Page 1

ocean ≈KAD JEDNOM MORE IZBACI SVOJE »AROLIJE, ZAUVIJEK ZADRÆAVA JEDNU U SVOJOJ MREÆI »UDA.√ JACQUES-YVES COUSTEAU

BROSURA_OCEAN_CRO.indd 1

velika ilustrirana enciklopedija 1/14/10 2:57:53 PM


k i p ro l az

130˚E OtoËje Halmahera MoluËko more Halmahersko trebao zvati Ocean. On je malo nebesko tijelo koje leti Naπ bi se planetPalu more OtoËje Sula o

Jarak N

120˚E

Tominijski zaljev

40

NASTANAK I rAZvITAK ZeMLJe

4 2

PodrIJeTLo oCeANA I KoNTINeNATA

44

evoLUCIJA oCeANA

46

TeKToNIKA I oCeANSKo dNo

50

PodvodNA CIrKULACIJA Manus HIdroLo©KI CIKLUS

66

68

Papuanski zaljev

86Quee

o gt in k oc

Zavala Santa Cruz

Ravnjak Louisiade

1577 m

Funafuti

e

ra kV

z

OtoËje Santa Cruz

i

10˚S

itia z

PliÊak Hazel Holme

granica tektonskih ploËa

Wallis

va No

i Futuna (FRA) Greben Zephyr

Vanua Levu Ravnjak Fidæi

160˚E

g

6/6/2007 22:56:42

472-473_Melanesia.indd 473

H

VANUATU

FIDÆI Suva

Sjeverna Fidæijska Erromango zavala

Efate Port-Vila 222 m

Ot oËj e

Ka

le do n

16 m

Savai’i Apia SAMOA Upolu

Futuna Wallis

OtoËje Banks

té au di bri Loy

jeb

Ravnjak Bellona

150˚E

Nova Kaledonija (FRA)

morska dubina najveÊa dubina na karti

PliÊak Pandora

Maewo Pentecost Malekula

Preg Mellish

ija Nouméa

Viti Levu

Korsko more

Lauanska zavala OtoËje

Vava'u

4m

i rid b n e Hu iH at ov b r N H k Juæna ra Ja Fidæijska

7183 m

zavala

J

3

L

Tanna

170˚E

I

2

kopno podmorski vrh

9175 m

Koraljno more

OtoËje Whitsunday

5000 m

LU

Espiritu Santo

Æli

004-023_korice2_CRO.indd 4-5

Honiara Guadalcanal J uæ San Cristobal ni So 8322 m lom ons ki jarak Rennell

VA

ci

en

Ova je promidæbena broπura sloæena iz radne verzije materijala, koji Êe se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

004-005 contents.indd 4

n

106

Mackay

140˚E

a

Malaita

i He Nov

gr Townsville

U

180˚

k

TONGA OtoËje Tongatapu

10 587 m

10 800 m

20˚S

4

AtL AS OCEANA

ni

eb

l

3000 m

to ki o ans au

92

PLAÆe I dINe

Solomonova zavala

2000 m

TIHI OCEAN

e

Jarak

oBALNI KrAJoLICI

Cairns

alj

3m

500 m

d

ns lan OtoËje Koraljnoga mora 88 (Coral Sea Islands)

oBALe I ProMJeNe rAZINe OtoËje MorA

1

250 m

a

Ra v njak

OtoËje Cooktown Sir Edward Pellew OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA

Wellesley

Bougainville Choiseul 7 m Santa Za Otoljev N Isabel Ëje N ew ew Ge Ge org 399 m org i i

j

V OKOLI©I

razina mora

KIRIBATI

Ja

Zaljev Carpentaria

Zavala Koraljnoga mora

rt

LEGENDA

3179 m

k i jara i d vern Sje i Hebri v No

Cape York MORSKI

ru

6249 m

a

Rt Arnhem

Banaba

ilb e

SOLOMONSKI OTOCI M

P Ælijeb

1337 m

Ekvator

1000 m

OtoËje Louisiade

Papuanski ravnjak

Wessel

Groote Eylandt

ain Brit

Port OtoËje Moresby D'Entrecasteaux

Tor resov prolaz Rt York

A r nhemova Zeml ja

J76 arak New

8940 m

Solomonovo more 78

MorSKe MIJeNe

Arafurski πelf

Buka

L 180˚

T

Arafursko more

74

Lae

MorSKI vALovI Fly

Rabaul

New Britain

VALOVI I MORSKE MIJENEHuon Yos Sudarso

New Ireland

k

170˚E

Prag O nt ong Java

Umboi

Madang

J

160˚E

64

IstoËni i sjeverni rubovi Koraljnoga mora oznaËeni su dubokomorskim jarcima, mjestima na kojima se podvlaËi oceanski dio Australske ploËe.Vulkanska aktivnost stvorila je Solomonsko otoËje i otoËni niz Vanuatua. Eksplozivne erupcije u tome otoËnom prostoru ponekad stvaraju vulkanske plovuËce, eruptivne stijene koje, zbog postojanja πupljina i plinova u njima, plutaju. Ostaci doplutalih plovuËaca mogu se naÊi i na zapadnoj obali Koraljnoga mora.

I

NAURU

N o v HArIKeNI I TAJFUNI a G v i n e j a PAPUA NOVA GVINEJA 70 OtoËje Aru

Ovo tropsko more dobilo je ime zbog postojanja koraljnih grebena uz veÊinu njegovih obala. Na zapadnome dijelu mora nalazi se Veliki koraljni greben (vidi str. 160) koji raste uz rub australskoga kontinentskog πelfa. Tople vode ulaze u more iz smjera Pacifika, sporo kruæe prije izlaska kroz Torresov prolaz na zapadu ili kao IstoËnoaustralska struja na jugu.

Greben Lyra

Bismarckovo more

Sepik

Wewak eL NIÑo I LA NIÑA

9165 m

Tihi ocean, rijeke Fly, Purari, Kikori

H

150˚E

60

Jayapura

4,8 mil. km2

NAJVE∆A DUBINA DOTOK

58

22 m

oCeANI I KLIMA

POVR©INA

ZALAZAK SUNCA NAD ARAFURSKIM MOREM

52

Veliki koraljni greben je, s duljinom veÊom od 2000 km, najveÊa koraljna struktura na svijetu.

Koraljno more

Manje od 250 m

Ravnjak Fidæi najtanji je dio tektonske ploËe Fidæi. OtoËje Fidæi izvorno je bilo dio neprekinutoga vulkanskoga otoËnog niza zajedno s otoËjem Vanuatuom i Solomonskim otoËjem. Preseljeno je na istok uslijed promjene smjera PacifiËke ploËe i poËetka stvaranja nove oceanske kore u Sjevernoj Fidæijskoj zavali. Hrbat Hunter na jugu oznaËava transformni rasjed koji je omoguÊio pomicanje na istok. Danas neaktivni jarak Vitiaz na sjeveru oznaËava pak subdukcijsku zonu koja je stvorila otoËje. Tijekom vremena goleme koliËine vapnenca nataloæile su se kao platforma oko vulkanskoga otoËnog niza, koji je preoblikovan izdizanjem, rasjedanjem i nabiranjem uzrokovanog otvaranjem mlade Sjeverne Fidæijske zavale. Rast platforme nastavlja se i danas zahvaljujuÊi koraljnim grebenima koji okruæuju stotine fidæijskih otoka.

VELIKI KORALJNI GREBEN

TIHI OCEAN g3

a

Sa

GEOLOGIJA OCEANA

kor

Sa

38

iki

f

SvJeTLost I ZvUK

el

el

36

Di gul

Makassars

TeMPerATUrA I SALINITeT

54

a ber

130˚E

34

140˚E

am

Uredništvo

KeMIJSKA SvoJSTvA MorSKe vode

g

mo

ekoloπki trag naπe vrste. Od prekomjerne uporabe gnojiva u zemljama bez izlaza na more kojaGreben tisuÊama kilometara dalje uzrokuje cvjetanje algi pogubnih za æivi Rowley svijet, do svakodnevna Ëak i u najudaljenijim dijelovima Shoals dotoka plastiËnih predmeta Derby svijeta, naπi postupci utjeËu π na naπ jedini sustav za odræavanje æivota. Broome v Tom spoznajomlene yje æelimo se osjeÊati osuenima zbog svojih postupaka, nego w Ro kako nam boljim upoznavanjem oceanskog sustava i njegovih kanimo doËarati AUSTRALIJA stanovnika 20˚S rad na ozdravljenju naπeg planeta moæe postati draæi i potrebniji. Malim koracima, kao πto je obraÊanje malo viπe pozornosti naπim svakodnevnim rutinama, svatko od nas moæe imati vaæan pozitivan utjecaj na buduÊnost naπega 4 planeta i na svijet koji Êe naslijediti naπa djeca. Ukratko, bilo bi mnogo zdravije nauËiti plesati uz valcer prirode nego pokuπavati promijeniti glazbu. 120˚E

32

CIRKULACIJA I KLIMA

e Bon

INDIJSKI OCEAN

30

ova anus Gv oCeANSKI vJeTrovI ak M in Jar e j Povr©INSKa CIrKULACIJA M

Zaljev

statistiËari Ëude koliko je mala vjerojatnostIda æivim NZemlja, D O Nbogata E Z Iraznolikim JA svijetom, u koji spadamo i mi, uopÊe postoji. Ipak, do danas smo nekako opstali Zavala i tu smoMakassar gdje jesmo unatoË pravom labirintu prepunom prepreka. More je OtoËje Bone B a n Homer d s k o napisao m o r e svoju Odiseju, Kai oËaralo ljude joπ i prije nego πto je grËki pjesnik OtoËje ep o morskimFloresko pustolovinama. Upravo nas je ta oËaranostOtoËje navela da poemo Tanimbar more prekapati po tom nepoznatom podruËju u potrazi za odgovorima, ali more Damar Wetar Floreska zavala nikada nijeMolako odavalo svoje tajne. Premda su prijaπnji istraæivaËi, znanstvenici ali Sundski otoci i oceanografi postigli monumentalne uspjehe, time Dilismo tek zagrebali povrπinu. 2 Sumbawase da seFlores Procjenjuje viπe od 90% bioloπke raznolikosti na svijetu odnosi na ISTO»NI TIMOR zavala oceane. Od kontrahiranjaSavuanska i opuπtanja meduze poput rada srca do borbe izmeu Timor jarak Savuansko more Sumba hobotnice i paunastog ustonoπca na æivot i smrt, otkriÊa ski nas Ëekaju iza svakog r o m ugla. Sa10˚S svakim odgovorom javlja se desetak novih Ti pitanja. Ovo su zasigurno Melville uzbudljiva vremena dok zaranjamo prema posljednjoj granici naπega planeta. Bathurst ZahvaljujuÊi novim tehnologijama moæemo istraæivatiTimorsko viπe od otprilike moregeneracijama. ci 2% oceanskog prostranstva koje je bilo dostupno prijaπnjim iÊa pl Darwin No Ëak i uz najnoviju tehnologiju, dostizanje iste razine znanja o moru i k ls kao o kopnu trajat Êe nekoliko naraπtaja. hu Rt Londonderry Zaljev Bez obzira na naπu predodæbu o udaljenosti i nepovezanostiJoseph s oceanima, svaki naπ postupak u svakodnevnu æivotu utjeËe na globalni hidroloπki ciklus koji, s druge f l Bonaparte 3 πe na kopno, od najviπih vrhunaca do strane, utjeËe na nas. Sve oborine koje padnu i sk najravnijih nizina, zavrπe u oceanima.ulPremda se taj proces odvijao kroz nebrojene h milijune godina, u posljednjih je stotinu godina na njega profinjeno utjecao sve jaËi

MORSKA VODA SvoJSTvA vode

a

M

Manokwari Jazirah beskonaËnom tamom svemira kao vatrica æivota u, inaËe,l uneprivlaËnoj hlad noÊi Doberai ci Sulawesi beskrajna svemira. 1 164 m Ceramsko more (Celebes) Usprkos nepovoljnim okolnostima, on je Petrijeva zdjelica iz koje se razvio sav, nama znan, æivi svijet. Bez vode, naπ bi planet bio samo jednaSeram od milijardi Buru beæivotnih stijena koje lebde u prostranstvu crno zamrljana niπtavila. »ak se i Ambon

Koraljno more, Timorsko more, Bandsko more

Arafursko more leæi na kontinentskom πelfu i oznaËava granicu Tihoga i Indijskog oceana. Za vrijeme puhanja ljetnih monsuna strujanje u moru je zapadno, prema Indijskome oceanu i Juænoj ekvatorskoj struji u njemu. Zimi je u Indijskome oceanu snaænija Ekvatorska protustruja te je strujanje vode usmjereno prema istoku.

UVOD

80 000 km2

PROSJE»NA DUBINA

nga

Predgovor

Ekvator

DOTOK

POVR©INA

80 m

nga

Priprema za tisak GrafiËki studio Miπ

650 000 km2

NAJVE∆A DUBINA

k To

Korektura Vesna Lovrec

POVR©INA

Ja ra

Lektura Maja MatkoviÊ

Ravnjak Fidæi

Arafursko more

Hrb at T o

Prijevod s engleskog Josip JukiÊ Ivana Buj Ivan »anjevac

8

Lauanski hrbat

Urednik Vid Jakša OpaËiÊ

PREDGOVOR

473

TIHI OCEAN k3

TIHI OCEAN c2

te r

Za nakladnika Alen Bodor

6

n

Naslov izvornika OCEAN THE WORLD’S LAST WILDERNESS REVEALED ∂ 2006 Dorling Kindersley Limited

O OVOJ KNJIZI

a ng Tu tG ba Hr

SAdrŽAJ

MeLANeZIJA

L

13/6/2007 9:09:03 12/8/09 2:12:44 PM


007 22:56:42

MAHovNJACI

307

BodLJIKA©I

308

MALA PrIdNeNA KoLJeNA

315

204

PLANKToNSKA KoLJeNA

319

206

PLA©TeNJACI I SvITKogLAvCI

320

Be©»eLJUSNe rIBe

322

rIBe HrSKAvI»NJA»e

324

Ko©TUNJA»e

338

eSTUArIJI I LAgUNe

114

SLANe Mo»vAre I rAvNJACI

124

Mo»vAre MANgrovA

130 UVOD U MORSKI ÆIVOT

PLITKA MORA

138

SISTeMATIKA

KoNTINeNTSKe rAvNI

140

KrUÆeNJe ÆIvoTA I eNergIJe

212

MORSKI ÆIVOT

STJeNovITA MorSKA dNA

142

PLIvANJe I PLUTANJe

214

PJe©»ANA MorSKA dNA

144

ÆIvoT NA dNU

216

ZoNe ÆIvoTA U MorU

218

oCeANSKe SeoBe

220

ÆIvJeTI U dUBINI

222

BIoLUMINISCeNCIJA

224

PovIJeST MorSKog ÆIvoTA

226

CARSTVA MORSKOG ÆIVOTA

230

BAKTerIJe I ArHeJe

232

LIvAde MorSKe TrAve I ©UMe KeLPA

146

KorALJNI greBeNI

152

PeLAgIJAL

164

OTVORENO MORE I MORSKO DNO

166

ZoNe oTvoreNog MorA

168

PodvodNe PLANINe I gIJoTI

174

KoNTINeNTSKA STrMINA I PAdINA

176

SedIMeNTI NA MorSKoM dNU

180

ProTISTI

234

CrveNe I SMe–e ALge

238

BILJNI SvIJeT

246

veLIKe ZeLeNe ALge

248

ZeLeNe ALge

250

MAHovINe

251

KrIToSJeMeNJA»e

252

gLJIve

256

ABISALNe rAvNICe, dUBoKoMorSKI JArCI I SredNJooCeANSKI HrPTovI

182

HIdroTerMALNI IZvorI

188

SvIJeT ÆIvoTINJA

258

SPUÆve

260

POLARNA MORA

190

ÆArNJACI

262

©eLFNI Led

192

P o L ©NJACI

273

LedeNI BregovI

194

vrP»ArI

275

MorSKI Led

198

KoLUTI∆AvCI

276

CIrKULACIJA U PoLArNIM MorIMA

MeKU©CI

278

200

»LANKoNo©CI

292

004-005 contents.indd 5 004-005_contents_CRO.indd 5

gMAZovI

372

PTICe

382

SISAvCI

404

ATLAS OCEANA OCEANI SVIJETA

426

ARKTI»KI OCEAN

428

ATLANTSKI OCEAN

432

INDIJSKI OCEAN

450

TIHI OCEAN

460

JUÆNI OCEAN

482

PoJMovNIK

488

KAZALo

494

KAZALo ATLASA

505

ZAHvALe

510

6/6/2007 22:56:52 12/8/09 2:31:50 PM


6

O OvOj knjizi

MORSki OkOLi©i Ovo je poglavlje posveÊeno specifiËnim dijelovima mora. Podijeljeno je na cjeline o razliËitim zonama: OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA, poslije kojih se postupno niæu dublji dijelovi, prvo PLITKA MORA, a zatim OTVORENO MORE I MORSKO DNO. U posljednjoj cjelini, POLARNA MORA, prikazana su smrznuta mora oko Sjevernog i Juænog pola. U svakoj su cjelini na uvodnim stranicama opisane glavne karakteristike i razvojni procesi, a nakon njih konkretni primjeri pojedinih oblika. Oblici su razvrstani prema geografskom poloæaju, poËevπi od Sjevernoga ledenog mora preko Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana do mora koja okruæuju Antarktiku.

OVA JE KNJIGA PODIJELJENA NA Ëetiri poglavlja.

U uvodu su prikazana fiziËka i kemijska svojstva mora; morski okoliši govore o najvaænijim zonama mora i oceana, a morski život opisuje æiva biÊa koja ih nastanjuju. AtlAs oceAnA sastoji se od iscrpnih kartografskih prikaza oceana. Poglavlja su, uglavnom, podijeljena na manje cjeline.

!&

841<3)57:)

I>=>D8:6CO6E69

<gZWZcH]^gV]d

KGHI6GjWc^\gZWZc EDKG>C6&%`b' HI6C?:Eg^a^ØcdYdWgd!

dedgVka_VhZdY_V`d\ ^oW_Za_^kVc_V`dgVa_V j&..-#\dY^c^

&*'

UvOD

841<3)57:)

37:)4261/:-*-61 G6OCDKGHCDHI@DG6A?6

37:)4261/:-*-61

6);<)6)3/:-*-6)

CVdkdbbdgh`db`gV_dWgVoj^hegZY didØ_V;^Y¯^_Veg^`VoVcVhj_ViVbdgh`^] oaVi^XV`V`dea^kV_j^ocVYgVocdkghc^] `dgVa_V!hej¯VkV^Ygj\^]dg\Vc^oVbV`d_^ ¯^kZcV\gZWZcj#

@DG6A?C>HJ<G:7:C>¹KGHI:HIGJ@IJG:\gVßZcZdY

Ed_ZY^cV×cV¯^kdi^c_^XV`d_V\gVY^`dgVa_odkZhZeda^e#Eda^e^^oh`je^cZ`VbZc^]`dgVa_V!`d_^ j\aVkcdb\gVYZ\gZWZcZ!^oaj×j_jkVecZcVX^iV`d\gVYZYdc_Zhad_ZkZ\gZWZcV#>hidiV`d!eda^e^`d_^ ¯^kZj`dadc^_VbVhikVgV_joV_ZYc^×`Zh`ZaZiZgVoa^×^i^]dWa^`V#@dgVa_^bV_Z¯^kdicdkV¯cVeg^hjicdhi h^Õj«c^]dg\Vc^oVbVjWa^o^c^eda^eV!oddmVci]ZaaVZ!`d_^eda^e^bVdh^\jgVkV_jcV_kZÕ^Y^d]gVcZ# DhiVa^hjdg\Vc^ob^`d_^j\gVßj_jhkd_Zh`ZaZicZdhiVi`Zj\gZWZcbZ`j«X^^WdYa_^`V«^# Dg\Vc^ob^`d_^higj¯jÕ^^Wj«ZÕ^egZikVgV_jY^_ZadkZ\gZWZcVje^_ZhV`eg^YdcdhZhikVgVc_j \gZWZcViV`d«idiV_e^_ZhV`edejc_VkVc_Z\dkZ ej`di^cZ#6a\Z^dhiVa^dg\Vc^ob^`d_^gVhijcV \gZWZcjedbV¯jdYg¯VkVi^e^_ZhV`^`dbVY^ÕZ \gZWZcVcVd`jej#KZÕ^cV\gZWZcVcZgVhiZ `dci^cj^gVcd!kZÕYd¯^ka_VkVedkgZbZcZ[VoZWg¯Z\ gVhiV^hegZ`^YVcZhgVoYdWa_^bVb^gdkVc_V!`d_Vhj `Vi`VYedkZoVcVhdedgVk`dbdY«iZiZ`d_j_Z cVc^_ZaVdaj_V#

dhiViV`Vh^ic^]bdgh`^]dg\Vc^oVbV!j\aVkcdb`VbZc^]ikgY^] `dgVa_V!h`je^cZ¯^kdi^c_V`d_V¯^k^j`dadc^_VbV#<gZWZc^egZ`g^kV_j d`d(%%%%%`b'ea^i`^]bdgh`^]edYgj×_VcVhk^_Zij!VgVhij edhijecd!dk^hcddgVobcd¯VkVc_j!«^gZc_j^j\^WVc_jdg\Vc^oVbV `d_^×^cZc_^]dk¯^k^Y^d^dY×^_^]hjkVecZcV×`^]`dhijgV\gVßZc^# @dgVa_c^hj\gZWZc^bZßjcV_had¯Zc^_^b^cV_a_Ze«^bZ`dhjhiVk^bV cVhk^_Zijj`d_^bV¯^kZWgd_cZkghiZ¯^kdi^c_V^Ygj\^]dg\Vc^oVbV0 hYgj\ZhigVcZ`dgVa_^hj^bZßjcV_k^«Z^h`dg^«iVkVc^b^Z`dcdbh`^ cV_kgZYc^_^bZ`dhjhiVk^bV#9VcVhhj`dgVa_c^\gZWZc^edYkZa^`^b eg^i^h`db^oWd\gVoa^×^i^]_Zeg^_Zic_^j\gd¯Zcc_^]dkdehiVcV`#

Prvo poglavlje podijeljeno je na Ëetiri dijela. Prvi dio, MORSKA VODA, objaπnjava svojstva vode. GEOLOGIJA OCEANA govori o grai morskog dna i analizira kako se ono mijenja s vremenom. Meudjelovanju atmosfere i oceana te gibanjima vode velikih razmjera posveÊen je treÊi dio, CIRKULACIJA I KLIMA, a VALOVI I MORSKE MIJENE obrauju gibanja i uzburkanost vode manjih razmjera.

EDAD¡6? &*( ?j\d^hidØcVdWVaVdid`V>h]^\V`^

cV_j\doVeVYcdb`gV_j_VeVch`d\didØ_V

<gZWZcH]^gV]d^hegZYdid`V>h]^\V`^ j_VeVch`dbdid×_j!&.-%#\dY^cZ oVeV¯Zc_Z`Vd^okVcgZYVceg^b_Zg W^dgVocda^`dhi^hVhkd_^]&'%kghiV `dgVa_V^d`d(%%kghiVg^WVcVedkg«^c^

JhgZY^«ij_ZhkV`d\eda^eV dikdg!jhiV!`d_^kdY^Yd jcjiVgc_ZjigdWZ#I`^kdd`d jigdWZ^oajØj_ZkVecZcVX `d_^^o\gVàj_Z\gZWZc#

76G>?:GC><G:7:C

I>=>D8:6CO6E69

CjhVIZc\\VgV KGHI6GjWc^\gZWZc^! WVg^_Zgc^\gZWZc^

HK8D?=H;8;D

EDKG>C6

EdYgjØ_Vj`d_^bVhjedkda_c^ jk_Zi^oVgVhi`dgVa_c^]\gZWZcV idea^]kdYVj\aVkcdbhjj igdeh`^bY^_Zadk^bV>cY^_h`d\! I^]d\^6iaVcih`d\dXZVcV# @DG6A?=A69C>=KD96 <gZWZc^hjkZÖ^cdbjoVeVYc^b DkVkghiV!Ade]Za^VeZgijhV!_ZYcV_ZdY Y^_Zadk^bVdk^]dXZVcVj cZ`da^`dkghiV`dgVa_V`d_^hikVgV_j\gZWZcZ `d_^bVhjkdYZidea^_ZcZ\d j]aVYc^bkdYVbVcVYjW^cVbVYd*%%b# j^hidØc^bY^_Zadk^bV#

6IDA

a`§e`[Vgf]\R_ a`deR`_VR\eZgR_ `e`\e`_V

87H?@;HD?=H;8;D

KGHI66ida^ EDKG>C6

((%`b

'

HI6C?:9dWgd!dedgVka_V

hZdY^oW_Za_^kVc_V `dgVa_Vj&..-#\dY^c^

EDAD¡6?HgZY^«c_^Y^dHjajh`d\bdgV^obZàj;^a^e^cV

^h_ZkZgcd\7dgcZV

<gZWZc^IjWWViV]Vhb_Z«iZc^hjd`d YkVVidaVjhgZY^c^Hjajh`d\bdgV ^edocVi^hjedWgd_c^beZaV\^×`^b dg\Vc^ob^bV¯^kZcVdikdgZcdbZ bdgj`d_Zeg^kaV×Z\gZWZc^©edeji bdgh`^]eVhV!bdgh`^]YZbdcV! `dgc_V×V^WVgV`jYV#CVhigb^b higVcVbV\gZWZcV¯^kZ^Wgd_cZ bVc_ZkghiZ`Vd«idhjgV`dk^!«VgZc^ \dad«`g¯c_VX^bdgh`^ej¯Zk^\daVÕ^ ^k^«ZdY(*%kghiV`VbZc^]^bZ`Vc^] `dgVa_V# GVc^]YZkZYZhZi^]\dY^cV'%#hi# \gZWZc^IjWWViV]VbZßjgdc^dX^bVh WdXdbW^a^hjcV\aVhj`Vd_ZYcddY YZhZicV_Wda_^]b_ZhiVoVgdc_Zc_ZcV hk^_Zij#BZßji^b!\gZWZc^hjegZige_Za^ ocVicj«iZijdhVbYZhZi^]\dY^cVoWd\

V\gZh^kc^]g^WVgh`^]iZ]c^`V^dhc^ [VgbZVa\^#;^a^e^ch`V_ZkaVYV ^ciZgkZc^gVaV&.--#\dY^cZegd\aVh^ edYgj×_ZcVX^dcVac^beVg`db!V dY&..(#\dY^cZ_Z^cVJcZhXdkj Ede^hjhk_Zih`ZWV«i^cZ#9VcVhhj \gZWZc^IjWWViV]Vjbcd\dWda_Z hiVc_joWd\oVWgVcZg^WdadkV^h^Yg WgdYdkVcV\gZWZc^bVeadk^aV`d_ YdaVoZbdgV_jhZkZoVi^oVWdkZ# CV`dc^oW_Za_^kVc_V`dgVa_V&..-# \dY^cZ!cVkZÕ^c^b_ZhiV'%%)#\dY oVW^a_Z¯Zc_ZedgVhiedkg«^cZ¯^kd\ had_V`dgVa_V#

CVdkd_[did\gVÎ_^higbd\`dgVa_cd\ dWgdc`Vk^Y^hZcZ`da^`dkghiV bZ`Vc^]`dgVa_V^_Vid`dgVa_c^] oVhiVk^ØVhi^]g^WV#

@VbZc^`dgVa_^gVhijhVbdjegdo^gcd_!dhjc×Vcd_!ea^i`d_kdY^`d_d__ZiZbeZgVijgV cV_bVc_Z&-•8!Ved¯Za_cd_ZYVWjYZ'*©'.•8#CV_Wda_ZhZgVok^_V_jjkdY^`d_d_ _ZhVa^c^iZi(+Ó^j`d_d_cZbV_V`^]kVadkV^a^bcd\dcVcdhVYdcZhZc^]g^_Z`VbV# Dk^jk_Zi^edhid_ZhVbdjcZ`^bigdeh`^b^hjeigdeh`^bedYgj×_^bV# CV_kZÕV_Z`dcXZcigVX^_V`dgVa_c^]\gZWZcV j^cYdeVX^Í×`d_gZ\^_^`d_VhZegdiZ¯ZdY8gkZcd\ bdgVYdhgZY^«c_Z\VI^]d\dXZVcV#BVadbVc_Z `dgVa_V^bVjd`da^X^@Vg^eh`d\VbdgV#Jo\gZWZcZ jidea^bkdYVbVhkZhZk^«ZedodgcdhidWgVÕV `dgVa_^bV`d_^cZdk^hZdhjc×Zkd_hk_Ziadhi^ ^`d_^jkZÕ^bYjW^cVbVhikVgV_j\gZWZcZ ]aVYc^]kdYV©cZ`^hjdYc_^]^okVcigdeV k^Y^hig#&,-#

7Vg^_Zgc^\gZWZcdYdWVaZdYkV_VaV\jcV#CVdkd__Z 6idaØ^cZ`dgVa_c^\gZWZc^^a^didX^jdWa^`j hc^bX^hk^_ZiadeaVkdedYgjØ_Z\gZWZc!ViVbcdeaVkd! eghiZcV`d_^oVikVgVhgZY^«c_jaV\jcj# jYVa_Zc^_Z_ZedYgjØ_ZaV\jcV# Bd¯ZW^i^Za^ei^ØcV^a^cZegVk^acVdWa^`V#

cRkZ_R ^`cR

I>=>D8:6CO6E69

<gZWZc^IjWWViV]V

@DG6A?C>HIGB68

:)B52-ˆ<)2/:-*-6)

ED9GJ¹?6 H<G:7:C>B6 IDEA>=KD96

GjWc^_Z\gZWZcWa^ojdWVaZcZ`d\ did`V^a^`decZcZbVhZ^cZ oVikVgVYjWd`jaV\jcj#

Jheg`dh^bZcj!Wd_Vdkd\`dgVa_VkVg^gVdY a_jW^ØVhiZegZ`deaVkZ!i^g`^ocZ^oZaZcZYd ¯jid"bZàZ#C_Z\dkZkZgi^`VacZgVo\gVcViZ eadØZbd\jdWa^`dkVi^\daZbZ`dadc^_Z#

DkVh`je^cV gVo\gVcVi^]ikgY^] `dgVa_VgVhiZcV YjW^c^dYd`d*b ^hegZYdWVaZ^hidØcZ >cYdcZo^_Z#Ed_ZY^c^ `VbZc^`dgVa_^bd\j gVhi^^cZ`da^`d XZci^bZiVgV j\dY^c^#

G6>G:C>EDA>E>

@dgVa_cZ\gZWZcZbd¯ZbdgVokghiVi^jig^\aVkcZ`ViZ\dg^_Z/gjWcZ\gZWZcZ! WVg^_ZgcZ\gZWZcZ^VidaZ#CV_×Z«Õ^hjgjWc^\gZWZc^#Dc^hZ_Vka_V_jWa^ojdWVaZ! hbVa^bgVobV`dbdYdWVaZ^a^WZoc_Z\V!VcVhiV_jkZgi^`Vac^bgVhidb`dgVa_VcV edYgj×_j`dci^cZcih`ZgVkc^#7Vg^_Zgc^hj\gZWZc^«^g^^gVoYkd_Zc^hjdY`decV kdYZcdbedkg«^cdb!aV\jcdb`d_Vbd¯ZW^i^`^adbZig^bV«^gd`V^cZ`da^`d YZhZiV`VbZiVgVYjWd`V# 6ida^hjkZa^`^eghiZcVhi^\gZWZc^`d_^oVikVgV_jhgZY^«c_jaV\jcj0kZÕ^cV_ZVidaV YVaZ`ddYkZa^`^]`decZc^]bVhV!`Vdceg#j_j¯cdbZY^_ZajI^]d\dXZVcV#¹Zhid ^ocVYedkg«^cZbdgVk^gZY^_Zadk^VidaV^WVg^_Zgc^]\gZWZcVjdWa^`jc^h`d edad¯Zc^]`dgVa_c^]did`V©cVhiV_jiVad¯Zc_Zb dYadba_Zc^]`dbVY^ÕV\gZWZcVgVYdbkVadkV# Edhid_Z_d«Yk^_ZkghiZ\gZWZcV/`dgVa_cZ`geZ© bVc_Zhigj`ijgZ`d_ZhjjcjiVgaV\jcV^a^hjhVhiVkc^ Y^dYgj\^]kghiV\gZWZcV©^\gZWZc^cVh^e^`d_^hZ hVhid_ZdYgVoa^×^i^]dWa^`V\gZWZcV`d_^c^hj d×^\aZYcdedkZoVc^ha^c^_dbdWVaZ#

GJ7C><G:7:C

EA6K>@DG6A?

@6B:C>@DG6A?

