u godinama nakon Drugoga svjetskog rata kada su jo{ uvijek stizali paketi UNRR-e i kad je op}e siroma{tvo bilo toliko da su djeca i{la bosa i poderana, a gumena lopta jedva ne{to ve}a od teniske predstavljala pravo bogatstvo.

Likovi Dje~ak IVAN glavni je lik i ujedno pripovjeda~. On je dje~ak u odrastanju. U prvoj pri~i jo{ je ÂťklinacÂŤ s bijelim dokoljenicama i u mor15


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

narskoj bluzi, u ve}ini pri~a je desetogodi{njak a pri kraju zbirke u~enik je petog razreda. @ivi u dobro stoje}oj obitelji, otac mu je veliki autoritet u svemu i ~e{}e ga spominje nego majku. Po odijevanju se razlikuje od druge djece s kojom se dru`i pa ga smatraju gospodi~i}em, meku{cem i zanovijetalom, ali im to ne zamjera jer i sam vidi da su siroma{niji od njega. Silno se `eli isticati i biti najbolji u svemu, u~initi ne{to ~ime }e zadiviti drugove, ali ~esto zbog te svoje ambicije ispada smije{an. Ivan odrasta u~e}i o `ivotu na vlastitoj ko`i i svaku nepromi{ljenost pla}a gri`njom savjesti: Sutradan, na dan tragi~nog roditeljskog sastanka, vra}ao sam se iz {kole kao istinski pokajnik. »Kako sam mogao u~initi takvu glupost?« govorio sam sebi u bradu. »Roditelji }e propasti u crnu zemlju od stida, izvu}i }u nekoliko o~evih te{kih zau{nica, prijatelji }e me izbjegavati i sav `ivot nosit }u na sebi mrlju nepo{tenja« (Kradljivac) Sanjar je i zaljubljive prirode: Svake ve~eri prije sna ovako sam zami{ljao zimske praznike: Ulice puste. Snijeg. Tu i tamo jave se praporci nebeskih saonica. Obasjan `utim uli~nim svjetiljkama primi~em se mjestu gdje stoji Dragica. Umotana u plavi {al. Recimo, idem ja od ciglane, a ona stoji na raskri`ju kraj pekarnice. S rukom u ruci hodamo ne~ujno prema zgradi koja ima limenog pauna na krovu. Negdje sam pro~itao da za ljubav nisu potrebne rije~i. Ljubav! Kad god izgovorim tu rije~, usta mi se ispune ne~im okruglim i toplim. I onaj mali »v« na kraju osje}am kao ne{to, gotovo se ne usu|ujem re}i {to, kao mali kratki dodir njezinih usana s mojim. (Plave pletenice kao ledenice) Me|utim, Ivanove ljubavi u pravilu imaju gorak kraj, one su tek prvi susreti s jednom od vje~nih ljudskih zagonetki. Ivan je plemenitiji i osjetljiviji od ostalih dje~aka, posebno ima razumijevanja za slabije i prezrene; tako }e u krevetu budan razmi{ljati o slaba~kom Nikici koji se izla`e opasnosti kako bi »zaslu`io« prijateljstvo i po{tovanje: Te ve~eri spustila se rana jesenja ki{a. (...) [teta, mislio sam budan u krevetu, {teta {to bljedunjavi Nikica ne}e izvr{iti zadatak. Pristup u dru`inu bit }e mu zauvijek zabranjen. Motat }e se izme|u nas i Re{etaraca sam samcat. Velike o~i koje uzalud tra`e prijatelje u novom mjestu. Ja~e je zalila ki{a, ja~e za{umjelo li{}e. (Ulaz strogo zabranjen) Od ostalih likova jo{ se isti~u ]oro kao vo|a grupe, dje~ak bez jednog oka i pokreta~ svih akcija. Tipi~an je dje~ak iz predgra|a, okretan, otvoren, bez dlake na jeziku ali po{ten i pravedan. Jedino je 16


BILOPAVLOVI}, TITO: PAUNA{

tvrdokoran kad treba primiti novajliju u dru{tvo, naro~ito ako je taj novajlija fizi~ki slabiji i lijepo odjeven. Anica je tako|er djevoj~ica iz predgra|a. Uvijek se mota oko dru{tva s ciglane, ali je ne smatraju svojim ~lanom. Toleriraju njezinu prisutnost. Vrlo je osjetljiva na nepravdu, radoznala, ~esto proturije~i mu{kim ~lanovima smatraju}i ih glupim i pregrubim. Odala ih je kad su pu{ili svjesna da je to za njih {tetno. MOKRO (Mokricki), GODRA, (Drago) i DORI} (]orin brat) i ostali ~lanovi dru`ine ravnopravno sudjeluju u svim akcijama, po karakterima su me|usobno sli~ni, oni su tipi~ni dje~aci s periferije grada.

Jezik i stil Jezik svih pripovjedaka je vrlo lijep, slikovit i djeluje svje`e i neposredno; pojedini opisni dijelovi ili pro`ivljavanja pripovjeda~a napisani su lirski zanesenim govorom karakteristi~nim za pjesme u prozi. Stavljaju}i se u ulogu desetogodi{njeg dje~aka i pripovijedaju}i u 1. licu (ja-oblik), Bilopavlovi} se (posebno u dijalozima i metaforici za~injenim humorom) slu`i stilskim postupcima primjerenim dje~jem do`ivljaju svijeta, {to ovoj prozi daje posebnu dra`. Stilske karakteristike su jednostavnost, neposrednost i realisti~nost (vjerodostojnost) u opisima likova ili detalja u prirodi te humoristi~an pristup u do~aravanju pojedinih zgoda ili izgleda nekog lika, a posebnu ljepotu tekstu daju ve} spomenuti pjesni~ki elementi.

