Page 1

Novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

ISSN 1849-4722

www.fpzg.unizg.hr

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine

Broj 21 / Godina 3 / studeni 2016.

Foto: Tin Bedenko

‘KVALITETNA’ OBNOVA DOMA

ZARADA IDE KROZ ŽELUDAC

POLITIČKI FENOMEN

Na studente sa stropa kupaonice preko struje kaplje voda!

Iksice na Facebooku studenti prodaju za 700 do 1000 kuna

Pernar: revolucionar ili isprazna zabava na kratke staze?

Str. 3

Str. 7

Str. 10


2

Studentski život

Studeni 2016.

IMPRESSUM

PLAGIRANJE Sveučilište u Zagrebu još nije uvelo sustav provjere radova

Fakultet političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb

Rijeka protiv plagiranja uspješna, što je sa Zagrebom?

Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić

U metropoli su Učiteljski, Stomatološki i Fakultet političkih znanosti uveli sustav za otkrivanje plagijata, i to o vlastitom trošku

GLOBAL

Novine studenata FPZG-a

Izdavač

Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj

Glavni urednik Igor Weidlich kontakt@igorweidlich.com

Izvršna urednica Matina Tenžera tenzera.tenzera@gmail.com

Urednik – mentor Zlatko Herljević zlatko.herljevic1@gmail.com

Uredništvo Silvija Vuković (Studentski život, Srednja), Zrinka Medak (Studentski život, Srednja), Matina Tenžera (Kultura, Reportaža), Tina OzmecBan (Kultura, Lifestyle), Filip Ožbolt (Sport), Mislav Lugonjić (Sport, Zadnja), Hanan Nanić (Društvo, Svijet/EU), Antonija Šipušić (Tehnologija, Poduzetništvo), Nika Mokos (Fotografija), Dorian Višnjić (Fotografija)

Lektura Snježana Babić Višnjić

Voditeljica promocije Kristina Balun global-promocija@fpzg.hr

Community manager Hrvoje Šoljić hrvojesoljic95@gmail.com

Fotoagencija Pixsell

Dizajn i prijelom Atlantis atlantis@atlantis-design.hr

Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav

Tisak Tiskara Novi list, Zvonimirova 20a, Rijeka

Kontakt za čitatelje global.novine@gmail.com

ISSN 1849-4722

Vuković G Silvija svuk11@gmail.com Kopić G Božica bozicakopic@gmail.com

V

elik dio sastavnica Sveučilišta u Zagrebu nema sustav za provjeru plagiranja, a oni fakulteti koji ga imaju nabavili su ga o svom trošku. Problem plagiranja postao je zanimljiv javnosti otkako se otkrilo da su neki naši visoki dužnosnici plagirali svoje radove. Posljedica za to nije bilo. Mladima se time šalje loša poruka da plagiranje i nije tako strašno. PROVJERA POVEĆALA KVALITETU Pitali smo Sveučilište u Zagrebu planiraju li uskoro svim svojim sastavnicama nabaviti sustav koji bi kvalitetnije pregledavao radove i utvrđivao je li neki rad plagijat, ali odgovor do zaključenja broja nismo dobili. Za razliku od Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci uvelo je takav sustav u akademskoj godini 2014./2015. Sve njegove sastavnice obvezne su napraviti provjeru završnih radova, diplomskih radova i doktorskih disertacija. Njegovo uvođenje stajalo je oko 140.000 kuna na godišnjoj razini, a do sada je sustavom prošlo 15.000 radova.     “Dokazano je da se uvođenjem sustava provjere originalnosti povećava kvaliteta rada jer afirmira studente da poboljšaju kreativnost, razinu promišljanja i kompetencije. Zanimljivo je da se u manje od šest mjeseci od uvođenja za 75 posto smanjio broj radova s visokim postotkom sličnosti (više od 50 posto), te je sada na razini od 2,5 posto od ukupnog broja provjerenih radova”, kaže prof. dr. sc. Zlatan Car, prorektor

Plagiranje je postalo zanimljivo javnosti nakon što se otkrilo da su neki naši visoki dužnosnici plagirali radove Foto: Dorian Višnjić/Global

za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci. Ti podaci dokazuju isplativost uvođenja sustava za provjeru plagiranja kako na razini osobnog napretka svakog studenta tako i na razini Sveučilišta.

Neke sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, poput Učiteljskog fakulteta, Stomatološkog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti, imaju sustave za otkrivanje plagijata koje su nabavile o

Definicija plagijata - plagirana s Wikipedije Plagijat (lat. plagere = oteti), označava čin prisvajanja ili kopiranja tuđeg pisanog, umjetničkog ili drugog kreativnog rada u svoj vlastiti, bilo djelomice ili u cijelosti, bez navođenja izvornog autorstva ili izvornika. Za razliku od krivotvorenja u kojemu je upitna autentičnost djela, kod plagijata je riječ o nezakonitom i neetičnom prepisivanju tuđeg djela, koje se prikazuje kao vlastito.

svom troškom. No oni nisu uveli obvezu korištenja sustava svim profesorima jer se on koristi na zahtjev pojedinog profesora ako posumnja da je neki rad mogući plagijat. U slučaju otkrivanja studentskog plagijata, rad bi se zatim prijavio Etičkom povjerenstvu koje onda provodi određene postupke ovisno o težini povrede. Većina fakulteta navodi i da u posljednjih pet godina nisu našli plagijate, pa se valja zapitati je li to zbog dobrih radova ili zbog njihove nedovoljne provjere. Dekan Učiteljskog fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Prskalo govori da sustav koriste od 2012. godine. PREPREKA JE CIJENA “U akademskoj 2015./2016. godini provedena su dva stegovna postupka protiv studenata, oba zbog iste teže stegovne povrede - prepisivanja/plagiranja, a u pet godina je evidentirana još jedna prijava. Od svih samo jedna prijava odnosila se na završni rad”, objašnjava Prskalo. Neki fakulteti, kao što je Šumarski, također planiraju uvođenje sustava, a i Veterinarski fakultet je u pregovorima za nabavu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet koristi razne internetski dostupne pretraživače i besplatne programe koji se mogu koristiti uglavnom na engleskom jeziku te su informirani o programu na hrvatskom jeziku koje je uvelo Sveučilište u Rijeci. Ono što možda sprečava fakultete za uvođenje sustava za provjeru plagijata trošak je same nabave. Tako dr. sc. Renata Mekovec, prodekanica na Fakultetu organizacije i informatike, kaže kako nemaju sustav prije svega zbog cijene i upitne učinkovitosti pretraživanja na hrvatskom jeziku.

ROĐENDAN Fakultet političkih znanosti u Zagrebu proslavio 54 godine rada

‘Najbolje su godine tek pred nama’ Roksandić G Ana ana.roksandic@gmail.com Pauković G Donatella paukovicdonatella@gmail.com

U

spjesi Fakulteta političkih znanosti rezultat su isključivo timskog rada svih zaposlenika i studenata te suradnje sa svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Njegovanje dobrih običaja dio je tradicije Fakulteta, a tu posebno mislim na kolegijalnost, poštivanje rada, životnog iskustva i ljudskog dostojanstva svih zaposlenika, te jačanje unutarnjeg zajedništva i osjećaja pripadnosti Fakultetu i Sveučilištu. I zato, sretan nam naš 54. rođendan, najbolje godine tek su pred nama – rekla je dekanica FPZG-a, prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić na svečanoj sjednici kojom je 7. studenoga proslavljen Dan fakulteta. S obzirom na poboljšanje kvalitete održavanja nastave na FPZG-u, dekanica Kos-Stanišić istaknula je da je povećan broj e-kolegija kao i kolegija koji se održavaju na engleskom jeziku. Također, postignut je i omjer jedan profesor na manje od 30 studenata. Uz to su tijekom prošle akadem-

Jedini je nedostatak Fakulteta manjak prostora, ali dekanica se nada da će i taj problem biti uskoro riješen

Svečana sjednica održana je u velikoj dvorani FPZG-a

Foto: Dorian Višnjić/Global

Nagrade najboljim studentima i predavaču Na samom kraju svečane sjednice podijeljene su nagrade onima koji su se najviše istaknuli. Ponos sa smjera novinarstva su Patricija Topić, Dino Zurak, Lucija Janković i Vjekoslav Šago, a s politologije to su Tin Puljić, Robert Mihaljinec, Dominik Grivac, Ivan Suknaić, Tomislav Mikulin, Florijan Bašić te Bruno Rukavina. Prema studentskim anketama, titulu najboljeg profesora u akademskoj godini 2015./2016., s prosječnom ocjenom 4,9, ponio je predavač engleskog jezika Saša Bjelobaba.

ske godine 2015./2016. prikupljeni kontakti bivših studenata te uskoro kreće aktiviranje alumni mreže. Jedini je nedostatak Fakulteta manjak prostora, ali dekanica se nada da će i taj problem biti uskoro riješen. Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, također je istaknuo nadu da će, uz podršku Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića, FPZG uskoro dobiti nove prostore. Prof. dr. sc. Pavo Barišić, novi ministar znanosti i obrazovanja, prisjetio se svog osobnog iskustva na FPZG-u, ustanovi svog prvog zaposlenja. Naime, ministar je tri godine na Fakultetu radio kao mladi istraživač, što je položaj koji je danas ekvivalentan položaju znanstvenih novaka. Okupljenima se obratio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je obećao gradnju nove zgrade Fakulteta. U sklopu Dana fakulteta održan je i okrugli stol “In memoriam – dr. sc. Marko Goluža u prigodi 15. obljetnice smrti”.


Studentski život ‘KVALITETNA’ OBNOVA Sa stropa kupaonice po studentima kaplje voda

Studeni 2016.

3

SC Prava radnika i sanacija opet u fokusu javnosti

Djelatnici u štrajku, menze ipak otvorene za studente

Štrajk će, prema najavama sindikata, trajati do ispunjenja štrajkaških zahtjeva, tj. do potpisivanja usuglašenog Kolektivnog ugovora Vuković G Silvija svuk11@gmail.com

D

a menze neće raditi jer djelatnici Studentskog centra idu u štrajk, nije obavijest koja je prvi put došla tek ovoga mjeseca. Prije nešto više od godinu dana ista je priča bila pokrenuta iz sličnih razloga. Kolektivni ugovori. To je ono s čime SC-ovci muku muče. Stoga su na međusindikalnom sastanku 9. studenoga predstavnici četiriju sindikata unutar SC-a dogovorili štrajk za 16. studenoga. Studenti ponovno do zadnjeg dana nisu bili sigurni hoće li menze i studentski servis raditi. Tko bi rekao da je ovo nedavno obnovljeno?

Foto: Iris Vuksan/Global

‘Radije bih neobnovljeni dom nego da me strah stati pod tuš!’ ‘Naš projekt mora biti samoodrživ i mora osigurati da više neće biti potrebna sanacija’, rekao je bivši sanacijski upravitelj SC-a Pejo Pavlović prije manje od godinu dana Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

N

ije prošla ni godina dana od obnove domova, a studenti već moraju paziti da ih u kupaonicama ne ubije struja. Naime, u Studentskom domu Stjepan Radić na stropovima nekih kupaonica skupljaju se vlaga i plijesan, a voda sa stropa preko električnih rasvjetnih tijela kaplje na pod, pa i na studente koji se tu zateknu. “Primijetila sam to prije nekoliko dana, dok sam tražila tuš u kojem radi svjetlo. Radije bih da dom izgleda kao prije obnove nego da me strah tuširati se”, rekla je stanarka doma Julija Šunjić. “Ovu razliku od 175 kuna, koliko je dom poskupio, radije bih uplatila za životno osiguranje. Žalosno je da već imamo takve probleme u tek obnovljenom domu”, nadodaje Julija.

U obnovu studentskih domova, koja je završena potkraj prošle godine, uloženo je gotovo 300 milijuna kuna. Studentski centar dobio je iz strukturnih fondova Europske unije 220 milijuna kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je 52,3 milijuna kuna. SVE JE POD JAMSTVOM Na pitanje kako je moguće da je već došlo do ovakvih problema u nekim kupaonicama, nitko od upitanih nije dao konkretan odgovor. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Studentski zbor i Studentski

U cijeli projekt obnove studentskih domova, koji je završen potkraj prošle godine, uloženo je gotovo 300 milijuna kuna

Voda kaplje s gornjeg kata preko rasvjetnog tijela pod naponom

‘Problem u kupaonicama je materijal za kade, one su napravljene od plastike, točnije PVC materijala. Taj se materijal lako izobliči, pa voda počne curiti. To je nekvalitetno riješio projektant kojeg smo htjeli promijeniti, ali nismo smjeli mimo projekta’, objašnjava glavni inženjer gradilišta Dubravko Vodanović

centar odgovaraju da su svi radovi obavljeni tijekom obnove SD Stjepan Radić pod dvogodišnjim jamstvom izvođača. Studentski zbor, kao i upravitelj doma Boženko Ćosić, navode da su u kontaktu sa SC-om, kojem javljaju sve teškoće i kvarove. Glavni inženjer gradilišta Dubravko Vodanović rekao nam je da još izlaze na teren i sve nedostatke koje vide odstranjuju i pokušavaju “pronaći neka rješenja koja bi bila još bolja nego što su u projektu”. Vodanović ističe kako je sad na Studentskom centru da više vodi brigu o održavanju jer o tome ovisi održivost i dugotrajnost te dodaje kako je nedavno Europska komisija bila u provjeri i potvrdila da je sve napravljeno sukladno propisima i projektu. “Problem s kupaonicama je materijal za kade, one su napravljene od plastike, točnije PVC materijala. Taj materijal se lako izobliči, pa voda počne curiti. To je nekvalitetno rješenje projektanta kojeg smo htjeli promijeniti, ali nismo smjeli mimo projekta”, objašnjava Vodanović. PROBLEMI SE MORAJU UKLONITI Pomoćnik ravnatelja za zajedničke poslove SC-a Velimir Mrkonjić rekao je da je “posao rekonstrukcije studentskih naselja proveden u skladu s projektom, troškovnikom i prema ugovoru. Za sve paviljone ishođene su pravomoćne uporabne dozvole. Za sve radove izvođač radova dao je jamstvo za kvalitetu koje vrijedi do 4. siječnja 2018. godine. Sve kvarove, nedostatke i primjedbe trebaju izvođači ukoniti u navedenom roku ili, ako oni to odbiju, naplatiti se iz jamstva”. Mrkonjić dodaje da nema opasnosti od eventualnog neotklanjanja problema. A i bivši je sanacijski upravitelj SCa, Pejo Pavlović, prilikom otvaranja domova rekao da “projekt mora biti samoodrživ i mora osigurati da više neće biti potrebna sanacija”. Uoči izlaska novog broja Globala, a nakon naših upita, kupaonice u domu zatvorene su radi popravka.

NIJE KAO LANI Situacija ipak nije identična kao prošle godine. Onda su sindikati najavili štrajk za 2. lipnja 2015. godine pa ga na kraju otkazali jer su se s tadašnjom sanacijskom upravom i Ministarstvom uspjeli dogovoriti o početku pregovora, o čemu smo pisali i u Globalu. Tada je predsjednik Novog sindikata Mario Iveković za Global rekao da je štrajk uvijek moguće sredstvo borbe, a da se “uspjehom u pregovorima smatra potpis kolektivnog ugovora kojim bi bili zadovoljni radnici Studentskog centra.” Do potpisa nije došlo jer, kako navode sindikati, sanacijska uprava SC-a u Zagrebu odbija potpisati u cijelosti usuglašen tekst Kolektivnog ugovora. No sanacijski upravitelj SC-a Mir-

‘Glavni zahtjev studentskih predstavnika bio je da se studentima osigura studentska prehrana nastavkom kontinuirana rada svih većih studentskih restorana SC-a i nastavkom rada studentskog servisa”, stoji u priopćenju za medije Studentskog zbora

ko Bošnjak za portal srednja.hr rekao je da su sindikati jednostrano prekinuli proces kolektivnog mirenja. “Studentski centar ‘postoji’ zbog studenata i obavezni smo studentima pružiti kvalitetnu uslugu. Postoje razni načini boriti se za prava radnika. Eventualno obustavljanje usluge prehrane studentima upitno je i kontraproduktivno”, dodao je. “Oni smatraju da smo imali prava pregovarati, ali ne i dogovoriti se. S obzirom na to da smo u sanaciji, oni bi pristali na potpisivanje ugovora kada bi se smanjila naša prava, a mi na to ne možemo pristati jer nam je upravo cilj očuvati ih”, objasnila je Biserka Sertić, glavna povjerenica Samostalnog sindikata zaposlenika studentskih centara Hrvatske - podružnice Zagreb. Predstavnici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu nakon najave štrajka sastali su se s upravom SC-a. “Glavni zahtjev studentskih predstavnika bio je da se studentima osigura studentska prehrana nastavkom kontinuirana rada svih većih studentskih restorana SC-a i nastavkom rada Studentskog servisa”, stoji u Priopćenju za medije Studentskog zbora. Neke studentske udruge izrazile su podršku radnicima SC-a još prošle godine, a to se nastavilo i sada kada je ona radnicima ponovno potrebna. TRANSPARENTI NA SMOTRI Štrajkaši su svoju poruku prenijeli rektoru Damiru Borasu i okupljenom mnoštvu ispred Francuskog pavljona na otvorenju Smotre Sveučilišta, zviždeći i mašući transparentima s natpisima: “Prestari smo za Njemačku”, “No sikiriki, radim za kikiriki”... Rektor im se obratio, poručivši da za sve postoji vrijeme i mjesto. Srećom za studente, iako je štrajk ovoga puta na najavljen dan započeo, menze i studentski servis su radili. Štrajk će, prema najavama sindikata, trajati do ispunjenja štrajkaškog zahtjeva, točnije, do potpisivanja usuglašenog teksta Kolektivnog ugovora.

Štrajkaši su se kao ‘gosti iznenađenja’ pojavili i na otvaranju Smotre Sveučilišta Foto: Karlo Tancabelić/Global

Tina S.: Može li se izvedbeni plan nastave (u koji ulaze uvjeti za polaganje određenog kolegija i ispitni rokovi) mijenjati u tijeku akademske godine? Draga Tina, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Pravilniku o studiranju izvedbeni plan objavljuje se prije početka nastave u akademskoj godini i dostupan je javnosti. Iznimno se izvedbeni plan može izmijeniti iz opravdanih razloga, ali u tom slučaju mora biti pravodobno objavljen na oglasnoj ploči i na internetskoj stranici sastavnice.


4

Studeni 2016.

Studentski život

Foto: Jurica Galoić/Pixsell

Foto: Luka Šatara/Global

21. SMOTRA SVEUČILIŠTA U tri dana predstavila se čak 604 studijska programa

Pročelnik Lovrić: Plan Kampusa Borongaj treba redefinirati

Tancabelić G Karlo tancabelic.karlo@gmail.com Medak G Zrinka zrinka95@gmail.com

Č

ak 604 studijska programa predstavila su se na 21. Smotri Sveučilišta u Zagrebu, koja se održala od 17. do 19. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu. Prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom, prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić zahvalila je na otvorenju svima koji su se odazvali pozivu te je istaknula kako je uvjerena da će Smotra pridonijeti odlukama budućih i sadašnjih studenata da ostanu u Hrvatskoj. Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras rekao je da se “kvaliteta Sveučilišta u Zagrebu često u medijima prešućuje i ‘izokreće’”, jer je, prema podacima, zagrebačko sveučilište na listama svjetskih sveučilišta na koje se referiraju mediji, ali je i u regiji priznato kao kvalitetno sveučilište. “Sveučilište je daleko najveći ‘proizvođač’ znanstvene literature u Hrvatskoj, zato smo i dobili priznanje time što smo uključeni u posebnu grupu

Počela je gradnja 209 stanova za mlade znanstvenike zagrebačkog Sveučilišta u Podbrežju, s ciljem zadržavanja mladih u Hrvatskoj istraživačkih sveučilišta u istočnoj i jugoistočnoj Europi, zajedno s Karlovim sveučilištem u Pragu, sveučilištima u Budimpešti, Varšavi, Ljubljani, Beogradu te s estonskim sveučilištem, odnosno u grupu razvojnih sveučilišta u tome dijelu Europe”, nadodao je Boras. Smotra se održala pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, a pročelnik gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić istaknuo je kako je grad ponosan na svoje sveučilište koje je najveće i najbolje u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Lovrić se osvrnuo i na niz projekata koje grad provodi sa Sveučilištem, kao što je obnova Francuskoga paviljona i nova zgrada Muzičke akademije. Najavio je i da će se nastaviti rješavati prostorni uvjeti za zagrebačke fakultete. Naglasio je i da je potrebno “redefinirati plan Kampusa Borongaj jer onaj model koji je tamo zamišljen sasvim sigurno nije realan i ostvariv, riječ je o velikoj površini, pa je vrijeme da grad-

Sveučilište je najveći ‘proizvođač’ znanstvene literature u nas, zato smo i dobili priznanje time što smo uključeni u posebnu grupu istraživačkih sveučilišta u istočnoj i jugoistočnoj Europi, rekao je rektor Boras

Živopisnih i inovativnih štandova i predstavnika fakulteta nije manjkalo

Sve veća posjećenost Na ovogodišnjoj Smotri Sveučilišta predstavljen je 31 fakultet i tri umjetničke akademije te druga visoka učilišta iz Zagreba, ali i sveučilišta u Splitu i Dubrovniku, Hrvatsko katoličko sveučilište te veleučilišta, visoke škole i ostali sudionici iz naše zemlje. Među mnogim maturantima, na Smotru je došla i Klaudia Curman iz Oroslavja koja kaže da je “došla pogledati što se nudi, a zainteresirana je za likovnu umjetnost i psihologiju”. Nakon obilaska svih fakulteta, zaključila je da joj je drago što je došla, sve je zanimljivo, a ljudi su dragi i pristupačni. S njom se složio i Franjo, maturant gimnazije Sesvete, koji je istaknuo da je dobio odgovore na sva svoja pitanja. Matea Vučetić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije na Smotri je predstavljala svoj fakultet. “Posjećenost je dobra, čak i viša nego prijašnjih godina, a sve više maturanata je zainteresirano za STEM područje”, rekla je Matea.

Foto: Jurica Galoić/Pixsell

Najbolja predstavljanja i sudionici nagrađeni Nakon tri uspješna dana, u Kinu SC-a dodijeljena su priznanja najuspješnijim sudionicima. Priznanja su dodijelili rektor Damir Boras i prorektorica Ivana Čuković-Bagić. Tehničko veleučilište u Zagrebu i Visoka škola za komunikacijski menadžment Edward Bernays dobili su priznanje za uspješno predstavljanje. Dodijeljeno je i priznanje za medijsko praćenje Smotre, koje je dobio Fakultet političkih znanosti. Prirodoslovno-matematički fakultet i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dobili su priznanje za komunikativnost i susretljivost, a priznanja za najoriginalnije predstavljanje na Smotri osvojili su Tekstilno-tehnološki fakultet i Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Najbolje promidžbene materijale imao je Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije. U kinodvorani najbolje su se predstavili Matematički

odsjek PMF-a i dr. sc. Matija Babić prezentacijom “Što rade matematičari?”, Ekonomski fakultet i izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić prezentacijom “Menadžment promjena – mit ili stvarnost?”, te Fakultet strojarstva i brodogradnje i prof. dr. sc. Bojan Jerbić prezentacijom “S robotima može bolje”. Učiteljski i Šumarski fakultet dobili su priznanja za najbolje uređeni izložbeni prostor, a za najbolje ukupno predstavljanje u izložbenom prostoru nagrađen je Fakultet organizacije i informatike. Gradskom uredu za zdravstvo grada Zagreba uručeno je priznanje za poseban doprinos u edukaciji i informiranju posjetitelja Smotre, a za izniman doprinos u organizaciji Smotre nagrađeni su Akademija dramske umjetnosti i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Predavanja: Skoko o osobnom brendiranju, a Kurelić o Trumpu Novost ovogodišnje Smotre bilo je održavanje niza popularno-znanstvenih i umjetničkih prezentacija u Kinu SC-a, pod nazivom “Najbolje sa Sveučilišta”- ukupno 50 predavanja u trajanju od 20 minuta, koje su održali najvrsniji i najzanimljiviji sveučilišni nastavnici i znanstvenici. Posljednjeg dana na red je došao i Fakultet političkih znanosti. Profesori Božo Skoko i Zoran Kurelić održali su predavanja kojima su auditorij pokušali animirati da se bolje informiraju o samim studijima. Dok je Skoko predstavio područje interesa u kojemu je najaktivniji - brendiranje i kako u njemu biti uspješan na osobnoj razini, Kurelić se kao politolog usmjerio na političke aktualnosti glede rezultata američkih predsjedničkih izbora i političke nekorektnosti u Trumpovoj kampanji. Razumljiv tijek izlaganja, aktualna i zanimljiva tema te ležeran stil prezentiranja, obojici su bili zajednički nazivnik.

