Page 1

Intervju: Miroslav Ćiro Blažević

Akademsko pisanje

O meni su novinari pisali loše, ali nisam se svađao, na kraju dobiješ što zaslužuješ Str. 10-11

Fakulteti žele iskorijeniti plagijate, a ne uče studente pisati radove

Str. 4-5

Broj 26

Godina III, travanj 2017. NOVINE PO MJERI STUDENATA  /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Specijalistički studiji

Po višu titulu i besplatan studij mladi 'bježe' u Maribor Str. 2

GORAN STANZL/PIXSELL

Studenti u Konzumu

Str. 8

Poslovođe se iskaljivali, a radnici ih bodrili i učili

MARIJA VELDIĆ

Studentska zadruga

Mladi dizajneri prkose trgovačkim centrima Str. 15 Mladi književnici Str. 16-17

SC postao alternativa burzi

Frende, pošto ugovor? Str. 3

Posao je za režije, pisanje je za ljubav


impressum

2 Studentski život

BROJ 26, Travanj 2017.

Specijalistički studiji Zagrebački studenti plaćaju više, a dobivaju manje NOVINE STUDENATA FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera Izvršna urednica Zrinka Medak Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život, Srednja: Hana Ivković Božica Kopić Željka Škreblin Društvo: Hanan Nanić Tamara Horvat Svijet: Hanan Nanić Mihael Gelo Intervju: Zrinka Medak Reportaža: Matina Tenžera Novac: Mia Musulin Kultura: Tina Ozmec-Ban Vanessa Curman Lara Perošević Sport: Ivan Pavić Edi Džindo Karijera, Tehnologija: Antonija Šipušić Lifestyle: Patricija Topić Zadnja: Patricia Ivić Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun promocija@GlobalNovine.eu

Promocija: Dora Slivar, Nives Jekić, Alen Kozić, Patricija Topić, Lara Lovrek, Ena Atlija, Paula Čuturić Društvene mreže: Mia Planinić, Natalija Kolar, Nika Romek, Lucija Relić, Nikolina Žužul, Iva Prpić, Ivana Buljan, Katarina Krnčević, Magdalena Pervan Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Po titulu i besplatan studij mladi 'bježe' u Maribor! Tekst: Tanja Krivačić Foto: Katarina Šapina/Global

K

ada govorimo o fakultetima u Hrvatskoj, sigurno možemo reći da Zagreb ima najveću ponudu. No zagrebački su fakulteti i među najskupljima kada je riječ o specijalističkom diplomskom stručnom studiju. To potvrđuju Tehničko (TVZ) i Zdravstveno veleučilište u Zagrebu (ZVU). Ako usporedimo, na primjer, ZVU i Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci, diplomski se studij razlikuje u više od 10.000 kuna i stečenom zvanju. Naime, studenti koji odluče upisati diplomski studij u Zagrebu steknu titulu stručnog specijalista, godinu studija plate 20.000 kuna, a besplatne opcije nema. Ako student odluči otići na diplomski studij u Rijeku, stekne titulu magistra, godinu plati 9240 kuna ako studira izvanredno, dok je redovnim studentima godina besplatna. Ovaj studij mogu upisati i studenti ZVU-a u Zagrebu. Polaganje razlika Malo je bolje na TVZ-u, što se tiče plaćanja godine - tamo 16 najboljih studenata na godini ima mogućnost besplatnog specijalističkog studiranja. Ostali godinu plaćaju 300 kuna po ECTS bodu, što znači da uz obročno plaćanje i skupljenih 120 ECTS-a, student plaća školarinu za jednu godinu 18.000 kuna. Studenti TVZ-a nemaju drugu mogućnost u Zagrebu. Može se polagati razlika predmeta pa upisati Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku ili Tehnički fakultet u Rijeci i onda se, uz ponovno polaganje razlike predmeta, prebaciti na Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Postoji i mogućnost studiranja u Mariboru, i to potpuno besplatno, bez polaganja razlike predmeta, a sve više studenata s TVZ-a uzima tu mogućnost u obzir. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ističe kako "nema zakonske zapreke za upis diplomskog sveučilišnog studija za osobe koje su prethodno završile preddiplomski stručni

Studenti iz metropole odlaze i u Rijeku i Osijek. Ako usporedimo, primjerice, ZVU i Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci, diplomski studij se razlikuje u više od 10.000 kuna i stečenom zvanju

Uzelac rekao je kako se taj problem nije još nigdje spominjao jer se studenti, studentski zborovi tih fakulteta, a i Vijeće za veleučilišta nisu javljali s tim problemom te zbog toga on nije ni postavljen na dnevni red. Što se tiče cijena i kontrola tih cijena, "to je pitanje za studentske zborove tih fakulteta, tu mi kao Hrvatski studentski zbor malo možemo", ističe Uzelac. "Mi smo nacionalno koordinativno tijelo svih zborova sveučilišta. Ne miješamo se u pojedine fakultete i sveučilišta nego više pokušavamo koordinirati rad svih njih", dodaje. 'Bježe' iz Zagreba Mario, bivši student TVZ-a, upisao je Fakultet elektrotehnike, računarstva i informatike (FERI) u Sloveniji. "Diplomski u Mariboru upisao sam prije svega zbog toga što je besplatan i što po završetku studija stječem zvanje magistriranog inženjera elektrotehnike. Najveći problem je to što je jezik drukčiji od našeg pa sam imao problema dok ga nisam naučio kako treba. Da je za mene postojala besplatna opcija u Hrvatskoj i da sam pritom imao mogućnost steći istu titulu kao i na FERI-u, naravno da bih diplomski upisao ovdje". Maja, studentica fizioterapije, ove godine završava preddi-

Zbog previsokih cijena školarina studenti su prisiljeni iz Zagreba otići u drugi grad, pa i državu

'Nakon završenog preddiplomskog u Zagrebu planiram upisati diplomski studij u Rijeci, ponajviše zato što je diplomski u Zagrebu jako skup', kaže studentica fizioterapije Maja

studij na nekom od veleučilišta". No, kako objašnjavaju, određivanje uvjeta je u mjerodavnosti samih visokih učilišta pa ona određuju tko se može i kako prebaciti k njima na diplomski studij. Što se tiče plaćanja školarine, ako student ne ostvari punu subvenciju participacije, odluka o visini školarine također je u rukama visokih učilišta. Na pitanje tko kontrolira te cijene, Ministarstvo nije dalo odgovor. Povjerenik za medije Hrvatskog studentskog zbora Vanja

Na TVZ-u 16 najboljih studenata na godini ima mogućnost besplatnog specijalističkog studija. Ostali godinu plaćaju 300 kuna po ECTS bodu plomski studij na ZVU. "Nakon završenog preddiplomskog u Zagrebu planiram upisati diplomski studij u Rijeci, ponajviše zato što je diplomski u Zagrebu jako skup", kaže Maja. Drugi razlog zašto upisuje fakultet u Rijeci je strah od novih izmjena o kojima se raspravlja u Saboru, a to je hoće li stručni studiji imati manju razinu od sveučilišnih. Maja je rekla kako bi radije ostala u Zagrebu, ali da zbog trenutačna stanja to nije opcija.


Studentski život 3

Ja ugovaram, drugi radi O radu preko tuđih studentskih ugovora se šuti

Rupa u zakonu: SC nezaposlenima služi kao ilegalna burza rada Tekst: Željka Škreblin Foto: Matea Petrović/Global

P

rije tri godine zaposlio sam se kao student, a kad sam završio fakultet, ostao sam raditi preko tuđeg studentskog ugovora, priznao nam je nezaposleni mladić David. On smatra kako ljudi koji više nisu studenti, a rade preko tuđeg studentskog ugovora nisu nepošteni nego ih na to natjeraju okolnosti. "Problem rada preko tuđih ugovora zapravo je na razini države", smatra. Ugovori se provjeravaju David tu praksu objašnjava time da su doprinosi vrlo visoki pa poslodavci radije zapošljavaju studente koji su jeftinija radna snaga. Pritom im ne smeta zaposliti studente koji nemaju svoj ugovor. S time se ipak ne bi složio Studentski centar u Zagrebu. "Poslodavci su na temelju točke pet studentskog ugovora obvezni utvrditi identitet studenta ili studentice vjerodostojnom ispravom i u našoj komunikaciji s njima to nikad nije bilo upitno", tvrde iz SC-a. Rekli su nam i kako se provjere obavljaju pri svakom izdavanju ugovora. Podaci o broju studenata koji rade preko tuđih ugovora, naravno, ne postoje. Evidencija se ne vodi jer ne postoji članak u "Pravilniku o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata" koji bi spominjao korištenje tuđih ugovora, kamoli propisivao kaznu za to. No primjeri koje smo našli dokazuju da se takve stvari itekako često događaju. Korisno svima? "Sustav je takav jer rad preko tuđih ugovora ide svima u korist", rekao nam je Mario. Specifičan je pak slučaj njegova prijatelja koji nakon fakulteta nije mogao pronaći posao. Zaposlio se preko tuđeg ugovora kako bi uspio nešto zaraditi i skupio barem nekakvo iskustvo za životopis. Osobe koje nakon fakulteta ne mogu naći posao, bit će sretne ako barem mogu raditi preko studentskog ugovora, a

Uvijek tu ima i 'nešto' za studente koji uzimaju ugovore za treće osobe - prema nekom nepisanom pravilu, njima u džepu ostane provizija za ugovor, najčešće deset posto od iznosa Tuđi ugovori traže se i preko društvenih mreža

poslodavci to iskorištavaju. "Postoje i studenti koji mogu raditi puno radno vrijeme, a za to će dobiti nižu plaću od stalno zaposlene osobe", rekao nam je David. Poslodavce bi trebalo početi kontrolirati jer zloupotrebljavaju studentske ugovore. O toj se temi najčešće šuti. Kad smo na studentskih grupama putem Facebooka pokušali doznati što studenti misle, komentari su bili negativni - po nas novinare. Studenti smatraju kako se o toj temi ne treba govoriti jer bi mogla potaknuti sankcioniranje studenata. O radu preko tuđih ugovora se šuti jer je takav rad "dobar" i za studente, ne samo za poslodavce. Naime, uvijek tu ima i "nešto" za studente koji uzimaju takve ugovore - prema nekom nepisanom pravilu, njima u džepu ostane provizija za "podizanje" ugovora, najčešće deset posto iznosa na ugovoru. Vanja Uzelac, povjerenik za medije Hrvatskog studentskog zbora, rekao nam je kako HSZ radi na promjeni dosadašnjeg pravilnika u zakon.

"Svakako treba regulirati rad preko tuđih ugovora, zato i želimo promijeniti neke dosadašnje zakone o radu", kaže Uzelac. Novi zakon o studentskom radu omogućio bi rad preko studentskog ugovora izvanrednim studentima ako nisu zaposleni, studentima na programu Erasmus te hrvatskim državljanima koji studiraju izvan Hrvatske. Također bi sankcionirao korištenje tuđih studentskih ugovora. Poslodavci su na temelju točke pet studentskog ugovora obvezni utvrditi identitet studenta ili studentice vjerodostojnom ispravom, ali pitanje je koliko često SC provodi provjere

Zakon je ipak teže kršiti "Zakon bi sve promijenio jer je mnogo ozbiljnije kršiti zakon nego pravilnik", smatra Uzelac. Studentski centar u Zagrebu pak zagovara donošenje "Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata" na sličan način kako je Senat Sveučilišta u Zagrebu donio "Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata za zlouporabu studentske iskaznice". Otvara se pitanje zašto je to potrebno, kad su nam iz SC-a rekli da još nikad nisu imali prigovor da je netko za nekoga neovlašteno "podigao" ugovor.

students of UniZG TINA KADOIĆ

BROJ 26, Travanj 2017.

Ime: Goran Vinčić Dob: 22 Studij: Filozofija

Najmlađi stalni komičar Studija smijeha Goran Vinčić prije nekoliko godina nije mislio da će stand-up komedija biti dio njegova života, ali od početka travnja ove godine postao je najmlađi rezident Studija smijeha, k tome još i jedini student. Komedijom se bavi oko godinu i pol, a sve je počelo u srednjoj školi, kad se u razredu stalno zezao sa svojim prijateljima. Nakon smrti poznatog komičara Robina Williamsa, Goran se zainteresirao za stand-up komediju. "Volim Robina Williamsa. Gledao sam sve njegove filmove, a onda sam nakon njegove smrti otkrio njegov stand-up. Pogledao sam sve moguće što ima na Youtubeu, a onda sam otkrio da ima i drugih komičara", Iako voli prepričava i navodi da mu je komediju najdraži komičar Louis C.K. i nastupaDo svog mjesta u Studiju ti, Goran smijeha došao je tako da je smatra da je za mentalno svaki ponedjeljak nastupao zdravlje važ- na Open mic susretima, gdje svi mogu stati pred mikrofon no odvojiti i zabavljati publiku. se od svoje "Tako sam i sebe vježbao", 'smiješne' objašnjava Goran. "To je persone najteža publika". Danas Goran vodi Open mic nastupe i tako gradi svoj komičarski portfolio. Svaki mjesec mora imati novi komičarski tekst, i to ga potiče da stalno napreduje. Goran voli biti na pozornici, a za tremu kaže da je normalna i da je zapravo i mora biti. "Ako nemaš tremu, to znači da ti nije stalo", tako mu je objasnila kolegica iz Studija Marina Orsag, s čime se on slaže. Iako voli nastupati i voli komediju, smatra da je za mentalno zdravlje važno znati odvojiti se od svoje "smiješne" persone, uzimajući za primjer Robina Williamsa, za kojeg smatra da ga je dokrajčilo to što je bio uvijek pristupačan i nasmijan. "Mi smo svi pristupačni, ali ja sam zagovornik toga da odradim nastup, porazgovaram s publikom pa se maknem", kaže Goran. Kod svoga posla voli to što može govoriti što misli na duhovit način i onda otvarati ljude prema nekim idejama i rušiti predrasude. Svjestan je da je tek na početku svoje karijere i zahvalan je Studiju smijeha i Marini Orsag što su mu pružili prigodu. "Da nema njih, ne bi bio tu gdje sam sad. Dali su mi povjerenje, koje sam barem dosad opravdao. Sad kad sam postao rezident, odnosno profesionalni komičar, tek sad počinje pravi posao", objašnjava Goran. Goran je student četvrte godine filozofije na Filozofskom fakultetu, a osim studiranja i stand-up komedije bavi se karateom već 17 godina i dvije godine voditelj je treninga u svom bivšem karate klubu. Hana Ivković


4 Studentski život

BROJ 26, Travanj 2017.

Akademska pismenost Fakulteti u svojim programima mahom ignorir

Hrvatski studiji Nakon blokade uslijedio je zaokret

Plagirati nemoj, a

Filozofija se vraća, ali u kojem obliku?

ektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras predložio je vraćanje upisnih kvota za filozofiju na Hrvatskim studijima. Uvjeren je da će njegov prijedlog proći glasanje u Senatu i, prema prvotnom prijedlogu Znanstveno-nastavnog vijeća, upisat će se 15 novih studenata. Boras smatra ideju o ukidanju upisa "dobrom, ali pogrešno percipiranom". Promjena mišljenja došla je nakon šestodnevne studentske blokade koja je paralizirala rad HS-a. Iz Studentskog sabora poručuju kako je budućnost HS-a ipak i dalje neizvjesna. "Blokada nije obustavljena nego odgođena", poručili su iz Studentskog sabora koji zahtijeva "održavanje izbora za studentski zbor i vraćanje svih profesora sa znanstveno-nastavnim zvanjima u ZNV". Zahtjevima za ZNV pridružuju se i profesori. "Isključena su 22 profesora s ugovorima na neodređeno iz privremenog ZNV-a, skrojenog mimo svih pravila

DORIAN VIŠNJIĆ/GLOBAL

R

i bez ikakvih kriterija", kazao je profesor filozofije Pavel Gregorić, koji smatra kako je posrijedi želja da ZNV ne kritizira odluke prorektora Čovića. Dodaje da profesori, premda nezadovoljni, poštuju prvostupanjsku presudu o nezakonitosti njihova štrajka. Novi problem za filozofiju sad je premalo profesora na odjelu. Broj od osam profesora iduće će se godine smanjiti na "jednog redovitog, dva izvanredna profesora i jednog docenta", a Gregorić natječaje za nove suradnike ne očekuje ubrzo. "Postojeći program filozofije gotovo sigurno prestaje na Hrvatskim studijima ako se hitno ne raspišu natječaji za radna mjesta i ne formiraju normalna stručna povjerenstva“, zaključuje Gregorić. Ivor Kruljac

Akademska donatorska večer

Potpore standardu studenata i učenika Promicanje važnosti potpore standardu života studenata i učenika u Hrvatskoj središnji je cilj Akademske donatorske večeri, koja je u travnju okupila predstavnike diplomatskih zborova, akademske zajednice i studentskih i učeničkih udruga. Održala se u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu u koncertnoj dvorani "Blagoja Bersa" zagrebačke Muzičke akademije. Na večeri su govorili predsjednik Studentskog zbora Sandro Gašpar, bivša stipendistica Zaklade Ana Marija Slišković, saborski zastupnik Veljko Kajzati i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić. Draganu Primorcu, bivšem ministru znanosti, obrazovanja i športa, na večeri je dodijeljena titula ambasadora Zaklade. Hana Ivković

ŠTO TE MUČI, PROUČI!

Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu

Laura: Trenutačno studiram na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pa me zanima mogu li paralelno studirati na još jednom fakultetu bez plaćanja participacije te postoje li uvjeti koje trebam ispuniti? Odgovor: Ako student koji upisuje paralelni studij ispunjava uvjete iz Ugovora o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata Sveučilišta u Zagrebu, bit će oslobođen plaćanja te će moći upisati još jedan paralelni studij bez plaćanja. Uvjet koji Ugovor predviđa jest da je riječ o iznimno uspješnom redovitom studentu (student koji je u 10 posto najboljih studenata na studijskome programu). Dakle, kako bi upisala još jedan fakultet, moraš dostaviti potvrdu Ekonomskog fakulteta na kojem trenutačno studiraš, da si među 10 posto najboljih studenata na studijskom programu, na temelju čega ćeš ostvariti pravo na paralelni studij bez plaćanja, ali samo pri upisu u 1. godinu redovitog studija, a daljnja participacija paralelnog studija ovisi o tvojem uspjehu.