^itaju}i djelo obrati pozornost na: u u u u u u u u u

prilago|avanje »gospodi~i}a« Ivana na dru{tvo s ciglane izgled i pona{anje »vagabunda« odnos izme|u Ivana i njegova oca Ivanove »velike« ljubavi lik malog Nikice solidarnost i zajedni{tvo dje~aka u dru`ini prostore u kojima se odvija radnja pripovijedaka humoristi~ne elemente u pri~ama ljepotu jezika i stila

17


Dahl, Roald

Charlie i tvornica ~okolade O piscu Roald Dahl ro|en je 1916. godine u Walesu od roditelja Norve`ana. Imao je vrlo uzbudljiv `ivot: u mladosti je radio u Africi kao djelatnik naftne kompanije, u Drugom svjetskom ratu bio je dobrovoljac u britanskom ratnom zrakoplovstvu, sru{io se sa svojim zrakoplovom u Libijsku pustinju i jedva izvukao `ivu glavu uz osam operacija. Ve} prema njegovoj prvoj knjizi Walt Disney `elio je snimiti animirani film o gremlinima (zlim duhovima koji kvare avionske motore). Dahl je napisao mno{tvo knjiga za djecu koje su prodane u milijunima primjeraka i u vi{e navrata ekranizirane (samo Charlie i tvornica ~okolade prodan je u 13 milijuna primjeraka i dva puta prenesen na filmsko platno). Dahl je jedan od najpopularnijih dje~jih pisaca, ali i ~esto osporavan zbog svog ~esto grubog i pomalo cini~nog humora. Od Dahlovih knjiga u Hrvatskoj su prevedeni romani Vje{tice, Matilda i Charlie i tvornica ~okolade. Roald Dahl umro je 1990.

Sadr`aj Mali Charlie Bucket `ivio je u maloj drvenoj ku}i na rubu velegrada. S njim je `ivjelo {estoro odraslih: dvije bake, dva djeda, majka i otac. U obitelji je vladalo veliko siroma{tvo jer samo je Charliejev otac radio, a uskoro je i on izgubio taj lo{ posao te je uspio na}i samo jo{ lo{iji â&#x20AC;&#x201C; posao ~ista~a snijega. Jedini krevet u ku}i koriste bake i djedovi a niti jedno od njih nije dvadeset godina izlazilo iz kreveta. Nadomak Charlijeve ku}e nalazila se je najve}a tvornica ~okolade na svijetu. Charlie koji je jako volio ~okoladu usporavao je hod prolaze}i pored ulaza u tvornicu kako bi {to du`e u`ivao u njenom mirisu. Vlasnik tvornice, Willy Wonka, kojega su svi smatrali najboljim slasti~arom i ~okoladarom na svijetu, zatvorio je jednoga dana tvornicu i otpustio sve radnike uvrije|en {to su njegovi konkurenti krali tajne proizvodnje njegovih slastica {alju}i svoje {pijune da se kod 18


DAHL, ROALD: CHARLIE I TVORNICA ~OKOLADE

njega zaposle. Ali nakon nekog vremena ponovno je po~eo izlaziti dim iz tvorni~kog dimnjaka, a tvornica je po~ela proizvoditi sve fantasti~nije i ukusnije ~okolade i bombone. Me|utim vrata tvornice ostala su zatvorena, nije bio zaposlen niti jedan radnik, a gospodina Wonku nitko nije susreo. Trajalo je to deset godina. Onda je jednoga dana objavljeno u novinama da je Willy Wonka u pet svojih ~okoladica stavio karte od zlatnog papira, a pet sretnika koji ih na|u mo}i }e posjetiti tvornicu ~okolade i dobit }e do`ivotne zalihe ~okolade za sebe i ~lanove svojih obitelji. Charlie je zaista jako `elio posjetiti Wonkinu tvornicu ~okolade, ali znao je da su za to slabe mogu}nosti; dobivao je samo jednu ~okoladicu godi{nje i {anse da dobije zlatnu karticu bile su nikakve. Bila je zima i Charlie i njegova obitelj su se smrzavali, njihova tro{na ku}ica propu{tala je vjetar i hladno}u na sve strane. Otac je dobio otkaz jer je tvornica zubne paste oti{la u ste~aj. Zara|ivao je ~iste}i snijeg po ulicama. Obitelj je po~ela doslovno gladovati. Charlie je bio mr{av poput kostura. Za ro|endan je dobio, po obi~aju, jednu Wonkinu ~okoladicu. Iako se potajno ipak malo nadao, u njoj nije bila zlatna ulaznica za Wonkinu tvornicu ~okolade. Uskoro su izvu~ena ~etiri dobitnika zlatnih ulaznica: debeli dje~ak August Gloop, koji neprestano samo jede, Veruca Salt, razma`ena bogata djevoj~ica koja uvijek dobije sve {to po`eli, Violeta Beauregarde, djevoj~ica koja neprestano `va~e `vaku i Mike Telka~, dje~ak koji stalno gleda televiziju. Svima njima roditelji su pokupovali brdo ~okoladica i tako im pove}ali {anse za dobivanje nagrade. Charlijev djed Joe dao je Charliju svu svoju u{te|evinu od {est penija da kupi jo{ jednu ~okoladicu. Djed i Charlie su je zajedno otvorili, no nisu dobili zlatnu ulaznicu. Ipak, bili su sretni jer su u`ivali u ~okoladici. Jednog dana na povratku iz {kole Charlie je prona{ao kovanicu od pedeset penija; bio je neopisivo sretan! Bio je ve} danima neopisivo gladan i `elio je ne{to pojesti. Odlu~io je da }e si kupiti jednu Wonkinu ~okoladicu, a ostatak dati majci. Kupio je i pojeo jednu ~okoladicu odmah u du}anu. Onda je kupio jo{ jednu i dogodilo se ~udo: u njoj je bila zlatna ulaznica! Na ulaznici je pisalo da treba do}i 1.velja~e u pratnji jednog ~lana obitelji u deset sati ujutro ispred Wonkine tvornice ~okolade. 19