Foto: Jurica Galoić/Pixsell

ska uprava i Sveučilište vide u kojemu će smjeru dalje ići taj projekt”. Podsjetio je da je počela gradnja 209 stanova za mlade znanstvenike zagrebačkog Sveučilišta u Podbrežju, s ciljem zadržavanja mladih u Hrvatskoj. Ovogodišnja ceremonija otvaranja najpopularnijeg studentskog događaja nakon brucošijada, sigurno će se pamtiti. Od brojnih uvedenih noviteta, Francuski je paviljon prvi put postao dijelom cjelokupnog izložbenog prostora u kojemu su se različitim performansima, izložbama i koncertima predstavile tri zagrebačke akademije. Tako su studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta “krstili” otvorenje desetominutnom modnom revijom za sve uzvanike, od kojih su neki od prikazanih projekata ostvareni upravo suradnjom sa studentima triju akademija. Ipak, u izložbenom šatoru su studenti pokazali svu raskoš matičnih fakulteta obiljem interaktivnih prezentacija od kojih je dobar dio štandova ponudio inovativnije prezentacije nego prošlih godina.


6

Studentski život

Studeni 2016.

ESN ZAGREB Razgovor s Nikolinom Relić

‘Važno je izabrati fakultet što sličniji matičnom’

ERASMUS Ne događa se često, ali ponekad razmjena krene po zlu

ESN Zagreb radi na informiranju lokalnih studenata i pozivaju sve zainteresirane da prate njihov Facebook

Perošević G Lara lara.perosevicc@gmail.com

J

ednom kada iskusiš mobilnost, postaje zarazna i samo pronalaziš različite prigode i mogućnosti za sljedeći odlazak u nepoznato. Kako mi u ESN-u kažemo: Mobilnost je životni stil. To je zaista tako! - kaže Nikolina Relić, apsolventica socijalne pedagogije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i predsjednica Erasmus Student Networka u Zagrebu. Naime, tu volontersku udrugu “otkrila” je nakon svog povratka s razmjene u Belgiji, odmah se u nju učlanila, da bi je danas predstavljala. Što je, zapravo, Erasmus Student Network Zagreb i čime se bavi? “Udruga organizira događanja i aktivnosti za Erasmusove studente u našem gradu, i to na svakodnevnoj bazi, ali organiziramo i događaje za lokalne studente koje pokušavamo interaktivno, pod parolom “Student pomaže studentu”, informirati o mogućnostima mobilnosti koje su u današnje vrijeme zaista raznolike, te ih svojim iskustvom motivirati na mobilnost putem Erasmus+ programa”, kaže Nikolina. Ističe da je studenata koji odlaze u inozemstvo svake godine sve više. Kaže kako su studenti sve upoznatiji sa samim programom što dovodi do povećanja broja prijava, ali o programu Erasmus, smatra, treba mnogo više razgovarati i pravodobno informirati studente. “ESN Zagreb zaista radi na informiranju lokalnih studenata i pozivam sve zainteresirane da prate naše stranice na Facebooku na kojima najavljujemo različite informative radionice o programu Erasmus+ koje organiziraju studenti s iskustvom mobilnosti”, kaže Nikolina. I ona sama rado podijeli svoja iskustva iz Belgije. Nakon njezine razmjene, s obzirom na različitost programa na matičnom fakultetu i onom na Erasmusu, nisu joj priznati svi predmeti na matičnom fakultetu. Iako je neke predmete s matičnog fakulteta morala polagati nakon povratka, nije imala nikakva iznenađenja dolaskom u Hrvatsku jer je potpisala interni ugovor na fakultetu sa svim obvezama koje je čekaju nakon povratka s razmjene. Naravno, ponekad je za studente gubitak godine, semestra ili dvostruko polaganje kolegija faktor koji ih odbija od odlaska na razmjenu, ali ističe kako

je to iskustvo za koje se isplati otvoriti knjigu nakon povratka. Na pitanje postoje li takvi slučajevi nepriznavanja kolegija u Europi i ako ne, zašto im ima u nas, Nikolina je objasnila da se “predmeti u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, priznaju s obzirom na sličnost s kolegijima matičnog fakulteta. Iz tog razloga, važno je birati fakultete koji su što sličniji matičnom fakultetu u Hrvatskoj. Pričajući s ostalim Erasmusovim studentima iz Hrvatske, ali i ostatka Europe, ne može se pronaći neki obrazac s obzirom na zemlju iz koje student dolazi. Zaista sve ovisi od sveučilišta do sveučilišta, od fakulteta do fakulteta, ali i od pojedinca do pojedinca te njegova izbora.” Nikolina svoje iskustvo u Belgiji opisuje kao osobni rast i razvoj. Dodaje da su zapadnjaci malo suzdržaniji u prvim kontaktima s ljudima od naših ljudi, ali to nikako ne znači da su nepristupačni. S obzirom na to da je Nikolina još studentica diplomskog studija, želja joj je iskoristiti i mogućnost odlaska na Erasmus+ stručnu praksu.

Ivković G Hana hana.ivkovich@gmail.com

Nikolina Relić

Financijski dodatak za određene skupine O životu u inozemstvu Nikolina kaže da treba biti dobro organiziran, što prije pronaći smještaj, rasporediti proračun i, najvažnije, što prije prilagoditi se novoj sredini i kulturi jer pravila koja vrijede ovdje, ne vrijede i u drugim zemljama. Govoreći o novcu dotaknula se dodatnih stipendija koje student može ostvariti. “Postoje posebne kategorije za osobe s invaliditetom (s obzirom na stupanj invaliditeta dobiva se dodatak na osnovnu stipendiju) i za osobe s nižim socioekonomskim statusom koje dobivaju 200 eura više od osnovne stipendije, a ona ovisi o zemlji u koju student ide”, objašnjava Nikolina.

FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

Razriješen v.d. dekana Željko Holjevac

ijeće Filozofskog fakulteta održalo je u ponedjeljak 21. studenoga izvanrednu sjednicu na kojoj je odlučeno da se vršitelj dužnosti dekana Željko Holjevac razriješuje dužnosti. U priopćenju Vijeće navodi da je Holjevac razriješen “zbog opstrukcije rada Vijeća, odluka koje su produbile krizu upravljanja i prijetnji kaznenim progo-

Kad čari stranog sveučilišta zamijene prazni džepovi

Preniske stipendije, problemi sa smještajem, borbe s administracijom, pa čak i gubitak akademske godine moguće su neželjene posljedice studentske razmjene

Foto: Privatna arhiva

V

Nekad Erasmus ne ispadne kako ga zamišljamo

nom što ih je uputio članovima Vijeća”. Predloženo je da novi v.d. dekana bude profesor Neven Budak, bivši dekan fakulteta. Osim toga, Vijeće je izglasalo opoziv dosadašnjim članovima Senata Sveučilišta koji su predstavljali Filozofski fakultet i izabralo nove članove. Odlučeno je i da se pokreće postupak izbora novog dekana. (Zrinka Medak)

K

ad je Ana pošla u dalek i egzotičan Japan na razmjenu studenata, nije joj bilo na kraj pameti da će zaglaviti u jednoj od najskupljih zemalja bez imalo novca - sve samo zato jer kartice njezine banke u toj zemlji ne rade. No to je bio samo početak njezinih muka. “Kada sam riješila taj problem, uslijedio je drugi. Dignula sam 10.000 jena (oko 650 kuna) na bankomatu i kada sam pogledala račun vidjela sam da su mi skinuli funte s računa, a jeni su ostali netaknuti”, rekla je Ana, te nadodaje “funte su pretvorili u kune, kune u eure, eure natrag u kune i onda te kune u jene”. “Naplatili su mi dvije konverzije, uzeli 15 kuna i 3 posto iznosa. U toj konverziji sam ja u vjetar bacila oko 150 kuna!”, izbezumljeno govori Ana. GODINA ZA DEPRESIJU Njezina je priča jedna od rijetkih s lošim iskustvima tijekom razmjene. Većina takvih putovanja prođe glatko i s mnogo zabave, te se studenti veselo vraćaju puni pozitivnih iskustava. No svaka priča ima dvije strane i ne završe sva putovanja sretno. Ani su muke u Japanu prouzročile financijske brige jednako kao i studentici Klari. Ona je sa svojom kolegicom išla u Španjolsku u sklopu Erasmusa, ali su se obje morale vratiti ranije kući jer jednostavno nisu mogle preživjeti sa samo 410 eura stipendije u toj skupoj zemlji. “Dečko koji nam je pomagao nije mogao vjerovati da smo dobile tako malu stipendiju za, kako je sam rekao, ‘jedan od skupljih gradova u Španjolskoj’. Istina, u ugovoru piše da stipendija ne pokriva sve troškove života, ali 410 eura na mjesec je premalo za grad kao što je Pamplona”, tvrdi Klara. Osim problema s novcem djevojke su imale problema i s pronalaskom smještaja, koji je bio ili preskup, ili u jako lošim uvjetima.

Studenti bi se prije odlaska mogli na internetu informirati o mogućim troškovima

“Uputili su nas na studentske domove, ali studentski domovi mjesečno stoje kao cijela naša mjesečna stipendija, ili čak dvostruko”, prepričava Klara i dodaje kako su tada shvatile da, ako ostanu još u hostelu, neće više uopće imati novca za povratak i pa su odlučile kupiti karte za natrag. Osim financijskih i smještajnih, još su veći problemi kad po povratku student ili studentica ne uspiju dobiti priznanje predmeta koje su u inozemstvu položili. Josipa je imala upravo takvu situaciju, zbog koje je izgubila čak dvije akademske godine. Nakon što je položila odabrani kolegij na stranom sveučilištu, nisu joj priznali ispit te ga je morala ponovno odslušati i položiti, izgubivši time zadnju godinu preddiplomskog studija. “Naravno, kroz suze sam pokušala objasniti da to znači da gubim godinu jer neću moći završiti preddiplomski

Studentici Josipi, nakon što je položila odabrani kolegij na stranom sveučilištu, nisu priznali ispit u Hrvatskoj te ga je morala ponovno odslušati i položiti, izgubivši time zadnju godinu preddiplomskog studija

studij i upisati diplomski, na što sam dobila odgovor da to nije tako crno i da tu godinu iskoristim za rad na sebi, možda naučim novi jezik”, prepričava Josipa, koja je “praznu godinu na kraju iskoristila za izvlačenje iz depresije”. FINANCIJSKE POTPORE Kako komentiraju probleme studenata sa stipendijama i smještajem u sklopu projekta Erasmus, upitali smo Snježanu Matek Sačer iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije. “Važno je istaknuti da je riječ o sufinanciranju mobilnosti te je financijska potpora samo dio pogodnosti koje studenti ostvaruju sudjelovanjem u programu. Iznosi mjesečne financijske potpore za studente iz Hrvatske viši su od europskog prosjeka, a ovise o odredištu”, kaže Matek Sačer. Objašnjava i da su Europska komisija i Erasmus Student Network (ESN) osmislili projekt HousErasmus+. “Tijekom provedbe projekata mobilnosti očekuje se i od visokih učilišta primatelja i pošiljatelja da pruže potporu studentima prilikom traženja smještaja”, ističe Matek Sačer. Studentska putovanja gotovo su uvijek predivna iskustva, ali se vrlo lako mogu pretvoriti u prizor iz noćne more. Stoga je potreban oprez i dobra prethodna priprema za ugodno i dobro iskustvo.


Studentski život

Studeni 2016.

7

STUDENTSKI DOKUMENTI Ilegalna kupoprodaja na društvenim mrežama uzela je maha

Iksice na Facebooku studenti prodaju za 700 do 1000 kuna

Horvat G Tamara thorvat1997@gmail.com

S

tudentska iskaznica službeni je identifikacijski dokument studenta, a ilegalno se u Zagrebu može nabaviti za otprilike 700 do 1000 kuna. Naime, studenti bezbrižno pišu objave na Facebooku u kojima među ostalim, prodaju i iksice, no tako krše razne pravilnike. Zbog njihove povrede, studente se može sankcionirati na razne načine, a prodajom ili kupnjom iksica riskiraju obustavu potpore na prehranu u roku od tri mjeseca. Ipak, neki od studenata ne mogu podnijeti mjesečne financijske troškove za prehranu ako ne koriste iksice pa riskiraju i nastoje je kupiti po što nižoj cijeni. NEMA NI POSUDBE, KAMOLI PRODAJE Studenti koji ustupe iksicu drugom korisniku ili koriste iksicu drugog korisnika krše članak 15. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata. Mnogi nisu toga svjesni, ali zapitajmo se što bi se dogodilo kada bismo koristili nečiju osobnu iskaznicu ili bankovnu karticu? Iksica je studentska iskaznica, nečije vlasništvo i dokument koji se ne bi trebao posuđivati, a njena prodaja trebala bi biti nemoguća. Nije rijetkost vidjeti da studenti u menzama posuđuju iksice jedan drugome, a davatelji usluge prilikom izdavanja računa ne vode brigu o tome na čije ime je ona naslovljena. Tako se također povređuje pravilnik te smo svjedoci da se svakodnevno u menzama događaju stotine takvih propusta koji nigdje nisu zabilježeni. Iz Ureda studentskog pravobranitelja kažu da se do sada nisu susretali s tužbama za prodaju i kupnju iksi-

Studenti koji ustupe iksicu drugom korisniku ili koriste iksicu drugog korisnika krše članak 15. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata

obzirom na to da je sportaš te se u njegovu prehranu ne uklapa hrana iz menze. Cijena koju traži je 900 do 1000 kuna, a spreman ju je, kaže, i sniziti, ako bude potrebno. Neki studenti su, kako tvrde, primorani prodati iksicu zbog nedostatka novca. Jedan od njih je prijatelj Mateje T. koji se odlučio za prodaju jer je potrošio novac koji je bio namijenjen plaćanju režija. NOVAC ZA BIZNIS Bruno H. prodaje iksicu za 700 kuna. On se bavi novinarstvom i kaže da mu je potreban novac da bi što uspješnije vodio svoj portal. Izvanredni studenti uz plaćanje nemaju studentska prava pa tako niti pravo na korištenje iksice, iako im je ona uručena na početku studi-

Studente se može sankcionirati na razne načine, a prodajom ili kupnjom iksica riskiraju obustavu potpore na prehranu u roku od tri mjeseca

Iksica je službeni identifikacijski dokument studenta pa se njezina financijska vrijednost ne bi trebala procjenjivati Foto: Dorian Višnjić/Global

ca, nego samo s upitima vezanim za prestanak ostvarivanja prava na subvencioniranu prehranu. Student V.J. odlučio se na prodaju s

Neki su studenti primorani prodati iksicu zbog nedostatka novca. Jedan od njih je se odlučio za prodaju jer je potrošio novac koji je bio namijenjen plaćanju režija

ranja. Jedna od njih je Graciela Č. koja kaže da su joj mjesečni troškovi zbog prehrane drastično viši. S obzirom na to da živi s cimericom koja je redovan student, koristi njezinu iksicu. Studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta troškovi su viši nego onima koji studiraju u svome gradu. Treba promisliti na koji način bi im se mogao olakšati život u drugoj sredini. Ilegalna kupnja iksica sigurno ne bi trebala biti jedan od njih. Zanimljiva je činjenica da niti u Centru za autorizaciju prava u Srcu niti Uredu studentskog pravobranitelja do sada nisu zaprimili nijednu pritužbu na korištenje tuđe iksice.

PARALELNO STUDIRANJE Želje i obveze koje nerijetko nije lako uskladiti

Dva indeksa, bezbroj obveza i nula sati za predah od fakultetskih briga

Škreblin G Željka zeljkaskreblin6@gmail.com

I

ako nekome može zvučati poput noćne more, neki studenti studiraju paralelno na dva fakulteta. Premda je to često naporno i zahtijeva mnogo truda i učenja, Filip Zadro sretan je što ima prigodu studirati ono što voli, sociologiju i komparativnu književnost te filmsku i TV režiju. “Kad sam upisao drugi fakultet, sve se promijenilo. Sad imam dva indeksa, dva studomata, ali i dvostruko više obveza te učenja. Raspored na Akademiji dramskih umjetnosti mi je fiksan, ali na Filozofskom fakultetu imam samo izborne kolegije, pa kombiniram rasporede”, kaže Filip i dodaje kako mu je srećom samo jedan raspored fiksan jer bi mu inače nastao kaos. Ne može svatko paralelno studirati. Kako bi student mogao upisati drugi fakultet, mora na prvom zadovoljiti

‘Najveća mana paralelnog studiranja jest da se ničemu ne možeš potpuno posvetiti’

Ponekad je teško odlučiti se između dva fakulteta

Foto: Nika Mokos/Global

neke uvjete. Tako primjerice na prvom studiju mora osvojiti 50 ECTS bodova te imati prosjek viši od 4,0. Nakon što zadovolji te uvjete, prijavljuje smjer na internetskoj stranici Postani student. Ako na državnoj maturi nije pisao izborni predmet koji mu je potreban za upis na drugi studij, mora ponovno pristupiti državnoj maturi te položiti taj predmet. Istodobno je na svojem fakultetu potrebno uzeti prijepis ocjena te predati molbu za upis na onaj fakultet koji se želi upisati. “Sve je zapravo isto kao i kad prvi put upisuješ fakultet, osim što sad moraš

Ako je osoba na prvom fakultetu u deset posto najboljih studenata, upis na drugi fakultet, odnosno paralelni studij, je besplatan

na prijavi napisati da već studiraš”, govori Filip. Drugi fakultet se ne mora nužno plaćati. Naime, ako je osoba na prvom fakultetu u deset posto najboljih studenata, upis na drugi fakultet, odnosno paralelni studij, je besplatan. Benedikta Brblić, studentica Filozofskog fakulteta, na četvrtoj je godini komparativne književnosti i pedagogije odlučila upisati kroatistiku i španjolski jezik. Ništa nije morala plaćati zbog svojih izvrsnih ocjena na prvom fakultetu. Prve dvije godine bile su joj najteže zbog obveznih predavanja, ali profesorima nikad nije htjela reći da studira paralelno. No to je bilo teško jer “najveći problem paralelnog studiranja jest da se ničemu ne možeš potpuno posvetiti. Zadaće se pišu u zadnji tren, knjige se ne čitaju detaljno, a ispiti se ne spremaju za odličnu ocjenu nego za prolaz”, govori Benedikta.


8

Srednja

Studeni 2016.

NAJBOLJE PUTOVANJE Kamo srednjoškolci najradije odlaze i zašto

Što se dogodi na maturalcu, ostaje na maturalcu!

ČEŠKA Prag je idealan izbor za dobar provod koji ne stoji mnogo novca. Poznata češka piva, koje se konzumiraju u umjerenim količinama (šala mala), vrlo su jeftina. Također se može sjesti i u najbliži restoran te fino jesti za pristojnu cijenu. Nakon dobrog okrepljenja, slijedi razgledavanje grada koji se može ponositi svojom prekrasnom starom jezgrom. Iako nema mora, ovaj grad može štošta ponuditi. Od šetnje ulicama koje su bogate poviješću, pogleda s Karlova mosta, uživanja na Starogradskom trgu do posjeta najvećem drevnom dvorcu na svijetu, Praškom dvorcu. Pomaže i što nije predaleko, a na putu se još mogu posjetiti Budimpešta, Beč ili Bratislava.

G bozicakopic@gmail.com Božica Kopić

M

aturalac je jedno od boljih sjećanja na srednjoškolske dane. Trenuci provedeni na maturalcu nikada se ne zaboravljaju i uvijek su zanimljiva i neiscrpna tema budućih razgovora. Pri odabiru kamo

Trenuci provedeni na maturalnom putovanju nikad se ne zaboravljaju i uvijek su zanimljiva i neiscrpna tema budućih razgovora

putovati, u ponudi su brojne primamljive opcije izvan granica Hrvatske. Tri najčešća odabira su: Španjolska, Grčka, Češka, dok je nešto rjeđi

odlazak u Nizozemsku. Slijedi kratak opis svake opcije te razlozi zašto bi to bilo idealno odredište za provod koji će se pamtiti cijeli život.

Kod odabira odredišta za maturalac traži se omjer cijene i atraktivnosti

Foto: Anamarija Relja/Global

DRŽAVNA MATURA Što maturante ove godine očekuje na najvažnijem ispitu?

Sociologija skraćena, hrvatski jezik i geografija produljeni

Šalić G Gabrijela gabrijela.salic@gmail.com

I

spitni katalozi za dobar dio predmeta na državnoj maturi promijenjeni su. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) učinio je to nakon sedam godina. Budući da ispitni katalozi služe kao orijentacijski dokument maturantima, njihova promjena bitno utječe na učeničko razumijevanje i shvaćanje postupaka i razina znanja koja će se primjenjivati na ispitima. Nakon što je 2008. godine u ispitnim katalozima na internetskim stranicama objavljeno gradivo koje se polaže i način na koji će pitanja biti formulirana i strukturirana, prošlogodišnje promjene nekih ispitnih kataloga, poput biologije i kemije, ostavile su tadašnje maturante zbunjenima. Kako sam NCVVO navodi, cilj je njihova djelovanja poboljšanje metrijskih karakteristika ispita državne mature. Ove godine, ispitni katalozi matemati-

Za one malo odvažnije tu je Grčka koja je sve češća opcija za maturalno putovanje. Stara arhitektura, ruševine, arheološka nalazišta i hramovi možda su glavne asocijacije na Grčku. Posjet Ateni, obilazak Akropole, Partenona, muzeja u Delfima, vožnja brodom do Krete, dolazak na stadion Olimpija gdje su se prvi put održale Olimpijske igre - sve su to razlozi zbog kojih se tijekom obilaska isplati dugosatno pržiti na suncu. Ono što Grčka također može ponuditi zapanjujuće su pješčane plaže i bistro more. Stoga, nema brige zbog zavidne boje.

NIZOZEMSKA

ŠPANJOLSKA Vjerojatno najpopularniji odabir je Španjolska i odlazak u poznati Lloret de Mar, gradić koji privlači mnoge mlade željne zabave. Nezaboravni izlasci u najpoznatije klubove, u kojima se često organiziraju zabave isključivo za Hrvate, posjet mnogim atrakcijama Barcelone, poput katedrale Sagrada Familia, magičnih fontana, posjet Dalijevu muzeju, penjanje na brdo Montserrat, vožnja Azurnom obalom, itekako su dovoljni razlozi za odabir ove opcije. Temperamentni duh Španjolske, zvukovi flamenca, ispijanje sangrije te miris slasne paelle zasigurno će osvojiti svakog posjetitelja.

