Page 1

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a Projekt „Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a“ provodio se na Fakultetu političkih znanosti u suradnji s projektnim partnerima: Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i GONG-om - udrugom građana, a sufinanciran je iz sredstava Europskoga socijalnog fonda. Projekt se provodio od 18. lipnja 2015. do 18. rujna 2016., a njegova ukupna vrijednost bila je 1,395.663,17 kuna.

HKO Velik projekt obuhvatio je studente i poslodavce, te stvorio temelje za još kvalitetniji studij

FPZG obrazovanje usmjerava u skladu s potrebama tržišta rada C ilj svakog studija trebao bi biti što bolje pripremiti studente za zanimanje za koje se obrazuju. No nerijetko smo svjedoci da po završetku studija mladi završeni stručnjaci ne mogu pronaći posao, i to baš zato što nemaju znanja i vještine koje njihovi budući poslodavci traže. Stoga se Fakultet političkih znanosti u Zagrebu upustio u velik i opsežan projekt “Unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a” – anketirao je studente i poslodavce kako bi vidio potrebe jednih i drugih te kako bi se u konačnici kolegiji izmijenili, doradili i obogatili upravo znanjima, vještinama i praksama koje studente po završetku studija čine konkurentnijima na suvremenom tržištu rada.

Radom u nekom mediju upoznaju se ljudi koji rade u drugim medijima ili koji imaju neke svoje projekte i postaje se dijelom te neke zajednice koja na kraju možda može ponuditi i radno mjesto, kaže Renata Šimić, diplomirana novinarka

kako na FPZG-u studenti svoje ambicije mogu obogatiti kvalitetnim teorijskim, ali i praktičnim znanjima, koja im itekako pomažu na tržištu rada. Fakulteti društvenih znanosti inače su deficitarni u pogledu praktičnog znanja i vještina koji su adekvatno primjenjivi na tržištu rada nakon završenog diplomskog studija. Stjecanje konkretnih vještina tijekom studija do nedavno je nerijetko zanemareno u programima

nastave i ishodima učenja. No elementi provjere i osiguranja kvalitete studijskih programa na FPZG-u su se prije nekoliko godina počeli itekako razvijati. Tim se projektom postavio cilj unaprijediti kvalitetu visokog obrazovanja razvojem i provedbom HKO-a na FPZG-u, i to tako što će izraditi standardi kvalifikacija za diplomski studiji novinarstva i politologije, unaprijediti postojeći studijski programi

novinarstva i politologije, ali i unaprijediti nastavničke kompetencije

Što je HKO? Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) instrument je kojim se uređuje sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj. Pritom je jedna od glavnih zadaća HKO-a povezati potrebe tržišta rada s obrazovnim programima na svih razinama. Ključni alati

N

Foto: Nika Mokos

Znanjima i praksom do radnog mjesta “Na studentu je koliko će se prihvatiti prakse, novih izazova, i koliko će te više zanimati od teorije koja se uči na fakultetu. U mom slučaju, bila sam vrlo zainteresirana za televiziju, počela sam raditi na tom studentskom mediju, a imamo još dva pa za svakoga ima izbora,i ovdje sam praktično naučila dovoljno da mogu sama raditi televizijske priloge i proizvoditi medijski sadržaj. Isto tako, radom na mediju upoznaješ ljude koji rade na drugim medijima ili koji imaju neke svoje projekte, i postaješ dio te neke zajednice koja ti na kraju možda može ponuditi i neko radno mjesto, ovisno o tome koliko pokažeš da si zainteresiran ili ambiciozan”, kaže Renata Šimić, diplomirana novinarka koja je samo jedan od primjera

u tom povezivanju su standardi zanimanja i standardi kvalifikacija te ishodi učenja. Kvalifikacija je naziv za skupove ishoda učenja određenih razina, obujma i profila koji se potvrđuju svjedodžbom, diplomom ili drugom ispravom mjerodavne obrazovne ustanove, a standardom kvalifikacije određuje se njen sadržaj i struktura.Standardom zanimanja pak utvrđuju se ključni poslovi te znanja i vještine potrebne za obavljanje tih poslova. Ključna poveznica standarda zanimanja i standarda kvalifikacija ishodi su učenja. Ishodi učenja su znanja i vještine, odnosno kompetencije koje pojedinac stječe učenjem i dokazuje adekvatnim provjerama, a koje su definirane na temelju znanja i vještina utvrđenih standardom zanimanja. Kvalitetni standardi zanimanja Prema tome, temelj za izradu kvalitetnih obrazovnih programa koji će biti u skladu s potrebama poslodavca kvalitetno su izrađeni standardi zanimanja koji sadrže ključne informacije o potrebama poslodavaca, sadržaju zanimanja i specifikaciji radnog mjesta. Tako pri definiranju obrazovnih programa važnu ulogu dobivaju i poslodavci čime se obrazovni sustav izravno povezuje s potrebama tržišta rada. Anketu i istraživanje kojim su prikupljani podaci razvili su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a samo istraživanje provedeno je u sklopu projekta “Daljnji razvoj standarda zanimanja uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira”.