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

Odlu~ili su da }e sa Charlijem i}i djed Joe. Charlie i djed bili su vrlo uzbu|eni i sretni. Ispred tvornice do~ekao ih je Willy Wonka. Vodio ih je svojoj ~udesnoj tvornici; bila je ogromna i vrlo lijepa, ugodna i topla. ^okolada je tekla u potocima, prera|ivala se u vodopadima, postojale su zasebne prostorije za proizvodnju svake vrste slastica. Saznali su tko radi u tvornici; bili su to Oompa Loompasi, maleni patuljci iz daleke zemlje gdje su se mogli hraniti samo neukusnim gusjenicama. Willy Wonka je ~itavo pleme Oompa Loompasa doveo u svoju tvornicu da rade, a oni su bili presretni jer su mogli jesti zrna kakaovca do mile volje. Bili su veseli i stalno su se smijali i pjevali pjesmice koje su sami smi{ljali. Kada su do{li do ~okoladne rijeke koja se nalazila ispod vodopada, August Gloop nije mogao odoljeti; do{ao je do ruba rijeke i stao halapljivo jesti ~okoladu. Uskoro je upao u ~okoladnu rijeku i skoro se utopio. Zatim ga je velika cijev za preradu ~okolade povukla i August Gloop je krenuo kroz cijevi u prostoriju za preradu ~okolade. Kada su do{li u prostoriju za proizvodnju `vake, Willy Wonka im je pokazivao novu `vaku koju je tek izumio, ali jo{ nije pu{tena u prodaju jer nije usavr{ena. Pohlepna i nestrpljiva Violeta Beauregarde je, unato~ upozorenjima, isprobala `vaku i napuhnula se poput balona i poprimila ljubi~astu boju. Uskoro su stigli u prostoriju u kojoj vjeverice lju{te orahe za pravljenje ~okoladnih slastica s orasima. Razma`ena Veruca rekla je roditeljima: Ja `elim takvu dresiranu vjevericu! Kada joj je Willy Wonka rekao da vjeverice nisu na prodaju, nadurila se i otvorila staklena vrata iza kojih su bile vjeverice. Vjeverice su nahrupile na nju i stale provjeravati je li {uplja kao {to provjeravaju orahe. Odbacile su ju poput {upljeg oraha u cijev za otpatke. Kada su do{li u ~okoladnu televizijsku dvoranu, Willy Wonka im je pokazivao svoj novi izum: ~okoladnu televiziju. Bila je to televizija putem koje bi se mogle slati ~okoladice poput televizijske slike. Mike Telka~ je bio lud za televizijom i odmah je `elio biti poslan putem ~okoladne televizije, iako mu je Willy Wonka govorio da izum jo{ nije usavr{en i neka to ne ~ini. Mike je svejedno to u~inio i postao malen, malen poput ljudi na televizijskoj slici; tako malen da stane na dlan. Na kraju su ostali samo Charlie i djed Joe. Willy Wonka im je rekao da je s ostalom djecom sve u redu, da im se ni{ta stra{no nije dogodilo. Objasnio im je da je on to sve organizirao ustvari da bi na{ao svog nasljednika, ve} je star i netko }e jednoga dana naslijediti njegovu tvornicu. Willy je `elio da to bude neko dijete koje }e on 20


DAHL, ROALD: CHARLIE I TVORNICA ~OKOLADE

nau~iti tajnama zanata. Izabrao je Charliea. ^itava Charlieva obitelj }e se preseliti u tvornicu ~okolade; vi{e im nikada ne}e biti hladno i nikada ne}e biti gladni. Charlievoj sre}i nije bilo kraja!

Vrsta djela Charlie i tvornica ~okolade bajkovit je dje~ji roman ili, bolje re~eno, moderna bajka. Na}i }emo u njemu mnoga obilje`ja bajke i jo{ vi{e odlika suvremene knji`evnosti. Ima u knjizi mnogo toga nestvarnog i fantasti~nog, a ba{ kao u pravoj dobroj bajci dobrota i skromnost bit }e nagra|eni, a ljudske mane i zlo}a ismijane.

Tematsko-idejni sloj Charlie i tvornica ~okolade nije smo zabavan roman, on je i nagla{eno pou~no, didakti~no {tivo, zapravo radi se o ismijavanju i osudi »smrtnih grijeha« suvremenoga odgoja. U sredi{tu pri~e nalazi se siroma{an dje~ak Charlie Bucket i njegova obitelj. Nasuprot njemu, ostala djeca u romanu, njih ~etvero, utjelovljuju najgore dje~je mane: August Gloop je grozno pro`drljiv i debeo; neprestano se pre`derava i u`iva u obilnim koli~inama hrane. Na kraju se zamalo utopio u ~okoladi. Veruca Salt je nevjerojatno bogata i razma`ena djevoj~ica kojoj roditelji ispunjavaju ba{ sve njezine `elje i hirove. Mike Telka~ samo i neprestano gleda televiziju. Nasuprot toj djeci koja `ive u izobilju, koja su razma`ena, samo`iva i bezobzirna imamo siroma{nog, strpljivog, pristojnog i pametnog dje~aka Charliea, ~ija obitelj jedva da ima {to jesti, a ponekad ~ak ni to. Tijekom razgledavanja tvornice ~okolade – zbog udovoljavanja svojoj ovisnosti – svako od te djece upada u grdnu nepriliku, u postupak koji se mo`e nazvati ~istili{tem. Nakon {to budu propu{teni kroz njega, njihov se lik mijenja. August Gloop: Prije je bio debeo! A sad je tanak kao slamka! Violeta Beauregarde, velika `vaka~ica `vaka}ih guma: ^ini se da su je napokon uspjeli de-{okirati. Kako dobro izgleda! Mnogo bolje nego prije! Ali u licu je ljubi~asta!. Mike Telka~ visok je tri metra i tanak kao trlica! Veruca Salt i njezini roditelji naprosto su pokriveni sme}em! Ali svojim ovisni~kim postupcima ovo ~etvero djece sami sebe isklju~uju iz natjecanja, a da toga nisu 21


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

ni svjesni. A svrha natjecanja, kako ga je zamislio i provodio g. Wonka, jest izbor njegova nasljednika. Ovaj roman, kao i svaka prava bajka, nosi poruku da se dobrota i skromnost uvijek isplate i rezultiraju `ivotnim zadovoljstvom i sre}om. Tako|er skre}e pozornost i na neke suvremene dru{tvene probleme: velike imovinske razlike, gramzivost, probleme s prehranom, prekomjerno i zatupljuju}e gledanje televizije. Kao svaka prava bajka, i ova ima sretan kraj kojim sugestivno prenosi ~itatelju poruku da i u suvremenom svijetu trebamo u ne{to ~vrsto vjerovati i dr`ati se prastarih i temeljnih ljudske vrijednosti.