GRČKA

U katalogu hrvatskog jezika navodi se manje zadataka uz polazne tekstove, ali povećan broj zadataka bez polaznog teksta

Stari ispiti neće biti od pomoći Foto: Dorian Višnjić/Global

ke, povijesti, logike, likovne umjetnosti te grčkog i latinskog jezika nisu mijenjani. U promijenjenim katalozima primjećuje se pak promijenjena struktura ispita, izostavljanje određenih formi zadataka te uvođenje drugih. Katalozi za ispite iz obveznih predmeta, poput stranog i hrvatskog jezika, promijenjeni su. U katalogu hrvatskog jezika navodi se manje zadataka uz polazne tekstove, ali više zadataka bez polaznog teksta. Naposljetku se broj zadataka ne mijenja, samo se vrijeme izvođenja ispita produljuje. U ispitu iz engleskog jezika mijenja se raspored ispitnih cjelina te stanka između ispitnih cjelina više nije nužna. Poneki ispiti, poput sociologije, skraćeni su, a poneki produljeni, poput geografije i hrvatskog jezika. Uređen je i sustav bodovanja pojedinih zadataka kako bi svaki dio nosio jedan bod, a došlo je i do korekcija u broju ri-

ječi za eseje i promjene redoslijeda pisanja ispita sastavljenih od više cjelina. Profesorica Prve gimnazije u Zagrebu, Zlata Paštar, jedna je od profesora koji sastavljaju ispite za maturu iz predmeta Politike i gospodarstva te Sociologije. Smatra da promjena strukture ispita neće utjecati na učeničke odabire izbornih predmeta na maturi jer se orijentiraju prema vlastitim interesima i potrebama studija koji žele upisati. Također, ne vidi razlog zašto bi smanjeni broj zadataka u kraćem vremenskom roku iz ispita iz Sociologije stvarao problem kada su se prošle generacije susretale s istim rasponom gradiva samo u opširnijem ispitu. “Izmjene u ispitnim katalozima neće utjecati na predavanja, a neće stvoriti ni probleme s ispitom na maturi. Ishodi su jasni kao i do sada, a literatura za nastavnike i učenike, kako obvezna tako i dodatna, ostala je ista”, kaže Paštar.

Amsterdam je grad koji sigurno može ponuditi mnogo toga za idealno maturalno putovanje. Od odličnih noćnih provoda, poznatog Amstel piva, točionice Heineken, opuštenih ljudi na ulicama, do posjeta mnogim zanimljivim muzejima. Neki od njih su Rijks muzej, kao najveći nacionalni muzej, gdje se nalazi najveća i najbolja kolekcija nizozemske umjetnosti, zatim Van Goghov muzej, muzej voštanih figura i mnogi drugi. Zanimljiv je i posjet brusionici dijamanata, kući Anne Frank, izlet u Den Haag. Odličan je izbor i vožnja brodom te krstarenje po kanalima prekrasnog Amsterdama. Kao specifičnost ove zemlje tu su brojna ribarska naselja uređena kao muzejski prostori sa starim zanatima. Kao šećer za kraj putovanja tu je i odlazak u Disneyland.

ZA BUDUĆE PRAVNIKE...

Pravni fakultet u Zagrebu ukida prijamni ispit

Z

agrebački Pravni fakultet odlučio je ukinuti prijamni ispit za maturante koji namjeravaju upisati fakultet od akademske godine 2016./17. “Pozivamo sve srednjoškolce, gimnazijalce da ozbiljno razmisle o tome da upišu Pravni fakultet. Evo, nedavno smo donijeli odluku kojom se nadamo da ćemo dobiti i više potencijalnih vrsnih kandidata – ukidamo prijamne ispite”, izjavio je za HRT Davor Derenčinović, prodekan Fakulteta, i dodao kako će se za upis odsad vrednovati isključivo uspjeh na državnoj maturi. Objasnio je kako ovom promjenom Fakultet želi dobiti više potencijalnih vrsnih kandidata te se nada se da će izvrsnost koju njeguje već 240 godina uspjeti nastaviti njegovati i dalje. Tako se Pravni fakultet pridružuje većini zagrebačkih fakulteta koji nemaju prijamne ispite. (Hana Ivković)


Društvo

Studeni 2016.

9

VLADA STRUČNJAKA Političari u izjavama zazivaju tehnokraciju, ali treba li nam ona?

‘Nema politike bez ideologije’

Sever G Matej matejsever@outlook.com

S

tručnost, reforme i zajedništvo. Bez ideologije, vlada stručnjaka i - domoljublje. Bili su to najviše korišteni izrazi u prošla dva izborna ciklusa u Hrvatskoj, gdje su se, u godinu dana, izmijenile dvije vlade. Uz HDZ, Most je kao svojevrsno osvježenje na ustajaloj političkoj sceni Hrvatske koristio upravo takvu retoriku. “Još smo prije godinu dana počeli razmišljati o vladi koja će biti istinski domoljubna i stručna, a stranačke preferencije stavili smo u drugi plan”, govorio je svojedobno Tomislav Karamarko, a Božo Petrov se sve intenzivnije koristio istim izrazima i usuglašavao s tezama o stručnosti. No je li riječ o ispraznim floskulama i što, zapravo, vlada stručnjaka, odnosno tehnokratska vlada jest? I kako su takva zazivanja stručnosti doživjeli studenti? DEUS EX MACHINA Patrik Posavec, student Fakulteta organizacije i informatike, smatra da stručnost nije glavni kriterij za nekog ministra nego mnogo toga ovisi o karakteru, ambicijama, vezama itd. S druge strane studentica Ekonomskog fakulteta Ariana Kostić smatra da od politike prije svega treba zahtijevati stručnost, a tek onda menadžerske i političke sposobnosti. Student Fakulteta političkih znanosti Dino Knežević smatra da je važno da

Kod tehnokratskih vlada u sferu političkog odlučivanja uvode se ljudi koje, ma koliki bili eksperti, nisu izabrali birači, nego su najčešće rezultat različitih kompromisa i dogovora ispod stola ministri dolaze iz pripadajućeg resora te da za funkcioniranje ministarstava nije presudno kakvi su političari jer su odluke pragmatične, a ne političke. A kada se uopće pitanje stručnosti ljudi u vladi nameće u fokus javnosti? U vremenima velikih kriza pojavljuju se zahtjevi za vlade koje će na stranu staviti ideologiju i napraviti sve kako bi upravo oni, kao deus ex machina, spasili ono što “pokvareni” političari nisu mogli. “Vlada stručnjaka, umjesto političke vlade koju čine članovi stranaka, vlada je koju čine nestranački stručnjaci, najčešće ekonomske struke”, objašnjava Višeslav Raos, docent na Fakultetu političkih znanosti. Naime, Raos tvrdi da ovakve vlade nastaju u trenucima fiskalne i ekonomske krize. Nadodaje kako, da bi vlada doista bila tehnokratska, u njoj moraju participirati isključivo nestranačke osobe, a to uključuje i nestranačkog premijera, odnosno premijerku. Ali nekoliko se problema javlja s ovakvim vladama pa je tako prvi svakako dovođenje u pitanje demokratskog legitimiteta. Tako se u sferu političkog odlučivanja uvode ljudi koje, ma koliki oni bili eksperti, nisu izabrali birači, nego su oni najčešće rezultat različitih kompromisa i dogovora ispod

HDZ i MOST u predizbornim kampanjama obećavali su stručnost nove vlade Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

Stručnost podložna interpretacijama Goran Čular smatra kako suci kao ministri pravosuđa, liječnici kao ministri zdravstva, generali kao ministri obrane nisu nužno stručni kao ministri. “Jednako tako bi stručnjaci mogli biti i medicinski tehničar kao ministar zdravstva, školski domar kao ministar obrazovanja ili zidar kao ministar graditeljstva” kaže Čular. Ali postoje primjeri kada su politika i iskustvo u “branši” išli ruku pod ruku. Čular smatra kako su dobri primjeri bivših ministrica Dubravke Jurline Alibegović te Anke Mrak Taritaš. S druge strane to iskustvo može stvoriti i niz neprilika, objašnjava Čular, a kao primjer navodi ministra Ranka Ostojića.

stola. Drugi je problem vezan uz odbacivanje ideologije. “Ne želimo ni lijeve, ni desne”, inzistirao je Petrov. Međutim, eksperti koji prvi put iskuse politiku kao ministri nekog resora i djeluju prema svojim znanstvenim spoznajama, isto tako djeluju i prema svom ideološkom uvjerenju. Dragan Zelić iz GONG-a smatra da ministarstva i vlada provode određene politike koje su nužno ideološki obojene jer politike nema bez ideologije – zato se i ide na izbore. TREBA IMATI NOS ZA STRUČNJAKE Goran Čular, docent na Fakultetu političkih znanosti, smatra da su ministri zapravo “stranački vođe koji koriste svoj politički položaj i iskustvo da bi dobili podršku za određenu javnu politiku i njene ciljeve”. Čular tvrdi da nije potrebno da na ministarsko mjesto zasjedne stručnjak, nego su potrebni politička pozicija i iskustvo. Smatra da je uloga ministra da “ima nos” i da relativno brzo može odrediti koja je grupa stručnjaka uvjerljivija. Naravno, znanje i iskustvo u pojedinom području nikako nisu naodmet, ali važno je, kaže Čular, da ako je ministar “potpuno involviran u struku, često mogu prevagnuti neki partikularni interesi, osobni odnosi i ciljevi, a zapravo su potpuno neproduktivni iz aspekta javnoga interesa”.


10

Društvo

Studeni 2016.

POLITIČKA SCENA Javnost podijeljena zbog novog fenomena suvremene politike

Je li Pernar revolucionar ili isprazna zabava na kratke staze? šta novo i da je “u hrvatskom Saboru i prije njega bilo demokratski izabranih zastupnika koji su svojim nastupima pokazivali nepoznavanje i nepoštivanje sustava koji predstavljaju, a razlika između njih i Pernara je to što je mlađim generacijama birača on zanimljiv.” Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović istaknula je da je Pernar ta-

kav od samog pojavljivanja na političkoj sceni. “Sada kad je zastupnik u Saboru očekivano je da će neprestano unositi ‘živost’ svojim manje ili više efektnim istupima, s više ili manje znanja”, tvrdi Vilović. Unatoč kritikama, oni koji ga podupiru jasni su u svojim razlozima – dosta im je, kako nerijetko tvrde, laži koje im serviraju drugi političari. Vilović ističe da je istina važan faktor i

U saborskim klupama na njegove neargumentirane izjave često nema argumentiranih replika. Kako kaže sam Pernar: ‘Da se pojedince u Saboru zamijeni lutkama, nitko ne bi ni primijetio da nisu prisutni’

Od svih političara, Pernar trenutačno najviše puni medijski prostor

ll

MLADIMA ZANIMLJIV Danas su o njemu podijeljena mišljenja javnosti i struke, ali je činjenica da mu popularnost raste – mnogi će reći da mu to polazi za rukom apsurdnim govorima, teorijama zavjera, antiameričkom politikom i kritikom tradicionalne politike. Jasno je da mu, za razliku od saborskih kolega, nedostaje vještina diplomacije i suzdržanosti, ali neki mladi to ne doživljavaju kao manu. Zagrebački student ekonomije Dario slaže se s njegovim navodima o zatupljivanju hrvatskog naroda kako bi se lakše vladalo i smatra da je “Pernar osvježenje političke scene, koji se ne boji ući u raspravu.” Studentica Prometnog fakulteta Dora smatra pak kako je dobro da se netko napokon zauzima za dobrobit naroda, ali da je Pernarov javni nastup pogrešan. Kako se nakon nedavnog iznenadnog

napuštanja studija HRT-a i Z1 televizije njegova popularnost na društvenim mrežama doista povećala, sumnja kako Pernar sve to čini radi pozornosti opravdana je. Kritike njegovih javnih nastupa uključuju iznimnu neprofesionalnost i neargumentirane rasprave. Politička novinarka Jutarnjeg lista Ivana Toma slaže se kako ta pojava nije ni-

Macek/P ixse

I

van Pernar, saborski zastupnik Živog zida, u posljednje vrijeme puni prostor većine medija u Hrvatskoj. Za one koji su se tek priključili Pernarovu “valu promjene” važno je napomenuti da je s oštrom i osebujnom kritikom aktualne politike počeo još 2011. godine. Naime, riječ je o prosvjedima koje je putem Facebooka organizirao protiv vlade tadašnje ministrice Jadranke Kosor. Tada 26-godišnji Ivan Pernar uspio je pokrenuti indiferentnu javnost, većinom mlade, da daju svoj glas o dubini ekonomske krize koja je potresala Hrvatsku.

‘Sada kada je zastupnik u Saboru i očekivano je da će neprestano unositi ‘živost’ svojim manje ili više efektnim istupima, s više ili manje znanja’, tvrdi Gordana Vilović, profesorica na FPZG

Foto: Patr ik

Pavić G Stjepan spavic97@gmail.com

nadodaje da je “Pernar jedini u Saboru rekao neke istine vrlo jasno, a u Saboru se mora raspravljati.” U saborskim klupama na njegove neargumentirane izjave često nema argumentiranih replika. Kako kaže sam Pernar: “Da se pojedince u Saboru zamijeni lutkama, nitko ne bi ni primijetio da nisu prisutni.”

TRUMPOVA RETORIKA? Gledajući Pernarovu populističku politiku, nije osamljen. Europu sve više hvata sumnja u EU, što dokazuje i nedavno istupanje Velike Britanije. SAD je pobjedom Donalda Trumpa također dokazao da je borba protiv “establišmenta” i korupcije popularna mantra. I dok svijet očekuje koliko istine ima u riječima budućeg američkog predsjednika, Hrvatska mnogo manje očekuje promjene koje potiče Ivan Pernar. Mnogi već sada uspoređuju njegove ispade na društvenim mrežama s onima Donalda Trumpa. Gordana Vilović navodi kako su ti istupi “tu da plijene pozornost, bez pravog sadržaja, te služe za zabavu na kratke staze”. Politička novinarka Ivana Toma ističe kako su upravo društvene mreže razlog zašto se Pernarove poruke primaju bez ikakvog kritičkog odmaka. Iako je takvo samoreklamiranje moglo biti razlog za pobjedu na američkim predsjedničkim izborima, u Hrvatskoj pak Pernaru može oduzeti vjerodostojnost. U konačnici, Vilović zaključuje kako bi svi bi saborski zastupnici trebali biti glas naroda, te da je to i razlog zašto su došli na ta mjesta. Zato će tek konkretna djela pokazati hoće li se Ivan Pernar pokazati kao istinski revolucionar na našoj političkoj sceni ili će se pretvoriti u redikula.

DUHANSKI PROIZVODI Neizravno reklamiranje cigareta može se vidjeti gotovo na svakom koraku

Reklame na rubu zakona nisu tu zbog potrošača nego zbog prestiža industrije Kruljac G Ivor ivorzk@gmail.com

Z

Foto: Ivor Kruljac/Global

abranjena je izravna i neizravna promidžba duhanskih proizvoda - stoji u drugoj stavci članka 9, u izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju duhanskih proizvoda koji je posljednji put ažuriran 2013. Neizravna promidžba uključuje sve što asocira na određenu marku cigareta. Pa ipak, prošećete li se Zagrebom ili drugim hrvatskim gradovima vjerojatno ćete primijetiti (ne)dvosmislene plakate na privatnim tobacco-prodavaonicama. Plakati najčešće prikazuju palme i piramide na žutoj podlozi i s velikim plavim tekstom “The original moment” ili “Inspired by freedom” na plavoj podlozi s rebrastim uzorkom. Studentice prava Gabrijela Ana, Lucija i Anamarija, korisnice duhanskih proizvoda već nekoliko godina, odmah su prepo-

‘Zabranila bih to, ako na bilo koji, izravan ili neizravan način može privući nekoga da počne pušiti’, kaže studentica Gabrijela Ana znale da je na tim plakatima riječ o cigaretama. Smatraju da je tu riječ o neizravnom oglašavanju cigareta, ali podijeljena su mišljenja o njegovu utjecaju. “Zabranila bih to, ako, izravno ili neizravno, može privući nekoga da počne pušiti”, kaže Gabrijela Ana. Ipak, njezina kolegica Lucija smatra da te reklame nemaju velik utjecaj na potrošače, te da nju ne bi potaknule niti spriječile da puši. Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske, upozorava na probleme optužbi za neizravno reklamiranje. “Uvijek se može reći da to ne podsjeća na cigarete nego na nešto drugo”, tvrdi Vujović. Sonja Zubić, studentica i nepušačica, potvrđuje ovu tezu

i ne prepoznaje ni cigarete niti o kojim bi se markama cigareta trebalo raditi, “The original moment” ju je podsjetio na izlet, a “Inspired by freedom” na prosvjed. Iz mjerodavnog Ministarstvo zdravstva objašnjavaju da im je cilj smanjiti izloženost javnosti porukama koje potiču na pušenje. Upozoravaju da je izložiti cijenu duhanskih proizvoda

‘Uvijek se može reći da to ne podsjeća na cigarete nego na nešto drugo’, tvrdi Igor Vujović, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske

bez prikaza samog proizvoda dopušteno, ali na terenu smo naišli na neke plakate koji zorno prikazuju dizajn marki. Unatoč svemu, ove godine pokrenut je samo jedan postupak za sankcioniranje, kazali su u Ministarstvu. Je li je neizravna reklama za cigarete pronašla odgovarajuću “rupu u zakonu” procijenit će inspektori na terenu, a biranje marki na kraju dana ipak je izbor potrošača. Prema mišljenju stručnjaka za odnose s javnošću Krešimira Macana potrošači ionako nisu u središtu pozornosti duhanskih kompanija i njihovih reklama, pa makar te kompanije imale cijele odjele posvećene traženju rupa u zakonima. “Reklame nisu presudne za pušenje općenito nego je ovo borba za prestiž pojedinih marki”, zaključuje Macan.


Intervju

Studeni 2016.

11

RAZGOVOR O tržištu rada i zapošljavanju mladih razgovarali smo s Kristinom Fleischer iz HZZ-a

‘Stručno osposobljavanje donosi rezultate i ne treba ga ukidati’

Balun G Kristina kristina.balun@gmail.com

Z

apošljavanje mladih i odljev mozgova kamen je spoticanja svih vlada dosad pa će tako ta problematika biti i velik test za novu vladu. O problemima zapošljavanja mladih i aktivnih politika zapošljavanja koje se njih tiču razgovarali smo s Kristinom Fleischer, višom stručnom savjetnicom Odjela za posredovanje pri zapošljavanju Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te članicom savjeta za provedbu programa Garancije za mlade. • Stručno osposobljavanje mjera je koja je mnogim mladima postala prvi dodir s tržištem rada. Neki njome nisu zadovoljni, a neki je objeručke prihvaćaju. Kakvi su dosadašnji rezultati ove mjere? Je li ona učinkovita? Za sada mjera pokazuje samo pozitivne rezultate, ispunjava svrhu kojoj je namijenjena, a to je stjecanje prvog radnog iskustva u zanimanju za koji se osoba školovala. Ovom mjerom, osim što osoba stječe radno iskustvo, ona postaje konkurentna na tržištu rada. O njenoj učinkovitosti govore i brojevi do kraja 2015. u sustav stručnog osposobljavanja bilo je uključeno 32.494 mladih, a početkom rujna ove godine taj broj iznosi 26.535 mladih. Pozitivan učinak dokazuje i Vanjska evaluacija mjera koja je provedena prošle godine. • Ipak, od lipnja za ovu mjeru nije bilo novca, pa su se mnogi pitali znači li to stavljanje stručnog osposobljavanja na led... Takve mjere donose rezultate i ne bi se trebale obustavljati budući da predstavljaju podršku pri zapošljavanju i stjecanju prvog radnog iskustva mladih osoba. • Kako HZZ pomaže osobama koje su završile fakultet i kreću u potragu za poslom? Da bi se nezaposlene osobe mogle uputiti na odgovarajuće radno mjesto, prikupljaju se informacije o znanjima, vještinama, radnom iskustvu, interesima, te se pruža pomoć i u definiranju radnog potencijala i zanimanja u kojima nezaposlena osoba ima najveće izglede za zapošljavanje. Sve se to i pismeno utvrđuje u profesionalnom planu zapošljavanja, bez obzira na to je li nekoga uključio u obrazovanje Zavod te je stekao stručnu osposobljenost ili prekvalifikaciju, ili se sam obrazovao i potom prijavio u evidenciju nezaposlenih osoba. • Mnogi studenti nakon fakulteta i ne znaju koji bi im trebali biti prvi koraci na tržištu rada. Trebaju li odmah s diplomom ‘dotrčati’ u HZZ? Prijava u evidenciju HZZ-a nije obvezna, osobe se nakon završenog obrazovanja na Zavod za zapošljavanje mogu prijaviti kad se odluče za aktivno i sustavno traženje posla. Tada moraju otići u Područni ured HZZ-a prema mjestu prebivališta i sa sobom jedino moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu, svjedodžbu o završenoj školi ili diplomu, original ili ovjerenu kopiju, te podatak o OIB-u. • Smatrate li da bi skupljanje radnog iskustva još tijekom studija pomoglo u rješavanju pitanja velike nezaposlenosti mladih? Potkraj listopada 2016. u HZZ-u je

‘Stjecanje radnog iskustva još tijekom školovanja uvijek je pozitivno jer se ne stječe samo iskustvo vezano uz profesiju nego se stječu i određene radne i socijalne vještine’

Mlade visokoobrazovane osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih uglavnom su bez formalnog radnog iskustva, kaže Foto: Anamaria Relja/Global članica savjeta za provedbu programa Garancije za mlade

bilo 15.641 prijavljena osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom ili fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom. Od tog broja 4257 prijavilo se u evidenciju po prestanku radnog odnosa, dok su se 6934 osobe prijavile nakon završenog redovnog obrazovanja. Podaci upućuju na to da je više mladih u evidenciju prijavljeno po završetku obrazovanja nego po prestanku radnog odnosa. Također, podaci pokazuju da su mlade visokoobrazovane osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih uglavnom bez formalnog radnog iskustva. Stjecanje radnog iskustva tijekom školovanja uvijek je pozitivno jer se ne stječe samo iskustvo vezano uz profesiju nego se stječu i određene radne i socijalne vještine. • Postoje li radionice traženja posla ili je sav taj proces u rukama savjetnika koji individualno pomažu korisnicima pronaći posao?