Kako je provedena anketa studenata i poslodavaca?

a Fakultetu političkih znanosti od 2005. godine do 2014. godine identificiran je 4151 završeni student za kojeg su potom traženi kontakti. Identifikacija kontakata uključivala je izvlačenje kontakata iz arhiva podataka, pri čemu je iz studentskih dosjea izvučeno 2311 imena predbolonjskih studenata koji su diplomirali nakon 2005. godine. Za bolonjske studente podaci su izvučeni iz baze podataka te su uključivali kontaktne podatke, međutim, prije korištenja navedenu bazu je bilo potrebno provjeriti jer je u bazi podataka bilo 8220 jedinica studenata na svim razinama studija koje je potom bilo potrebno filtrirati, te iz tih podataka izlučiti studente koji su imali dvostruki unos za diplomski i preddiplomski studij i studente koji nisu završili diplomski studij. U konačnici

je identificirano 1841 ime studenata koji su završili studij na preddiplomskoj razini i 1437 studenta koji su završili studij na diplomskoj razini i višoj do 1. listopada 2014. Posebno su u kontakte dodani studenti koji su u akademskoj godini 2014./2015. završili diplomski studij ili su bili na posljednjoj godini diplomskog studija, i to ukupno 499 kontakata za koje je pripremljena posebna anketa koja je uključivala njihovu evaluaciju studija i stečenih kompetencija te njihove aktivnosti kojima se pripremaju za tržište rada. Od ovog broja identificiranih kontakata, kontaktni podaci su prikupljeni i potvrđeni za 2633 bivša studenta (1466 s novinarstva i 1167 s politologije), što je više od ciljanog broja od 2000 kontakata. Nakon što su identificirani kontak-

tni podaci za te osobe svi su pozvani telefonski kako bi se potvrdio njihovo sudjelovanje. Malo je njih koji nisu uključeni u prije spomenut broj odbio sudjelovanje, s time da taj broj ne prelazi pet posto od ukupno kontaktiranih (ukupno je kontaktirano više od 2700 osoba). Nakon telefonskog poziva svim je kontaktima poslana anketa na adresu elektroničke pošte za 2633 osobe. Ukupno je prikupljeno 1800 ispunjenih anketa (cilj projekta je 1200 ispunjenih anketa) bivših studenata politologije i novinarstva. Od tog broja 141 je prikupljen od osoba kontaktiranih putem Facebooka, što čini stopu odziva od 24,91 posto, dok je 1659 anketa prikupljeno od osoba pozvanih putem elektroničke pošte, što čini stopu odaziva od 63,01 posto. Konsolidirana stopa odziva iznosi 56,27 posto. Što se tiče strukture

studija, ukupno je prikupljeno 910 anketa završenih studenata studija novinarstva te 890 anketa završenih studenata studija politologije. U postupku prikupljanja anketa poslodavaca, prikupljeni su kontakti za 250 poslodavca. Poslodavci su identificirani u sektoru medija i novinarstva, odnosa s javnošću, javne i državne uprave te nevladinog sektora. Poslodavci su identificirani s obzirom na broj politologa i novinara koje zapošljavaju te s obzirom na to jesu li u sektoru za koje se namjerava provesti analiza standarda zanimanja. Osigurani su kontakti za 255 poslodavca, iako je mnogo veći broj uzet u obzir u prvim koracima, te su ovim poslodavcima poslane ankete. Ispunjeno je 90 anketa, dok ih je dodatnih 30 otvoreno, ali nije dovršeno.