Prostor i vrijeme Kao i u svakoj bajci, vrijeme i prostor ostali su u dobroj mjeri neodre|eni. Elementi realisti~nog i svagda{njeg prostora (Charliejev dom) mije{aju se s fantasti~nim (tvornica ~okolade), a sama radnja smje{tena je u neku neodre|enu suvremenost, u doba nakon {to je televizija postala sveprisutna i po~ela negativno utjecati na djecu.

Kompozicija Roman je ispripovijedan u 3. licu, a podijeljen je na 30 poglavlja koja imaju naslove. Naslovi to~no sa`imaju doga|aje koji se u poglavlju opisuju. Doga|aji se ni`u prema redoslijedu zbivanja, osim kada djedica Joe pri~a o Willyju Wonki i kada Wonka pri~a kako je otkrio Oompa Loompase. Tekst prate i otkva~ene ilustracije Dahlova stalnog ilustratora Quentinea Blakea, koje vrlo brzo po~injemo do`ivljavati kao sastavan i neizostavan dio romana.

Likovi CHARLIE BUCKET glavni junak ove knjige, koji nas pri predstavljanju pristojno, ljubazno i srda~no pozdravlja: Dobar dan! Dobar dan! I jo{ jednom, dobar dan!. Osim {to je ovakav, kako je tu gore spomenuto â&#x20AC;&#x201C; pristojan, ljubazan, srda~an â&#x20AC;&#x201C; kakve jo{ osobine ima? Po{ten je, plemenit, uljudan, pametan, o{trouman, po`rtvovan, pa`ljiv, obazriv, velikodu{an, pun razumijevanja. Mo`da je takav dobar zato 22


DAHL, ROALD: CHARLIE I TVORNICA ~OKOLADE

{to ne gleda televiziju? Charlie voli svoje uku}ane i po{tuje stanovit red u obitelji, raspored sati `ivota u obitelji: Uve~er, nakon {to bi pokusao svoju vodenastu juhu od kupusa, Charlie je uvijek odlazio u sobu svojih dvaju djedica i dviju bakica da slu{a njihove pri~e i da im zatim za`eli laku no} Charlie nema velikih prohtjeva. Onako neishranjen o~ajni~ki je `elio ne{to nasitljivije i hranjivije nego {to su zelje i juha od zelja. Ono za ~im je `udio vi{e od i~ega drugog bila je... ^OKOLADA. A novca za kupnju skupe ~okolade u toj siroma{noj obitelji nema. [tede}i cijelu godinu, roditelji svojemu sinu tek za ro|endan mogu priu{titi jednu jedinu {tangicu ~okolade. Da bi ta neuta`ena `elja Charlieu bila ~isto mu~enje, krive se dvije stvari: Na putu u {kolu svakoga jutra Charlie je mogao vidjeti velike ~okolade visoko naslagane u izlozima... i ~esto bi tijekom dana gledao drugu djecu kako iz d`epa vade {tangice so~ne ~okolade i kako ih pohlepno `va~u. To je, dakako, bilo ~isto mu~enje. No ono {to ga je satiralo, mu~ilo ga vi{e od i~ega drugog, bilo je to {to je u blizini, nadomak ku}e u kojoj je stanovao bila GOLEMA TVORNICA ^OKOLADE! Svakoga dana na putu u {kolu i natrag, Charlie je morao pro}i ba{ pokraj vrata te tvornice. Svaki put kada bi prolazio pokraj, usporio bi hod, podigao bi nos u zrak i duboko udisao divni miris ~okolade. O, kako je on volio taj miris! I kako je, oh, `elio u}i u tvornicu i vidjeti kako je u njoj! Za svoj ro|endan Charlie dobiva jednu jedinu {tangicu ~okolade: Charlie je gledao u svoju {tangicu ~okolade. Prstima je polako prelazio gore-dolje po njoj, ste`u}i ju s ljubavlju, a blistavi je papir lagano i resko pucketao u ti{ini sobe. – Ne smije{ biti previ{e razo~aran, dragi, ako ispod omota ne na|e{ ono {to tra`i{. Uistinu ne mo`e{ o~ekivati da }e{ imati takvu sre}u – razumno ga majka priprema. T0 zbilja, od onih silnih milijuna ~okolada on je dobio samo jednu. Bilo bi prenaivno o~ekivati da ba{ u njoj bude zlatna ulaznica. I nije bila. Nakon {to je otvorio omot Charlie je podigao pogled. ^etiri ljubazna stara~ka lica napeto su ga promatrala iz kreveta. On im se nasmije{io jedva primjetnim tu`nim osmijehom, zatim slegnuo ramenima, uzeo ~okoladu, pru`io ju majci i rekao: – Mama, uzmi malo. Podijelit }emo je. Ho}u da svatko ku{a komadi}. Po{tenje Charliejevo vidi se u zgodi kad on slu~ajno prona|e nov~i} u snijegu. Bila je to kovanica od pedeset penija! Brzo je pogledao oko sebe. Je li ju netko upravo izgubio? Ne – to je bilo nemogu}e 23