Naravno da postoje radionice. One su namijenjene pružanju profesionalne pomoći pojedincima i grupama pojedinaca u svakodnevnim životnim situacijama, zbog gubitka posla ili nemogućnosti pronalaženja zaposlenja, u kojima se, bilo zbog pritisaka iz okoline ili vlastitih problema, otežano snalaze. Na radionicama se definiraju problemi s kojima se pojedinci susreću te se analiziraju različiti mogući načini njihova rješavanja. Tako razvijamo vještine upravljanja karijerom koje podrazumijevaju stjecanje znanja i vještina potrebnih za povećanje zapošljivosti i unapređenje profesionalnog razvoja, odnosno razvoja karijere. Zavod trenutačno provodi radionice za samoprocjenu osobnih potencijala, zatim kako tražiti posao i kako se predstaviti poslodavcu. Područni uredi organiziraju i mnoge druge radionice, ovisno o potrebama nezaposlenih osoba. • Kakva je situacija s doškolovanjem

za osobe koje su završile fakultet? S obzirom na to da se programi obrazovanja provode za potrebe tržišta rada, a najveći nerazmjer između ponude i potražnje ipak je na razini srednjoškolskog obrazovanja, najmanje programa za usavršavanje usmjereno je osobama sa završenim fakultetom. • Uvriježeno je mišljenje da su STEM područja najtraženija. Je li to stvarno tako? Hrvatski zavod za zapošljavanje prikazuje podatke o slobodnim radnim mjestima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine i prema navedenoj Klasifikaciji nema djelatnosti koja bi obuhvatila sva područja STEM-a stoga nije moguće zaključiti da je stvarno tako. Međutim, prema mojim informacijama, najbrže se zapošljavaju osobe koje su završile studije tehničkog i informatičkog usmjerenja. • Koja su trenutačno najtraženija područja na tržištu rada, a kojih

Mladi radije traže posao nego da ga sami stvore • Potičete li mlade ljude na samozapošljavanje? Posebnu smo pozornost posvetili poduzetništvu i samozapošljavanju. Potporu za samozapošljavanje mogu koristiti sve nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju Zavoda, bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikaciju, a imaju razrađenu poslovnu ideju te se uključe u savjetovanje za samozapošljavanje u mjerodavnom područnom uredu. Potrebno je jedino izraditi Poslovni plan i uz zahtjev za dodjelu potpore dostaviti razrađen troškovnik po kojem će se pratiti namjenski utrošak dodijeljenih sredstva. Za buduću samozaposlenu osobu najvažniji je upravo taj kvalitetno izrađen poslovni plan jer on realno upućuje na isplativost planiranog “biznisa – posla”, upozorava na potencijalne rizike te ih pokušava svesti na minimum. Ipak, mladi se nešto rjeđe od ostalih dobnih skupina odlučuju za samozapošljavanje. • Koje su najčešće zamke u koje upadaju samozaposlene osobe? Kad jednom samozaposlena osoba krene u analizu tržišta i ispita sve moguće faktore koji mogu utjecati na razvitak

poslovne ideje, bit ćete sigurni da ste na pravom putu. Naime, mnoge poslovne ideje samom budućem poduzetniku početniku izgledaju dobro na prvi pogled te bude osjećaj da imaju potencijala, ali tek kad se dobro raspišu i razrade u poslovnom planu može doći do konačnih rezultata. Najveća pogreška je na tržište plasirati samu ideju, a da prethodno niste istražili ni nju niti sve faktore koji bi na nju mogli utjecati.

struka ima najviše na Zavodu? Prema posljednjim podacima, najviše nezaposlenih na razini visoke stručne spreme, magistra ili doktora bilo je među ekonomistima, pravnicima, novinarima, profesorima hrvatskog jezika, profesorima tjelesne i zdravstvene kulture te agronomima. Poslodavci su, s druge strane, najviše potreba iskazali za diplomiranim ekonomistima, pravnicima, doktorima medicine i diplomiranim građevinskim inženjerima. • Činjenica je da u zemlji imamo veliku neusklađenost upisnih kvota s tržištem rada. Radi li se išta s tim u vezi? Hrvatski zavod za zapošljavanje na godišnjoj razini izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje imaju kvalitativni karakter – preporučuje se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano. Preporuke su izrađene na razini regionalnih i lokalnih tržišta rada s ciljem smanjenja neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom. S obzirom na to da su sveučilišta autonomna, samostalno donose odluku o upisnim kvotama za pojedine programe, stoga mi na upisne kvote nemamo nikakva utjecaja. • Smatrate li da je tržište rada nepravedno? Primjerice, neke poslove znaju nerijetko raditi nekvalificirane osobe, na primjer u novinarstvu, dok kvalificirani stručnjaci “sjede” na burzi”. Nije li to svojevrsna pljuska ljudima koji su godine dali u učenje i usavršavanje za jednu profesiju? HZZ djeluje nepristrano prilikom posredovanja između poslodavaca i nezaposlenih osoba iz evidencije Zavoda, i to na temelju poslodavčevih iskazanih potreba. Poslodavci prema vlastitim potrebama određuju uvjete i kvalifikacije koje potencijalni posloprimci moraju zadovoljavati te na to Zavod nema utjecaja. Također, poslodavci su samostalni i neovisni o Zavodu prilikom selekcijskog postupka koji provode za odabir kandidata. • Koliko su visokoobrazovani mladi, na primjer, liječnici, spremni napustiti svoj grad kako bi radili u gradu gdje se javila potreba za tom profesijom? U dobrom postotku jesu. Kad već navodite primjer liječnika, prema našim statistikama od ukupno zaposlene 603 osobe iz evidencije HZZ-a u zanimanju doktori/doktorice medicine tijekom 2015., njih 146 zaposleno je izvan mjesta prebivališta. U prvih deset mjeseci 2016. u istom je zanimanju zaposleno ukupno 330 osoba, od kojih je 82 zaposleno izvan mjesta prebivališta. • Za kraj, imate li podatke koliko je mladih u potrazi za poslom otišlo iz Hrvatske? HZZ raspolaže podacima za osobe koje su se odjavile iz evidencije radi zapošljavanja ili stručnog osposobljavanja u inozemstvu, odnosno državama EU/EEZ. U prvih deset mjeseci 2016. iz evidencije je odjavljena 1241 mlada osoba radi zapošljavanja u inozemstvu. Najviše je osoba sa završenom srednjom stručnom spremom, njih 920. Tijekom 2015. iz evidencije je odjavljeno 1417 mladih osoba radi zapošljavanja u inozemstvu, također većinom sa srednjom stručnom spremom.


12

Svijet/EU

Studeni 2016.

SAD Najutjecajnija svjetska sila izabrala kontroverznog predsjednika by Mislav Lugonjić PAD VLADE U ESTONIJI Koalicijska vlada Estonije, jedne od gospodarski najstabilnijih država Europske unije, pala je 7. studenoga, nakon što su socijaldemokrati i konzervativci odbili daljnju suradnju s Reformskom strankom i premijerom Taavijem Rõivasom. Dva je dana poslije Riigikogu (estonski parlament) izglasao nepovjerenje vladi i tako službeno srušio izvršnu vlast najmanje baltičke države. Novu je vladu potrebno formirati što prije jer Estoniju u drugoj polovici 2017. čeka predsjedanje Europskom unijom. DOMINACIJA REPUBLIKANACA U KONGRESU Osim pobjede Donalda Trumpa republikanci su slavili i pobjedu na izborima za Kongres, koja im je donijela većinu u Senatu (51-48) i Predstavničkom domu (239-193) u odnosu prema demokratima. Značajna je to pobjeda, s obzirom na to da oba doma Kongresa mogu svojim odlukama uvelike utjecati na politiku koju provodi predsjednik države, što je često znao biti problem predsjedniku Baracku Obami s donošenjem određenih zakona. No sveobuhvatna dominacija republikanaca u američkom političkom sustavu ne mora nužno značiti i “političku idilu”, s obzirom na to da mnogo njih nije naklonjeno budućem predsjedniku Trumpu. FILIPINSKI PREDSJEDNIK NASTAVLJA OBRAČUN S DILERIMA Rodrigo Duterte, novi filipinski predsjednik, nakon dolaska na vlast 30. lipnja krenuo je u nemilosrdni obračun s dilerima, u kojem je dosad ubijeno oko 4000 ljudi. Duterte, koji je izjavio da “ima pravo ubiti onoga tko uništava njegovu zemlju”, nedavno je zgrozio svjetsku javnost ubojstvima dvojice gradonačelnika, Rolanda Espinose i Samsudina Dimaukoma, zbog njihove umiješanosti u trgovinu drogom. Na vanjskopolitičkom planu, Duterte je najavio vojno i ekonomsko odvajanje od SAD-a i približavanje Kini.

NICOLAS MADURO ODBACIO MOGUĆNOST PRIJEVREMENIH IZBORA Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, čiju vladavinu trenutačno ne podržava oko 80 posto građana, odbacio je mogućnost prijevremenih izbora u toj naftom bogatoj zemlji. Venezuela je u teškoj gospodarskoj krizi s izrazito visokom stopom inflacije, ali i smanjenim zalihama hrane, energije i osnovnih medicinskih potrepština. Opozicija optužuje Madura i njegove suradnike da zemlju vode u propast, a nova runda pregovora, u nadi pronalaska rješenja između suprotstavljenih strana, očekuje se 6. prosinca.

‘Donald Trump odriče se imperija u korist republike’ Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com Gelo G Mihael mgelo996@gmail.com

J

edna od najkontroverznijih predsjedničkih kampanja u SAD-u dobila je, prema mnogim mišljenjima, neočekivani epilog. Donald Trump pobijedio je Hillary Clinton, što je uz prvotni šok na svjetskim burzama uzrokovalo i prosvjede velikog dijela građanstva, dodatno podcrtavajući sve dublje podjele u američkom društvu. Svjetski mediji ne prestaju se baviti Trumpom i analizom svakog njegova poteza i svake izjave, a kao glavne karakteristike nadolazećeg razdoblja navode veliku “neizvjesnost”. UBLAŽAVANJE STAVOVA Naime, za razliku od prijašnjih predsjednika SAD-a, Trump nije dugo u politici. Unatoč populističkim izjavama tijekom kampanje, koje su realno služile kao oruđe za pridobivanje birača, Trumpovi stavovi o važnim svjetskim pitanjima (iako postojeći) nisu posve potkrijepljeni. Na području vanjske politike SAD-a, čiji je utjecaj već desetljećima sveprisutan u svijetu, Trumpova stajališta o “nemiješanju” i “izolacionizmu” mogla bi značiti drastičan zaokret u američkim tendencijama, možda čak i kakvu globalnu geopolitičku promjenu. “Unatoč svemu izgovorenom tijekom predizborne kampanje, Trump već sad ublažava svoje kategoričke stavove o unutarnjopolitičkim pitanjima, pa je tako izgledna određena prilagodba i u vanjskoj politici”, ističe Petar Popović, docent na Fakultetu političkih znanosti. Ono što

Ono što se od Trumpa može očekivati, jest zagovaranje preraspodjele posla i odgovornosti, pa tako Amerika više ne može voditi tuđe ratove i biti rastrgana na svjetskim frontovima, kaže Petar Popović, docent na Fakultetu političkih znanosti

Trumpova stajališta o ‘nemiješanju’ i ‘izolacionizmu’ mogla bi značiti drastičan zaokret u američkim tendencijama, možda čak i kakvu globalnu geopolitičku promjenu

Donald Trump ispred sebe ima mnogo vanjskopolitičkih izazova i obećanih promjena

Ilustracija: Sven Belak

Moguće iscrtavanje nove geopolitičke karte Bliskog istoka Govoreći o svjetskim kriznim žarištima, najprije se postavlja pitanje Bliskog istoka. Popović tvrdi da Trumpov plan za ovu regiju ima niz problema: tako novoizabrani predsjednik ne vjeruje američkom savezniku, Sirijskoj oslobodilačkoj vojsci, koju je osumnjičio za terorizam, a isto tako ne vjeruje ni Saudijskoj Arabiji, također američkom savezniku. Popović dodaje i treći problem, a to je odnos s Izraelom, čiji lobiji, tvrdi, već desetljećima formuliraju vanjsku politiku SAD-a prema regiji Bliskog istoka. Smatra kako će taj odnos ući u fazu preispitivanja jer Izraelu od osamdesetih godina prošlog stoljeća se od Trumpa može očekivati jest zagovaranje preraspodjele posla i odgovornosti, pa tako Amerika više ne može voditi tuđe ratove i biti rastrgana na svjetskim frontovima. Popović zaključuje da se “Trump odriče imperija u korist republike”. Takav smjer politike vodi i do smanjenog angažmana NATO-a u Europi, čime bi se već postojeće težnje za osnivanjem EU-ove vojske u bliskoj budućnosti mogle ostvariti. Popović smatra da će na vojnom planu tada EU ući u neki novi oblik savezništva

odgovara nered u regiji. U vezi s Izraelom, Trump je u kampanji obećavao prebacivanje ambasade u Jeruzalem, što bi značilo podršku izraelskoj stvari u kontekstu Palestine, no te stavove već sad ublažava. Ako smirivanje Bliskog istoka bude geostrateški cilj, Dizdarević smatra da će to morati uključiti i središnju temu – Palestinu. Popović tvrdi da, ako se Trump uspije osloboditi tereta hladnoratovskih savezništava, i ocrta novu geopolitičku kartu Bliskog istoka na temelju pragmatičnog interesa za SAD, to će uistinu biti povijesni uspjeh.

s SAD-om. No SAD će se usredotočiti na za njih važna zbivanja na Tihom oceanu, a EU na probleme svog susjedstva. KRAJ INTERVENCIONIZMU? Ovakav način promišljanja uvelike se kosi s onime što bi donijela “vladavina” Hillary Clinton, smatra Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački diplomat i novinar. Tvrdi da je Hillary Clinton trebala biti novi jaki “operativac” koncepta brutalnog kapitalizma, korporativizma i

globalnih interesa kojim je politika SAD-a “okupirala” svijet”. Dakako, Trumpov “izolacionizam” podrazumijeva smanjenje intervencionizma u regijama gdje SAD nema isključive koristi, ali to ne znači da SAD neće i dalje biti prisutan akter u geopolitičkim zbivanjima. Uz to, SAD je uoči predsjedničke tranzicije izravno uvučen u mnoga krizna žarišta diljem svijeta, te je na novoizabranom Trumpu da na ozbiljan način pristupi rješavanju ovih problema.

Traženje zajedničkih interesa s Rusijom

Pod upitnik dolazi i status NATO-a

S obzirom na to da rješenje sirijske i bliskoistočne, ali i ukrajinske krize uvelike ovisi o potezima Rusije, jedan od važnih čimbenika vanjske politike SAD-a upravo je stav prema njoj. U ovom pogledu se novi američki predsjednik uvelike razlikuje od Baracka Obame i establishmenta, čiji su se odnosi s Rusijom pogoršavali od dolaska Putina na vlast. Trump je tijekom kampanje eksplicitno davao do znanja da simpatizira Putina i želi dobre odnose s Moskvom, odnosno da želi bolje odnose i suradnju s Rusijom u borbi protiv terorizma. Dizdarević, koji smatra da s Rusijom treba naći zajedničke interese, ističe da Trump, za razliku od Clinton i establishmenta, shvaća kraj monopolarnosti i bipolarnosti, te da postoje i druge nezaobilazne sile (Kina, Iran, Indija i države Latinske Amerike). Popović buduće američko-ruske odnose vidi kao “završetak omalovažavanja i podcjenjivanja s pozicija univerzalnih ljudskih prava i drugih liberalnih učenja, s kojom je SAD sebi uzeo za pravo da bude svjetski poslanik u uređivanju dobrog života drugih naroda”.

Trumpov bi izbor za predsjednika SAD-a, uz Brexit, mogao ojačati poziciju desnih radikalnih stranaka u Europi. Slična retorika onoj Trumpovoj prisutna je u posljednje vrijeme u EU, s osjetnim porastom podrške radikalnijim desnim opcijama. Već u prvim danima nakon izbora, zabilježeni su verbalni i fizički napadi prema manjinama u Americi, za što je djelomično zasigurno zaslužna i Trumpova predizborna retorika i govor mržnje, koje doduše već sad demantira i ublažava. Govoreći o još jednom izazovu za Trumpovu politiku, postavlja se i pitanje američko-europskih odnosa, pa tako i NATO-a. Dizdarević ističe kako je “novoizabrani predsjednik pod golemim pritiskom ambicija i onih koji jačaju NATO kao mehanizam, a koji je na granici prelaska u destabilizirajući umjesto stabilizirajućeg faktora u svijetu”. Dizdarević zaključuje da je Trump dosta jasno dao do znanja da takvu ambiciju neće podupirati, ali i kako se ona ne uklapa ni u najavljene odnose s Rusijom ni u koncept relaksiranja ambicija spram “uređivanja” planeta po ekskluzivno vlastitom modelu.


Kolumne/komentari/mišljenja

Prezirati Donalda Trumpa ili mu ipak dati šansu?

U

trenutku u kojem je Bernie Sanders ostao po strani, a kandidat Demokratske stranke postala je Hillary Clinton, Donald Trump više se nije činio toliko užasnim kao dotad. Iako su njegovi generalizirajući kategorički stavovi i prizemna retorika nešto što me velikim dijelom vrijeđa, sve se to dijelom činilo kao trik za prikupljanje glasova jednog dijela populacije, dok je Hillary i dalje bila ona koja će nastaviti dosadašnju američku unutarnju i vanjsku politiku, posebno prema Bliskom istoku. I onda je Donald J. Trump pobijedio na američkim predsjedničkim izborima. Pobijedio je čovjek bez političkog iskustva koga se ismijavalo i mrzilo, čovjek zbog koga su se mnogi smijali i svađali, za koga se ništa ne može pretpostaviti, čovjek koji je dvije godine govorio da treba uvesti registar muslimana zbog terorizma, da Meksiko treba platiti američki zid na granici, da treba ukinuti Obamacare i još mnogo toga. No taj čovjek govorio je i da, ako postane predsjednikom SAD-a, neće intervenirati i slati doze demokracije zapakirane u eksplozive u zemlje koje, prema liberalnom američkom viđenju, nisu dovoljno demokratske. Također je rekao da će raditi na tome da njegova zemlja ponovno postane ono što je nekad bila, a nekad je doista bila najveća sila. Moj problem, kao politički osviještene osobe, jest to da nisam u stanju formirati konačan stav o pobjedi Trumpa i njemu kao novoizabranom predsjedniku države o kojoj toliko toga u svijetu ovisi. S jedne strane, spin o slobodi i jednakosti u Americi koji se vrti kao najbolja propaganda već desetljećima, prekinut je jer se pokazalo da nije sve toliko šareno u “zemlji slobodnih i domu hrabrih”, da postoji rasizam, da postoji omalovažavanje, da postoji mržnja, da postoji veliko siromaštvo i bogatstvo u rukama malobrojnih. S druge strane, možda će upravo Trump biti okosnica promjene svega toga, pa možda zato postoji i neka vrsta kritičkog optimizma u kojoj treba dati šansu novom predsjedniku. Ne činiti ono što radi većina medija, kako tijekom kampanje, a tako pogotovo nakon izbora – generalizirati i širiti mržnju. Jer gdje su moralnost i objektivnost u tome da se s jedne strane idealizira Clinton sa svim opasnostima koje su dolazile s njom u paketu, a s druge strane proziva cijelu buduću Trum-

Nanić G Hanan hanan.nanic@gmail.com povu administraciju kao bjelačku-rasističku-ksenofobnu? Naravno da i tu postoje temelji, ali globalni medijski linč koji generalizira cijelu skupinu ljudi o kojima ne zna gotovo ništa, pogrešan je na mnogo načina. No čak ako Trump nekim čudom reducira inter-

Trump je u kampanji govorio o gradnji zida, sada njegovi savjetnici u intervjuima govore da će se uvesti samo jača kontrola na granici, govorio je o zabrani ulaska muslimana, sad govori o pojačanoj kontroli iz zemalja s mnogo terorista. Govorio je o gašenju iranskog nuklearnog dogovora, sad govori o reviziji. Ipak, oprez je potreban jer se njegovi poslovni interesi preklapaju s političkim i sigurno će imati utjecaja na donošenje odluka

vencije, bilo političke, humanitarne ili vojne, u zaraćene ili nezaraćene zemlje, u odlučivanje u EU ili u način vladanja ostalim zemljama, i učini SAD snažnim, ne može se negirati da je svojom kampanjom i retorikom otvorio Pandorinu kutiju. Tako je već u prvim satima poslije rezultata izbora zabilježen porast zločina i prekršaja iz mržnje, prema religijskim i etničkim manjinama, dok su s druge strane tisuće ljudi prosvjedovale po velikim američkim gradovima. Upravo velika odgovornost leži na Trumpu da smiri uragan koji je pokrenuo dok je skupljao glasove diljem države jer neće ništa uspjeti napraviti ako mu se razbukta sukob unutar zemlje. Trump je pokrenuo lavinu podjela u zemlji, koju sada, u danima nakon izbora smiruje, negira i transformira. Tako imigranti i muslimani više nisu glavna tema i opasnost, Obamacare neće se ukidati nego samo djelomično mijenjati, obećanje dano u kampanji da će se američka ambasada iz Tel Aviva prebaciti u Jeruzalem revidira se, itd. Ono čime se Trump trenutačno bavi jest - slaganje kabineta. Clinton je podržavala okupaciju Afganistana, napad na Irak, ofenzivu i intervenciju u Libiju i plan za napad na Siriju. S druge strane, od izjava u kampanji da će jačanjem i promoviranjem zapadne civilizacije i njezinih dostignuća više inspirirati pozitivne reforme širom svijeta nego vojnim intervencijama, Trump se protivio napadu na Irak i smatra da u Siriji i Rusija treba rješavati stvari. Trump je u kampanji govorio o gradnji zida, sada njegovi savjetnici u intervjuima govore da će se uvesti samo jača kontrola na granici, govorio je o zabrani ulaska muslimana, sad govori o pojačanoj kontroli iz zemalja s mnogo terorista. Govorio je o gašenju iranskog nuklearnog dogovora, sad govori o reviziji. Ipak, oprez je potreban jer se njegovi poslovni interesi preklapaju s političkim i sigurno će imati utjecaja na donošenje odluka. Pobjednički govor Donalda Trumpa bio je sušta suprotnost svemu što je i kako govorio posljednje dvije godine. Ovo je bio miran, staložen, pristojan i koncizan pobjednički govor, u kojem je novoizabrani predsjednik nekoliko puta već umanjio neke temelje svoje kampanje. Istaknuo je da želi suradnju sa svima koji prihvaćaju SAD i koji žele imati dobre odnose. Ne samo s onima koji prihvaćaju liberalnu demokraciju i slobodno tržište, što ipak zvuči kao povratak na Povelju Ujedinjenih naroda.

Studeni 2016.

13

Uspjeh je kad upornost kumuje entuzijazmu

G

Mia Musulin

miamusulin2@gmail.com

A

ko želite u nečemu uspjeti, uložite u to novac koji ne smijete izgubiti. Čula sam tu rečenicu tijekom jednog intervjua, a osoba koja mi ju je rekla, poslije sam doznala, citirala je glumca Arnolda Schwarzeneggera. Kako je i sam intervju išao u motivacijskom smjeru, nisam mogla ne upitati svog sugovornika, studenta Ekonomskog fakulteta, da mi pojasni u što je on uložio te što je za uzvrat dobio. Tom mi je prigodom ispričao priču o kupnji mikrofona, odluci da prestane svirati i pjevati samo za sebe i počne nastupati pred širom publikom, iako ga u tome nitko nije podržavao. Dvije godine poslije ljudi ga prepoznaju, zovu na gaže, posla ima preko glave. Prema njegovim riječima, takvoj odluci kumovao je čisti entuzijazam, želja za ostvarenjem sebe samog na području nečega u čemu je uvijek bio dobar, ali gdje je istodobno postojao i velik strah od neuspjeha. Bio je dovoljno uporan, ali i svjestan da uspjeh ne dolazi preko noći. Koliko mladih, kreativnih i talentiranih pojedinaca za sebe može reći isto? Moglo ih se pronaći nekoliko, u listopadu, na Međunarodnom sajmu inovacija - ARCA. Inovatorstvo je budućnost koja pokreće gospodarstvo, međutim vidi li i Hrvatska u tome svoju budućnost? Kako je najbolje vidjeti ako ne kroz studente koji se ne boje, koji imaju ideju, želju i volju? Mentalitet u Hrvatskoj gotovo je nepromjenjiv, studenti imaju mnogo ideja za napredak, ali teško dobivaju pravu potporu. Može li to biti razlog za odustajanje, nepokretanje potencijalno genijalne ideje?

Inovatorstvo je budućnost koja pokreće gospodarstvo, međutim vidi li i Hrvatska u tome svoju budućnost? Kako je najbolje vidjeti ako ne kroz studente koji se ne boje, koji imaju ideju, želju i volju Nemamo Zakon o inovacijama koji se čeka 16 godina, a taj Zakon regulira odnose između autora inovacije i poslodavca koji primjenjuje te inovacije u tvrtkama. Međutim, imamo li uporne i ambiciozne mlade ljude koji će biti dovoljno hrabri da bi predstavili svoju ideju i stali tome na kraj? Naravno da imamo, ali ih je zasad nedovoljno. Samo je jedan od primjera Matea Đonlić, studentica Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a na Međunarodnom sajmu inovacija predstavila je 3D skener ljudskog tijela koji će se koristiti za rekonstrukciju cijelog tijela te posebno analizu leđa (zakrivljenosti površine, razlike u visinama ramena, lopatica, koje omogućavaju dijagnostiku ima li osoba skoliozu ili nekih drugih problema s kralježnicom). Na projektu radi već više od dvije godine, a poticaj danas, skupa s kolegama, dobiva od Hrvatske zaklade za znanost. Iz njezina primjera, ali i iz primjera svih tih mladih ljudi koji su se odvažili dati se potpuno u realizaciju svojih ideja, znajući da uspjeh ne dolazi preko noći, itekako možemo vidjeti da smo upravo mi ti koji moraju vjerovati u svoje ideje i raditi na njihovoj realizaciji s maksimalnim entuzijazmom i upornošću. U suprotnom se možemo prepustiti sustavu, koji će nas rijetko kad sam pitati tko smo i koliko zapravo vrijedimo.