Tekst: Božica Kopić, Katarina Krnčević Foto: Lucija Adžić/Global

K

ako trebam citirati izvore? Kako postaviti hipotezu? Kako mi treba izgledati popis literature? To su samo neka od pitanja s kojima se studenti često susreću pri pisanju akademskih radova. Kolegij koji se upravo bavi pravilima ispravnog pisanja akademskih radova, na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, većinom je zastupljen tek na diplomskom studiju ili se nudi kao izborni predmet, a ne kao obvezan. Akademska čestitost studenata nerijetko je dovedena u pitanje pri posezanju za plaćenim radovima, kao i zbog sveprisutnog plagiranja. Mogu li se ti problemi suzbiti boljom edukacijom studenata o akademskom pisanju putem obveznog kolegija? Tek na diplomskom Odlučili smo istražiti na kojim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu postoje kolegiji vezani uz pravila pisanja akademskih radova. Od 31 fakulteta, njih sedam ima takav obvezan predmet već na preddiplomskom studiju. To su: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Vojni studiji, Filozofski fakul-

komentar

Problem sad više nisu kvote za upis nego broj zaposlenih profesora

'U ovakvom okruženju neki student ili studentica legitimno mogu reći: Profesore! U kakvom mi to licemjernom društvu živimo? Ako mogu oni plagirati, zašto ne bih mogao i ja?', kaže Nebojša Blanuša s Vojnih studija

tet Družbe Isusove, Fakultet političkih znanosti, Medicinski, Katoličko-bogoslovni te Filozofski fakultet. Borna Zgurić, nositelj kolegija Akademsko pisanje na Fakultetu političkih znanosti, smatra taj kolegij iznimno važnim. "Jedan od razloga zašto je taj kolegij pokrenut jest da bi se studenti 'od malih nogu' osvijestili da je nužno korektno navoditi izvore pri pisanju radova, a da je plagiranje magnum crimen", rekao je Zgurić. Ipak, na većini fakulteta takav kolegij studenti mogu upisati tek na diplomskom ili još i kasnije, na doktorskom studiju. Na Arhitektonskom fakultetu pokrenut je kolegij Uvod u znanstveni rad na doktorskom

Od 31 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njih samo sedam ima obvezan predmet koji studente uči akademskoj pismenosti već na preddiplomskom studiju

studiju, a takav sličan postoji i kao izborni na diplomskom iako profesorica Ariana Štulhofer, priznaje da je interes studenata mali. Svjesni potrebe za takvim predmetom i na nižim godinama, Šumarski i Agronomski fakulteti nastoje to promijeniti. No zbog već pretrpana nastavnog plana, kaže Jasminka Karoglan Kontić, prodekanica za nastavu na Agronomskom fakultetu, za ovaj kolegij teško pronalaze mjesto. Jesu li upute dovoljne? Na nekim fakultetima kolegij akademske pismenosti nudi se kao izborni ili u sklopu izvannastavnog programa. Na Ekonomskom fakultetu organiziraju se knjižnični tečajevi namijenjeni studentima koji im pomažu u pisanju akademskih radova, dok su na pravu takvu inicijativu pokrenuli sami studenti. Krešimir Perša, student Logopedije na ERF-u upisao je izborni kolegij Praktikum akademskih vještina već u prvom semestru. "Važno je svoje radove na-

Kome je to u interesu da se (ne) glasa? Potkraj ožujka održani su izbori za studentske zborove na fakultetskoj i sveučilišnoj razini. Izborima su mogli pristupiti svi studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija Sveučilišta, uz uvjet da sa sobom imaju x-icu ili indeks. Bilo bi zanimljivo istražiti koliko je studenata bilo upoznato s tom informacijom. Možda i jesu znali za to, ali tko još izlazi na izbore? Tko još koristi svoje studentsko biračko pravo? Pa... gotovo nitko jer je izlaznost na ovogodišnje izbore za sveučilišni zbor bila samo 15 posto od ukupno 70.139 studenata s biračkim pravom. Što se tiče izbora na pojedinim sastavnicama, najveća izlaznost zabilježena je na Akademiji dramske umjetnosti, oko 47 posto, dok je najmanja izlaznost bila na Pravnom fakultetu, samo oko šest posto. Čini se da studente ne zanima previše tko će zastupati njihova prava te da su poprilično pasivni s tim u vezi. O zborovima se jedino zna i govori kad treba uprijeti prstom u nekoga da ne radi

g

Autorica: Božica Kopić

svoj posao. No treba se pitati je li uzrok slabe izlaznosti nezainteresiranost ili nedovoljna informiranost studenata o održavanju izbora. Trenutačno zborovi prilično netransparentno provode izbore tako da većina studenata uopće i ne zna da se oni i održavaju. Nisu samo tu izbori u pitanju nego i cjelokupno djelovanje zborova o čijim aktivnostima i odlukama rijetko koji student na svom fakultetu zna. Kada bi zborovi funkcionalnije djelovali te uspostavili bolju komunikaciju sa studentima, možda bi se interes i povećao. Jer tko će isticati važnost postojanja zbora kao studentske organizacije koja može utjecati na studentske standarde kao i važnost izlaska na izbore, ako to neće oni sami. Ili je možda samim zborovima u interesu da se što manje studenata i javnosti petlja u "njihove poslove"?


Studentski život 5

BROJ 26, Travanj 2017.

raju itekako važan kolegij

pisati radove nauči sam! obzirom na stanje u Hrvatskoj. Govori da to hoće li studenti plagirati ne ovisi samo o tom kolegiju koliko o mnogim drugim čimbenicima, poput političke moći, tj. ako ste ministar znanosti ili potpredsjednik Sabora.

Akademskog pisanja nema na svim fakultetima

praviti kako treba, da se ne bi poslije doveli u neugodne situacije kakve su optužbe za plagiranje. Mislim da bi ovaj predmet trebao biti obvezan od prvog semestra preddiplomskog studija", kaže Perša. Studentica nutricionizma na PBF-u Valentina Šarin misli da su upute za pisanje akademskih radova sasvim dovoljne.

"Mislim da se o tome nema što govoriti cijeli semestar, a pogotovo ne dva", rekla je ona. Da nema potrebe za uvođenjem takvog obveznog predmeta misli i profesorica Štefica Mrvelj, prodekanica za nastavu na Prometnom fakultetu. Ona smatra da su dobre upute dovoljne da studenti sami nauče pravila pisanja, ali je problem

što ih ne čitaju detaljno. Teško je, dakle, procijeniti koliko uvođenje obveznog predmeta na sve fakultete može osvijestiti studente o važnosti akademske kulture. Nebojša Blanuša, nositelj kolegija Akademsko pisanje i metode istraživanja na Vojnim studijima, kaže da mu se to ponekad čini kao Sizifov posao, s

Stop plagiranju "Dakako da njegujem kulturu nulte tolerancije plagiranja, ali u ovakvom okruženju neki student ili studentica legitimno mogu reći: Profesore! U kakvom mi to licemjernom društvu živimo? Ako mogu oni, zašto ne bih mogao i ja? I kakav ste vi to profesor ako se ne pobunite protiv takvog nakaznog sustava? Mogao bih tada u svoj obranu samo odgovoriti na posljednje pitanje da sam se pobunio podržavajući peticiju za smjenu ministra, ali na ostala bih se morao s njim potpuno složiti da je vrlo jasno što je trulo u državi Hrvatskoj", istaknuo je Blanuša. Slično mišljenje dijeli i Zvonko Dragčević, profesor na TTF-u, koji kaže da problem plagiranja i nečasnih radnji u procesu pisanja i objavljivanja znanstvenih radova ovisi o moralnom integritetu svake osobe.

Ekologija na zadnjem mjestu Porazni rezultati ankete među mladima

Samo pet posto studenata reciklira!

Studenti su općenito prezaposleni, umorni, a možda i nenaviknuti na recikliranje i čuvanje okoliša Tekst: Ana Roksandić Foto: Matea Petrović/Global

P

osljedica Noći Save ovog ožujka bila je puno dvorište smeća u Studentskom domu "Stjepan Radić". "Nered koji ostaje nakon većih događanja u samom naselju problem je, ali ga rješavamo angažiranjem djelatnika tijekom noći, ali i većom brojnosti osoblja u jutarnjim satima", kazao je Boženko Ćosić, upravitelj smještajnog dijela studentskog naselja "Stjepan Radić". Doista, velika količina smeća koju su tulumarenjem prouzročili stanari naselja do devet sati ujutro idućeg dana bila je očišćena. "Vjerujem da će već za Radićeve dane svijest studenata biti veća", optimistično je komentirao upravitelj. Jedna je

stanarka doma na Savi komentirala kako bi "bilo zgodno da svaki paviljon ima svoj kontejner" jer mnogi studenti nemaju uvijek volje šetati na drugi kraj naselja kako bi razvrstali otpad. Studenti su općenito prezaposleni, umorni, a možda i nenaviknuti na recikliranje i

čuvanje okoliša. Naime, prema anketi koju je među kolegama provela studentica druge godine novinarstva Nives Jekić, čak 32 posto studenata uopće ne reciklira niti su ikad reciklirali. Samo pet posto studenata reciklira sav otpad, što govori o nedostatku ekološke svijesti ostatka anketiranih. Zagreb je najgori u Europi po recikliranju otpada

Svojim odgovorima u spomenutoj anketi studenti su pokazali nebrigu za čuvanje okoliša. No čak i oni koji recikliraju i žele to činiti i dalje, nailaze na prepreke. "Gospodarenje otpadom u Zagrebu je vrlo loše. Situacija se pogoršala kad se tjedni odvoz smeća smanjio s tri puta na dva", prokomentirala je studentica novinarstva Karla Vidović stanje u Zagrebu. U Zagrebu i okolici postoji oko 6000 spremnika smještenih na javnim površinama, devet reciklažnih dvorišta i pet zelenih otoka. Na reciklažna dvorišta i zelene otoke mogu se odložiti papir, karton, plastika, stare baterije, stari lijekovi i drugo. Studenti svoje znanje o ekologiji većinom ocjenjuju prosječnim, no ipak ne pretaču često to znanje u praksu.

studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

U trenucima nelagode misli mogu biti saveznik Situacije javnog nastupa, primjerice, izlaganje seminara ili usmenih ispita, često nose dozu nelagode ili čak tjeskobe. Prije njih smo često uronjeni u razmišljanje o prošlosti ("Crvenio sam se prošli put, sigurno ću i sada") ili budućnosti ("Blokirat ću se ako pogriješim"). Takav tijek misli prerasta u stalni mentalni tenis između osjećaja krivnje zbog prošlih i straha od budućih pogrešaka. To je dugotrajan i iscrpljujući meč bez pobjednika. Razvoj psihološke fleksibilnosti pomaže nam da se aktivno uključimo, prihvatimo i teške dijelove igre razvojem sljedećih vještina: 1. Prihvaćanje. Aktivno i svjesno prihvaćanje naših iskustava i reakcija kako dolaze bez nastojanja da ih mijenjamo ili utječemo na njih. Primjerice, umjesto: "Moram smiriti disanje", možemo osvijestiti: "Primjećujem da ubrzano dišem." 2. Defuzioniranje. Možemo osvijestiti razliku između: "Bit će mi grozno!" i "Imam misao da će mi biti grozno." 3. Puna prisutnost. Biti prisutan ovdje i sada te promatrati ono što se događa a da nas događaji ne ponesu. Tako možemo osvijestiti val tjeskobe i pratiti kako on splašnjava i prolazi kao što se postupno smiruju valići na površini vode u koju je ubačen kamen. 4. Promatrajuće 'ja'. Osvještavati ideju o tome da nismo samo zbroj svojih ideja o sebi. Tako ćemo se manje vezati uz misli tipa: "Loše prezentiram" ili "Ne idu mi usmeni ispiti." 5. Jasne životne vrijednosti. Definiranje onoga prema čemu želimo ići kroz život, a ne od čega želimo pobjeći. 6. Posvećeno djelovanje. Donošenje svjesnih odluka o tome što je potrebno učiniti i poduzimanje koraka kako bismo ih ostvarili bez obzira na naš unutarnji komunikacijski šum poput misli: "Ne mogu." Tajna je u tome da bivajući u kontaktu sa sobom poduzimamo korake koji su učinkoviti i približavaju nas našim vrijednostima. Psihološka fleksibilnost možda neće učiniti život mnogo lakšim, ali će pomoći u življenju punim plućima prihvaćanjem nekih pravila igre, ali da nas ona potpuno ne definira.


6 Studentski život Udruga Pragma

Dodijeljene novinarske nagrade

Udruga Pragma prošlog je mjeseca u kinu Kaptol Boutique Cinema dodijelila nagrade za novinarske radove koji promiču obrazovanje. Četvrta dodjela nagrada istaknula je važnost kritičkog razmišljanja učenika. U kategoriji za najbolji tiskani/online prilog nagrade su uručene novinarima 24 sata Rozeti Bogeljić s radom "Imaju veliko srce: Učenicima iz Afrike kupujemo udžbenike" te Maku Jovanoviću s radom "Znakovni jezik je zabavan i fora, trebali bi ga učiti u školi". U kategoriji za najbolji radijski prilog nagrađena je Višnja Biti s Hrvatskog radija za projekt "Građanin". Dobitnica u kategoriji za najbolji TV prilog novinarka je Nove TV Josipa Ćirić, s radom "Kosa ljubavi". Željka Škreblin

FKIT

Studenti pokrenuli časopis Studentska sekcija u okrilju Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehničara izdala je početkom travnja prvi broj mjesečnog časopisa "Reaktor ideja". Stjepan Džalto osmislio je časopis, a zajedno s uređivačkim timom, na čelu s glavnom urednicom Ines Topalović, i izdao ga u elektroničkom obliku. Na konceptu je radilo i dvadesetak studenata Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Gabrijela Šalić

BROJ 26, Travanj 2017.

Zaštitari U domovima ih često mijenjaju da se ne zbliže sa studentima

Studentice su im draža 'meta', a ponekad se žele priključiti partiju U posljednjih devet godina promijenjeno je 150 zaštitara u SD 'Stjepan Radić' tovo te ju je nagovarao da ostane još koji trenutak družiti se s njim.

Tekst: Tamara Horvat Foto: Matea Petrović/Global

U

Studentskom domu "Stjepan Radić" ne zna se točan broj zaštitara, a u Cvjetnom naselju glasne erazmusovce noću smiruju njih samo dvojica. U ta dva doma zaštitari čuvaju imovinu doma i studente u tri smjene. U Cvjetnom naselju tijekom prve i druge smjene samo je jedan zaštitar, a večernju smjenu pokrivaju dvojica, kaže upravitelj doma Damir Mikulić. Boženko Ćosić, upravitelj doma "Stjepan Radić" prokomentirao je da se studenti najviše druže srijedom i petkom te tada zaštitari prime najviše poziva studenata koji se žale jedni na druge zbog buke. Česte promjene Ćosić govori da je u posljednjih devet godina promijenjeno 150 zaštitara u SD "Stjepan Radić". Misli da se ponekad zaštitari emotivno vežu uz određene studente s kojima stvore prijateljski odnos. Tada ih treba zamijeniti i zbog toga većina zaštitara ne radi dugo. Ove se godine prvi put pojavila i zaštitarka. Prisjeća se da su policiju zvali tri puta otkako je on upravitelj doma, i to samo u slučajevima kad intervencija zaštitara nije bila dovoljna. O neravnopravnom odnosu zaštitara prema

Kamo na Erasmus?

Partijanje se koji put otme kontroli, a zaštitari ne reagiraju uvijek jednako

stanarima govori jedna stanarka SD "Stjepan Radić". "Zaštitarima je mnogo draže tjerati djevojke jer su oni frajeri koji se iživljavaju na slabijima od sebe. Kada se susretnu sa studentom Kineziološkog fakulteta od 130 kilograma, teško da će njemu reći nešto bahato", ističe ona. Također, smatra da zaštitari imaju nepotrebno bahat odnos prema studentima. Slično misli i studentica J.K. Njezina priča opisuje neprimjereno ponašanje zaštitara koji su joj ušli u sobu, raspitujući se mogu li i oni popiti koju čašu vina sa studentima

koji su se družili. Rekla im je da je druženje privatno, ali su ipak ušli nepozvani. Tek kada se pojavilo muško društvo, odlučili su napustiti sobu. Ujutro u pet sati zaštitar ju je ponovno posjetio. Zanimalo ga je je li druženje go-

Studentica Cvjetnog naselja kaže da su u domu najglasniji erazmusovci, zbog kojih u 7. paviljonu nije moguće korištenje čajne kuhinje poslije 23 sata

Poticaj na druženje S obzirom na to da zaštitari SD "Stjepan Radić" nisu bili zainteresirani za odgovaranje na upit o njihovu odnosu sa studentima, ne možemo utvrditi doživljavaju li i oni neugodne situacije. Kao razlog zbog kojega ne žele dati izjavu naveli su izliku da se njih takve stvari ne tiču i ne žele biti sudionici nepotrebnih rasprava. Stanarka Cvjetnog naselja kaže da su u domu najglasniji erazmusovci, koji se ne stišavaju čak ni nakon što ih to drugi studenti zamole. Zbog toga u sedmom paviljonu nije moguće korištenje čajne kuhinje nakon 23 sata. Mikulić ističe da je danas većina studenata asocijalna te da nema ništa protiv druženja i nakon 23 sata, ako studenti ne prave buku i ne ometaju mir drugih studenata. Kako bi potaknuo studente na druženje i neometanje drugih u njihovim svakodnevnim aktivnostima, odlučio je osigurati prostor za studentska druženja. Taj prostor od 100 četvornih metara bit će u sedmom paviljonu, imat će sanitarni čvor te televizore koje će studenti svakodnevno moći koristiti. Prethodno rezerviranje prostorije neće biti potrebno, ali ako nastane šteta, bit će dužni dati iksicu na uvid.

ŠPANJOLSKA Treća najpopularnija zemlja za studentsku razmjenu

Tekst: Božica Kopić

U

natoč tome što je Španjolska, uz Hrvatsku i Grčku, na dnu europske ljestvice prema nezaposlenosti mladih, brojne studente to ne sprečava da odu na razmjenu, barem na jedan semestar, u ovu zemlju. Naprotiv, Španjolska je treća najpopularnija zemlja za Erasmus, pa je tako i čest izbor studenata sa Sveučilišta u Zagrebu. Klima, temperament, relativno povoljan studentski život, kvalitetna sveučilišta samo su neki od magneta ove zemlje koji privlače mnogo mladih. Španjolska ima 76 sveučilišta koja nude programe preddiplomskog, diplomskog

i poslijediplomskog studija. Troškovi preddiplomskog studija kreću se od oko 5000 do 9700 kuna po školskoj godini, a za diplomski i doktorski studij određuju se prema broju bodova za svaki pojedini smjer. Školarine u Španjolskoj variraju ovisno o vrsti studija, je li riječ o privatnom ili državnom, zatim o vrsti studijskog programa te je li u velikom ili malom mjestu. Općenito su troškovi življenja u ovoj zemlji relativno niski u odnosu prema ostalim europskim zemljama, što se može vidjeti po tome koliko su jeftini internet, hrana i odjeća. Osim privatnog boravka u stanu, smještaj u Španjolskoj nude sveučilišta

UNIVERSIDAD DE NAVARRA

Nudi se jeftino studiranje i čak 76 sveučilišta

Klima, temperamentni duh, relativno povoljan studentski život, kvalitetna sveučilišta samo su neki od magneta ove zemlje koji privlače brojne studente

i privatni domovi. Također, moguć je i boravak sa španjolskom obitelji tijekom studija. Što se tiče jezika, ako upitamo nekog mještanina gdje je koja ulica ili koliko stoji karta za bus, trebamo biti spremni na to da nas neće razumjeti. Zbog toga je vrlo korisno izabrati i učenje španjolskog jezika tijekom razmjene. Vinko Majić, student FSB-a, proveo je četiri mjeseca u Madridu na sveučilištu Universidad Pontificia Comillas de Madrid. Za sveučilište je rekao da je dobro opremljeno te da su imali pristup vrhunskim laboratorijima i opremi. Za profesore kaže da su vrlo pristupačni i da im nije problem zaustaviti predavanje da bi

objasnili dio gradiva, makar jednom studentu. "Madrid je prepun sadržaja i jako zanimljiv. Kultura i ljudi su malo drukčiji, slični Dalmatincima. Troškovi života su slični kao u Hrvatskoj dok su izlasci i smještaj skuplji. Ne baš veliku sobu u stanu plaćao sam 350 eura s režijama", kaže Vinko. Osim najvećih gradova, postoje i manji španjolski gradovi koji mogu biti odličan izbor za studentsku razmjenu. Universidad de Navarra najbolje je privatno sveučilište u Španjolskoj i među pedeset najboljih na svijetu. Iako godina stoji gotovo 10.000 eura, za strane studente koji dolaze na razmjenu je besplatna.


Srednja 7

BROJ 26, Travanj 2017.

Nasilje u školama Maltretiranje učenika nije samo fizičko i zna biti dugotrajno

Nastavnici solidarni: na prijave nekad ne reagiraju ni razrednici U 2016. zabilježeno je 19 prijava nasilja odraslih nad djecom u odgojnoobrazovnim ustanovama. Na škole ih se odnosilo 17, a na vrtić dvije

Z

nala sam briznuti u plač, što je onda on još više ismijavao - nasilje nastavnika nad djecom na svojoj je koži osjetila srednjoškolka iz Križevaca. U tri je godine doživljavala konstantna nastavnikova vrijeđanja i omalovažavanja. No bila je povučena i mirna, te nije znala kako mu se suprotstaviti. Tvrdi kako joj je nastavnik namjerno davao slabije ocjene. U četvrtom razredu skupila je hrabrosti i rekla mu da joj to smeta i neka to ne radi više. Nakon toga, nastavnik je popravio ponašanje i učenica je mirno završila četvrti razred.

govorila o svojoj nećakinji. Kad bi učenici pronašli neku pogrešku kod nje, "ona bi se izderala kako to nije istina, da u njezinih 35 godina radnog staža ne postoji pogreška i da je nikad neće biti jer je ona uvijek u pravu", požaliSvaka je odrasla osoba obvezna prijaviti mjerodavla se srednjoškolka Globalu. Ta srednjoškolka i njezin ra- nima ako dozna da je dijete, zred na satu razrednika stalno odnosno svaka osoba mlađa od 18 godina žrtva nasilja su se žalili na te nastavnice, ali

nitko nije ništa poduzeo. Ispričala je i kako je jednom došla inspekcija na sat toj nastavnici, ali ona se tada, naravno, ponašala pristojno. U izvješću o radu pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić u 2016. zabilježeno je 19 prijava nasilja odraslih nad djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama. Od 19 prijava, 17 ih se od-

(Geotehnički fakultet)

IVAN PEČEK: Studij je zanimljiv, a profesori su uvijek spremni pomoći. Proučavamo postanak zemlje i od čega je ona izgrađena. Učimo i o mjerama zaštite okoliša, primjerice kako pravilno zbrinuti otpad, kako očuvati okoliš, te o životu životinja i biljaka u okolišu. Studij se sastoji od kolegija poput kemije, fizike, nacrtne geometrije i računalnog projektiranja.