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

zato {to je jednim dijelom bila ukopana u zemlju. Pa kad se uvjeri da nitko od prolaznika ne tra`i ikakav izgubljeni novac pita se: Jesu li onda tih pedeset penija njegovi? Smije li ih uzeti? (…) To je za njega u tom trenutku zna~ilo samo jedno, samo jedno – HRANU! Charlie nije pohlepan ni pro`drljiv ni nezasitan: Na{av{i tu kovanicu od pedeset penija, nije ju cijelu potro{io; priu{tio si je samo dvije ~okoladice za manju svotu, a ostatak velikodu{no odlu~io odnijeti obitelji da kupi hranu. Kad u drugoj od tih dviju ~okoladica na|e zlatnu ulaznicu, svoju sre}u ne zadr`ava samo`ivo samo za sebe, nego i drugima omogu}ava da budu sretni skupa s njim pa juri doma razveseliti i roditelje i bake i djedove. Cijela ta Charliejeva obitelj, njih sedmero, `ivi u maloj drvenoj ku}i na rubu velegrada. Rije~ ku}a ~ini se ~ak prejakom za taj ku}erak, stra}aru sklepanu od dotrajalih dasaka, drvenjaru gdje ljeti nije bilo lo{e, ali zimi, ledeni propuh svu no} je strujio po podu i bilo je stra{no, u kojoj su bile samo dvije sobe i samo jedan krevet. Njega su ostavili za ~etvoro djedica i bakica jer su oni bili tako stari i umorni. Oni su bili tako umorni da se nikad nisu dizali iz kreveta. Zamislite samo tu postelju, u kojoj su stalno dva para bakica i djedica. DJEDICA JOE, najstariji od ~etvoro djedova i baka, (imao je devedeset {est godina), a to zna~i da je bio upravo toliko star koliko netko mo`e biti. Bio je krhak i slab i preko dana govorio vrlo malo, no u jednom trenutku djedica Joe iznenada se mijenja. Kad Charlie na|e zlatnu ulaznicu i dojuri s njom doma sav izvan sebe od veselja te je poka`e svima: Tada je, vrlo polako, sa sporim i zadivljenim osmijehom na licu, djedica Joe podigao glavu i pogledao ravno u Charlieja. Obrazi su mu se zarumenjeli, o~i ra{irile, blistaju}i od radosti, a u sredi{tu svakog oka, ba{ u samom sredi{tu, u zjenici, lagano je titrala iskrica silnog uzbu|enja. Zatim je starac duboko udahnuo i onda, iznenada, bez ikakva upozorenja, kao da je ne{to eksplodiralo u njemu, ispru`io je ruke u vis i viknuo: – Huraaaaaaaaaa! – … fantasti~nim skokom taj starac od devedeset {est i pol godina, koji u posljednjih dvadeset godina nije ustao iz kreveta, na{ao se na podu i u pid`ami po~eo plesati pobjedni~ki ples. Njegova slabost i{~ezava, a on se pretvara u mladena~ki ~ila i `ivahna svata. Poticaj mu daju sre}a {to je voljeni unuk usre}en, i kasniji zadatak da svojeg unuka Charlieja prati prigodom razgleda tvornice ~okolade, {to sve zorno pokazuje kako tjelesna slabost mo`e biti posljedica osje}aja nepotre24


DAHL, ROALD: CHARLIE I TVORNICA ~OKOLADE

bnosti, nekorisnosti i suvi{nosti. Kad ~ovjek osjeti da je nekomu ili ne~emu potreban, kada pred sobom vidi neki zadatak, kada sudjeluje u tu|oj sre}i i veselju, to ga o`ivi, razja~a, potakne njegovu snagu. GOSPODIN BUCKET i GOSPO\A BUCKET, otac su i majka maloga dje~aka Charlieja. Od svih sedmero stanovnika njihove drvenjare, jedini je g. Bucket zaposlen: u tvornici paste za zube po cio dan sjedi na klupi i zavr}e kapice na napunjene tube zubopaste. Posao je jadno pla}en, zato zara|uje puno premalo za sve ono {to je potrebno tako brojnoj obitelji. ^ak ni za ono osnovno – za hranu. Hrane se jednoli~no, samo zeljem i krumpirom, a i to u nedostatnim koli~inama. G. i g|a. Bucket ~esto se samoprijegorno odri~u svojega dijela obroka da bi ga ustupili sinu. A tek kada g. Bucket ostane bez posla! Tvornicu su zatvorili, ljude otpustili. Kako bi bar ne{to zaradio, g. Bucket po~ne zgrtati snijeg po gradu. Ali za to dobiva jo{ manje novca, tako da se i jede jo{ manje. AUGUST GLOOP, prvi nalaznik zlatne ulaznice za tvornicu ~okolade, pro`drljivi dje~ak, otjelovljenost pro`drljivosti. Opisan je kao devetogodi{nji dje~ak, strahovito debeo tako da je izgledao kao da ga je napumpala sna`na pumpa. Velike mlohave naslage sala str{ile su sa svake strane njegova tijela, a lice mu je bilo nalik na kuglu od tijesta sa dva mala pohlepna, kao ribiz crna oka, koja su iz nje {kiljila u svijet. (...) On jede toliko ~okolade na dan da je bilo gotovo nemogu}e da ne na|e ulaznicu. Jedenje je njegov hobi, znate – govori njegova nesimpati~na majka. – To je jedino {to ga zanima. VERUCA SALT, nalaznica druge zlatne ulaznice, djevoj~ica koju su razmazili njezini nepametni roditelji, naviknuv{i ju da uvijek dobije ba{ sve {to po`eli. Njezin otac, tvorni~ar kikirikija, pokupuje stotinu tisu}a ~okolada, prekine proizvodnju u svojoj tvornici i sve svoje radnice zaposli na tra`enju ulaznice u tim ~okoladama, sve zato da bi zadovoljio bezobrazan i samo`iv prohtjev svoje razma`ene k}eri. S obzirom na ogromnu koli~inu ~okolada, taj je posao potrajao. A Verucin otac pripovijeda: Ali pro{la su tri dana a nismo imali sre}e. O, to je bilo stra{no! Moja mala Veruca bila je svakog dana sve lju}a, svaki put kad bih do{ao ku}i, viknula bi na mene: – Gdje je moja zlatna ulaznica? Ho}u svoju zlatnu ulaznicu! – I satima bi le`ala na podu, udaraju}i nogama i urlaju}i na najnepodno{ljiviji na~in. Njezina majka, gospo|a Salt, bila je dodu{e profesorica zemljopisa, ali ne zna gdje je zemlja Loomposlandija. 25