>:;<-/:-*-6)

\`cR][cRdeV fk`SR]fZdegRcR cfS_ZXcVSV_

dYhVbdcZ`da^`d×Zikdgc^]`^adbZiVgV# CV\gZWZcj_Z^cV_kZÕV`dadc^_V g^_Zi`d\eaVkd\`dgVa_V=Za^dedgV XdZgjaZVcVhk^_Zij#9ZhZia_ZÕ^bVhjhZ oV\dkdgc^X^oVd×jkVc_Zd`da^«VWdg^a^ egdi^k\gVYc_ZogV×cZaj`ZoV>h]^\V`^ `V`dW^heVh^a^\gZWZc#Eg^_ZYad\_Z \gVYc_ZogV×cZaj`ZcV\gZWZcjdYW^_Zc! cdoVWg^c_VkV_j^eaVcdk^\gVYc_ZogV×cZ aj`ZcV`decj_ZgW^^he^gVc_ZiaV ^c_Z\dkdiVad¯Zc_ZcV\gZWZcj k_Zgd_Vicd^bVad«iZiVcj×^cV`#

*%%%`b'

HI6C?:D«iZÖZc^

CjhVIZc\\VgVc^o_ZdYd`d *%%`dgVa_^bVdWgjWa_Zc^]did`V j_j¯cd_>cYdcZo^_^#H_ZkZgc^hjdidX^ kja`Vch`d\edYg^_ZiaV!V_j¯c^hj j\aVkcdb\gVßZc^dY^oY^\cji^] `dgVa_c^]kVecZcVXV#KZÕ^cV_Z\gZWZcV hVbdY_Zadb^×cd^higV¯ZcV#>eV`! ^higV¯^kVc_V`d_VhjegdkZYZcVed`VoVaV

hj^oc^bcdkZa^`jW^dad«`jgVocda^`dhi bdgh`d\hk^_ZiVjdkdbedYgj×_j# CVeg^b_Zg!_ZYVckZa^`^\gZWZcbd¯Z W^i^hiVc^«iZoVk^«ZdY&'%%kghiVg^WV id_Zk^«ZkghiVcZ\djhk^bbdg^bV :jgdeZoV_ZYcd^*%%gVoa^×^i^]kghiV \gZWZcdikdgc^]`dgVa_V#JdW^×V_ZcZ ¯^kdi^c_h`ZkghiZdkY_ZhjgV¯Zbdgh`^

dgadk^!bdgh`^YZbdc^!\gWd\aVkZ eVe^\V×Z^gVoa^×^iZkghiZ]dWdic^XV ^\dad«`g¯c_V`Vbdgh`^]ej¯ZkV \daVÕV#CV_kZÕZhjeg^_Zic_ZCjhV IZc\\Vg^dcZ×^«ÕZc_Zh`decV! iVad¯Zc_ZhZY^bZcViVcVhiVa^]h_Z×d YgkV!adkg^WVoVV`kVg^_Z^g^Wdadk hZ`heado^kdb#

oWd\g^WdadkV

EDAD¡6??j¯cV>cYdcZo^_VdYAdbWd`VcVoVeVYj

YdI^bdgVcV^hid`j

A?J9H@66@I>KCDHI

>O7?:A?>K6C?:@DG6A?6

CVha^X^hjeg^`VoVc^gVoa^Ø^i^^okdg^! cVØ^c^^oajØ^kVc_V^gVob_ZcZ^dcV! hda^^b^cZgVaV¯jiZhigZa^XZ!ea^cdkV gj¯^ØVhiZhigZa^XZ^]gVc_^k^]ikVg^ i^g`^ocZhigZa^XZjbdgh`d_kdY^#

D8:6C>H69G¡:B>A>?JC:DIDEA?:C>=`Zb^_h`^]ikVg^#KZÕ^cV^]_Zeg^hjicV j^oc^bcdbVa^b`dcXZcigVX^_VbV#DY_V×ZoVhijea_Zc^]ij_Zbdgh`Vhda`d_V c^_Z_ZYcdhiVkcZ\gVßZkZÕ_ZcV`je^cVcVW^_Zc^]×Zhi^XVokVc^]^dc^#BZßj dhiVa^bhjhVhiVkc^bY^_Zadk^bVea^cdk^`Vd`^h^`^a^j\a_^`dkY^d`h^Y# JdXZVc^bV_Zdidea_Zcdida^`dikVg^!jodhiVad!oVid«id_ZkdYV ^okghcddiVeVad#

(*

84167>1=57:;372>7,1

A:<:C96 ea^cdk^ ^dc^!hda^ ^b^cZgVa^ ]gVc_^kZikVg^

Ova cjelina prikazuje svojstva molekule vode, kemijska svojstva morske vode i naËin na koji se s dubinom mora mijenjaju svojstva poput temperature, tlaka ili prozirnosti.

CV_kV¯c^_^hjea^cdk^didea_Zc^jbdgh`d_kdY^Yj«^`C!`^h^`D  ^j\a_^`dkY^d`h^Y8D #GVo^cZD ^8D dk^hZdV`i^kcdhi^bV[didh^ciZih`^] dg\Vc^oVbVÍideaVc`idc^¯^kdi^c_V#GVo^cV`^h^`VjegVk^aj_ZcV_k^«VWa^oj edkg«^cZcV`d_d_hZea^cVehdgW^gV^oogV`V^a^hZijhikVgV[didh^ciZodb# C_Z\dkV_Z`dcXZcigVX^_VcV_bVc_VcVYjW^c^dYd`d&%%%b_Zg\VdcY_Zigd«Z WV`iZg^_Z^¯^kdi^c_Z`d_ZhZ]gVcZbgikdbdg\Vch`dbikVg^#CVkZÕ^b YjW^cVbVgVo^cV`^h^`VdeZigVhiZ#@dcXZcigVX^_Vj\a_^`dkVY^d`h^YVcV_kZÕV_Zj YjW^cVbV!VcV_bVc_Vjoedkg«^cj\Y_Z\VhZk^«Zedigd«^jegdXZhj[didh^ciZoZ cZ\d«id\VhZjcZhZY^hVc_Zb#

;4)6757:HdajdXZVc^bVedhid_^jdWa^`jcVW^_Zc^]×Zhi^XVokVc^] ^dc^!dY`d_^]hjcZ`^edo^i^kcd!VcZ`^cZ\Vi^kcdcVW^_Zc^# CV_×Z«Õ^hj^dc^cVig^_V^`adgV!hVhiVkc^Y^_Zadk^`j]^c_h`Z hda^cVig^_Zk`adg^Y#Dc^oV_ZYcd×^cZd`d-*bVhZhk^] hda^jbdgj#DhiViV`\didkdjX^_Zadhi^×^cZ×Zi^g^ha_ZYZÕV cV_×Z«ÕV^dcV!Vidhjhja[Vi!bV\cZo^_!`VaX^_^`Va^_#Hk^i^ ^dc^!jo_d«cZ`ZjbVc_^b`da^×^cVbV!cVaVoZhZY^a_Zb dXZVcVjid×cddYgZßZcjdb_Zgj#HkV`^_Z^oc^bcd gVkcdb_ZgcdgVhedgZßZc©idc^_ZiV`dhcZ`^bYgj\^b ikVg^bVdidea_Zc^bjbdgh`d_kdY^`d_ZhjcZgVkcdb_Zgcd gVhedgZßZcZ#

>OAJ¹>K6C?:J<A?>@6

7gd_cZbdgh`Z¯^kdi^c_Z`Vd ^cY^_h`ZaVà^XZcVha^X^`dg^hiZhZ `VgWdcVi^bVhed_j\a_^`V^`^h^`V ^obdgh`ZkdYZoV^o\gVYc_jhkd_^] d`adeV#CV`dcj\^WVc_Vd`ade^^a^ a_jh`Zbd\jikdg^i^hZY^bZci!Vh kgZbZcdb^hi^_Zcj#

EGD>OKDÁ6¹>EDIGD6¹@>H>@6

GVo^cV`^h^`Vjea^Ö^bY^_Zadk^bVdXZVcV dk^h^dgVkcdiZ¯^^obZàjdcd\V«idhikdgZ [didh^ciZih`^dg\Vc^ob^!`Vd«id_Zbdgh`V igVkV!^dcd\V«idedigd«Z¯^kdi^c_Z`Vd «idhjg^WZ#

G6¹A6B76HDA>

>heVgVkVc_Zb&%a^iVgVbdgh`ZkdYZ YdW^_jhZd`d(*(\gVbVhda^egZbV Yda_Zeg^`VoVc^bkghiVbV^db_Zg^bV#

0:)621>-<>):1 7gd_cZhjikVg^eg^hjicZjbVa^b`da^×^cVbVjbdgh`d_kdY^!Va^hjegZhjYcZ oVgVhibdgh`^]dg\Vc^oVbV#CVed×Zi`j_ZdXZVch`d\V]gVc^YWZcd\aVcXV ÍideaVc`idc©b^`gdh`deh`VW^ÕV`d_VeajiV_j^`d_VhikVgV_jZcZg\^_j [didh^ciZodb#OVgVhi^gVobcd¯VkVc_ZÍideaVc`idcjhjedigZWc^c^igVi^! ¯Za_Zod^[dh[Vi^#Eg^cZYdhiVi`ji^]ikVg^c_^]dkgVhiegZhiV_Z!Veg^edkZÕVc^b `da^×^cVbVcVhiV_ZXk_ZiVc_ZbdgVgVoYdWa_ZcV\ad\gVhiV#>V`dcZ«id ]gVc_^k^]ikVg^YdaVo^jbdgZg^_Z`VbV^ha^×cd!c_^]dk_Z\aVkc^^okdg cZegZhiVcd`gj¯Zc_ZikVg^jhVbdbdXZVcj#CV^bZ!bgik^dg\Vc^ob^idcj cVdXZVch`dYcdcV`d_Zbc_^]dkdbgVo\gVYc_dbcVhiV_j]gVc_^kZikVg^# JoaVocZhigj_Zbdgh`ZkdYZhdXZVch`d\YcVk^Y^hig#+%dWcVka_V_joVa^]Z ]gVc_^k^]ikVg^jedkg«^ch`^bkdYVbV \Y_Z^]igd«^ÍideaVc`idc^i^bZ oVikVgV`gj\#

KD96@6DDI6E6AD

OWd\cZgVkcdiZ¯ZcVWd_VcV hkd_^bbdaZ`jaVbVkdYV_Z YdWgddiVeVad#@VYdiVeV_j ^oVYg¯VkV_jcVig^_Zk`adg^Yj dide^c^!edo^i^kcdcVW^_Zc^ `gV_Zk^bdaZ`jaVd`gZÖjhZ ^dc^bV`adgV!VcZ\Vi^kcd cVW^_Zc^`gV_Zk^^dc^bVcVig^_V#

1B>7:111B4=¢1>)62>dc^`d_^ikdgZhda^Ydhe_Za^hjjdXZVcZgVoa^×^i^begdXZh^bV# CZ`^hj^oaj×Zc^^ohi^_ZcVcV`decjY_ZadkVc_Zb`^«ZiZhj g^_Z`VbVYdhe_Za^jbdgZ#CZ`^hjYdhe_Za^jbdgZ^oa^_ZkVc_Zb^o ]^YgdiZgbVac^]^hejhiVk^Y^hig#&--!hegV«^cdb`d_j_Zh`decV diej]Vdk_ZiVg^a^jkja`Vch`d_egV«^c^#HYgj\ZhigVcZedhid_Z^egdXZh^ `d_^bVhZhkV`^dYi^]^dcV^oaj×j_Z^obdgh`ZkdYZ#IdhjegdXZh^dY haVcd\egh`Vc_Ved`decjYdhikVgVc_Vb^cZgVacd\iVad\VdYgVoa^×^i^] ^dcVcVbdgh`dbYcj#HkV`^^dc^bV`VgV`iZg^hi^×cdkg^_ZbZoVYg¯VkVc_V! i_#kg^_ZbZedigZWcdYVhZ^dc^oaj×^^a^ dYhigVc^^odXZVcV#JdW^×V_Zc^hZ^dc^ Yj\doVYg¯VkV_jjbdgj!dYcZ`da^`d hidi^cVYdcZ`da^`dhidi^cVb^a^_jcV \dY^cV#

A?J9>

k^XVgh`^`Zb^×Vg^Yd`idg6aZmVcYZg BVgXZi&,,%#©&-''#egdkdY^d_ZcZ`V dYcV_gVc^_^]^higV¯^kVc_V^obVg^ch`Z `Zb^_Z#C_Z\dkd_ZcV_edocVi^_Zdi`g^ÕZ ^o&-&.#\dY^cZYVhjhk^\aVkc^^dc^j bdgh`d_kdY^`Vd«idhj^dc^cVig^_V! `adgV^bV\cZo^_Vjid×cddYgZßZcdb ^_ZYcV`dbdb_Zgjjhk^bY^_Zadk^bV dXZVcV#HiVW^aVcdb_Zg^dcVdYg¯VkVhZ jcVid×egdb_ZcVbVhVa^c^iZiVkdYZ ^YVcVh_ZedocVi`VdoV`dcdhiVacdb bZßjhdWcjdb_Zgj#

C6HI6C6@6IDA6

]ZTVXcVSV_R

>oW_Za_^kVc_ZhZdYcdh^cV\jW^iV`Wd_Z \gZWZcdikdgc^]`dgVa_V!V`d_^hZ_Vka_V `VYV`dgVa_c^eda^e^dYWVXZh^Õj«cZ dg\Vc^obZoddmVci]ZaaVZ!dY\dkdgcZ oVWd_j`dgVa_V!^a^dc^hVbddhiVcj WZoe^\bZciV#JZ`higZbc^bhaj×V" _Zk^bVdkdbd¯Zjogd`dkVi^ j\^cjÕZ`dgVa_V#>oW_Za_^kVc_Zbd\j jogd`dkVi^gVoa^×^i^×^bWZc^X^bZßj `d_^bVhjdcZ×^«ÕZc_Z^edgVhi iZbeZgVijgZkdYZ#Jedha_ZYc_^] cZ`da^`dYZhZia_ZÕVoVW^a_Z¯Zcd_ZcZ" `da^`ded_VkVbVhdkcd\^oW_Za_^kVc_V `dgVa_VcVkZa^`^bedYgj×_^bVdXZVcV#

\`cR][Z_RdeRg][R[f cRdeZZ`S]Z\f[f SRcZ[Vc_ZXcVSV_

a]Ze\R]RXf_R

DkY_Z_Zeg^`VoVccVhiVcV`VidaVd`d kja`Vch`d\did`V#JedØZi`jhZ`dgVa_^ cVhZa_VkV_jjodWVajdid`V^hikVgV_jgjWc^ \gZWZc\dgZ#HkgZbZcdb!did`edhijecdidcZ! cd\gZWZccVhiVka_VgVhi^dWa^`j_jÖ^WVg^_Zgc^ \gZWZc\dgZYZhcd#CVedha_Zi`j!did` edhkZcZhiV_Z!Va^`dgVa_c^\gZWZc^YVa_Z gVhiZhVYVdWa^`j_jÖ^VidaYZhcd#6ida^ bd\jcVhiVi^^oWd\edgVhiVgVo^cZbdgV#

7JEB

gf]\R_d\Z[V`e`\ a`e`_f` dcVUZ§_[V[Va`UcfÒ[V Zdaf_[V_`gRa_V_TV^ dXcVSV_R \`cR][Z_RdeRg][R[fcRdeZ _R^[VdeZ^R_R\`[Z^R gR]`gZU`_`dVYcR_f

152-153_CRO.indd 152-153

g UVODNE STRANICE

Na ovim su stranicama opisane osnovne vrste okoliπa. Gornji je primjer uzet iz cjeline o plitkim morima.

9/28/09 10:00:16 AM

G6KC?6@<G:7:C6 >HEG:9DID@6E6CI6G6

CVdkdbea^i`dbY^_Zaj\gZWZcVj hgZY^«c_ZbY_ZajCjhVIZc\\VgZk^YZhZ Wgd_cZkghiZ`VbZc^]`dgVa_V^ok_ZoYVØV#

160-161_CRO.indd 160-161

8K?:I6C?:BDG6

I^g`^ocddWd_ZcdedYgjØ_ZcV hViZa^ih`d_hc^bX^H`V\ZggV`V bdgh`d\VegdaVoV^obZàj H_ZkZgcd\^7Vai^Ø`d\bdgV eg^`Voj_ZXk_ZiVc_ZÎideaVc`idcV#

MORSki ÆivOT

@G:B:C6HI: 9>6IDB:?:

Dk^h^Öj«c^eaVc`idch`^ dg\Vc^ob^^bV_j hi^_Zc`Z\gVàZcZdY h^a^`ViV#Bd\jgVhi^ hVbdjkdY^hYdkda_cd h^a^X^_ZkZ`^hZa^cZ#

DI?:86C?:G>?:@6

Di_ZXVc_Zg^_Z`VjdXZVcZbZ]Vc^oVb_Z `d_^b^dc^bdgh`Zhda^^]gVc_^kZikVg^hi^¯j jdXZVcZ#CVha^X^hZjbdgZjodWVaZ FjZZchaVcYVj6jhigVa^_^ja^_ZkVg^_Z`VCddhV#

=>7,

=>7,

6A:M6C9:GB6G8:I

f MORSKA VODA

]RXf_R gf]\R_d\Z `e`\

57:;3173741ˆ1

3-512;3);>72;<>)57:;3->7,-

>OKDG>!>OAJ¹>K6C?:>G6OB?:C:

57:;3173741ˆ1

3-512;3);>72;<>)57:;3->7,-

57:;3173741ˆ1

()

57:;3)>7,)

/-747/12)7+-)6)

))

87,:12-<477+-)6)1376<16-6)<)

87,:12-<477+-)6) 1376<16-6)<)

G6OKD?@DCI>C:CI@H:@DG:

EgZ^cV`V`dgZ^ocVYjhe^c_jÖ^]`dckZ`X^_h`^] id`dkVdiZ¯VcV_ZoWd\hiVacVYdid`VWVoVaiV ^oeaV«iV!eVYVcVhjhgZY^«ij`dci^cZcih`^] «i^idkVcVaVo^bded_VhdkZ¯VYV^cZ[g^iV#

HK?:IH@>D8:6C>C6HI6A>HJEG>?:K>:D9)b^a^_VgYZ\dY^cV`dcYZcoVX^_db

GEOLOGIJA OCEANA e

kdYZcZeVgZ^oeg^b^i^kcZVibdh[ZgZ!Va^^dYkdYZ^o`dbZiV`d_^hjeVYVa^cV OZba_j#@VYhjhZikVg^kZgi^`VacdgVokghiVaZed\jhidÕ^!cVhiVaV_Z_ZYcda^×cV OZba_^cV`dgVWd\ViVaV`«^bZaZbZci^bV`d_V_ZeajiVaVcV\dgc_ZbY^_ZajeaV«iV \gVßZcdbdY\j«Õ^]ikVg^#@Vhc^_^b[dgb^gVc_Zb`dci^cZcViVcVhiVaV_Z^ ]dg^odciVacVY^[ZgZcX^_VX^_V_Zghjhi^_ZcZ`d_Zhj^]×^c^aZW^aZYgj`×^_Z\ `Zb^_h`d\hVhiVkVdYdc^]^hedYdXZVcV#

Osim πto opisuje grau morskog dna, ova cjelina prikazuje i procese koji ga oblikuju te nastoji objasniti podrijetlo oceana promjenama njihove veliËine i oblika kroz geoloπko vrijeme.

>7,)1)<57;.-:)

)*

K:O6CD¡:A?:OD

HZY^bZcicVhi^_ZcVokVcV kZoVcd¯Za_ZodhVYg¯^d`h^YZ ¯Za_ZoV`d_^hjcVhiVa^`VYV _ZedgVhaV`da^Ø^cV`^h^`Vj gVc^bdXZVc^bV#

OVY^[ZgZcX^_VX^_Zkja`Vch`V_ZV`i^kcdhi^oOZba_^cZ jcjigV«c_dhi^^oWVX^aVaV`d]aVea_^kZikVg^#CV_aV`«^ ea^cdk^edejikdY^`V^]Za^_VWgodhjhZ^o\jW^a^j hkZb^gjdhiVka_V_jÕ^hiVW^acjVibdh[ZgjhVhiVka_Zcj dYYj«^`V!j\a_^`dkVY^d`h^YV^kdYZcZeVgZ#9^d_Z kdYZcZeVgZ`dcYZco^gVc_ZbegZaVo^djiZ`jÕZ hiVc_ZiZhZ×^c^YV_Zedhid_VdedkZa^`dXZVc_d« eg^_Z)b^a^_VgYZ\dY^cV#HbVigVhZYV_ZbaVYV OZba_V^bVaV^hi^hVhiVk`VdcZ`^bZiZdg^i^`d_^ hVYg¯Z&*'%kdYZ!«id_Zdh^\jgVkVaddW^aVc ^okdgkdYZoVbaVY^dXZVc#9dYVicZ`da^×^cZ kdYZhi^oVaZhjdYjYVgV`dbZiV#Ed_Vkdb [didh^ciZih`^]dg\Vc^oVbVeg^_Zd`d (!*b^a^_VgYZ\dY^cVjdXZVcjhj hZed_Vk^aZ^egkZ`da^×^cZ hadWdYcd\`^h^`V#

376<16-6<;3)37:) @dci^cZci^hj\gVßZc^dYgVoa^×^i^]kghiVhi^_ZcV/ C6?HI6G>?:HI>?:C: bV\bVih`^]\gVc^i!hZY^bZcic^]^bZiVbdg[c^]`d_Z HZY^bZcicZhi^_ZcZcV 7V[Îcdkjdid`jY^dhj hjcVhiVaZc_^]dkdbegZdWgVoWdb#@dci^cZcih`V`dgV @VcVYh`d\«i^iV# oVgVoa^`jdYdXZVch`ZhVYg¯^YdhiV`kVgXV#CVhiVcV` @dci^cZcih`^hj«i^idk^ `dci^cZcih`^]hi^_ZcVgZojaiVi_ZedcdkcViVa_Zc_V! hiVW^ac^^\gVàZc^dY ]aVßZc_V^egZhaV\^kVc_VdXZVch`Z`dgZjogd`dkVcV cV_hiVg^_^]hi^_ZcVcV hk^_Zij!\gVc^iVhiVg^]^ kja`Vch`dbV`i^kcd«Õj^ocVYcZ`VYVWgd_c^_^] Yd(!-b^a^_VgYV\dY^cV# ^_V×^]`dckZ`X^_h`^]`gj\dkVj\dgc_ZbY^_Zaj eaV«iV#JhkV`db`dckZ`X^_h`dbX^`ajhjiZ¯Z `dbedcZciZoVYg¯VkVaZhjhZj\dgc_ZbY^_Zaj eaV«iV!VaV`«ZhjhZ`dcXZcig^gVaZj`dg^#HjYVgVc_Zb^heV_Vc_ZbaV`«^] Y^_ZadkV`dgZcVhiVa^hjegk^b^`gd`dci^cZci^#9ZWa_Vc_Z`dgZeg^Ydc^_Zad_Z iVa_Zc_j^dead×VkVc_jc_ZcZWVoZ\gVc^idb#EdYji_ZXV_ZbkgZbZcVjWgoVdhZ egdXZhhikVgVc_V`dci^cZcih`^]hi^_ZcV0diedgc^_ZhjhZ`dbedcZciZedeji `kVgXVoVYg¯VkVaZ!Vide^kZhjikVg^he^gVcZjdXZVcZ#

BA696O:BA?6

?d«dYcV_baVà^]YVcVOZba_V _Z^bVaVYjWd`ZdXZVcZ^ocVY `d_^]hj^ok^g^kVa^kja`Vc^^ gVhijÖVedYgjØ_V`dci^cZcih`Z `dgZ#DXZVc_ZedhiVdhaVc jcd«Zc_Zbb^cZgVaVcVhiVa^] ^he^gVc_Zbedkg«^ch`^]hi^_ZcV#

7+-)6;3)37:) DXZVch`V_Z`dgV\j«ÕVdY`dci^cZcih`ZiZhid\ViZ¯ZeajiV# OVdWVi^eV`dgZbd¯ZbdgZÕ^YVeajiV_jcVÂeaVhi^×cdbà \dgc_ZbY^_ZajeaV«iV!cddXZVch`V_Z`dgVk^«Zjgdc_ZcV oWd\kZÕZ\jhidÕZ#9ZWa_^cVdXZVch`Z`dgZ^ocdh^Yd &&`b!«id_Zeg^a^×cdiVc`djjhedgZYW^hYZWa_^cdb `dci^cZcih`ZdY'*Yd,%`b#<gVßZcV_Zj\aVkcdbdY WVoVaiV!bV\bVih`Zhi^_ZcZh^gdbV«c^_Zh^a^X^_Zk^bY^d`h^Ydb dY`dci^cZcih`Z`dgZ!VWd\Vi^_Z`VaX^_ZbdY\dgc_Z\VY^_ZaV eaV«iV#7VoVaicVaVkVcVhiV_ZdYiZ`jÕZbV\bZ^o\dgc_Z\ Y^_ZaVeaV«iV`d_VhZiVa^YZ`dbegZh^_dbiVbd«c_Z\bViZg^_VaV# 9Z`dbegZh^_VcVhiV_Z^hedYej`di^cVj`dg^edejidc^] cVßZc^]jhgZYc_ddXZVch`^b]geidk^bV#@gdoiZej`di^cZ aVkV^oW^_VcVedkg«^cj^ikdg^cdkjdXZVch`j`dgj#

Ovo je poglavlje podijeljeno na dva dijela. UVOD U MORSKI ÆIVOT govori o ekologiji i povijesti æivota u moru te prikazuje sistematiku morskih organizama. Drugi dio, CARSTVA MORSKOG ÆIVOTA, mnogo je veÊi. Podijeljen je na domene i carstva, tj. biljna su i æivotinjska carstva razvrstana u manje podskupine. Svakako, poslije opÊeg prikaza organizama iz neke skupine slijede opisi pojedinih vrsta uzetih za primjer. Poglavlje poËinje s najmanjim oblicima æivota, bakterijama i arhejama, a zavrπava sa æivotinjskim carstvom.

<G6Á6D8:6CH@D<9C6

Bd]dgdk^Ø^ÖZkY^h`dci^cj^iZiBD=Dhad_ gVoYkV_Vig^had_VWVoVaiVj`dg^WVoVaicV aVkV!YV_`^\VWgddYeaV«iV#<dgc_^eaV«i hed_ZchWVodb`dgZØ^c^`gjija^idh[Zgj# 6hiZcdh[ZgV_Z¯^i`VodcVed`d_d_`a^¯j a^idh[ZgcZeadØZ#

HI>?:C:>OEA6I6

KJA@6C>6C96

DkVgVYVgh`Vhc^b`Veg^`Voj_Zkja`VcZ \gVàZcZdYVcYZo^ih`ZaVkZ`d_^bV_Z hVhiVk^obZàjdcd\Vj`dci^cZcih`^] ^dXZVch`^]hi^_ZcV#

DOMENA Eucarya

%%

+1:3=4)+12)13415)

7+-)6;31>2-<:7>1

?:9G:C?:C6K:A>@:J96A?:CDHI>

K_Zigdk^hiVacZhcV\Z^hb_ZgVbd\j ej]Vi^Yj¯kZa^`^]edYgjØ_VdXZVcV# Jh`aVYjhi^b!oV_ZYgZc_ZcVYj\Z jYVa_Zcdhi^ØZhidYVc^bVc^_ZedigZWcd b^_Zc_Vi^dhcdkc^edad¯V__ZYVgV#

C6¹>CC6@D?>·:H:@G:I6I>ogV×cZbVhZ ^ocVYdXZVcVdYgZßj_jiZbeZgVijgVVibdh[ZgZ^ OZba_^cVgdiVX^_V#DkV_hZhjhiVkk_ZigdkVb^_Zc_V edYji_ZXV_ZbedkZoVc^]edYgj×_Vc^h`d\^k^hd`d\ iaV`VX^`adcZ^Vci^X^`adcZ`d_VcZegZhiVcdegZaVoZ egZ`ddXZVch`^]egdhigVchiVkV#JWa^o^c^dWVaZ jdW^×V_Zc^hj^`decZc_V`^obdgVX`d_^cVhiV_joWd\ gVoa^×^iVidea^ch`d\V`VeVX^iZiV`decV^bdgV#

U ovoj cjelini opisana je i dubinska i povrπinska cirkulacija oceana velikih razmjera. Ona takoer daje uvid u oceanske klime te u brojna meudjelovanja izmeu oceana i atmosfere.