14

Kultura

Studeni 2016.

ORKESTAR OSRH-a Ministarstvo oružanih snaga ‘ratuje’ i u kulturi

ANKETA Lucija Ercegovac, Muzička akademija: Nisam znala da to postoji, ali fora, zašto ne, lijepo je to! Neka ljudi sviraju, lijepo je da osjećaju glazbu kao nešto što ih ispunjava uz posao koji, nadam se, rade iz ljubavi. Ana Perić, Filozofski fakultet: Queenovci su super bend, a karikatura je odlična umjetnička forma jer je kritika današnjice. Ne znam kakve veze to ima s Ministarstvom obrane, ali uvijek je super kad se promiče kultura, pogotovo ovako cool stvari. Simfonijski orkestar oružanih snaga Republike Hrvatske star je 25 godina

G

Foto: OSRH

Kad odlože svoje puške, rasturaju kao Queenovci

Vanessa Curman

vanessacurman@gmail.com

N

Svojim umjetničkim djelovanjem odaju počast najvećima - bendu The Queen te karikaturistu Otonu Reisingeru

ema osobe koja nije čula za velike hitove poput “We Will Rock You” i “Bohemian Rapsody” jedne od najpopularnijih rock-grupa svih vremena - The Queen. Dok se ove pjesme svakodnevno puštaju na radijskim postajama diljem svijeta u svojoj originalnoj verziji, jedan hrvatski orkestar izvodi ih, u verziji engleskog skladatelja Tolga Kashifa, kao simfoniju. Zagrebačka publika i mnogi turisti mogli su ih čuti ljetos na Trgu kralja Tomislava, a oni su Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. VELIK GLAZBENI REPERTOAR “Za The Queen Symphony odlučili smo se jer smatramo da je jednostavno riječ o vrhunskoj glazbi. A u obradi za puhački orkestar, ta glazba zvuči još moćnije i sugestivnije”, izjavio je pukovnik Miroslav Vukovojac-Dugan, zapovjednik Orkestra.

benim suradnjama i izvan službenih okvira. “Imamo sreću da već godinama surađujemo s odličnim zborom kakav je šibensko Kolo, s kojima smo i ovaj put podijelili sreću zajedničkog muziciranja”, rekao je Vukovojac-Dugan. Izuzev zbora, u sklopu Orkestra djeluju Jazz orkestar i Komorni sastav čiji se repertoar sastoji od originalnih skladbi za puhače te praizvedbi hrvatskih skladatelja, odnosno glazbe svjetske baštine.

Miroslav Vukovojac-Dugan predvodnik je Orkestra

Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga reprezentativni je orkestar Republike Hrvatske. Osnovan je 1991. godine, a od 2008. godine s Orkestrom i Klapom Hrvatske ratne

In memoriam

LEONARD COHEN

Dance me to the end of love...

Foto: OSRH

mornarice djeluje u sklopu Orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske. Iako središnju okosnicu njegovih aktivnosti čine protokolarne djelatnosti, to ih ne sprečava u glaz-

GALERIJA, IZLOŽBA I CD Govoreći o djelovanju u kulturi, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske se, osim orkestrima. može pohvaliti Galerijom Zvonimir. Ondje je od 25. listopada do 4. studenog održana Godišnja izložba karikatura članova Hrvatskog društva karikaturista. Ovogodišnja izložba održana je u počast legendarnom karikaturistu Otonu Antonu Reisingeru, koji je

Marin Koštić, FER: Nisam znao da to postoji. Super za njih, to je jako pohvalno da se Ministarstvo obrane bavi i kulturom, a ne samo umijećem ratovanja. preminuo ranije ove godine. Tako je, uz radove članova Društva karikaturista, kao poseban dio izložbe posjetiteljima predstavljen dio Reisingerova opusa. Osim nastupima uživo, glazbenici Orkestra svoje talente pokazali su snimanjem nosača zvuka. Uz snimke napravljene za Hrvatsku radioteleviziju, Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske snimio je i nekoliko CDa. Među objavljenim su naslovima “Božićni san”, “Hrvatske povijesne koračnice” i “Hrvatske mise”. Orkestar u Zagrebu primarno svira u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda i u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, no glazbu izvode i na koncertima u dvoranama diljem Hrvatske. Osim u koncertnim dvoranama, Orkestar Oružanih snaga često nastupa na ljetnim festivalima u gradovima poput Dubrovnika, Rovinja, Krka, Zagreba, Zadra, Hvara i Osora. Sudjelovali su i na brojnim međunarodnim festivalima vojnih orkestara, a pukovnik Vukovojac-Dugan najavio je nastup u Latviji sljedeće godine.

1934. - 2016.


Kultura

Studeni 2016.

ZAGREBAČKI PLESNI CENTAR Nakon što se podigla prašina, došlo do obrata

Glumci će plaćati da bi plesači mogli raditi?

Kovačićek G Dorotea dorotea.kov@gmail.com

Č

ini se da je i plesna scena, kao i država u Hrvata, u tranziciji. Zagrebački plesni centar (ZPC) naime želi opet biti samostalna institucija. No čini se da pod okriljem Zagrebačkog kazališta mladih ZPC počinje uživati u svemu onom što nije imao kad je stajao samo na vlastitim plesnim nogama: ZKM će pokrivati troškove zgrade, pobrinuti se za otvaranje novih radnih mjesta, upregnuti marketinška kola i kao kratkoročni cilj povećati broj repriziranih plesnih predstava na minimalnu okruglu brojku - deset. Barem to tvrdi Martina Nevistić, plesačica i koreografkinja, koja je u “Vijestima iz kulture” otkrila kako je Grad Zagreb i više nego otvoren za suradnje, i to ne samo za hladni pogon nego i za programe. PROSVJEDI PALI U ZABORAV A početkom lipnja, kada je održan Plenum putem građanske inicijative “Autonomija plesu!”, sve je izgledalo posve drukčije. Plesna je zajednica tražila ostavku gradonačelnika Milana Bandića i njegove stranačke kolegice i ravnateljice ZKM-a Snježane Abramović Milković. U zahtjevima plenumaša stajalo je da je, osim što je pripajanje ZKM-u divovski korak unatrag za plesnu zajednicu, cijela odluka donesena netransparentno, bez suglasnosti sa strukom, što će reći: na temelju političke podobnosti. Drugim riječima, ako prostor ZPC-a zbog financijskih razloga mora biti dodijeljen drugoj kulturnoj instituciji, onda je u interesu i struke i javnosti da Grad osigura javnu ustanovu za ples isto tako javnim natječajem za upravljanje. “ZPC će biti podjedinica ZKM-a, a do takve je reorganizacije došlo zbog toga što Grad Zagreb restrukturira javne ustanove. Suvremeni ples ostaje potpuno autonoman u ZPC-u”, reagirala

Nakon ‘pripojenja’ ZPC-a Zagrebačkom kazalištu mladih i prosvjeda u organizaciji umjetnika iz plesnog miljea, ‘nestašluk’ je pao u zaborav

je Abramović Milković, nakon čega je plenum medijski pao u zaborav. “Vrlo je teško objasniti institucijama vlasti što je Plenum, iako je njegov princip nešto iz čega su, povijesno gledano, izrasle i današnje demokratske institucije vlasti. Međutim, okoštala i nedodirljiva vlast danas nema strpljenja prije svega za kulturu, što je jasan znak tragične neofašizacije društva. Svaki intelektualizam i kultura su joj odbojni i teži estradizaciji i komercijalizaciji svakog postojećeg sadržaja”, upozorila je jedna od sudionica plenuma Tijana Gojić Topolnik. BRENDIRANJE PLESA Lako je zaključiti kako se ZPC gubi između simbolike: zaslužuje li ples biti ravnopravna grana umjetnosti i sveopće komercijalizacije kulture koja vrlo uspješno spaja financijski podobne konzumente s kulturnim (više ili manje) proizvodom koji se prodaje. Jer iako je u ZPC uloženo više od 36 milijuna kuna javnog novca, upravo su

‘Okoštala i nedodirljiva vlast teži estradizaciji i komercijalizaciji svakog postojećeg sadržaja!’ Tko se danas bori za opstanak plesa?

Radionice se nastavljaju, pedagozi ostaju, rezidenti stvaraju Ušla sam u prostor prije dva tjedna i zasad sam ugodno iznenađena, rekla je Martina Granić, jedna od rezidenata ZPC-a. “Zgradom upravlja ZKM, hladni pogon vodi Holding, radionice se nastavljaju, pedagozi ostaju, a na rasporedu su čak i neke reprize”, nastavlja Granić. “Mislim da je nova voditeljica, Martina Nevistić, odlična za ovu poziciju s obzirom na to da je završila dva fakulteta i ima iskustva u menadžmentu i plesu”, kazala je Granić i nadodala da, premda upravljanje ZKM-a plesnim centrom ne znači plesnu autonomiju, ovo je jako dobro prijelazno razdoblje. Napomenimo da prije mjesec dana niti jedan od rezidenata nije mogao raditi u prostoru ZPC-a zbog neriješenih financijskih pitanja, te su sve njihove predstave morale čekati ili biti premještene u neke druge prostore. (T. Ozmec-Ban)

članovi često sami financirali održavanje zgrade koja je naočigled propadala. Ironično ili ne, ZKM na vrhu liste svojih prioriteta, što se uređenja prostora tiče, ima začepljene zahode i krov koji prokišnjava. Koreografkinja Nevistić je, osim kratkoročnog, navela i dugoročni cilj - da ZPC postane samostalna ustanova, a fraza koju je upotrijebila u zaključku osobito je zanimljiva: “brendiranje plesa” u sklopu edukacije i međunarodnih programa. Kao da smo toliko pogubljeni u suvremenim definicijama kulturnih i inih grana da čak i ono što je oduvijek ovdje moramo brendirati kako bi našlo svoje mjesto pod kulturnim suncem.

15

BILLBOARD HOT 100

Život u sjeni starije sestre? Ne više! Šerić G Filip seric.filip10@gmail.com

P

rve je glazbene korake Solange napravila upravo u sestrinu bivšem ženskom sastavu Destiny’s Child, gdje je, prema potrebi, bila prateći vokal ili plesačica, a vlastitu glazbenu karijeru pokušava izgraditi još od 2003. godine. Trinaest godina poslije uspijeva u svom naumu, objavivši album “A Seat at the Table” (2016.). Naime, album je postao broj 1 na Billboardovoj top ljestvici i prodao se u više od 72.000 kopija u prvom tjednu objavljivanja. Osim komercijalnog uspjeha album je doživio i veliko priznanje glazbenih kritičara koji su ga proglasili jednim od najboljih albuma 2016. godine. Spoj je to funka, soula i R&B-a, u kojem je svaki detalj pomno osmišljen. Naime, spotovi i vizuali koji prate ovaj album, uistinu su impresivni. Vizuali su snimani na 70 različitih lokacija, gdje je svaki kadar priča za sebe, a opet minimalistički, te upakirano u jednu skladnu i beskrajno šarmantnu cjelinu. “A Seat at the Table” označava prekretnicu Solangeine karijere, pružajući joj tako vlastito mjesto pod zvjezdanim nebom.

POETSKI STRIPTIZ Vinyl uveo novi mjesečni program kojim se daje prilika profićima, ali i ‘amaterima’

Promoviranje poezije ogoljavanjem G ivorzk@gmail.com Ivor Kruljac

Z

agrebački klub Vinyl održao je potkraj listopada pjesničku tribinu “Poetski striptiz”. Voditelj tribine je Dino Tremens, prvak Hrvatske u slam-poeziji. “Kada je Ivan Laić prestao biti voditelj već ustaljenih večeri slam-poezije, organizator me zamolio da ga zamijenim”, objasnio je Tremens kako je nastala ova manifestacija. No zbog poznavanja kvalitetnih pjesnika i izvan slam-domene, htio je proširiti krug onih koje će predstaviti. Cilj je, kako tvrdi, potpuno ogoliti i upoznati pjesnika te njegov rad. Tako će se tribine održavati svakog zadnjeg utorka u mjesecu, a za prvu tribinu gost je bio Anđelo Jurkas. Pisac, redatelj i novinar koji niječe da je njegova poezija poezija, pokazao je veliku brigu za svoju publiku. Tijekom čitanja svojih pjesama, neumorno je prisutne ispitivao je li im dosta. Publika je, osim zbog interakcije, bila

Anđelo Jurkas - pisac, redatelj i novinar koji niječe da je njegova poezija poezija, tijekom čitanja svojih pjesama, prisutne je ispitivao je li im dosta

oduševljena i njegovim znanicama koje su čitale umjesto njega. Jedna od njih bila je i Dea koja je najprije željela samo slušati, ali je poslije počela i čitati. Tremens je bio zadovoljan upravo time što se Jurkas predstavio na svoj originalan način. Osim Jurkasa i njegovih znanica koje su čitale njegove pjesme, događaj su obilježili i drugi uzvanici koji su pročitali svoje autorske pjesme. Jedan od njih je i Ivor Madžar, kojemu je ovo bio drugi nastup u životu. “Uvijek je poseban osjećaj kada dođeš na pozornicu. Ali kada utoneš u svoje riječi, nema drugih emocija osim onih koje si imao u trenutku dok si pjesmu pisao”, podijelio je Madžar svoje iskustvo recitiranja na koje su ga potaknuli njegovi prijatelji. Koliko zapravo ima prostora u Hrvatskoj za poeziju? Tremens napominje kako je promocija poezije, izražava-

Nekoliko odvažnih posjetitelja pročitalo je vlastite stihove

Foto: Ivor Kruljac/Global

Korijeni u Chicagu Slam-poezija je nastala 1984. godine u Chicagu, kao oporba dotadašnjim pjesničkim stilovima. Postoje brojne definicije, ali često je karakteriziraju psovke, riječi i teme koje nisu prisutne u “konvencionalnoj” poeziji. Također, pjesnici se razlikuju po tome što je neki pišu za knjigu, a neki isključivo za javnu izvedbu. U potonjem slučaju, slam-pjesnici imaju čak i svoju koreografiju ili razne rekvizite. Naziva se i “lošom poezijom” iz jednostavnog razloga što je usmjerena i na pjesničke laike koji svoje pjesme potom recitiraju jednako “lošim” poetama. nja na takav način i poticanje publike na isto, jedan od glavnih ciljeva “Poetskog striptiza”. “Svatko od nas može nešto napisati i to ne mora biti nešto ustaljeno”, zaključio je Tremens ističući upravo Jurkasa i njegov izlazak iz klasičnih konvencija. Za studeni je najavljen nastup pjesnika Salamona Jazbeca, a valjda će i još pokoji hrabri pjesnik, stati pred mikrofon.


16

Novac

Studeni 2016.

RASPOLAGANJE NOVCEM Neki skupljaju ‘medvjediće’, a neki sve potroše

SPONZOR RUBRIKE

Štedjeti valja od dvadesete godine ‘Većina studenata živi za danas, ne misleći na budućnost, te radije troše novac danas umjesto da dugoročno štede, a kao razlog za to navode da novac postoji kako bi se trošio’, kaže doc. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

G G

Katarina Krnčević kata9667@gmail.com

Kate Gudelj

J

kate.gudelj44@gmail.com

ednostavno nemam naviku štedjeti jer zapravo nemam ni što uštedjeti, rekla nam je studentica Ana. Ona, kao i većina studenata, smatra da je studentski život takav da sve što zaradiš primoran si potrošiti, kako na osnovne životne potrebe, tako i na kave te izlaske bez kojih je studentski život jednostavno nezamisliv. Iznimka su studenti koji su u težoj financijskoj si-

tuaciji, koji očekivano, mnogo više razmišljaju o vlastitoj budućnosti. Tako Mihaela, studentica Socijalnog rada, kaže kako ima štednju u banci na koju svakog mjeseca uplaćuje koliko može, s namjerom “da bi sebi priuštila lagodan nastavak studija i što više rasteretila svoje roditelje”. Ipak, Mihaela je možda među rijetkima. UTJECAJ OBITELJI “Većina studenata živi za danas, ne misleći na budućnost, te radije troše novac danas umjesto da dugoročno štede, a kao razlog za to navode da novac postoji kako bi se trošio”, kaže doc.dr.sc. Da-

Najbolji dar za blagdane u šarenoj je kutiji

Blagdanski paket INmusic festivala opet je u prodaji, što znači da pripreme za najbolje blagdane mogu početi – razveseli nekog do koga ti je stalo ili sebe šarenom kutijom prepunom najboljih darova!

I

Nmusic festival i ove se godine sa svoket je tvoj! Odlučiš li ipak pričekati s nabajim partnerima pobrinuo da INmuvom ulaznice, znaj da ćeš to i ove godine, sic blagdanski paket bude pun ugodnih po završetku prodaje blagdanskih paketa, iznenađenja – Ožujsko pivo će s dvije limoći napraviti u više od stotinu poslovnica menke omiljenog hrvatskog piva razveseOTP banke u Hrvatskoj. liti sve žedne ljubitelje dobre glazbe, OTP Treba li više razloga za prvi božićni shobanka osigurava vaučer u iznosu od 100 pping? Za one koje treba još nagovarati, kuna za ugovaranje ili nadopunu Mastervažno je reći da je najavljen i prvi headlicard® contactless prepaid kartice, a INmuner našeg najvećeg i najpopularnijeg opesic festival u paket dodaje festivalsku majinair festivala: superpopularni ArcadeFire, cu s originalnim dizajnom i ono najvažnije jedan od najcjenjenijih glazbenih sastava – najpovoljniju trodnevnu festivalsku uladanašnjice, koji će na festivalu predstaviznicu za dvanaesto izdanje omiljenog feti svoj dugo iščekivani peti studijski album. stivala. Razveseli sebe Oni su još jedna poveili svoje najdraže IN- Blagdanski su paketi u znica s temom koja je music blagdanskim prodaji do 31. prosinca ove godine započeta gradnjom spektakularpaketom jer ljeto počinje INmusic festi- ili do isteka zaliha punog Teslina tornja na valom, a blagdani IN- tem INmusic web shoJarunu i tributea Davimusic blagdanskim pa i u Dirty Old Shopu du Bowieju: upravo je paketima! on bio najpoznatiji fan Blagdanski su paketi u prodaji do 31. proi veliki zagovornik benda s kojim je surađisinca ili do isteka zaliha putem INmuvao na albumu “Reflektor”, a nakon njegosic web shopa i u Dirty Old Shopu, a ževe smrti ArcadeFire su u New Orleansu u liš li ga osvojiti, to ćeš moći napraviti u sad čast svom mentoru predvodili dirljivu glazveć tradicionalnom Facebook kvizu OTP benu povorku od nekoliko tisuća fanova. banke „Upadni na INmusic“ koji počinje Dvanaesto izdanje INmusic festivala održat početkom prosinca. Prati stranicu na Faće se od 19. do 21. lipnja 2017., gdje drugcebooku OTP banke, pokaži da povijest fedje nego u predivnoj prirodi Otoka mladostivala imaš u malom prstu, brzo odgovori sti na zagrebačkom Jarunu. Vidimo se na na nekoliko lakih pitanja i blagdanski paINmusicu!

SPONZORIRANI ČLANAK

Štednja nekima znači i preskakanje obroka u studentskim menzama

jana Barbić, profesorica kolegija Osobne financije s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Stoga je moguće zaključiti kako glavni problem nije pitanje skeptičnosti, straha prema bankama ili neimaštine, nego znanja, dobre upućenosti i ispravnog i pozitivnog stava prema potrošnji, štednji i odgovornom raspolaganju novcem. Barbić dodaje kako se bez adekvatne razine financijske pismenosti, koja čini osnovnu razinu znanja koje je pojedincu potrebno kako bi preživio u modernom društvu, ne može govoriti o odgovornom korištenju financijskih proizvoda i usluga, odgovornoj potrošnji ni odgovornom zaduživanju. Ipak, ova ekonomska stručnjakinja za mlade ima i savjet - nije važan način štednje jer on ovisi o mnogo čimbenika, ali je poželjno da se počne štedjeti do svoje dvadesete godine. Profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta, Gordana Kuterovac Jagodić, ističe da su studenti u životnom razdoblju kada nisu ni dovoljno odrasli, a više nisu ni tinejdžeri, te svi imaju različito razvijene planove za budućnost. “Na financijsku pismenost mladih uvelike utječu njihova primarna obitelj i načini na kojoj se u njoj postupa s novcem. Vjerojatnije je da će biti oprezniji u postupanju novcem ako su i njihovi roditelji bili oprezniji i obratno”, kaže Kuterovac. Također dodaje da društvo vršnjaka može utjecati na stavove mladih prema novcu i štednji pa tako mladi mogu imati uzore u svojim kolegama koji slabo štede ili pak u onima koji su oprezni s novcem. Njezin je savjet za sve studente koji pokazuju interes za štednju da svoj cilj što više vizualiziraju i podsjećaju ga se često (primjerice, da stave na istaknuto mjesto sliku mjesta koje žele posjetiti), te se potpuno ne odriču baš svakog manjeg zadovoljstva i nagrade za korake koje vode na putu do cilja. UČENJE ODGOVORNOSTI Postoje i mladi koji pokazuju pozitivnu sliku o štednji. Josipa Topić, unatoč teškom studentskom životu izvan mjesta stanovanja, uspijeva štedjeti i to na vrlo zanimljiv način. Svakog dana skuplja “medvjediće” (kovanice od pet kuna) u svoju

Foto: Luka Šatara/Global

“kasicu-prasicu”. Te kovanice skuplja na dnevnoj bazi, kada god dobije pet kuna, bilo u menzi, trgovini i slično. Počela je to raditi iz zabave, ali kako kaže, to je postala opsesija. Dvadesetdvogodišnji Mate, student FER-a, također je odlučio štedjeti na neformalan način tijekom svojih studentskih dana. On smatra da svaki student može štedjeti ako pametno raspoređuje novac i ponekad se odriče svojih užitaka. Mate svakog mjeseca odvaja određeni iznos od plaće i stipendije “na stranu” jer, osim što si tako želi priuštiti povremena putovanja i ulagati u vlastitu budućnost, smatra kako to uči odgovornosti, upravljanju proračunom te da tako poštuje stečeni novac.

ANKETA MIRNA BORAS: Ponosim se svojom štednjom koju sama “punim” jer ću si time, nadam se, jednog dana moći priuštiti neko pošteno putovanje. LUCIJA ŠUPE: Ne štedim jer jednostavno nemam naviku i ne znam štedjeti, a i smatram da je novac za trošenje, a ne za gledanje.

Financijski najnepismeniji upravo mladi Zanimljiv je i podatak istraživanje koje je 2015. godine provela HNB na uzorku 1049 slučajno odabranih osoba na području Hrvatske, koje govori kako prosječna razina financijskog znanja građana Hrvatske na ljestvici od 0 do 7 iznosi 4,2. Pritom, najnižu razinu financijskog znanja pokazali su upravo mladi (3,6).

SURADNJA Praktična znanja i iskustva za mlade

Studenti Ekonomije dobili prigodu učiti i raditi u banci

E

konomski fakultet u Zagrebu i Zagrebačka banka potpisali su ugovor o suradnji, kojim će te dvije institucije u budućnosti surađivati u raznim aktivnostima na području obrazovanja i obučavanja studenata. Nastavak je to uspješne suradnje, nakon što je Zagrebačka banka sredinom listopada studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu omogućila sudjelovanje u šestomjesečnom programu plaćene struč-

ne prakse – Zaba Banking Academy. Program je namijenjen studentima završnih godina studija, odnosno apsolventima diplomskih studija ekonomskog usmjerenja. “Ovom suradnjom nastojat će se povećati kvaliteta studijskih programa i nastavnih procesa, a našim studentima omogućiti stjecanje konkretnih praktičnih znanja, vještina i iskustava“, kazao je Lajoš Žager, dekan Ekonomskog fakulteta. (Kristina Balun)

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike


Poduzetništvo

Studeni 2016.