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

GOSPO\ICA VIOLETA BEAUREGARDE, djevoj~ica koja povazdan `va~e `vaku, sretna je nalaznica tre}e zlatne ulaznice. Kada se to pro~ulo, sjatili su se novinari. A ta slavna djevoj~ica stajala je na stolcu u dnevnoj sobi i kao luda mahala zlatnom ulaznicom svom du`inom ruke, kao da doziva taksi. Odgovarala je vrlo brzo i glasno svima, ali nije bilo lako ~uti sve {to govori zato {to je istodobno divlja~ki `vakala komad gume `vakalice. – Ja sam, naravno, ljubitelj `vake – vikala je, – ali kada sam ~ula za te ulaznice gospodina Wonke, ostavila sam `vake i bacila se na ~okolade, nadaju}i se da }u imati sre}e. Sada sam se, naravno, vratila `vakama. Obo`avam `vaku. Ne mogu bez nje. @va~em ju cijeli dan osim za vrijeme ru~ka, kada ju na nekoliko trenutaka izvadim iz usta i zalijepim iza uha da mi bude na sigurnom... Moja majka ka`e da to ne pristaje damama i da je ru`no vidjeti djevojku kojoj se ~eljusti neprestano mi~u gore-dolje, ali ja se s tim ne sla`em. I tko je uop}e ona da me kritizira, jer ako mene pitate, mogu vam re}i da se i njezine ~eljusti mi~u gore-dolje, gotovo koliko i moje, samo zato {to se na mene dere stalno, povazdan. Kao i mnogi koji ne rade ni{ta korisno, Violeta poku{ava posti}i ne{to beskorisno i besmisleno: svjetski rekord u trajanju `vakanja JEDNE kaugume. U njoj ima i zlobe i bezobzirnosti: Prije nego {to sam po~ela `vakati za svjetski rekord, obi~avala sam mijenjati `vaku jedanput na dan. ^inila sam to u na{em dizalu. Za{to u dizalu? Zato {to sam voljela bljutavi komadi} koji sam ve} i`vakala zalijepiti na kontrolne gumbe. Onomu ili onoj koji bi poslije mene u{li i pritisnuli gumb moja stara `vaka zalijepila bi se na vrhove prstiju. Ha-ha! MIKE TELKA~, nalaznik ~etvrte nagradne ulaznice, devetogodi{nji je dje~ak koji samo gleda televiziju. Kada su novinari nagrnuli u stan Telka~evih, usred toga sveop}eg uzbu|enja ~inilo se da se mladi Mike Telka~ strahovito ljuti na sve to. – Budale, zar ne vidite da gledam televiziju! – rekao je srdito. – Nemojte mi smetati! – (…) ... sjedio je ispred golemog TV-prijamnika, o~iju prikovanih za ekran, i gledao (a {to drugo nego nekakvu glupost!) film u kojem je jedna gangsterska banda u drugu gangstersku bandu pucala iz strojnica. Mike Telka~ je sam imao ni{ta manje nego osamnaest dje~jih revolvera razli~itih veli~ina, koji su visjeli za opasa~em oko njegova tijela... – Ti{ina! – viknuo je kada ga je netko poku{ao ne{to upitati. – Jesam li vam rekao da me ne ometate! Ova emisija je apsolutno sjajna! Fantasti~na je! Gledam ju svaki dan. Gledam sve emisije svaki dan. Tijekom razgledavanja tvornice ~okolade – zbog neodupiranja svojoj ovisnosti – svako od te djece upada u grdnu nepriliku, u pos26


DAHL, ROALD: CHARLIE I TVORNICA ~OKOLADE

tupak koji se mo`e nazvati ~istili{tem. Nakon {to budu propu{teni kroz njega, njihov se lik mijenja. August Gloop: Prije je bio debeo! A sad je tanak kao slamka! Violeta Beauregarde, velika `vaka~ica `vaka}ih guma: ^ini se da su je napokon uspjeli de-{okirati. Kako dobro izgleda! Mnogo bolje nego prije! … Ali u licu je ljubi~asta! – Ah, ovaj, tu se vi{e ni{ta ne mo`e. Mike Telka~ visok je tri metra i tanak kao trlica! Veruca Salt i njezini roditelji naprosto su pokriveni sme}em! Ali svojim ovisni~kim postupcima ovo ~etvero djece sami sebe isklju~uju iz natjecanja, a da toga nisu ni svjesni. A svrha natjecanja, kako ga je zamislio i provodio g. Wonka, jest izbor svojega nasljednika, za vlasnika tvornice ~okolade, najbolje na svijetu. WILLY WONKA, vlasnik tvornice ~okolade, najve}i izumitelj i proizvo|a~ ~okolade koji je ikada postojao. ^arobnjak za ~okoladu! Kako izgleda? Kako li je to bio nevjerojatno malen ~ovjek! Na glavi je imao crni cilindar. Hla~e su mu bile zagasito zelene. Rukavice su mu bile bisernosive. U jednoj ruci dr`ao je {tap za {etnju sa zlatnim vrhom. Lice mu je pokrivala mala, uredna, {iljasta, crna – kozja bradica. Njegove o~i – o~i su ~udesno sjajne. Reklo bi se da sve vrijeme svjetlucaju i namiguju. ^itavo mu je lice zapravo bilo ozareno rado{}u i smijehom. On je ceremonijalmajstor predstave koja se zove »razgledavanje tvornice«. Na prvu pomisao ne{to tako suhoparno kao razgledavanje tvornice pod njegovim se vo|enjem pretvara u vrhunsku predstavu. Dana{nji televizijski voditelji doimaju se poput jadnih nevje`a, usporedi li ih se s gospodinom Wonkom, s njegovom vje{tinom, s poznavanjem najmanjih podrobnosti onoga o ~emu govori, s njegovim temperamentom, s njegovom `ivo{}u i `ivahno{}u. Frckav lik, kao iskrica frca ovamo-onamo, lijevo-desno, juri u svim smjerovima: Tako brz i bistar i pun `ivota! Neprestano je pravio brze, o{tre, male pokrete glavom, mi~u}i je amo-tamo, i sve promatrao onim svojim sjajnim, svjetlucavim o~ima. Po brzini pokreta bio je nalik na vjevericu, na brzu, spretnu, staru vjevericu iz parka. Kad ne bi bilo dje~aka imenom Charlie, koji je izrijekom progla{en glavnim likom, bio bi to Willy Wonka: premda se pojavljuje tek na 60. stranici, od tada pa sve do kraja knjige njegov lik nedvojbeno upravlja zbivanjima, vodi radnju, usmjerava kretanja i razmi{ljanja, i poti~e, i ograni~ava, nagra|uje i ka`njava. OOMPA LOOMPASI – ~ovje~uljci – koji nisu bili ve}i od lutaka srednje veli~ine… Bilo ih je tamo cijelo pleme, cijeli narod, koji je Willy Won27