2 Rujan 2016.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

A J N A M I N A Z D STANDAR

NOVINAR Što je standard zanimanja? „Standard zanimanja (engl. occupational standards) popis je svih poslova koje pojedinac obavlja i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.“ (HKO, 2009., str. 23)

Što obuhvaća opis zanimanja „novinar“?  Praćenje

 Pisanje vijesti, prevođenje i redigiranje agencij-

 Prikupljanje,

 Vođenje

aktualnih događaja u području svog rada, istraživanje i provjeru informacija, analizu informacija u svrhu pronalaženja informativnih tema, njihove obrade i pisanja novinskih tekstova obradu, oblikovanje i prenošenje informacija u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektronički medijima

Koji su ključni poslovi koje novinar obavlja na radnom mjestu?

ske vijesti, rad na temi kao dužem obliku novinskog teksta, predlaganje teme za novinsku obradu, pisanje novinskih članaka i drugih oblika novinskih radova emisije i prezentiranje medijskog sadržaja, pripremu priloga, izvještavanje, javljanje uživo i razgovor s gostima

 Obavljanje intervjua i razgovora s nositeljima in-  U slučaju formacija, odabir relevantnih sugovornika i provjera činjenične točnosti izvora informacija

urednika - uređivanje i provjerpriloga koji nastoji biti stručan i popularan; koordinacij poslov, prenošenje uputa, tema i zadataka novinarima i vanjskim suradnicima

v Istraživanje i prikupljanje informacija v Pisanje vijesti i izvještavanje v Prezentiranje sadržaja i vođenje emisija v Pripremanje vijesti i novinskog sadržaja, te medijska produkcija

v Praćenje događaja i osmišljavanje novinarskih tema

Koje kompetencije novinar mora steći za uspješno obavljanje posla? Skupina kompetencija

v Oblikovanje medijskog sadržaja u raznim oblicima

v Uređivanje sadržaja vijesti

FPZG je, prema mome mišljenju, jedan od od rijetkih fakulteta koji svoje studente novinarstva apsolutno priprema za tržište rada. Jedina je razlika između studenata koji žele raditi tijekom studija i onih koji sjede i samo slušaju predavanja, a ne upuštaju se u praksu. DORA KRŠUL, studentica novinarstva

Opis specifičnih kompetencija

Informacijske kompetencije

 Poznavanje izvora informacija i društvenih, političkih i ekonomskih uvjeta; prikupljanje informacija iz različitih izvora

Medijske kompetencije

 Poznavanje jezika, pisma, medija, medijskih oblika i žanrova te vještine izvještavanja i prezentiranja sadržaja

Oblikovanje informacija

 Kreativnost u osmišljavanju novinskih tema, sukladno karakteristikama medija

Korištenje medijskih alata

 Poznavanje i korištenje računalnih programa i alata, oblikovanja slike/zvuka i redakcijskog sustava

Poznavanje normativnog okvira

 Poznavanje pozitivnog medijskog zakonodavstva, novinarske etike i normi struke

Ostalo

 Koordinacija rada tima


3 Rujan 2016.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

E J I C A K I F I L A V STANDARD K

NOVINARSTVO Što su ishodi učenja?

„„Ishodi / rezultati učenja (engl. learning outcomes) znanja su i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem, te dokazuje nakon postupka učenja.“ (HKO, 2009., str. 18)

Što označava pojam „standard kvalifikacije“? „Standard kvalifikacije (engl. qualification standards) označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije...“ (HKO, 2009., str. 19)

Skup ishoda učenja Ključni ishodi učenja Metode istraživanja

 Biti sposoban dizajnirati istraživanje  Biti sposoban dizajnirati i provesti intervju i anketu  Biti sposoban primijeniti kvantitativne i kvalitativne metode analize podataka

Mediji i medijski sustavi

 Poznavati ulogu i utjecaj pojedinih vrsta medija u društvu  Primijeniti znanja u području medijskih sustava na analizu hrvatskog medijskog sustava

Novinarstvo i etika

 Biti sposoban opisati etička novinarska načela i primijeniti ih prigodom obavljanja novinarskih zadaća  Poznavati i kritički vrednovati etičnost pojedinih medijskih postupaka i sadržaja  Poznavati koncept javnog interesa kao načela djelovanja u novinarstvu

Medijske politike i medijska regulacija

 Poznavati i analizirati mjere, ciljeve i aktere medijske politike u različitim sustavima i kontekstima  Poznavati sustav regulacije medija, institucije medijske regulacije i normativne dokumente

Masovna komunikacija

 Imati sposobnost kritičke primjene paradigmatskih pristupa na analizu realne situacije te na naprednoj razini razumjeti i kritički vrednovati odnose moći u društvu između medija, politike, ekonomije i javnosti  Biti sposoban provesti istraživanje osposobljavanjem za razlikovanje osnovnih karakteristika različitih istraživačkih pristupa i metoda u izučavanju masovne komunikacije

Odnosi s javnošću

 Poznavati i biti sposoban osmisliti osnovne postupke odnosa s javnošću  Poznavati i biti sposoban koristiti osnovne alate odnosa s javnošću  Poznavati elemente projektnog ciklusa u odnosima s javnošću i biti sposoban osmisliti i voditi projekte