STARTUP Šest studenata odlučilo pomoći djeci i roditeljima

‘Plišanac’ Juvo bit će treći roditelj u kućanstvu

Henec G Mateo mateo.henec@gmail.com

P

erspektivna šesteročlana ekipa studenata s FER-a, Strojarstva i Ekonomije okupila se s plemenitim ciljem - da stvore plišanu igračku za djecu pod nazivom Juvo startup koja bi mogla spasiti život tisućama djece. Riječ je o plišancu načinjenom od skupa pametnih senzora koji se aktiviraju ako se dijete nađe u opasnosti. Voditelj projekta, Matija Srbić, na ideju za Juvu došao je gledajući reklamu za Superbowl u kojoj je bila riječ o velikom broju nesreća koje se dogode djeci u kućanstvima diljem SAD-a. “Ispostavilo se da su svake godine mi-

Zasad je Juvo samo prototip, a početkom sljedeće godine slijedi završno testiranje u zagrebačkom inovacijskom centru HUB 385 i kampanja lijuni djece ozlijeđeni samo u SAD-u, a tisuće poginu u nekoj takvoj slučajnoj nesreći”, kazao je Matija Srbić, voditelj projekta i bivši student FER-a. Senzori su postavljeni ne samo u igrački nego i na stropovima manje sigurnih područja u kućanstvu, i tako registriraju kretnju te prepoznaju visinu djeteta. Nakon što dijete kroči u “opasnu” sobu, roditelji dobivaju obavijest preko mobilne aplikacije. U isto vrijeme

Riječ je o plišanoj igrački načinjenoj od skupa pametnih senzora koji se aktiviraju ako se dijete nađe u opasnosti

Foto: Lana Bene

Juvo team sa svojim plišancem

igračka reproducira glas roditelja koji zaokuplja djetetovu pozornost. Dosad se mladi zagrebački inovatori mogu pohvaliti velikim uspjesima u Hrvatskoj i SAD-u. Na Software StartUp Academyju pod organizacijom Microsofta Hrvatska ušli su u sedam timova koji su naknadno sudjelovali ma WinDaysu u Poreču, a tamo su prikupili mnoge dobre povratne informacije i savjete.

Također, Imagine Cup u Seattleu jedno je od najvećih svjetskih studentskih natjecanja, a Juvo je ušao u polufinale s 13 ostalih timova. Bili su u kategoriji “world citizenship” čije su odlike pomaganje društvu i olakšavanje svakodnevice. “Bilo je to predivno iskustvo, vidjeli smo samo središte Microsofta, vidjeli smo i Seattle, University of Washington i kako zapravo stvari funkcionira-

ju u SAD-u”, dodao je Matija. Valja spomenuti i riječki Startup kamp u organizaciji ambasade SAD-a gdje su osvojili prvo mjesto. Zasad je Juvo samo prototip, a početkom sljedeće godine slijedi završno testiranje u zagrebačkom inovacijskom centru HUB 385 i crowdfunding kampanja. “Tim Juvo” dokaz je kako se bez mnogo odricanja i čiste vizije ciljevi neće sami od sebe ostvariti.

17

ZNANJE JE MOĆ by Tonka

A

ko ste željni upijanja novog stručnog znanja o poduzetništvu, a vaš studentski proračun neće izdržati dodatno financijsko opterećenje, Plavi ured putem besplatnih edukacija ima rješenje za vas. U prostorijama u Vodnikovoj 12 na tjednoj bazi uče mlade entuzijaste o aktivnostima vezanim uz poduzetništvo s ciljem promicanja i potpore poduzetničke kulture. Održali su već oko 250 edukacija s više od 4000 polaznika. Sve što je potrebno jest ispuniti prijavnicu za željenu edukaciju na internetskoj stranici Plavog ureda najkasnije pet dana prije održavanja. Ovdje možete pročitati što vas očekuje u sljedećim tjednima. STARTUP AKADEMIJA Edukacija koja traje tri dana, od 23. do 25. studenoga, upoznat će vas s osnovama iz svijeta poduzetništva. Namijenjena je svim osobama, neovisno o tome koliko su dugo u tom području. Osnovni poduzetnički seminar naučit će vas kako prepoznati dobru poslovnu ideju, kako je realizirati i uskladiti sa zakonskim okvirima, s načinom na koji se adekvatno brinuti o svojim zaposlenicima te kako baratati s osnovnim pojmovima iz računovodstva i financija. Uporni polaznici dobivaju i Startupov certifikat ako uz ovu edukaciju završe još dodatne dvije specijalističke prema svom izboru.

CROWDFUNDING Platforma na našim prostorima pod okriljem Zagrebačke burze

Funderbeam SEE uz pomoć bitcoina spaja investitore i ideje

Zorović G Sara sarazorovich@gmail.com

N

a crowdfunding danas se gleda kao na jedan od glavnih pokretača ekonomije - on je postao online platforma za financiranje tvrtki u razvoju. To je odličan način za prikupljanje sredstava i ostvarivanje naizgled nemogućih ideja ili želja. Broj uspješnih startupova inspirira i mlađe i starije umove te sve više ljudi preko crowdfunding platformi dolazi do svog poslovnog i kreativnog cilja. Kickstarter, Indiegogo i Seedrs trenutačno su nam najpoznatiji u toj kategoriji, a Zagrebačka burza je s estonskim Funderbeam Venturesom našem malom području pripremila pravo iznenađenje. U listopadu je na okruglom stolu Zagrebačke burze u Poreču predstavljen zajednički crowdfunding projekt i kompanija Funderbeam SEE (South-East Europe), u kojem Burza ima 20 posto udjela. “U Hrvatskoj i regiji postoje mlade kompanije sa sjajnim poslovnim idejama, kojima treba kapital, a postoje i zainteresirani ulagači s dovoljno raspoloživog kapitala. Ovo će biti poveznica u tom procesu”, rekla je Sanda Kuhtić Nalis, direktorica sektora po-

Zahvaljujući bitcoinu ulagatelji će moći odmah nakon ulaganja upravljati i trgovati svojim udjelima, i to je upravo ono što ovaj projekt čini posebnim

Foto: Funderbeam SEE

slovne podrške u Zagrebačkoj burzi. Zahvaljujući bitcoinu ulagači će moći odmah nakon ulaganja upravljati i trgovati svojim udjelima, i to je upravo ono što ovaj projekt čini posebnim. Funderbeam SEE je trenutačno namijenjen Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, no

ubrzo se planira širiti dalje, a pristup tržištu od samog početka imaju ulagatelji diljem svijeta. Jedan od prvih ulagatelja u Funderbeam je i osnivač Skypea Jaan Taalin. “U Hrvatskoj štednja neprekidno raste, što znači da kapitala ima, a kama-

‘U Hrvatskoj štednja neprekidno raste, što znači da kapitala ima, a kamate su na povijesno niskim razinama. Potrebno je mobilizirati tu štednju kako bi se osigurao kapital potreban za ekonomski rast i razvoj’, ističe Sandra Kuhtlić Nalis

te su na povijesno niskim razinama. Potrebno je mobilizirati tu štednju kako bi se osigurao kapital potreban za ekonomski rast i razvoj, i upravo je to misija Funderbeam SEE-a”, dodala je Nalis. Startupovi su hit već nekoliko godina i Hrvatska se može pohvaliti ne samo uspješnim projektima nego i dobrim rezultatima na raznim natjecanjima, poput nedavne pobjede na CES 2017 Innovations za “Zipato”, odnosno njegovo rješenje nadzora pametnog doma ZipaTile. Ponos je i najpametniji komad nakita na tržištu pod imenom “Bellabeat” koji je 2015. proglašen najboljim zdravstvenim startupom u Europi kao i prvim osobnim uređajem za provjeru stanja vitamina i minerala “Vitastiqom” ili “Supracontrolom”, čiji su proizvođači inteligentnih senzora prvi takvi u svijetu. Svatko od nas je barem jednom mislio da ima ideju koja bi mu napunila novčanik ili ga lansirala u poslovni svijet s pravim resursima, pa ne treba sumnjati da će ovaj način na ovim prostorima pronaći svoje mjesto i korisnike.

KORIŠTENJE DRUŠTVENIH MREŽA U POSLOVANJU Društvene mreže savršen su alat za promoviranje osobnih ili poslovnih sadržaja. Za sve one koji su zainteresirani upijati dodatno znanje o društvenim mrežama, ova edukacija za njih je na rasporedu 1. prosinca. Bavit će se pripremom strategije, dizajnom vizuala profila, komunikacijom s korisnicima, načinom na koji je najbolje promovirati sadržaj na dnevnoj bazi, praćenjem rezultata i vođenjem digitalne kampanje, a sve u svrhu povećanja prometa na internetskoj stranici. KUPAC MODERNOG VREMENA Poduzetništvo je “aktivnost” u kojoj se pojedinac ili grupa, ovisno o pothvatu, svakodnevno moraju brinuti o ažurnosti svog poslovanja. Biti u koraku s vremenom, znati koji su trendovi, afiniteti kupaca, korisnika ili klijenata i prema tomu usmjeriti svoje aktivnosti nikada nije lak posao, a edukacija koja će se održati 14. prosinca provest će sve polaznike kroz trendove koji nas očekuju u sljedećih deset godina.


18

Sport

Studeni 2016.

KARATE Veliki rezultat

Bronca na Svjetskom prvenstvu kao početak uspješne karijere

PARAOLIMPIJSKI SPORT Od srpnja savez nije dobio niti kune za sportaše

‘Stipendije će biti isplaćene, ali ne zna se kad’

G iva_prpic@hotmail.com Iva Prpić

A

nđelo Kvesić, borac zagrebačkog karate kluba Hercegovina, osvojio je brončanu medalju u kategoriji +84 na Svjetskom prvenstvu u Linzu. Kvesić je čitavo prvenstvo pokazao zavidnu spremnost i odličnu kondiciju, u susretu za brončano odličje bio je dominantniji od protivnika Harisa Sujkovića te je u samoj završnici održavao tri boda prednosti spretno izbjegavajući protivničke udarce. “Nakon pobjede bio sam jako sretan i ponosan. To je moja prva medalja sa svjetskih ili europskih prvenstava, tako da mi je to sada dodatni motiv i vjetar u leđa. Posebno mi je drago što znam koliko je ljudi sudjelovalo u ovome i raduje se zajedničkom uspjehu”, govori Anđelo. Istaknuo je i vrlo važnu ulogu svojih kolega te članova obitelji koji su mu pružili veliku potporu u posljednjem susretu.

Hrvatska paraolimpijska reprezentacija iz Rio de Janeira vratila se s pet medalja

Pavić G Ivan ivan.pavic.kt@gmail.com

H “Nakon borbe i pobjede zavladala je euforija na tribinama gdje su bili ostali reprezentativci, među kojima i moj mlađi brat, tata i rođak. Svi su bili jako sretni i ponosni. Izbornik i trener također su bili presretni jer ovo je za nas velik uspjeh”, ističe Anđelo i dodaje da su mu veliki motiv prijatelji iz kluba s kojima svakodnevno trenira i koji su dosad postizali također velike uspjehe, najviše zahvaljujući treneru Danijelu Vučiću. Kvesić se nakon ovog uspjeha okreće novim planovima i ciljevima. “Oni su usmjereni europskom prvenstvu. Prije toga imamo nekoliko važnijih turnira kao što su: prvenstvo Hrvatske za seniore pojedinačno i ekipno te lige i svjetski kupovi koji su u karateu, poslije europskih i svjetskih prvenstava, najjači i važniji turniri”, zaključuje Anđelo.

rvatski paraolimpijski odbor (HPO) nije dobio niti kune od Ministarstva znanosti i obrazovanja od srpnja, a “projekt Tokio” započeo je već 1. listopada. Međutim, iz Odbora poručuju kako će sredstva biti dostavljena, ali ne zna se točno kada. Odmah po povratku hrvatske paraolimpijske reprezentacije s Paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru pojavio se problem s neisplaćivanjem sportskih stipendija nužnih za financiranje treninga, trenera i fizikalnih terapija. Već na dočeku na zagrebačkom aerodromu Pleso pred novinare je izašla zlatna stolnotenisačica s Igara, Sandra Paović, te javno otkrila da je sav financijski teret pao na sportske klubove i saveze. NE DOGAĐA SE PRVI PUT “Od 30. rujna ove do 1. siječnja iduće godine izlazimo iz programa i više nam se neće isplaćivati stipendije, naknade za trenere, vitaminizacija, fizioterapeuti”, rekla je Paović tada na konferenciji za novinare i nastavila. “Stipendije su nekim sportašima jedini izvor prihoda. Ne znam kako će se to riješiti, ali nedopustivo je da tri mje-

Foto: Igor Kralj/Pixsell

‘Stipendije su nekim sportašima jedini prihod. Nedopustivo je da tri mjeseca ostajemo bez novca. Pa nećemo mi sada tri mjeseca pauzirati’, kaže Sandra Paović, zlatna paraolimpijka seca ostajemo bez novca. Pa nećemo mi sada tri mjeseca pauzirati. Većina nas već idući tjedan nastavlja s treninzima.” Iz Hrvatskog paraolimpijskog odbora kažu kako ovo nije prvi put da se stipendije ne isplaćuju te da se ovakva situacija ponavljala. Međutim dodaju i kako je, unatoč kašnjenju, novac uvijek bio isplaćen i da paraolimpizam nikad nije ostao zakinut za stipendije. “Mi od 15. srpnja nismo dobili niti kune od Ministarstva, a ‘projekt Rio’ je došao i prošao. Od 1. listopada već je počeo i ‘projekt Tokio’, a novca još nema. Međutim, nikad nismo ostali zakinuti za stipendije. Nikad nije nedostajalo novca za trenere i terapije. Uvijek smo dobili novac, sada je samo pitanje kada i koliko ćemo dobiti”, kažu iz HPO-a. Čak i kada Ministarstvo osigura potreban novac, pitanje je hoće li to biti dovoljno. Za svaki paraolimpijski projekt potrebno je oko 20-25 milijuna kuna, a za daljnje isplaćivanje stipendija do kraja godine, država mora osigurati 1,2 milijuna kuna što i nije preveliki iznos koji država ne bi mogla

platiti. Ministarstvo je 90-postotni financijer Hrvatskog paraolimpijskog odbora i kao takav je nužan za sportaše s invaliditetom, ali iznos koji država osigurava često nije dovoljan. Hrvatska paraolimpijska reprezentacija iz Rio de Janeira vratila se s pet medalja (dva zlata, dva srebra i jednom broncom) te se po broju osvojenih odličja plasirala na 48. mjesto. Činjenica je da izdvajanja treba povećati jer u ukupnom poretku su iza Hrvatske ostale mnoge zemlje koje iz-

Javnost je burno reagirala nakon spoznaje da Ministarstvo nije osiguralo sredstva, ali iz Hrvatskog paraolimpijskog odbora smiruju strasti. Dodaju kako su već počeli razgovori s novom vladom, a imaju i podršku nove predstojnice Središnjeg državnog ureda za sport, Janice Kostelić

dvajaju mnogo više novca za sport i sport osoba s invaliditetom. Hrvatska za sport trenutačno izdvaja 0,73 posto BDP-a, a prema odličjima slabije plasirani Portugal i Finska izdvajaju 0,96, odnosno 1,56 posto BDP-a. Švicarska, koja je uzela isti broj odličja kao i Hrvatska, izdvaja “golemih” 3,47 posto svojeg BDP-a. PODRŠKA NOVE VLADE Javnost je burno reagirala nakon spoznaje da Ministarstvo nije osiguralo sredstva, ali iz Hrvatskog paraolimpijskog odbora smiruju strasti. Dodaju kako su već počeli razgovori s novom vladom, a imaju i podršku nove predstojnice Središnjeg državnog ureda za sport, Janice Kostelić. “Država još nije niti dala nagrade paraolimpijcima, ali s druge strane nije ih dala niti olimpijcima. Čak niti Hrvatski olimpijski odbor nije dobio novac, baš kao i mi, a oni su mnogo veća ustanova od nas. Novac će biti osiguran i biti će isplaćen. Čim je došla nova vlada, poslali smo dopis premijeru Andreju Plenkoviću i situacija će se riješiti”, zaključuju iz HPO-a.

LAMBORGHINI SUPER TROFEO Mladi Samoborac bori se za

U samo jednoj utrci zna

Lugonjić G Mislav mislav_lugonjic@windowslive.com

U

Kodrićeva pobjeda na legendarnom Nürburgringu

Foto: Alex Galli

mom automobilu ljeti zna biti i 70 stupnjeva, a ti si pod stresom, napet i moraš se koncentrirati na utrku. Znam izgubiti po nekoliko kilograma i definitivno je riječ o jednom od najtežih sportova, govori Martin Kodrić, devetnaestogodišnji vozač Lamborghini Blancpain Super Trofeo serije, koji je u rujnu ostvario svoju prvu pobjedu sezone na legendarnom Nürburgringu, a početkom prosinca očekuje ga borba za naslov prvaka na zadnjoj utrci sezone u Valenciji. Mladi je Samoborac u automobilizmu završio zbog brata, a sve je počelo u Španskom. “Tata i brat odveli su me na karting i nakon godinu, dvije odlučili smo se ozbiljnije baviti time”, kaže Martin. Prve uspjehe nije dugo čekao.

Sredinom rujna Martin Kodrić pobijedio je na legendarnom Nürburgringu, a početkom prosinca očekuje ga finale sezone u Valenciji “Osvojio sam prvenstvo Hrvatske 2008., a godinu poslije i slovensko. Onda sam krenuo na jače europske utrke, World Series of Karting”, prisjeća se Martin. Iako je prva godina, u talijanskom timu, bila problematična, prelaskom u engleski tim sve je sjelo na svoje mjesto. “Nanizao sam odlične rezultate. Osvojio britansko prvenstvo, Trofeo Margutti – jedan od najprestižnijih kupova na svijetu te završio treći na Svjetskom prvenstvu”, govori Martin. Iduća je stuba bila formula te je 2014. godine Martin vozio Formula Renault Northern European Cup i Alps Cup. “Bila je to teška godina jer smo kasno

odlučili da idemo u formulu i nedostajalo mi je treninga, ali sam imao nekoliko dobrih rezultata”, objašnjava Martin. Ti su ga rezultati doveli u najjaču seriju Formula Eurocup, koju su prošli mnogi vozači Formule 1. Ostvario je nekoliko “jakih” rezultata, od kojih se ističe drugo mjesto na Nürburgringu. Ipak, kraj sezone donio je rastanak s formulom. “Budući da sam previsok i pretežak, imam 1,85 metara i 90 kilograma, gubio sam tri do četiri desetinke po krugu, a to je najgore u kvalifikacijama gdje su male razlike. I tako smo na kraju godine odlučili da prijeđem u aute”, ističe Martin. Nakon dobre godine u formuli, Lam-


Sport

Studeni 2016.

19

SARA KOLAK Kako je skromna Ludbrežanka u kolovozu šokirala svijet

Kada čujem razne izjave, u meni proradi inat

Ožbolt G Filip filip.ozbolt7@gmail.com

U

petak, 19. kolovoza ove godine, Hrvatska se probudila s petim olimpijskim zlatom. I to s onim koje se najmanje očekivalo, a osvojila ga je Ludbrežanka Sara Kolak, do tada malo poznata hrvatskoj javnosti unatoč velikim uspjesima koje je ostvarila prije penjanja na olimpijsko postolje. Tih 66,18 metara bilo je dovoljno za olimpijsko zlato i novi hrvatski rekord koji je Sara u 2016. godini popravila za gotovo devet metara. No to već svi znamo. Ono što ne znamo jest gdje je Sara danas, odnosno doznali smo u velikom razgovoru koji je zlatna olimpijka vodila s novinarom Globala. “Trenutačno sam u svom taboru u Sloveniji. U svojoj rutini. Vratila sam se u svoj ritam. Počeli smo s treninzima, a uz to spavam, odmaram se i rješavam još sto stvari. Kada treba nešto obaviti, idem u Rijeku ili dođem u Zagreb, ovisi o obvezama. Treniram u Celju i tražim vlastitu ravnotežu”, započela je skromna Sara koja je nastavila plodonosnu suradnju sa slovenskim trenerom Andrejom Hajnšekom i nakon Iga-

‘Sjećam se srednje škole, kada sam na zadnjem satu geografije znala odrijemati kako bi bila spremna za trening’ ra. Zlatnu olimpijku veliki uspjesi nisu promijenili. Dapače, samo su još više očvrsnuli njezin odnos s prijateljima iz djetinjstva. ZLATO NE MIJENJA ČOVJEKA “Nisam se promijenila nakon zlata. Trudim se ostati ista. Ipak želim imati dozu ozbiljnosti, stranu odraslog sportaša, ali da se šalim i ostanem ista kao prije velikih uspjeha. Ne želim pametovati i gurati nos gdje mu nije mjesto”, nastavila je zlatna Ludbrežanka podijelivši s nama nekoliko anegdota iz srednje škole koju je polazila u Rijeci. “Sjećam se srednje škole kada sam na zadnjem satu geografije znala odrijemati kako bi bila spremna za trening. Često sam s jutarnjeg treninga odlazila u školu, ali uvijek me nešto motiviralo da odem u taj Rio. Vizualizirala sam to.” I tu zapravo počinje velika priča Sare Kolak. Često je autor ovog teksta, koji

je zajedno sa Sarom išao u srednju školu, svjedočio njezinoj golemoj želji za nastupom u Riju. Ali ona u gradu Krista Iskupitelja nije samo nastupila. “Najmlađa sam u svojoj disciplini koja je osvojila olimpijsko zlato. Nakon što sam osvojila broncu na Europskom prvenstvu u Amsterdamu, ljudi su mislili da sam se time zadovoljila i ostvarila svoj maksimum 2016. godine. U Riju je cilj bio finale, no kada čujem takve izjave, u meni proradi doza inata”, podvlači Sara koja je u sebi čvrsto vjerovala u olimpijsko zlato. “U Riju mi se sve poklopilo. Sjedila sam u busu dok sam putovala na finale i razmišljala o tom zlatu. Ipak je to najveće natjecanje i glava je sve napravila. Ja sam bila spremna i nisam popustila.” Bez obzira na to, neke se stvari moraju istaknuti. Sara trenira i živi u Celju, uvjeti u Hrvatskoj nisu najbolji, a opet, atletika je bila najplodonosniji hrvatski sport u

Uz silne sportske obveze, atletičarka nije zapostavila niti svoje obrazovanje jer ipak treba misliti i na život nakon sportske karijere. “Službeno sam treća godina na Poslovnoj akademiji u Rijeci. Poslije Rija sam riješila sve ispite s druge godine. Ostalo mi je mnogo toga, do pet ujutro sam znala biti budna, ali navikla sam na pritisak i jako dobro pod njim funkcioniram. Profesori su mi velika podrška i drago mi je da uz takve ljude mogu napredovati. Želim biti sportašica sa završenim fakultetom”, zaključila je nasmijana junakinja iz Ludbrega.

Foto: Igor Kralj/Pixsell

Nakon Igara sam znala učiti i do pet ujutro

pojedinačnoj konkurenciji na Igrama u Riju. “Uvijek se može više. Bilo u sportu ili čemu drugom. Pitanje je samo koliki je to prioritet ljudima u atletici. Ovisi to i o mnogo više faktora, o vodstvu i o sportu, njegovoj popularizaciji, koliko se prati taj sport, mislim da se još mnogo toga može napraviti”, apostrofirala je 21-godišnjakinja nastavivši u svjetlijem tonu.