VODI~ KROZ LEKTIRU ZA VI{E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

ka prokrijum~ario iz njihove postojbine Loomposlandije u svoju tvornicu ~okolade, da bi u njoj radili, radili, radili... Primamio ih, podmitiv{i ih stalnim hranjenjem zrncima kakaovca koja oni obo`avaju. Neprekidno marljivo rade u proizvodnji slatki{a, naprave ali ba{ sve {to im naredi gospodin Wonka, grohotom se smiju, pjevaju ironi~ne pjesmice, i ~ini se da im nije lo{e.

Jezik i stil Jezik djela je vrlo slikovit, pun ma{tovitih i za~u|uju}ih opisa i naziva slastica. Pripovijedanje je te~no, a dijalozi dinami~ni i duhoviti. Posebno su duhovite pjesme rugalice kojima Oompa Loompasi ispra}aju svako dijete koje »ispadne iz igre«. [to re}i na po~etak zajedljive pjesme o Augustu Gloopu? – August Gloop! August Gloop! Pro`drljivac taj debel i tup! Koliko }emo pu{tat to zvjere Da jede, njupa, guta i `dere Sve {to po`eli u doba svako. Sto mu gromova! Ne mo`e tako! Sve dok na svijetu bude taj gad, U to smo posve sigurni sad Nikome nikad nimalo sre}e Ni zadovoljstva pru`iti ne}e. Dahlov je humor rugala~ki, ponekad ~ak i grub, ali uvijek urnebesno smije{an, no za mnoge bismo u`itke ~itanja bili uskra}eni da knjigu nismo dobili u izvrsnom prijevodu pjesnika Luke Paljetka.

^itaju}i djelo obrati pozornost na: u mije{anje realisti~ne proze i bajke u ma{tovit i fantasti~an opis tvornice ~okolade u Oompa Loompase kao moderne patuljke u duhovitu karakterizaciju likova u odnos djeda i unuka u obilje`ja Dahlova humora 28


Gavran, Miro

Zaljubljen do u{iju O piscu Miro Gavran, suvremeni hrvatski knji`evnik, ro|en je 1961. u Gornjoj Trnavi pokraj Nove Gradi{ke. Srednju {kolu zavr{io je u Novoj Gradi{ki, a u Zagrebu je diplomirao dramaturgiju na Akademiji za kazali{te, film i televiziju. Pi{e drame, romane, filmske scenarije i knjige za mlade. Najizvo|eniji je hrvatski dramati~ar u proteklih petnaest godina. Drame su mu prevedene na dvadesetak jezika i ~esto izvo|ene izvan granica Hrvatske. Va`niji kazali{ni komadi su mu: Sve o `enama, Mu` moje `ene, No} bogova, Kreontova Antigona, Zaboravi Hollywood, Tra`i se novi suprug, Pacijent doktora Freuda. 2003. godine u Slova~koj pokrenut je festival Gavranfest na kome se izvode samo njegove drame, pa je jedan od rijetkih europskih `ivu}ih pisaca koji imaju svoj festival. Objavio je {est romana: Zaboravljeni sin, Kako smo lomili noge, Klara, Margita, Judita, Krstitelj. Gavran je i plodan dje~ji pisac i objavio je sljede}e knjige za djecu: Sva{ta u mojoj glavi, Opro{tajno pismo, Kako je tata osvojio mamu, Zaljubljen do u{iju, Sretni dani, Poku{aj zaboraviti i Igrokazi s glavom i repom. Napisao je i scenarij za film Djed i baka se rastaju.

Sadr`aj Mario ide u peti razred i `ivi u Novoj Gradi{ki. Odli~an je i marljiv u~enik i ima puno prijatelja. @ivi s roditeljima i sestrom Anitom, u~enicom tre}eg razreda gimnazije, a stariji brat Ivica studira strojarstvo u Zagrebu. Marijevi roditelji ne sla`u se ba{ najbolje: mama nije zadovoljna `ivotom u provinciji, ona bi vi{e voljela `ivjeti u velikom gradu poput Zagreba; tata ponekad vara mamu s drugim `enama, a mama onda utjehu tra`i u alkoholu. Tako je bilo i tog rujanskog dana kad se Mario vratio iz {kole. Mama se napila i zaspala, nije bilo 29