(Filozofski fakultet) MARIJA ŠIMAG: Indologija je jedan od najmanje poznatih studija, ali je vrlo koristan. Studij obuhvaća mnoge aspekte Indije i daje dobru podlogu za daljnja istraživanja svim zaljubljenicima u Indiju. Čak postoji i mogućnost odlaska u Indiju. Sjajan je za sve ljubitelje mrtvih jezika jer se tijekom studija uče sanskrt i ostali jezici srodni Indiji. Važno je napomenuti kako je studij slobodan, a ne redovan.

DIRIGIRANJE

MEHATRONIKA I ROBOTIKA

(Muzička akademija) kestrima, a možeš biti i dirigent u operi ili filharmoniji. Uvijek radimo na projektima i asistiramo profesorima u pripremi zbora te orkestra za koncerte. Najzanimljivije je to što u isto vrijeme moraš biti i psiholog i dobar glazbenik. No fakultet je jako naporan i moraš se baviti time 24 sata na dan.

(Fakultet strojarstva i brodogradnje) FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

MARO RICA: Studij dirigiranja osposobljava studenta za rad s profesionalnim zborovima, or-

Potražite pomoć Pravobraniteljica savjetuje da se djeca o bilo kakvom nasilju nastavnika povjere razredniku, školskom pedagogu, psihologu ili nekoj drugoj odrasloj osobi od povjerenja. U srednjoj školi mogu pomoći i prijatelji iz razreda koji će biti podrška u prijavljivanju nasilja. Također, ističe kako je najvažnije da se nasilje prijavi kako bi ga se moglo zaustaviti i reagirati prema počinitelju, ali i pružiti pomoć žrtvi nasilja. Svaka je odrasla osoba obvezna prijaviti mjerodavnima ako dozna da je dijete, odnosno svaka osoba mlađa od 18 godina žrtva nasilja, istaknula je pravobraniteljica.

INDOLOGIJA

INŽENJERSTVO OKOLIŠA GEOTEHNIČKI FAKULTET

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove

fakulteti na pladnju

Iskustva učenika Jedna srednjoškolka iz Zagreba požalila se pak na dvije nastavnice. Nastavnica koja predaje fiziku govorila je učenicima da su preglupi da bi riješili određene zadatke. Isto je tako vrijeđala one koji ne bi znali nešto riješiti pred pločom. Druga bi nastavnica pak vikala na učenike čim bi ušli u razred, iako su bili mirni i tihi. Optuživala ih je da su oni krivi što se ne stigne proći svo gradivo, a ona je po cijele sate

Neki su učenici, nažalost, već navikli da malo tko staje na njihovu stranu

nosilo na školu, a dvije na vrtić. Zabilježene prijave nasilja prijavitelji opisuju kao grube oblike nasilja prema djeci i nezadovoljni su takvim ponašanjem djelatnika škola. Zabrinjavajuće je to što se različito i neravnopravno tretira nasilje s obzirom na to tko ga čini. Škole reagiraju burnije kad djeca počine nasilje nego kada ga odrasli čine nad djecom. U takvim je slučajevima uočena i negativna međusobna "solidarnost" prosvjetnih djelatnika u slučajevima kada su počinitelji nasilja njihove kolege.

DINESH CYANAM

Tekst: Anamarija Dukši Foto: Luka Šatara/Global

BOŽIDAR OČKO: Mehatronika obuhvaća strojarstvo, elektrotehniku, automatiku i informatiku, pa krajnji ishod studija ovisi o tome koji te dio najviše zanima. Upravo je zbog spoja više znanosti toliko tražena među poslodavcima. Uz klasične "strojarske" predmete, mnogo programiramo, izvodimo laboratorijske vježbe na računalima i maketama, simulacije i mnogo praktično radimo. Mislim da odabirom mehatronike i robotike odabireš biti u korak s budućim razvojem industrije i svijeta.


8 Društvo

BROJ 26, Travanj 2017.

Studenti u Konzumu Rad nedjeljom i blagdanima vrijedi samo 18 kuna po satu!

Poslovođe se na njima iskaljivali, a radnici ih učili i bodrili Kao redovni studenti neki su, kako su se požalili, morali dolaziti na posao svaki dan i odrađivati neplaćene prekovremene

I

ako u posljednje vrijeme novinske stupce pune mnoge vijesti o neizvjesnoj budućnosti Agrokora i njegovih zaposlenika, malo se govori o studentima koji su također tamo radili preko studentskih ugovora. Unatoč niskim satnicama i golemoj odgovornosti s kojom su se suočavali kao radnici u Konzumu, studenti ne strepe toliko od neisplate plaća kao njihovi stariji kolege, ali kažu da problem nije samo u novcu. "Poslovođe u Konzumu često su bili nestručni u organiziranju svakodnevnih zadataka te nerijetko iskazivali bijes na podređene", ističe Rina, studentica komunikologije iz Zagreba. Radeći u poslovnicama u Sesvetama i Dubravi kaže da to nije iznimka koja pobija pravilo. Loši radni uvjeti S njom se složila i Donatela, studentica Grafičkog fakulteta u Zagrebu. "Unatoč tome što smo bili redovni studenti, od nas se za-

htijevao svakodnevni dolazak u prodavaonicu ili dulje radno vrijeme, u protivnom nas više ne bi zvali", ističe Donatela. Plaće su, kažu studenti, doista dolazile na vrijeme, ali satnica za rad nedjeljom i blagdanima ostajala je ista, odnosno 18 kuna. Donatela ističe kako je ipak nije čudilo kada im nisu bili plaćeni prekovremeni sati. No ističe da je, u usporedbi s ostatkom studentskih poslova koje viđamo na stranicama Studentskog centra, satnica znatno niža. "To mi je bio jedan od prvih poslova koje sam radila i nisam znala kakvi su uvjeti kod drugih poslodavaca, pa sam se s time i pomirila", ističe ta studentica.

Unatoč stresu u prodavaonicama, što zbog zahtjevnosti posla, što zbog kupaca, zaposlenici Konzuma, govore studenti, dobro su raspoloženi i uljudni. Iako poslodavci studentima, kako kažu, nisu pružali niti najosnovniju obuku nego im je bilo rečeno da će sve naučiti "u hodu", spas su im znali pružili zaposlenici u prodavaonici. Benjamin iz Zagreba napominje kako su kolege u prodavaonici uvijek bili voljni poučiti ga i da je, zahvaljujući dobroj atmosferi među djelatnicima, vrijeme brzo prolazilo.

Studenti kažu da im je nerijetko bila uskraćena i osnovna obuka

'Unatoč tome što smo bili redovni studenti, od nas se zahtijevao svakodnevni dolazak u prodavaonicu ili dulje radno vrijeme, u protivnom nas više ne bi zvali', ističe studentica Donatela

GORAN STANZL/PIXSELL

Tekst: Stjepan Pavić

Iskorištavanje radnika Studenti su i sami osjetili na svojoj koži kako to izgleda kada radni uvjeti nisu idealni. Rina govori da je u više situacija svjedočila ponižavanju blagajnica, te ističe da kupci tako liječe svoje frustracije, gazeći dostojanstvo radnika. Podsjeća da su i poslodavci ti koji "tjeraju suze na oči" radnicima jer im ne isplaćuju prekovremene, dok su studente zakidali dajući im istu satnicu za rad običnim danom, nedjeljom i praznikom.

Prijevara Studentice nasjele na trik djelatnika teleoperatera, za koji vjerojatno ni poslodavac ne zna

'Rekli su mi da je besplatno i bez obveze, a onda su počeli dolaziti računi...'

Studentica Laura kaže da su joj na štandu rekli: 'Ako to želiš aktivirati, aktiviraj. Ako ne želiš, nikom ništa, ništa se neće naplatiti bez aktivacije'. Sim kartice nije aktivirala, ali je nekoliko mjeseci poslije završila s ovrhom Tekst: Gabrijela Šalić Foto: Matea Petrović/Global

S

tudentica Laura Hana na kućnu je adresu dobila račune za karticu za mobitel koju uopće nije aktivirala. Naime, prošle je godine od mladih djelatnika, najvjerojatnije honorarnih suradnika, jedne telekomunikacijske tvrtke na štandu dobila dva ugovora za koja joj nisu ni rekli da je riječ o ugovorima nego da je to samo "potpis da se zna da su razdijelili kartice". Kako se požalila Globalu, nije dobila ni primjerak tog ugovora, kao ni bilo koji drugi dokaz o tome što je potpisala. Ipak, uskoro su joj na kućnu adresu

počeli dolaziti prvi računi. Laura Hana samo je jedna od nasamarenih "kupaca". Ona je trebala, kako su joj na štandu rekli, potpisati dokument koji bi njima služio samo kao uvid

u podijeljene kartice, koje su besplatne. Tvrdi da ne može zaboraviti kako su joj rekli "ako to želiš aktivirati, aktiviraj. Ako ne želiš, nikom ništa, ništa se neće Pogrešne informacije mogu dovesti do nepotrebnih šokova

naplatiti bez aktivacije". Budući da ona ipak nije aktivirala sim kartice, nakon dva tjedna ih je bacila. No ubrzo su joj došli prvi računi, što je i nju i njezine roditelje šokiralo jer je živjela u uvjerenju da nije potpisala nikakav ugovor, vjerujući riječima mladih djelatnika na štandu. Nakon što je kontaktirala Službu za korisnike, poslala je žalbu, ali odgovor ni nakon osam mjeseci još nije došao. Ali joj je zato prije nekoliko mjeseci došla ovrha na priličan iznos, koji se nakupio zajedno s kamatama i troškovima javnog bilježnika. Isto se dogodilo i sestrama Vendi i Doris, koje su ostale u šoku kad su dobile račune te-

leoperatera početkom prošle godine. I one su ispunile obrazac kako su to od njih tražili operativci na štandu, "da imaju pokriće kome su dali kartice". Mislile su da ih, s obzirom na to da su mlade, sigurno neće pokušati prevariti. Na kraju su račune ipak uspjele stornirati. Službenici teleoperatera na štandovima s kojima smo razgovarali, a koji su željeli ostati anonimni, rekli su da kao honorarci dobivaju određeni postotak od svakog potpisanog ugovora, ali nitko nije jasno rekao otkud im pravo davati pogrešne informacije potencijalnim klijentima. Navode da se ne opterećuju time - dok god zarađuju.


Svijet 9

BROJ 26, Travanj 2017.

Sirija Raketnim napadom na Assadovu bazu SAD simbolički pokazuje da ne odustaje od Sirije

'Rat će još dugo trajati'

'Amerikanci neće dopustiti da strateški važnom zemljom potpuno dominiraju Rusi', navodi reporter Hassan Haidar Diab

U

trenucima kad sirijski predsjednik Assad, uz podršku Rusa, napreduje i uzima sve više teritorija pobunjenicima, Trump pokreće raketni udar na Assadovu vojnu bazu. Napad simbolično iskazuje SADovu namjeru da pokaže kako je prisutan u Siriji te da se neće odreći svojih interesa, unatoč tome što se oni kose s ruskima. Rat u Siriji postao je jedno od ključnih svjetskih žarišta onda kada su se Rusija i SAD pozicionirali kao pokrovitelji suprotstavljenih strana. Rusija je stala na stranu svog saveznika Assada, suprotstavljajući se Amerikancima koji podržavaju pobunjenike s ciljem svrgavanja Assada s vlasti. Mnoge regionalne zemlje i skupine imaju interese u Siriji, a za Rusiju i SAD važno je održati utjecaj u toj geostrateški važnoj zemlji. Američki interes Hassan Haidar Diab reporter je koji je u doba američkog raketiranja bio u Siriji, nakon što je intervjuirao Assada za Večernji list. Prema Diabu, onaj tko bi danas kontrolirao čitavu Siriju, bio bi svojevrsni "car Bliskog istoka" zbog njena položaja u povezivanju regije sa Zapadom. SAD zato neće prepustiti Assadu dominaciju nad čitavom Sirijom jer bi to znači-

lo prevlast ruskog utjecaja na važnom području. Ipak, Assad uz pomoć Rusa napreduje i osvaja teritorij, kako pobunjenicima, tako i ISIL-u. Zbog geostrateške važnosti Sirije, bilo je logično zaključiti da će SAD svakako nastojati spriječiti Assadov napredak. Trump je 7. travnja pokrenuo raketni napad na Assadovu zračnu bazu, što je presedan jer se američka kampanja u Siriji dosad formalno zadržavala na borbi protiv ISIL-a i podršci pobunjenicima, ali bez izravnog angažmana protiv Assada. No Rusija i Iran, glavni Assadovi saveznici, osudili su napad i nagovijestili jednak odgovor u slučaju idućeg. Diab smatra da ovo nije blef i da će ta prijetnja odvratiti SAD od budućih intervencija koje bi podigle rat na višu dimenziju. A čak i kad

SYRIA.LIVEUAMAP.COM

Tekst: Mihael Gelo

te tako spriječiti obnovu Sirije pod ruskom kontrolom. S obzirom na suprotstavljene interese među regionalnim igračima koji su upleteni u rat, održavanje nestabilnosti ne bi trebalo biti problem. Osim toga, Hassan Diab navodi važan adut SAD-a u Siriji, a to je savezništvo s Kurdima, manjinskim narodom koji već desetljećima traži autonomiju, a u ratu je uspješnim borbama uspio odbaciti ISIL te drži značajan dio teritorija. SAD na tom području za potrebe rata s ISIL-om ima raspoređene vojne snage, time i izravni vojni utjecaj.

Ruski predsjednik Putin vojni angažman u Siriji pokrenuo je 2015. godine kako bi održao predsjednika Assada na vlasti

 Sirijska vojska (Assad)  Pobunjeničke skupine  ISIL  Kurdi

'Nikome od sila nije u interesu podijeliti Siriju. Konflikt u Siriji je takve prirode da pobjednik nosi sve', ističe Davor Boban, stručnjak za Rusiju

bi nekako udaljili moćne saveznike od Assada, Amerikanci znaju da bi invazijom i svrgavanjem tog režima ponovili pogreške iz Iraka koje ih prate i danas. SAD je tako primoran gledati Rusiju kako pomažući vojni napredak predsjednika Assada stvara temelj utjecaja u budućnosti Sirije, a ne može to spriječiti vojnim angažmanom protiv Assada zbog straha od posljedica. Ono što SAD stoga nastoji učiniti, objašnjava Diab, jest održati rat i nestabilnost,

Mogućnost podjele Iako stanje u Siriji naizgled sugerira da je Rusija s Assadom u premoćnom položaju, Davor Boban, stručnjak za Rusiju i docent na FPZG-u smatra da i sama činjenica Trumpova raketiranja Sirije “kao da Rusi nisu tamo” umanjuje rusku prevlast. Boban također isključuje mogućnost dijeljenja Sirije na ruski i američki utjecaj: "Nikome od sila nije u interesu podijeliti Siriju. Konflikt je takve naravi da pobjednik odnosi sve". I Amerikanci i Rusi, slažu se Boban i Diab, imaju utjecajne kanale u Siriji i instrumente koji će onemogućiti potpunu dominaciju suprotne strane. Jamstvo je to za nastavak sukoba koji je već odnio gotovo pola milijuna života.

Srbija Masovni prosvjedi traju od 3. travnja, od dana nakon predsjedničkih izbora

Nakon Vučićeve pobjede u prvom krugu, zemlju tresu prosvjedi protiv 'diktature'

Tekst: Hanan Nanić

I

ako ne postoji organizacijska infrastruktura osim nekolicine svakodnevnih prosvjednika, prosvjedi se u Srbiji održavaju već tri tjedna. Ono što je počelo kao studentski prosvjed dan nakon izbora, prepoznato je kao građanska inicijativa prosvjeda kakva je posljednji put viđena 2000. protiv Slobodana Miloševića. Glavni zahtjev prosvjednika diljem Srbije je smjena vlasti, provedba slobodnih i poštenih izbora, te smjenjivanje članova Republičke izborne komisije, sloboda medija te rješavanje

Prosvjednici su već više puta demantirali povezanost s političkom oporbom problema korupcije. U izostanku povjerenja u parlamentarizam i demokratske izbore, a u kontekstu medijske prevlasti vladajućih (dva dana prije izbora gotovo svi vodeći tiskani mediji osvanuli su s Vučićevom kampanjom na naslovnici), došlo je do zasićenja. No mnogi tvrde da je teško moguće išta postići, što zbog snage vlasti, a što zbog nedovoljno konkretiziranih zahtjeva i programa prosvjednika. Također, neke od kritika prosvjeda tvrde da iza prosvjeda ustvari stoji oporba, premda su prosvjedni-

ci više puta demantirali takve tvrdnje. "Protesti su simbolično važni jer se razbija fikcija o popularnosti koju ova vlast stvara. Me-

'Nije isključeno da će se iz ovoga izroditi neka nova kritična masa, kao što se u studentskim protestima devedesetih formirao Otpor', smatra Nikola Maticki

dijima se kreira slika o političkoj homogenosti što odudara od stvarnosti", smatra beogradski odvjetnik i prosvjednik Viktor Prlja. Nikola Maticki, glavni i odgovorni urednik studentskog mjesečnika Žurnalist iz Novog Sada, smatra da nije isključeno da će se iz ovoga izroditi neka nova kritična masa, kao što se u studentskim protestima devedesetih formirao Otpor i dodaje da stanje nepovjerenja govori dosta o nerazvijenosti društvene svijesti u zemlji. Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Srbije An-

djela Milivojević ističe važnost razumijevanja uvjeta u kojima je taj izborni rezultat postignut: "vrlo kratka kampanja, nejednaki tretman kandidata u medijima, Narodna skupština je prestala s radom, informacije o ucjenjivanju državnih službenika da glasaju za broj 6." Milivojević tvrdi da studentski prosvjedi mogu popraviti stanje legitimiteta izbora ostvarivanjem njihova zahtjeva da se napokon sredi izborni popis koji ima 800.000 glasača više nego što Srbija ima punoljetnih stanovnika - dugoročno, borba za pravedne izbore je borba svih građana Srbije.


10 Intervju

BROJ 26, Travanj 2017.

MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ TRENER SVIH TRENERA I GLAVNI LIK MONODRAME 'ĆIRO'

O meni su novinari pisali loše, ali nisam se svađao, na kraju dobiješ što zaslužuješ Tarik Filipović mi je još prije nekoliko godina pričao kako bi htio realizirati predstavu 'Ćiro' o mom životu, ali ja, budala, nisam ga ozbiljno shvaćao. Što ćeš ti o meni predstavu raditi kad sam ja sam za sebe predstava?!