Politička komunikacija

 Poznavati i biti sposoban analizirati načine oblikovanja političkih poruka  Poznavati i biti sposoban analizirati političku komunikaciju u izbornom procesu  Poznavati metode istraživanja političkih poruka i biti sposoban dizajnirati i provesti istraživanje iz područja političke komunikacije

Mediji i javnost

 Prepoznati praktičnu upotrebljivost i manjkavost pojedinih pristupa i koncepata u analizi konkretnih slučajeva svakodnevne medijske potrošnje  Kritički mobilizirati osnovne pristupe u razumijevanju konkretnih svakodnevnih slučajeva medijske potrošnje  Poznavati odnos medija i javnosti te objasniti način na koji mediji utječu na javnost i oblikuju javno mnijenje

Menadžment medija

 Poznavati i razumjeti osnove upravljanja medijskom tvrtkom, proizvodnim procesom i distribucijom  Poznavati osnovne elemente donošenja odluka u tipičnim poslovnim procesima i ključnim situacijama medijske tvrtke  Poznavati elemente razvoja medijskog start-up projekta i kreiranja medijske organizacije

Medijska redakcija u multimedijskom okruženju

 Proizvoditi sadržaj vijesti i pakete sadržaja za vizualne, audiomedije i internetske medije  Poznavati tehnike i postupke prilagodbe medijskih sadržaja različitim medijskim platformama

Mediji i različitost

 Poznavati društvenu ulogu medija i njihov odnos prema manjinama u društvu, te ulogu medija u oblikovanju tog odnosa  Poznavati i biti sposoban primijeniti pravila i postupke izvještavanja o marginaliziranim društvenim skupinama

Pravo javnih medija

 Odrediti i povezati temeljne pravne pojmove u novinarstvu i u odnosima s javnošću  Opisati glavna pravna načela javnih medija  Primijeniti temeljna pravna načela u proizvodnji novinarskih sadržaja  Pravno vrednovati izvore radi dobivanja vjerodostojnih podataka i dokazivanja njihove istinitosti u možebitnim sudskim postupcima

Istraživačko novinarstvo

 Poznavati i biti sposoban primijeniti postupke i tehnike istraživačkog novinarstva  Poznavati etičke i pravne norme istraživačkog novinarstva i tehnike prikupljanja podataka te biti sposoban primijeniti ih u praksi


4 Rujan 2016.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

A J N A M I N A Z STANDARD

SPECIJALIST ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU Što je standard zanimanja? „Standard zanimanja (engl. occupational standards) popis je svih poslova koje pojedinac obavlja i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.“ (HKO, 2009., str. 23)

Što obuhvaća opis zanimanja „specijalist za odnose s javnošću“?  Upravljanje

komunikacijom, odnose s javnošću, odnose s institucijama, odnose s medijima te obavljanje poslova glasnogovornika, odnosno davanja informacija javnosti i medijima

 Upravljanje imidžom ustanove u cilju stvaranja pozitivne reputacije među dionicima o kojima ovisi tvrtka

Koji su ključni poslovi koje specijalist za odnose s javnošću obavlja na radnom mjestu v Upravljanje internim i eksternim komunikacijskim kanalima

v Strateško savjetovanje i procesno upravljanje

v Upravljanje odnosima s medijima i novinarima, dionicima i javnošću

v Izrada

komunikacijskih strategija, planova i projekata

v Upravljanje i provođenje projekata, istraživanja i analiza

v Javni poslovi i lobiranje v Upravljanje identitetom, reputacijom, imidžom i brendiranjem organizacije

 Savjetovanje klijenata u vezi s upravljanjem komunikacijama, uključenje dionika, upravljanje rizičnim i kriznim situacijama, izgradnja reputacije i odnosa s dionicima i javnošću

 Osmišljavanje i provedba oglašavanja, vođenja spon-

zorstva i donacija, izvještavanja i izdavanja publikacija, upravljanja vizualnim identitetom, vođenja društveno odgovornog poslovanja te upravljanje brendovima i imidžom

 Obavljanje poslova istraživanja i analize, koordinacije i izrade komunikacijske strategije

Za vrijeme studija cijelo sam se vrijeme fokusirala na odnose s javnošću i političku komunikaciju. No kako nisam imala praktičnog rada na tim poljima, nakon završetka studija nisam bila spremna. Područje kojim se sada bavim je internetski PR, odnosno društvene mreže, a cijelo sam vrijeme na studiju to izbjegavala. To svakako ne bih savjetovala budućim studentima zbog toga što smatram da je važno sve probati i poslušati što je moguće više kolegija. IVANA BELIKOVA POSTRUŽIN, diplomirana novinarka