6IBDH;:GH@>@GJ<DK> HjcXZ\g^_jÕ^OZba_^cjVibdh[Zgjed`gZÕZogV``d_^ ed×^c_Z`gj¯^i^d`dhk^_ZiVjig^eVgVY^kdkh`^]`gj\dkV `d_ZodkZbdVibdh[Zgh`^`gj\dk^#=VYaZnZk^`gj\dk^ cVhiV_j^oY^oVc_Zbidead\ogV`Vd`dZ`kVidgV^c_Z\dk^b hej«iVc_ZbcVedkg«^cj!cV`dc]aVßZc_Vjk^«^b Y^_Zadk^bVVibdh[ZgZ!jhjeigdeh`^b«^g^cVbV(%•h_ZkZg ^_j\#DYViaZhZogV``gZÕZcVigV\egZbVZ`kVidgj#J ;ZggZadkj`gj\jogV`hZY^¯Zd`dhjWedaVgc^]«^g^cV+%•h_ZkZg^_j\!]aVY^ hZ!hej«iVjhjeigdeh`dbedYgj×_j^oVi^bhZ`gZÕZegZbVedadk^bV#EdaVgcZ `gj\dkZ×^c^ogV``d_^hZhej«iVcVedadk^bV^edidb`gZÕZegZbVZ`kVidgj#

+7:1741;7>);14) JVibdh[Zgh`^b`gj\dk^bVogV`hZ`gZÕZj hb_Zgjh_ZkZg"_j\#CVhb_Zgji_Z×Z 8dg^da^hdkVh^aV`d_V_Zedha_ZY^XVOZba_^cZ gdiVX^_Z#@V`dhZOZba_VcZegZhiVcdkgi^ ^hedYid`VogV`V!×^c^hZYVogV`h`gZÕZhV hkd\egVkXVh_ZkZg"_j\#Dch`gZÕZcV^hid` `VYVhZ`gZÕZdYZ`kVidgV!VcVoVeVY`VYV hZ`gZÕZegZbVZ`kVidgj#8dg^da^hdkV_Zh^aV eg^k^YcV!VcZegVkVh^aV# DI@ADC>OG6@6 CVk_ZiVg!YV`aZ!cZ CVH_ZkZgcd_edaji`^ Y_Zaj_ZegVkVh^aV# 8dg^da^hdkVh^aVjogd`j_Z di`adcjYZhcddYedØZicd\ hb_ZgVhkV`d\higj_Vc_V ogV`V#CV?j¯cd_edaji`^ dYhijeVc_Z_Zja^_Zkd#

CARSTVO Animalia

f CIRKULACIJA I KLIMA

)<57;.-:;313:=/7>1

9>H8DK:GN

H6I:A>IH@DHC>B6C?: <adWVac^hjhiVkdXZVch`^]k_ZigdkV egVi^^chigjbZci`d_^hZodkZb_ZgV× gVheg«Zc_V!VcVaVo^hZcVC6H6"^cj hViZa^ijFj^X`HXViYZhcd# B_ZgV×gVheg«Zc_V gVYVgh`^_ZjgZßV_ `d_^b_Zg^Wgo^cj ^hb_Zgk_ZigV#

>2-<:7>1+13476-1)6<1+13476JedYgj×_^bVj`d_^bVhZogV`hej«iV^ocVYdXZVcV©×Zhidjhjeigdeh`^b«^g^cVbV ©gVok^_V_jhZeda_Vk^hd`d\Vibdh[Zgh`d\iaV`V^a^Vci^X^`adcZ#8^`adcZ^a^eda_Vc^h`d\ iaV`V_Vka_V_jhZcVb_Zhi^bV^oY^oVc_Videad\ogV`V!«id_ZcV_×Z«ÕZd`dZ`kVidgV^a^j hjWedaVgc^b«^g^cVbV#8^`adcZ^Vci^X^`adcZikdgZedkZoVcZ!`gj¯ZÕZhjhiVkZk_ZigdkV `d_^hZcZegZhiVcd`gZÕj^b^_Zc_V_j#CVH_ZkZgcd_edaji`^ogV`hZd`dVci^X^`adcZ `gZÕZjhb_Zgj`VoVa_`ZcVhVij!Vd`dX^`adcZjdWgcjij 8>@ADC:>6CI>8>@ADC: hb_Zgj#Hjegdicd_ZcV?j¯cd_edaji`^#K_Zigdk^cVhiVa^ OgV`hZegZb_Z«iVhedYgjØ_V oWd\dk^]gVoa^`VjiaV`jbd\jji_ZXVi^cVhjhiVk k^hd`d\cVedYgjØ_Zc^h`d\ eaVcZiVgc^]k_ZigdkV#DhdW^idhZiddYcdh^cVX^`adcZ iaV`V!cdedYji_ZXV_Zb `d_ZhZWgodegZb_Z«iV_jegZ`ddXZVcV^bd\j^oVokVi^ 8dg^da^hdkZh^aZcVhiV_j WgoZegdb_ZcZhcV\Z^hb_ZgVk_ZigV# `gj¯c^k_Zigdk^#

CVdkdbeg^`Vojdaj_Z j6iaVcih`dbdXZVcj cVgVcØVhiVedYgjØ_V docVØVkV_jcV__VØZk_ZigdkZ#

84)6-<):61>2-<:7>1 EaVcZiVgc^hjk_Zigdk^cVhiVa^oWd\gVoa^`VjiaV`j!V^ob^_Zc_Zc^hj Y_ZadkVc_Zb8dg^da^hdkZh^aZ#Jigdeh`^b^hjeigdeh`^bedYgj×_^bV`gZiVc_Z ogV`Vj=VYaZnZk^b`gj\dk^bVh`gZcjid_ZcVoVeVY#Dk^hjk_Zigdk^ edocVi^`VdeVhVi^!VhVhid_ZhZdYh_ZkZgd^hid×c^]eVhViVcV H_ZkZgcd_edaji`^^_j\d^hid×c^]cV?j¯cd_edaji`^#Jk^«^b «^g^cVbVedkg«^ch`^k_Zigdk^j;ZggZadk^b`gj\dk^bV h`gZÕjcV^hid`^odkjhZoVeVYc^k_Zigdk^#CV?j¯cd_ edaji`^dk^k_Zigdk^ej«jhVoVeVYVegZbV^hid`j WZo`decZc^]egZegZ`V#D`d)%•_j¯cZ«^g^cZ edocVi^hj`Vddg`Vc^×ZigYZhZid\hijec_V# JedaVgc^b`gV_Zk^bVk_Zigdk^h`gZÕjcV oVeVYjYVa_VkV_jÕ^hZdYedadkV#I^hZ k_Zigdk^odkjedaVgc^bk_Zigdk^bV#

idea^eaVcZiVgc^ k_Zigdk^

HJHI6KK?:IGDK6

8^_ZaZ\dY^cZ^ocVYkZÖ^cZ h_ZkZgcd\Y^_ZaV>cY^_h`d\

idea^eZg^dY^Ø`^ dXZVcVjedYgjØ_jbdchjch`Z k_Zigdk^ `a^bZedhid_^hZodch`V ]aVYc^eZg^dY^Ø`^ egdb_ZcVhb_ZgVk_ZigV# k_Zigdk^

K?:IGDK>I6D76A6

CVidea^bdWVaVbVØZhi_ZoVb_ZiVceVY iZbeZgVijgZcV`dcedYcZkV^YdaVh`V ]aVYcd\obdgXVhbdgV#Edk_ZiVgVXej«Z jhjegdicdbhb_ZgjcVkZØZg^cdÖj#

,+

96C>CD·

Ad`Vac^k_Zigdk^`d_^ej«jjWa^o^c^dWVaZ h`decVcVbdgZ^a^dWgcjid×Z«Õ^hjjidea^_^b edYcZWa_^bV#K_ZiVghbdgVcV`decd!okVc obdgVX!ej«ZYVc_j#DccVhiV_ZoWd\gVoa^×^iZ VehdgeX^_ZHjc×ZkZgVY^_VX^_Z!i_#_V×Z\oV\g^_VkVc_V `decVdYbdgV#CV^bZ!bdgZVehdgW^gVkZa^`Z `da^×^cZidea^ch`ZZcZg\^_ZjobVa^edgVhiiZbeZgVijgZ!V^hiV `da^×^cVidea^ch`ZZcZg\^_Zjogd`j_Z^ogVo^iedgVhiiZbeZgVijgZ `decVk^Y^hig#((# @V`dhZ`decdoV\g^_VkV!\g^_ZogV`^ocVYhZWZ^dchZjoY^¯Z#CVc_Z\dkd b_ZhidYdaVo^]aVYc^_^ogV`ej«jÕ^hbdgV#CVkZ×Zg^cdÕjh^ijVX^_V_ZdWgcjiV# 9daVh`dbbgV`V`decdhZWgod]aVY^!VbdgZdhiV_Zidead^\g^_ZogV`^ocVY hZWZ#@V`dhZidea^ogV`joY^¯Z!cVc_Z\dkdb_ZhidYdaVo^]aVYc^_^ogV`h `decVhikVgV_jÕ^k_ZiVgokVc`decZc_V`#

KVadk^cVhiV_jeg^a^`dbegZcd«Zc_VZcZg\^_Zk_ZigVigZc_Zb^iaV`dbcV edkg«^cjkdYZ#Ed_V×VkVc_Zbk_ZigVedkg«^cVkdYZdY\aVi`Z^gVkcZedhiV_Z hkZjoWjg`Vc^_V#Jed×Zi`jcVhiV_jbVa^kVadk^!Vedha^_ZhkZkZÕ^^kZÕ^# KZa^×^cVkVadkVdk^h^dig^×^bWZc^`V/Wgo^c^^igV_Vc_jk_ZigViZedkg«^c^ egZ`d`d_Zk_ZiVgej«Z^a^eg^k_Zig^«ij#@VYVhjkVadk^YdhZ\a^bV`h^bVacj kZa^×^cj!eg^dYgZßZcd_Wgo^c^k_ZigV^Yja_^c^eg^k_Zig^«iV`V¯ZbdoVbdgh`j edkg«^cjYVhZediejcdgVok^aV#DeÕZhiVc_Zbdgh`Zedkg«^cZbd¯ZhZ eg^`VoVi^ocV×V_cdbk^h^cdbkVadkV©egdh_Z×cV k^h^cVcV_k^«ZigZÕ^cZkVadkV#CVeg^b_Zg! ocV×V_cVk^h^cVkVadkVjediejcdgVok^_Zcdb bdgjeg^k_ZigjWgo^cZ)%`b$]dW^×cd_Z d`d'!*b#

;<:=3<=:)>)4)

@VYkVadk^egdaVoZedkg«^cdbbdgV! ØZhi^XZhZkdYZcZedb^ØjYVa_Zh`jeVh kVadb#Jb_Zhidid\VdcZ`gj¯ZjbVa^b `gj\dk^bV#¹Zhi^XZedYkdYdb`gZÖjhZ jhkZbVc_^b`gj\dk^bV#CVYjW^c^dY dieg^a^`ZedaVjYVa_Zcdhi^^obZàjYkV hjh_ZYcVWg^_Z\Vk^«ZhZcZ\^WV_j#

9>KDKH@>K6ADK>

>ciZg[ZgZcX^_VYkV_j^a^k^«ZkZa^`^]kVadkV `Vi`VYbd¯Zeg^Ydc^_Zi^cVhiVc`jY^kdkh`^] kVadkV#DkV__Zhc^ba_Zcj6iaVcih`dbdXZVcj &.-+#\dY^cZ#C_Z\dkV_Zk^h^cV^ocdh^aV dieg^a^`Z&,b!VegZa^k«^hZegZ`dWgdYV cVha^X^!hk^cjdbj_ZegZYc_^_VgWda'%•#

JkVadk^ij_Zbdgjk^h^cVkVadkV &%©*%Xb!VkVacV^b_ZYja_^cV (©&'b#

D7GJ6K6C?:K6A6

KVadk^`d_^eg^dWgj«VkVc_jikdgZdkV`kZ ¶WVØkZ´^a^¶ijcZaZ´^bV_jbcd\dZcZg\^_Z `VYeg^aVoZdWVa^#Bdgh`dYcdbdgVW^i^ Økghid^eg^a^Øcdhigbd#

>)47>18:-,7*)475 EDIEJCDG6OK>?:CD K:A?:BDG:

K_ZiVgWgo^cZkZÖZdY+%`b$] bd¯Z_V`djoWjg`Vi^bdgZ^hikdg^i^ kVadkZk^hd`ZcZ`da^`dbZiVgV#

Jeg^k_Zig^«ijcVhiV_j^^ciZg[Zg^gV_jWgd_cVkVadka_VgVoa^×^i^]kVac^]Yja_^cV# @VYhZjYVa_ZdYeg^k_Zig^«iV!kZa^×^cVkVadkV^gVobV`bZßjc_^bVedhiV_j egVk^ac^_^#GVoad\_ZidbZ«idWgo^cVkVadkVcVej×^c^dk^h^dc_^]dkd_ kVacd_Yja_^c^#GVoa^×^iVhZkVadka_V`gZÕjgVoa^×^i^bWgo^cVbV^!gVojba_^kd! gVokghiVkV_jhZegZbVkVac^bYja_^cVbV/heg^_ZYVcV_kZÕ^^cV_Wg¯^kVadk^!V bVc_^^hedg^_^higV\V#IV`dcVhiV_ZegVk^aVcjodgV`kVadkV`d_^hZodkZkVadk^ bgikd\bdgV^a^hadWdYc^kVadk^#@Vi`VYj^ciZg[ZgZcX^_^kVadka_V^ogVoa^×^i^] daj_VcVhiV_jcZdW^×cdkZa^`^¶Y^kdkh`^´kVadk^#KVadk^cVhiVa^gVYdbk_ZigV «^gZhZej×^cdbdXZVcV`dchiVcicdbWgo^cdbcV`d_jcZji_Z×ZYjW^cV bdgVhkZYd`cZhi^\cjYdea^ÕV`V# 9jW^cVbdgV_ZY^cdji_Z×Z cVWgo^cjkVadkVh^oc^bcd Yj\V×`^bkVac^bYja_^cVbV© ihjcVb^_^#

BGIKDBDG:

=>7,

]ZXR^V_eScRgV

KVadk^bgikd\bdgVkZa^`^hjegVk^ac^ kVadk^`d_ZØZhidk^Y^bdhidi^cVbV `^adbZiVgVYVaZ`ddYdaj_Z`d_V^]_Z ^oVokVaV#KVacVYja_^cVkVg^gVdYcZ`da^`d YZhZiV`VYdcZ`da^`dhidi^cVbZiVgV#

EG:A?:K Eg^Wa^¯VkVc_ZbdWVa^k^h^cVkVaVedhiV_ZkZÕVdYYjW^cZ EgZa_ZkcVhiV_Z`VY bdgViZcVhiV_Z^ciZgV`X^_V^obZßjbdgh`d\YcV^kdYZ kVadk^YdàjYdea^i`Z kdYZ#KVacVYja_^cV^ j\^WVc_j#OWd\id\VkVadk^ed×^c_jjhedgVkVi^!V Wgo^cVkVaVdeVYV_j! WgZ\dk^c^oVkVadkVed×^c_jhZoW^_Vi^#Eg^idbZcZcVhiV_Z cdgVhiZbjk^h^cV# egdb_ZcVeZg^dYVkVadkV!kZÕ^bhZocVicdedkZÕVkV @VYWg^_Z\edhiVcZ k^h^cV_ZghZZcZg\^_V`d_jhVYg¯VkV_jhV¯^bVjhkZ`gVÕ^b egZhigb!hk^_VhZ^ egZaVbV# ]dg^odciVac^bhijeX^bV!«idcVedha_Zi`jjogd`j_Z egZaVbVc_ZkVadkV# Edhid_ZYk^_Z\aVkcZkghiZegZaVbVc_V#EgZa_ZkcVhiV_ZcV edad¯Zc^_^bdWVaVbV/Wg^_Z\hZegZaVbV^egZa^_ZkVhZegZ`d[gdciZkVaVj Wa^o^c^dWVaZiZedhijecdgVh^eVZcZg\^_j#CVhigb^_^bdWVaVbVkVadk^hZ dWgj«VkV_j!i_#Wg^_Z\hZhk^_V^eVYVcV[gdcijkVaVdY_ZYcdbhZjgj«VkV_jÕ^# KVadk^hZbd\j^adb^i^ YdaVh`dbYddWVaZ#IV`d kVadk^hkd_jZcZg\^_j `dcXZcig^gV_jcV gidk^bVk^Y^hig#.( ^dWa^`j_jcZ`ZkghiZ eaV¯Vk^Y^hig#&%+#

ADBK6ADK6

9daVh`dbjoVa_ZkdbZàZc gidk^bVkVadk^hZadbZ hVk^_V_jhZ_ZgY^_Zadk^ [gdciZkVaVcZhi^¯j ^hidYdWcdjea^ÖV` ^^hidYdWcdcZjhedgVkV_j#

A?J9H@66@I>KCDHI

?6=6C?:K6ADK6 DYa^×c^jk_Zi^oVhjg[Vc_ZcVhiV_j `VYhadWdYc^kVaeg^aVo^eaV¯^ dY\dkVgV_jÕZ\dWa^`V#OVhjg[ZgZ ed×Zic^`ZcV_Wda_^hjkVadk^`d_^hZ egZa^_ZkV_j!V^h`jhc^_^^YjcVkZÕZ kVadkZ`d_^Yd`hZdWgj«VkV_j hikVgV_j¶ijcZa´`gdo`d_^hZbd¯Z hjg[Vi^#OVhjg[Vc_Z`gdoijcZa edigZWcd_ZegVk^acdegZaVbVc_Z kVaVha^_ZkVcVYZhcd^a^dWgcjid# CVha^X^hZhjg[ZgcV=VkV_^bV kdo^cVkVaj`d_^hZegZaVbV ha^_ZkVcVYZhcd^ohjg[ZgV#

`da_`V«^hjhb_Z«iZc^ jcjiVga_j«ijgZ«`da_`Z dYYk^_Zedadk^XZ YZhcd!V^oc_ZhZ bd\jegj ^i^h^[dc^ ^b^«^ÖcdhideVad# `da_`jdikVgV_j^ oVikVgV_jb^«^Ö^ oVikVgVØ^!docVØZc^ cVeaVcji^_ZaV edhkZYZhcd#

OP∆I PRIKAZ SKUPINE e

K6ADK>IDBDG:

ˆ1:-62->)47>)

<G6Á6EJ¡:K6

OcVØV_`Zhji_ZaZhcd\ eaVcVedhkZa^_Zkd h`je^cZ<VhigdedYV ej ZkV\aVkV!kZa^`d hideVadiZcV_ØZ«ÖZ he^gVacV«`da_`Va^_Zkd# JdWa^`V`d_^^bV_j «`da_`jhk^hZbZ`^ Y^_Zadk^i^_ZaVbd\jjc_j jkjÖ^gVY^oV«i^iZ^a^`V`d W^hZhVØjkVaVkaV\V i^_Z`dbdhZ`Z!`VYVc^hj egZ`g^kZc^bdgZb#

IF?H7BD7 žAEB@A7FK£7

HIK6G6C?:K6ADK6

@G:I6C?:¹:HI>86

Igdeh`V\daZbV«`da_`VØVcV_kZÖ^ _Z«`da_`V«iZbd Zb_Zg^i^k^«ZdY &bedegZØcZYja_^cZ^iZ ^i^k^«Z dY''%`\#

ecV_ZTR

<G6Á6@DA?@66

JedYgjØ_jcV`d_ZbcVhiV_j kVadk^bdgh`V_Zedkg«^cVdW^Øcd eg^a^Øcd`dc[jocV©id_ZgZojaiVi ^ciZg[Zg^gVc_VhjhiVkVkVadkV gVoa^Ø^iZkZa^Ø^cZ^kVacZYja_^cZ# >okVcdkd\edYgjØ_V!kVadk^hZ gVokghiVkV_jegZbVWgo^c^j egVk^ac^_^jodgV``d_^cVo^kVbd kVadk^bgikd\bdgV#

Dk

`\`

^Z§ZÐRg` de`aR]`

Na stranicama poput ovih opÊenito se opisuje neka skupina organizama. U svim su opÊim prikazima podaci o fiziËkim obiljeæjima nakon kojih se obiËno opisuje ponaπanje, staniπta i sistematika.

ac`SRg_Z dfdeRg

][f§efcR§\`][\R a]R§eR_R §fa][Z_R

dZW`_

^Z§ZÐRg` de`aR]` B@KžJKH7žAEB@A7ž7 §\cXV

ÒV][fdeZ

^Z§ZÐ kRegRcRÒ

YcR_ZUSV_Z\cR\

ecV_ZTR ac`SRg_Z dfdeRg

9^kdkh`Vh^eVb^_Zc_VWd_joV]kV `d c^bhiVc^XVbVcVokVc^b`gdb 7a^_ZYZ_ZWd_Z`VY_Ze^\bZc bVadbY^_ZajhkV`ZhiV

9>KC6HI6C?:CC6<G:7:CJ

a]R§eR_R§fa][Z_R

ac`SRg_Z dfdeRg

Dk^bVa^kVa^Ö^k^hd`^hjhVbd cZ`da^`db^a^bZiVgV!VkVacV ^b_ZYja_^cVbVc_VdY)Xb#

@D¡C:E><B:CIC:HI6C>8:D

A?:EDI

`d[Ve_` eZTR]`

B6A>K6A>·>7DG:

KVadka_ZhZhVhid_^dYk^«ZWgZ\dkVgVoYkd_Zc^]Ydadk^bV#K^h^cV_ZkVaVYja_^cV d`db^XZ^obZßjcV_k^«Zid×`ZWg^_Z\V^cV_c^¯Zid×`ZYdaVkVaV0kVacV_ZYja_^cV jYVa_Zcdhi^obZßjYkVhjh_ZYcVWg^_Z\V^a^YdaV!VeZg^dY_Zkg^_ZbZ^obZßj YdaVh`VYkV_jjoVhidec^]WgZ\dkVj_ZYcd_id×`^#KVadk^hZgVokghiVkV_j cViZbZa_jc_^]dk^]eZg^dYV#EZg^dY^bd\jW^i^jgVhedcjdYbVc_ZdY edaVhZ`jcYZ`dYcV_bVc_^]kVa^ÕVYddc^]b_ZgZc^]jb^cjiVbV^a^ hVi^bV`dYihjcVb^_V^bdgh`^]b^_ZcVc_^]dkZhjkVacZYja_^cZdY cZ`da^`dhidi^cVYdcZ`da^`di^hjÕV`^adbZiVgV# >obZßjdk^]hj`gV_cdhi^kVadk^¯^kd\^bgikd\bdgV©cV_×Z«Õ^ i^edk^edkg«^ch`^]kVadkV#Bdgh`^kVadk^edcV«V_jhZ`Vdhk_ZiadhcZ ogV`Z/dYW^_V_jhZ^adbZcVegZegZ`VbV!ceg#didX^bV!cV`d_Z cV^aVoZ#@VYhZhgZicjgVoa^×^iVkVadka_V!j^ciZg[ZgZcX^_^hZ bZßjhdWcd^a^oWgV_V_j^a^edc^«iVkV_j#

De^e!c_j]!d`jh^k^YYdWg hjhiVk^bVcZ`da^`deVgc^] jegVka_V_jhideVadbiZdWgV Edhid_^gVhedc[didgZXZeidg k^Y_Zi^Yj gjWdkVeaV«iV^a^ \aVkdcd VXV`d_ZhikVgV_jha b^_Zc_Vc_ZdWd_Zcdhi^!dk^hc

'

§\cXV

daZcR]_R §\`][\R

=>7,

Ova cjelina govori o pravilnu izmjenjivanju plime i oseke te o naËinu πirenja poremeÊaja na povrπini u obliku valova.

KZÕ^cVbZ`j«VXV^bV\aVkj!bZ`ji_ZaZhcjbVhj^b^«^ÕVkdhideVad# HideVadhZdWa^`j_Z^oYdc_Zedkg«^cZi^_ZaV!VbZ`j«X^bVedbV Zeg^ `gZiVc_j#>bV_jiok#]^YgdhiVih`^h`ZaZi©i^_ZaVhj^bedYg VcViaV`db jcjiVgc_ZiZ`jÕ^cZ!VcZikgY^b`dhijgdb#Hk^bZ`j«X^^bV_jeaV«i!had_ i^_ZaV`d_^egZ`g^kV\dgc_^Y^di^_ZaV^`d_^bd Z!Va^^cZbdgV!aj×^i^ a_j«ijgj#A_j«ijgV«`da_`V«V7^kVak^VhVhid_^hZdYYk^_jedadk^XV hed_Zc^]WgVkdb0i^_Z`dbdhZ`Z^a^V`doVeg^_Zi^deVhcdhi!dcZhZbd\j ×kghidoVikdg^i^edbdÕj_V`^]b^«^ÕV#DhiVa^bZ`j«X^!dh^b«`da_`V«V! ^bV_jY^djhiV`d_^haj ^oVhigj\Vc_Z!igZc^Xj!`d_V_Z_ZY^chikZcVoV bZ`j«XZ#<aVkdcd«X^]dWdic^XZ!a^\c_Z^h^eZ^bV_j^×Za_jhi^jdWa^`j `a_jcViZ`gV`dkZ!Va^kZÕ^cV^]cZbVa_j«ijgZ0kZÕ^cVej ZkV <VhigdedYV^bV_ZYcja_j«ijgj#DcV_ZjkZÕ^cZej ZkVhe^gVacV egZbYVjcZ`^]bd ZW^i^^hid VhiV!`Vdceg#jeg^a_ZeV`V#

okvir u boji pokazuje gdje po sistematici spada opisivana skupina

;<>):)62->)4)

K6ADK>HJ<>76C?:BDG6`d_ZegZcdh^ZcZg\^_j^o _ZYcd\b_ZhiVjYgj\d#CV_×Z«ÕZkVadkZ©dcZ`d_^ edY^¯j^hej«iV_jWgdY^XZcVej×^c^^gVoa^_ZkV_jhZ jYVgV_jÕ^deaV¯Z©jogd`j_Zk_ZiVg`d_^ej«Z^ocVY bdgh`Zedkg«^cZ#9gj\ZkghiZkVadkVj`a_j×j_j ihjcVb^_Z!`d_Zj\aVkcdb^oVo^kV_jedigZh^jedYbdg_j k^Y^hig#*&!^jcjiVgc_ZkVadkZ!`d_^hZ`gZÕj edYbdg_Zb^obZßjgVoa^×^i^]kdYZc^]bVhV# Bdgh`Zb^_ZcZk^Y^hig#,-iV`dßZghjkghiVkVadkV#

VALOVI I MORSKE MIJENE e

>oc^bcdhjgVocda^`^^^bV_jcZk_Zgd_ViVcgVhedci_ZaZhc^] 86GHIKD 6c^bVa^V dWa^`V!«id^bdbd\jÕj_ZYV ^kZ\didkdhkj\Y_Z!dYdXZVch`^] @DA?:CD BdaajhXV YjW^cVYdodcZegh`Vc_V#Edhg^_ZY^hj«`da_`V«^!bdgh`^ej Zk^^ G6OG:96 - \aVkdcd«X^#CZ`ZkghiZcZbV_jd×^_jc^a_j«ijgZ^eVh^kcd ^kZ KGHI6 *%%%% jhZY^bZcij^a^cVbdgh`dbYcj#9gj\Zhj^ciZa^\Zcic^! V`i^kc^adkX^hVhad Zc^b ^k×Vc^bhjhiVkdb^kZa^`^bd×^bV#BZ`j«X^`d_^hZ]gVcZ egdX_Zß^kVc_Zb!`Vd«idhj«`da_`V«^!^bV_j`a_j×cjjad\jjdWVac^bZ`dhjhiVk^bV_Zg dh^\jgVkV_j]gVcjYgj\^b ^kdi^c_VbViZedWda_«VkV_j`kVa^iZij^×^hidÕjkdYZ#Bcd\^ hjbZ`j«X^`dbZgX^_VacdkV c^oVegZ]gVcjiZoVYdW^kVc_ZW^hZgV^«`da_V`V#

/:)ª)<12-4)

,,

57:;31>)47>1

7;2-<14)

B:@J8>HJB:JC6?JHE?:C>?>Bbdgh`^b ^kdi^c_VbV#

9DB:C6 :jXVgnV

VRSTA 50 000

9Vc_jhZ`decd\g^_ZWg¯Z dYkdYZ#IdeVdogV`^ocVY `decVjoY^¯ZhZ^eg^kaVØ^ ]aVYc^ogV`hbdgV#CdÖj hZ`decdWg¯Z]aVY^eVhZ higj_Vc_ZogV`VdYk^_Vj hjegdicdbhb_Zgj#

>)47>1157:;3-512-6-

;>12-< 1>7<162)

5-3=+1

RAZREDA 8

=>7,

]aVYc^eaVcZiVgc^ dXZVcVej«jeVhVi^^oVeVYc^ k_Zigdk^#>oc^bcd!^ocVY k_Zigdk^

=>7,

8:17*)461 87>2-<):+1

',-

KOLJENO Mollusca

57:;31 1>7<

=>7,

EZg^Ydi^i_ZcV_oVhijea_Zc^_Vhi^_ZcV jeaV«ij!V\gVàZcV_ZdYh^a^`Vic^] b^cZgVaVbV\cZo^_V!¯Za_ZoV ^Ygj\^]bZiVaV#CVedkg«^cj^oW^_V ^oY^oVc_ZbY^_ZadkVdXZVch`d\ YcV`VddkY_ZcVCZl[djcYaVcYj j@VcVY^^a^oWd\kja`Vch`Z V`i^kcdhi^#

=>7,

%$

`\` \cR\

f_feRc_[R ][fd\R

dZW`_ §\cXV

a]R§eR_R§fa][Z_R

<G6Á6<A6KDCD¡686

<aVkdcd«X^^bV_jkZa^`dd`d!^hegZY `d_Z\Vhjhb_Z«iZc^Wgd_c^`gV`dk^# H^[dc^bVjad\jjY^hVc_j^Wgo^b `gZic_VbV#CZ`ZkghiZ^bV_jbVaj! jcjiVgc_ja_j«ijgjh^e^cj`dhi#

278-279_Molluscs_CRO.indd 278-279

006-007_About this book.indd 6 006-007_cro.indd 6

14/6/2007 11:06:36 10/16/09 1:42:23 PM

006-007_Abo


7

ATLAS OCEAnA

<1017+-)6

)+(

C6?B6C?>@G6A?:ÂĄC?6@C6HK>?:IJ4

EDKG�>C6'!(b^a#`b C6?K:¡69J7>C6+&%'b

=A69C6!DAJ?C6HJ7EDA6GC6BDG6h_ZkZgcd\VEVX^Ă?`V

edYgjĂ&#x2014;_Z&,)&#\dY^cZ#AZÂŻ^^obZĂ&#x;j 6o^_Z^H_ZkZgcZ6bZg^`Z!cV_j\j_Z dbZĂ&#x;Zcd6aZjih`^bdidĂ&#x2014;_ZbYd`_Zh 6g`i^Ă&#x2014;`^bdXZVcdbedkZoVcdjh`^b 7Zg^c\dk^begdaVodb#=aVYcV!Vg`" i^Ă&#x2014;`VkdYVjaVo^`gdo7Zg^c\dk egdaVojbdgZed`gZĂ&#x2014;jĂ&#x2022;^X^g`j" aVX^_jhjegdicj`VoVa_X^cVhVij# <aVkc^Ydid`haVi`ZkdYZĂ&#x2014;^c^ g^_Z`VNj`dc!`d_V_ZcVhkdbZ jÂŤĂ&#x2022;jdWa^`dkVaVegdhigVcjYZaij# 7Zg^c\dkdbdgZ_ZYcd_ZdY cV_Wd\Vi^_^]g^Wdadkc^]edYgjĂ&#x2014;_V hk^_ZiV!oWd\Ă&#x2014;Z\VVbZg^Ă&#x2014;`V

I>=>D8:6C9(

6aZjih`^_VgV` 9JA?>C6('%%`b

C6?K:¡69J7>C6-&%%b

Yd&*Xb

HI6C>Â?I:

dYodcZdhZ`ZYdYjW^cZ dY(%bcV`dgVa_c^b \gZWZc^bV

G6HEGDHIG6C?:CDHI>cY^_h`^dXZVc!oVeVYc^EVX^Ă&#x17D;`

I^\gVhiV VW^XV_ZYVc_ZdYcV_kZĂ&#x2022;^] ej ZkV VW^XV!V^bVh_V_cj!\aVi`j! `jedaVhijÂŤ`da_`jhYj\^b!jh`^b dikdgdb`d_V_ZgVocda^`d^ÂŤVgVcVXgcd! hbZĂ&#x;Z! jĂ&#x2022;`Vhid^cVgVcĂ&#x2014;Vhid#EgdYj ZX^ eaVÂŤiVkVc_h`^!dWaV jĂ&#x2022;^had_i^_ZaVdkd\ ej VegZ`g^kV_jY^_ZadkZkVc_h`Z higVcZa_jh`Z#I^egdYj ZX^ ^bV_jWgd_cZ^oYVc`Z^a^eVe^aZ! VidĂ&#x2014;cV^bhZjad\VcZocV# Bd\jĂ&#x2022;Z_ZYVedkZĂ&#x2022;VkV_j edkgÂŤ^cjoVje^_Vc_Z`^h^`V^a^ egj V_jcZ`^dWa^``VbjĂ&#x17D;V Z# I^\gVhiZhj VW^XZcdĂ&#x2022;cV hikdgZc_V!YVc_jhZh`g^kV_jj ÂŤjea_^cZbZĂ&#x;j`dgVa_^bV!VcdĂ&#x2022;j ^oaVoZkVc`V`dW^hZ]gVc^aZ Va\VbV#Hedadk^hjgVoYkd_Zc^!V deadYc_V_ZjcjiVgc_V#ÂĄZc`Z ed`Voj_j_ZYVcdWa^`gdY^iZa_h`ZWg^\Z _Zgb^ÂŤ^Ă&#x2022;Vk^bhideVadbegZ`g^kV_j_V_cZ Ă&#x2014;V]jgZiZ^]iV`dÂŤi^iZYd^okVa_^kVc_V a^Ă&#x2014;^cV`V#DcZYddYgVhiVc_VĂ&#x2014;^cZY^d eaVc`idcV#

EDADÂĄ6? B^`gdcZo^_V!_j\doVeVYcddY=VkV_V H@G>K:C

G6OG:9<6HIGDED96

EDKG6I6@@J¡>

Eg^a_ZeX^edhijecddhigj jÂśd ^a_V`´ jhi^_Zc^cVb_ZhijcV`d_Zbhj eg^Ă&#x2DC;kgÂŤĂ&#x2013;Zc^!ÂŤid^bedbV ZjjĂ&#x2DC;kgÂŤĂ&#x2013;Zc_j ^oVYg VkVc_jkdYZ#HajoVk^igV\kdY^^] cVigV\Yd^hid\b_ZhiV#

joVeVYcdbY^_ZajI^]d\dXZVcV

KZcZg^cĂ&#x2014;ZÂŤVa_ BjgZmeZXiZc

D9ED<A:96

9JA?>C6

Yd-Xb

HI6C>Â?I:

igdeh`ZideaZkdYZ YdYjW^cZdY '%%b

G6OG:9<6HIGDED96

G6OG:9<6HIGDED96

OZWgVhi^cZg^i

EVh_^ej ^Ă&#x2022;

EjeZg^iVejeV

CjXZaaVaVe^aajh 9JA?>C6

9JA?>C6

HI6C>Â?I:

HI6C>Â?I:

Yd&Xb

Yd+Xb

`VbZc^i^ea^bc^ WVoZc^ 

G6HEGDHIG6C?:CDHI@Vg^W^!7V]Vb^!;adg^YV

57:;31 1>7<

G6HEGDHIG6C?:CDHIh_ZkZgdoVeVYc^^h_ZkZgd^hidĂ&#x2DC;c^

6iaVci^`

@Vd_ZYVcdYcV_Ă&#x2014;ZÂŤĂ&#x2022;^]ej ZkV hi_Zcdk^iZdWVaZ!eVh_^ej ^Ă&#x2022;^bVYZWZaj! iZÂŤ`j!kgadoVÂŤ^a_Zcj!he^gVacja_jh`j# IdĂ&#x2014;VcdWa^`a_jh`Zdk^h^dc_Z\dkd_ ^oad Zcdhi^Y_ZadkVc_jkVadkV!VWd_V degZ]gVc^#EVh_^hjej ^Ă&#x2022;^egd Yga_^k^ \gVWZ a_^kX^!VcV_k^ÂŤZhZ]gVcZ k^i^Ă&#x2014;Vg^bV^ÂŤ`da_`VÂŤ^bV#@VYcVĂ&#x;Z ea^_Zc!dkV_ej ^Ă&#x2022;hkd_dbigZc^Xdb ^oWjÂŤ^gjejjc_Z\dkd_a_jhX^!VoVi^b edh^ÂŤZbZhd#

DkV_igdeh`^ej bZhd YZg!edocVi `VdKZcZg^cĂ&#x2014;ZÂŤVa_!^bV_ZY^chikZcj! heZ`iV`jaVgcjÂŤ`da_`j#CVjoV`! ÂŤiVe^Ă&#x2022;Vhi^kgadYj\VĂ&#x2014;V`^okdYc^ `VcVacVhiVka_V_jhZjoYj c^\gZWZc^ hgZYdk^bVYj\^]!iVc`^]WdYa_^# IdĂ&#x2014;cVjad\Vdk^]WdYa_^c^_ZedocViV! Va^hbVigVhZYVhaj Z^a^oVoVÂŤi^ij^a^ `V`dW^heg^_ZĂ&#x2014;^aZYVej cZedidcZ jbZ`^hjehigVicV`d_Zb ^k^# C_Z\dkd_Zi^_Zadk^hd`d^hijeVhid! Vhkd_j\adbVocjÂŤ`da_`jbd ZY^Ă&#x2022;^ ^ocVYiaV^`gZiVi^hZjedigVo^oV ]gVcdb#

G6OG:9<6HIGDED96

Ig^idcdkVigjWV 8]Vgdc^Vig^idc^h

9JA?>C6

Yd)%Xb

HI6C>Â?I:

`dgVa_c^\gZWZc^!e_ZÂŤĂ&#x2DC;Vc^ hjehigVi!bZĂ jea^bcZ^ edYea^bcZodcZ

G6HEGDHIG6C?:CDHI>cY^_h`^dXZVc!oVeVYc^

^hgZY^ÂŤc_^EVX^Ă&#x17D;`

EDAJO6@DE6C

G6OG:9<6HIGDED96

7dYa_Zdkd\KZcZg^cVĂ&#x2DC;ZÂŤa_Vbd\jhZk^Y_Zi^ `V`dhigÂŤZ^oe^_Zh`V#H^[dchZk^Y^cVYZhcd_ higVc^ha^`Z##

DW^Ă&#x2014;c^dWVac^ej ^Ă&#x2022; A^iidg^cVa^iidgZV G6OG:9<6HIGDED96

;aVb^c\dk_Zo^` 8ne]dbV\^WWdhjb 9JA?>C6

(Š)Xb

HI6C>Â?I:

`dgVa_c^\gZWZc^ cVYjW^c^dYd`d &*b

G6HEGDHIG6C?:CDHIoVeVYc^6iaVci^`dYH_ZkZgcZ @Vgda^cZYd7gVo^aV0BZ`h^Ă&#x2DC;`^oVa_Zk!@Vg^eh`dbdgZ

5-3=Â&#x2C6;+1

7;2-<14)

',.