M

onodrama "Ćiro", glumca i voditelja Tarika Filipovića, koja se u cijelosti temelji na životnim epizodama popularnog znalca nogometne vještine, bila je povod za Globalov intervju s legendom hrvatskog nogometa Miroslavom Ćirom Blaževićem, "trenerom svih trenera". Ćiro osvaja svojim poznatim šarmom, neposrednošću i smislom za humor, na ulici se ne može "riješiti" zamolbi za selfie, a nerijetko ga prate i povici "Ćiro, legendo!". S mladim novinarima Ćiro rado razmjenjuje svoja iskustva sa "sedmom silom". "Vrlo ste važni. Spremate se za djelatnost koja je značajna i vrlo, vrlo često i presudna za mnoge javne ljude. Morate čitati što više velike novinarske autore, poput mog prijatelja Židaka (intervju je rađen desetak dana prije smrti novinarske sportske legende, op.a.). Nikad nisam uvrijedio novinara, znali su oni o meni pisali loše, napadali su me ili kritizirali. Uz to sve, ja se nisam s njima svađao. Znao sam da će doći vrijeme kada će oni o meni pisati afirmativno. Uvijek na kraju dobiješ ono što si zaslužio. Ja sam zaslužio čak da i predstavu naprave o meni", kazao je Ćiro na početku intervjua. ◼◼ Znate li kako je došlo do ideje da se stvori predstava 'Ćiro'? Tarik mi je još prije nekoliko godina pričao da bi htio realizirati predstavu o mom životu, ali ja, budala, nisam ga ozbiljno shvaćao. Što ćeš ti o meni predstavu raditi kad sam ja sam za sebe predstava?! Nije bilo nikakvog dogovora. Izvadio je detalje iz mog trnovitog puta. Reći ću vam istinu, mi stari ljudi često zaplačemo, a

Tekst: Marta Halužan Foto: Petar Vučetić/VERN kad je predstava bila gotova, ja sam se uhvatio da plačem. Imao je nekoliko bisera. Kad smo pobijedili 3:0 Nijemce, nazvao me je predsjednik Tuđman i rekao kako moramo pobijediti i mi smo, naravno, pobijedili. I u predstavi Tarik, glumeći mene, kaže kako je Ladić rekao da mi je Tuđman tim sastavljao. Što sam ja kriv ako je on mislio kao i ja? ◼◼ Jeste li s Tarikom radili na predstavi? Niti jednu minutu, kunem vam se. Potpuno me iznenadio i onda sam tražio da neke dijelove izbaci, ali nije htio. ◼◼ Koliko je Tarikovo poznavanje nogometa bilo presudno? Jedno je vaš lik, a drugo taj nogometni kontekst. Ne bi mogao napraviti tako uspješnu predstavu da nema nadarenost

za nogomet. U Prištini sam vodio momčad i on odjednom izrecitira sve igrače, a ja ih ne znam. Tarik ima memoriju. ◼◼ Mislite li da je Tarik dobro odigrao ulogu? Tarik ima savršenu moć imitacije, ali tko će ga znat što će sve reći. U govoru je skroz pogodio. Moj sin je sjedio pokraj mene i rekao: 'Da nisi ti sad pokraj mene mislio bih da si na pozornici'. ◼◼ Je li vam ikad smetalo što vas imitiraju? Bio bih budala kad bi mi to smetalo. To sve ide u korist moje popularnosti. Tarik me uvijek afirmativno imitirao. ◼◼ Kada ste prvi put čuli za predstavu Tarika Filipovića o vašem životu što ste pomislili? Bio sam jako skeptičan. Bio sam protiv toga jer nisam bio

siguran da mi to može koristiti. Kritika ovoj predstavi je najvažnija. Pomno sam je pratio. Predstava je mogla bit dobra i ona je dobra, vjerujte mi, ali ja sam bio skeptičan. Bila su potrebna samo tri zločesta novinara da izvade nešto iz konteksta i naprave sprdnju od toga. Imao sam sreću da su je svi doživjeli tako kako sam priželjkivao. Činjenica je da 80 minuta govori i ne dopušta vam da vam popusti pozornost, ali kad je rekao da sam ja u sudačkoj nadoknadi pa još ispriča koješta, pola sale se rasplakalo. ◼◼ Kad govorimo o vašoj sportskoj karijeri, prvi jaki angažman bio vam je osvajanje prvenstva s Dinamom '82. Čujete li se i vidite s tom generacijom? Već su dva igrača, nažalost, preminula, Hodžić i Cvetković.

Mamić je plakao, bio je sav mokar, ne možeš to glumiti! ◼◼ Predstavu je pogledao i Zdravko Mamić... Predstava je završila, svi smo se skupili, kad vidim jedan i jedan čovjek se probija i plače kad ono tko je - Mamić. Ja ga gledam, u sebi mislim, vidi ga opet folira. On je bio u puloveru i zagrli me, a moja košulja sva mokra jer je on je bio mokar. E tu nije lagao, ne možeš ti, ma kakav god glumac bio, odglumiti preznojavanje. Ne postoji glumac koji se može toliko uživjeti u ulogu da promijeni boju kože. Ja sam shvatio da on ne laže, i grlimo se i govori on: 'Kume ovo sam ja sve s tobom prošao'. Laže jer kad sam ja

Ćiro je bio gost studenata na 2. godini preddiplomskog studija Novinarstvo VERN'a

prolazio ono najgore, a to je imigracija, on se onda još nije ni rodio. No činjenica jest da je on sa mnom mnogo toga prošao. ◼◼Je li to grljenje bio čin pomirenja s obzirom na to da niste baš bili u dobrim odnosima? Mnogo mu toga zamjeram. No on je takav, a ljudi zanemaruju jednu sociološku notu koju Mamić ima. Imam toliko svojih igrača koji su došli u nemilost. Mamić im pomaže, mogao bi sad nabrajati. Takav je, kad ima para, dat će svima, ali kad nema, ode u garderobu i vadi nam iz džepova.

Publika mrzi i Mamića i Šukera jer oni misle da su oni najvažniji. Nisu pokazali ničim da publiku dobiju za sebe. Već ta publika, mladost, koja je revolucionarna, misli si ako ćeš ti biti protiv mene, bit ću i ja protiv tebe

S ostalima se sretnem vrlo često. Izuzetno sam strog trener i većina mojih igrača, dok ih vodim, baš me i ne vole. Sad kad su odrasli, sad se baš volimo. ◼◼ Biste li mogli izdvojiti od koga ste kao, vođa, mogli nešto naučiti, a tko vas je razočarao? Mnogo njih bi me razočaralo da sam im ja dao prostora za to. Zato je šef najvažniji. Ako se ekipa ne ponaša onako kako ih je šef odgajao, nema smisla. Bio sam najslabiji na Bokšića. Nesreća je htjela da ga nisam imao niti na europskom ni na svjetskom prvenstvu. Bio je bolestan i ozlijeđen, siguran sam da bismo bili prvaci Europe i svijeta da je on igrao. On je samozatajan i diskretan. Jedini igrač na kojeg nisam povisio ton jer sam bio siguran da bi odmah uzeo svoje stvari i otišao. Jako osjetljiv, ali pravičan. ◼◼ Kako komentirate današnju ligu i slabu posjećenost stadiona? Odavno pretendiram da Hrvatska daje najveće nogometaše svijeta. Koliko naših nogometaša igra u najvećim klubovima svijeta! Kada sam 1982. osvojio prvenstvo, na stadionu je bilo 40.000 navijača. Današnji Dinamo u cijeloj sezoni ne može skupiti 40.000. Stalno pitam zašto? Nisu imali refleks da se dodvore onima koji su najvažniji, preko vas novinara - publici. Publika ne voli Mamića i Šukera jer oni misle da su najvažniji. Nisu pokazali ničim da publiku dobiju za sebe. Već ta publika, mladost, koja je revolucionarna, misli si da ako ćeš ti biti protiv mene, bit ću i ja protiv tebe. ◼◼ Što mislite tko će ove godine osvojiti HNL? Davno sam izjavio da bi po svemu Rijeka trebala biti prva, ali neće. Loš sam prognozer.


Bilo bi mi drago da Rijeka svi milijunaši. I tu je trebalo pobijedi jer monopol mog Di- stvoriti obiteljsku atmosferu. nama dosadio je svima. Jeda- Jedan dan dođe meni Vlak i naest puta za redom prvi, pa kaže: 'Šefe, Bokšić je puknuo, on više ne može ovo trpjeti'. neka se i Rijeka malo veseli. ◼◼ Počeci vaše karijere bili su U to se doba samo o Šukeru i Bobanu pisalo u novinama, teški... Kao igrač rano sam se ozli- ali za mene je Bokšić bio glavjedio i otišao sam u Švicarsku ni igrač. U to smo doba bili u kao imigrant. Završio sam uči- toplicama, dečki su sjedili na teljsku akademiju i nastavnik terasi, ja dolazim do svojih sam. Dolazim u Švicarsku i suradnika i Bokšiću okrenem trebam šefu pokazati diplomu. leđa. I govorim na glas: 'Što će Pokažem mu diplomu i sad on onaj Šuker meni govoriti, da mene ispituje koje jezike govo- mu nema Bokšića nikad ne bi rim, ali ja ne znam niti jedan golove zabijao'. Bokšić, kako osim hrvatskoga. Sad ja oče- je sjedio iza, sve je to slušao. kujem da će mi dati djecu kako Moja majka bi rekla da ima i bih ih počeo poučavati, kad on nekih laži koje Bog prašta. ode i nosi mi metlu. I tako sam ◼◼ Koji vam je sedmi faktor? počeo kao smetlar. Sreća. Zašto sreća? Jer ne Osam godina poslije postao vjerujem u nju. Sjediš, pušiš, sam izbornik švicarske repre- piješ kavu i kažeš nemam srezentacije. Neko je vrijeme bila će, a onaj drugi šljaka. Sreća je nekakva akcija protiv stra- fenomen koji hoda. Ako nemaš naca. Jedan hotelijer nazove karakter, nisi motiviran i jedglavnog čovjeka u Bern. Kaže nostavno nisi spreman da je tom glavnom: 'Nemojte tjera- uhvatiš. Ispričao bi vam još ti tog čovjeka, dobar je'. jednu situaciju iz žiOvaj iz Berna kaže: 'Neka dođe meni Reći ću vota u kojoj sam da ga ja vidim'. vam istinu, mi, stvorio ambiDolazim, natustari ljudi, često jent. Netko zaplačemo, a kad je od vas će cam francuski, predstava bila gotosigurno biti ali moja žena lider ili šef. govori savrševa, uhvatio sam se Kad lider da plačem no. Imam Baruspije da baru, trogodišnju ga se ekipa kćer. Čim smo ušli boji, a istodobno u kancelariju za strance, rukom pokazuje da ništa ne i voli, to je u psihologovorim i gleda me. Pitam se giji najveći oblik autrebam li što napraviti? Gleda toriteta. Igrala se ta on, preko Barbare i žene, i gle- upamćena utakmica da mene. Kad najednom kaže: s Nijemcima i ja sam 'Vi ostajete, možete ići'. Osam cijelu noć sa svojim ragodina nakon toga dolazi on u suradnicima Lausanneu i kaže: 'Znao sam dio strategiju jer da ćete vi biti taj'. sam imao neka◼◼ Pitanje je klišej, ali imate kvih problema s postavom. Odli neki recept za uspjeh? Za uspjeh je potrebno se- lučim zabraniti dam faktora. Kao prvo, talent. centaršut i korDrugo, motiv jer ako nema- ner. Odlazim u te motiv, talent će atrofirati. salu za teoriju Treći je karakter. Treba stalno i nastane tišibiti spreman pobijediti ono na. Pogledam što je tvoj skriveni neprijatelj. se u ogledalo i Pod brojem četiri krije se in- vidim neku zeteligencija. U poslu će vam se lenu boju na sigurno dogoditi da urednik sebi. Netko nosi stavi nešto što vam se ne svi- telefon i kaže: je, đa. Htjet ćete mu reći kako je 'Poglavar to blesavo, ali ćete ipak izusti- Tuđman zove'. Uzmem telefon ti: 'Što ste pametni, uredniče'. Broj pet je rad. Sa svojim pi- i kažem: 'Predsanjem i objektivnošću, imat sjedniče, stojim ćete sve kako biste stvorili ime mirno, izvolii autoritet. Kako bi vas se či- te'. Uvijek smo talo. Šesti faktor je ambijent. se tako šalili, Treba izbjegavati sve što je ra- kad on meni kaže: 'Ćiro, morate pobijezlog ružnog ambijenta. Moja me majka svojom pri- diti. Došao je Helmut mjedbom usmjerila kako se Kohl i mene su bacili u stvara ambijent. 'Braco', tako drugi plan'. Ja mu govorim kako ćemo me je zvala, 'jezik je opasnije oružje od handžara (noža). I sve učiniti. I sad ja više nisam kad Ibro kaže da je Suljo đu- blijed, sad je nekakva mrtvačbre, odi do Sulje i reci kako ka boja. Ulazim, igrači me čeIbro fino o njemu priča'. kaju, ali ja ništa ne govorim. Imao sam skupinu igrača, Prošlo je tri minute, pa četi-

ri, ja i dalje ništa ne govorim. Igrači me gledaju i oni šute. Dolazi Ivanković, dolazi Šušak, govore mi da počnem. Ja ih gledam i svi počeli dobivati moju boju. Ja sam shvatio da su oni kamikaze i uspio sam im prenijeti svoje stanje. Prošlo je sedam minuta i ja im vičem: 'Ajde na teren, a ti, Štimac, ne možeš igrati jer nemaš boju kože kao ostali'. A on meni na to: 'Šefe, ja imam tamnu put pa se ne vidi'. I tako su oni izašli na teren, odigrali fantastično i pobijedili 3:0. Tu sam shvatio da i slab protivnik može pobijediti boljeg jer je njegova angažiranost veća. To je proces stvaranja ambijenta.

MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ trener svih trenera

Intervju 11

BROJ 26, Travanj 2017.


12 Fotoreportaža

Svijetlo i tamno u boji Autorica: Matea Petrović

BROJ 26, Travanj 2017.

Marko Gerić. Dvadesetosmogodišnji student ERF-a pred diplomom. S devet mu je godina dijagnosticiran uveitis, upala stražnjeg segmenta oka. Od 17. do 19. godine potpuno je izgubio vid na jedno oko, dok mu je na drugom ostalo svega tri posto vida. Osim uveitisa, prije pet godina dijagnosticirana mu je i multipla skleroza, no Marko se na tu bolest ne obazire. Podrijetlom je iz Ludbrega, a od početka svog studiranja stanuje Studentskom domu Cvjetno naselje. Nakon što završi diplomski studij želio bi otvoriti vlastiti centar za savjetovanje slijepih osoba. Ovo je jedan njegov dan.


Reportaža 13

BROJ 26, Travanj 2017.

Dvorac Trakai jedna je od rijetkih turističkih atrakcija u Litvi

Baltik i Skandinavija Tamna strana 'uspješnih' zemalja -

'Sramežljivi smo pa se uz alkohol lakše izražavamo!' Tekst i foto: Donatella Pauković

N

edostatak dnevnog svjetla, niske temperature, snijeg u travnju, dovoljno su za depresiju. Pri posjetu baltičkim i skandinavskim zemljama, susrest ćete se s ozbiljnim licima domaćeg stanovništva. Litva ima najveću stopu samoubojstava u Europi. No nisu samo vremenski uvjeti ti koji skidaju osmijeh s lica Litavcima. Važna je i povijest litavskog društva - Litavci su imali problema s Rusima, ali i Poljacima te Nijemcima koji su im oduzimali dijelove teritorija. "To je prilično ponižavajuće za narod koji je nekad imao površinom najveću državu Europe (Poljsko-Litavska Unija)", kaže Aldo Franičević koji je neko vrijeme živio u Litvi. Također, Litva je jedna od rijetkih zemalja u kojima je broj samoubojstava veći na selu nego u gradu. Između kuća u litavskim selima goleme su površine obradive zemlje, što dodatno izolira ljude. Kad se tome pridoda podatak da trećina Litavaca živi u ruralnim područjima te da su uglavnom nezaposleni, visoka stopa samoubojstava ne čudi – iako ne opravdava. "Događalo se da u isti kvartovski kafić idem šest mjeseci, a da se konobari i ostali gosti ponašaju svaki put kao da me prvi put vide", dodaje Aldo. Baltičke zemlje obiluju prirodnim ljepotama i turističkim sadržajima, iako nisu na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta. Glavni grad Latvije, Riga, proglašavali su najljepšim europskim gradom, a nazivaju ga i baltičkom prijestolnicom zabave. Baltik je pun iznenađenja pa mnoge začudi da je Estonija kulturološki, gospodarski i in-

Litva bilježi najveću stopu samoubojstava u Europi. Finci imaju problem s prevelikim konzumiranjem alkohola. U Danskoj su droge normalna pojava. Kako su te zemlje i dalje jedne od - najrazvijenijih? formatički najrazvijenija baltička zemlja. S područja kulture Estonci u svijetu prednjače u broju narodnih pjesama, a gospodarski u broju startupa po broju stanovnika. Glavni grad Tallinn nazivaju Silicijskom dolinom Europe, kao i baltičkom prijestolnicom kulture. Estonski izum je i Skype koji danas svi koriste. Uz to, imaju najbrži internet na svijetu, putem kojega je na zadnjim izborima za Europski parlament glasalo više od 30 posto Estonaca. Estonskoj razvijenosti dodatno pogoduje što se u gospodarskom i turističkom smislu oslanja na Finsku, pri čemu veliku ulogu igra dobra morska povezanost s glavnim gradom Helsinkijem. Alkohol za sramežljive Budući da u Skandinaviji postoji velik problem s alkoholizmom, Finci često plove do Estonije kako bi kupili velike

Droga je u Danskoj normalna među mlađim generacijama!

Andersenova bajka Mala sirena zauvijek je ovjekovječena u Copenhagenu

količine alkohola. Visoke cijene Väätäinen. Međutim, kultura alkohola jedan su od načina pre- pijenja mlađih u Finskoj se mivencije alkoholizma u Finskoj, jenja. pa si Finci čak ni s prosječnom "Mislim da imamo bolje mreže plaćom od 3500 eura ne mogu socijalne sigurnosti nego prije, priuštiti opijanje nekoliko puta koje sprečavaju ljude da se opina mjesec. Čini se da visok ži- jaju", objašnjava Finac Taneli votni standard ipak ne znači i Aalto. Finci se bave naizgled bizadovoljstvo. Zbog toga na svim zarnim sportovima koje ni sami kartama za brod piše "alkohol", ne znaju objasniti. Sa svjetskog "beer" i "wine" uz brojeve. To prvenstva u nošenju supruga su oznake za količine alpobjednik nosi kući onokohola koje se brodom liko litara piva koliko smiju prenijeti iz teži njegova žena, a Život na Estonije u Finsku. svjetsko prvenstvo selu i visoka Glavni krivac za u bacanju mobitela nezaposlenost veliku stopu alko- Litavce dovode do - čak ima i dodatnu svrhu – reciklirasamoubojstava holizma jest hladno i mračno vrijeme, pa nje. Najvažniju spotako pokušavaju ostati rednu stvar na svijetu pozitivni, ali je manje po– nogomet – učinili su zaznato da su Finci kao narod vrlo nimljivijom igrajući ga u blatu. zatvoreni. Iz široke lepeze čudnih finskih "Rekao bih da mnogo pijemo sportova definitivno je najbizato što smo sramežljivi pa je zarnije sjedenje u sauni, kojih alkoholizam jedan od načina da u Finskoj ima oko dva milijuna se izrazimo", kaže Finac Lauri na pet milijuna stanovnika, a i U Litvi učestalo oblačno vrijeme uzima danak

Finci iz Estonije dovoze jeftiniji alkohol

za taj sport postoji svjetsko prvenstvo. Bez problema bi se moglo živjeti u zemlji s 180.000 jezera i dva milijuna sauna te biti prvak u nošenju svoje supruge, ali kao najbolja zemlja za život ipak slovi Norveška. Jednakost, visoka stopa političke participacije, nizak hijerarhijski sustav te malo političkih sukoba samo su neke karakteristike koje to potvrđuju. Sretni(ji) narodi "Norveški sustav je izgrađen na povjerenju između političara, građana i autoriteta", objašnjava Anders Narverud Moen. Norveški sustav smatra se najboljim na svijetu, ali ljudi ipak nisu posve zadovoljni. Najsretnijim se pak narodom smatraju Danci. "Mnogo je faktora sreće. Jedan od njih je da ljudi ne vole mnogo raditi, znači imaju kraće radno vrijeme. Ne vole fizičke poslove. Žive svoj život i brinu se samo o sebi. Iako imaju povećane životne troškove, imaju i dovoljno pomoći od različitih državnih institucija u vezi s svim", pojasnio je Ivan Blažević koji živi u Danskoj. Jedan od najpoznatijih Danaca, Hans Christian Andersen, nije bio sretan. Živio je u kopenhagenskoj četvrti Nyhavn, poznatoj po prostituciji i drogama. Tko bi rekao da su u takvu okruženju nastale najljepše bajke svijeta? A droge ima i danas na svakom koraku u Copenhagenu, osobito u njegovu nezavisnom dijelu Christianiji, u kojem je dopuštena marihuana. No u ostatku Danske i dalje je ilegalna. "Droga nije veliki problem u Danskoj. To je ovdje normalna stvar među mlađim generacijama", kaže Ivan. Ipak, većina Danaca poseže za drogom samo iz zabave, što ne čudi jer su, za razliku od Litavaca, najsretniji narod na svijetu.