Koje kompetencije specijalist za odnose s javnošću mora steći za uspješno obavljanje posla? Skupina kompetencija

Opis specifičnih kompetencija

Poznavanje medija i komunikacija

 Poznavanje osnova marketinških komunikacija, tehnika odnosa s javnošću i osnova novinarstva i funkcioniranja medija

Komuniciranje i upravljanje sadržajem

 Razvijene komunikacijske vještine (interpersonalna komunikacija, javni nastupi), uvjerljivo pismeno izražavanje i poznavanje računalnih alata za upravljanje sadržajem

Poznavanje okruženja

 Poznavanje funkcioniranja tržišta, političkih aktera i procesa, pravnog okvira i osnova društvenih znanosti

Istraživačke kompetencije

 Poznavanje metoda istraživanja i analize podataka

Kompetencije vođenja

 Poznavanje strateškog planiranja, upravljanja timovima i projektima te poznavanje tehnika educiranja

v Upravljanje kriznim komuniciranjem


5 Rujan 2016.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

E J I C A K I F I L A V STANDARD K

ODNOSI S JAVNOŠĆU Skup ishoda učenja Ključni ishodi učenja Metode istraživanja

 Biti sposoban dizajnirati istraživanje  Biti sposoban dizajnirati i provesti intervju i anketu  Biti sposoban primijeniti kvantitativne i kvalitativne metode analize podataka

Korporativno komuniciranje

 Poznavati korporativne tehnike i strategije odnosa s javnošću  Biti sposoban primijeniti posebne korporativne tehnike odnosa s javnošću  Biti sposoban koristiti osnovne alate korporativnog komuniciranja

Strategije odnosa s javnošću

 Poznavati i biti sposoban definirati ciljeve, mjere, instrumente i indikatore strategije odnosa s javnošću  Biti sposoban izraditi komunikacijske strategije i aktivnosti sukladne različitim korisnicima, s obzirom na njihove potrebe  Biti sposoban pratiti provođenje strategije te razviti sustav indikatora i postupaka za praćenje strategije

Tehnike i alati odnosa s javnošću

 Poznavati tehnike odnosa s javnošću i načine kombiniranja različitih alata u cilju oblikovanja tehnike ili postupka u odnosima s javnošću  Biti sposoban izraditi i tehnički oblikovati komunikacijski sadržaj u potrebnu formu ovisno o mediju komunikacije  Biti sposoban izraditi pisane ili grafičke materijale za medije i druge korisnike i dionike  Poznavati računalne programe potrebne za oblikovanje sadržaja i primjenu tehnika i alata odnosa s javnošću

Medijske politike i medijska regulacija

 Poznavati i analizirati mjere, ciljeve i aktere medijske politike u različitim sustavima i kontekstima  Poznavati sustav regulacije medija, institucije medijske regulacije i normativne dokumente

Masovna komunikacija

 Imati sposobnost kritičke primjene paradigmatskih pristupa na analizu realne situacije, te na naprednoj razini razumjeti kritički vrednovati odnose moći u društvu između medija, politike, ekonomije i javnosti  Biti sposoban provesti istraživanje osposobljavanjem za razlikovanje osnovnih karakteristika različitih istraživačkih pristupa i metoda u izučavanju masovne komunikacije

Odnosi s javnošću

 Poznavati i biti sposoban osmisliti osnovne postupke odnosa s javnošću  Poznavati i biti sposoban koristiti osnovne alate odnosa s javnošću  Poznavati elemente projektnog ciklusa u odnosima s javnošću i biti sposoban osmisliti i voditi projekte

Politička komunikacija

 Poznavati i biti sposoban analizirati načine oblikovanja političkih poruka  Poznavati i biti sposoban analizirati političku komunikaciju u izbornom procesu  Poznavati metode istraživanja političkih poruka i biti sposoban dizajnirati i provesti istraživanje iz područja političke komunikacije

 Prepoznati praktičnu upotrebljivost i manjkavost pojedinih pristupa i koncepata u analizi konkretnih slučajeva svakodnevne medijske potrošnje Masovni mediji i publike  Kritički mobilizirati osnovne pristupe u razumijevanju konkretnih svakodnevnih slučajeva medijske potrošnje

Upravljanje identitetom, imidžom i brendovima

 Poznavati značenje identiteta, imidža i brendova u odnosima s javnošću te poznavati načine njihova korištenja  Poznavati i razumjeti postupke i procedure brendiranja i upravljanja imidžom te analize i mjerenja imidža određenog subjekta  Biti sposoban izraditi strategije za upravljanje imidžom, identitetom i brendovima sukladno kontekstu i potrebama korisnika