9JA?>C6

Yd(Xb

HI6C>Â?I:

k^ÂŤ^Y^_Zadk^dWVaVYd hjWa^idgVac^]hi_Zcdk^i^] dWVaV!bja_Zk^iZoVgVkc^! ZhijVg^_^

G6HEGDHIG6C?:CDHIdWVacZkdYZh_ZkZgdoVeVYcZ :jgdeZ0jcZhZcjH_ZkZgcj6bZg^`j

hZ^okVa_j_jhadWdYcdea^kV_jĂ&#x2022;Za^Ă&#x2014;^c`Z `d_ZeajiV_jjeaVc`idcjYdÂŤZhi i_ZYVcV#CV`dchejÂŤiVc_V^egZdWgVoWZ jdYgVha^dWa^`!edigZWcZhj_dÂŤYk^_Z^a^ ig^\dY^cZ`V`dW^dYgVha^edhkZhedacd hVogZa^#J\aVkcdbhZ]gVcZVa\VbV`d_Z higj jhVhi^_ZcV#CZYVkcd_ZdW^Ă&#x2014;Vc dWVac^ej ^Ă&#x2022;hajĂ&#x2014;V_cdjcZhZcjH_ZkZgcj 6bZg^`j\Y_Z_Zc_Z\dkVhZaZ`i^kcV ]gVc^YWVWgodgVhijĂ&#x2022;^bkghiVbVVa\^ ocVicdji_ZXVaVcVZ`dad\^_jcZ`^] hi_Zcdk^i^]dWVaV#

DW^Ă&#x2014;c^dWVac^ej ^Ă&#x2022;^bVXgcjYd iVbcdh^kj!dÂŤigdhid VhijÂŤ`da_`j^WaV\d hea_dÂŤiZcVi^XVaV`d_VjbaVY^]iV`dĂ&#x;Zg ^bV_j^hiV`cjidXgcdegj\Vc_Z#Hedadk^ hjgVoYkd_Zc^!VdeadYc_V_ZjcjiVgc_V# ÂĄZc`Zi^_Z`dba_Zic^]ea^bV^ogVkcd jkdYjdiejÂŤiV_j_V_cZ Ă&#x2014;V]jgZ`d_ZhVYg Z YkV^a^ig^_V_V#>o_V_V

A?J9H@>JI?:86?

8>?:EA?:C?:@6B:C>86

De^e!c_j]!d`jh^k^YYdWgdhjgVok^_Zc^jbcd\^]bZ`jÂŤVXV#ÂĄ^kĂ&#x2014;Vc^ hjhiVk^bVcZ`da^`deVgc^]cV`je^cV ^kĂ&#x2014;Vcd\i`^kV\Vc\a^_VdY`d_^]cZ`^ 286-287_Molluscs_CRO.indd 286-287 jegVka_V_jhideVadbiZdWgVĂ&#x;j_jdh_Zi^acZ^c[dgbVX^_Z`VdÂŤid_Z_V`dhihk_ZiaV# Edhid_^gVhedc[didgZXZeidgV!dY_ZYcdhiVkc^]dĂ&#x2014;^_jdXZaV!`V`kZhZbd\j k^Y_Zi^Yj gjWdkVeaVÂŤiV^a^cVh^[dc^bVÂŤ`da_`VÂŤV!YdjhVkgÂŤZc^]dĂ&#x2014;^_j \aVkdcd VXV`d_ZhikVgV_jha^`Z#<aVkdcdÂŤX^hjiV`dĂ&#x;ZghedhdWc^oVWgod b^_Zc_Vc_ZdWd_Zcdhi^!dk^hcddhkdbgVhedad Zc_j^a^d`da^ÂŤj#

G6OG:9<6HIGDED96

O6H>?6K6C?:@6B:C>86

Jb_Zic^W^hZg^cV_Wda_Z\dWa^`VYdW^kV_jhZ ÂśoVh^_VkVc_Zb´`VbZc^XVh^Ă&#x2013;jÂŤc^b!W^hZgc^bogcXZb ^`dbVY^Ă&#x2013;ZbeaVÂŤiVcd\i`^kVYgj\d\bZ`jÂŤXV#

9^kdkh`Vh^eVb^_Zc_VWd_joV]kVa_j_jĂ&#x2013;^ `d c^bhiVc^XVbVcVokVc^b`gdbVid[dgZ# 7a^_ZYZ_ZWd_Z`VY_Ze^\bZcih`jea_Zcj bVadbY^_ZajhkV`ZhiVc^XZ#

@VYh^eVegZaVo^egZ`diVbc^_ZedYad\Z!j hkV`d_`gdbVid[dg^edX^_Zad_hiVc^X^gVÂŤ^g^ dWd_ZcZe^\bZciZiZ ^kdi^c_VedhiV_Z iVbc^_V#

(

A?:EDI6B:@JÂ?686

DkV_\dadÂŤ`g c_V``d_^eg^`Voj_ZcZk_Zgd_VicjjedodgVkV_jĂ&#x2013;j dWd_Zcdhieg^b_ZgV`_ZWZoa_jÂŤijgZ!_ZYcVdYbcd\^]i^hjĂ&#x2013;V kghiVbdgh`^]ej ZkVej ZkVha_jÂŤijgdb^\daVĂ&#x2013;V#

;aVb^c\dk_Zo^`

873:-<)62BZ`jÂŤX^hZ`gZĂ&#x2022;jcVbcd\dgVoa^Ă&#x2014;^i^]cVĂ&#x2014;^cV#KZĂ&#x2022;^cVej ZkV`a^ Zed edkgÂŤ^cVbVedbdĂ&#x2022;jhideVaVedYbVoVcd\hajo^#BZĂ&#x;j^oc^b`VbVhjbdgh`^ aZei^g^!`d_^^bV_j^ob^_Zc_ZcdhideVadhegdYj ZX^bVcVa^`cVeZgV_ZoV ea^kVc_Z#CZ`^ÂŤ`da_`VÂŤ^!`VdÂŤidhj`Ve^XZ!iV`dĂ&#x;Zgea^kV_jiV`dÂŤidhikVgV_j igoVkZed`gZiZh`jea_Vc_ZbYk^_jedadk^XVhkd_ZÂŤ`da_`Z#9gj\^ÂŤ`da_`VÂŤ^ `deV_jiV`dYVcV_eg^_ZegdYgjhideVadb!VoVi^bb^ÂŤ^Ă&#x2022;cdbgVYc_dbedi^hcj hkd_Zi^_ZadegZbVYda_Z#<aVkdcdÂŤX^hjhegZic^ea^kVĂ&#x2014;^!cZ`^cVhigVcVbVi^_ZaV ^bV_jeZgV_^XZ`d_Z^bdbd\jĂ&#x2022;j_jaZWYZc_Zj kdY^!VcV\adbd\jjWgoVi^iV`dYV`gdohkd_Z h^[dcZejhiZbaVokdYZ#

8ne]dbV\^WWdhjb

I>=>D8:6CHG:9>Â?C?>9>D

HB6C?:C?:IG:C?6

,1;)62-

dZW`_

=VkV_h`d didĂ&#x2014;_Z EDIEDBD<CJIHAJO>

B^ÂŤ^Ă&#x2013;cZ`dcigV`X^_ZbgZÂŤ`V_j bZhcVidhideVaddkd\V bdgh`d\ej V#DcajĂ&#x2DC;^hajooV edYbVo^kVc_Z`d_VbjedbV Zeg^ `gZiVc_jcV]gVeVk^bedkgÂŤ^cVbV#

gR_[d\V§\cXV \eV_ZUZ[Z

57:;31 1>7<

<dadÂŤ`g c_VX^bdgh`^ ej Zk^\daVĂ&#x2013;^^bV_j gVheZg_VcZkVc_h`Z ÂŤ`g\Zhb_ZÂŤiZcZ higV\VcVi^_Zaj# JedodgVkV_jĂ&#x2013;V dWd_ZcdhidkZ kghiZj`a_jĂ&#x2DC;j_Z^ Vg`dcVgVcĂ&#x2DC;VhiZ ÂŤ`g\Z#

ispod hrvatskog

naziva nalazi se h_ZkZgdoVeVYVegZ`dkgjĂ&#x2022;ZidĂ&#x2014;`Z

9JA?>C6  latinski naziv jOZba_^cjeaVÂŤij#@dgVa_c^

(Š)Xb

\gZWZc^dWgjWa_j_jcZ`VdWVacV edYgjĂ&#x2014;_VbaVĂ&#x;^]!kZĂ&#x2022;^]did`V `dgVa_c^\gZWZc^ tablica s cV_j\d^hidĂ&#x2014;cdb`gV_jdidĂ&#x2014;cd\ cVYjW^c^dYd`d osnovnim &*b aVcXV`VdÂŤidhjDV]j^Bdad`V^# KGHI6GjWc^\gZWZc^! informacijama 9Va_ZcVh_ZkZgdoVeVYj!cVkg]dk^bV Vida^^edidcja^\gZWZc^ (nije ista za sve G6HEGDHIG6C?:CDHIoVeVYc^6iaVci^`dYH_ZkZgcZ edidcja^]^edidea_Zc^]hiVg^_^] kategorije) EDKGÂ?>C6 &&-%`b' @Vgda^cZYd7gVo^aV0BZ`h^Ă&#x2DC;`^oVa_Zk!@Vg^eh`dbdgZ did`VcZ`da^`d_Zhigj`ijgVha^Ă&#x2014;c^] HI6C?:J\aVkcdb Vida^bV`VdÂŤidhj;gZcX];g^\ViZ YdWgd0edcZ\Y_Zhj sve karte H]dVah^Vida^ceg#B^YlVn#Dk^hj YZ\gVY^gVc^ rasprostranjenosti \gZWZc^_V`d^oda^gVc^dYdhiVa^] popraĂ&#x160;ene su EDADÂĄ6?H_ZkZgc^Y^dhgZY^ÂŤc_Z\VI^]d\dXZVcV zasjenjeni dijelovi`dgVa_c^]\gZWZcVcVhk^_Zij^! karte tekstualnim opisom oznaĂ&#x2039;avaju poznato rasprostranjenosti egZbYVc^hjW^dadÂŤ`^_V`d prirodno podruĂ&#x2039;je vrste =VkV_h`^hjdidX^k^Ya_^k^kg]dk^ rasprostranjenostigVocda^`^!^oc_^]hjZkdaj^gVaZ vrste kZa^`d\VedYbdgh`d\eaVc^ch`d\ bcd\ZcdkZkghiZ#D`d aVcXV#DkZhjeaVc^cZcVhiV_VaZ Ă&#x2014;Zikgi^cZÂŻ^kdi^c_V^W^a_V`V YZhZX^bVb^a^_jcV\dY^cVegZaVÂŻZc_Zb cV=VkV_^bV^dWa^ÂŻc_^b i^]ddXZVch`ZeadĂ&#x2014;Zjhb_Zgj \gZWZc^bVZcYZbh`ZhjkghiZ#

KZĂ&#x2022;^cVbZ`jÂŤVXVÂśY^ÂŤZ´edbdĂ&#x2022;jÂŤ`g\V!iok#`iZc^Y^_V!hb_ZÂŤiZc^]jeaVÂŤiVcd_ ÂŤjea_^c^#Idhjc_Z cZhigj`ijgZhdehZ cdb`Ve^aVgcdbbgZ db^kZa^`db edkgÂŤ^cdboV^ob_Zcjea^cdkV#JkghiV`d_Zhjjk^_Z`edYkdYdb!kdYVhZ `dci^cj^gVcdXge^jÂŤ`g\VbV^egZ`dÂŤ`g\V#Dc^`d_^ ^kZjbZĂ&#x;jea^bcd_ odc^i^_Z`db`gVi`^]gVoYdWa_V^oad Zc^hjogV`j!VÂŤ`g\ZbdgV_joVYg Vi^ kaV c^bV#OVdhZ`ZÂŤ`da_`VÂŤ^oVikVgV_jhkd_Za_jh`Z!Va^iV`dYVjcjiVgc_^] dhiVcZbVadkdYZ#Ha^Ă&#x2014;cdidbZ!cZ`^hZej Zk^eg^a_jWZjoVhi^_ZcZ`V`dW^ oVYg Va^kaV cdhi!Vej Zk^eajĂ&#x2022;c_VX^^o\jW^a^hjÂŤ`g\ZiZjb_Zhidc_^]^bV_j eajĂ&#x2022;VcVhiVaV^oeaVÂŤiVcZÂŤjea_^cZ#9d`hj^oad Zc^!dc^jo^bV_jogV`!V`VYhj edidea_Zc^!Y^ÂŤjegZ`d`d Z#GZhe^gVidgc^e^\bZcij`gk^kZĂ&#x2022;^cZbZ`jÂŤVXV _Zhi]ZbdX^_Vc^c!`d_^hVYg ^WV`Vg#Dcc^_Zida^`dY_ZadikdgVcjeg^_Zcdhj `^h^`V`Vd]Zbd\adW^c!V`gk^bZ`jÂŤVXVYV_ZeaVkjWd_j#

@D9>G6C?:7D?DB

@Vd^`dYbcd\^]i^]ddXZVch`^] VidaV!gjWVidaVBV_jgdhVhid_^ hZY^_ZadbdYea^i`^]edidea_Zc^] naziv skupine \gZWZcV!VY^_ZadbdYbVa^]! kojoj pripada c^h`dedadÂŻZc^]did`V# vrsta

HI6C>Â?I:

0

OtoĂ&#x2039;j e Ra t

Unimak False Pass

 4-) * ,- * $0(-&.4* -).-

Aleuti Tanaga

Atka

Atka

Yuk on

K

lik of

zS

he

:

Ë&#x161;N

&%%%b

60

'%%%b (%%%b *%%%b

1.Dutch  4(# < * Umnak Harbor Unalaska /+(

je OtoĂ&#x2039;

+

Shuyak

 ,

K A N A D A

Cordova

$3

2

( 1*

edYbdgh`^kg]

Aljaski zaljev

Juneau

O

 ,

Fox

bdgh`VYjW^cV cV_kZĂ&#x2013;VYjW^cV cV`Vgi^

Chichagof Admiralty

Kodiak

\gVc^XV iZ`idch`^]eadĂ&#x2DC;V

Sitka Baranof Ketchikan

Prince .#, .#, of Wales /+0 22 Prince Rupert v .#,/+ /+3(-.#, ono ( ".,(-( /+30&(Dixolaz . Rt Knox pr .#, /+.#, /+304$7.0 #( * .#, .#, /+("*(-1 /+$+*$0 o Ă&#x2039;j , eQ .#, .#, * /+ u ee /+$-1.Rt St. James 22.n , # .#,   .  0 .#, Ch /+.5($ /+ 22.Zaljev Queen arlo /+(++$0 tte Charlotte .#, .#,/+ /+1' 5 Rt Scott 300 7 .#,/+ '(2$ 01' .#, /+(+!$02 .#,. .#, //$ 0 .#, 1*$ 0! 2"'. /+ 0*$0 /+ /+6/+.0$0 .#, (+ 2$2$01 ! 0! /+(!1.-

Kodiak

)

$02

,  ,

160Ë&#x161;W

;

<

130Ë&#x161;W

140Ë&#x161;W

150Ë&#x161;W

=

'

`decd

Zaljev Rt Saint Elias Yakutat Prince William Zaljev Glacier

+) 1* 8 0 4 -

Shumagin

.4

Homer

  . + (< 02+ * ." *

Cook ov z aljev

Bristolski zaljev

,

170Ë&#x161;W

9

Rt Constantine

ai en Seward

&

'*%b

im

,

Port Moller

OtoĂ&#x2039;je Andreanof

180Ë&#x161;

8

Rt Newenham

,

,

AmĂ&#x2039;itka

*

gVo^cV bdgV *%% b^a_V

)%%

(

>

I>=>D8:6C?J<DO6E69

?

50Ë&#x161;N

rol Vancouver a Vancouve z Georgia r Victoria Prolaz Seattle Juan de Fuca SJEDINJENE AMERIÂťKE DRĂ&#x2020;AVE

 4 +   1" #(

@

)

A

j\aVkcdbYdWgd!dh^bjWa^o^c^ edejaVgc^]dYbVgVa^ÂŤiV`VdÂŤid hjIV]^i^!BddgZV^7dgV7dgV \Y_Z_ZdoW^a_cdj\gdÂŻZcdoWd\ \gVYc_Z!`VcVa^oVX^_Z^Ydid`V hZY^bZcViV# 9/28/09 2:25:32 PM

9gjÂŤikZc^didX^ SURADniCi

KGHI6GjWc^\gZWZc^!

WVg^_Zgc^\gZWZc^^Vida^ Richard Beatty Pojmovnik EDKGÂ?>C6&*%%`b'

Kim Bryan Uvod u morski ĂŚivot, Bakterije HI6C?:9dWgd!cd i arheje, Protisti, Gljive, MekuĎ&#x20AC;ci, ÂťlankonoĎ&#x20AC;ci, b_Zhi^b^XZhj_V`d dÂŤiZĂ&#x2013;Zc^ rakovica Selidba crvenih EDADÂĄ6?;gVcXjh`VEda^cZo^_V!h_ZkZgd^hidĂ&#x2DC;cddY

David Burnie Svijet ĂŚivotinja, Cdkd\OZaVcYVj_jÂŻcdbY^_ZajhgZY^ÂŤc_Z\VI^]d\ Ptice, Sisavci dXZVcV

Gmazovi,

Robert Dinwiddie Morska voda, Cirkulacija 9gjÂŤikZcZdid`ZĂ&#x2014;^c^c^okja`Vch`^] i klima, Valovi i morske mijene, Obalna ^`dgVa_c^]did`Vj_jÂŻcdbY^_Zaj i priobalna podruĂ&#x2039;ja, Plitka mora, Polarna I^]d\dXZVcViZdidX^hWVg^_Zgc^b mora, Oceanske regate, Zaustavljanje \gZWZc^bVGV^Ă&#x2026;ViZV!didX^hgjWc^b Atlantske pokretne trake, Hariken Katrina, ^WVg^_Zgc^b\gZWZc^bVIV]^i^^Vida^ Globalno zagrijavanje i podizanje razine ^a^edajVida^BVje^]VV^BVje^i^# mora, PotonuĂ&#x160;e Titanica 7^dadÂŤ`V_ZgVocda^`dhidk^]\gZWZcV jb_ZgZcVjjhedgZYW^h\gZWZc^bVj Frances Dipper Uvod u morski ĂŚivot, SpuĂŚve, _j\d^hidĂ&#x2014;cd_6o^_^^V`dcVc_^bVÂŻ^k^ Ă&#x2020;arnjaci, KolutiĂ&#x160;avci, PloĎ&#x20AC;njaci,BDDG:6 VrpĂ&#x2039;ari, k^ÂŤZdY&+%kghiV`dgVa_V!-%%kghiV Â?^gd`^gjWc^\gZWZc\didkdd`gjÂŻj_ZdWVaZ Mahovnjaci, BodljikaĎ&#x20AC;i, Mala pridnena \gZWZch`^]g^WV!&%%%kghiVbZ`jÂŤVXV \dgdk^iZBddgZVZ`d_VhZY_Zadb^Ă&#x2DC;cdk^Y^ koljena, Planktonska koljena, PlaĎ&#x20AC;tenjaci ^(%kghiVWdYa_^`VÂŤV#HiVc_Z_Z\gZWZcV i svitkoglavci, BeĎ&#x20AC;Ă&#x2039;eljusne ribe, cVdkd_hc^bX^# HrskaviĂ&#x2039;njaĂ&#x2039;e, KoĎ&#x20AC;tunjaĂ&#x2039;e Philip Eales Geologija ;G:C8=;G><6I:H=D6AH

oceana, Atlas oceana,

Satelitska oceanografija, Tsunami u Indijskom <gZWZch`Zg^WZ!j`a_jĂ&#x2DC;j_jĂ&#x2013;^`dgVa_cZ oceanu, Pucanje Ď&#x20AC;elfnog leda oVhiVk^Ă&#x2DC;VhiZg^WZ!a^bjch`Zg^WZ aZei^gZ^eaVkdegj\ZÂŻVW^XZ Monty Halls RonilaĂ&#x2039;ki turizam ea^kV_jd`d eadĂ&#x2DC;Vhid\V Sue Scott Plitka mora, Crvene i smee alge, `dgVa_V#

57:;3173741Â&#x2C6;1

Ea^kVc_ZjcVigV\hbVc_j_ZigZc_Z jogd`dkVcdadk`VbV#H^[dc!`d_^hZ gVW^oVbaVoc^ed\dc!_Vhcd_Zk^Ya_^k cVdkd_=jbWdaYidkd_a^\c_^#

fotografija u boji te karta rasprostranjenosti. 6IDAB6?JGD 9/28/09 10:22:17 AM

7^hZg^cVhiV_jj`VbZc^XVbV`VYhZ ogcde^_Zh`V^a^Ygj\VcVYgV j_jĂ&#x2022;V ikVghb_Zhi^jcjiVgc_^]dk^]a_jhV`V# @VbZc^XVegZkaVĂ&#x2014;^ogcXZbViZg^_Vadb cVokVc^bhZYZ[iZiV`dhikVgVW^hZg# 9VcVhhZbcdÂŤikdW^hZgVjo\V_V jb_Zicd/ÂŤ`da_`VhZdikdg^jegVkd dcda^`d`da^`d_ZedigZWcdYVhZ jeaVÂŤiVcjÂŤjea_^cjjcZhZcVYgV j_jĂ&#x2022;Z ogcXZ#

@D¥C:E><B:CIC:HI6C>8:DBD<J¡J?JH>E>EGDB?:CJ7D?:

'

ÂĄjĂ&#x2022;`VhidW^_ZaVÂŤ`da_`VĂ&#x17D;Vb^c\dkV_Zo^`V dW^Ă&#x2014;cd_Z\didkdedhkZh`g^kZcV^hedY YkV_jbZhcVi^]egdYj ZiV`VkVc_h`d\ dbdiVĂ&#x2014;Vi^_ZaV^a^eaVÂŤiV!^hidĂ&#x2014;`VcV

aZdeVgYdk^bjodg`db#BZĂ&#x;ji^b! `VY_Zej jdeVhcdhi^!c_Z\dkVdhdW^iV dWd_ZcdhiWgodcZhiV_ZYd`hkZbZ`Z Y^_ZadkZi^_ZaVjkaVĂ&#x2014;^^hedYa_jh`ZoV oVÂŤi^ij#DkV_hZej \didkd^h`a_jĂ&#x2014;^kd ]gVc^\dg\dc^_VbV!`d_ZhjYdb^cVcic^ dg\Vc^ob^j`Vg^eh`d_\gZWZch`d_ oV_ZYc^X^#EgZbYVi^`dgVa_^diejÂŤiV_j `Zb^_h`ZdWgVbWZcZikVg^`V`dW^ dYW^a^\gVWZ a_^kXZ!Ă&#x2014;^c^hZYVej  Ă&#x17D;Vb^c\dk_Zo^`bd ZgVo\gVY^i^dkZ W^dV`i^kcZikVg^^_Zhi^`dgVa_ZVYV bjcZcVÂŤ`dYZ#CV`dceVgZc_V Zc`V da_jÂŤi^Y^dbZ`d\`dgVa_cd\d\gVc`V ^cVc_Z\VdYaV Z_V_cZĂ&#x2014;V]jgZ#HkV`V Ă&#x2014;V]jgVhVYg ^_ZYcd_V_Z^o`d_Z\Ă&#x2022;Z hZ^okVa^i^hadWdYcdea^kV_jĂ&#x2022;V! eaVc`idch`Va^Ă&#x2014;^c`V#

DkV__Zej _ZYcVdYhVbdcZ`da^`d ^kdi^c_VhedhdWc^]ed_Zhi^ok_ZoYVĂ&#x2014;j igcdkj`gjcj!`d_V_ZhVbVegd Yga_^k^ \gVWZ a_^kVX^jc^ÂŤiVkVĂ&#x2014;`dgVa_c^] \gZWZcV#Ig^idcdkV_ZigjWVV`i^kVc adkVX`d_^`VYcVĂ&#x;Zea^_Zc!`VdÂŤidhj ok_ZoYVĂ&#x2014;Z^bZ`jÂŤX^!`gZĂ&#x2022;Zjedi_Zgj oVc_^b#EdbdĂ&#x2022;j_ZYcd\b^ÂŤ^Ă&#x2022;VkV hideVaV gikjYg ^egZbVYda_ZYd` cVojWa_Zcdb!_Zo^Ă&#x2014;VhidbigZc^XdbgZ Z W^ad`d_^oVÂŤi^ic^ed`gdk#OVi^b^hejÂŤiV eVgVa^o^gV_jĂ&#x2022;jha^cjji^_Zadj`gdĂ&#x2022;ZcV ea^_ZcVeg^_ZcZ\dÂŤid\Ved_ZYZ#

57:;31 1>7<

BVaV!d`gj\aVhiV!\aVi`V!Xgcd^W^_Zad ^hegj\VcVÂŤ`da_`VoZWgVhid\cZg^iV i^e^Ă&#x2014;cV_ZoVdkjkghijegZbYVÂŤ`da_`Z eg^b_ZgV`Vh;adg^YZ`Vi`VY^bV_j k^ÂŤZXgc^]ÂŤVgV^a^e_Z\V#Dk^hjej Zk^ cV_V`i^kc^_^YVc_j`VYVhZ]gVcZ b^`gddg\Vc^ob^bV`VdÂŤidhjY^_VidbZ_Z ^X^_VcdWV`iZg^_Z#BZĂ&#x;ji^b!V`d^b edhiVcZegZkgjĂ&#x2022;Z^a^V`dhj^oad Zc^ i^_Z`dbdhZ`Z!h`jea_V_jhZoV_ZYcd! jkaVĂ&#x2014;ZhZjhkd_Za_jh`Z^edhiV_j cZV`i^kc^#Idbd ZW^i^bZ]Vc^oVb `d_^bheg_ZĂ&#x2014;VkV_jegZkZa^`\jW^iV`kdYZ# JoZWgVhid\hjcZg^iVbj _VX^^ Zc`ZgVoYkd_Zc^!ÂŤid_ZcZdW^Ă&#x2014;cdoV ej ZkZ!VdeadYc_V_V_VÂŤVXVYd\VĂ&#x;VhZ jjcjigVÂŤc_dhi^i^_ZaV#Bj _VX^edbdĂ&#x2022;j eZc^hVdYaV jheZgb^_ZjedhZWcZ hegZb^ÂŤcZdg\VcZjcjiVg Zc`^# Edha^_Z Zc`VedaV Zc^odkZbVa^] W^_Za^]_V_VÂŤVXV^o`d_^]hZ^okVa_j_j eaVc`idch`Za^Ă&#x2014;^c`Z#

hgZY^ÂŤc_^^c^ ^ Y^_Zadk^hi_Zcdk^i^] dWVaV

G6HEGDHIG6C?:CDHI^hidĂ&#x2DC;c^>cY^_h`^dXZVc^oVeVYc^

EVX^Ă&#x17D;`

@Vi`VYhZKZcZg^cĂ&#x2014;ZÂŤVa_oV`deVkV cZedhgZYcd^hedYedkgÂŤ^cZ bdgh`d\YcViV`dYVed`gZi^bV hkd\b^ÂŤ^Ă&#x2022;VkVhideVaVedb^Ă&#x2014;Z e^_ZhV`#BZĂ&#x;ji^b!^ocVYedkgÂŤ^cZ e^_Zh`VdhiVka_VdikdgX_ZkVhid\ jaVocd\h^[dcV`V`dW^bd\Vd jkaVĂ&#x2014;^i^kdYjjeaVÂŤiVcjÂŤjea_^cj oVdeh`gWj`^h^`dbiZ`V`dW^ bd\VdÂś`jÂŤVi^´kdYjoV dYgZĂ&#x;^kVc_Zeg^hjicdhi^ea^_ZcV##

Kiska

)

110Ë&#x161;W

*%%`b

(%%

P

9JA?>C6

YdWgd0b_Zhi^b^Ă&#x2DC;cd dÂŤiZĂ&#x2013;Zc^

CVc_d__Zaj`dYig^YdeZi_Vhcd k^Ya_^k^]gjeV`gdo`d_ZdkV_ej Y^ÂŤZ ^^oWVXj_ZdieVYcZikVg^#@V`ddcgVhiZ! gjeZhZ^hejcZ^oVb^_ZcZcdk^b gjeVbV#Dh^ba_jY^gdc^aVXV!bdgh`Z hjk^YgZ_ZYVcdY\aVkc^]egZYVidgV XgkZcd\EZigdkVj]V#

CV_kZĂ&#x2022;ZdYhk^]EZigdk^]j]V^a^ ejoaVi`^!XgkZcdEZigdkdj]d^bZ_Z YdW^adedX^\aVhidXgkZcd_Wd_^hkd_Z YZWZaZ!eg^Wa^ cddkVacZÂŤ`da_`Z#

0$!$-  *.,

*(

)%%

*%%b

Ot

hi^_ZcZdYdocV`Z dhZ`ZYdYjW^cZ dY(%b

G6HEGDHIG6C?:CDHI^hidĂ&#x2DC;cZeVX^Ă&#x17D;Ă&#x2DC;`ZdWVaZdY _j cd\DgZ\dcV!H69!Yd7V_V8Va^[dgc^Z!BZ`h^`d

21

'%%

e cat He laz Pro

&*Š'%Xb

HI6C>Â?I:

'-,

8negVZVi^\g^h

HI6C?:J\aVkcdb

9JA?>C6

3

(%%

&%%

er

5-3=Â&#x2C6;+1

G6OG:9<6HIGDED96

I^\gVhiV VW^XV

+'%%`b'

G6OG:9<6HIGDED96

7

BVgh]Vaadk^hZdidX^hVhid_ZdY'.VidaV ^*bVa^]did`VjoVeVYcdbY^_Zaj I^]d\dXZVcV#6ida^hjcVkg]dk^bV cZ`VYVÂŤc_^]kja`VcVoV`d_ZhZhbVigV YVhjhZ^oY^\a^hbdgh`d\YcVeg^_Zd`d *%Š+%b^a^_jcV\dY^cV#BZĂ&#x;jc_^bV hj@lV_VaZ^c!cV_kZĂ&#x2022;^VidajI^]db dXZVcjhV'*%%`b'iZVida^7^`^c^^ :cZlZiV`cV`d_^bV_Zkd_h`VH69"V ^obZĂ&#x;j&.)+#^&.+'#\dY^cZiZhi^gVaV cj`aZVgcddgjÂŻ_Z#A_jYh`^_Zji_ZXV_cV i^bcVejÂŤiZc^b^jYVa_Zc^bVida^bV jedha_ZYc_^]*%\dY^cVW^d oVcZbVg^kiZ_Zbdgh`^hk^_Zi d`dc_^]YdhadkcdegdXkVd0 f OPISI VRSTA eg^b_Zg^XZcV7^`^c^_j_Z Za svaku je vrstu oVW^a_ZÂŻZcd'*%kghiV`dgVa_V priloĂŚen tekstualni ^Yd&%%%kghiVg^WV# opis i, uglavnom,

OtoĂ&#x2039;je Pribilof

,

+(< * .5$01

A

A:<:C96 '%%

&%%

nd

9/28/09 10:11:44 AM

EDKGÂ?>C6

=Va^di^hgj[ZhXZch

6

$

170Ë&#x161;E

462-463_Gulfofalaska_CRO.indd 462-463

KGHI66ida^

8gkZcdEZigdkdj]d

 ,

OtoĂ&#x2039;je .5$01 Near

Agattu

@ 120Ë&#x161;W

130Ë&#x161;W

%

%

xa

oVeVYc^^_j c^EVX^Ă&#x17D;`

)$4$0.8 / #-  2('.."$ -1*    , 8 4 +

 4 + 

Attu

Attu

?