14 Novac

BROJ 26, Travanj 2017.

Udruge Mnogi studenti u njih brzopleto 'ulete' pa upadnu u financijske probleme

Neprofitno ne znači da se ne traži novac

Student Ante Gugić smatra da bi se udruge za financijsku pomoć trebale obraćati tvrtkama koje su njihova niša Tekst: Mia Musulin Foto: Marija Edita Feldi/Global

S

vaki je početak težak, a posebno je težak onaj kojem se ne vidi kraj. To je nešto sada već dobro znano ambicioznim studentima koji se odluče na osnivanje udruge ili aktivno djelovanje u nekoj od njih. Jer novca za to, načelno, nemaju. Unatoč plemenitom cilju koji njihova udruga potencijalno ima, postavlja se pitanje zašto studentske udruge toliko teško dolaze do financijskih injekcija. Pogotovo se to tiče inicijalnog rada udruga jer

troškovi kreću odmah s otvaranjem - od knjigovodstva do bankarskih troškova. A sve čime mladi u početku raspolažu najčešće su samo dobra volja i entuzijazam.

Izvor sredstava za financiranje projekata i aktivnosti jedne studentske neprofitne udruge prije svega dolazi od sponzora i partnera koji su zainteresirani za ono čime se udruga bavi

"Kao član neprofitne studentske udruge mogu reći da imamo izvanredan tim koji funkcionira jako dobro. Međutim, najveći je problem pri našem radu motivacija, usko vezana uz manjak javne, ali i privatne potpore, jedinog načina financiranja naših projekata", ističe Mario Horvat, student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje da u udruzi imaju poseban tim koji se sastoji od deset članova, koji svakodnevno šalju u prosjeku 50 mailova s upitima, opisima projekata i objašnjenjem zašto bi netko od potencijalnih

Mnogi studenti ne znaju da je za udrugu potrebno više od dobre volje

Prisloni karticu i pojačaj uživanje na INmusicu

Pitaš se možeš li ugovoriti Mastercard contactless prepaid karticu i ako nisi klijent banke? Naravno, ta je svestrana kartica dostupna svima Zahvaljujući OTP banci, plaćaj beskontaktno i uživaj u INmusic festivalu - za to su ti dostupne Mastercard contactless prepaid i debitne kartice OTP banke te INmusic festivalska kartica, koje ti omogućavaju jednostavno i brzo plaćanje sva tri festivalska dana, od 19. do 21. lipnja. I ove godine OTP banka brine se da ti uživanje u glazbi i drugim sadržajima na INmusic festivalu bude na prvom mjestu! Ako koristiš Mastercard contactless prepaid karticu, a nisi je napunio prije festivala, to možeš učiniti putem mobitela, korištenjem m-banking aplikacije OTP banke ili uplatom na top up pointu OTP banke na samom festivalu. Koristiš li pak festivalsku karticu, uplatu možeš obaviti na jednoj od brojnih lokacija na jarunskim otocima. Ako ne potrošiš sve s festivalske kartice, dođi na neku od top

up lokacija i zatraži povrat, a u tjednu nakon festivala povrat možeš zatražiti i u jednoj od poslovnica OTP banke, na više od 100 lokacija diljem Hrvatske. Pitaš se možeš li ugovoriti Mastercard contactless prepaid karticu i ako nisi klijent banke? Naravno, ta je svestrana kartica dostupna svima i nije namijenjena samo plaćanjima na INmusicu, a zbog prepaid modela koji ti omogućuje stalnu kontrolu troškova idealna je za internetsku kupnju. Odlučiš li svoju ulaznicu za INmusic uplatiti u nekoj od

Ako želiš okušati sreću i znanje, te pokušati osvojiti ulaznicu za INmusic, i za to ima rješenja: tijekom svibnja OTP banka će najbrže i najupućenije u povijest INmusic festivala nagraditi s 20 ulaznica u svom kvizu na Facebooku "Upadni na INmusic"

poslovnica OTP banke, do 31. svibnja možeš predati zahtjev za besplatno izdavanje MC contactless prepaid kartice s pologom od 50 kuna! Ako pak želiš okušati sreću i znanje, te pokušati osvojiti ulaznicu za INmusic, i za to ima rješenja: tijekom svibnja OTP banka će najbrže i najupućenije u povijest INmusic festivala nagraditi s 20 ulaznica u svom kvizu na Facebooku "Upadni na INmusic". Prigodne nagrade možeš osvojiti i ako pratiš stranicu na Facebooku OTP banke i točno odgovoriš na pitanja koje će se, svakog tjedna do samog festivala, "vrtjeti" u "OTP-ovu vodiču kroz INmusic festival". Čeka nas izvrstan lineup na 12. INmusicu: Kings of Leon, Arcade Fire, Alt – J, Kasabian, Michael Kiwanuka, Flogging Molly i mnogi drugi. Vidimo se na INmusicu! SPONZORIRANI ČLANAK

partnera trebao ulagati baš u našu udrugu. "Nekad smo imali uspjeha u tome, ali danas je zaista jako teško naći partnera koji će u nas ulagati pa smo tako trenutačno u situaciji da nemamo niti generalnog sponzora", kaže Horvat i ističe kako problem vidi u tome da poslodavci vrlo često uzimaju studente "zdravo za gotovo". Student Ekonomskog fakulteta i dugogodišnji član jedne studentske udruge, Ante Gugić, smatra da bi se udruge trebale obraćati tvrtkama koje su njihova niša. "Udruge se moraju fokusirati na poduzeća koja su u skladu s njihovom vizijom, često kad se odlazi na sastanke s potencijalnim sponzorima oni od udruge traže potencijalno novi kadar za zapošljavanje", kaže Gugić i dodaje da tvrtka u tom slučaju profitira enormno jer dobiva jeftinu ili ponekad čak besplatnu radnu snagu. Kao recept za dobar početak pri osnivanju udruge, savjetuje Gugić, treba odmah napraviti malo istraživanje tržišta, vidjeti kakvim bi se projektima udruga bavila, ali i pitati

Mogući izvori financiranja

SPONZORIRANI ČLANAK

Korporativna sponzorstva - poslodavci kojima udruge ponude upravo ono što je njihova niša Natječaji (javni i korporativni) - natječaji Studentskog zbora otvoreni su za sve studentske projekte, a nerijetko daju odličan poticaj za daljnji rad, a od korporativnih natječaja velik poticaj daju banke i farmaceutske industrije Članarine (koje veliki postotak studentskih udruga nema) - imaju je uglavnom udruge koje djeluju i na međunarodnoj razini

za pomoć fakultet na kojem udruga djeluje. U svakom slučaju, udrugu ne bi trebalo brzopleto otvarati samo na temelju neke ideje i entuzijazma, za nju je potrebno pripremiti teren, unaprijed se raspitati o potencijalnim natječajima, sponzorima ili donatorima ili bi ona mogla postati financijski teret, a ne promicatelj nekih ideja ili društveno korisnih aktivnosti.

Kako 'radi' udruga? Svaki prihod od "poslovanja" udruga troši se isključivo na obavljanje i poboljšanje djelatnosti, odnosno reinvestiranje natrag u organizaciju. Neprofitne studentske udruge radi lakšeg i sigurnijeg pribavljanja sredstva iz različitih međunarodnih i domaćih izvora, pišući zahtjeve za donacije ili projektne prijedloge za koje traže izvore financiranja, usredotočuju se na one društvene probleme i pitanja koja su aktualna i na koje žele pozitivno utjecati. Ono što je važno istaknuti jest i da udruge djeluju neovisno o vlasti. Preko marketinških aktivnosti i pojavljivanjem u medijima, udruge se ističu te ih zamjećuju budući sponzori i ostali građani, tako da nikako ne bi trebali zanemariti i dobre odnose s javnošću.


Karijera 15

BROJ 26, Travanj 2017.

Fabric8 Odlučili su sami pronaći svoje mjesto na tržištu kroz prvu studentsku zadrugu

Mladi dizajneri brendovima prkose trgovačkim lancima

ALMA ŠTRKLJEVIĆ

Kolekcija ponosa Svaki njihov komad odjeće rađen je prema mjeri naručitelja. Kreiraju za novorođene, mlade, starije, žene i muškarce, i to za sve prigode. Posebno su ponosni na zadružni brend Fabric8 koji je namijenjen većinom mladima. U dvije godine postojanja izbacili su sedam kolekcija odjeće, desetak kolekcija modnih dodataka i jednu nakita. Kupci najviše vole njihove unikatne ruksake, a kada ih ugledaju na ulicama na nepoznatim osobama, srce im je, govore, veliko kao kuća.

pomognemo jedni drugima", govori Denis. Nisu tu samo za poslovni dio nego se zauzimaju i za bolje društvo, koje neće njegovati poremećene vrijednosti. Potiču lokalnu proizvodnju afirmacijom svakog mladog dizajne-

MARIJA VELDIĆ

Uzeli stvar u svoje ruke Odabrali su zvanje modnih dizajnera, a da bi ostvarili svoj puni potencijal, svjesni su da im je potrebna podrška cijele modne industrije. Zbog toga je, kažu, važno razmišljati i djelovati multidisciplinarno, što im kao studentima na TTF-u nije omogućeno teorijom, a još manje praksom. "Modni dizajneri većinom ne znaju osnove ekonomije, biznisa, marketinga i prava, iako je to znanje za naše područje potrebno", objašnjava nam Denis. Dodaje kako Fabric8, spajajući akademsko i društveno poduzetništvo, svojim članovima omogućuje brz i učinkovit proces učenja onih vještina koje neće naučiti na fakultetu. "Obrazovanje na Sveučilištu ne može teoretski pratiti količinu toga što odradimo kroz praksu", nastavlja Denis. Ova zadruga nije stoga ograničena samo na dizajnere, ali žele surađivati samo s ljudima koji su voljni raditi i završiti sve projekte. Govore nam kako su im potrebni ljudi i s drugih fakulteta, posebice s FER-a, likovne i glazbene akademije te novinarstva. "Nije poanta da svi znaju sve. Ovdje smo da zajednički osmislimo rješenja i

ANĐELA VIDIĆ

I

z želje da nakon studija dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu izađu kao zaposleni ljudi, osmero entuzijasta stvorilo je zadrugu. Još su studenti, a njihova je studentska zadruga jedina na ovim prostorima. Postoje već dvije godine, a za sebe vole reći kako djeluju kao "agenti" koji svojim članovima, većinom modnim dizajnerima, pomažu u plasiranju studentskih brendova na tržište. "Samostalno je vrlo teško nešto pokrenuti. Potreban je golem i nepovratan kapital koji mlada osoba s tek završenim studijem nema. Zato smo mi ovdje. Brinemo se za mlade kako bi za fakulteta stekli praktična znanja o poduzetništvu i tako počeli sa svojim poslovanjem", kaže suosnivač zadruge Denis Ristivojević (25).

PRIVATNA ARHIVA

'Obrazovanje na Sveučilištu ne može teoretski pratiti količinu toga što mi odradimo u praksi', kaže suosnivač zadruge Denis Ristivojević

Tekst: Antonija Šipušić

ra. Govore nam da ne kupuju u velikim trgovačkim lancima jer smatraju neprihvatljivim da odjeća stoji manje od sendviča. "Zašto je neki brend iz trgovačkog centra bolji od nečega što je lokalno proizvedeno, što su proizveli studenti, što je i društveno korisno? To se stalno pitamo. Hiperprodukci-

Kreativna četvorka osnivača - Josipa Vurnek, Denis Ristivojević, Janja Bedić i Vladimira Pavlović

ja je uništila sve male obrte, trgovački lanci su nas pojeli. Želimo osvijestiti ljude za pametnu kupnju", govori Josipa Vurnek (24), također osnivačica zadruge Fabric8. Reinvestiraju dobit Zadružni oblik poslovanja nisu odabrali slučajno. "Takav smo oblik stvorili prema uzoru na Europu, gdje su zadruge ustavno zaštićene, što nije slučaj u Hrvatskoj. One su vani svakodnevna pojava, ali niti jedna nije u takvom hibridnom obliku kakav mi predstavljamo. Mi smo spona između mladih kreativaca i tržišta", objašnjava Josipa. Svu dobit koju ostvare reinvestiraju u nove projekte, materijale ili opremu. "Zato smo mi i društveni

'Zašto je neki brend iz trgovačkog centra bolji od nečega što je lokalno proizvedeno, što su proizveli studenti, što je i društveno korisno? To se stalno pitamo. Hiperprodukcija je uništila sve male obrte, trgovački su nas lanci pojeli. Želimo osvijestiti ljude za pametnu kupnju', govori Josipa Vurnek poduzetnici, a naša zadruga je neprofitnog karaktera. Svi rade volonterski, ali svaki član u zadruzi ima određen postotak vlasništva", objašnjava Josipa Vurnek, jedina zaposlena u tvrtki. Dodaje kako svaki član svojim dolaskom pridonese članskim ulogom koji im se vraća kad odluče otići. Osim što su društveno korisni, razmišljaju i ekološki. Sav višak materijala ne bacaju, nego ga koriste za neke druge projekte. Redovito surađuju sa Sveučilištom u Zagrebu, a posljednje su FER-ovu pjevačkom zboru uniforme za nastup.

ZNANJE JE MOĆ LEAP SUMMIT

Leap summit, jedna od najvećih međunarodnih konferencija u jugoistočnoj Europi, drugi će se put održati u Studentskom centru Zagreb od 11. do 13. svibnja. Konferencija je fokusirana na teme vezane uz inovacije, moderne tehnologije i IT, marketing i poduzetništvo. Na konferenciji će sudjelovati više od 60 predavača iz 33 zemlje svijeta. Svoj je dolazak potvrdio Lars Silberbauer Andersen, globalni direktor za social media marketing u poduzeću Lego. Dolaskom Larsa u Lego promijenio se cjelokupni marketing te Lego sad uvrštavamo u najbolje svjetske brendove. Svojim iskustvom pokušat će inspirirati mlade i Cathy O'Dowd – penjačica, autorica i motivacijska govornica – prva žena koja se popela na Mount Everest te mnogi drugi utjecajni ljudi. Neformalni program ove konferencije uključuje bogat networking program i mnoge zabavne sadržaje kao što su Speed dating, Business Cafe, World Cafe, FuckUp Nights i Open Mic session. Organizator Leapa Andrej Hanzir izjavio je za Netokraciju kako dobivaju brojne ponude da se konferencija preseli u druge države, ali on "želi konferenciju zadržati u Hrvatskoj, u Zagrebu, i ovdje kreirati jedan od najboljih edukacijskih središta Europe". Najavljuju da će sigurno prijeći prošlogodišnju posjećenost od 1000 ljudi. Martina Soldo

JOB FAIR

Najveći studentski sajam poslova u Hrvatskoj, Job Fair, održat će se 17. i 18. svibnja. Na sajmu, koji će se održati u prostorima Fakulteta elektrotehnike i računarstva, studentima će se predstaviti više od 90 različitih tvrtki iz 14 sektora, kako iz Hrvatske, tako i iz inozemstva. Upravo će tvrtke tražiti svoje buduće zaposlenike: inovatore, elektrotehičare, strojare, matematičare, UX dizajnere kao i zaljubljenike u IoT, poker i gaming. Studenti će moći upoznati najbolje hrvatske poslodavce i doznati sve o karijerama koje mogu odabrati za svoju budućnost, bez obzira na to studiraju li ekonomiju, fiziku, kemiju ili psihologiju. Dva dana prezentacija, više od 80 štandova i nadasve opuštena atmosfera obilježit će ovogodišnji Job Fair. U organizaciji su Centar Karijera FER-a i studenti iz KSET-a, a sajam je namijenjen svim studentima u Hrvatskoj! Marija Edita Feldi


16 Kultura Tribina

Ministrica najavila kulturnu strategiju, ali i veću financijsku zaštitu umjetnika Ono što nam sigurno "ne ide na ruku" smanjivanje je, odnosno stagniranje proračuna za kulturu na državnoj i lokalnim razinama, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na stručnoj raspravi Kulturne politike i kulturne industrije kao poticaj gospodarskog razvoja, održane sredinom travnja na Sveučilištu u Zagrebu. Glavna je tema rasprave bila poticanje gospodarskog rasta kroz kulturu, a na njoj su osim ministrice kulture sudjelovali predsjednik HAZU Zvonko Husić, glazbenik Tonči Huljić, filmski redatelj Zrinko Ogresta te savjetnik u uredu glavnog urednika HRT-a Damir Novinić. Kulturne industrije čine oko

'Dobivam 1500 kuna na godinu kao naknadu za prikazivanje svojih filmova. Nešto tu ne funkcionira', spomenuo je redatelj Zrinko Ogresta pet posto BDP-a u državi, a kako bi se takvo stanje dodatno poboljšalo, ministrica Obuljen Koržinek najavila je raspisivanje natječaja za izradu Strategije razvoja kulture te moguću reformu kulturnog sektora. "Filmska umjetnost primjer je kulturne industrije koja pridonosi gospodarstvu, turizmu i prepoznatljivosti Hrvatske", istaknuo je akademik Husić, a upravo su na tom polju ostvareni najveći potencijali. "Godišnje dobivam 1500 kuna kao naknadu za prikazivanje svojih filmova. Nešto tu ne funkcionira", kao suprotnost naizgled idealnoj industriji spomenuo je redatelj Zrinko Ogresta. Posebnu je brigu ministrica izrazila za socijalne potrebe umjetnika, pa bi tako, umjesto prijavljivanja poreza svake godine, umjetnici porezne prijave slali svake tri godine jer umjetnik može jednu godinu zaraditi mnogo, a iduću gotovo ništa. Glazbenik i producent Tonči Huljić istaknuo je da Ministarstvo financija često stvara probleme komercijalnim umjetnicima. Kao poseban problem ocijenio je ugrožavanje autorskih prava, a s time se složila i sama ministrica. Tina Ozmec-Ban

BROJ 26, Travanj 2017.