Politički marketing

 Razumjeti i primijeniti tehnike i strategije političkog marketinga  Razumjeti i kritički vrednovati javno odgovorno komuniciranje tijela vlasti te javno odgovorno komuniciranje političkih institucija, medijskih organizacija te pojedinaca  Kritički vrednovati društvenu i javnu odgovornost medija, dekonstruirati društvenu ulogu medija te kritički vrednovati ulogu medija u specifičnim političkim procesima (primjerice, na izborima)

Pravo javnih medija

 Odrediti i povezati temeljne pravne pojmove u novinarstvu i u odnosima s javnosti  Opisati glavna pravna načela javnih medija  Primijeniti temeljna pravna načela u proizvodnji novinarskih sadržaja  Pravno vrednovati izvore radi dobivanja vjerodostojnih podataka i dokazivanja njihove istinitosti u možebitnima sudskim postupcima

Što su ishodi učenja? „„Ishodi / rezultati učenja (engl. learning outcomes) znanja su i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem, te dokazuje nakon postupka učenja.“ (HKO, 2009., str. 18)

Što označava pojam „standard kvalifikacije“? „Standard kvalifikacije (engl. qualification standards) označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije...“ (HKO, 2009., str. 19)


6 Rujan 2016.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

A J N A M I N A Z STANDARD

SPECIJALIST ZA JAVNE POLITIKE Što je standard zanimanja? „Standard zanimanja (engl. occupational standards) popis je svih poslova koje pojedinac obavlja i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.“ (HKO, 2009., str. 23)

Koji su ključni poslovi koje specijalist za odnose s javnošću obavlja na radnom mjestu v Praćenje stanja i analiziranje problema i potreba javnih politika

v Dizajniranje istraživanja javnih politika v Provođenje istraživanja i prikupljanje podataka

Što obuhvaća opis zanimanja „specijalist za javne politike“?  Praćenje i izvještavanje o događajima

i aktivnostima u specifičnom području javnih politika te prikupljanje podataka o aktivnostima vezanim uz specifično područje javnih politika

v Analiziranje podataka i aktera javnih politika v Pisanje izvještaja i preporuka u različitim formatima v Definiranje ciljeva i mjera javnih politika v Dizajniranje

evaluacijskih studija prije intervencije (ex-ante) i nakon provedbe javnih politika

v Koordiniranje i upravljanje projektima i aktivnosti u ciklusu javnih politika i iniciranje zagovaračkih aktivnosti

Što se tiče tržišta rada, jako je važno poznavati ljude, i za to smo imali dosta prilike ako smo bili aktivni za vrijeme studija – mogli smo steći poznanstva i kretati se u krugovima ljudi koji nam mogu omogućiti da nakon završetka fakulteta možemo sudjelovati u nekim EU-ovim projektima ili da radimo u nekoj organizaciji. Naši top studenti sigurno će se znati snaći na tržištu rada. DANIJEL GORDIJAN, student politologije

 Praćenje

provedbe i učinaka javnih politika u specifičnim područjima djelatnosti organizacije u kojoj je zaposlen uz korištenje prikladnih metoda prikupljanja podataka

 Definiranje

ciljeva javnih politika u društvenom i političkom kontekstu te provedba ciljeva javnih politika u prijedloge javnih politika

Koje kompetencije specijalist za odnose s javnošću mora steći za uspješno obavljanje posla? Skupina kompetencija

 Osmišljavanje

prijedloga cjelovitih javnih politika i pojedinih rješenja i mjera

Oblikovanje javnih politika

 Vještina formuliranja prijedloga i preporuka javnih politika, uključujući izradu ciljeva, mjera i indikatora; poznavanje procesa i aktera javnih politika i regulatornog okvira na nacionalnoj i EU-ovoj razini

Istraživačke i analitičke kompetencije

 Sposobnost prikupljanja i analize podataka, statističke i kvalitativne obrade podataka i poznavanje istraživačkog ciklusa

Komunikacija i koordinacija aktera

 Vještine izrade raznih žanrovskih vrsta analize javnih politika i sposobnost argumentiranog objašnjavanja problema i rješenja te koordiniranje aktera javnih politika i organiziranje timskog rada

Upravljanje projektima

 Vještine izrade proračuna, financijskog planiranja i izvještavanja, izrade projektnih prijedloga i upravljanje njima

Generičke kompetencije

 Vještina kritičkog razmišljanja i zaključivanja

 Dizajniranje

konkretnih rješenja i mjera javnih politika te na temelju rezultata provedbe i ostvarenih učinaka (i evaluacija javnih politika) - predlaganje promjene ili uvođenje novih javnih politika