OVkVaV8VhXVY^Vedha_ZYc_^_ZdhiViV` ^hidĂ&#x2014;cZEVX^Ă?Ă&#x2014;`ZdXZVch`ZeadĂ&#x2014;Z "eadĂ&#x2014;Z eadĂ&#x2014;Z;VgVaadc! ;VgVaadc!`d_V_Z\didkdj ;VgVaadc! `d_V _Z \didkd j ediejcdhi^edYkjĂ&#x2014;ZcVedYH_ZkZgcd" VbZg^Ă&#x2014;`j#C^okja`VcV@Vh`VYcd\V \dg_VjVbZg^Ă&#x2014;`^bhVkZoc^bYgÂŻVkVbV DgZ\dcj^LVh]^c\idcj!j`a_jĂ&#x2014;j_jĂ&#x2022;^ ^BdjciHi#=ZaZch!edha_ZY^XVhjiZ hjWYj`X^_Z#@ViVhigd[VacVZgjeX^_V BdjciHi#=ZaZchV&.-'#dYc^_ZaV_Z *,ÂŻ^kdiV!Vkja`Vc_dÂŤjk^_Z`ed`Voj_Z ocV`dkZV`i^kcdhi^#EdigZh^^edkZoVc^ bd\jĂ&#x2022;^ihjcVb^_^egZYhiVka_V_jgZVacj deVhcdhijgZ\^_^egZbYV_ZoVYc_^ hcVÂŻc^_^edigZhoVW^a_ZÂŻZc&,%%# DXZVch`V`dgVjidb_Zegdhidgj edY^_Za_ZcVjig^Y^_ZaV#CV_kZĂ&#x2022;^Y^d Ă&#x2014;^c^eadĂ&#x2014;V?jVcYZ;jXV!cVokVcV egZbV\gĂ&#x2014;`dbedbdgh`db`VeZiVcj `d_^_Zj^bZÂ?eVc_dah`Z^higVÂŻ^kVd egdhidg&*.'#EadĂ&#x2014;V:meadgZgaZÂŻ^ h_ZkZgcd!VeadĂ&#x2014;V<dgYV_jÂŻcddYc_Z#

B?:G>AD

le

G6HEGDHIG6C?:CDHI^hidĂ&#x2DC;c^>cY^_h`^dXZVc!

160Ë&#x161;E

,

.#,  4-) * +, /+.5$01

,

Anchorage

Zaljev Kuskokwim

,

5$01 2.

Ă&#x2014;jkVc_ZkdYZi^_Z`dbgVoYdWa_V ^oad Zcdhi^#OVdhZ`Zeg^a_ZeX^hZedaV`d `gZĂ&#x2022;j!eg^Ă&#x2014;ZbjegZaVoZjYVa_Zcdhi^ Yd+%Xb!edbdĂ&#x2022;j`dcigV`X^_Vhkd\V _ZYcd\hideVaV#=gVcZhZVa\VbV`d_Z eVhjhVhi^_ZcVedbdĂ&#x2022;jigZc^XZ higj`ijgZcVa^`cVgVÂŤejhVojW^Ă&#x2022;^bV `d_^hjd_VĂ&#x2014;Vc^b^cZgVa^bV Za_ZoV#

su najĂ&#x2039;eĎ&#x20AC;Ă&#x160;e ilustrirani fotografijama u boji.

)

Nunivak

! 0

B^ÂŤ^Ă&#x2013;VkdhideVaddW^Ă&#x2DC;cd\eg^a_Ze`V!dkY_Z eg^`VoVcddYdoYd!Yg ^\VĂ&#x2DC;kghidjoVhi^_Zcj! WZodWo^gVcV_VĂ&#x2DC;^cjkVadkV#

Mednij

&

bZĂ jea^bcV^ea^Ă&#x2013;V edYea^bcVedYgjĂ&#x2DC;_V! \gZWZch`ZoVgVkc^Yd YjW^cZdY,b

Ă&#x2019;f_[RdeR §\`][\R

B>�>¡6KDHIDE6AD

Komandorsko otoĂ&#x2039;je

,

0

HI6C>Â?I:

hi^_ZcZcVk^ÂŤ^b Y^_Zadk^bVdWVaZ YdhjWa^idgVacZodcZ

dYVg`i^Ă&#x2DC;`d\V`gj\VYdEdgij\VaV

DW^Ă&#x2014;c^eg^a_ZeV`^okghcd_Zeg^aV\dĂ&#x;Zc ^kdijcVdWVa^!VWgd_Vc_ZcVhi^_ZcVbV jbZĂ&#x;jea^bcd_odc^#šjc_VhiVÂŤ`da_`V ÂŤi^i^\VdY\gVWZ a_^kVXV^d`da^ÂŤc^] Ă&#x2014;^bWZc^`V#Eg^a_Ze`Z`d_^ ^kZcVXgi^ dhZ`ZoVea_jh`j_jkVadk^eV^b_Z edigZWcVbVc_V^eadhcVi^_VÂŤ`da_`VcZ\d eg^a_ZeX^bV`d_^ ^kZcVXgi^ea^bZ!\Y_Z ÂŤ^gZ^k^ÂŤZÂŤ`da_`Zdbd\jĂ&#x2022;j_jWda_Z

*

/

+Xb

HI6C>Â?I:

G6HEGDHIG6C?:CDHIh_ZkZgd^hidĂ&#x2DC;c^6iaVci^`

0

+

&+Xb

)

*(

9JA?>C6

*(

 -).- $04$-$21

s Ku

Hooper Bay

Et o

Saint Matthew

+$321*  8 4 +

IgdX]jhc^adi^Xjh

(+1

.#, /+$#-()

21

Okg`dkZ_Zedhid VhijdWa^`jc_^]dk^] he^gVac^]a_jhV`VaV`dgVoa^`dkVi^dY kZĂ&#x2022;^cZYgj\^]ej ZkV#Dc^hZedaV`d `gZĂ&#x2022;jegZ`d\gZWZch`^]oVgVkc^^ `dgVa_c^]dWajiV`V]gVcZĂ&#x2022;^hZVa\VbV# EdigV c_VoVc_^]dk^bbZhdb^a^_Ze^b ÂŤ`da_`VbVcZgZ\ja^gVcdh`jea_Vc_Z hbVc_^aV^b_ZWgd_cdhi!dhdW^idcV ;^a^e^c^bV#BZĂ&#x;ji^b!hjhe_Z]db_Z jcZhZccVYgj\Vb_ZhiVj>cYd"EVX^Ă?`j! `VdÂŤidhj;gVcXjh`VEda^cZo^_V^ 8dd`dk^didX^iZhZdYViaZedcdkcd cVhZa_VkVcVcZ`V^okdgcVedYgjĂ&#x2014;_V#

G6OG:9<6HIGDED96

Okg`

EGDB?:G

!\gWd\aVkZ Z]dWdic^XV ^]ejÂŻZkV _Zic_ZCjhV `decV! VhiVa^]h_ZĂ&#x2014;db _Z^g^Wdadk

0 3

Beringa

 ,

Rt Oljutorski

,

$3

EViZaaVkja\ViV

Ë&#x161;N

,

>

140Ë&#x161;W

polarnica

A

2

50

Oljutorski zaljev

Sjeverna

Ă&#x2039;je

Petropavlovsk- Kronotski -KamĂ&#x2039;atskij zaljev 21* Rt Šipunskij  ,$=0 1

(

j ev i zal insk Karaginskij

150Ë&#x161;W

S JE D I N JE N E A M E R I Âť K E D R Ă&#x2020; A V E

Nome

 4 +  ;(0(*.% Nortonov .02.-.4  zaljev 8 0 4 -

9cdb6a_Vh`d\VoVa_ZkVgVoVhjid_Z bcdÂŤikdedYbdgh`^]eaVc^cV#Edhid_Z YkV\aVkcVaVcXV"EViidc^<^aWZgi iZ@dY^V`#DWVaVcXVhZ\gVcV_jdY 6a_Vh`d\Vedajdid`V#C_^]dkdb_Zhid cVhiVc`V_ZkgjĂ&#x2022;VidĂ&#x2014;`V8dWW!`d_VhZ cVaVo^^hedYhgZY^ÂŤiVgVob^XVc_VeadĂ&#x2014;Z ?jVcYZ;jXV!oVeVYcddYdid`V

=

160Ë&#x161;W

Z Gooalje dh o

Seward

KVcXdjkZgV#EdYbdgh`ZeaVc^cZ hikVgVcZhj^ocVYkgjĂ&#x2022;ZidĂ&#x2014;`ZjoVYc_^] (%b^a^_jcV\dY^cV^oVi^begZb_ZÂŤiVcZ h_ZkZgdoVeVYcdjha^_ZYgVob^XVc_V bdgh`d\VYcV#DY&.,,#\dY^cZ egZ`daj`VcV_jÂŻcd_dWVa^6a_Vh`Z dYk^_VhZ^okdocV[iZ#<dY^cZ&.-.# joVa_ZkjEg^cXZL^aa^VbYd\dY^aVhZ _ZYcVdYcV_kZĂ&#x2022;^]Z`dadÂŤ`^]cZhgZĂ&#x2022;V `VYV_Z^ocVhj`Vcd\ViVc`ZgV:mmdc KVaYZo^hXjg^add`d&&)b^a^_jcV a^iVgVh^gdkZcV[iZ#

9da^cZ^[_dgYdk^didĂ&#x2DC;_V6aZmhVcYZgVhk_ZYdĂ&#x2DC;Z dhcVÂŻcd_aZYZc_VĂ&#x2DC;`d_Zgdo^_^oVedha_ZYc_Z\V aZYZcd\YdWV#

to

<gZWZch`Zg^WZ!j`a_jĂ&#x2DC;j_jĂ&#x2013;^`dgVa_cZ oVhiVk^Ă&#x2DC;VhiZg^WZ!a^bjch`Zg^WZ aZei^gZ^eaVkdegj\ZÂŻVW^XZ ea^kV_jd`d eadĂ&#x2DC;Vhid\V `dgVa_V#

rag

 ,= 21*  8 4 + Rt SivuĂ&#x2039;ij

ka

+

_RcR_Ă&#x2019;Rde` de`aR]`dR kV]V_\RdeZ^ _Z[R_dR^R

G6OG:9<6HIGDED96

DW^Ă&#x2014;c^eg^a_ZeV`

Ă&#x2039;at

Saint Lawrence

Rt Navarin

ka

Ka m

Anadirski zaljev

<

Âťukotsko more

z

;G:C8=;G><6I:H=D6AH

BVgh]Vaadk^didX^

;>12-<Â&#x152;1>7<162)

Ă&#x2039;at

Ustâ&#x20AC;&#x2122;-KamĂ&#x2039;atsk

KamĂ&#x2039;atski zaljev

I>=>D8:6C?J<DO6E69 '-+

am

4

=VkV_h`^hjdidX^k^Ya_^k^kg]dk^ kZa^`d\VedYbdgh`d\eaVc^ch`d\ aVcXV#DkZhjeaVc^cZcVhiV_VaZ YZhZX^bVb^a^_jcV\dY^cVegZaVÂŻZc_Zb i^]ddXZVch`ZeadĂ&#x2014;Zjhb_Zgj

K

=$

EDADÂĄ6?H_ZkZgc^Y^dhgZY^ÂŤc_Z\VI^]d\dXZVcV

Ka

'

170Ë&#x161;W

polarnica

Âťukotski poluotok

Hatyrka

Ossora

Â?^gd`^gjWc^\gZWZc\didkdd`gjÂŻj_ZdWVaZ \dgdk^iZBddgZVZ`d_VhZY_Zadb^Ă&#x2DC;cdk^Y^ cVdkd_hc^bX^#

;

Sjeverna

Rt Âťukotski

Ohotsko more

BDDG:6

:

180Ë&#x161;

ir

Anadir

R US K A F E D E R A C IJ A

03

YdWgd0edcZ\Y_Zhj YZ\gVY^gVc^

9

ad

!

HI6C?:J\aVkcdb

DkVhViZa^ih`Vhc^b`Veg^`Voj_Z id`aZYV^ošj`dih`d\VbdgV `gdo7Zg^c\dkegdaVo#

170Ë&#x161;E

&

EDKGÂ?>C6&&-%`b'

7:G>C<DKEGDA6O

8

160Ë&#x161;E

150Ë&#x161;E

Ë&#x161;N

57:;3173741Â&#x2C6;1

KGHI6GjWc^\gZWZc^! Vida^^edidcja^\gZWZc^

60

&

0

=VkV_h`d didĂ&#x2014;_Z

Cdkd\OZaVcYVj_jÂŻcdbY^_ZajhgZY^ÂŤc_Z\VI^]d\ dXZVcV

9gjÂŤikZcZdid`ZĂ&#x2014;^c^c^okja`Vch`^] ^`dgVa_c^]did`Vj_jÂŻcdbY^_Zaj I^]d\dXZVcViZdidX^hWVg^_Zgc^b \gZWZc^bVGV^Ă&#x2026;ViZV!didX^hgjWc^b ^WVg^_Zgc^b\gZWZc^bVIV]^i^^Vida^ ^a^edajVida^BVje^]VV^BVje^i^# 7^dadÂŤ`V_ZgVocda^`dhidk^]\gZWZcV jb_ZgZcVjjhedgZYW^h\gZWZc^bVj _j\d^hidĂ&#x2014;cd_6o^_^^V`dcVc_^bVÂŻ^k^ k^ÂŤZdY&+%kghiV`dgVa_V!-%%kghiV \gZWZch`^]g^WV!&%%%kghiVbZ`jÂŤVXV ^(%kghiVWdYa_^`VÂŤV#HiVc_Z_Z\gZWZcV

7

la pro ov

I>=>D8:6CHG:9>Â?C?>9>D

h_ZkZgdoVeVYVegZ`dkgjĂ&#x2022;ZidĂ&#x2014;`Z jOZba_^cjeaVÂŤij#@dgVa_c^ \gZWZc^dWgjWa_j_jcZ`VdWVacV edYgjĂ&#x2014;_VbaVĂ&#x;^]!kZĂ&#x2022;^]did`V cV_j\d^hidĂ&#x2014;cdb`gV_jdidĂ&#x2014;cd\ aVcXV`VdÂŤidhjDV]j^Bdad`V^# 9Va_ZcVh_ZkZgdoVeVYj!cVkg]dk^bV edidcja^]^edidea_Zc^]hiVg^_^] did`VcZ`da^`d_Zhigj`ijgVha^Ă&#x2014;c^] Vida^bV`VdÂŤidhj;gZcX];g^\ViZ H]dVah^Vida^ceg#B^YlVn#Dk^hj \gZWZc^_V`d^oda^gVc^dYdhiVa^] `dgVa_c^]\gZWZcVcVhk^_Zij^! egZbYVc^hjW^dadÂŤ`^_V`d gVocda^`^!^oc_^]hjZkdaj^gVaZ bcd\ZcdkZkghiZ#D`d Ă&#x2014;Zikgi^cZÂŻ^kdi^c_V^W^a_V`V cV=VkV_^bV^dWa^ÂŻc_^b \gZWZc^bVZcYZbh`ZhjkghiZ#

6

lin

@Vd^`dYbcd\^]i^]ddXZVch`^] VidaV!gjWVidaVBV_jgdhVhid_^ hZY^_ZadbdYea^i`^]edidea_Zc^] \gZWZcV!VY^_ZadbdYbVa^]! c^h`dedadÂŻZc^]did`V#

b_Zhi^b^XZhj_V`d dÂŤiZĂ&#x2013;Zc^

6A?6H@>;?DG9

ko kw

6IDAB6?JGD

EDKGÂ?>C6&*%%`b' HI6C?:9dWgd!cd

C6?K:¡69J7>C6'.(%b

9DID@I^]^dXZVc!g^_Z`Z8dajbW^V!;gVhZg

H_ZkZgc^bEVX^Ă?`db^6a_Vh`^b oVa_ZkdbdYk^_VhZedkgÂŤ^ch`V X^g`jaVX^_Vjhb_Zgjhjegdicdb`VoVa_X^ cVhVij!ediedbd\cjiVh_ZkZgc^b d\gVc`dbidead\cVhiVk`Vhigj_Z higj_Z @jgd"H]^d^ooVeVYcd\6iaVci^`V# EdkgÂŤ^ch`ZkdYZhZ!jha^_ZYeVYVa^cV! ]aVYZ^edhiV_jbVc_ZhaVcZegZaVh`db egZ`ddXZVcV#Bcd\Zdaj_Z`d_Z ed\VĂ&#x;V_j`VcVYh`jdWVajEVX^Ă?`V cVhiV_jj6a_Vh`dbZoVa_Zkj#8^g`jaVX^_V hZjediejc_VkV6a_Vh`db^6aZjih`db higj_db"edkgVic^b!oVeVYc^b higj_VbV`d_ZiZ`jjodWVaj6a_h`Z^ _jÂŻcddY6aZjih`d\VdidĂ&#x2014;_V#KdYZ oVa_ZkVW^dadÂŤ`^hj hjkgad kgad kgadegdYj`i^kcZ^ egdYj`i^kcZ ^ Wd\VidhjhiVc^ÂŤiZbcd\^]g^Wa_^]kghiV# EVX^Ă?Ă&#x2014;`^adhdhegdkdY^!kZĂ&#x2022;^cdbj oVa_Zkj^d`dac^bbdg^bV!YdeZi \dY^cVeg^_ZedkgVi`VcVbg^_ZÂŤĂ&#x2022;Zc_Z jg^_Z`Z6o^_Z^H_ZkZgcZ6bZg^`Z#

ok

joVeVYcdbY^_ZajI^]d\dXZVcV

WVg^_Zgc^\gZWZc^^Vida^

EDADÂĄ6?;gVcXjh`VEda^cZo^_V!h_ZkZgd^hidĂ&#x2DC;cddY

4

YdWgd0b_Zhi^b^Ă&#x2DC;cd dÂŤiZĂ&#x2013;Zc^

`dci^cZcih`Z^dXZVch`Z`dgZ# CV_kZĂ&#x2022;Vkja`Vch`VZgjeX^_Vj '%#hida_ZĂ&#x2022;jW^aV_ZZgjeX^_VBdjci @VibV^_VcV6a_Vh`dbedajdid`j &.&'#\dY^cZ#CVdkV`dkd_V`i^kcd_ \gVc^X^Yd\VĂ&#x;V_jhZ^hcVÂŻc^edigZh^! `Vdeg^b_Zg^XZedigZh`d_^_ZgVogjÂŤ^d Y^d\gVYV6cX]dgV\ZV&.+)#\dY^cZ#

(0:.

+'%%`b'

HI6C?:J\aVkcdb

C6?K:¡69J7>C6*%%%b

9DID@G^_Z`ZHjh^icV!8deeZg!aZYZc^WgZ\dk^ hbcd\^]aZYZc_V`V

?ZYVc_ZdYcV_bVc_^]hiVcdkc^`V KZa^`d\V`dgVa_cd\\gZWZcV! Yj\VĂ&#x2014;V`hVbd,Š-bb dYjhiVYdgZeV!Y_Zi^c_Vg^WV# @VY_Zdi`g^kZcV'%%)#\dY^cZ! egd\aVÂŤZcV_ZcV_bVc_dbkghidb `gVa_ZÂŻc_V`VcVhk^_Zij#Ij_Zi^ijaj jbZĂ&#x;jkgZbZcjegZjoZaVbVad Ber ingovo `gVĂ&#x2022;V^cYdcZo^_h`VÂŤVgVc`V#>eV`! more Y_Zi^c_V_Zg^WV^YVa_ZiVc_V^aV`ÂŤV dYÂŤVgVc`Z#

IJA?6C>C66A:JIH@DBDIDš?J

29

EDKGÂ?>C6

EDADÂĄ6?B^`gdcZo^_V!_j\doVeVYcddY=VkV_V

EDKGÂ?>C6&,%%%%`b

e v p

dgadk^!bdgh`^YZbdc^!\gWd\aVkZ eVe^\VĂ&#x2014;Z^gVoa^Ă&#x2014;^iZkghiZ]dWdic^XV ^\dadÂŤ`gÂŻc_V`Vbdgh`^]ejÂŻZkV \daVĂ&#x2022;V#CV_kZĂ&#x2022;Zhjeg^_Zic_ZCjhV IZc\\Vg^dcZĂ&#x2014;^ÂŤĂ&#x2022;Zc_Zh`decV! iVadÂŻZc_ZhZY^bZcViVcVhiVa^]h_ZĂ&#x2014;db YgkV!adkg^WVoVV`kVg^_Z^g^Wdadk hZ`heado^kdb#

KGHI6GjWc^\gZWZc^!

?jÂŻcj\gVc^Xj7Zg^c\dkd\bdgVĂ&#x2014;^c^ 6aZjih`ddidĂ&#x2014;_Z#CVeVX^Ă?Ă&#x2014;`d_higVc^ didĂ&#x2014;_VcVaVo^hZ6aZjih`^_VgV``d_^ docVĂ&#x2014;VkVb_ZhidedYkaVĂ&#x2014;Zc_VEVX^Ă?Ă&#x2014;`Z edYH_ZkZgcdVbZg^Ă&#x2014;`jeadĂ&#x2014;j#JegVkd _ZiVhjWYj`X^_h`VodcVoVhajÂŻcVoV ^oY^oVc_Zkja`Vch`d\VdidĂ&#x2014;cd\c^oV! cV_h_ZkZgc^_Z\Y^_ZaVEVX^Ă?Ă&#x2014;`d\V kVigZcd\eghiZcV#?VgV`hZcVhiVka_V ^hidĂ&#x2014;cd!\Y_ZYdaVo^Yd`dciV`iV

j\aVkcdbYdWgd!dh^bjWa^o^c^ edejaVgc^]dYbVgVa^ÂŤiV`VdÂŤid hjIV]^i^!BddgZV^7dgV7dgV \Y_Z_ZdoW^a_cdj\gdÂŻZcdoWd\ \gVYc_Z!`VcVa^oVX^_Z^Ydid`V hZY^bZcViV#

!

KGHI66ida^

I>=>D8:6C?J<DO6E69

0

BVgh]Vaadk^didX^

BVgh]Vaadk^hZdidX^hVhid_ZdY'.VidaV ^*bVa^]did`VjoVeVYcdbY^_Zaj I^]d\dXZVcV#6ida^hjcVkg]dk^bV cZ`VYVÂŤc_^]kja`VcVoV`d_ZhZhbVigV YVhjhZ^oY^\a^hbdgh`d\YcVeg^_Zd`d *%Š+%b^a^_jcV\dY^cV#BZĂ&#x;jc_^bV hj@lV_VaZ^c!cV_kZĂ&#x2022;^VidajI^]db dXZVcjhV'*%%`b'iZVida^7^`^c^^ :cZlZiV`cV`d_^bV_Zkd_h`VH69"V ^obZĂ&#x;j&.)+#^&.+'#\dY^cZiZhi^gVaV cj`aZVgcddgjÂŻ_Z#A_jYh`^_Zji_ZXV_cV i^bcVejÂŤiZc^b^jYVa_Zc^bVida^bV jedha_ZYc_^]*%\dY^cVW^d oVcZbVg^kiZ_Zbdgh`^hk^_Zi d`dc_^]YdhadkcdegdXkVd0 eg^b_Zg^XZcV7^`^c^_j_Z oVW^a_ZÂŻZcd'*%kghiV`dgVa_V ^Yd&%%%kghiVg^WV#

I>=>D8:6CA)

OVkVaV8VhXVY^V

EDKGÂ?>C6&!*b^a#`b

C6?B6C?>@G6A?:ÂĄC?6@C6HK>?:IJ4

9DID@I^]^dXZVc!g^_Z`ZNj`dc!6cVY^g

W^dadÂŤ`^hjkgadegdYj`i^kcV!Ă&#x2014;^bZdbd\jĂ&#x2022;VkV_jocVĂ&#x2014;V_VcgVokd_ 7Zg^c\dkdbdgZ^bZcdh^egZbV g^WVghikV#<ZdadÂŤ`^\aZYVcd!gZ\^_dbYdb^c^gVhjWYj`X^_h`VodcV!V YVch`dbZbdgZeadkXj!jhajÂŻW^ edigZh^^kja`Vch`VV`i^kcdhiedkZoVcVhc_dbhiVacVhjdeVhcdhi# gjh`ZbdgcVg^XZ`d_^_Z^higVÂŻ^d

7GO>C6O6IK6G6C?6-XbcV\dY^cj

I>=>D8:6C?J<DO6E69

I>=>D8:6C>'

6a_Vh`^oVa_Zk

ot

`gjcZiZbVhdkcd^oW_Za_^kVc_Z`dgVa_V &..-#\dY^cZ#Bdgh`^beVg`db KZa^`^`dgVa_c^\gZWZcegd\aVÂŤZc _Z&.,*#\dY^cZ!VdY&.-&#\dY^cZ bZĂ&#x;jJcZhXdk^b_ZhedbZc^X^bV hk_Zih`ZWVÂŤi^cZ#

hVkZocVYgÂŻVkV6a_Vh`Vegd^okdY^edad" k^Xjj`jecd\jadkVg^WV^ÂŤ`da_`VÂŤV jH69"j#DW^Ă&#x2014;c^ija_Vc^^h^k^`^idk^ iV`dĂ&#x;ZgdW^iVkV_jjdk^bkdYVbV# HjegdicdhiYjWd`dbdgh`d_oVkVa^ j_j\doVeVYcdbZY^_ZajbdgVĂ&#x2014;^c^ egdhigVc^ed_Vhea^i`d\VbdgV^ocVY `dci^cZciVacd\VÂŤZa[Vjh_ZkZgdoVeVY" cdbZY^_Zaj#KZĂ&#x2022;^Y^diZgZ\^_ZĂ&#x2014;^c^d _Z`decZc^bdhioVkg^_ZbZedha_ZY" c_Z\VaZYZcd\YdWV!`VYV_Zbdgh`V gVo^cVW^aVYd&'%bc^ÂŻVdYYVcVÂŤc_Z# @decZc^_Zbdhi bdhiYja_Z Yja_Zkg^_ZbZW^d Yja_Z kg^_ZbZ W^d WZoaZYV!ÂŤid_Zdbd\jĂ&#x2022;^adbcd\^b kghiVbV!j`a_jĂ&#x2014;j_jĂ&#x2022;^^Ă&#x2014;dk_Z`V!e_ZÂŤVĂ&#x2014;`^ eg^_ZaVo^o6o^_ZjH_ZkZgcj6bZg^`j#

I>=>D8:6C9(

7Zg^c\dkdbdgZ

lu

?ZYVc_ZdYcV_bVc_^]hiVcdkc^`V KZa^`d\V`dgVa_cd\\gZWZcV! Yj\VĂ&#x2014;V`hVbd,Š-bb dYjhiVYdgZeV!Y_Zi^c_Vg^WV# @VY_Zdi`g^kZcV'%%)#\dY^cZ! egd\aVÂŤZcV_ZcV_bVc_dbkghidb `gVa_ZÂŻc_V`VcVhk^_Zij#Ij_Zi^ijaj jbZĂ&#x;jkgZbZcjegZjoZaVbVad `gVĂ&#x2022;V^cYdcZo^_h`VÂŤVgVc`V#>eV`! Y_Zi^c_V_Zg^WV^YVa_ZiVc_V^aV`ÂŤV dYÂŤVgVc`Z#

Pro la

CVdkd_hc^bX^hgZY^ÂŤc_Z\Y^_ZaV\gZWZcV k^Y^hZbZVcYg^gV_jĂ&#x2013;^`VcVa`d_^gVoYkV_V Yk^_Z`dgVa_cZiZgVhZ#KZa^`VVbea^ijYV bdgh`^]b^_ZcVjdkdbedYgjĂ&#x2DC;_j\ZcZg^gV _V`Zbdgh`Zhigj_Z`gdoiV`kZ`VcVaZ#

ip o

)+'

@6C6AJ<G:7:CJ

lja

jh_ZkZgd^hidĂ&#x2DC;cd_6jhigVa^_^

6jhigVah`^KZa^`^`dgVa_c^\gZWZc Yj\VĂ&#x2014;V`_Z'%&%`b^cV_kZĂ&#x2022;^_Z`dgVa_c^ hjhiVkcVhk^_Zij#šZhid_Zde^h^kVc`Vd cV_kZĂ&#x2022;Vhigj`ijgV`d_jhj^`VY^o\gVY^a^ ÂŻ^k^dg\Vc^ob^!cdoVegVkdhZhVhid_^dY d`d(%%%oVhZWc^]\gZWZcV^`dgVa_c^] did`V#KVc_h`^bj_ZgjWdY(%Yd '*%`bdY`decV!VW^dadÂŤ`^_Zkgad gVocda^`#CV\gZWZcjÂŻ^k^d`d(*%kghiV `VbZc^]`dgVa_V^bcd\^bZ`Vc^`dgVa_^# BZĂ&#x;j&*%%kghiVg^WVcVaVoZhZ\aVkdĂ&#x2014;^! cV_bVc_Zg^WZcV\gZWZcj!)*kghiVg^WV aZei^gViZcZ`da^`dkghiVbdgh`^]eVhV edejihgZWgcdkg]d\bdgh`d\ehV! baViV^`^ideh^cV#<gZWZc_ZhiVc^ÂŤiZ ^oV*%%kghiVVa\^!'%kghiVbdgh`^] ob^_V^)%%%kghiVbZ`jÂŤVXV#OVÂŤiZiZ cV\gZWZcjjedha_ZYc_^](%\dY^cV edcV_k^ÂŤZhj`g^kZok_ZoYVĂ&#x2014;ZigcdkZ

A

cV_ZoYdbok_ZoYVĂ&#x2DC;Z igcdkZ`gjcZ^ ^oW_Za_^kVc_Zb`dgVa_V

)<4 );7+-)6)

6jhigVah`^KZa^`^`dgVa_c^\gZWZc sve karte popraĂ&#x160;ene su tekstualnim Yj\VĂ&#x2014;V`_Z'%&%`b^cV_kZĂ&#x2022;^_Z`dgVa_c^ hjhiVkcVhk^_Zij#šZhid_Zde^h^kVc`Vdopisom poloĂŚaja cV_kZĂ&#x2022;Vhigj`ijgV`d_jhj^`VY^o\gVY^a^ *-:16/7>757:- 1)42);31B)42-> @6C6AJ<G:7:CJ ÂŻ^k^dg\Vc^ob^!cdoVegVkdhZhVhid_^dY CVdkd_hc^bX^hgZY^ÂŤc_Z\Y^_ZaV\gZWZcV d`d(%%%oVhZWc^]\gZWZcV^`dgVa_c^] k^Y^hZbZVcYg^gV_jĂ&#x2013;^`VcVa`d_^gVoYkV_V did`V#KVc_h`^bj_ZgjWdY(%Yd Yk^_Z`dgVa_cZiZgVhZ#KZa^`VVbea^ijYV '*%`bdY`decV!VW^dadÂŤ`^_Zkgad 9gjÂŤikZc^didX^ bdgh`^]b^_ZcVjdkdbedYgjĂ&#x2DC;_j\ZcZg^gV gVocda^`#CV\gZWZcjÂŻ^k^d`d(*%kghiV `VbZc^]`dgVa_V^bcd\^bZ`Vc^`dgVa_^# _V`Zbdgh`Zhigj_Z`gdoiV`kZ`VcVaZ# BZĂ&#x;j&*%%kghiVg^WVcVaVoZhZ\aVkdĂ&#x2014;^! cV_bVc_Zg^WZcV\gZWZcj!)*kghiVg^WV aZei^gViZcZ`da^`dkghiVbdgh`^]eVhVf OPIS PRIMJERA su stranice edejihgZWgcdkg]d\bdgh`d\ehV! Uvodne`gjcZiZbVhdkcd^oW_Za_^kVc_Z`dgVa_V uglavnom popraĂ&#x160;ene baViV^`^ideh^cV#<gZWZc_ZhiVc^ÂŤiZ &..-#\dY^cZ#Bdgh`^beVg`db opisima konkretnih ^oV*%%kghiVVa\^!'%kghiVbdgh`^] primjera. KZa^`^`dgVa_c^\gZWZcegd\aVÂŤZc Ovdje su tako ob^_V^)%%%kghiVbZ`jÂŤVXV#OVÂŤiZiZopisani_Z&.,*#\dY^cZ!VdY&.-&#\dY^cZ primjeri koraljnih cV\gZWZcjjedha_ZYc_^](%\dY^cV grebenabZĂ&#x;jJcZhXdk^b_ZhedbZc^X^bV iz razliĂ&#x2039;itih edcV_k^ÂŤZhj`g^kZok_ZoYVĂ&#x2014;ZigcdkZ dijelovahk_Zih`ZWVÂŤi^cZ# svijeta. Primjeri

EDKGÂ?>C6(,%%%`b'

EDADÂĄ6?EVgVaZaVchdWVadbFjZZchaVcYV

CVdkd_[did\gVĂ&#x17D;_^higbd\`dgVa_cd\ dWgdc`Vk^Y^hZcZ`da^`dkghiV bZ`Vc^]`dgVa_V^_Vid`dgVa_c^] oVhiVk^Ă&#x2DC;Vhi^]g^WV#

2007 11:06:36

Ovo je primjer iz cjeline o Tihom oceanu.