Književnost Razgovarali smo s troje mladih pisaca i problemima s kojima se su

Posao je za režije, p Ana Marija Posavec dosad je objavila tri romana i novelu, a svoj posljednji roman 'Vincent' odlučila je izdati sama. Hrvoje Ivančić objavio je tri knjige, od kojih je 'Samsara' objavljena i u engleskom izdanju. Matea Čvagić nova je u svijetu književnosti, ali je izdala zbirku proze 'Na obroncima nade' Tekst: Lara Perošević

I

ako je u našoj kulturi sve snažnije uključivanje ekonomije u kulturnu i kreativnu industriju, mladi pisci uspijevaju naći svoju publiku. Danas biti mladi pisac ili književnik nije zanimanje koje susrećemo. Odljev mladih i radno sposobnih velik je problem Hrvatske, a slično se događa i s književnim stvaralaštvom koje, kada uzmemo u obzir razvoj hrvatskog izdavaštva, mladim umjetnicima baš i nije najisplativije. Ana Marija Posavec, Matea Čvagić i Hrvoje Ivančić ipak se suočavaju s nepovoljnim tržištem i oblikuju hrvatsku kulturu i književnost. Ana Marija je dosad objavila tri fantasy romana i psihološku novelu, a svoj posljednji roman "Vincent" odlučila je izdati sama. Hrvoje je objavio tri knjige, od kojih je "Samsara" objavljena i na engleskom te se prodaje na Amazonu. Matea je još nova u svijetu književnosti, ali je izdala jednu zbirku proze "Na obroncima nade". 1. Možete li reći da je biti pisac perspektivno zanimanje u Hrvatskoj? Isplati li se pisati i izdavati kada uzmemo u obzir ekonomsku stranu priče? Ana Marija Posavec: Biti pisac nije zanimanje, dakle, barem u ovom trenutku spisa-

telji, autori, umjetnici iz različitih sfera od svog zanata mogu teško preživjeti. Uglavnom se pisanje svodi na sekundarni 'posao'. Mladi i neafirmirani autori uz 'pravi posao' pišu isključivo iz pobude i talenta. Isplati li se pisati? Odgovor ovisi o tome što vam je cilj. Ako je cilj onome koji piše zgrnuti u kratkom vremenu mnogo novca, najpametnije je ne ulaziti u svijet književnosti. Matea Čvagić: Zadatak jednog pisca vrlo je težak kad treba privući publiku. Taj problem smatram relativno kontinuiranim od samog početka književne riječi, ali vjerujem da se problem povećava s razvojem tehnologije i ostavlja malo prostora za interes prema pisanoj riječi. Hrvoje Ivančić: Gledamo li s financijske strane, ne isplati se biti pisac. To je poziv, strast, nešto što jednostavno morate napraviti. Rijetki pišu samo zbog novca. 2. S kojim ste se teškoćama susreli pri objavljivanju knjiga? Ana Marija Posavec: Prva dva romana prošla su poprilično nezapaženo u javnosti. Nesuglasice su se zbog moje maloljetnosti dogodile u komunikaciji između nakladnika i autora. Posljednji sam roman, upravo zbog toga, odlučila objaviti u vlastitoj nakladi. U suradnji s prijateljem i sveučilišnom profesoricom, koja je tekst lektorirala, 'Vincent' je uspješno objavljen. Matea Čvagić: Pri objavlji-

Ana Marija Posavec

'Nakladnici i izdavači beskrupulozno tjeraju svoju volju, ne poštuju dogovor s autorom i izbjegavaju obveze potpisane ugovorom', napomenula je Ana Marija Posavec

Mladi autori priznaju da u taj 'posao' ne ulaze zbog zarade

vanju svoje prve knjige nisam se susrela s teškoćama s obzirom na to da sam u to doba još bila učenica prvog razreda gimnazije i mnoge su informacije i dogovori bili posredovani profesoricom hrvatskog jezika te mojim roditeljima. Teškoće su se pojavile pri promociji djela jer je njih bilo samo nekoliko i uglavnom su sve, osim prve okupile premalo ljudi da bi bilo isplativo. Hrvoje Ivančić: U početku je mladom piscu teško pronaći izdavača jer oni ne žele ulaziti u rizik ulaganja u knjigu, a da ne znaju hoće li im se uloženo vratiti. Dobijete li potporu neke javne institucije, izdavanje je lakše, ali za prvu knjigu se potpore dobivaju vrlo rijetko. 3. Koja je negativna strana pri pisanju i izdavanju knjiga u Hrvatskoj? Ana Marija Posavec: Kao problem pri

objavljivanju tekstova mladih autora izdvojila bih to da je teško pronaći izdavača koji će se za tekst zainteresirati, prihvatiti ga te se za njega pobrinuti. Nakladnici i izdavači beskrupulozno tjeraju svoju volju, ne poštuju dogovor s autorom i izbjegavaju obveze

Matea Čvagić


Kultura 17

BROJ 26, Travanj 2017.

usreću pokušavajući izdati knjigu i pronaći vlastitu publiku

o kulturi KULTURNO

pisanje je za ljubav

potpisane ugovorom. Velika su pomoć mladim autorima brojni internetski natječaji. Matea Čvagić: Rekla bih da je moj trenutačni problem 'skepticizam' zbog pisanja i taj što mi je vrlo teško pronaći izdavača. Čak štoviše, izdavačke kuće odbijaju izdati moju knjigu čak i ako ponudim da ću sama financirati cijeli proces. To traje već pet godina i ponekad se zamislim nad vjerojatnošću da je to još jedan od romana koje ću napisati sa strašću, ali će nakon toga skupljati prašinu.

djelima bave ljudi iz domaćih izdavačkih kuća. Ako me situacija bude primorala promijeniti stav – detaljno ću proučiti rad Amazona prije negoli tamo uputim svoj tekst. Matea Čvagić: Svoju knjigu više ne prodajem. Razdijelila sam većinu osobnih primjeraka, a tržišni primjerci su u rukama izdavača prema potpisanom ugovoru. No o Amazonu i prodavanju svojih knjiga internetski nisam mnogo razmišljala.

'U ljudi mora postojati navika čitanja, a ona se stječe odgojem i obrazovanjem', rekao je Hrvoje Ivančić

Hrvoje Ivančić: Na Amazonu sam objavio englesko izdanje 'Samsare' i dosad sam prodao jedan primjerak, i to samome sebi. Amazon je pun naslova svih vrsta i teško se probiti iz te šume. U posljednje sam vrijeme više fokusiran na stvaranje nego na prodaju. Od silna marketinga čovjek izgubi kreativni naboj. 5. Mislite li da izdavanje e-knjiga jamči bolje poslovanje i financijsku održivost na tržištu u vašoj djelatnosti? Ana Marija Posavec: Sve ovisi o autoru i publici. Moramo uzeti u obzir da mnogi šeću ulicom očiju uprtih u mobitele i tablete. Autorska djela objavljena u internetskom obliku sigurno imaju svoje pobornike, a koliko to ovisi o financijskoj održivosti – još je teško reći. Nekako sumnjam da se više može zaraditi objavom djela u e-obliku. Matea Čvagić: Iako nisam pokušavala prodaju preko Amazona, smatram da bi takvo poslovanje bilo učinkovitije jer današnji svijet živi online. Hrvoje Ivančić: Tržište e-knjiga u Hrvatskoj uopće nije razvijeno i domaći izdavači tek otkrivaju to područje. Nemam ništa protiv e-knjiga i mislim da je kombinacija svih medija dobra za tržište knjiga, ali prije svega u ljudi mora postojati navika čitanja. Ona se stječe odgojem i obrazovanjem.

Hrvoje Ivančić

JOSIPA GORIČKI

'Izdavačke kuće odbijaju izdati moju knjigu čak i ako ponudim da ću sama financirati cijeli proces', kaže Matea Čvagić

Hrvoje Ivančić: Negativna strana pisanja je što uz to morate raditi druge poslove koji vam plaćaju režije, što znači da pišete u vremenskim pukotinama između poslova ili vikendima. Rijetko kad upadnete u dugi ciklus tijekom kojeg se možete posvetiti samo pisanju. U izdavaštvu je negativna strana definitivno malo tržište, koje bismo mogli povećati s dobrom politikom usmjerenom istom jezičnom području: Bosna, Srbija, Crna Gora, ali u tom se slučaju susrećemo s neujednačenošću u cijenama jer su, na primjer, u Hrvatskoj knjige dvostruko skuplje nego u Srbiji. 4. Prodajete li svoje knjige preko Amazona ili drugih globalnih servisa za izdavanje i prodaju e-knjiga? Ana Marija Posavec: Ne. Nisam se odvažila na takav način objavljivanja i prodaje. Još nekako vjerujem u hrvatske izdavače i voljela bih da se mojim

g

Dorotea Kovačićek-Veliki

Kamo su mediji 'skrili' kulturu? "Pronađite tri relevantne i tekuće vijesti iz Hrvatske, dvije iz svijeta, jednu iz sporta i jednu iz kulture", orio se glas Ivice Zadre na 4. katu FPZG-a dok su studenti druge godine novinarstva čačkali po Hrvatskoj informativnoj agenciji. Za prva tri zadatka problema nije bilo, a zatim - ta nesretna kultura. Zadnja vijest iz kulture bila je objavljena prije nekoliko dana. Zar je moguće da se baš ništa ne događa u tom području? Odgovor je (ipak) ne. Kultura se skrila, ali u rubrici zanimljivosti. Događaj iz filmova koji zaista igraju u kinima, glazba koja se izvodi na koncertima, a ne na opskurnim mjestima i kazališne predstave koje su, gle čuda - rasprodane - skrile su se u showbusinessu. Pa čak i vizualna umjetnost, knjige, umjetničke instalacije i ostalo. No nije ni loše smjestiti kulturu u taj show, pod reflektore i crveni tepih. Ondje je barem zamijećena, ruku na srce.

Ali odakle animozitet prema kulturi kao jedinstvenoj sferi? Zašto je kultura imala potrebu pobjeći u slojeve društvenih zbivanja gdje je često u sjeni zvijezda i zvjezdica koje pod kulturnom kapom promoviraju svoju ličnost? Što je to natjeralo nju, majku Kulturu, da napusti sve kritičare i umjetnike visokog nosa, uske definicije i pobjegne na kazališne daske koje promoviraju glumci i pjevači? Možda je jednostavno ljutita na te koji su publici pitka djela, proglasili šundom. Možda je umorna od snobizma visokih slojeva što smećem proglase sve što dotakne njihov sterilan svijet teških, nerazumljivih i neshvaćenih djela. Jeste li i vi umorni od kulture koja je predobra za vas? Možda se kultura jednostavno uputila ondje gdje ima prigodu dotaknuti ono za što je stvorena - živo, promjenljivo i nestalno društvo.


18 Kultura

BROJ 26, Travanj 2017.

Autorska prava U svijetu digitalnih medija i dalje vlada siva zona, iako su EU-ovi zakoni jasni

ZAMP još nije 'raščistio' što može, a što ne može naplaćivati Za glazbeni portal Reggae.hr, koji većinom volonterski promovira glazbenike, ZAMP je poslao ugovore za plaćanje naknade za korištenje embed-linkova i 12 posto cjelokupnog prometa - i to hosting kompaniji koja je portal ugasila

Tekst: Dorotea Kovačićek-Veliki

R

eggae.hr privremeno je bio ugašen. Krivac? Služba za zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP). Razlog? HDS ZAMP uputio je zahtjev za dostavu ugovora kojim bi se Reggae.hr obvezao plaćati naknadu za korištenje embed linkova i 12 posto cjelokupnog prometa. Takvi nameti, za portal koji "živi" isključivo od volonterske promocije glazbenika, bili su prevelik zalogaj. Neznanje o portalima "U Hrvatskoj je malo glazbenih časopisa koji se bave nezavisnom scenom, ali plasiraju nove glazbenike kojima nije osiguran nikakav prostor u velikim medijima. Također se postavlja pitanje, ako ćemo morati plaćati naknadu hoće li taj novac biti isplaćen isključivo glazbenicima kojima se mi bavimo?", zapitala se Ivana Tolić, glavna urednica portala Reggae.hr. "Jasno je da se autorska prava trebaju zaštititi, ali HDS ZAMP se očito nije snašao u svijetu novih medija i njihova neupućenost u aktivnosti glazbenih portala zapravo je zabrinjavajuća", zaključuje Tolić. Na stranicama ZAMP-a u međuvremenu se pojavilo objaš-

Sukladno presudi Europskog suda pravde, embedanje ne podliježe naplati autorskog prava

njenje situacije, a u pitanju je, tvrde, bio nesporazum. Zahtjev za sporni ugovor nije došao portalu nego hosting provideru koji ga je samoinicijativno ugasio. Glavnu urednicu Tolić pozvali su na sastanak na kojem se nije tražilo potpisivanje ugovora. Uz to, sukladno presudi Europskog suda pravde, "embedanje"' ne podliježe naplati autorskog prava, za razliku od drugih vrsta korištenja glazbe koji je na Reggae.hr uočen u neznatnoj mjeri. Ukratko, neće se ustrajati na

potpisivanju ikakvih ugovora, ali važno je da mediji budu upućeni u uzburkane vode intelektualnog vlasništva. No od kakvog je zapravo značenja reguliranje autorskih prava u doba novih medija i kanala? Ustaljeno je mišljenje: ni od kakvog, osim ako niste "krupna riba". Većina autora koji tek počinju s radom zapravo i nisu upoznati sa svojim pravima. Kanal kojem se obraćaju i putem kojeg se promoviraju je YouTube, koji još nije po-

sve reguliran ZAMP-om, ni bilo kojim drugim institucijama za zaštitu autorskih prava. Što god se podijeli na ovom videoservisu – javno je, a novac počinje "kapati" jedino ako povećate broj klikova na razinu u kojoj postajete zanimljivi oglašivačima. 'Novac ide šundu' O svemu smo razgovarali s "malim autorima", članovima ZAMP-a koji iza sebe imaju godine iskustva. Oni, u pravilu, nisu imali većih "okršaja"’, osim kada je papirologija u pitanju,

što je i ZAMP detektirao kao problem. Od autorskih prava, kažu nam, ne mogu živjeti, ali u maniri "hobija od kojeg imate koristi" lijepo je ponešto i zaraditi. "Lijepo je kad kapne neka pinkica od puštanja, u prosjeku dobijem tisuću kuna na godinu", govori nam Zlatko Majsec, frontmen velikogoričkog benda Mel Camino i član ZAMP-a već sedam godina. "Kad ti na telki puste spot, onda je novac čisto OK, ali uglavnom nije riječ o novcu od kojeg bih mogao živjeti", dodaje Zlatko i napominje kako je novac koji dobije na polugodišnjoj bazi doista proporcionalan broju puštanja autorskih djela koji ZAMP-ov sustav kontrole prikazuje. "Živimo u copy/paste vremenu, u kojem većina glazbe zvuči slično nečemu drugome, pa je upitno koliko je to autorsko pravo uopće zasluženo na temelju originalnosti. A cijeli je sustav pomaknut i nema zapravo tu ni govora o nekoj velikoj umjetnosti, većina novca od ZAMP-a ionako pripadne glazbi koja je šund", objasnio je Nikola Betica, polovica glazbenog dueta Lolacoaster. "Osobno ne mogu živjeti od autorskih honorara, ali nije mi to ni cilj", zaključuje Nikola.

Metloboj Poznati sport iz filmova i knjiga o Harryju Potteru u Hrvatskoj

'Domaći' bezjaci u lovu na zlatnu zvrčku U Sloveniji, Španjolskoj i Americi ovaj se sport igra na fakultetima, a postoje i službene momčadi

Tekst: Marija Edita Feldi

ROBERTA PALJAR

Z

a sve koji još plaču što nisu dobili svoje pismo za Hogwarts i kartu za platformu 9 i 3/4, Ministarstvo magije ima rješenje! Ova udruga ljubitelja Harryja Pottera organizira metlobojske treninge za sve zainteresirane za dobar provod u prirodi uz malu dozu čarolije. "Još prije nego što smo osnovali Ministarstvo, znali smo da želimo jednog dana igrati metloboj", priznaje Martin Gašparić, predsjednik Ministarstva. Taj je trend popularan diljem svijeta, a napokon je "doletio" i u Hrvatsku.

Studentica Paula Prpić jedna je od obožavateljica ovog sporta, te je i sudjelovala na prvom metlobojskom treningu u Zagrebu. Prije njega nije ni znala kako bi trening bezjačkog metloboja uopće izgledao. Ističe kako joj je posebno zani-

mljivo bilo doznati da on ima drukčija pravila od onih u filmu i knjizi, te jedva čeka odraditi još jedan trening. "Super mi je bilo vidjeti da ima još ljudi koji su, kao i ja, oduševljeni metlobojem i žele da postane sport i za bezjake", kaže Paula. Iako još ne postoji službena metlobojska momčad kao u zemljama poput Slovenije, Španjolske i Amerike (gdje se metloboj igra i na fakultetima!), Martin vjeruje kako će i na to doći red. No i spajanje sa susjedima iz Slovenije je također mogućnost, jer su upravo kod njih odradili svoj prvi trening.

"Tamo smo se upoznali s pravilima", objašnjava Martin i dodaje kako će kolege Slovenci, čiji se klub zove Aemona Argonauts, sigurno "jednog dana doći da nas još malo uvježbaju". Iako teren nije idealan, sportaši se odlično snalaze na raznim livadama i u parkovima. Ovaj im je teren zasad i više nego dovoljan, ali jednoga će dana dobro doći pravi metlobojski teren. Na aktivnost su pozvani ljudi svih dobnih skupina, no Martin ističe kako će "jednog dana kada ćemo ići na natjecanja (nadamo se) minimalna dobna granica za igranje biti 16 godina."

Pravila zlatne zvrčke! Kao i u knjigama i filmovima, zlatnu zvrčku je jako teško uhvatiti! U slučaju bezjačkog metloboja, zvrčka je osoba koja ima zavezanu lopticu za sebe, a lovac ju mora uhvatiti. "Za razliku od ostalih igrača, zvrčka nema metlu i ima potpunu slobodu", objašnjava Martin. Zvrčka može i rušiti druge igrače, no oni nju ne smiju. Za razliku od originala, zvrčka se u ovoj verziji pojavljuje tek nakon 70. minute i daje samo 30 bodova ekipi koja je uhvati.


Tehnologija 19

BROJ 26, Travanj 2017.

Boostanje Popularan, ali nezakonit način zarade među studentima

'Nije baš legalno, ali zarađujem 15 eura po satu'

Gameri su više skloni zajednicama, a boosteri su individualci. Svoje sposobnosti drže samo za sebe dok se ne pojavi netko tko im je za njih voljan platiti pronaći prvog klijenta. Iako to zvuči kao idealan posao svakog gamera, postoji kvaka. Pod Uvjetima korištenja svake igre stoji da je boostanje strogo zabranjeno. Kazna za takvo ponašanje je brisanje računa osobe koja je počinila prekršaj. Ipak, prema riječima boostera, nemoguće je snositi posljedice.

Tekst i foto: Marija Edita Feldi

Z

arađivao sam 10 do 15 eura na sat. U samo tri mjeseca imao sam oko 70 klijenata iz videoigara "League of Legends" i "World of Warcraft", rekao je osamnaestogodišnji Alen Anđelić, gamer amater. Taj se srednjoškolac bavio boostanjem. Riječ je o plaćanju drugim igračima za podizanje razine lika u videoigrama. Razlog je ili nemogućnost prelaska na višu razinu ili to što mnogi igrači ne žele početi od nule pa plaćaju za brzo napredovanje. Prodaju se i na Njuškalu Boosteri su međusobno konkurencija, pa izbjegavaju okupljanje u virtualnoj zajednici. U Hrvatskoj se oglašavaju čak i na Njuškalu pa tako objave poput "boostanje u LOL-u, povoljno" nisu rijetkost. Neki ljudi ne žele igrati s likovima koji su niži level, stoga često zovu prijatelje da igraju uz njih i pomognu im brže napredovati. Drugo rješenje je

Gameri se snalaze i zarade i višestruko veću satnicu nego preko SC-a

pronalazak igrača kojem daju podatke svog računa te im plate da igraju umjesto njih. Alen je to doznao preko prijatelja iz razreda. "Kad mi je govorio što radi, pomislio sam, pa to mogu i ja", objašnjava. Kako je i sam prije igrao te igre, nije mu bilo teško

Uvjeti korištenja brane boostanje, ali, kažu boosteri, 'nitko ne brani da pomognemo prijateljima'

Reputacija je sve "Samo kažeš da pomažeš prijatelju da malo napreduje u igri", kaže Alen i dodaje kako je za svaki slučaj dobro imati back-up račun. Treba i pripaziti na ljude koji ne isplaćuju jer, kako tvrdi, najčešće plate dio odmah, a dio kad završiš. Najdraži način plaćanja im je PayPal i druge inačice, jer tako najbolje zaštite svoj identitet. "Postoje forumi gdje se boosteri traže i reklamiraju", otkriva Alen, te dodaje da je "ovom poslu, reputacija sve", Isprva je morao raditi besplatno, ali, kako tvrdi "poslije taj besplatan rad dođe na naplatu u obliku visokih satnica".

gadgeti Tekst: Silvio Šipušić

SONY DPT-RP1

Sony je oduvijek poznat po svojim eksperimentalnim gadgetima koje tržište ne prepozna baš svaki put. Dok su današnji tableti uređaji "krasnih" zaslona čiji je cilj zamijeniti vaš laptop, DPT-RP1 nešto je drukčiji. Ovaj tablet želi zamijeniti vaše bilježnice. Ima zaslon 13,3 incha, a koristi e-paper tehnologiju. Što je e-paper? Za razliku od LCD I OLED zaslona, e-paper može prikazati ograničen raspon boja te ima sporiji refresh rate. Prednost e-papera iznimno je niska potrošnja baterije, a sam zaslon izgleda poput papira, zbog čega se često koristi u e-čitačima. Tablet dolazi i s "olovkom", a čemu služi, logično je zaključiti. Možete crtati, pisati, potpisivati PDF dokumente, a Sony je napravio specijalni softver kako biste lakše spremali dokumente. Zbog cijene od 700 dolara vjerujemo da ipak nećete baciti svoje bilježnice u smeće.