CILJ JE OSTATI ZDRAV “Uvijek treba razmišljati pozitivno, na meni je da radim i rezultatima pokazujem koliko sam dobra. Nadam se da će se nešto pokrenuti, a vrijeme će sve pokazati. Voljela bi da se popularizira atletika, sigurna sam da će netko novi iz Hrvatske iskočiti na sljedećim velikim natjecanjima.” Na tom polju Sara vidi veliki prostor za napredak, a uloga medija u digitalnom dobu nikad nije bila važnija za mlade sportaše. “Voljela bi da su mediji posvećeniji mladim sportašima i da sportaši znaju da njihov rezultat vrijedi. Fokus bi trebao biti prebačen na mlade jer njima to znači. Zbog škole i društva im je teško uskladiti obveze, i to je kritično razdoblje za njihovu karijeru”, upozorila je atletska junakinja, koja prema Tokiju 2020. godine još ne gleda s velikom pozornošću. “Mogu samo reći da želim trenirati, biti zdrava, ići korak po korak i raditi na sebi, To mi je jedina želja. Prerano je govoriti o planovima, rezultat će pokazati jer on je mjerilo svega.” Takvo razmišljanje prouzročila je i ozljeda ramena koja je Saru udaljila od natjecanja u cijeloj 2015. godini. Ipak, sada je sve u redu, a Sara na sve gleda kao na veliku životnu lekciju. “Jako sam se trudila da vratim rame u funkciju. Na tu ozljedu gledam kao na nešto pozitivno jer sam sazrijela.”

naslov ukupnog pobjednika, a iduće godine očekuje ga najveći izazov karijere

izgubiti i po nekoliko kilograma borghini ga je pozvao na test za mlade vozače da vide njegove sposobnosti. Test je prošao odlično i Martin je odlučio da će voziti Lamborghini Super Trofeo ove sezone. “Lamborghini je s ovim programom htio pro-

‘Od Maxa Verstappena naučio sam mnogo’ Martin je godinu dana vozio karting s jednim od trenutačno najboljih vozača Formule 1, Maxom Verstappenom. Nizozemski vozač ove godine oduševljava u najprestižnijoj klasi, ali Martin ga je u prošlosti znao pobijediti. “Iskreno uvijek je bio bolji od mene, ali u nekim sam utrkama bio brži”, sa smiješkom govori Martin, a posebno se sjeća jednog okršaja u Španjolskoj. “U zadnjem je krugu on vodio, ja sam bio drugi i on se u jednom trenutku malo otvorio, ja sam ušao, on me naglo zatvorio i došlo je do kontakta te nismo završili prvi i drugi, nego četvrti i peti. Bio sam ljutit, ali od njega sam naučio mnogo, prije svega, zbog njegove agresivnosti. Vozi baš onako kako treba voziti”, kaže Martin.

naći vozače koji će voziti njihovo prvenstvo. Za moju prvu godinu, to je bilo najbolje rješenje”, nastavlja Martin, koji je ostvario svoj cilj jer će iduće godine voziti Blancpain GT Series, najjače prvenstvo u autima. “Bit ću najmlađi. Ali to je ujedno i dobro jer imam vremena za razvijanje”, napominje Martin. Iako je vozio na većini legendarnih staza poput Monze ili Spa, logično je da je ”zeleni pakao” njegova najdraža. “Nürburgring volim jer ima nešto posebno u toj stazi, ali i zbog moje uspješnosti tamo”, ponosno govori Martin. Početkom prosinca borit će se za naslov ukupnog pobjednika Super Trofeo kupa, ali ne osjeća tremu prije utrke. “Nemam prevelikog pritiska i još vjerujem da mogu pobijediti i dat ću sve od sebe da to ostvarim”, kaže Martin.

S obzirom na to da je više sportski tip, izlasci ga ne privlače previše, a slobodno vrijeme koristi za odlazak na more, sportske aktivnosti i druženje s djevojkom. Trenutačno je student prve godine poslovnog prava na ZŠEM-u. “Obrazovanje je jako važno, pogotovo danas. Na faks idem zbog sebe jer, ako želiš, možeš mnogo naučiti. Bez obzira na to jesam li vozač ili ne, uvijek će mi nešto od toga koristiti. A obrazovanje te čini i boljom osobom”, ističe Martin. Vozački uzor za njega je netko poseban. “Najveći uzor mi je brat jer je od početka sa mnom i uvijek je bio velik u mojim očima”, ističe Martin. Iduće godine očekuje ga najjače prvenstvo u autima. S ovakvim samopouzdanjem i talentom, zapaženi rezultati u najprestižnijoj GT seriji bit će Martinova realnost. I ovaj mladić, gladan uspjeha, toga je itekako svjestan.

by Mislav Lugonjić

2005.

UMRO NAJVEĆI KARIZMATIK SVJETSKOG NOGOMETA Jedan od najvećih nogometaša svih vremena, George Best, umro je 25. studenoga 2005. godine u 59. godini života. Best, kojeg je zbog ekstravagantnog načina života krasio nadimak El Beatle, ikona je Manchester Uniteda i Sjeverne Irske. S Crvenim vragovima 1968. godine osvojio je Ligu prvaka, a iste je godine dobio i Zlatnu loptu za najboljeg nogometaša svijeta. Ipak, Best je među fanovima diljem svijeta ostao legenda i zbog boemskog načina života, koji je uključivao veliku ljubav prema alkoholu i ženama. Zbog problema s alkoholom, Best je napustio Manchester sa samo 27 godina, ali i relativno kratka karijera na najvišoj razini bila je dovoljna da ga Pele prozove “najboljim nogometašem na svijetu”. A na kraju će ipak Best najbolje opisati samog sebe. “Da me pitate bih li radije prešao četvoricu Liverpoolovih igrača i zabio gol s 30 metara ili spavao s miss svijeta, teško bih odlučio. Srećom, imao sam oboje.”

2008.

NEVJEROJATNA ZAVRŠNICA SEZONE FORMULE 1 Staza Autódromo José Carlos Pace u São Paulu poznata je po nepredvidljivim utrkama i ludim raspletima prvenstva Formule 1. Jedan kojeg se Brazilci s tugom prisjećaju dogodio se 2. studenoga 2008. godine. Britanac Lewis Hamilton vodio je u ukupnom poretku s 84 boda, a domaća uzdanica Felipe Massa bio je drugi sa sedam bodova zaostatka. Kišna utrka ponudila je dramu i o naslovu prvaka odlučio je zadnji krug. Massa je vodio i u trenutku prolaska ciljne ravnine bio je svjetski prvak jer je Hamilton bio na šestoj poziciji. Ipak, Britanac je u zadnjem zavoju utrke prestigao Nijemca Timu Glocka i osvojio naslov svjetskog prvaka sa samo jednim bodom prednosti ispred Masse. Nevjerojatna završnica i najprije slavlje Massine obitelji, a onda očaj u razmaku od nekoliko sekundi ostali su jedna od najdojmljivijih scena novije povijesti oktanskog cirkusa.


20

Reportaža

Studeni 2016.

Kako bi atmosfera bila autentična, podno stropova “lebdjele” su svijeće

I Hrvati imaju svojeg Siriusa Blacka!

Na prvom tajnom susretu, prodavali su se čarobni štapići

MINISTARSTVO MAGIJE Da, i to postoji usred Zagreba!

Otkrili smo gdje se skrivaju Dumbledore i profesor Snape

Edita Feldi G Marija lionlover2807@hotmail.com

U

druga ljubitelja Harryja Pottera Ministarstvo magije Hrvatska njihov je službeni naziv, a okupili su nešto više od 150 članova u samo tri mjeseca postojanja! Prvo događanje kojim su se predstavili probranoj publici bio je tajni sastanak (čije su pozivnice dijelile sove, pa ako netko nije dobio svoju, krivite njih) čija je lokacija bila javljena na dan susreta. Ovu čarobnu večer omogućio je Studio smijeha svojim novim prostorom, a atmosfera je bila kao u Velikoj dvorani Hogwartsa. PRVO OKUPLJANJE POTEROLJUBACA Leteće svijeće, magične slastice i štandovi na kojima su se prodavali, među ostalim, štapići, čarobni napici i sastojci za njihovo mućkanje, poznata zlatna zvrčka i tajanstveni kamen mudraca, utjelovili su duh magičnog svijeta. Uz nekoliko rundi kvizova (gdje se vidjelo tko su pravi fanovi!), kratke prezentacije budućih planova udruge i projekcije fotografija iz Warner Brosova studija, dijelile su se nagrade za najbolju masku. Među kreativnijim su bile Dora i Barbara, poznatije kao Lumos& Nox, koje su oduševile članove ministarstva svojim originalnim likovima. Same su priznale da su se nadale da će pobijediti. “Bilo je mnogo super kostima, ali mislim da nam je mala Tonks bila među dražima”, objasnile se djevojke, koje su nakon prvog sastanka ostale pune dojmova. “Sve u svemu, jako smo uživale i drago nam je što smo članice!”, uzbuđeno su dodale. A kako bezjački sugrađani ne bi ostali zbunjeni, ministar je osobno napisao pismu premijeru Republike Hrvatske. “Dana 28. kolovoza 2016.

Rijetko će se naći osoba koja ne zna za Harryja Pottera. Ovaj popularni dječak sa svojim je prijateljima zadobio srca mladih diljem svijeta, a u Hrvatskoj je potaknuo pokretanje Ministarstva magije

Foto: Marija Edita Feldi/Global

Čarobni štapići neizostavan su dio opreme poteroljubaca

na području grada Zagreba, u samom centru, od 20 do 22 sata mogle su se uočiti neke anomalije. Iako se Vama i ostalim sugrađanima činilo da je riječ o vremenskim neprilikama ili prirodnim fenomenima, moramo Vas obavijestiti da se zapravo radi o nuspojavama koje se pojavljuju uslijed aparacije, pojedinih čarolija, ponekog fantastičnog stvorenja i sličnih pojava”, sažet je bio ministar magije u svojem priopćenju. NOĆ VJEŠTICA - ALI NE BILO KAKVIH Među događanjima uslijedio je dugo očekivani Halloween party, na kojem su čarobnjaci i bezjaci mogli uživati u prostorima zagrebačkog klu-

ba Broom. Začarani strop i tjeralice za Sirius Blackom bili su samo dodatni začin (poput cimeta u pivoslascu) kako bi plesači ostali zagrijani do dugo u noć. Iako se zbog mnogo bezjaka puštala većinom bezjačka glazba, to nije utjecalo na raspoloženje, pa je čak i profesor Quirrell zaplesao. Party su posjetili i Luna Lovegood, Hermiona Granger, Dobby, Neville Longbottom, Skoro Bezglavi Nick, Belatrix Lestrange, pa i sam Sirius, bez obzira na to što su i smrtonoše i dementori vrebali iza svakog ugla! U svakom slučaju, zabava nije završila kad su se vrata zatvorila i zadnja metla poletjela prema kući. Ministarstvo je ponovno probralo najautentičnije maske. Kako i sami tvr-

Skoro Bezglavi Nick, duh rezident doma Griffindor Foto: Matej Čelar

FLASH FOOD REPORT Pivoslasac s lakoćom sladi brkove

Čarobno pivo za sva nepca Edita Feldi G Marija lionlover2807@hotmail.com

J

ela i pića iz svijeta fikcije zanimljiva su, ne samo zato što su zamišljena, nego zato što najčešće ne znamo što su ona točno. Jedno takvo piće je čuveni pivoslasac (eng. butterbeer) iz Hogsmeadea, imagi-

narnog mjesta iz poterovskog svijeta. Napitak se može kupiti u gostionici “Tri metle” gdje upravo glavni trojac provodi vrijeme na višim godinama. Ovo piće postoji i u bezjačkom svijetu, te se može kupiti ne samo u raznim specijaliziranim kafićima diljem svijeta (postoji čak i način kako naručiti pivo-

slasac u Starbucksu!) nego i u studijima poput Universal Studiosa. Mnogi su recepti na internetu za “domaći” pivoslasac, u alkoholnoj i bezalkoholnoj verziji. Preporučujem da ovu zimu zasladite čarobnjački brk, probudite dijete u sebi i uz dekicu i dobar (Harry Potter) film probate pivoslasac!

de, posao nije bio lagan. “Svi koji ste došli maskirani bili ste odlični, ali ipak su neki bili malo ‘odličniji’ od ostalih”, objasnio je ministarski žiri. Tako su pobjedu odnijeli Belatrix, Neville i jedna milosrdna dementorica (koja cijelu večer nije uzela ni jednu dušu!) te osvojili ulaznice za Muzej iluzija, Muzej torture i za turu pa gradu koju vode Gornjogradske coprnice. PRIMAJU SE ČLANOVI Ministar magije Martin Gašparić otkrio je i planove za budućnost Ministarstva. Osim što planiraju osnovati metlobojsku momčad (čije će prijave početi na proljeće 2017.), postoje ideje o brojnim radionicama na kojima bi se spojila čarolija stvaranja napitaka i bezjačka kemija. Na te edukacije su dobrodošli i mladi i stari, bili oni čarobnjaci ili bezjaci. Sudjelovali su i na konvenciji Rikon u Rijeci, a planiraju posjetiti i druge konvencije fantasy tematike. Nastavljaju i s promocijom filma “Čudesne zvjeri i gdje ih naći” kroz razne kvizove, nagradne igre i ostala događanja. Dora i Barbara, poznatije kao Lumos&Nox, uz ministra su pune ideja za naredna događanja udruge, a posebna im je želja realizacija radionice izrade raznih čarobnih rekvizita. Ako se sami želite učlaniti u hrvatsko Ministarstvo magije, potrebno je samo ispuniti obrazac kojim ćete se svrstati u neki od domova te uplatiti godišnju članarinu od 100 kuna. “Člansku iskaznicu ćeš dobiti na nekom od sljedećih okupljanja članova! Ako živiš izvan Zagreba te nisi u mogućnosti doći osobno, šaljemo ti je poštom. Da sve bude službeno, stići će ti pismo iz Hogwartsa, karta za Hogwarts express te privjesak za ključeve u obliku Darova smrti ili čarobnog štapića”, poručili su iz Ministarstva i tako pozvali sve ljubitelje Harry Pottera i spisateljice J. K. Rowling da sudjeluju u ovom magičnom iskustvu koje će u nadolazećoj godini biti - zaista neprocjenjivo.

Recept za bezjake Trebat će vam: • Sladoled od vanilije ili karamele • Sky Cola (ili bilo koja druga varijanta koja ima što manje limete) • Sirup od karamele (može poslužiti i preljev od karamele za sladoled) • Slatko vrhnje • Šlag • Prstohvat vilinskog praha* • Samomiješajući kotlić * * Ako radite u bezjačkoj kuhinji, vilinski prah zamijenite cimetom, a kotlić blenderom.


TEHNOLOGIJA

Studeni 2016.

EKSPLOZIVNA TEHNOLOGIJA Kvarovi na mobitelima ‘prodrmali’ korisnike

Note 7 dokazao da gadgete uzimamo zdravo za gotovo Zorović G Sara sarazorovich@gmail.com

T

ehnološke naprave koje su donedavno bile luksuz danas su dio naše svakodnevice toliko da ih često uzimamo zdravo za gotovo, a o zračenju, kratkim spojevima, lošim baterijama i zapaljivosti više i ne razmišljamo. Pomutnju je prošlih mjeseci izazivao Samsungov Galaxy Note 7 i njegova zapaljiva “narav”, a konačna odluka kompanije je povlačenje tog modela s tržišta. KONKRETNA OSIGURANJA NEMA Dio korisnika odbija vratiti mobitele uz objašnjenje da su ili previše zadovoljni njime ili im je mijenjanje mobitela preveliki posao. “Potrošač se ne može unaprijed osigurati za ovakve specifične situacije, osim u obliku životnog osiguranja, što ne pripada konkretno zaštiti od neispravnosti uređaja”, izjavila je djelatnica jednog osiguravajućeg društva u Hrvatskoj. Dodala je kako svaki proizvođač mora imati osiguranje odgovornosti koje pokriva mogućnost ovakvih slučajeva, a kad on ne reagira, u konačnici gubi novac, kao i reputaciju i izvrgava se brojnim tužbama. Nakon incidenata u avionu velik broj aerodroma diljem svijeta zabranio je unositi te telefone, a Samsung je otvorio svojevrsne štandove na kojima je nudio zamjenu mobitela ili povrat novca. Time je izazvao veliku pobunu korisnika. U konačnici, ljubitelji najmodernije telefonije Note 7 više ne mogu pronaći na tržištu. Kao što to obično bude, pojedinci su se našalili sa situacijom pa je tako u popularnoj igri GTA V stvoren mod u kojem umjesto bombe možemo koristiti Note 7, promijeniti mu boju

Svaki proizvođač mora imati osiguranje odgovornosti koje pokriva mogućnost ovakvih slučajeva, a kad on ne reagira, u konačnici gubi novac kao i reputaciju te se izvrgava brojnim tužbama

21

GADGETERIJA Šipušić G Silvio silvio.sipusic@gmail.com

SNAPCHAT SPECTACLES Snapchat, jedna od najbrže rastućih društvenih mreža, predstavila je svoj prvi hardver - Spectacles, nove pametne naočale. Za razliku od ostalih pametnih naočala, Spectacles mogu snimati video, tzv. snap. Pritiskom gumba možete snimati do 10 sekundi, što se odmah sprema na vaš pametni telefon. Snimljeni snap možete pogledati, slati prijatelju ili staviti na vlastiti story. Spectacles koštaju 130 dolara, a tko ima želju isprobati novi gadget morat će u pohod “preko bare” jer su naočale Spectacles dostupne jedino na specijaliziranim automatima zvanim Snapbot na određenim područjima SAD-a. NES CLASSIC

Ilustracija: Silvio Šipušić

i pozadinsku sliku te njime čak i srušiti helikopter. Sve što sadrži bateriju može eksplodirati pod utjecajem različitih čimbenika, poput zagrijavanja, pretjera-

Pažljivo s baterijama! Kod mobitela treba izbjegavati iznimno visoke i niske temperature, pražnjenje baterije do kraja i neispravne punjače, a laptopu koji je konstantno uključen u struju dok se koristi bilo bi pametno izvaditi bateriju jer onda nema straha od pregrijavanja.

nog ili neispravnog punjenja ili zbog grešaka u proizvodnji. Samsungov primjer nije jedini. Mobiteli su i prije znali eksplodirati, neovisno o brendu, veličini ili mogućnostima. Da se s baterijama ne treba šaliti, dokazao je i Sony 2006. godine kada je zbog svojih neispravnih baterija morao zamijeniti oko 9,5 milijuna laptopa raznih tvrtki, a ni sudska tužba, ona kompanije Toshiba, nije izostala. Apple također nije prošao bez skandala te je s tržišta 2011. godine povukao opasne iPod Nano modele, a 2014. adaptere za iPhone 3 i 4. Ovi primjeri dokaz su da kratki spojevi na baterijama nisu ništa neuobičajeno, a posljedice se uvelike razliku-

ju u tome kako se proizvođači nose s njima. KAD JAMSTVO NIJE VRIJEDILO U nas takvih slučajeva gotovo nema, a posljednji takav zabilježen je 2013., kada je Ljubici Marić eksplodirao njezin iPhone 4S usred punjenja. Njezin je suprug za jedan dnevni medij rekao kako je odnio mobitel na servis s jamstvom, a oni su mu rekli kako im je ovo prvi takav zabilježeni slučaj, da mu jamstvo ne vrijedi te ako ga želi popraviti, mora platiti oko 1600 kuna. Najviše što korisnici sada mogu napraviti jest paziti na svoju bateriju i njeno korištenje, te, svakako, zamijeniti svoj Samsung Note 7.

NES Classic je minijaturna verzija popularne igrače konzole 8-bitne ere, NES (Nintendo Entertainment System). Dolazi s 30 preinstaliranih igrica poput Super Mario Brothers, PAC-MAN, Donkey Kong i mnogih drugih. NES Classic može se spojiti na gotovo svaki TV i zaslon putem HDMI priključka. Konzola može simulirati stare CRT televizore putem raznih efekata, a famozni, jednostavni NES kontroler svojim retrodizajnom vraća svakog nostalgičnog gamera u vrijeme ‘80-ih. Cijena mu je 60 dolara.

INFOGAMER 2016. Sajam rušio rekorde, posjetilo ga 65.000 ljudi

Kutak pronašle i ‘obične’ društvene igre

G miamusulin2@gmail.com Edita Feldi G Marija edita.feldi@gmail.com Mia Musulin

T

ijekom šest dana ovogodišnjeg InfoGamera, koji je trajao od 8. do 13. studenoga, gejmeri iz cijele regije okupili su se na Zagrebačkom velesajmu. Reboot je za ovo, peto izdanje, obećao rušenje svih rekorda za nagrade na brojnim turnirima, tombolama i natjecanjima. Na radost više od 65.000 posjetitelja, to im je i uspjelo. Apsolutni hit InfoGamera svakako su bili youtuberi, a posjetitelji su stajali u redovima kako bi se s njima fotografirali. Istaknule su se tu i neke nove igre, poput “John Wick Chronicles”, ali i stare kao što je “Serious Sam”. “Velika je zastupljenost svih generacija posjetitelja. Iako su prije to bili većinom najmlađi, sve se polako mijenja i sve je više posjetitelja svih

Stare konzole, računala, stare drvene arcadne igre u Retrokutku vratile igrače u prošlost, a mladima pokazale kako se to nekoć radilo

dobi. Studenti su nas oduvijek posjećivali i posjećuju nas u iznimno velikom broju, često i organizirano u sklopu fakulteta”, istaknuo je Damir Đurović, jedan od organizatora. Do-

dao je da su dodatan community stage, te cijeli jedan dio sajma posvećen virtual reality uređajima, samo neke od novosti koje su privukle publiku ove godine.

Pobjednici Cosplay natjecanja - Overwatch grupa

Foto: Matej Čelar

Nesumnjiv razlog posjećenosti svih dobnih uzrasta bio je i Retrokutak, gdje je posjetiteljima omogućen povratak u prošlost. Stare konzole, računala, stare drvene arcadne igre potaknule su sjećanja starijih igrača, a mladima pokazali kako se to nekoć radilo. “Pokušavamo stvari očuvati za mlađe generacije, kako bi vidjele da je tako nešto postojalo i da to nije ‘za baciti’. Klincima su stvari relativno nepoznate, stvari nisu toliko virtualne” objasnio nam je Tomislav Talan, voditelj Retrokutka. Sajam se mogao pohvaliti i “analognim dijelom” u kojem su posjetitelji mogli odigrati neku društvenu igru. Roman Cvetko iz Carte Magice objasnio je kako su oni ovdje na sajmu bili, zapravo, pomalo strano tijelo, za one koji traže još nešto osim monitora i elektroničkih periferija.

“Mi smo ponudili druženje uz najbolje svjetske društvene igre, kartaške igre, minijature te sve moguće geekovske hobije koji postoje”, istaknuo je Cvetko. Za sve one željne izazova, zabave i vrijednih nagrada, organizirani su bili i brojni turniri. Jedan od najiščekivanijih dijelova sajma bio je pak dugo najavljivan i bogat giveaway, u kojem postoji samo jedno pravilo – što god uhvatiš postaje tvoje. “Interes za videoigre u Hrvatskoj oduvijek je bio velik, međutim, tek su nedavno su počele doživljavati mainstream popularnost kakvu uživaju u ostatku svijeta, kao uvjerljivo najjača i najrasprostranjenija zabavna industrija koja je odavno prihodima pretekla film i glazbu zajedno”, kazao je Damir Đurović. Dodao je da će trend popularnosti igara u Hrvatskoj sigurno nastaviti vrtoglavo rasti, a da će oni kao najveći ovakav događaj u regiji i jedan od najvećih događaja u Europi nastaviti pratiti u stopu.


22

Lifestyle

Studeni 2016.