KGHI67Vg^_Zgc^\gZWZc

HI6C?:DÂŤiZĂ&#x2013;Zc

@DG6A?C>HIGB68

hj^oc^bcdkZa^`jW^dadÂŤ`jgVocda^`dhi bdgh`d\hk^_ZiVjdkdbedYgjĂ&#x2014;_j# CVeg^b_Zg!_ZYVckZa^`^\gZWZcbdÂŻZ W^i^hiVc^ÂŤiZoVk^ÂŤZdY&'%%kghiVg^WV id_Zk^ÂŤZkghiVcZ\djhk^bbdg^bV :jgdeZoV_ZYcd^*%%gVoa^Ă&#x2014;^i^]kghiV \gZWZcdikdgc^]`dgVa_V#JdW^Ă&#x2014;V_ZcZ ÂŻ^kdi^c_h`ZkghiZdkY_ZhjgVÂŻZbdgh`^

!&!

KZa^`^`dgVa_c^\gZWZc

0.0

^h_ZkZgcd\7dgcZV

<gZWZc^IjWWViV]Vhb_ZÂŤiZc^hjd`d YkVVidaVjhgZY^c^Hjajh`d\bdgV ^edocVi^hjedWgd_c^beZaV\^Ă&#x2014;`^b dg\Vc^ob^bVÂŻ^kZcVdikdgZcdbZ bdgj`d_Zeg^kaVĂ&#x2014;Z\gZWZc^Šedeji bdgh`^]eVhV!bdgh`^]YZbdcV! `dgc_VĂ&#x2014;V^WVgV`jYV#CVhigb^b higVcVbV\gZWZcVÂŻ^kZ^Wgd_cZ bVc_ZkghiZ`VdÂŤidhjgV`dk^!ÂŤVgZc^ \dadÂŤ`gÂŻc_VX^bdgh`^ejÂŻZk^\daVĂ&#x2022;^ ^k^ÂŤZdY(*%kghiV`VbZc^]^bZ`Vc^] `dgVa_V# GVc^]YZkZYZhZi^]\dY^cV'%#hi# \gZWZc^IjWWViV]VbZĂ&#x;jgdc^dX^bVh WdXdbW^a^hjcV\aVhj`Vd_ZYcddY YZhZicV_Wda_^]b_ZhiVoVgdc_Zc_ZcV hk^_Zij#BZĂ&#x;ji^b!\gZWZc^hjegZige_Za^ ocVicjÂŤiZijdhVbYZhZi^]\dY^cVoWd\

jh_ZkZgd^hidĂ&#x2DC;cd_6jhigVa^_^

I>=>D8:6C?J<DO6E69

Ber proingov la z

EDADÂĄ6?HgZY^ÂŤc_^Y^dHjajh`d\bdgV^obZĂ j;^a^e^cV

EDADÂĄ6?EVgVaZaVchdWVadbFjZZchaVcYV

V\gZh^kc^]g^WVgh`^]iZ]c^`V^dhc^kVc_V [VgbZVa\^#;^a^e^ch`V_ZkaVYV ^ciZgkZc^gVaV&.--#\dY^cZegd\aVh^kÂŤ^ edYgjĂ&#x2014;_ZcVX^dcVac^beVg`db!V dY&..(#\dY^cZ_Z^cVJcZhXdkj Ede^hjhk_Zih`ZWVÂŤi^cZ#9VcVhhj \gZWZc^IjWWViV]Vjbcd\dWda_Zb hiVc_joWd\oVWgVcZg^WdadkV^h^YgZc_V WgdYdkVcV\gZWZc^bVeadk^aV`d_V YdaVoZbdgV_jhZkZoVi^oVWdkZ# CV`dc^oW_Za_^kVc_V`dgVa_V&..-# \dY^cZ!cVkZĂ&#x2022;^c^b_ZhiV'%%)#\dY^cZ oVW^a_ZÂŻZc_ZedgVhiedkgÂŤ^cZÂŻ^kd\ had_V`dgVa_V#

Prolaz Am ukta

hZdY^oW_Za_^kVc_V `dgVa_Vj&..-#\dY^c^

cV_ZoYdbok_ZoYVĂ&#x2DC;Z igcdkZ`gjcZ^ ^oW_Za_^kVc_Zb`dgVa_V

Am Ă&#x2039;it ka

((%`b'

HI6C?:9dWgd!dedgVka_V

tablica s osnovnim podacima (nisu isti za sve cjeline)

EDKGÂ?>C6(,%%%`b' HI6C?:DÂŤiZĂ&#x2013;Zc

Pro laz

EDKGÂ?>C6

KGHI67Vg^_Zgc^\gZWZc

na karti je prikazan poloĂŚaj i, uglavnom, rasprostranjenost primjera

An

d`d c^]did`V kZgc^hjdidX^ _jÂŻc^hj Y^\cji^] Ă&#x2022;^cV_Z\gZWZcV cV#>eV`! ZYZcVed`VoVaV

KGHI66ida^

KZa^`^`dgVa_c^\gZWZc

Posljednje je poglavlje knjige atlas svjetskih oceana, a osnova su mu svakako karte svih glavnih oceana i mora. Na stranicama iza karte cijelog oceana iscrpni su prikazi njegovih odabranih dijelova. Sve su karte izraene na temelju podataka prikupljenih satelitskim ili brodskim mjerenjima. Nazivlje na njima obuhvaĂ&#x160;a nazive mora, podvodnih oblika (kao Ď&#x20AC;to su grebeni, jarci i podvodne planine) te vaĂŚnijih struktura na obali. Na njima se vide i dubine mora te granice izmeu litosfernih ploĂ&#x2039;a. Na kraju je knjige posebno h KARTA DIJELA OCEANA kazalo u kojem su navedeni nazivi Uz karte, na ovim su stranicama i opisi s karata. pojedinih mora ili podvodnih oblika.

.#,/+ -($,/$

dgVa_VkVg^gVdY ocZ^oZaZcZYd acZgVo\gVcViZ bZ`dadc^_Z#

I>=>D8:6CO6E69

naziv oceana u kojem je smjeĎ&#x20AC;ten primjer

)<4 );7+-)6)

gc^]`^adbZiVgV# `dadc^_V =Za^dedgV ia_ZĂ&#x2022;^bVhjhZ d`da^ÂŤVWdg^a^ `ZoV>h]^\V`^ g^_ZYad\_Z \gZWZcjdYW^_Zc! ^\gVYc_ZogVĂ&#x2014;cZ ^gVc_ZiaV gZWZcj jĂ&#x2014;^cV`#

strana svijeta upozorava na poloĂŚaj unutar oceana

I>=>D8:6C?J<DO6E69

sk

]c^`V^dhc^kVc_V ZkaVYV Y^cZegd\aVh^kÂŤ^ eVg`db!V VJcZhXdkj #9VcVhhj bcd\dWda_Zb WdadkV^h^YgZc_V eadk^aV`d_V ^oVWdkZ# gVa_V&..-# iV'%%)#\dY^cZ <gZWZc^IjWWViV]V kgÂŤ^cZÂŻ^kd\

Biljni svijet, Zelene alge, Velike zelene alge, Mahovine, KritosjemenjaĂ&#x2039;e, Ribarstvo

Mike Scott Otvoreno more i morsko dno, IstraĂŚivanje podmornicama, Grebeni hladnih voda, BioloĎ&#x20AC;ka raznolikost oko â&#x2030;&#x2C6;vruĂ&#x160;ih toĂ&#x2039;akaâ&#x2C6;&#x161;, Seoba kitova, Vjetroelektrane na Baltiku

9/28/09 10:40:00 AM

006-007_About this book.indd 7 006-007_cro.indd 7

14/6/2007 11:09:00 10/16/09 1:49:17 PM


46

GEOLOGIJA OCEANA

EVOLUCIJA OCEANA zona razmicanja

OTKAKO SU ATLANTSKE OBALE JUÆNE AMERIKE I AFRIKE precizno kartirane, moglo se

kontinent noπen na ploËama

vidjeti da se poklapaju poput slagalice. Danas znamo da se kontinenti miËu, da su nekada bili spojeni te da su nakon njihova razdvajanja izniknuli oceani. Oceani su tijekom razvoja mijenjali globalnu klimu, a morska je razina varirala ovisno o klimatskim promjenama i geoloπkim Ëimbenicima.

TEKTONIKA PLO»A

1. KamBrij (prijE 500 milijuNa gODiNa)

Ostaci prvog superkontinenta Rodinije bili su raπtrkani,

a najveÊi dio, Gondvana, leæao je na jugu. Ocean Mnogobrojni konvekcijski krugovi (vidi str. 43) koji su stvorili prve Iapetus razdvajao je Laurenciju (Sjeverna Amerika) dijelove kontinentske kore postupno su, hlaenjem plaπta, ustupili od Baltike (sjeverna Europa). VeÊi dio sjeverne polutke mjesto nekolicini veÊih konvekcijskih krugova. Dijelovi kontinenata prekrivao je ocean Pantalasa. ujedinili su se u veÊa podruËja, a na najtanjim dijelovima oceanske kore nastale su pukotine dijeleÊi je na velike ploËe. Kad je razlika u gustoÊi izmeu oceanske i kontinentske kore dovoljno narasla, OCEAN PANTALASA oceanska je kora tonula na dodiru s rjeom kontinentskom i tako tvorila zone subdukcije ili podvlaËenja. Od tada je evoluciju oceana i LAURENCIJA kontinenata dirigirala tektonika ploËa (vidi str. 50 ∑ 51). Dok se ploËe SIBIR kreÊu i nose kontinente sa sobom, OCEAN oceani se πire ili nestaju. IAPETUS

zona subdukcije konvekcijski krug pokreÊe ploËe

KrETaNjE plO»a

PloËe se pomiËu djelovanjem konvekcijskih krugova koji se kreÊu do velikih dubina, Ëak do granice plaπta i vanjske jezgre.

BALTIKA

GONDVANA

preteËa sjevernog Atlantika leæi izmeu Sjeverne Amerike i Europe

SIBIR

OCEAN PANTALASA

2. DEVON (prijE 400 milijuNa gODiNa)

AUSTRALIJA

EUROAMERIKA

OCEAN RHEIC

Izdvajanjem niza otoka od Gondvane, koji Êe poslije postati zapadna i juæna Europa, i njihovim premjeπtanjem prema Laurenciji i Baltici nastajao je ocean Rheic, a istodobno nestajao ocean Iapetus.

raπtrkani ostaci Rodinije

plitka mora na kontinentskom πelfu

GONDVANA

Ural

juæna Europa spaja se s Euroamerikom (Laurencija i Baltika) i smanjuje ocean Iapetus

vegetacijska podruËja prvih biljaka na kopnu

OCEAN PANTALASA

UVOD

TIJEKOM VREMENA Kretanje Zemljinih ploËa zbog ubrzana recikliranja oceanske kore u zonama razmicanja i podvlaËenja (vidi str. 50) spajalo je i razdvajalo kontinente koji su pritom povremeno formirali ≈superkontinente√. Prema njemaËkom znanstveniku Alfredu Wegeneru, prije 250 milijuna godina postojao je superkontinent Pangea sa srediπtem na ekvatoru i okruæen jednim velikim oceanom. »ini se da je prije milijardu godina postojao i superkontinent Rodinia, a vjerojatno i joπ jedan otprije. Svaki put kad bi se kontinentske mase spojile, nakon nekog vremena pojavile bi se pukotine s tektonskim jarcima koje bi ih razdvajale kao danas u Crvenome moru i IstoËnoafriËkom tektonskom jarku. Kompjutorski modeli dijelova kore i lokacija razmicanja i podvlaËenja omoguÊuju priliËno pouzdanu rekonstrukciju izgleda Zemlje do 500 milijuna godina unatrag.

046-047Evolution Oceans1.indd 46 046-047_CRO.indd 46

MORE PALEO-TETIS

PANGEA JUÆNA AMERIKA

pustinjska prostranstva

AUSTRALIJA

AFRIKA

GONDVANA juæna ledena kapa prekriva veÊi dio Juæne Amerike, Afrike i Australije

3. KarBON (prijE 300 milijuNa gODiNa) Dok se okupljao superkontinent Pangea, kontinentske mase bile su razvuËene od pola do pola gotovo okruæivπi more Paleo-Tetis s istoka. »ini se da su se danaπnje naslage ugljena tada taloæile u moËvarnim πumama duæ obala ekvatorijalnih rubnih mora. Prelaskom Gondvane preko Juænog pola stvarala se velika ledena kapa.

LEGENDA

zona subdukcije zona razmicanja obrisi danaπnjega kopna

7/6/2007 2:12:10 10/16/09 2:09:27 PM

046-047Evolu


47

EPIKONTINENTALNA MORA

ljuDi

ALFRED WEGENER

Morska je razina veÊi dio proπlosti bila viπa od danaπnje. ZahvaljujuÊi tome postojala su plitka epikontinentalna mora bez morskih mijena koja su prekrivala velika prostranstva u unutraπnjosti kontinenata. Ona su se znatno razlikovala od danaπnjih dubokih oceana i plitkih mora na kontinentskim πelfovima. Ova su mora katkad prekrivala do pola kopnene povrπine, a Ëesto su bila jako slana, siromaπna kisikom i beæivotna. Mogla su izolirati pojedine dijelove kontinenata na kojima je evolucija æivog svijeta dalje tekla odvojeno. Epikontinentalna mora utjecala su i na klimu: njihov visok salinitet uzrokovao je poniranje (vidi str. 60) guste vode u obliænjim ekvatorijalnim oceanima i tako regulirao dubokooceansku cirkulaciju, za razliku od danaπnjeg poniranja πto se dogaa u polarnim krajevima.

Alfred Wegener (1880. ∑ 1930.) bio je njemaËki znanstvenik koji se bavio astronomijom, meteorologijom i geologijom. Godine 1915. iznio je teoriju o plutanju kontinenata kojom je objasnio prisutnost istih stijena na suprotnim krajevima Atlantika te prisutnost fosila tropskih biljaka u arktiËkom podruËju. Njegova ideja nije bila prihvaÊena do otkriÊa razmicanja oceanskog dna koje ju je potkrijepilo.

pliTKa VODa

4. jura (prijE 150 milijuNa gODiNa)

Obala sjevernoameriËkog unutarnjeg morskog prolaza prije 100 milijuna godina vjerojatno je bila sliËna danaπnjim plitkim lagunama Bahamskog otoËja (desno).

poËetak πirenja srednjega Atlantika

BuduÊi dijelovi srednje Azije odvojili su se od Gondvane i krenuli na sjever, zbog Ëega nestaje more Paleo-Tetis, a nastaje ocean Tetis. ©irenjem srednjeg Atlantika Pangea se razdvaja na sjeverne i juæne dijelove.

LAURAZIJA SJEVERNA AMERIKA

TIHI OCEAN

AZIJA

EUROPA

OCEAN TETIS

AFRIKA JUÆNA AMERIKA

GONDVANA AUSTRALIJA

πirenje sjevernog dijela Atlantika razdvaja Europu i Sjevernu Ameriku

ANTARKTIKA

Zapadni unutarnji morski prolaz

razmicanje je naznaka stvaranja dna modernog Tihog oceana

visoka morska razina

SJEVERNO LEDENO MORE

polarna je ledena kapa nestala

SJEVERNA AMERIKA EUROPA

5. KrEDa (prijE 100 milijuNa gODiNa)

Raspadanje Gondvane poËelo je odvajanjem Indije, Afrike i Antarktike. Time je poËelo i smanjivanje oceana Tetisa, a uskoro i πirenje juænog dijela Atlantika i Sjevernog ledenog mora te odvajanje Europe od Sjeverne Amerike.

TIHI OCEAN JUÆNA AMERIKA

AUSTRALIJA

ANTARKTIKA

Gondvana se raspada

zatvaranje Panamske prevlake

ostaci oceana Tetisa EUROPA

AZIJA

6. EOCEN (prijE 50 milijuNa gODiNa)

ATLANTSKI OCEAN AFRIKA INDIJA

JUÆNA AMERIKA

INDIJSKI OCEAN AUSTRALIJA

poËinje se stvarati antarktiËka ledena kapa

046-047Evolution Oceans1.indd 47 046-047_CRO.indd 47

OCEAN TETIS

AFRIKA

INDIJA

morski prolaz Turgai

TIHI OCEAN

AZIJA

ANTARKTIKA

Indija je nastavila brzo pomicanje na sjever, πto je nakon sudara s Azijom pridonijelo izdizanju Himalaje. Pribliæavanje Afrike Europi zatvorilo je zapadni dio oceana Tetisa. Nakon odvajanja Australije i Juæne Amerike od Antarktike uspostavlja se Cirkumpolarna morska struja koja onemoguÊuje dolazak toplije vode s ekvatora do Antarktike. Australija se pomiËe na sjever

UVOD

2007 2:12:10

EVOLUCIJA OCEANA

7/6/2007 2:12:16 10/16/09 2:09:36 PM


92

OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA

OBALNI KRAJOLICI OBALNI KRAJOLICI DILJEM SVIJETA jako su raznoliki. Obale

ATOL

Obala obrubljena grebenima oko juænopacifiËkog otoka Bora-Bore sekundarna je obala jer je preoblikovana radom æivih organizama, ponajprije koralja.

oblikuju brojni procesi kao πto su promjene razine mora i abrazija, a vaæni su i procesi na kopnu kao πto je djelovanje atmosferilija, erozija, rijeËna akumulacija, napredovanje ili povlaËenje ledenjaka, tok vulkanske lave i rasjedanje. Neke obalne oblike, npr. koraljne grebene, stvaraju i æivi organizmi, a vaæan je i Ëovjek koji gradi luke, lukobrane i umjetne otoke.

VRSTE OBALA Obale moæemo podijeliti na primarne i sekundarne. Primarne su obale nastale djelovanjem kopnenih procesa kao πto su nakupljanje rijeËnih sedimenata (stvaranje delta), erozija, vulkanski procesi te rasjedanje. Obale oblikovane nedavnim promjenama razine mora, potopljene i izdignute obale (vidi str. 88 ∑ 89), one nastale nakupljanjem pijeska (vjetar) ili tila (ledenjaci) te ledenjaci koji zavrπavaju u moru takoer se smatraju primarnim obalama. Sekundarne su obale one koje su osjetno preoblikovali marinski procesi erozije i akumulacije ili koje su nastale radom æivih organizama poput koralja, mangrova i, dakako, Ëovjeka. Neke obale ∑ primjerice, izdignute obale na kojima je abrazija ostavila traga ∑ imaju karakteristike i primarne i sekundarne obale pa ih smatramo prijelaznim tipom obale. VULKANSKA OBALA UMJETNA OBALA

MORSKI OKOLI©I

Luka Singapur u jugoistoËnoj Aziji primjer je obale koju je posve oblikovao Ëovjek. Prije ljudske intervencije ovdje je bio estuarij obrubljen mangrovama.

MORSKI LÛK

Ovaj impresivan lûk u juænoj Engleskoj ostatak je nekoÊ mnogo veÊega rta, a zove se Durdle Door. Ovo je tipiËan primjer djelovanja abrazije.

092-093_Coastal_Process.indd 92 092-093_CRO.indd 92

Ovaj vulkanski stoæac oblikovan erozijom nalazi se na otoËju Galápagosu. Obala duæ ovih otoka nastala je djelovanjem vulkana, dakle primarna je.

14/6/2007 15:34:17 10/16/09 2:12:59 PM

092-093_Coa


OBALE OBLIKOVANE ABRAZIJOM Klifovi, oblikovani radom valova, spadaju u sekundarne obale te su vjerojatno jedni od najpoznatijih tipova obala nastalih abrazijom. Dva su procesa koje izaziva rad valova na ovim obalama. Prvi je abrazivno djelovanje materijala noπena valovima koji udara u klifove. Drugi je valovima izazvano zbijanje zraka u pukotinama stijena u kojima se potom πiri, πto takoer razorno djeluje na stijene. Erozivna energija valova najjaËa je na rtovima jer se na njima valovi lome (savijaju) i tako na rtovima stvaraju karakteristiËne oblike toËno odreenim redoslijedom. Prvo u bazi klifa nastaju duboki usjeci, a potom s obje strane rta i morske πpilje. Djelovanjem valova te se πpilje s vremenom produbljuju i πire dok se ne spoje i tako stvaraju lûk. Nakon toga uruπava se krov lûka te ostaje izolirani kameni stup, tj. hrid koji daljnjom erozijom postaje greben dio fronte vala i nestaje. nasuprot rtu

93

lomljenje fronte vala usmjerava njezinu energiju na rt

plaæa dio fronte vala nasuprot plaæi nastavlja se kretati ravno

s vremenom erozija pretvara rt u hridi

usporava dolazeÊi u pliÊu vodu

vrh nataloæena sedimenta

USMJERAVANJE ENERGIJE VALOVA

PrilazeÊi obali koju Ëini niz zaljeva i rtova, fronte se valova lome te veÊinu svoje energije usmjeravaju na rtove.

fronta vala (izduæeni brijeg vala)

POTKAPINA

Radom valova nastala je usjeklina i abrazijska terasa u podnoæju klifa na Karibima.

MORSKA ©PILJA

Dubok usjek i morska πpilja nastali su abrazijom klifova Algarvea u Portugalu.

HRIDI

The Old Harry Rocks kredne su hridi uz rt blizu Swanagea u juænoj Engleskoj. rijeËni tok

slana moËvara sprud

rt

pomicanje pijeska uz povlaËenje obalu mora zapljuskivanje

OBALE OBLIKOVANE AKUMULACIJOM Ove morske obale graene su od sedimenata koji su nastali erozijom rtova ili su doneseni iz unutraπnjosti (rijekama) i s puËine (valovima). Jedan je od kljuËnih Ëimbenika u njihovu nastanku uzduæna struja. RijeË je o pomicanju vode i materijala duæ obale na ovaj naËin: kad valovi udaraju u obalu iskosa, guraju vodu i sediment uz obalu pod odreenim kutom, a povlaËenje mora nakon zapljuskivanja vala odvlaËi ih u smjeru okomitom na obalu. Kad voda stigne do mirnijeg podruËja, materijal se taloæi i tvori razliËite akumulacijske oblike poput sprudova, pjeresipa i barijernih otoka (izduæeni otoci paralelni s obalom).

drugi po uËestalosti smjer vjetra i valova

smjer uzduæne struje

prevladavajuÊi vjetar i smjer valova

NASTANAK SPRUDOVA

Na ovoj obali pijesak i vodu uzduæna struja nosi pokraj rta nakon kojeg se pijesak poËinje taloæiti na ulazu u estuarij jer je ondje valove primirio spor tok rijeke. Taloæenjem nastaje spororastuÊi sprud ∑ pjeπËani poluotok jednim krajem spojen s kopnom.

PJERESIP

Pjeresip je pjeπËani sprud koji gotovo posve zatvara ulaz u zaljev ili estuarij. Na fotografiji mlai i stariji pjeresip na uπÊu estuarija u ©kotskoj zatvaraju dio priobalnog podruËja u kojem su slane moËvare i pjeπËane terase.

092-093_Coastal_Process.indd 93 092-093_CRO.indd 93

SPRUD CLATSOP

Ova zraËna snimka prikazuje sprud Clatsop na uπÊu Columbije u Oregonu u SAD-u. Sprud nasuprot uπÊu dugaËak je 4 km i dalje raste.

MORSKI OKOLI©I

2007 15:34:17

OBALNI KRAJOLICI

14/6/2007 15:35:36 10/16/09 2:13:04 PM


OLUPINA TITANICA

Pramac Titanica, od kojeg se ovdje vidi gornja paluba i ograda, uglavnom je netaknut iako je duboko usaî&#x192;°en u morsko dno.

196-197_Titanic.indd 196 196-197_CRO.indd 196

8/6/2007 0:09:09 10/19/09 11:34:25 AM

196-197_Tita


POTONU∆E TITANICA PotonuÊe prekooceanskog broda Titanica

POVIJEST TITANICA

ISPLOVLJAVANJE

POLAZAK IZ SOUTHAMPTONA Kada je porinut, Titanic je bio najveÊi i najraskoπniji putniËki prekooceanski brod na svijetu. Iz Southamptona je 10. travnja 1912. godine na njemu isplovilo oko 900 Ëlanova posade i 1300 putnika, meu kojima su bili i neki od najbogatijih i najistaknutijih ljudi na svijetu.

MEDIJSKA SENZACIJA PotonuÊe Titanica πokiralo je cijeli svijet. Ove novine iz Chicaga izaπle su 16. travnja 1912. godine.

KATASTROFA

15. travnja 1912. godine u sjevernom Atlantiku meu najveÊim je morskim brodolomima u povijesti koji su se dogodili u vrijeme mira. Nedvojbeno je rijeË o najpoznatijem potonuÊu svih vremena, dijelom stoga πto je brod smatran nepotopivim. U katastrofi je poginulo ukupno 1517 ljudi, a preæivjelo ih je samo 706. ToËan redoslijed pogreπaka koje su pridonijele sudaru Titanica s ledenim brijegom nikada nije posve objaπnjen. Zna se da su 12 sati prije nesreÊe stizale poruke drugih brodova o velikim ledenim bregovima koji su na Titanicovu kursu. Meutim, te poruke moæda nisu dospjele do zapovjedniËkog mosta. Pri sudaru, Titanic nije izravno udario u ledeni brijeg nego ga je oËeπao desnom stranom, no to je bilo dovoljno da se trup izvitoperi i istisnu zakovice ispod razine mora, zbog Ëega je voda poËela curiti u pet odjeljaka trupa. Iako su porinuti Ëamci za spaπavanje, nije bilo mjesta za sve, a i neki su porinuti nepopunjeni. Zbog toga je na brodu, kada je poËeo tonuti, ostalo joπ oko 1500 ljudi. VeÊina je, pretpostavlja se, stradala od hipotermije u ledenoj vodi. Titanicovu je olupinu locirao ameriËko-francuski tim 1985. godine uz pomoÊ podmornice s priËvrπÊenom kamerom i rasvjetom. Vaæno je otkriÊe da se brod razdvojio na dva dijela prije nego πto je potonuo ∑ krma i pramac naeni su jedan nasuprot drugome na udaljenosti od 600 m.

NEPOTOPIVI JE POTONUO 15. travnja rano ujutro oko 2:30, nakon sudara s ledenim brijegom, Titanicov se pramac podigao iznad vode dok je brod tonuo. BOB BALLARD AmeriËki znanstvenik Bob Ballard s francuskim znanstvenikom Jean-Louisom Michelom predvodio je tim koji je 1. rujna 1985. godine pronaπao olupinu Titanica na dubini od 3800 m.

Titanic je 10. travnja 1912. godine napustio Englesku uputivπi se prema New Yorku. Preπavπi La Manche, u Francuskoj je pokupio dodatne putnike, a iduÊi dan, prije nastavka putovanja, zaustavio se i u Irskoj. Tri dana poslije, 14. travnja, kapetan je premjestio kurs malo juænije, vjerojatno reagirajuÊi na dojave preko radija o ledenim bregovima. Meutim, u 23:40 motritelji su uoËili veliki ledeni brijeg ravno ispred broda. UnatoË mahnitu manevru kako bi ga izbjegao, Titanic je udario u ledeni brijeg te je do 2:20 potonuo. JE LI TO TAJ LEDENI BRIJEG? Na ovoj fotografiji, snimljenoj u blizini mjesta potonuÊa πest dana nakon tragedije, vidi se ledeni brijeg, izgled kojeg se podudarao s opisima preæivjelih.

PRONALAZAK OLUPINE

PRVO I ZADNJE PUTOVANJE

VITLO »AMCA ZA SPA©AVANJE Ovaj dio opreme s palube jedva je prepoznatljiv ispod hre (grumeni sastavljeni od mjeπavine æeljeznih spojeva i mikroba koji se hrane kovanim æeljezom). NOV»ANICE Pronaene su novËanice u iznenaujuÊe dobrom stanju, meu kojima je bila i ova od 5 dolara pronaena u jednoj torbici.

isplovljava iz Southamptona 10. travnja

KANADA

Queenstown Cherbourg

ATLANTSKI OCEAN

196-197_Titanic.indd 197 196-197_CRO.indd 197

OSTACI

tone 15. travnja

New York

PORCULANSKO POSU–E Redovi posua naeni su kako leæe na morskom dnu. Pronaeni su i raznovrsni predmeti poput knjiga, satova, brzojava, bronËani kerubin i stotine drugih.

MORSKI OKOLI©I

2007 0:09:09

197

8/6/2007 0:09:18 10/19/09 11:36:11 AM


222

UVOD U MORSKI ÆIVOT

ÆIVJETI U DUBINI DUBOKOMORSKI OKOLI© DJELUJE NEGOSTOLJUBIVO ∑ hladan, mraËan i s malo

hrane. Meutim, izuzetno je stabilan: temperatura je cijele godine izmeu 2 i 4°C, salinitet je konstantan, a trajna tama nadvladana je novim metodama komunikacije (vidi str. 228 ∑ 229). Premda je dubokomorski tlak golem, na veÊinu morskih životinja ne utjeËe jer one ne sadrže prostore ispunjene zrakom, a životinje koje žive na dubinama veÊim od oko 1500 m lukavo se prilagoavaju. Raznolikost velikih životinjskih vrsta smanjuje se s dubinom, no ondje je razvijena golema raznolikost malih organizama koji žive unutar dubokomorskih sedimenata.

MORSKI ÆIVOT

PROBLEMI S TLAKOM

DUBOKOMORSKE PRILAGODBE

UdiËarke imaju lagan kostur i miπiÊe kako se ne bi dizale u stupcu vode. S ove su jedinke oËiπÊeni miπiÊi kako bi se vidjele crveno obojene kosti.

222-223_Living_at_Depth.indd 222 222-223_CRO.indd 222

Dubokomorske životinje izložene su golemim tlakovima, no to stvara probleme samo u organima ispunjenima zrakom, kao πto su pluÊa sisavaca koji rone te plivaÊi mjehur riba. Uljeπure, Weddellovi tuljani i morski slonovi rone do dubina gdje su im pluÊa stisnuta, πto omoguÊuje njihova gibljiva prsna πupljina. Dok su pod vodom, koriste se kisikom pohranjenim u krvi i miπiÊima. Dubokomorske ribe mogu prelaziti velike vertikalne udaljenosti zato πto je promjena tlaka po metru na dubinama razmjerno manja nego blizu povrπine, pa se ne mora drastiËno mijenjati tlak i veliËina njihovih plivaÊih mjehura. Tlak u oceanskim brazdama toliko je velik da utjeËe na aktivnosti bioloπkih molekula, kao πto su bjelanËevine. Bakterije koje ≈vole√ visoki tlak i žive u ovom staniπtu imaju ULJE©URA specijalizirane bjelanËevine ∑ Uljeπure mogu roniti do dubina te bakterije ne mogu rasti ni veÊih od 1000 m na kojima je razmnožavati se kad ih se tlak 100 puta veÊi nego na donese na povrπinu. povrπini.