TAMAGOTCHI

Gaming Naše tržište gamera konkuretno je u svijetu, a 'kod kuće' bez poticaja

Država ignorira vrijednu industriju Tekst: Lovro Belošević, Matija Boltižar Foto: Marija Edita Feldi/Global

Z

ačuđujuće je za ovako malu zemlju da smo prilično prisutni na svjetskoj gaming sceni, rekao je Krešimir Špes iz Cateia Gamesa, hrvatske tvornice videoigara koja se može pohvaliti s 27 naslova izdanih u gotovo dva desetljeća rada. Iako još zvuči nestvarno vezati Hrvatsku uz gaming industriju, jednu od najmoćnijih medijskih industrija u svijetu, u nas trenutačno posluje dvadesetak svjetsko konkurentnih tvrtki za izradu videoigara. Unatoč uspjesima, domaća javnost i dalje zapostavlja videoigre kao industriju i medij. Ipak, nakon velikog uspjeha CroTeama, našeg prvog gaming studija koji je počeo u garaži, a stvorio je globalni hit "Serious Sam", sve više ljudi postaje svjesno ja-

U nas djeluje dvadesetak tvrtki za izradu videoigara. Od 2015. čekaju nacionalnu strategiju čine te industrije. O tome nam govori i Nika Dvoravić, glavni dizajner razina u CroTeamu. "Javnost je dosta upoznata s našim recentnijim projektima jer ih je u posljednje vrijeme bilo dosta", objašnjava Dvoravić. Najdojmljivija novost je, govori, VR (virtual reality) "Serious Sama". Ipak, poticaj

Biznis koji bi mogao poboljšati gospodarstvo, za vladajuće je još 'u smeću'

dolazi isključivo iz vlastite blagajne jer se CroTeam financira zaradom od prodanih proizvoda. Trudom i upornošću, mladi hrvatski kreativci probijaju se u Europi i svijetu. Među njima je Josip Makjanić, voditelj malog studija CrobbitArts, koji radi na svom prvom većem projektu. Uz pomoć edukacijskog središta za gamere Machina napravio je i svoju prvu igru. "Jako su mi pomogli dok sam bio individualac. Dali su mi da besplatno dolazim tamo i radim na igri", kaže Makjanić i dodaje kako su mu pomogli i u izradi portfolia, životopisa i traženja posla. Josip nije jedini kojem je Machina pomogla. "Zasad smo educirali oko 400 ljudi u četiri godine, naši su polaznici pokrenuli šest studija, a mladi timovi iz inkubacije pripremaju pet igara koje bi trebale izaći

tijekom ove i iduće godine", govori Ines Klemenčić, projektna menadžerica u Machini. Jedno od rješenja za poticanje razvoja ove industrije u nas je takozvana nacionalna strategija za razvoj računalnih igara, koja je u izradi od 2015., ali još nije uporabljiva jer na papiru - ne postoji. Zvonimir Barać, autor point and click igre "Viktor", pristup države industriji smatra krajnje nepoticajnim. "Nemam čime biti zadovoljan ili nezadovoljan jer nas država ni najmanje ne financira niti misli početi", kaže Barać. No nije sve tako sivo. Jedan od načina potpore gamerima je Croatian Game Developers Association, čiji je cilj promoviranje, podrška i spajanje hrvatskih tvrtki u industriji videoigara. Uz podršku Hrvatske gospodarske komore i CGDA, prvi put smo predstavljeni na Gamescomu, najvećem europskom sajmu videoigara.

Tamagotchi, poznata igračka '90-ih godina, spektakularno se vratila na tržište. Napravica je to koja je prouzročila takozvani Tamagotchi učinak - ljudi su se počeli emocionalno vezati uz virtualnog ljubimca - prodana je u više od 76 milijuna primjeraka diljem svijeta. Teško se nekad brinuti i o samome sebi, a s Tamagotchijem, malim ljubimcem, imat ćete još jednu brigu više. Morat ćete paziti na nestvarno biće u gadgetu, koje od vas traži hranu, igru i pažnju. Novi Tamagotchi nije potpuno identičan modelu iz '90-ih (noviji model ima manji zaslon), ali cijena jest. Za njega ćete izdvojiti 17 dolara.


20 Sport

BROJ 26, Travanj 2017.

Tihana Nemčić Trenerica mlađih kategorija nogometne reprezentacije ne skriva svoje strasti

'Kad mi se nešto hoće, odmah to i ostvarim'

T

ihana Nemčić velika je zaljubljenica u nogomet i futsal. U svijet nogometa ušla je s 12 godina i u njemu ostala do svoje 22. godine. Uz nogomet je vežu pozitivna iskustva, a upravo joj je nogomet obilježio daljnje usmjerenje u obrazovanju. Ipak, najveća je ljubav u Tihaninu životu futsal, za koji i sama kaže da ju je naučio mnogo toga što može primijeniti u svakodnevnom životu. "Futsalom sam se počela baviti u sezoni 2009./2010. Dotad sam igrala nogomet i nisam ni znala da futsal kao futsal postoji. Tada je prvi put organizirana sveučilišna liga, odnosno natjecanje za studentice na razini grada Zagreba, i to je bio prvi put kada sam stala na futsalski teren", rekla je Tihana. Dvije je godine provela i u Italiji igrajući profesionalni futsal. Za Italiju je vežu lijepe uspomene i vrlo se rado vrati vidjeti svoje stare suigračice i protivnice. Inozemna joj je karijera pomogla u shvaćanju onoga što želi i onoga što ne želi. "U Italiji sam naučila živjeti sama sa sobom i mnogo sam toga o sebi naučila. Upoznala sam svoje prednosti i mane. Ne-

U svijet nogometa ušla je s 12 godina, a kad je u njezin život ušao futsal, provela je dvije godine u Italiji igrajući ga profesionalno

dostaje mi takav način života jer živjeti život kao sportaš najljepši je život - radiš ono što voliš, ne shvaćaš to kao posao. Živiš od onog što voliš, ideš na treninge, na utakmice i upoznaješ ljude", kazala je. U nas samo turniri Ženski je futsal u Hrvatskoj zbog manjka financija organiziran kroz turnire, a ne ligaška natjecanja. Ipak, Tihana ističe velik pomak koji se dogodio u ženskom futsalu u Hrvatskoj, s obzirom na početno stanje. Povećala se kvaliteta izvedbe, a igračice imaju sve potrebne uvjete u dvoranama. U Italiji je stanje znatno bolje. "Ženski se futsal u posljednje dvije do tri godine značajnije razvio. Prvenstvo Hrvatske organizirano je u tri turnira na kojima

'Ženski futsal u posljednje dvije do tri godine značajnije se razvija. A u Italiji ženski futsal živi više od nogometa', kaže mlada sportašica

bude deset ekipa. U Italiji ženski futsal živi više od nogometa. Pod nacionalnim savezom imaju četiri lige i više od 4000 registriranih igračica. Naravno, postoje i amaterske lige u kojima svako manje mjesto ima svoju amatersku ekipu koja svaki vikend igra svoje natjecanje", zaključila je Tihana. Uz futsalsku karijeru Tihana nije zaboravila nogomet. Trenutačno je izbornica ženskih U15 i U17 nogometnih reprezentacija s kojima ima mnoge planove, uključujući i razvojni turnir u Belgiji ovog svibnja. "Što se tiče U15 reprezentacije, pokušavamo što više pozornosti dati tim mlađim curama, da ih pripremimo za U17 reprezentaciju da imaju navike koje se od njih traže. U17 reprezentaciju očekuju kvalifikacije za europsko prvenstvo u listopadu. S četrdesetak cura iz obje reprezentacije imala sam sastanak u siječnju i dojmovi su, naravno, pozitivni", rekla je mlada izbornica. Još kao studentica Tihana se počela baviti profesionalnim futsalom. Iako je imala mnogo obveza na fakultetu, uspjela je uskladiti i uspješno zadovoljiti i

obrazovanje i sport. Kako i sama kaže, nikad nije imala problema s ispitima jer je jasno postavila prioritete. Obrazovanje najvažnije "Od jutra do popodne bila bih na fakultetu, obavila bih sve fakultetske obveze. Nakon fakulteta išla bih trenirati do navečer, ali nikad nisam od toga radila prevelik problem", kazala je. Uz mnoge druge obveze Tihana je našla vremena i za završetak obrazovanja na Kineziološkom fakultetu u obliku doktorske disertacije. Kako i sama kaže, ne razmišlja mnogo unaprijed te joj je glavni cilj završiti doktorat do kraja godine. "Doktorat me ne sprečava da se i sada bavim stvarima kojima se želim baviti. Nisam tip koji razmišlja daleko, ja ne vidim ni svoj sljedeći tjedan. To je jednostavno pitanje

FOTO: LIGO

Tekst: Iva Prpić

mog karaktera, ne volim razmišljati na duge staze. Kad mi se nešto hoće, ja to odmah ostvarim. Ne mogu reći točno što bih htjela nakon završenog doktorata jer ne znam gdje ću biti sutra", zaključila je Tihana.

PH u motociklizmu Organizacija motociklističkih utrka ispod međunarodnog standarda

Ugrožena sigurnost vozača zbog nemara saveza

M

nogo toga muči motocikliste posljednjih godina: od financijske krize, koja im onemogućuje da kupuju i održavaju opremu, pa do toga da im savez ne može organizirati normalno natjecanje. Jednako je bilo i ove godine na otvorenju Prvenstva Hrvatske u motociklizmu. Bez videonadzora Domaćin prvih dviju utrka sezone već je tradicionalno Autodrom Grobnik, nekad ponos automobilizma i motociklizma bivše države, a donedavno se spominjala i moguća utrka Formule 1 na stazi u blizini Rijeke. Međutim, staza je nisko pala pa nemaju ni osnovnu infrastrukturu koja bi vozačima omogućila normalno i korektno natjecanje

'Nemaju videonadzor starta, da ne govorim da neki dijelovi staze nisu uopće pokriveni djelatnicima za pomoć na cesti. Nedopustivo', rekao je Mislav Perkušić, natjecatelj u klasi 125SP u sportu u koji ulažu krajnje fizičke i financijske napore. Mislav Perkušić, dvostruki državni prvak koji ove godine napada naslov u klasi 125 SP, nije uspio ostati ravnodušan nakon utrke. "Vozač je odmah skrenuo na mene, ušao mi u putanju i onemogućio mi normalan start. Iako sam apelirao, savez i organizatori nisu mogli reagirati. Zašto? Vrlo jednostavno - nemaju videonadzor starta, da ne govorim da neki IGOR KRALJ/PIXSELL

Tekst: Vehmir Džakmić

dijelovi staze nisu uopće pokriveni djelatnicima za pomoć na cesti. Nedopustivo!", objasnio je Perkušić koji je u obje utrke završio drugi, iza pobjednika Denisa Petrica. Cjelokupnu je manifestaciju organizirao Moto savez Grada Zagreba u partnerstvu s Croatia Speed Festivalom i Đuro Sportom. Ipak, pokazali su i ovoga puta kako nisu dorasli organiziranju utrke na Grobniku. Hrvatski motociklistički savez pak snosi odgovornost jer ne

može organizirati kompletno Prvenstvo Hrvatske. Iako savez ima kvalitetan pravilnik kojega se moraju pridržavati i vozači i organizatori, glavni je problem djelovanje u skladu s njim. Nedopustivo je da organizator ne osigura dovoljno sudaca uz stazu, a pritom i videonadzor koji je uobičajen na svim europskim trkalištima. Štoviše, stavka o videonadzoru utrke postoji u pravilniku HMS-a, ali sam savez nije u mogućnosti osigurati minimume. Iduća se utrka vozi sredinom lipnja u Križevcima u organizaciji MK Križevci, kluba za koji upravo vozi Perkušić. Međutim, 28-godišnji motociklist svjestan je kako ni tamo neće biti mnogo

bolje. "To nije samo na Grobniku, to se redovito događa na svim utrkama prvenstva Hrvatske. Za razliku od toga kada je riječ o utrkama na međunarodnoj razini, sve ide kao po špagi", dodao je Perkušić. Interes postoji Kada bi utrke u Hrvatskoj bile bolje organizirane, možda bi postale i međunarodne. Interesa za motociklizam ne nedostaje. Ugodni vremenski uvjeti i visoke temperature privukli su više od 2000 gledatelja na otvorenju sezone. To je broj kojim se ne mogu pohvaliti niti neki klubovi prve nogometne lige. U Hrvatskoj postoji i niz mlađih kategorija koji su spremni izdvojiti velike svote novca, ali što to vrijedi kada se njihova krovna sportska organizacija ne brine o njihovoj zaštiti i sigurnosti.


Sport 21

BROJ 26, Travanj 2017.

Košarka za osobe s invaliditetom Donacije im omogućuju uživanje u sportu

Bolje pogađaju koševe od mnogih drugih

Nogometni transferi TOP 5 NAJBOLJIH

'Velikih razlika nema, osim što mi u kolicima ne možemo zakucavati', kroz šalu Luka objašnjava razliku između 'prave' košarke i one za osobe s invaliditetom

Tekst: Ana Brenčić, Bruno Imbrišak

V

Andrea Pirlo (MilanJuventus/besplatno) Kad veliki Gigi Buffon kaže da je to transfer stoljeća, teško je ne složiti se s talijanskom legendom o Pirlu. Maestro vezne linije jednim je svojim (besplatnim!) transferom prouzročio ponovni uzlet Stare Dame i krah Milana. Čudesno!

105 milijuna eura. Zaista dobar besplatan transfer, zar ne?

4.

Kevin de Bruyne (Chelsea -> Wolfsburg/22m €) Veliki belgijski talent prodan je tad osrednjem njemačkom klubu za iznos koji se tad činio visokim. Međutim, De Bruyne ih je N'golo Kante (Caen -> stostruko isplatio, doveo Leicester/5,6m €) Wolfsburg do naslova kupa Transfer sitnog nepoznai sada pruža odlične partije tog Francuza činio se kao u rivalu Londonaca, Cityju. kockanje osrednjeg LeiceRobert Lewanstera na početku sezone. dowski (Dortmund -> Malo je reći da im se na Bayern/besplatno) kraju isplatio – kao najbolji veznjak lige doveo je Lisice Možda se čudite zašto je do šokantna naslova, a sad ovaj transfer besplatan. Nije tu Bayern napravio niisto radi i u Chelseaju. kakav poslovni potez nego Paul Pogba (Man. je za cijenu ovog transfera United -> Juventus / isključivo zaslužan Poljak besplatno) koji je sam htio u BavarTreba li što nadodati tome sku. Sigurno ne žali jer da je United za samo četiri igra svoje najbolje partije godine vratio Pogbu, i to za karijere.

2.

Luka je naš najmlađi i najveći potencijal. U budućnosti on će biti nositelj hrvatske košarke u kolicima. Mlad je, brz i pokretan

'Teren' za igru je isti, jedina je razlika u vođenju lopte, gdje su u košarci za zdrave dopuštena dva koraka između udaranja loptom u pod, dok je u košarci u kolicima dopušteno dva puta rukama dodirnuti obruč kolica

biti nositelj hrvatske košarke u kolicima. Mlad je, brz, pokretan, ima sve što treba imati jedan košarkaš, tako da u njega ulažemo velike nade za budućnost", ističe Vujica. "Košarkom u kolicima počeo sam se baviti u jesen 2012., kada je trener primijetio mojeg prijatelja kako izvodi vratolomije u kolicima i pozvao ga na trening. Došao sam s njim i nastavio trenirati dva puta na tjedan do danas", otkriva nam svoje početke Luka i pojašnjava razlike između košarke zdravih i one ljudi u kolicima. "Velikih razlika u principu nema, osim što mi u kolicima ne možemo zakucavati", kroz šalu kaže Luka. Problem manjka novca "Dimenzija terena i visina koša su isti, jedina je razlika u vođenju lopte gdje su u košarci za zdrave dopuštena dva koraka između udaranja loptom u pod, dok je u košarci u kolicima dopušteno dva puta rukama dodirnuti obruč kolica", ističe Luka. Fizičke predispozicije i fizička sprema također su važne pa tako kao i u košarci za zdrave poziciju centra igraju najviši igrači, a Luka igra na poziciji trojke, odnosno small forward s koje često sudjeluje u kontrama. Košarka u kolicima vrlo je dinamična, a ponekad i gruba, stoga sportska kolica imaju nakošene kotače radi veće brzine i bolje okretljivosti, štitnike za noge i stražnji pomoćni kotač koji sprečava padanje na leđa. Sportska se kolica izrađuju pre-

ma mjeri igrača jer služe kao prošireni dio tijela koji pomaže u igri, a stoje između 20.000 i 40.000 kuna. "Moja su kolica kupljena od donacija, a neka uspije financirati i klub iz proračuna. Osim premalo novca, problem nam predstavlja i odlazak na utakmice u druge gradove jer treba organizirati prijevoz igrača i sportskih kolica, dok neki igrači imaju i svoja invalidska kolica s pomoću kojih se kreću", otkriva Luka i poziva sve da se okušaju u košarci u kolicima jer osim brojnih, svima nam poznatih prednosti bavljenja sportom, košarka u kolicima dobra je i kao rehabilitacija. Planovi za budućnost uglavnom su uvijek isti. U klubu se nadaju da će osvojiti Ligu i Kup. Važnost promocije Teško je ne osvrnuti se na problem medijske popraćenosti osoba s invaliditetom u sportu. Imamo vrhunske paraolimpijce, brojne medalje i uspjehe s velikih natjecanja, a i dalje ti sportaši ne dobivaju pozornost koju zaslužuju. Iako Vujica smatra da se stanje u posljednje dvije godine poboljšalo, mjesta za napredak svakako ima. Također, Vujica vidi povezanost medija i brojčano stanje osoba s invaliditetom koje se bave sportom. "Mislim da bi bilo mnogo bolje da nam novinari posvete još više pozornosti jer mislim da bi onda bilo i više invalida koji bi se bavili sportom", za kraj ističe Vujica.

5.

3.

TOP 5 NAJGORIH

FOTO: SOUTHAMPTON

Taktika za širenje Klub se može zadovoljiti time da se polako šire u Hrvatskoj, a otkrili smo i taktiku. "Kad smo krenuli igrati Kup, bilo nas je troje - Vodice, Slavonski Brod i mi. Uvijek smo išli igrati tamo gdje nema kluba. I to je urodilo plodom. Igrali smo kup u Varaždinu i nakon nekog vremena Varaždin je osnovao klub", pojasnio nam je Vujica. Isto se dogodilo i sa Zadrom, Koprivnicom te posljednjom Rijekom. U rujnu su realizirali i humanitarni projekt pod nazivom "Osmijeh za osmijeh" koji je motivirao djecu s teškoćama u razvoju iz cijele Hrvatske i pokazao im prednosti bavljenja sportom. Djeca su se mogla okušati u raznim sportovima, od košarke u kolicima, stolnog tenisa, tenisa, atletike i drugih. "Cilj je bio upoznati djecu sa sportom već u startu, od četvrte godine nadalje, da vide da se i oni mogu baviti sportom", rekao je Vujica koji vjeruje da će s projektom nastaviti i iduće godine. Kao i svaki, tako i ovaj klub ima svoju mladu nadu. Luka Bastalić je 21-godišnjak o kojem Vujica ima samo riječi hvale. "Luka je naš najmlađi i najveći potencijal i u budućnosti on će

Pirlo je podigao Juve za 0 eura

1.