 U procesu

formulacije javnih politika - izrada procjene utjecaja propisa/ politika na različite ciljne skupine (regulatory impact assessment)

 Sudjelovanje

u praćenje provedbe i učinaka javnih politika na specifična područja, njihova evaluacija te predlaganje promjene/nove javne politike

Opis specifičnih kompetencija


7 Rujan 2016.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

E J I C A K I F I L A V STANDARD K

Što su ishodi učenja? „„Ishodi / rezultati učenja (engl. learning outcomes) znanja su i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem, te dokazuje nakon postupka učenja.“ (HKO, 2009., str. 18)

Foto: Anja Stević

JAVNE POLITIKE Što označava pojam „standard kvalifikacije“? „Standard kvalifikacije (engl. qualification standards) označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije, a uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije...“ (HKO, 2009., str. 19)

Skup ishoda učenja Ključni ishodi učenja Metode istraživanja

 Biti sposoban dizajnirati istraživanje  Biti sposoban dizajnirati i provesti intervju i anketu  Biti sposoban primijeniti kvantitativne i kvalitativne metode analize podataka

Akteri i procesi javnih politika

 Poznavati vrste i uloge aktera te procese i faze oblikovanja javnih politika  Poznavati mjere i instrumente javnih politika u oblikovanju javnih politika  Razumjeti povezanost ciljeva, instrumenata i ishoda u oblikovanju javnih politika

Analiza javnih politika

 Poznavati i biti sposoban osmisliti i dizajnirati evaluacije javnih politika  Biti sposoban prepoznati i prikupiti podatke o akterima, procesima, indikatorima i mjerama javnih politika  Biti sposoban napisati policy izvještaj i policy brief o evaluaciji javnih politika

Javne financije

 Prepoznati različite aktere i vrste interesa/konflikata vezanih uz proračunski proces  Razumjeti politološki doprinos proučavanju proračunskog procesa  Poznavanje sustava javne potrošnje, a posebno sustava mirovinskog osiguranja, financiranje zdravstvenog sektora i politike vezane uz sprečavanje nezaposlenosti

Javne politike EU-a

 Poznavati institucije, aktere i procese vezane uz oblikovanje i provedbu javnih politika unutar EU-a  Prepoznati i razumjeti način na koji politike Unije djeluju na nacionalne politike

Dizajn javnih politika

 Poznavati sve elemente intervencijske logike javnih politika (identifikacija socioekonomske pozadine, problema, ciljeva, ciljnih skupina i instrumenata, rezultata i ishoda) i biti sposoban primijeniti ih  Biti sposoban prepoznati ciljeve, konkretne mjere i instrumente javnih politika i biti sposoban primijeniti znanje na definiranje mjera konkretnih javnih politika  Biti sposoban izraditi okvir i indikatore za praćenje provedbe javnih politika  Poznavati postupak procjene učinaka propisa i ex-ante evaluaciju te biti sposoban provesti ih u praksi na jednostavnom primjeru javne politike

Javno upravljanje i implementacija

 Razlikovati, analizirati i dizajnirati aktivnosti i mehanizme upravljanja provedbom javnih politika na razini sustava  Razlikovati, analizirati i dizajnirati aktivnosti i mehanizme upravljanja međuorganizacijskim odnosima u provedbi javnih politika (vertikalna i horizontalna koordinacija), radom neposrednih provoditelja javnih politika i uključivanja korisnika u provedbu javnih politika  Razlikovati, analizirati i biti sposoban dizajnirati reforme i modele javnog upravljanja

Interpretacijska analiza javnih politika

 Poznavanje, opisivanje i smještanje suvremenih teorijskih kretanja u analizi javnih politika, napose interpretacijski zaokret i njegovo suprotstavljanje „pozitivizmu“ u analizi javnih politika  Razvijanje znanja i sposobnosti analize diskursa, simbola, naracija i argumenata koji oblikuju stvaranje javnih politika, uz posebnu analitičku pismenost koja se time dobiva  Ovladavanje osnovama kritičke analize diskursa etnografije javnih politika


8 Rujan 2016.

PROJEKT UNAPRJEĐIVANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA UZ PRIMJENU HKO-a

1800

bivših studenata novinarstva i politologije anketirano je u svrhu ovog istraživanja

ISTRAŽIVANJE U BROJEVIMA

910

890

završenih studenata studija novinarstva

završenih studenata studija politologije

90

poslodavaca ispunilo je anketu

Projekt „Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a“ provodio se na Fakultetu političkih znanosti u suradnji s projektnim partnerima: Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i GONG-om - udrugom građana, a sufinanciran je iz sredstava Europskoga socijalnog fonda. Projekt se provodio od 18. lipnja 2015. do 18. rujna 2016., a njegova ukupna vrijednost bila je 1,395.663,17 kuna.