8/6/2007 2:31:26 10/16/09 2:23:04 PM

222-223_Livin


TRAÆENJE HRANE

usta okruæena izmijenjenim, cjevastim nogama

NajveÊi je problem za životinje koje žive na velikim dubinama pronalaženje dovoljne koliËine hrane. Osim zajednica razvijenih oko hidrotermalnih izvora i hladnih izljeva (vidi str. 188 ∑ 189), životinje koje žive duboko u oceanu i na dubokooceanskom dnu posve ovise o stvaranju hrane u osunËanu sloju, tisuÊe metara iznad njih. U dubinama je premraËno za život planktona i proizvodnju hrane. Katkad strvine velikih sisavaca ili riba dospiju do morskog dna, no najveÊi dio hrane dolazi u obliku sitnih komadiÊa hrane koji polako tonu iz gornjih slojeva.Velik dio bude pojeden prije nego πto dospije do morskog dna, ali mnogo toga bude i dodano u obliku oklopa i opni koje odbacuju rakovi i salpe u srednjim slojevima vode. Na takvu materijalu rastu bakterije koje pomažu da se on stisne u grudicu i brže padne.

Sabljozub živi u srednjim slojevima, na dubinama od oko 500 ∑ 2000 m. Hrana je tamo oskudna, ali mu njegova velika usta i oπtri zubi pomažu da ulovi sav dostupan plijen.

OTKRI∆E

PROMATRANJE DUBOKOMORSKOG ÆIVOTA Prije razvoja modernih istraživaËkih podvodnih plovila, samo je malo biologa moglo vidjeti dubokomorske životinje kako žive i u divljini. Primjerci ulovljeni mrežama Ëesto su oπteÊeni i iz njih se malo može doznati o naËinu života. Moderna podvodna plovila imaju izvrsno vidno polje i opskrbljena su sofisticiranim kamerama i opremom za uzorkovanje, a mogu raditi do dubina od 1000 m ili Ëak 6000 m.

cjevasta noga sluæi za pokretanje po morskom dnu

HRANJENJE U SREDNJIM SLOJEVIMA

223

PRIDNENI KONZUMENT

Trpovi usisavaju organske ostatke s morskog dna. Na višim geografskim πirinama viπe hrane dolazi do dna u proljeÊe, nakon bujanja fitoplanktona na povrπini; ti donosi hrane mogu potaknuti trpove na razmnožavanje.

DIVOVI RAZLAGA»I Mnoge dubokomorske životinje manje su od svojih srodnika u plitkoj vodi. To je evolucijski odgovor na teπkoÊe u pronalaženju hrane u dubokom oceanu. Meutim, neki razlagaËi opstaju tako πto narastu mnogo veÊi od svojih plitkovodnih dvojnika. Na primjer, rakuπci i jednakonoπci, dugi samo oko 1 cm, Ëesti su u plitkoj vodi u kojoj se hrane uginulim morskim algama i drugim ostacima. U dubokom su moru strvine rijetke, ali dolaze u obliku velikih, teπkih gromada poput strvina kitova. Neki dubokomorski rakuπci narastu do duljine od 10 do 15 cm, viπe od deset puta veÊi su od plitkovodnih vrsta te su se sposobni prihvatiti tako goleme koliËine hrane. U dubokom oceanu vladaju niže temperature pa se ove životinje sporije kreÊu i rastu te se nepravilno razmnožavaju, ali žive mnogo dulje od svojih plitkovodnih srodnika. Ježinci, obrubnjaci, morska perca i druge životinje takoer imaju divovske, dubokomorske oblike. SliËni divovi naeni su u hladnim, antarktiËkim vodama.

PROZOR U DUBOKOMORSKI ÆIVOT

≈Deep rover√ je podvodno plovilo za dvije osobe s moguÊnoπÊu zarona do 1000 m. Nakon porinuÊa s poluuronjene platforme, osobe u ovom plovilu mogu gledati naokolo kroz akrilno dno.

OSTATI NA POVR©INI Goleme povrπine dubokomorskog dna prekrivene su mekim sedimentima, muljem (vidi str. 181) debelim mnogo metara. Æivotinje morskog dna moraju pronaÊi naËine kako ostati na povrπini takvih sedimenata kako bi se mogle djelotvorno hraniti i disati. Mnoge sjedilaËke životinje koje se hrane procjeivanjem, poput stapËara, morskih peraca te nekih spužava pomoÊu dugih stalaka drže strukture za hranjenje iznad sedimenta. U nekih su trpova razvijene cjevaste noge nalik na πtule. One im omoguÊuju hodanje preko povrπine sedimenta umjesto da moraju rovati kroz njega. SliËno tomu, riba tronožac podupire se vrhovima peraja. Jedna vrsta trpa, Paelopatides grisea, ima neobiËno spljoπten oblik koji joj omoguÊuje uzdizanje s morskog dna polaganim valovitim svijanjem tijela.

STAP»AR USIDREN U MULJU

Da bi ulovili hranu, stapËari dosežu do morske struje na stalcima dugim do 60 cm. Stalak se produžuje duboko u sediment i osigurava usidrenje.

DUBOKOMORSKI DIV

©iroko rasprostranjen, dubokomorski strvinar, rakuπac Eurythenes, naraste viπe od 8 cm.

MORSKI ÆIVOT

/2007 2:31:26

ÆIVJETI U DUBINI

222-223_Living_at_Depth.indd 223 222-223_CRO.indd 223

8/6/2007 2:33:01 10/16/09 2:23:08 PM


264 RAZRED Hydrozoa

Plavi gumbi Porpita porpita PROMJER

2 cm

DUBINA

povrπina STANI©TE

povrπinske vode

RASPROSTRANJENOST

vodama

diljem svijeta u toplim

Na prvi pogled plave gumbe moguÊe je zamijeniti za male meduzice ili Ëak komadiÊe plave plastike. Zapravo je rijeË o koloniji obrubnjaka, prilagoenoj na slobodno plutajuÊi život. Gomile ovih siÊuπnih biÊa mogu se vidjeti noπene strujama na povrπini vode ili ih se katkad može naÊi isprane na obali. Održavanje u stupcu vode ovoj životinji omoguÊuje plutajuÊi, okrugli disk. Uokolo ruba vise zaπtitni polipi sa žarnicama, koji su izmijenjeni u okruglaste lovke. U sredini s donje strane visi veliki hranidbeni polip koji djeluje kao usta za cijelu koloniju. Izmeu njega i lovki smjeπteni su okruglasti reproduktivni polipi. Za razliku od svog srodnika, modrog loptaπa (vidi str. 214), plavi gumbi nemaju snažan ubod.

RAZRED Hydrozoa

Oπtar obrubnjak Aglaophenia cupressina VISINA

do 40 cm DUBINA

3 ∑ 30 m

STANI©TE

grebeni

meu koraljima na grebenu. PojedinaËni su polipi poredani duž jedne strane najmanjih ogranaka te pružaju lovke sa žarnicama kako bi ulovile male, planktonske životinjice. Ubod najËeπÊe nije opasan za ljude, ali izaziva osip koji svrbi te do tjedan dana može stvarati nelagodu.

Stalkasta meduza Haliclystus auricula VISINA

do 5 cm 0 ∑ 15 m

na algama ili morskim travama STANI©TE

morski život

RASPROSTRANJENOST obalne vode sjevernog Atlantika i sjevernog Pacifika

264-265_CRO.indd 264

VISINA

Aurelia aurita 20 ∑ 35 cm

PROMJER

do 30 cm

DUBINA

900 ∑ 7000 m

DUBINA

u blizini povrπine

otvorene vode

RASPROSTRANJENOST

osim ArktiËkog oceana

Dok je veÊina obrubnjaka bezopasna na dodir, ova vrsta ima snažan bolan udarac. Njene kolonije izgledaju poput grumena perja ili paprati porazbacanih

264-265_Cnidarians_01.indd 264

Periphylla periphylla

STANI©TE

tropski grebeni u Indijskom oceanu i jugozapadnom Pacifiku

RAZRED scypHozoa

RAZRED scypHozoa

Dubokomorska meduza Uhati klobuk

koraljni

RASPROSTRANJENOST

DUBINA

RAZRED scypHozoa

VeÊina režnjaka pluta i slobodno pliva u vodi, a ova vrsta provodi svoj život priËvrπÊena za vegetaciju pomoÊu stalka. Tijelo joj ima oblik malenog lijevka sastavljena od osam pravilno razmjeπtenih krakova koji su pove­ zani membranom. Svaki krak zavrπava nakupinom lovki na obodu lijevka, a izmeu svake od ovih nakupina dodatna je lovka oblika sidra. Ne može plivati, ali se može pomicati tako da se svine na stalku, a zatim okrene ≈naglavaËke√, pri Ëemu joj lovka koja ima oblik sidra služi kako bi se privremeno priËvrstila za morsko dno, nakon Ëega se preokreÊe i ponovno priËvrπÊuje pomoÊu adhezivnog diska. Stalkastu meduzu može se naÊi priËvrπÊenu za alge ili morske trave u meuplimnoj zoni i u plitkoj vodi. Prehranjuje se tako da lovkama hvata plijen, kao πto su mali raËiÊi i riblja mla, koji zatim prenosi u usta smjeπtena unutar lijevka. Neprobavljeni se ostaci izbacuju kroz usni otvor.

duboke vode πirom svijeta,

Ovaj režnjak pripada skupini poznatoj kao krunati režnjaci koji su oblikovani poput baletnih haljinica. Gornji dio zvona ima oblik visokog i Ëvrstog stoπca, a donji je dio πira i mekπa baza u obliku krune s valovitim rubom. Dvanaest tankih lovki Ëesto je u uspravnu položaju. Unutraπnjost dubokomorske meduze tamnocrvene je boje, πto može prikriti bioluminiscencijsku svjetlost koja potjeËe od progutana plijena. I sama meduza može πtrcnuti bioluminiscentnu izluËevinu, πto joj može pomoÊi zbuniti bilo kojega grabežljivca. Za razliku od veÊine režnjaka, dubokomorska se meduza ne razvija iz priËvrπÊenog, pridnenog stadija. lovka usmjerena prema gore

valovit rub zvona

STANI©TE

otvorene vode

πirom svijeta; rasprostranjenost u polarnim vodama nije poznata RASPROSTRANJENOST

Uhati klobuk vjerojatno je najπire rasprostranjen od svih režnjaka te se može naÊi u gotovo svim dijelovima oceana, osim u vrlo hladnim vodama. Uglavnom obitava u obalnim vodama. Katkad mnogi budu izbaËeni na obalu, jer nisu dobri plivaËi, a žive blizu povrπine. Tijelo uhatog klobuka ima oblik preokrenute πalice, s obrubom od tankih, kratkih lovki, koje upotrebljava za lov planktona. Takoer plankton može uhvatiti u ljepljivu sluz na svom zvonu, a zatim ju otklizati u usta smjeπtena s donje strane. Kroz prozirno zvono mogu se vidjeti gonade, u obliku Ëetiriju neprozirnih potkova.

9/6/2007 7:48:54 10/16/09 2:25:12 PM

264-265_Cnid


265

gonade

lovke sa æarnicama

naborani usni reæanj

RAZRED scypHozoa

Morska mjeseËina Pelagia noctiluca PROMJER

do 13 cm DUBINA

u blizini povrπine STANI©TE

otvorene vode

sjeveroistoËni Atlantik, Sredozemlje, Indijski ocean te zapadni i srediπnji Pacifik RASPROSTRANJENOST

Ovaj režnjak proizvodi bioluminiscentne bljeskove svjetla kojima se Ëesto dive putnici na brodovima koji prolaze kraj nje, ali takoer je poznata kao okrutna meduza bolnih udaraca. Osim πto ima osam lovki sa žarnicama, prekrivena je sitnim, crvenim mrljama, a to su zapravo

264-265_Cnidarians_01.indd 265 264-265_CRO.indd 265

nakupine žarnih stanica. Ako se morsku mjeseËinu udari ili je podraže valovi, ona sjaji tako πto iz povrπinskih stanica izluËuje svijetleÊu sluz. S donje strane gljivastog zvona vise Ëetiri duga, valovito naborana usna režnja koja se katkad nazivaju usnim trakama. Na njima su takoer žarne stanice koje paraliziraju i sapletu sitne planktonske životinjice. Plijen se zadrži pomoÊu ljepljive sluzi, a zatim se prenosi kroz brazde na režnjevima do usnog otvora. Za razliku od veÊine režnjaka, životni ciklus morske mjeseËine ne ukljuËuje priËvrπÊeni stadij. Jajaπca i spermiji otpuπtaju se u vodu u kojoj nastaje oplodnja i razvoj malene, ovalne liËinke planule, prekrivene dlakastim trepetljika­ ma. LiËinka planula izravno se mijenja u sitnu, režnjastu meduzu oblika okrenute πalice, nazvanu efira, koja se postupno razvija u odraslu jedinku.

morski život

2007 7:48:54

ÆARNJACI

9/6/2007 7:49:44 10/16/09 2:25:17 PM


352

osjetne dlake

velika usta

RED Lophiiformes

Dlakava udiËarka Caulophryne jordani DULJINA za ženke do 20 cm; za mužjake duljina nije zabilježena, ali su siÊuπni

RASPROSTRANJENOST

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

100 ∑ 1500 m

duboke vode diljem svijeta

Meu udiËarkama su neke od riba najbizarnijeg izgleda u oceanima, a dlakava udiËarka svakako spada u tu kategoriju. Ima golema usta, sitne oËi te veliku lenu i podrepnu peraju, s vrlo

dugim produžecima perajnih πipËica. Osim toga, prekrivena je osjetnim dlaËicama koje joj daju raskuπtran izgled. Kao i veÊina udiËarki, na vrhu glave ima pokretan mamac oblikovan od prve bodlje lene peraje. Biologija dlakave udiËarke slabo je poznata, jer je ukupno dosad ulovljeno samo nekoliko primjeraka. Meutim, druge se udiËarke služe svojim mamcem da namame plijen unutar dosega. Zatim riba otvara svoja usta i stvara naglu, snažnu usisavajuÊu struju prema unutra. Plijen je progutan u djeliÊu sekunde. U dubokom moru hrane ima malo pa udiËarke koje ondje žive imaju izuzetno velika usta i rastezljive želuce, πto im omoguÊuje gutanje plijena jednako

velikog ili Ëak veÊeg od njih samih. Dlakava udiËarka pripada porodici Caulophrynidae, poznatoj i kao lepezastoperajne udiËarke. Mužjaci riba iz ove porodice siÊuπni su i nemaju mamce. U odraslom stadiju oni žive kao paraziti na ženkama.

RED Lophiiformes

Dubokomorska udiËarka Bufoceratias wedli ženke do 25 cm; za mužjake nije zabilježena

DULJINA

TEÆINA DUBINA

RASPROSTRANJENOST

i Atlantik

morski život

RED Lophiiformes

ToËkasta riba πiπmiπ Ogcocephalus radiatus DULJINA

do 38 cm

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

0 ∑ 70 m suptropske vode zapadnog Atlantika i MeksiËkog zaljeva

RASPROSTRANJENOST

352-353_BonyFish_06.indd 352 352-353_CRO.indd 352

Ribe iz porodice Ogcocephalidae, meu kojima je i toËkasta riba πiπmiπ, udiËarke su najneobiËnijeg oblika. One se podupru na parne prsne i trbuπne peraje, πto im omoguÊuje da hodaju po morskom dnu u potrazi za crvolikim životinjama, rakovima i ribom. Premda toËkasta riba πiπmiπ ima mamac, on je kratak, a postoje dokazi da izluËuje miris koji privlaËi potencijalan plijen. Tvrda, bodljasta koža πtiti ovu ribu od grabežljivaca, ali su toliko trome da ih ronioci mogu skupiti.

nije zabilježena

300 ∑ 1750 m MeksiËki zaljev, Karipsko more

Ova mala, dubokomorska udiËarka obojena je tamnim bojama, ima okruglasto tijelo, nježne peraje i svjetleÊi mamac na vrhu dugog πtapa nazvanog ilicium. Drugi, mnogo manji πtap smjeπten na glavi, Ëesto je skriven od pogleda. Ova riba ima lagan kostur i male miπiÊe, pa je priliËno lagana

Ovu je vrstu Ëesto teπko odrediti jer ih je ulovljeno tako malo, a Ëesto su i oπteÊene zbog doticaja s mrežama i promjene pritiska prilikom izvlaËenja na povrπinu. i olakπano joj je plutanje. Nema potrebe mnogo plivati jer plijen namamljuje unutar dosega. Æenke dubokomorske udiËarke neoπteÊene su bile lovljene iz znanstvenih podmornica, uporabom ureaja nazvanog sisajuÊi piπtolj, koji usiπe životinju u spremnik. Zatim su žive ribe fotografirane. Mužjaci joπ nikada nisu vieni, a pretpostavlja se da su siÊuπni i slobodno živuÊi. πtap i mamac

okruglasto tijelo

9/6/2007 10:38:29 12/8/09 2:47:01 PM

352-353_Bon


2007 10:38:29

KO©TUNJA»E RED Lophiiformes

RED Lophiiformes

Riba lijes

Morski vrag

Chaunax endeavouri DULJINA

do 22 cm

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

50 ∑ 300 m umjerene vode jugozapadnog Pacifika, uz istoËnu obalu Australije RASPROSTRANJENOST

Riba lijes nalikuje na ružiËast balon prekriven sitnim bodljicama, a može napuhati tijelo tako da izgleda veÊa. Pripada porodici udiËarki pod imenom

Melanocetus johnsonii Chaunacidae ili morske žabe, koje imaju velika, mlitava tijela i labavu kožu. Kao i druge udiËarke, ova vrsta ima mamac, meutim, on je vrlo malen i može biti skriven u udubini na gubici. Malo se zna o njenu naËinu života, ali veÊinu vremena provodi mirno ležeÊi na dnu u muljevitim podruËjima. ObiËno obitava u dubokoj vodi, na kontinentalnom πelfu i obronku premda je naena i u plitkoj vodi, na samo 50 m dubine.

ženke 18 cm; mužjaci 3 cm

DULJINA TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

do 2000 m duboke vode Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana RASPROSTRANJENOST

Ova dubokomorska udiËarka poznata je i kao grbava udiËarka. Æenka morskog vraga ima golemu glavu i velike Ëeljusti s vrlo dugim, bodežastim zubima. Njima se služi za lov plijena koji može

RED Lophiiformes

353

biti veÊi i od nje same. Njezin rastezljiv želudac te labavo priËvrπÊena koža pomažu joj da se njeno tijelo prilagodi takvim golemim obrocima. Premda ženka nije posve slijepa, njene su oËi siÊuπne te ona vjerojatno uopÊe ne može vidjeti plijen dok ga ne namami unutar dosega pomoÊu svog sjajnog mamca. Nasuprot tomu, mužjak je sitan i služi se svojim oπtrim njuhom kako bi naπao partnericu. On nema zubi, veÊ se za ženku objesi posebnim kukicama na rostrumu. Poπto je ona ispustila jajaπca, a mužjak ih oplodio, on otpliva, a ne zna koliko dugo joπ živi. Mladi i mužjaci i ženke žive blizu povrπine, gdje se hrane malim, planktonskim životinjama.

sjajni mamac

Žaboglava riba Histrio histrio DULJINA

do 20 cm

TEÆINA

nije zabilježena

DUBINA

oko 0 ∑ 11 m tropska i suptropska mora diljem svijeta; nije zabilježena u istoËnom Pacifiku RASPROSTRANJENOST

Ova neobiËna riba iz porodice žabo­ glavih riba (Anternnariidae) živi na plutajuÊim nakupinama alga roda Sargassum. Ko­ risti se svojim hvatajuÊim veliki mamac

prsnim perajama nalik na noge kako bi obujmila busene algi i verala se po nakupinama. S resama na koži, iπaranim uzorkom i raznolikom bojom, ova je riba dobro prikrivena te male ribe i rakove može namamiti unutar dometa za napad. Ako je u opasnosti, može se popeti na vrh busena algi. Katkad ove ribe sa svojim algama budu isprane na obalu. bodlje

lepezasta peraja

dugi, oπtri zubi

RED Lophiiformes

Reganova udiËarka Haplophryne mollis ženke 8 cm; mužjaci 2 cm

DULJINA TEÆINA

se držanjem priËvrπÊenog mužjaka ženka osigurava da Êe njena jaja biti oploena. Na kraju se mužjaci pretvaraju u parazite, ujedajuÊi u ženkinu kožu. Zatim se njihove krvne zalihe stope te ženka hrani mužjaka. Na jednoj ženki naena su i do tri mužjaka.

nije zabilježena

DUBINA

RED Lophiiformes

Grdobina Lophius piscatorius DULJINA

do 2 m

TEÆINA

do 57 kg

DUBINA

20 ∑ 1000 m sjeveroistoËni Atlantik južno do zapadne Afrike, Sredozemno i Crno more RASPROSTRANJENOST

Grdobina ima glavu nalik na spljoπtenu nogometnu loptu, obrubljenu naborima kože u obliku algi, koji služe za kamuflažu, te πiroko, spljoπteno tijelo koje se sužava prema repu.

352-353_BonyFish_06.indd 353 352-353_CRO.indd 353

200 ∑ 2000 m

Tamnomramorna zelenoplava koža takoer pomaže grdobini da se stopi sa sedimentom morskog dna. Ona strpljivo leži na morskom dnu, spremna usisati svaku ribu koju uspije namamiti kvrcanjem mesnatim ribolovnim mamcem na lenoj peraji. Zna se da velike grdobine Ëak i zamahnu prema gore te love ptice koje rone. Grdobina ima dobro razvijene prsne peraje, postavljene na osnovama poput ruku, sa πiljatim ≈laktovima√ koji joj omoguÊuju geganje po morskom dnu. UdiËarke iz roda Lophius poznate su i kao ribe guske i žabe ribarice. Ova se vrsta komercijalno iskoriπtava i prodaje.

RASPROSTRANJENOST

vode πirom svijeta

tropske i suptropske duboke

nepigmentirana, providna koæa

Ova neobiËna, dubokomorska udiËarka nema pigmenata u koži. Odrasla ženka ove vrste ima gotovo okruglo tijelo, brojne, vrlo male zube, bodlje iznad oËiju i iza usta te vrlo malen ribolovni mamac, koji se sastoji samo od male rese na njuπci. Kao i u mnogih drugih dubokomorskih udiËarki, mužjaci ove vrste cijelog života ostaju vrlo mali te im je jedini cilj u životu da izvrsnim njuhom pronau ženku te se zakvaËe za nju pomoÊu posebnih kukica. U oceanskim je dubinama teπko pronaÊi partnera pa

9/6/2007 10:38:48 12/8/09 2:47:03 PM


400

SVIJET ÆIVOTINJA RED charadriiformes

Lastorepi galeb Creagrus furcatus DULJINA

55 ∑ 60 cm

TEÆINA

600 ∑ 900 g

obale, priobalne vode, otvoreno more STANI©TE

RASPROSTRANJENOST otoËje Galápagos i otok Malpelo (gniježenje); pacifiËka obala Južne Amerike (negniježenje)

Ovoga je galeba lako razlikovati po duboko urezanu repu, a neobiËan je po tome πto se hrani noÊu. Jede lignje i ribe, koje uoËava svojim velikim oËima, okruženim crvenim prstenima. OËi su pod kutom nagnute prema naprijed te tako daju πiroko polje binokularnog vida. Gnijezde se na otocima, a u ostatku godine rasprπeni su daleko na moru.

RED charadriiformes

Veliki galeb Larus marinus DULJINA

71 ∑ 79 cm

TEÆINA

1,2 ∑ 2,1 kg

HRANJENJE OTPACIMA

stjenovite obale, otoci, zimi unutraπnjost STANI©TE

OdbaËena hrana velik je dio prehrane srebrnastog galeba, i na kopnu i na moru. Ovaj se galeb okoristio πirenjem urbanih podruËja i poveÊanjem ribarstva, Ëime se stvara velika koliËina jestiva otpada. Srebrnasti galebovi mogu donijeti probleme na smetliπtima u unutraπnjosti tako πto skupljaju i odnose otpad.

sjeverni Atlantik, gnijezdi se sjeverno od otoËja Svalbarda RASPROSTRANJENOST

S rasponom krila i do 1,7 m, veliki je galeb jedan od najveÊih galebova na svijetu. Teπko je graen, ima crnu gornju povrπinu krila i snažan kljun. On skuplja hranu, ali je i izuzetno grabežljiva ptica. »esto lovi druge morske ptice i njihove mladunce, a napast Êe Ëak i sisavce veliËine kuniÊa. Veliki galebovi gnijezde se sami ili u kolonijama, a gnijezda grade na izboËinama na liticama ili na otvorenu tlu.

RED charadriiformes

Srebrnasti galeb Larus argentatus DULJINA

MORSKI ŽIVOT

56 ∑ 66 cm

400-401_Birds_08.indd 400 400-401_CRO.indd 400

TEÆINA

750 g ∑ 1,25 kg

obale, akumulacije, gradska podruËja STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

posvuda na sjevernoj polutki

BuËni, samopouzdani i uvijek u potrazi za hranom, ovi su galebovi najπire rasprostranjena vrsta na sjevernoj polutki. Imaju sivo obojenu gornju stranu i crne vrhove krila te veliki žuti kljun s karakteristiËnom crvenom mrljom blizu

vrha. Mladi srebrnasti galebovi iπarano su smei, a potrebne su im tri godine da bi posve razvili perje odraslih. Srebrnaste se galebove Ëesto može vidjeti u jatima, a rijeË je o vrlo prilagodljivim pticama koje Êe pojesti bilo πto jestivo πto mogu naÊi. Rijetko odlutaju daleko na more, ali njihova se rasprostranjenost πiri daleko u unutraπnjost, gdje su Ëesto povezani s ljudima ∑ slijede traktore kako bi jeli gujavice otkrivene brazdanjem ili buËno prevrÊu gomile smeÊa. Srebrnasti se galebovi gnijezde na tlu ili na vrhovima krovova, a najËeπÊe nesu tri jaja. Ako su im gnijezda uznemirena, mogu biti vrlo agresivni.

HRANA PREKO PALUBE

Velik broj srebrnastih galebova slijedi ribarske brodove koji rade blizu obala. Za razliku od pelagiËkih ptica, obiËno se noÊu vraÊaju na kopno.

9/6/2007 11:51:48 10/16/09 2:31:36 PM

400-401_Bird


RED charadriiformes

Troprsti galeb Rissa tridactyla DULJINA

39 ∑ 46 cm

TEÆINA

300 ∑ 500 g

stjenovite obale, priobalne vode, otvoreno more STANI©TE

RASPROSTRANJENOST sjeverna polutka; gnijezdi se sjeverno do otoËja Svalbarda i Grenlanda

RED charadriiformes

AzteËki galeb Larus atricilla DULJINA

38 ∑ 43 cm

TEÆINA

300 ∑ 500 g

obale, priobalne vode STANI©TE

RASPROSTRANJENOST Sjeverna i Srednja Amerika, Karibi; sjever Južne Amerike

RED charadriiformes

Bijeli galeb Pagophila eburnea DULJINA

40 ∑ 46 cm

TEÆINA

450 ∑ 600 g

obale, otvoreno more, zaleeno more STANI©TE

RASPROSTRANJENOST ArktiËki ocean, sjeverni Atlantik, prezimljuju na jugu areala

Troprsti galebovi imaju specifiËan pjev ∑ glasan, trosložan krik koji AzteËki je galeb πiroko rasprostranjen odjekuje oko njihovih gnijezdeÊih ljetni posjetilac sjevernoameriËkih kolonija na sjevernim obalama. To obala, no rijetko odskiÊe u unutraπ­ su galebovi srednje veliËine, sivih lea, njost. Uglavnom se hrani skupljanjem koji se gnijezde na uskim grebenima otpadaka te Ëesto slijedi brodove. Drzak na liticama, a ostatak godine provode i samopouzdan, dobro je poznat ljudima tumarajuÊi daleko na moru. Uglavnom koji prave piknik na plažama, gdje veÊe se hrane malim ribama te Ëesto slijede galebove gura na stranu boreÊi se za ribarske brodove. Meutim, za razliku hranu. Gnijezdi se na obalama u velikim od veÊine galebova, troprsti galebovi kolonijama. Kao i mnogi drugi crnoglavi rijetko pokazuju bilo kakvo zanimanje galebovi, azteËki galeb tijekom razdoblja za skupljanje otpadaka na kopnu. u kojem se ne razmnožava gubi crnu U njih je razvijeno nekoliko prilagodbi kapu te mu glava postaje jednoliËno bijela. za gniježenje na golim stijenama. Bijeli je galeb ptica koja se gnijezdi najsjevernije od svih ptica. Posve je bijel, osim kljuna sa žutim vrhom, crnih oËiju i crnih nogu. Svojim lakim letom i hodom poput pingvina prelazi preko otvorene vode i morskog leda, a može se naÊi gotovo posvuda na ArktiËkom oceanu. Hrani se najviπe strvinarenjem pa ga brzo privuku leπine uginulih tuljana i kitova. Populacije bijeloga galeba trenutaËno naglo opadaju, a ne zna se razlog tomu.

RED charadriiformes

Smea Ëigra Anous stolidus DULJINA

40 ∑ 45 cm

TEÆINA

200 ∑ 250 g

otvoreno more, priobalje, oceanski otoci STANI©TE

RASPROSTRANJENOST posvuda u tropskim vodama; na nekim je otocima cijele godine

Na nogama imaju dulje kandže od veÊine galebova te od algi i blata grade Ëaπkasto gnijezdo koje im pomaže da jaja budu na sigurnom. Oba roditelja sjede na jajima i hrane mlado, a zovovi prepoznavanja koje roditelji ispuπtaju mogu stvoriti zagluπujuÊu buku na mjestima na kojima se nekoliko stotina parova gnijezdi jedan blizu drugoga. Nakon razmnožavanja, ove se ptice raπtrkaju dalje od obala, putujuÊi na jug sve do tropskog podruËja uza zapadnu Afriku. Monogamni su, parovi se ponovno sastaju na istim gnjezdiliπtima, poπto su do osam mjeseci proveli odvojeno.

Predstavnici su roda Anous tamne, tropske Ëigre, koje se Ëesto hrane daleko na moru. Poznate su tri vrste, a smea je Ëigra najveÊa i najπire raspros­ tranjena meu njima. Po cijelom je tijelu smeÊkastocrna, osim svjetlije krune. Ima tanka krila, dug, oπtar kljun i male, inten­ zivno crne noge. Smee se Ëigre hrane uglavnom ribama i lignjama, najprije leprπajuÊi, a zatim se obruπavajuÊi na isti naËin kao i Ëigre. Gnijezde se na otocima posvuda u tropima, a gnijezda grade od granËica i algi, na drveÊu ili na tlu.

RED charadriiformes

RED charadriiformes

Velika Ëigra

Brkata Ëigra

Sterna caspia

Larosterna inca DULJINA

DULJINA

TEÆINA

TEÆINA

obale, jezera, akumulacije, πljunËare

obale i priobalne vode

40 ∑ 42 cm

48 ∑ 59 cm

175 ∑ 225 g

500 ∑ 750 g

STANI©TE

STANI©TE

RASPROSTRANJENOST pacifiËka obala Južne Amerike od Ekvadora do srediπnjeg »ilea

RASPROSTRANJENOST Sjeverna Amerika, Euroazija, Afrika, Australija (gniježenje); sjeverni dio Južne Amerike, jugoistoËna Azija (negniježenje)

Ova velika Ëigra s crnom krijestom globalno je rasprostranjena. S lene je strane siva, s velikim, tamnocrvenim kljunom, a ima crnu kapicu, koja je najtamnija tijekom razmnožavanja. Za hranom nakon obruπavanja zaranja u plitku vodu, gnijezdi se u kolonijama, a jaja polaže izravno na πljunak ili mulj.

RED charadriiformes

Bijela Ëigra Gygis alba DULJINA

28 ∑ 33 cm

TEÆINA

100 ∑ 125 g

otvoreno more, priobalje, oceanski otoci STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

tropske vode diljem svijeta

Poznata i kao vilinska Ëigra, ova nježna i graciozna ptica luta daleko iznad tropskih oceana, a obiËava leprπati blizu brodova. Vitka je i lagano graena, s crnim oËima i ravnim, crnim kljunom,

400-401_Birds_08.indd 401 400-401_CRO.indd 401

401

a to je jedina Ëigra s posve bijelim perjem.VeÊinu vremena provodi leteÊi nekoliko metara iznad povrπine, povremeno se bacajuÊi prema dolje kako bi ulovila malu ribu ili lignju. Za razliku od veÊine Ëigri, razmnožava se samostalno, gnijezdeÊi se na daleko rasprπenim otocima. Svoje jedino jaje nese na grebenu ili u maloj duplji na nagnutoj grani. Roditelji se izmjenjuju u ležanju na jajetu tijekom inkubacijskog razdoblja od pet tjedana, πto je neobiËno dugo za jaje te veliËine. PtiÊ izlazi sa snažnim nogama i kandžama kojima se pridržava za mjesto gniježenja.