PETAR GLEBOV/PIXSELL

ijest da je Cedevita igrala u finalu ABA lige poznata je gotovo svima, kako u Zagrebu tako i u cijeloj Hrvatskoj. No ako biste Zagrepčane na ulici pitali za Košarkaški klub invalida Zagreb, rijetko tko bi vam znao nešto reći. Naime, klub je osnovan 1997. godine, u Zagrebu, pod nazivom Košarkaški klub Stela. Iako su počeli sa samo osam članova, danas ih imaju 20. Može se pohvaliti i time da je bio prvi takav u Hrvatskoj, dok se još sedam gradova naknadno priključilo. Razgovarali smo s Ivicom Vujicom, trenerom i predsjednikom Košarkaškog kluba invalida Zagreb, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog saveza košarke u kolicima, ali i aktivan sportaš. Vujica je od 2001. godine preuzeo sve dužnosti u Steli i danas se smatra ključnom osobom u klubu.

FOTO: JUVENTUS

Dimenzije terena, pa čak i visina koša su isti

1.

Ali Dia (Slobodan igrač -> Southampton/ besplatno) Tadašnji trener Southamptona Graham Souness dobio je telefonski poziv od legendarnog Liberijca Georgea Weaha, koji mu je preporučio svojeg rođaka Alija Diu. Souness je potpisao s Diom jednomjesečni ugovor. Ispostavilo se da na telefonu nije bio Weah, a Dia nije imao pojma o nogometu.

2.

Jonathan Woodgate (Newcastle -> Real Madrid/ 13,5m €) Potpisavši za Real 2004. Woodgate cijelu prvu sezonu nije igrao zbog ozljede. Zatim je u rujnu 2005. došao taj veliki debi za engleskog stopera koji je on obilježio na najgori mogući način – autogolom i crvenim kartonom. To je bilo više-manje sve od Woodgatea u Realu.

3.

Fernando Torres (Liverpool -> Chelsea/ 58m €) Najveća napadačka zvi-

Ali Dia na kraju nije imao pojma jezda u zimskom prijelaznom roku 2011. usrećila je navijače Chelseaja. Kako je vrijeme odmicalo, Torres je postajao sve lošiji, a navijači sve tužniji. Abramovićeva, kako i sam tvrdi, najlošija investicija.

4.

Andy Carroll (Newcastle -> Liverpool/ 40m €) Era Kennyja Dalglisha neće biti zapamćena po dobrim odlukama. Jedna od njih je dovođenje Andyja Carrolla iz Newcastlea. Njegov učinak govori i više nego dovoljno – Liverpool ga je platio nešto manje od sedam milijuna eura po golu.

5.

Dmitro Čigrinski (Šahtar -> Barcelona/ 25m €) Perspektivni ukrajinski stoper imao je zanimljiv rezime u domaćem Šahtaru, ali sigurno ne u vrijednosti od 25 milijuna eura. Za Blaugranu je odigrao samo 851 minutu i vratio se u Šahtar samo godinu poslije za deset milijuna eura niži iznos.


22 Lifestyle

BROJ 26, Travanj 2017.

Menze Sve brojnija veganska populacija teško za sebe pronalazi opciju

'SC mora shvatiti da veganu za obrok nije dovoljna salata!'

Studentski centar kao problem navodi što su u njihovim normativima uz veganske namirnice i sastojci koje veganska prehrana ne dopušta. Kao primjere naveli su slaninu u varivima, mlijeko u umacima te dehidrirana jaja u tjestenini te dehidrirana jaja u tjestenini. "Ono što se sigurno može konzumirati su salate, lešo povrće, voće i slično", nadodaje Studentski centar. "Smatram da nikome za cjelovit obrok nije dovoljno malo salate uz koji komad lešo povrća, pa tako ni nama", ne slaže se sa SC-om Antonia. "Tofu mariniran bosiljkom, kuskus, raznovrsno povrće i umak po volji, sojini medaljoni..." namirnice su kojima Antonia priprema svoje najdraže jelo.

Tekst: Nika Romek

M

islim da se veganska populacija sve više i više širi, što bi, logično, trebalo značiti i uvođenje veganske prehrane u menze, kako bi studenti poput mene mogli naći jeftin obrok kao i svi ostali - kaže Antonia Čular, studentica veterine. Ipak, zbog nedostatka znanja o veganskoj prehrani, pa tako i česta miješanja pojmova veganstva i vegetarijanstva, može se reći da veganstvo u našim studentskim menzama ne postoji. Veganstvo nije vegetarijanstvo Veganstvo i vegetarijanstvo dvije su potpuno različite životne filozofije. Veganski način života, za razliku od vegetarijanskoga, potpuno isključuje konzumiranje namirnica životinjskog podrijetla. Vegani ne jedu jaja, ''klasični'' sir, mliječne proizvode dobivene od životinja, što znači da veganska opcija podrazumijeva proizvode biljnog podrijetla, pa tako i biljni sir i biljne mliječne proizvode. Antonia je primijetila da ljudi i danas ne razlikuju ta dva pojma. "Kada sam prvi put ušla u menzu i pitala postoji li isključivo veganski obrok, dobila sam odgovor - Naravno, kako ne bi bilo", rekla je Antonia. Ali ve-

Sezonsko povrće je uvijek opcija, ali nije dovoljno

ganskog obroka nije bilo. "Iako u tom obroku nije bilo mesa, namirnice su svejedno bile životinjskog podrijetla",

'Kad sam prvi put ušla u menzu i pitala postoji li isključivo veganski obrok dobila sam odgovor - naravno, kako ne bi bilo', kaže studentica Antonia. Ali veganskog obroka nije bilo

istaknula je. Upravo je ta situacija Antoniji pokazala kako pojedini ljudi ne znaju razliku između veganstva i vegetarijanstva. Izbor prehrambenih namirnica vrlo je uzak pa su studenti vegani prisiljeni na samostalno pripremanje obroka, a to im oduzima mnogo vremena. Viši trošak, manje vremena "Ako je student vegan, mora sam nešto iskombinirati jer veganski obrok kao takav, u menzama ne postoji", požalila se

Zoe, studentica dizajna. "Upravo to studentu oduzima više vremena i novca jer mora ili kupovati nešto vani ili kuhati i jesti kod kuće", objasnila je. Zbog fakultetskih obveza to je često teško, a nekad i nemoguće. Uostalom, zato i postoje menze. Studentski centar u Zagrebu kao problem navodi što su u njihovim normativima uz veganske namirnice i sastojci koje veganska prehrana ne dopušta. Kao primjere naveli su slaninu u varivima, mlijeko u umacima

SC ne vidi pomak Studentski centar ne očekuje značajniji pomak kada se govori o veganskoj prehrani u menzama. Kažu da nemaju evidenciju o broju vegana. No kako bi se zadovoljile sve kategorije korisnika, iz SC-a poručuju da su promjene u ponudi jela za studente ipak moguće. Na pitanje o kakvim je točno promjenama riječ, odnosno hoće li studentske menze uvesti isključivo veganske namirnice poput soje i tofua, odgovor nismo dobili. Zoe smatra da "iz toga proizlazi golem problem kojem se premalo, gotovo uopće ne pridaje pozornost, a kamoli da se nešto počinje mijenjati s tim u vezi". S druge se strane Antonia nada da će se uskoro promijeniti i razina informiranosti o veganstvu.

Znamo, a ne znamo... Tekst: Patricija Topić

ZNAK PROCJENE

LJEPILO S VODOM Superljepilo lijepi odmah kada dođe u doticaj s kapljicama vode. Molekule tada formiraju lance koji čine vrlo snažne i izdržljive plastične mreže.

U europskim zemljama možemo pronaći oznaku "e", poznatu i kao e-mark, koja se navodi uz gramažu proizvoda. Ona znači da proizvod može sadržavati manje ili više od količine koja piše na pakiranju. Primjerice, ako na jogurtu od 350 grama primijetite znak "e", to znači da je u njemu ili 350 grama ili 3,5 posto manje (postoci su određeni normativima), odnosno u ovom slučaju 339,5 grama.

MALA OTVORENA KUTIJA Gotovo svi kozmetički proizvodi na svojoj ambalaži imaju oznaku male otvorene kutije pored barkoda i sastojaka. Ikona posudice za kremu s podignutim poklopcem uz sebe često ima broj i slovo "M". Slovo "M" znači mjesec, a broj označava koliko mjeseci možete koristiti određeni proizvod nakon otvaranja, tj. koliko dugo je nakon prvog korištenja on zdravstveno ispravan i siguran za vaše zdravlje.

CVJETANJE ČOKOLADE Bijeli sloj na čokoladi je bezopasan, a to je ono što se zove "cvjetanje čokolade". Bez brige, s čokoladom je sve u redu, samo je došlo do izdvajanja masti ili kristalizacije šećera zbog nepravilnih temperatura čuvanja. Jedini "minus" je što čokolada možda više nije toliko oku privlačna.


Lifestyle 23

BROJ 26, Travanj 2017.

Second hand moda Iz prodavaonica rabljenom odjećom može se izaći sa stilom

Neki znaju biti u trendu i sa samo sto kuna u džepu 'Ma ja vam nikad ne bih mogla kupovati po onim 'razvikanim', mainstream prodavaonicama, ste skužili kak su sve cure u gradu kopije jedna druge? Grozno!', rekla je jedna prodavačica

Tekst: Ena Atlija, Monika Kuliš Foto: Ena Atlija/Global Luka Šatara/Global

S

ve je počelo kada su mi prijateljice za rođendanski dar, onako iz šale, kupile majicu jednog poznatog trgovačkog lanca jer sam ondje jednako često kao i njegovi zaposlenici. Moje su prijateljice ipak česte gošće zagrebačkih prodavaonica rabljenom odjećom i, unatoč mnogim pozivima i činjenici da gotovo sve radimo zajedno, nikad im se nisam pridružila. Prošlo je toliko dugo od mog posljednjeg posjeta takvoj prodavaonici, da se može reći da nikad nisam u nju kročila. Međutim prošli sam tjedan bila na kavi sa samoprozvanom "kraljicom second handa", Dorotejom Benko, uspješnom studenticom krajobrazne arhitekture, koja me napokon uvjerila da pružim second hand shopovima priliku. Od babice do Lagerfelda "Jesi mi vidla nove traperice? Opet sam jeftine prešla. Stvarne moreš najti tak dobre stvari, kvaliteta 'ajnc-A', a unikatne. To je ko da živiš na rubu, nikad ne znaš kaj budeš našel, nekad mi ne bi ni babica to nosila kad ide zmetat gnoj, a pak s druge strane ti se čini da si videl gospona Lagerfelda u jednom od second hand dućana kak si traži inspiraciju", živopisno mi govori Doroteja. Nakon što sam prevela sve što mi je rekla, odlučila sam se jedno jutro zaputiti u najbližu prodavaonicu rabljenom odjećom i okušati sreću. Jedini okvir koji sam si zadala jest da pokušam pronaći proljetni look i da me sve dođe manje od 100 kuna. Nesigurnim sam korakom ušla u shop i počela slušati svoja osjetila. Pomislila sam kako ova prodavaonica izgleda baš kao i svaka druga prodavaonica odjećom. Dok sam razgledavala, načula sam razgovor prodavačice i djevojke od dvadesetak godina koja je upravo nešto kupila. "Ma ja vam nikada ne bih mogla kupovati po onim 'razvikanim', mainstream prodavaonicama, ste skužili kak su sve cure po gradu kopije jedna druge? Grozno!", rekla je prodavačica. "Apsolutno se slažem. Ja vam

Proljetni look u Second hand shopu: pencil suknja za 45 kuna, oversized košulja za 39 kuna

U pohodima po tim prodavaonicama potrebno je odvojiti više vremena kako bismo sve pregledali i isprobali - jer ne znamo dok ne probamo, a rezultat nas može iznenaditi kupujem samo tu, nije zbog novca, iako je olakotna okolnost, ali čisto zato kaj si tu nađem puno unikatnije stvarčice!", odgovorila je djevojka. Zadatak obavljen Razgovor me, iskreno, pomalo nasmijao. Nije mi se nijedna od njih učinila kao pretjerano modno osviještena osoba, ali sam se

Studentica Gracija uz pratnju prijateljice obnavlja svoju garderobu u Second hand shopu

mogla složiti s njima. Samo za vrijeme njihova razgovora uspjela sam pronaći ono po što sam došla, nešto proljetno i zanimljivo. Iduća postaja: kabina za presvlačenje. Pronašla sam divnu bijelu pencil suknju koju je krasio cvjetni uzorak. Uparila sam je sa svilenom oversized košuljom, koju sam izabrala zato što se može stilizirati na više načina i "iskombinirati" s dosta drugih "komada" u mom ormaru. U tom trenutku mi je bilo jasno na što je "kraljica second handova" mislila kada je rekla da nikad ne znaš što ćeš naći i da se prepustim putovima second handa. Sudeći i prema vlastitom iskustvu, prodavaonice rabljenom odjećom sve više postaju dio suvremene gradske kulture te su

upravo zato i postali sve popularnija mjesta za kupnju "krpica". Zbog pristupačnih cijena sve se više ljudi odlučuje za kupnju u prodavaonicama rabljene robe. U svakoj od njih može se pronaći dobro očuvan i poseban komad odjeće. Potrebno je istaknuti da je u pohodima po tim prodavaonicama potrebno odvojiti više vremena kako bismo sve pregledali i što više toga isprobali - jer ne znamo dok ne probamo, ponekad bismo se stvarno mogli iznenaditi! Outfit za pet kuna Jednako tako, prodavačice i prodavači za svaki komad odjeće imaju određenu pozadinsku priču - način na koji su je dobili, kada ili koliko je stajala kao nova. Upravo to čini te prodavaonice jedinstvenima i drukčijima. Studentica Fakulteta političkih znanosti, Gracija Pleština istaknula je kako cijene u second handu variraju. "Budući da su mi u susjedstvu, ne mogu ih zanemariti kada prolazim, pa obvezno zavirim da pogledam ima li što za mene", objasnila je Gracija. Njoj su najdraža sniženja u kojima obnovi svoju garderobu jako jeftino, što bi značilo da uspije kupiti pojedinačne dijelove svog novog omiljenog outfita i za pet kuna.

namirnica mjeseca Tekst: Patricija Topić

Čuvar zdravlja: asparagus

Dolaskom proljeća službeno je počela i sezona branja šparoga (Asparagus officinalis). U rimsko su doba podanici brali šparoge za svoje careve pa je to povrće, zahvaljujući stečenoj popularnosti, dobilo nadimak "carsko povrće". Potječu iz porodice ljiljana. Iako postoji čak više od 300 vrsta šparoga, samo ih je 20 jestivo. Zbog bogata izvora vitamina, kalija, kalcija te magnezija, ali i antioksidansa, šparoga je idealna namirnica kako za zdravlje srca, tako i za zdravlje kostiju, jer smanjuje gubitak kalcija. Nutritivne vrijednosti šparoge pokazuju da su one siromašne kalorijama. Stoga, svi oni koji žele zdravo jesti i održavati vitku liniju trebali bi imati ovu namirnicu u svom jelovniku. Danas su šparoge poznate kao iznimno cijenjena delikatesa u kulinarstvu. Ovo je proljetno povrće idealno za pripremu laganih, zdravih jela tijekom toplijih, sunčanih tjedana.

RECEPT:

Šparoge s jajima Sastojci: ‣0,5 kg šparoga ‣4 velika jaja ‣maslinovo ulje ‣30 grama parmezana ili nekog sličnog sira (krupno naribanog) ‣sol i papar Šparoge stavite u kipuću vodu u koju ste dodali sol, šećer i maslac, kako bi se izgubila njihova prirodna gorčina. Prije nego što ih stavite u vodu, odrežite dijelove na kojima šparoga postaje tvrđa. Kuhajte ih između pet i deset minuta, ovisno o njihovoj debljini. Uzmite svoje lončiće i tvrdo skuhajte četiri jaja, a prokuhane šparoge stavite kao prilog. Lagano sve poprskajte maslinovim uljem, dodajte papra prema želji i na to pospite parmezan. Bon appetit!


BROJ 26, Travanj 2017.

Lovcinaodmore.com

mediopedija

travel tips

24 Zadnja Internetska i Facebookovska stranica Lovcinaodmore. com svakodnevno prati akcije aviokompanija za jeftine letove, a s time kombinira i pronalazi najpovoljniji smještaj na određenoj destinaciji. Osim iz Hrvatske, tu ćete naći povoljne letove iz najbližih nam aerodroma poput Venecije, Trsta, Ljubljane, Graza... Ova je stranica, zapravo, najpovoljnija za pustolovne tipove koji nisu ograničeni vremenom i godišnjim odmorom pa mogu brzo reagirati kupnjom povoljnih aviokarata, koje, svjesni smo, odmah planu. Studenti navalite! Mia Meglić

Telekino: od filmske vrpce do TV-a

Kako je danas moguće na televiziji gledati Titove nastupe koji su pohranjeni na filmskoj vrpci? Odnosno kako je filmska slika pretvorena u televizijsku sliku? Odgovor je telekino - TV uređaj koji reproducira sadržaj s filmske vrpce. On pretvara pokretne slike, snimljene na filmskoj vrpci, u videosignal. Nakon toga moguće ih je emitirati na televiziji. Nekad, prije postojanja magnetske vrpce, mogao se koristiti samo filmski zapis za snimanje, razmjenu i pohranjivanje televizijske slike. Stoga je telekino bilo iznimno važno za rad TVZ-a od samih početaka. Ana Tomšić

križaljka AUTOR:

XANT

Slatkovodna riba ukusna mesa

Papiga živih boja

Rijeka

Stanje onoga što je isklesano

Grčki trijem sa stupoVima

Predvorje javnih zgrada

Onaj koji govori ikavicom

Lionel Richie

Cameo, Radio ili Eko

O�lija odmilice, O�

Bezvrijedna osoba (fig.)

Američka pjevačica i glumica Pripadnici aristokracije Zaprežno vozilo Skladatelj, Krsto

Sean As�n

Rimska pe�ca

Kalij Najbliži muški srodnik

Selo, vas (reg.) Halucinacija (razg.)

Nogometaš West Žene iz Irana

Glumac Šerbedžija Žitelji drevne Asirije Litra

U kojoj je zemlji jedan od najstarijih zabavnih parkova na svijetu? a) Francuska b) Švedska c) Danska d) Švicarska

Nordijsko muš. ime Renato odmila Stavi� teret na leđa

Ona i ...

Skinhead kraće

Povišen ton E Ivan Kušan

U američkoj državi Tennessee zabavni je park posvećen poznatoj američkoj pjevačici. Kojoj? a) Dolly Parton b) Donna Summer c) Barbra Streisand d) Bonnie Tyler

3

Robert Irvine Alkoholno piće

Natjecatelji u Sinjskoj alki

Gdje bi se 2018. trebao otvoriti zabavni park na temu seksa? a) Kina b) Brazil c) Japan d) Venezuela

2

Etaža Vješ� govornici (eris�ci)

Tramvajska šipka, trolej

1

pet za pet

Šuškavi glas Ujedinjeni narodi Pravi, tupi ili mrtvi Vanadij

4

SeaWorld, popularni zabavni park koji pruža uzbudljiva iskustva s vodenim životinjama, u početku nije bio zamišljen kao tematski park, nego..?

Dos�gnuće, stečevina

ODGOVORI:

"Redakcija otvara brojne mogućnosti, "Novinarstvo je pitati i od putovanja do susreta mnogo ljudi drugu u praksi to različitihstranu, profila. Može se dogoditi da jedantako dan radiš intervju zaista funkcionira." s kriminalcem, a drugi dan s

Miodrag Šajatović, glavni urednik nobelovcem." Lidera Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista

USKORO!

Intervjue s glavnim urednicima vodećih hrvatskih medija na temu novinarstva danas pročitajte u specijalnom izdanju Globala u lipnju!

GLOBALKO VAS POZIVA... Ako imate prijedloge, kritike, pohvale, probleme i teme koje želite da istražimo, slobodno nam se javite na e-mail: redakcija@GlobalNovine.eu

globalko

5

Hrvatska bi u lipnju trebala dobiti prostrani zabavni park - u kojem gradu? a) Umag b) Biograd na Moru c) Vodice d) Sveti Filip i Jakov

1. b) 2. a) 3. c) 4. d) 5. b)

sudoku

a) Zoološki vrt b) Izložbeni prostor c) Uzgajalište pojedinih životinjskih vrsta d) Restoran

premetaljka KAKAV SILNI LEADER! —————————— ——————

Autor: XANT

Global 26, travanj 2017.  

Global - novine po mjeri studenata

Global 26, travanj 2017.  

Global - novine po mjeri studenata

Advertisement