Foto: Nika Mokos

Koja je svrha Hrvatskog kvalifikacijskog okvira?

HKO je pokušaj da se na nacionalnoj razini osuvremeni nacionalna klasifikacija zanimanja te da se na temelju tih zanimanja razviju standardi kvalifikacija koji bi se potom pretočili u ishode učenja, odnosno sadržaj obrazovnih programa. To je, u osnovi, svrha HKO-a. Koristeći informacije koje dolaze od poslodavaca, definirati opise zanimanja, te na temelju nijh izraditi programe razvoja kvalifikacija nužnih kako bi se ta zanimanja obavljala, te na temelju njih, u trećem koraku, prilagoditi obrazovne programe potrebama društva. Isto tako, HKO treba ići i korak dalje, te predvidjeti nova zanimanja koja su potrebna društvu i proizvesti informaciju na temelju koje bi se mogli razviti obrazovni programi za njih. HKO je projekt koji unosi inovaciju tako što obrazovne programe nastoji razviti na temelju informacija koje dolaze od poslodavaca, odnosno s tržišta rada. Ishodi učenja za kvalifikacije razvijaju se na temelju znanja i vještina potrebnih pri obavljanju konkretnih poslova prema iskazu poslodavaca. Budući da je u slučaju studenata našeg fakulteta riječ o velikom broju poslova koje radi relativno malo ljudi, ili poslovima za koje ne postoji standardni obrazovni program, važno je da studenti što prije dođu u kontakt s tim poslovima, najprije kako bi mogli vidjeti zanima li ih to ili ne, a potom i kako bi mogli steći razumijevanje što se radi na pojedinim poslovima i kako bi stekli potrebne vještine za obavljanje tog posla i razvoj karijere. Doc. dr. sc. ANDRIJA HENJAK, voditelj projekta

Što je s novinarima koji s fakulteta odlaze na tržište rada?

Studenti novinarstva mnogo su bolje pripremljeni za tržište rada, a razlog je taj što oni za vrijeme studija stječu određena primijenjena znanja koja će moći iskoristiti jednog dana kad izađu na tržište rada. Na FPZG-u imamo tri medija – Radio Student, Televiziju Student i novine Global - i studenti koji sudjeluju u radu tih medija, ne samo u sklopu nastave nego i u svoje slobodno vrijeme, kad izađu na tržište rada dakako da su cijenjena „roba“.

Foto: TV Student

A politolozi?

Tek sam nedavno, kad smo osnovali Fakultetski savjet, postala sigurna do koje su mjere traženi studenti koji završe politologiju i tako steknu znanja i kompetencije. Naime, u Fakultetski savjet pozvali smo i ljude s tržišta rada koji su nam rekli da u vrhunskom menadžmentu postoji i nekolicina vrhunskih politologa. Isto su tako politologe hvalili i u određenim medijskim kućama. A glavni razlog koji navode je – širina obrazovanja, sposobnost razlučivanja važnog od nevažnog, znanje na koji način se upravlja procesima i, ono što vjerojatno studentima nekih drugih studija možda nije tako blisko, prepoznavanje tko su „igrači“, tko su „veto-igrači“ i kako bi trebalo doći do određenih konsenzusa i odluka. Upravo zato moramo još više raditi na primijenjenom znanju, osobito vezano uz analiziranje javnih politika.

Zašto je korisno prvo proći kvalitetnu praksu za vrijeme studija?

Mislim da je jako dobro za studente da najprije prođu praksu na našim fakultetskim studentskim medijima jer se u suprotnom događa da često prerano odu u redakcije i onda su podložni kojekakvim lošim utjecajima, koriste ih kao jeftinu radnu snagu, urednici im daju poslove koje nitko drugi ne želi odraditi… S druge strane, nažalost, trenutačno stanje na medijskom tržištu nije baš bajno, pogotovo za mlade novinare. Ali zato studenti na fakultetu mogu naučiti jako mnogo, mogu biti kreativni, mogu napraviti neke nove sadržaje, nove emisije, to ponuditi dalje i možda se upravo s tim nametnuti tržištu, možda i nametnuti neke nove standarde. Izv. prof. dr. sc. TENA PERIŠIN, profesorica na FPZG-u, voditeljica TV Studenta

Foto: TV Student

Izv. prof. dr. sc. LIDIJA KOS-STANIŠIĆ, dekanica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu

Global 19 - Poseban prilog  

Global 19 - Projekt unaprjeđivanja kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you