NAMIRNICA MJESECA

Foto: Patricija Topić/Global

Vitamin C uz kestene

Topić G Patricija patricija.topic@gmail.com

M

iris kestena. Mmm, nezaobilazan dodatak šetnjama gradskim ulicama u jesenskim danima. Pečeni kesteni su još u 16. stoljeću na ulicama Rima počeli postajati tradicionalna namirnica hladnijih godišnjih doba. Jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo je pitomi kesten (Castanea sativa). Domovina mu je južna Europa i Sredozemlje, a najstarije drvo kestena, ‘’Sto konja’’, u blizini je vulkana Etna na Siciliji i procjenjuje se da je staro između 2000 i 4000 godina. Stablo je dobilo ime po lokalnoj legendi o 100 vitezova koji su se s konjima sklonili od oluje ispod ovog stabla. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, ali zbog mjesta rasta i svoje iskoristivosti pripada šumskom drveću. Ujedno je i jedino orašasto voće s vitaminom C. Kesten ima veliku primjenu u kulinarstvu jer se odlično slaže i uz slana i uz slatka jela. Pitate se kako pripremiti nešto s kestenima? Pripremili smo za vas jedan recept za sve kesten-sladokusce.

PARFE OD KESTENA Čokoladni biskvit: 50 g maslaca 50 g šećera u prahu 2 žutanjaka 66 g čokolade 1/2 velike žlice gorkog kakaa 1 vanilin šećer 35 g brašna 1/2 žličice praška za pecivo 1/2 žličice soli 0,3 dl slatkog vrhnja 2 bjelanjaka 0,6 dl mlijeka Krema: 500 g kuhanog i očišćenog kestena 400 ml vrhnja za šlag 100 g šećera u prahu 1 vrećica želatine u prahu šlag od tučenog vrhnja naribana čokolada za posipanje Priprema: Za početak, pripremite čokoladni biskvit. Pjenasto umutite maslac i šećer pa žutanjke. Zatim, dodajte otopljenu i ohlađenu čokoladu, kakao i vanilin šećer. Sve dobro izmiksajte. Slijedi brašno s praškom za pecivo i soli. Lagano umiješajte vrhnje i mlijeko te na kraju snijeg od bjelanjaka. Izlijte u okrugli kalup i na 180˚C pecite oko 15 minuta. Dok se tijesto hladi, pripremite kremu. Kestene skuhajte, očistite i propasirajte. Želatinu pripremite prema uputama na vrećici. U kesten dodajte šećer, a vrhnje istucite u šlag. Pomiješajte kesten i šlag te na kraju dodajte rastopljenu želatinu. Promiješajte smjesu žlicom te stavite preko čokoladnog biskvita. Kolač dobro ohladite, preporučujemo da ostane u hladnjaku preko noći. Ukrasite prema želji. Dobar tek!

VEGANSTVO Mitovi i istine o prehrani bez namirnica životinjskog podrijetla

Ni ideologija niti hir, nego način brige za sebe i okoliš

Tuzla G Tena tenaktuzla@yahoo.com

O

duvijek ste mislili da su vegani radikalni vegetarijanci i niste razumjeli kako netko može odbiti dobar svinjski odrezak - ili barem čašu mlijeka? Mnogo ljudi ne percipira vegansku prehranu kao nutritivnu i adekvatnu za ljudski organizam, a vegani se često susreću sa zaprepaštenjem kada objasne što jedu. Veganska prehrana je potpuno biljna prehrana koja se temelji na voću, povrću, mahunarkama i žitaricama. Ljudi se na veganstvo odlučuju iz različitih razloga, a postoji i nekoliko podtipova ove prehrane - neki jedu isključivo sirovu hranu, drugi ne konzumiraju masti i ulja, dok je ostalima jedino važno da u njihovu proizvodu nema sastojaka životinjskog podrijetla. ZDRAVLJE U ŽITARICAMA Opće neznanje i nedovoljno poznavanje takvog načina prehrane rezultiraju brojnim predrasuda koje mnogo ljudi prihvaća kao činjenice, i to bez previše razmišljanja. Većina predrasuda tiče se zdravstvenog aspekta veganstva. Neke se tiču količine truda koju zahtijeva takav način života, uključujući novac i vrijeme, dok neke idu tako daleko da preispituju povijest čovjekovih prehrambenih navika kao vrste. Studentica Fakulteta političkih znanosti Azra Ayyash na vegansku se prehranu odlučila iz zdravstvenih razloga. “Dugo sam imala problema s dermatitisom i stalno sam se vrtjela u krug s kremama koje su bile neka vrsta brzog rješenja”, kaže Azra. “Radilo se o dosta agresivnim kremama te sam odlučila sama istražiti druge opcije i tako došla do ljudi koji su se uspješno nosili s raznim kožnim bolestima uz pomoć veganske prehrane”, objasnila je. Prijelaz s uobičajene na biljnu prehranu nije joj teško pao, ali nekim njezinim prijateljima jest. “Nisam naišla na mnogo predrasuda kada sam prijateljima objasnila zašto ne jedem ništa životinjskog podrijetla, ali sam primijetila da me zapravo žale, što nisam razumjela. Ipak, morala sam im malo objasniti da proteine ne dobivamo samo iz mesa te da nam nije potrebno toliko proteina koliko se misli”, rekla je Azra. IDEALNO ZA DULJI ŽIVOT Azrina se prehrana sastoji od žitarica poput ječma, heljde i kinoje te velikih količina voća i povrća. Svaki obrok priprema si sama, a od suplemenata uzima kompleks B vitamina te D vitamin. Azrina je liječnica njezin prijedlog odobrila, ali ne misle svi tako. Predrasuda o nedovoljnom unosu hranjivih tvari jedna je od najčešćih.

‘Nisam naišla na mnogo predrasuda kada sam prijateljima objasnila zašto ne jedem ništa životinjskog podrijetla, ali sam primijetila da me zapravo žale, što nisam razumjela’, kaže studentica Azra Ayyash

Veganska prehrana bazira se na voću, povrću i žitaricama

Bilo koja vrsta prehrane može biti nezdrava ako se ne vodi računa o nutritivnoj vrijednosti namirnica koje se konzumiraju. Ako ne obraćate pozornost na to što jedete, hranite se brzom hranom te jedete neredovito i kad stignete, vrlo je velika vjerojatnost da će takav način prehrane rezultirati vitaminskim deficitom, bez obzira na vrstu prehrane koju prakticirate. U praksi, upravo će vegani biti ti koji će najviše paziti na to što jedu. Veganska je prehrana često dio zdravog načina života koji podrazumijeva visok stupanj brige za tijelo i um. Jedini vitamin koji vegani moraju dodati svojoj prehrani jest B12, koji je isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. Nadalje, vegani će češće doseći preporučeni dnevni unos voća i povrća zbog toga što se na tim namirnicama bazira njihova prehrana. Američka akademija nutricionizma i dijetetike provela je istraživanje koje je pokazalo da vegani, u usporedbi s osobama koje konzumiraju tradicionalnu američku prehranu, imaju nižu stopu pretilosti te optimalniji indeks tjelesne mase. Svjetska zdravstvena organizacija još je 2002. godine provela istraživanje kojim je dokazana povezanost između pretjeranog konzumiranja mesa i oboljenja od karcinoma, posebice karcinoma prostate i debelog crijeva. Kada se konzumira pravilno i raznovrsno, veganska se prehrana smatra idealnom za dulji i zdraviji život.

Soja jeftinija od piletine Cijene veganskih namirnica variraju pa tako postoje njihove jeftinije i skuplje verzije. Ipak, prosječne cijene veganskih namirnica ne razlikuju se previše od cijena ostalih proizvoda. U prodavaonici ćete za kilogram pilećih medaljona platiti 41,10 kuna, dok ćete za istu količinu sojinih medaljona izdvojiti 41,06 kuna. S time da na umu treba imati da se soja pri obradi vodom napuhne i količinski je na kraju ima više od piletine. I veganska salama u rangu je prosječnih cijena mesnih salama, dok je veganska inačica sira ipak nešto skuplja. Neki pak ističu da veganska prehrana nije dobra za djecu. Ovaj mit o veganstvu otišao je toliko daleko da Italija razmišlja o uvođenju zatvorske kazne za roditelje koji žele djecu odgajati na veganskoj prehrani. Naime, u posljednjih nekoliko godina dogodilo se nekoliko slučajeva pothranjenosti i smrti djece za koje su mediji isključivo okrivili veganstvo, potpuno zanemarujući neodgovornost i neobrazovanost roditelja. Ako se dijete hrani isključivo jednom namirnicom,

Foto: Tena Tuzla/Global

bila to kaša od jabuke ili kravlje mlijeko – ono će biti pothranjeno i ishod će biti tragičan. Ovakav stav medija stvorio je iznimno negativnu sliku o veganstvu u svijetu. Gotovo je općeprihvaćena činjenica da je ovakva prehrana loša za dijete. Međutim, Britanska dijetetska asocijacija potvrdila je da je veganska prehrana prikladna za svaku životnu dob, pa tako i za djecu. Istraživanja provedena još 1992. godine pokazala su kako djeca vegana konzumiraju više vlakana, proteina, a u nekim slučajevima i više vitamina i minerala od djece na tradicionalnoj zapadnjačkoj prehrani. Također, mali su vegani unosili manje masti i imali manje kolesterola u krvi od djece nevegana, ali su s druge strane unosili i manje kalcija. Za vrijeme tadašnjeg istraživanja na tržištu nisu bili dostupni proizvodi obogaćeni kalcijem, poput biljnih mlijeka ili žitarica. Provedena novija istraživanja pokazala su kako je današnji unos kalcija djece vegana izjednačen je s unosom kalcija neveganske djece. Također su iznimno rijetki slučajevi neuhranjenosti i vitaminskih deficita u dojenčadi i djece vegana. SVE JE LAKŠE BITI VEGAN Još je jedan od mitova o veganstvu da je takva hrana skupa i nepristupačna. Točnost ove tvrdnje ovisi o socioekonomskim uvjetima u kojima netko živi, ali sa sigurnošću se može reći da je danas lakše postati veganom nego ikad prije, pa čak i u Hrvatskoj. Većina velikih supermarketa opremljena je veganskim opcijama i alternativama, a dostupne su i prodavaonice koje su gotovo potpuno specijalizirane za veganske namirnice. Otvara se sve više vegan-friendly restorana, pa čak i restorana brze hrane.


PARTYPOLIS Nova igra za tulume za šestero igrača do 99+ godina

Društvena igra kao zagrijavanje za izlazak

K

oncept je igre jednostavan - osvojiti što je moguće više kartica koje donose bodove za pobjedu. Igra je namijenjena maksimalno šestero igrača u dobi od 18 do 99+ godina i može se igrati u timovima. Kartice se dijele u tri osnovne kategorije: warm up, party i hot. Svaki od ovih špilova donosi niz zabavnih, a ponekad i škakljivih situacija, zadataka i pitanja. Svaka kartica donosi određeni broj bodova ovisno o težini, a igrač ili ekipa koji osvoje najviše bodova pobjeđuju. No, naravno – nije važno pobijediti, nego sudjelovati, stoga je poanta da se za vrijeme igre i nakon nje igrači osjećaju sretno i veselo. KARTICE KOJE ZABAVU ZNAČE Početkom studenoga, u klubu SUPER SUPER održan je Vida Loca party, na kojem je prezentirana društvena igra Partypolis. Promociji je nazočio i hip hop umjetnik Fil Tilen kao neočekivana nadopuna razigranoj ekipi. Riječ je o igri punoj izazova koja se može igrati baš svagdje – na kućnim zabava kao i na partyjima. U doba digitalne tehnologije koja je drastično promijenila navike mladih koji stalni kontakt s okruženjem ostvaruju putem interneta, ova je društvena igra nepogrešiva u po-

U doba digitalne tehnologije koja je drastično promijenila navike mladih koji stalni kontakt s okruženjem ostvaruju putem interneta, ova je društvena igra nepogrešiva u povezivanju na najbolji mogući način – licem u lice!

vezivanju na najbolji mogući način – licem u lice! Igra sadrži osnovni set kartice te niz dodatnih tematskih kartica koje obuhvaćaju brojna zabavna i ponekad zastrašujuća, ali i vruća područja poput Bivši i bivše, Psihologija ili Horoskop. U ponudi se nalazi i sportski set kartica koje je izradila košarkaška reprezentativka Ema Salopek te dodatni set vrućih kartica koje je osmislila ambasadori-

Ova društvena igra trebala bi mlade odvratiti od kompjuterskih ekrana

ne biste samo nagrađivali druge, slobodni ste priključiti se nagradnoj igri na Facebook stranici Globala gdje osim Partypolisa možete osvojiti party majice mlade hrvatske modne dizajnerice Mateje Jukić (Croatica). Partypolis se može naručiti putem Facebook stranice ili na broj mobitela 091/385100.

Voditeljica Rea Matas i reper Fil Tilen Partypolis su neki već naveliko zaigrali

ca Partypolisa, voditeljica Rea Matas. Dodatne kartice izrađuju se redovito kako bi igra zadržala dinamiku i svježinu - jer zanimljivih tema uvijek ima. POKLON OVDJE, POKLON ONDJE S obzirom na tematsku promjenjivost kartica, Partypolis služi kao zgodna prilika da dobijete “vlastitu” društvenu igru ili ju upotrijebite kao originalan poklon. Svi čitatelji Globala mogu iskoristiti nagrad-

ni kod (Global1) i naručiti Partypolis po promotivnoj cijeni od 99 kuna. Budući da dolazi vrijeme darivanja, pošaljite nam fotografije frendova, cimera, partnera, sebe ili simpatija te osmislite vlastita škakljiva pitanja i zadatke. Mi ćemo potom prionuti na posao i ostvariti vaše zamisli. Kako

‘Pošaljite nam fotografije frendova, cimera, partnera, sebe ili simpatija te osmislite vlastita škakljiva pitanja i zadatke!’

NEKI SU VEĆ ZAIGRALI “Što jest jest, kad sam s prijateljima isprobavao Partypolis, stvorio se niz smiješnih trenutaka i situacija. Tako sam jednom prilikom morao s prijateljem odglumiti poznatu romantičnu scenu iz ‘Titanica’. Jednostavna je za igranje, bogata sadržajem i natjecateljskog karaktera zbog čega se ljudi lakše opuste. Osobno mi je odličan proizvod za kućna druženja i tulume, zagrijavanje prije izlaska i upoznavanje novih ljudi jer se često dogodi da prijatelji dovedu nekoga sa sobom”, rekao je Antonio Havidić koji je imao prilike osobno se uvjeriti u tijek igre. Ako mu ne vjerujete, isprobajte je sami!

SPONZORIRANI ČLANAK


VELIcINA JE VAzNA Studeni 2016. 24

Zadnja

KUTAK ZA LAGODAN TRENUTAK ZIMSKI ZAGREBAČKI FESTIVAL PALAČINKI

MARVEL UNIVERSE LIVE!

ADVENT U ZAGREBU

Ako ne volite palačinke, ova vas najava neće previše razveseliti. S obzirom na to da takvi ne postoje, slobodno počnite razmišljati o najdražim kombinacijama okusa jer dolazi Zimski zagrebački festival palačinki! Da, dobro ste čuli! Od 17. do 30. prosinca hotel Dubrovnik, na Trgu bana Jelačića, bit će domaćin jednom od najslasnijih festivala koje možete zamisliti. Najbolje svjetske recepture, slatki i slani specijaliteti, tople čokolade, čajevi i božićni darovi primamljiv su razlog za dolazak u središte grada. Da ne biste uživali samo u iću i piću, organizatori su pripremili zabavno-glazbeni sadržaj i božićne radionice. Za informacije o ulaznicama pratite Facebook stranicu festivala i računajte na koji kilogram viška u drugoj polovici prosinca.

Sanjate o susretu s najdražim superherojem? Onda je spektakularna predstava Marvel Universe LIVE! prigoda koju ne smijete propustiti. Spider-Man, Iron Man, Captain America, Hulk, Thor, Crna udovica u borbi protiv Lokija i negativaca. I sve to u Areni Zagreb od 9. do 11. prosinca. Najveći leteći sustav, 3D projekcije i čak 21 projektor. Jedna od tehnološki najnaprednijih predstava s brojnim specijalnim efektima i suvremenim inovacijama, oduševit će sve fanove Marvelovih filmova i stripova. Ulaznice, od kojih najjeftinije po cijeni od 120 kuna, dostupne su na prodajnim mjestima Eventima i putem interneta. Ako vas krasi koja moć dostojna superjunaka, postoji li bolje mjesto da to pokažete svijetu? Čekamo vas!

Kuhano vino, božićni ukrasi, klizanje, Fuliranje kod uspinjače, ali i foliranje! Advent se vraća u Zagreb, što će izmamiti osmijeh mnogim ljubiteljima božićne zabave. Manifestacija, koja je našoj metropoli donijela titulu Best Christmas Market u 2016. godini, nudi mnoštvo događanja, super “klopu”, umjetnost i još mnogo toga što ćete morati otkriti sami. Lokacije su raznovrsne - Tomislavac, Oktogon, tunel Grič, Europski trg, Zrinjevac, Štros, Klovićevi dvori... Advent u Zagrebu počinje 26. studenoga i trajat će do 8. siječnja iduće godine, a božićni ugođaj glavnog grada dovoljan je razlog da uživate na otvorenom. Tko zna, možda baš vi budete sretnik koji će upoznati Djeda Božićnjaka! (Mislav Lugonjić)

NA

AUTOR: XANT

Ivana Lang

(15. XI. 1912. - 2. I. 1982.) Ivana Lang, hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica, rođena je 15. studenoga 1912. godine u Zagrebu u uglednoj židovskoj Ilustracija: Matina Tenžera obitelji. Već kao dijete pokazivala je izrazitu muzikalnost. O tome je sama skladateljica poslije rekla: “Prvi kontakt s tipkama na klaviru privukao me k muzici. Još prije nego su me roditelji upisali u glazbenu školu, osjetila sam za klavir veliku ljubav, koju još i danas kao pedagog i kompozitor gajim”. Studij klavira završila je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Antonije Geiger-Eichorn, a kompoziciju je učila u Zagrebu i Beču. Od 1943. godine radi kao profesorica klavira u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Skladala je orkestralna djela (Koncert za klavir i orkestar), komorna (Bagatela za gudački orkestar i harfu), popijevke i djela za harfu, jednu operu (Kastavski kapetan) te dva baleta (Lažni vitez i Ples sablasti). Najveći dio svog skladateljskog opusa posvetila je klaviru. Uglazbila je pjesme poznatih pjesnika poput Dragutina Domjanića, Antuna Gustava Matoša, Vladimira Vidrića i Vesne Parun. Posljednju solo pjesmu napisala je 1981.godine, na stihove onih istih pjesnika s kojim je i započela svoj skladateljski put – Domjanića i Matoša. Umrla je 2. siječnja 1982. godine. Grad Zagreb prije osam je godina imenovao ulicu u Novom Jelkovcu imenom Ivane Lang. Cijeli svoj opus čuvala je u željeznoj kutiji pokrivenoj kožom zbog straha od požara i gubitka svojih djela. Učila je čak sedam stranih jezika: njemački, engleski, francuski, talijanski, slovenski, mađarski i španjolski. (Ana Marmilić)

Studentska razmjena (EU)

Vrsta leptira

Bivši Modri Brazilac

Njujorški The Sun je, u želji za povišenjem naklade, 1835. godine objavio lažnu priču o tome kako je eminentni znanstvenik John Herschel otkrio život na Mjesecu. U seriji članaka izvještavali su o velikim dabrovima, jednorozima, bizonima koji su nosili djecu

Tama (pjesn.)

Rijeka

Konjska oprema

Dušik

Slovo “x“

Krasopis

“Frend“ na španjolskom

David Ebershoff: The Danish Girl

Dio elektrotehnike Kamen (pjesn.) Ne daj se ...

Veliki Tolstojev roman Müesli

Model Opela

Herod (arh.) Pisac Fleming Golman Casillas

Zaliha robe (stock) Jordanov nadimak Zapadni Mongoli

..., vi, oni

Kartaška igra

Indira Gandhi Ski-centar (SLO) Cogito, ..., sum Grobar

Pokazivač Titovo ime

Ekvatorski vjetar Američki brend Riječni ribar

Treći dan u tjednu Atletičar Milan Ura

Francuska luka Julius Erving

... u zadnji čas

Prvi vokal

Pomoćnik u obrtu Akihito

Papinska kruna (tiara)

... pa ja ... kao Vukovar

Radijus Kapavac, gonoreja

Sudionik svadbe

SUDOKU

PREMETALJKA

NICA? NE! PARIZ? DA!

————— 

u svojem naručju i živjeli u nastambama. Članci su doista povisili nakladu The Sunu, ali se ubrzo doznalo kako je priča čista fikcija. Četiri godine nakon što je napisao “Komunistički manifest”, Karl Marx zaposlio se kao londonski dopisnik New York Tribunea, popularnih američkih penny novina. Izvan Sjeverne Amerike i Europe, novine se pojavljuju u kolonijama europskih država. Tako su prve novine na afričkom kontinentu, za vrijeme Napoleona, pokrenuli Francuzi u Egiptu 1797. godine.

Rasprava o transseksualnosti i u moderno doba stvara kontroverze, stoga ne možemo ni zamisliti što je značilo biti transseksualna osoba u ‘20-im godinama prošlog stoljeća. Upravo sa svim tim problemima i kušnjama suočio se danski slikar Einar Wegener, prvi muškarac koji se podvrgnuo operaciji promjene spola. Da bi pomogao ženi završiti portret, Einar je odjenuo haljinu te cipele na petu. U tom je trenutku shvatio da je on zapravo žena zarobljena u muškom tijelu koja je samo čekala da bude oslobođena. Einaru je njegova žena pomogla da objeručke prihvati svoje osjećaje, te da se ne skriva u sjeni. Roman je utemeljen na predivnoj i inspirirajućoj istinitoj životnoj priči i izvrsno pokazuje Einarovo stanje uma, te sve njegove dvojbe s kojima se suočavao. Ujedno nudi i bolje razumijevanje transseksualnih osoba koje je u današnjici prijeko potrebno. Knjiga je prošle godine ekranizirana u odličan film, za koji je Alicia Vikander osvojila Oscara za najbolju žensku sporednu ulogu. (Antonija Markulin)

Krećite se uz Moovit!

————————

by Mislav Lugonjić

Opsjednutost celebrityjima u medijima bila je vidljiva i tijekom potonuća Titanica 1912. godine. New York Times je tada objavio naslov: “Titanik potonuo četiri sata nakon udarca u ledenu santu; 833 osobe spašene, vjerojatno 1250 osoba umrlo; Ismay živ, gospođa Astor možda, poznati nestali”.

Čarobnica iz 'Odiseje'

Autor: Xant

U današnje vrijeme više nije problem snaći se u gradu koji ne poznajemo zbog brojnih aplikacija koje možemo skinuti na svoje pametne telefone. Najkorištenija aplikacija tog tipa je Moovit, koja vas upućuje na linije gradskog prijevoza. Njena je prednost što je posve jednostavna za uporabu. Pokriva 1200 gradova, među njima pet hrvatskih, u 67 zemalja diljem svijeta. Sve što trebate jest unijeti polaznu točku i vaše odredište. Aplikacija će izbaciti nekoliko ruta s linijama gradskog prijevoza sa smjernicama gdje da presjednete. Cijela ruta putovanja istodobno je prikazana na mapi. Zaboravite na beskonačna čekanja autobusa, tramvaja i ostalog javnog prijevoza, jer Moovit pokazuje kada će vaš prijevoz stići na određenu stanicu te gdje trebate sići i koliko još pješačiti do odredišta ako je potrebno. Ova aplikaciiju podržavaju pametni telefoni sa sustavima iOS, Android i Windows, a koristi je više od 45 milijuna korisnika. (Mia Meglić)

Global 21, studeni 2016.  

Global - novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

Global 21, studeni 2016.  

Global - novine za studentska i društvena pitanja, kulturu i sport

Advertisement