Ovu južnoameriËku Ëigru lako je prepoznati po kovrËavim, bijelim perima ∑ ≈brkovima√. Hrani se u hladnim vodama Humboldtove struje koje su bogate hranjivim tvarima, spuπtajuÊi se na povrπinu kako bi lovila male ribe. Brkate Ëigre Ëesto slijede morske lavove i kitove, napadajuÊi jata riba dok one pokuπavaju pobjeÊi veÊim predatorima. Gnijezde se meu stijenama ili u napuπtenim jazbinama.

MORSKI ŽIVOT

2007 11:51:48

PTICE

9/6/2007 11:53:01 10/16/09 2:31:44 PM


408

SVIJET ÆIVOTINJA RED carnivora

ObiËni tuljan Phoca vitulina DULJINA

1,4 ∑ 1,9 m

TEÆINA

55 ∑ 170 kg

priobalne vode, uπÊa, rijeke STANI©TE

RASPROSTRANJENOST sjeverni Pacifik i sjeverni Atlantik, na jugu dopire do poluotoka Baja California

ObiËni je tuljan vrsta tuljana s najπirom rasprostranjenoπÊu te najveÊom raznolikoπÊu oznaka. Pozadinska boja ovog tuljana varira od svijetlosive do smee, s tamnim mrljama i prstenima, te katkad tamnom prugom duž lea. Njegova je glava blago glatko zaobljena, a njuπka sliËi pseÊoj. Prije svega se hrani ribama, koje Ëesto lovi u plitkoj vodi blizu obale. Može roniti i do pet minuta, ali rijetko na velike dubine.

ObiËni tuljan velik dio vremena provode na stjenovitim zaravnima i pjeπËanim sprudovima, a na takvim mjestima i ženke kote mlade. Mladunci joπ prije roenja odbacuju meko, rodno krzno, a život zapoËinju u tamnijoj inaËici krzna odraslih, za razliku od mladunaca nekih drugih tuljana. Premda gotovo odmah poslije roenja mogu plivati, Ëesto upotrebljavaju prednje peraje kako bi plovili na majkama. S oko Ëetiri tjedna prestaju sisati. Baπ kao πto im ime kaže, obiËni su tuljani joπ brojni premda u Sjevernom moru na njihove populacije πtetno utjeËe oneËiπÊenje i vrlo zarazna virusna bolest koja je buknula potkraj 1980­ih.

RED carnivora

Kolutasti tuljan Pusa hispida DULJINA

1,3 ∑ 1,5 m

TEÆINA

45 ∑ 95 kg

polarne vode oko morskog leda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST ArktiËki ocean, sjeverni Pacifik, sjeverni Atlantik, BaltiËko more, Ohotsko more

Kolutasti je tuljan dobio ime po uoËlji­ vim kružnim oznakama, a obitava posvu­ da u arktiËkom podruËju, u otvorenim vodama blizu zaleena mora, a i ispod

RED carnivora

»unjasti tuljan Halichoerus grypus DULJINA

1,8 ∑ 2,3 m 250 ∑ 400 kg

TEÆINA

stjenovite obale, otoci dalje od obale STANI©TE

RASPROSTRANJENOST diskontinuirane populacije u sjeverozapadnom Atlantiku, Islandu, Britanskom otoËju i BaltiËkom moru

prednje peraje s pandæama

RED carnivora

Grenlandski tuljan Pagophilus groenlandicus DULJINA

1,7 ∑ 1,9 m

TEÆINA

120 ∑ 140 kg

STANI©TE

polarne vode

sjeverni Atlantik i okolna podruËja ArktiËkog oceana, na istoku dopire do Sibira RASPROSTRANJENOST

Grenlandski tuljan jedan je od najËeπÊih tuljana daleko na sjeveru, a mladi se kote s osobito raskoπnim krznom od dugih, bijelih dlaka, koje prikriva mladunce dok leže na zaleenom moru. Odrasli grenlandski tuljani srebrnasto su

sivi, iπarani uzorkom tamnih mrlja, koje sa staroπÊu postaju istaknutije. Uglavnom se hrane ribom i desetonožnim rakovima. Æive na južnom rubu arktiËkoga ledenog prekrivaËa, na kojem se odmaraju tijekom linjanja. U rano proljeÊe odrasle ženke kote po jedno mlado, koje prestaju dojiti veÊ nakon 12 dana. Tada mlado postupno odbacuje bijelo krzno i poËinje živjeti u moru. Tijekom mnogo desetljeÊa mladunci su bili predmetom sporna lova zbog krzna za trgovinu krznima. UnatoË borbi zaπtitara, i dalje se svake godine ubije viπe od 250 000 mladunaca. Grenlandske tuljane takoer love morski psi, sjeverni medvjedi i orke.

morski æivot 408-409_CRO.indd 408

ili tri puta teži od ženki ∑ razlika koju premaπuje nekoliko drugih vrsta pravih tuljana. Kad ne love svoju uobiËajenu hranu, odnosno ribu, Ëunjasti tuljani provode vrijeme ili odmarajuÊi se na stijenama ili spavajuÊi u vodi tako da su im tijela postavljena okomito, s nosnicama koje vire iznad povrπine. Razmnožavaju se na obali, tegleÊi se iz mora na plaže ili travnate povrπine dalje u unutraπnjosti. Njihovi mladunci imaju bijelo rodno krzno, a na obali ostaju od dva do tri mjeseca prije nego πto se usude krenuti u more.

»unjasti tuljan ima osobitu, izboËenu njuπku, pa izgleda kao da ima ≈rimski nos√. Raznoliko su obojeni: mužjaci obiËno imaju cijelo tijelo sivo, sa svijetlim mrljama na donjoj strani, a ženke Ëesto imaju mramoran uzorak od tamnih mrlja na mnogo svjetlijoj pozadini. Mužjaci mogu biti dva

RED carnivora

408-409_Mammals_02.indd 408

samog leda, u kojem kopa rupe za disa­ nje. Može roniti dulje od sat vremena hraneÊi se ribom i zooplanktonom. Æenke kolutastog tuljana kote mlade na ledu, gdje u snijegu kopaju brloge. Ovi su tuljani omiljen plijen sjevernih med­ vjeda koji ih love u njihovim brlozima te kada iziu na povrπinu kako bi udahnuli.

Sredozemna medvjedica Monachus monachus DULJINA

2,5 ∑ 2,7 m

TEÆINA

250 ∑ 300 kg

stjenovite obale u podruËjima toplih voda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

Afrike, Sredozemlje

atlantske obale sjeverne

Obje su vrste medvjedica (rod Monachus) ugrožene.VeÊu meu njima, sredozemnu medvjedicu, IUCN je klasificirao kao kritiËno ugroženu. Krzno joj je od tamnosmeeg do svijetložuÊkastosmeeg. Æenke su veÊe od mužjaka, a mladunci se kote s crnim krznom, πto je neobiËno za tuljane. Ovaj je tuljan nekad bio Ëest, ali stoljeÊa lova i uznemirivanje smanjili su gustoÊu populacija na samo nekoliko stotina jedinki.VeÊina ih živi u Sredozemlju, a najveÊa je kolonija uz atlantsku obalu Maroka. Njezin je najbliži živuÊi srodnik rijetka havajska medvjedica.

9/6/2007 12:41:45 12/8/09 4:29:12 PM

408-409_Ma


RED carnivora

BORBE MUÆJAKA

Sjeverni morski slon Mirounga angustirostris DULJINA

3∑5m

TEÆINA

900 ∑ 2700 kg

otoci sa stjenovitim obalama u dubokoj vodi STANI©TE

RASPROSTRANJENOST pacifiËka obala Sjeverne Amerike, od San Francisca do poluotoka Baja California

RED carnivora

Weddellov tuljan Leptonychotes weddellii DULJINA

2,5 ∑ 2,9 m

TEÆINA

400 ∑ 600 kg

polarne vode oko morskog leda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST

do Južne Georgije

Južni ocean, sjeverno dopire

Weddellov tuljan obitava oko cijele antarktiËke obale te je morski sisavac koji živi najjužnije na svijetu. Njegova glava izgleda maleno prema

409

Morski slonovi imaju sustav razmnožavanja ≈pobjednik uzima sve√, u kojem se suparniËki mužjaci bore za pravo parenja. Tijekom takvih se natjecanja dva suparnika usmjere jedan prema drugom, a zatim uzdižu prednje dijelove tijela, glasno urliËuÊi s napuhanim surlama. Nakon toga udaraju jedan drugoga zubima, pri Ëemu Ëesto zadaju duboke, dugotrajne brazgo­ tine. Mužjaci koji pobijede mogu se tijekom sezone razmnožavanja pariti s desecima ženki, a stalni se gubitnici uopÊe ne pare.

Mužjaci morskih slonova najveÊi su od svih perajara, a naspram divovskim mužjacima ženke djeluju patuljasto. Postoje dvije vrste, na svakoj polutki po jedna.Vrlo su sliËna izgleda i naËina života. Sjeverni morski slon sive je ili smee boje, bez uoËljivih oznaka. Mužjak ima golem, miπiÊav vrat, snažne Ëeljusti te rilo koje se može napuhati, a izgleda poput skraÊene surle. Oba spola imaju

sloj masti za izolaciju te kratko, gusto krzno, bez mekih dlaka smjeπtenih ispod. Oni su izvrsni ronioci: sjeverna je vrsta bila praÊena na dubinama veÊim od 1,6 km premda joπ nije posve jasno kako pronalaze svoj plijen.

Sa svojom dugom njuπkom i oπtro stisnutim vratom, ovaj osamljeni grabežljivac izgleda posve drukËije od ostalih vrsta tuljana koje obitavaju uz Antarktiku. Za razliku od veÊine pravih tuljana, on se kroz vodu potiskuje prednjim perajama, a ne stražnjima ∑ znaËajka koju dijeli s tuljanima krznaπima i morskim lavovima. Njegovo je tijelo crno ili tamnosivo, sa srebrnastom donjom stranom, oznaËeno tamnijim mrljama i toËkama. Ima iznimno snažne Ëeljusti, koje može razjapiti neobiËno πiroko.

Na Ëeljustima su dugi sjekutiÊi i oËnjaci te složeni liËni zubi koji iz vode mogu izdvajati hranu. Otprilike polovinu prehrane morskog leoparda Ëine svjetlari, ali ostatak su mnoge veÊe životinje koje lovi samostalno. Na primjer, morski leopardi vjeπto love pingvine dok ulaze u vodu, a zatim ih bacaju u zrak kako bi s njihovih tijela oderali perje i kožu. Takoer love lignje, ribe te druge tuljane. Æenke svake godine kote po jedno mlado, koje prestaje sisati s Ëetiri tjedna.

tijelu, a ima kratko, gusto krzno od plavkasto­crnih dlaka, sa svijetlim vrpcama na stranama. Uglavnom se hrani ribom. Zaranja do dubina od 600 m, a pod vodom može ostati i do sat vremena. Weddellovi tuljani toliko su dobro prilagoeni životu u hladnoj vodi da se radije sunËaju na ledu nego na goloj zemlji. Razmnožavaju se na ledu, a njihovo preživljavanje zime ovisi o tome da rupe za disanje održavaju otvorenima. To rade svojim oËnjacima, poËinjuÊi dok je led tanak, a zatim održavajuÊi otvor dok led postaje deblji, do dubine od 2 m.

RED carnivora

Tuljan rakožder Lobodon carcinophagus DULJINA

2 ∑ 2,4 m

TEÆINA

200 ∑ 300 kg

polarne vode oko morskog leda STANI©TE

RASPROSTRANJENOST Južni ocean i okolna podruËja sjeverno od antarktiËke konvergencije

Usprkos svom imenu, ovaj se tuljan hrani samo svjetlarima i drugim planktonskim životinjama.Vodu procjeuje pomoÊu neobiËnih kutnjaka s produljenim vrπci­ ma koji izgledaju poput niza zdepastih prstiju. Dok su mu Ëeljusti zatvorene, vrπci djeluju poput sita, propuπtajuÊi vodu da izie van, ali zadržavajuÊi hranu unutra. Imaju vitka tijela, a njihovo krzno može biti svijetlo ili tamnosmee, a peraje su tamnije. Æive u blizini ledenog prekrivaËa na kojem se i razmnožavaju, a na kopnu su izuzetno spretni. Mumificirani ostaci predstavnika ove vrste naeni su viπe od 50 km u unu­ traπnjosti. Pretpostavlja se da ih je ukup­ no 10 ∑ 20 milijuna te je ovo brojnija vrsta od svih ostalih vrsta tuljana zajedno.

408-409_Mammals_02.indd 409 408-409_CRO.indd 409

RED carnivora

Morski leopard Hydrurga leptonyx DULJINA

2,5 ∑ 3,2 m

TEÆINA

200 ∑ 450 kg

polarne vode, stjenovite obale STANI©TE

RASPROSTRANJENOST Južni ocean i okolna podruËja sjeverno od antarktiËke konvergencije

morski æivot

007 12:41:45

SISAVCI

9/6/2007 12:42:43 10/16/09 2:32:45 PM


472

TIHI OCEAN

MELANEZIJA

TIHI OCEAN f1

Bismarckovo more

NAZIV MELANEZIJA DOLAZI OD GR»KE RIJE»I za crno

otoËje. PodruËje obuhvaÊa otoËja sjeverno od Australije, od Sulawesija i Nove Gvineje na zapadu do Fidæija i Samoe na istoku. Mora su tropska, a toplom vodom ih prihranjuje zapadna Juæna ekvatorska struja. Regija je geoloπki sloæena, a u nekim dijelovima je prisutna vulkanska aktivnost. TIHI OCEAN f2

Solomonovo more 720 000 km2

NAJVE∆A DUBINA DOTOK

8940 m

Tihi ocean, Koraljno more

Solomonovo more leæi izmeu Solomonskog otoËja i otoka Nove Gvineje, dok ga na sjeveru omeuje otok New Britain, a na jugu otoËje Louisiade. PodruËje je geoloπki vrlo sloæeno - ostatak oceanske ploËe uklijeπten je izmeu Australske ploËe koja se kreÊe prema sjeveru i PacifiËke ploËe koja se kreÊe prema zapadu. »ini se da se dno Solomonovog mora

120˚E

Tominijski zaljev

MoluËko more OtoËje Sula

Savuanska zavala

Savuansko more

rsk mo i T

Sa

Lae

Zaljev Joseph Bonaparte

A r nhemova Zeml ja

Groote Eylandt

OtoËje Sir Edward Pellew

Cooktown

100

472-473_Melanesia_CRO.indd 472

200

400

eb

Townsville

500 km

300

Preg Mellis

en

OtoËje Whitsunday

Mackay 400

500 milja

120˚E

A

472-473_Melanesia.indd 472

300

Kora

d

f

ns lan 3 m OtoËje Koraljnoga mora (Coral Sea Islands)

gr

0

200

Que e

ni

el

Ra v njak

MJERILO 100

Solomon

Zavala Koraljnoga mora

Cairns

AUSTRALIJA

20˚S 0

399 m

P Ælijeb

V

Zaljev Carpentaria

Bougai

OtoËje Louisiad

Papuanski ravnjak

Cape York

Derby Broome

π

Port OtoËje Moresby D'Entrecasteaux

alj

jev ley w Ro

8940 m

ain Brit

1337 m

Rt Arnhem

Buka

Solomonovo more

Tor resov prolaz

Wessel

Bathurst

Jarak New

Papuanski zaljev

Rt York

Melville

New Britain

kor

atl as oceana

Arafurski πelf

Rabaul

Umboi

Huon Fly

Yos Sudarso

New Ireland

Bismarckovo more

Wewak

iki

k ls hu

elf iπ

OtoËje Aru

Arafursko more

Darwin Rt Londonderry

Sepik

Madang

k

Timorsko more

i ac liÊ

Manus

Jayapura

el

Sa

hu

p ki ls

i jara

Greben Lyra

OtoËje Wellesley

Greben Rowley Shoals

4

OtoËje Kai OtoËje Tanimbar

ISTO»NI TIMOR

Timor

150˚E

anus ak M Jar

N o v a G v i n e j a PAPUA NOVA GVINEJA

Dili

Flores

10˚S

3

a ber

Wetar

Floreska zavala

INDIJSKI OCEAN

mo

Ambon

OtoËje Damar

f

22 m

M

Seram

Bandsko more

Mali Sundski otoci

Sumba

Manokwari Jazirah Doberai

140˚E

ova Gv in ej

am

Zavala Bone

Sumbawa

Jarak N

E

INDONEZIJA

Floresko more 2

uci

Buru

e Bon

Makassar

ol

D

164 m Ceramsko more

Zaljev

Makassars

Sulawesi (Celebes)

Iznenadna erupcija vulkana Rabaula na obali otoka New Britaina 1994. prisilila je stanovnike istoimenog grada na evakuaciju.

a

Palu

130˚E OtoËje Halmahera Halmahersko more

Bismarckovo more leæi sjeverno od Nove Gvineje. Okruæeno je vulkanskim otocima od kojih je najveÊi New Britain. Pod morem se nalazi Bismarckova mikroploËa, uklijeπtena izmeu Australske ploËe koja se kreÊe na sjever i PacifiËke i Karolinske ploËe koje se kreÊu na zapad. Sjeverni su otoci posljedica podvlaËenja Karolinske i PacifiËke ploËe kod jarka Manusa. Trenutno aktivniji, vulkani na juænome dijelu mora posljedica su podvlaËenja mikroploËe Solomonova mora kod jarka New Britaina. IstoËno od Bismarckovoga mora leæi prag Ontong Java. Ovaj podmorski ravnjak jedno je od najveÊih prostranstava vulkanskih stijena na svijetu. Tvore ga bazaltni izljevi, od kojih su neki stari i 120 milijuna godina.

VULKAN RABAUL

C

M

1

k i p ro l az

Ekvator

B

2800 km

Tihi ocean, Solomonovo more

DOTOK

sastoji od dvije oceanske mikroploËe. MikroploËa Solomonova mora razmiËe se od žlijeba Pockingtona i rotira u smjeru kazaljke na satu. Pritom se prema sjeveru i vjerojatno prema jugozapadu podvlaËi pod okolne veÊe ploËe.Vulkanska aktivnost posebno je izraæena pred obalama otoËja New Georgia, gdje dolazi do subdukcije hrpta: podmorski vulkan Kavachi eksplozivno je izbio iznad morske razine 2002. godine. S druge strane mora, tektonsko izdizanje Zemljine kore rezultiralo je podizanjem novogvinejskoga poluotoka Huona, gdje se mogu pronaÊi izdignuti koraljni grebeni na priliËnoj udaljenosti od danaπnje obale.

A

320 000 km2

NAJVE∆A DUBINA

Di gul

POVR©INA

POVR©INA

130˚E

B

140˚E

C

D

150˚E

E

f

13/6/2007 9:08:30 10/16/09 2:40:04 PM

472-473_Me


k i p ro l az

130˚E OtoËje Halmahera MoluËko more Halmahersko trebao zvati Ocean. On je malo nebesko tijelo koje leti Naπ bi se planetPalu more OtoËje Sula o

Jarak N

120˚E

Tominijski zaljev

40

NASTANAK I rAZvITAK ZeMLJe

4 2

PodrIJeTLo oCeANA I KoNTINeNATA

44

evoLUCIJA oCeANA

46

TeKToNIKA I oCeANSKo dNo

50

PodvodNA CIrKULACIJA Manus HIdroLo©KI CIKLUS

66

68

Papuanski zaljev

86Quee

o gt in k oc

Zavala Santa Cruz

Ravnjak Louisiade

1577 m

Funafuti

e

ra kV

z

OtoËje Santa Cruz

i

10˚S

itia z

PliÊak Hazel Holme

granica tektonskih ploËa

Wallis

va No

i Futuna (FRA) Greben Zephyr

Vanua Levu Ravnjak Fidæi

160˚E

g

6/6/2007 22:56:42

472-473_Melanesia.indd 473

H

VANUATU

FIDÆI Suva

Sjeverna Fidæijska Erromango zavala

Efate Port-Vila 222 m

Ot oËj e

Ka

le do n

16 m

Savai’i Apia SAMOA Upolu

Futuna Wallis

OtoËje Banks

té au di bri Loy

jeb

Ravnjak Bellona

150˚E

Nova Kaledonija (FRA)

morska dubina najveÊa dubina na karti

PliÊak Pandora

Maewo Pentecost Malekula

Preg Mellish

ija Nouméa

Viti Levu

Korsko more

Lauanska zavala OtoËje

Vava'u

4m

i rid b n e Hu iH at ov b r N H k Juæna ra Ja Fidæijska

7183 m

zavala

J

3

L

Tanna

170˚E

I

2

kopno podmorski vrh

9175 m

Koraljno more

OtoËje Whitsunday

5000 m

LU

Espiritu Santo

Æli

004-023_korice2_CRO.indd 4-5

Honiara Guadalcanal J uæ San Cristobal ni So 8322 m lom ons ki jarak Rennell

VA

ci

en

Ova je promidæbena broπura sloæena iz radne verzije materijala, koji Êe se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

004-005 contents.indd 4

n

106

Mackay

140˚E

a

Malaita

i He Nov

gr Townsville

U

180˚

k

TONGA OtoËje Tongatapu

10 587 m

10 800 m

20˚S

4

AtL AS OCEANA

ni

eb

l

3000 m

to ki o ans au

92

PLAÆe I dINe

Solomonova zavala

2000 m

TIHI OCEAN

e

Jarak

oBALNI KrAJoLICI

Cairns

alj

3m

500 m

d

ns lan OtoËje Koraljnoga mora 88 (Coral Sea Islands)

oBALe I ProMJeNe rAZINe OtoËje MorA

1

250 m

a

Ra v njak

OtoËje Cooktown Sir Edward Pellew OBALNA I PRIOBALNA PODRU»JA

Wellesley

Bougainville Choiseul 7 m Santa Za Otoljev N Isabel Ëje N ew ew Ge Ge org 399 m org i i

j

V OKOLI©I

razina mora

KIRIBATI

Ja

Zaljev Carpentaria

Zavala Koraljnoga mora

rt

LEGENDA

3179 m

k i jara i d vern Sje i Hebri v No

Cape York MORSKI

ru

6249 m

a

Rt Arnhem

Banaba

ilb e

SOLOMONSKI OTOCI M

P Ælijeb

1337 m

Ekvator

1000 m

OtoËje Louisiade

Papuanski ravnjak

Wessel

Groote Eylandt

ain Brit

Port OtoËje Moresby D'Entrecasteaux

Tor resov prolaz Rt York

A r nhemova Zeml ja

J76 arak New

8940 m

Solomonovo more 78

MorSKe MIJeNe

Arafurski πelf

Buka

L 180˚

T

Arafursko more

74

Lae

MorSKI vALovI Fly

Rabaul

New Britain

VALOVI I MORSKE MIJENEHuon Yos Sudarso

New Ireland

k

170˚E

Prag O nt ong Java

Umboi

Madang

J

160˚E

64

IstoËni i sjeverni rubovi Koraljnoga mora oznaËeni su dubokomorskim jarcima, mjestima na kojima se podvlaËi oceanski dio Australske ploËe.Vulkanska aktivnost stvorila je Solomonsko otoËje i otoËni niz Vanuatua. Eksplozivne erupcije u tome otoËnom prostoru ponekad stvaraju vulkanske plovuËce, eruptivne stijene koje, zbog postojanja πupljina i plinova u njima, plutaju. Ostaci doplutalih plovuËaca mogu se naÊi i na zapadnoj obali Koraljnoga mora.

I

NAURU

N o v HArIKeNI I TAJFUNI a G v i n e j a PAPUA NOVA GVINEJA 70 OtoËje Aru

Ovo tropsko more dobilo je ime zbog postojanja koraljnih grebena uz veÊinu njegovih obala. Na zapadnome dijelu mora nalazi se Veliki koraljni greben (vidi str. 160) koji raste uz rub australskoga kontinentskog πelfa. Tople vode ulaze u more iz smjera Pacifika, sporo kruæe prije izlaska kroz Torresov prolaz na zapadu ili kao IstoËnoaustralska struja na jugu.

Greben Lyra

Bismarckovo more

Sepik

Wewak eL NIÑo I LA NIÑA

9165 m

Tihi ocean, rijeke Fly, Purari, Kikori

H

150˚E

60

Jayapura

4,8 mil. km2

NAJVE∆A DUBINA DOTOK

58

22 m

oCeANI I KLIMA

POVR©INA

ZALAZAK SUNCA NAD ARAFURSKIM MOREM

52

Veliki koraljni greben je, s duljinom veÊom od 2000 km, najveÊa koraljna struktura na svijetu.

Koraljno more

Manje od 250 m

Ravnjak Fidæi najtanji je dio tektonske ploËe Fidæi. OtoËje Fidæi izvorno je bilo dio neprekinutoga vulkanskoga otoËnog niza zajedno s otoËjem Vanuatuom i Solomonskim otoËjem. Preseljeno je na istok uslijed promjene smjera PacifiËke ploËe i poËetka stvaranja nove oceanske kore u Sjevernoj Fidæijskoj zavali. Hrbat Hunter na jugu oznaËava transformni rasjed koji je omoguÊio pomicanje na istok. Danas neaktivni jarak Vitiaz na sjeveru oznaËava pak subdukcijsku zonu koja je stvorila otoËje. Tijekom vremena goleme koliËine vapnenca nataloæile su se kao platforma oko vulkanskoga otoËnog niza, koji je preoblikovan izdizanjem, rasjedanjem i nabiranjem uzrokovanog otvaranjem mlade Sjeverne Fidæijske zavale. Rast platforme nastavlja se i danas zahvaljujuÊi koraljnim grebenima koji okruæuju stotine fidæijskih otoka.

VELIKI KORALJNI GREBEN

TIHI OCEAN g3

a

Sa

GEOLOGIJA OCEANA

kor

Sa

38

iki

f

SvJeTLost I ZvUK

el

el

36

Di gul

Makassars

TeMPerATUrA I SALINITeT

54

a ber

130˚E

34

140˚E

am

Uredništvo

KeMIJSKA SvoJSTvA MorSKe vode

g

mo

ekoloπki trag naπe vrste. Od prekomjerne uporabe gnojiva u zemljama bez izlaza na more kojaGreben tisuÊama kilometara dalje uzrokuje cvjetanje algi pogubnih za æivi Rowley svijet, do svakodnevna Ëak i u najudaljenijim dijelovima Shoals dotoka plastiËnih predmeta Derby svijeta, naπi postupci utjeËu π na naπ jedini sustav za odræavanje æivota. Broome v Tom spoznajomlene yje æelimo se osjeÊati osuenima zbog svojih postupaka, nego w Ro kako nam boljim upoznavanjem oceanskog sustava i njegovih kanimo doËarati AUSTRALIJA stanovnika 20˚S rad na ozdravljenju naπeg planeta moæe postati draæi i potrebniji. Malim koracima, kao πto je obraÊanje malo viπe pozornosti naπim svakodnevnim rutinama, svatko od nas moæe imati vaæan pozitivan utjecaj na buduÊnost naπega 4 planeta i na svijet koji Êe naslijediti naπa djeca. Ukratko, bilo bi mnogo zdravije nauËiti plesati uz valcer prirode nego pokuπavati promijeniti glazbu. 120˚E

32

CIRKULACIJA I KLIMA

e Bon

INDIJSKI OCEAN

30

ova anus Gv oCeANSKI vJeTrovI ak M in Jar e j Povr©INSKa CIrKULACIJA M

Zaljev

statistiËari Ëude koliko je mala vjerojatnostIda æivim NZemlja, D O Nbogata E Z Iraznolikim JA svijetom, u koji spadamo i mi, uopÊe postoji. Ipak, do danas smo nekako opstali Zavala i tu smoMakassar gdje jesmo unatoË pravom labirintu prepunom prepreka. More je OtoËje Bone B a n Homer d s k o napisao m o r e svoju Odiseju, Kai oËaralo ljude joπ i prije nego πto je grËki pjesnik OtoËje ep o morskimFloresko pustolovinama. Upravo nas je ta oËaranostOtoËje navela da poemo Tanimbar more prekapati po tom nepoznatom podruËju u potrazi za odgovorima, ali more Damar Wetar Floreska zavala nikada nijeMolako odavalo svoje tajne. Premda su prijaπnji istraæivaËi, znanstvenici ali Sundski otoci i oceanografi postigli monumentalne uspjehe, time Dilismo tek zagrebali povrπinu. 2 Sumbawase da seFlores Procjenjuje viπe od 90% bioloπke raznolikosti na svijetu odnosi na ISTO»NI TIMOR zavala oceane. Od kontrahiranjaSavuanska i opuπtanja meduze poput rada srca do borbe izmeu Timor jarak Savuansko more Sumba hobotnice i paunastog ustonoπca na æivot i smrt, otkriÊa ski nas Ëekaju iza svakog r o m ugla. Sa10˚S svakim odgovorom javlja se desetak novih Ti pitanja. Ovo su zasigurno Melville uzbudljiva vremena dok zaranjamo prema posljednjoj granici naπega planeta. Bathurst ZahvaljujuÊi novim tehnologijama moæemo istraæivatiTimorsko viπe od otprilike moregeneracijama. ci 2% oceanskog prostranstva koje je bilo dostupno prijaπnjim iÊa pl Darwin No Ëak i uz najnoviju tehnologiju, dostizanje iste razine znanja o moru i k ls kao o kopnu trajat Êe nekoliko naraπtaja. hu Rt Londonderry Zaljev Bez obzira na naπu predodæbu o udaljenosti i nepovezanostiJoseph s oceanima, svaki naπ postupak u svakodnevnu æivotu utjeËe na globalni hidroloπki ciklus koji, s druge f l Bonaparte 3 πe na kopno, od najviπih vrhunaca do strane, utjeËe na nas. Sve oborine koje padnu i sk najravnijih nizina, zavrπe u oceanima.ulPremda se taj proces odvijao kroz nebrojene h milijune godina, u posljednjih je stotinu godina na njega profinjeno utjecao sve jaËi

MORSKA VODA SvoJSTvA vode

a

M

Manokwari Jazirah beskonaËnom tamom svemira kao vatrica æivota u, inaËe,l uneprivlaËnoj hlad noÊi Doberai ci Sulawesi beskrajna svemira. 1 164 m Ceramsko more (Celebes) Usprkos nepovoljnim okolnostima, on je Petrijeva zdjelica iz koje se razvio sav, nama znan, æivi svijet. Bez vode, naπ bi planet bio samo jednaSeram od milijardi Buru beæivotnih stijena koje lebde u prostranstvu crno zamrljana niπtavila. »ak se i Ambon

Koraljno more, Timorsko more, Bandsko more

Arafursko more leæi na kontinentskom πelfu i oznaËava granicu Tihoga i Indijskog oceana. Za vrijeme puhanja ljetnih monsuna strujanje u moru je zapadno, prema Indijskome oceanu i Juænoj ekvatorskoj struji u njemu. Zimi je u Indijskome oceanu snaænija Ekvatorska protustruja te je strujanje vode usmjereno prema istoku.

UVOD

80 000 km2

PROSJE»NA DUBINA

nga

Predgovor

Ekvator

DOTOK

POVR©INA

80 m

nga

Priprema za tisak GrafiËki studio Miπ

650 000 km2

NAJVE∆A DUBINA

k To

Korektura Vesna Lovrec

POVR©INA

Ja ra

Lektura Maja MatkoviÊ

Ravnjak Fidæi

Arafursko more

Hrb at T o

Prijevod s engleskog Josip JukiÊ Ivana Buj Ivan »anjevac

8

Lauanski hrbat

Urednik Vid Jakša OpaËiÊ

PREDGOVOR

473

TIHI OCEAN k3

TIHI OCEAN c2

te r

Za nakladnika Alen Bodor

6

n

Naslov izvornika OCEAN THE WORLD’S LAST WILDERNESS REVEALED ∂ 2006 Dorling Kindersley Limited

O OVOJ KNJIZI

a ng Tu tG ba Hr

SAdrŽAJ

MeLANeZIJA

L

13/6/2007 9:09:03 12/8/09 2:12:44 PM


ocean ≈KAD JEDNOM MORE IZBACI SVOJE »AROLIJE, ZAUVIJEK ZADRÆAVA JEDNU U SVOJOJ MREÆI »UDA.√ JACQUES-YVES COUSTEAU

BROSURA_OCEAN_CRO.indd 1

velika ilustrirana enciklopedija 1/14/10 2:57:53 PM


Velika ilustrirana enciklopedija OCEAN  

novi naslov u pretplati: Mozaik knjiga - Velika ilustrirana enciklopedija OCEAN

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you