v. - viii. V. razred Bilopavlović, Tito: Paunaš • Dahl, Roald: Charlie i tvornica čokolade • Gavran, Miro: Zaljubljen do ušiju • Svašta u mojoj glavi • Hitrec, Hrvoje: Eko, eko • Krilić, Zlatko: Početak plovidbe • Kušan, Ivan: Uzbuna na Zelenom Vrhu • Koko u Parizu • Lagerlof, Selma: Legende o Kristu • Matošec, Milivoj: Strah u Ulici lipa • Tiki traži neznanca • Molnar, Ferenc: Junaci Pavlove ulice • Pavličić, Pavao: Trojica u Trnju • Puškin, A. S. : Bajka o ribaru i ribici • Twain, Mark: Pustolovine Huckleberryja Finna • Pustolovine Toma Sawyera • Verne, Jules: 20 000 milja pod morem VI. razred Brlić-Mažuranić, Ivana: Priče iz davnine • Cvenić, Josip: Čvrsto drži joy-stick • Daudet, Alphonse: Pisma iz mog mlina • Dovjak-Matković, Blanka: Zagrebačka priča • Kozarac, Josip: Slavonska šuma • Majetić, Alojz: Omiški gusari • Nazor, Vladimir: Veli Jože • Sienkiewicz, Henryk: Kroz pustinju i prašumu • Swift, Jonathan: Gulliverova putovanja • Šenoa, August: Povjestice • Tomaš, Stjepan: Dobar dan, tata • Mali ratni dnevnik • Twain, Mark: Kraljević i prosjak • Wilde, Oscar: Sretni kraljević VII. razred Dickens, Charles: Oliver Twist • Defoe, Daniel:

Robinson Crusoe • Hitrec, Hrvoje: Smogovci • Jelačić-Bužimski, Dubravko: Sportski život Letećeg Martina • Miloš, Damir: Bijeli klaun • Nazor, Vladimir: Voda • Novak, Vjenceslav: Iz velegradskog podzemlja • Pongrašić, Zoran: Gumi-gumi • Prosenjak, Božidar: Divlji konj • Šenoa, August: Čuvaj se senjske ruke • Šimunović, Dinko: Duga • Townsend, Sue: Tajni dnevnik Adriana Molea

VIII. razred Bach, Richard: Galeb Jonathan Livingston •

Bruckner, Karl: Sadako hoće živjeti • Budak, Mile: Opanci dida Vidurine • Budak, Pero: Mećava • Ende, Michael: Momo • Gjalski, Ksaver Šandor: Pod starim krovovima • Kovačić, Ivan Goran: Sedam zvonara Majke Marije • Hemingway, Ernest: Starac i more • Kishon, Ephraim: Kod kuće je najgore • Kolar, Slavko: Breza • Krleža, Miroslav: Bitka kod Bistrice Lesne • Kumičić, Eugen: Začuđeni svatovi • Mažuranić, Ivan: Smrt Smail-age Čengića • Saint Exupery, Antoine de: Mali princ • Shakespeare, William: Romeo i Giulietta • Stahuljak, Višnja: Don od Tromeđe • Sudeta, Đuro: Mor • Šenoa, August: Branka • Šesto, Silvija: Debela • Šimunović, Dinko: Alkar • Škrinjarić, Sunčana: Ulica predaka

www.mozaik-knjiga.hr 138,00 kn

ISBN 979-953-223-120-4

Davor Uskoković V   za više razrede osnovne škole

razred

Paunaš • Charlie i tvornica čokolade • Zaljubljen do ušiju • Svašta u mojoj glavi • Eko, eko • Početak plovidbe • Uzbuna na Zelenom Vrhu • Koko u Parizu • Legende o Kristu • Strah u Ulici lipa • Tiki traži neznanca • Junaci Pavlove ulice • Trojica u Trnju • Bajka o ribaru i ribici • Pustolovine Huckleberryja Finna • Pustolovine Toma Sawyera • 20 000 milja pod morem • Priče iz davnine • Čvrsto drži joy-stick • Pisma iz mog mlina • Zagrebačka priča • Slavonska šuma • Omiški gusari • Veli Jože • Kroz pustinju i prašumu • Gulliverova putovanja • Povjestice • Dobar dan, tata • Mali ratni dnevnik • Kraljević i prosjak • Sretni kraljević • Oliver Twist • Robinson Crusoe • Smogovci • Sportski život Letećeg Martina • Bijeli klaun • Voda • Iz velegradskog podzemlja • Gumigumi • Divlji konj • Čuvaj se senjske ruke • Duga • Tajni dnevnik Adriana Molea • Galeb Jonathan Livingston • Sadako hoće živjeti • Opanci dida Vidurine • Mećava • Momo • Pod starim krovovima • Sedam zvonara Majke Marije • Starac i more • Kod kuće je najgore • Breza • Bitka kod Bistrice Lesne • Začuđeni svatovi • Smrt Smail-age Čengića • Mali princ • Romeo i Giulietta • Don od Tromeđe • Mor • Branka • Debela • Alkar • Ulica predaka• Paunaš • Charlie i tvornica čokolade • Zaljubljen do ušiju • Svašta u mojoj glavi • Eko, eko • Početak plovidbe • Uzbuna na Zelenom Vrhu • Koko u Parizu • Legende o Kristu • Strah u Ulici lipa • Tiki traži neznanca • Junaci Pavlove ulice • Trojica u Trnju • Bajka o ribaru i ribici • Pustolovine Huckleberryja Finna • Pustolovine Toma Sawyera • 20 000 milja pod morem • Priče iz davnine • Čvrsto drži joy-stick • Pisma iz mog mlina • Zagrebačka priča • Slavonska šuma • Omiški gusari • Veli Jože • Kroz pustinju i prašumu • Gulliverova putovanja • Povjestice • Dobar dan, tata • Mali ratni dnevnik • Kraljević i prosjak • Sretni kraljević • Oliver Twist • Robinson Crusoe • Smogovci • Sportski život Letećeg Martina • Bijeli klaun • Voda • Iz velegradskog podzemlja • Gumigumi • Divlji konj • Čuvaj se senjske ruke • Duga • Tajni dnevnik Adriana Molea • Galeb Jonathan Livingston • Sadako hoće živjeti • Opanci dida Vidurine • Mećava • Momo • Pod starim krovovima • Sedam zvonara Majke Marije • Starac i more • Kod kuće je najgore • Breza • Bitka kod Bistrice Lesne • Začuđeni svatovi • Smrt Smail-age Čengića • Mali princ

davor uskoković

V   za više razrede osnovne škole

V. - VIII. razred

sedmo izdanje

Vodici_osnovna V-VIII.indd 1

1.7.2009 9:11:20


Vodič kroz lektiru za više razrede osnovne škole