Page 1

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Srpanj 2010. • br. 69


I

z

d

v

a

a

d

j

a

r

m

ž

o

a

I

z

j

r

a

U

d

r

T

r

i

O

s

r

a

d

a

U

s

t

a

n

o

v

e

"

v

n

M

a

t

e

i ć

t

R

o

n

j

g

o

v

"

/

1

r

o

n

v

z

a

š

k

t

i

l

a

e

k

o

i

k

U

p

o

ć

v

d

i

o

r

p

t

e

O

š

a

o

ž

a

n

e

V

i

š

k

o

v

o

/

2

a

O

v

v

lj

n

a

i

ć

t

V

c

S

i

e

a

a

ž

"

b

j

d

i

i

r

o

k

t

n

o

i

n

š

d

o

v

a

p

e

v

l e

g

n

u

j

k

o

r

k

i z

o

m

b

¢

š

k

a

s

a

a

n

s

n

o

a

e

n

a

e

n

k

n

i

ć

i

u

Ž

ž

n

K

e

e

a

n

V

s

j

i

t

a

v

Ž

K

l a

n

a

Ž

J

e

l

e

n

j

e

/

5

a

š

k

o

v

o

/

6

a

t

i

e

M

n

a

s

t

p

e

o

r

j

t

"

/

o

8

m

i

z

a

b

a

v

o

m

0

I

X

X

X

P I

K

D

a

e

D

j

č

i

d

a

i

ć

o

n

ž

t

n

z

e

r

t

p

g

ž

s

Š

O

a

d

u

v

u

O

:

a

r

z

a

d

P

I

i

j

e

a

č

j

U

i

n

m

i

s

a

n

p

b

j

r

š

a

l j

u

o

e

o

e

ć

e

u

R

o

n

j

g

i

m

a

.

t

z

p

e

I

r

n

g

l

o

o

v

i

o

l a

R

s

z

n

"

Z

j

g

v

e

o

p

b

a

i

r

n

e

M

d

a

V

s

a

r

t

i

i š

a

n

k

v

i

i ć

i

/

l

o

v

i

1

a

n

"

a

i

d

v

H

a

a

l

d

j

u

b

e

č

a

j

j

č

a

f

i

e

s

/

t

1

iv

3

a

l a

5

L

4

s

u

s

r

e

t

p

u

h

a

č

k

i

h

o

r

k

e

s

t

a

r

a

P

G

Ž

.

A

n

a

l

P

M

i

z

o

e

s

O

/

l o

M

a

6

1

v

m

6

a

r

n

č

a

r

j

e

č

e

v

l j

e

j

i

i š

/

s

1

k

v

s

k

o

g

g

o

s

p

o

d

a

r

s

t

v

a

t

i j

e

k

o

m

p

r

o

t

e

k

l

i

h

p

e

t

g

o

d

i

n

a

7

i

d

a

n

i

.

D

V

D

H

O

U

p

A

B

P

e

r

V

P

a

V

d

D

l u

r

A

O

a

i

o

o

a

o

d

n

/

/

a

t

2

o

2

8

k

o

b

o

1

a

i z

v

/

e

v

a

o

n

n

k

n

k

j

i v

š

a

š

h

t

i

ž

b

i v

n

o

s

t

i

i

o

s

p

o

s

o

b

l j

a

v

a

n

j

e

2

r

n

a

s

k

u

p

š

t

i

n

a

U

d

r

u

g

e

3

K

r

i v

a

n

˜ Iz našeg kraja ˜ Oglasi

w

G

l G

a

l

N

a

a

s a

n s

k

l

k

a

a

i n

d

v

k i

n

š

i

t

O

k

i

p O

k

:

n

ć p

O

u

p

:

i

ć

J

e

ć

l

n i

i

k

e n

V

e

n

i V

a

V

a

Ž

i

š

i

i

l

i

š

k š

k

ć

o k

v o

o

v

F

o v

o

o

t

I

S

S

N

1

3

3

2

$

0

1

4

9

I

z

l

a

z

i

5

p

u

t

a

g

o

h

i

d

i

š

n

j

e

B

r

o

j

w

6

w

9

.

s

o

r

p

p

c

a

i

n

n

j

a

2



0

v

1

i

s

0

k

o

v

o

.

h

r

.

o

o

Z

g

a

r

a

n

f

i

j

a

e

k

l

:

a

F

d

o

t

n

i

o

k

a

A

l

:

e

G

x

o

,

r

F

a

o

t

n

P

o

e

M

a

t

r

t

e

c

j

,

p

,

I

r

z

o

f

a

r

.

U

v

r

e

e

u

d

d

n

r

i

u

c

g

a

:

a

D

o

T

i

r

s

i

a

s

B

k

r

:

u

T

s

i

i

s

k

ć

a

r

L

a

M

e

k

e

i

t

o

ć

r

i

d

c

.

a

o

z

.

o

.

a

č

N

B

a

o

k

r

l

i

a

s

d

a

S

:

u

4

š

a

5

n

0

j

0

p

r

i

m

j

e

r

a

k

a

S

l

i

k

a

n

a

n

a

s

l

o

v

n

i

c

i

:

P

a

n

o

r

a

m

a

V

i

š

k

o

v

a

$

F

o

t

o

M

a

t

e

j

U

n

u

t

a

r

n

j

a

k

o

r

i

c

a

:

Š

t

e

r

n

a

/


z

r

Foto Aleks

i

a

d

a

O

p

ć

i

n

s

k

o

g

v

i

j

e

ć

a

RIJEČ PREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA P

R

V

A

G

O

D

I

N

A

M

A

N

D

A

T

A

O

P

Ć

I

N

S

K

O

G

V

I

J

E

A

Ć

U godinu dana od konstituiranja Općinskog vijeća Općine Viškovo vijećnici su zasjedali na 11 sjednica, raspravljali i glasali po predloženih 116 odluka i 10 zaključaka Općinsko vijeće započelo je 1. srpnja s radom u novoj vijećnici u domu u Saršonima

Poštovani mještani Općine Viškovo, Nakon godinu dana rada Općinskog vijeća Općine Viškovo i mog predsjedanja vijećem, dozvolite da Vam u kratkim crtama prenesem najzanimljivije događaje i osobna zapažanja. Dana 16. lipnja 2009. na konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća svečanom prisegom vijećnika i izborom predsjednika i dva potpredsjednika, Općinsko vijeće Općine Viškovo započinje s radom. Na 6. sjednici Općinskog vijeća održanoj 29. prosinca 2009. svečanu prisegu daje izabrani vijećnik SDSS-a, te Općinsko vijeće u svom sazivu broji 16 vijećnika. U godinu dana od konstituiranja Općinskog vijeća Općine Viškovo vijećnici su zasjedali na 11 sjednica, raspravljali i glasali po predloženih 116 odluka i 10 zaključaka. Svakako ovom prigodom moram istaknuti i aktivnosti odbora kao radnih tijela Općinskog vijeća koji su na svojim sjednicama raspravljali o materijalima s dnevnog reda Općinskog vijeća, kao i temama iz svog djelokruga rada, te vijećnicima davali svoja stajališta i zaključke. Zbog neophodnosti povećanja prostora za rad djelatnika Općine Viškovo, Općinska vijećnica preselila se na adresu Saršoni, Saršoni 19 („stara škola“) u prostoriju velike dvorane. Prva sjednica u „novoj“ Općinskoj vijećnici održana je 1. srpnja 2010. Nova vijećnica, u odnosu na staru, vijećnicima, načelniku, izvjestiteljima i gostima prvenstveno pruža prostranost, a što je i bila najveća mana stare vijećnice, a ujedno je ugodan i adekvatan ambijent za nesmetano odvijanje sjednica. Sitne tehničke nedostatke (potreba za razglasom i uređenje prostora za rad klubova vijećnika) uočene na prvoj sjednici u novoj vijećnici nastojat će se otkloniti do iduće sjednice. Prisutnost vijećnika na sjednicama skoro je stopostotna s gotovo zanemarivo malo odsutnosti. Pripremu vijećnika (temeljem rasprava) u radu sjednica Općinskog vijeća ocijenio bih vrlo dobrom, mada same rasprave u većini slučajeva imaju previše stranačkog obilježja, dok argumenti sile, još uvijek u potpunosti, nisu zamijenjeni silom argumenata. Prosječno vrijeme trajanja sjednice je oko 4 sata, što opet statistički gledano znači da vijećnici u jednom satu donesu 2,86 odluka i zaključaka,

odnosno svakih 21 minutu jednu odluku ili zaključak. Gledano samo „ekonomski“ iz ove analize moglo bi se zaključiti da su vijećnici „visokoproduktivni“, međutim, da li je ova kvantiteta popraćena i očekivanom i/ili prihvatljivom kvalitetom, prosuditi će mještani Općine Viškovo. Ovaj kratki pregled aktivnosti Općinskog vijeća u proteklih godinu dana govori nam da je dnevni red svake sjednice izuzetno „bogat“, a time i materijali o kojima se raspravlja, što vijećnicima nameće veliku odgovornost i zahtijeva kvalitetnu pripremu. Moram napomenuti da u dosadašnjem predsjedanju Općinskim vijećem nisam odbacio niti jedan prijedlog točke dnevnog reda, a shodno tome i tretman svih predlagatelja bio je, a bit će i ubuduće potpuno ravnopravan. Suradnja predsjednika vijeća s načelnikom je poslovično dobra, a u pojedinim segmentima i odlična, ali još uvijek ima prostora i obostranih mogućnosti da se unaprijedi i poboljša. Zbog toga apeliram na razum većine vijećnika kako bi shvatili da nedorečenost Statuta Općine Viškovo, a u kojem taksativno stoji da je jedino predsjednik Općinskog vijeća zadužen i odgovoran za suradnju s Općinskim načelnikom, u velikoj mjeri usporava i destimulira bolju i svrsishodniju suradnju Općinskog vijeća i Općinskog načelnika. Međustranačko i međuvijećničko uvažavanje, kao i odnosi Općinskog vijeća i Općinskog načelnika su „tehnički“ kvalitetni, ali smatram da sama nužnost i potrebitost takvih odnosa ne pruža mogući i izvedivi nivo suradnje, a time i sveobuhvatnost i perspektivu raspoloživih resursa Općine Viškovo, posebice u trenutku ozbiljnih ekonomskih, socijalnih i gospodarskih poteškoća. Vjerujem i želim da tijela Općine Viškovo mogu i moraju sustavno i bez ikakve diskriminacije svim mještanima Općine Viškovo osigurati uvjete za neograničeni intelektualni, ekonomski, politički, gospodarski, zdravstveni, vjerski, sportski, kulturni i ini razvoj. Da bi ovaj moj optimizam imao smisla, od mještana Općine Viškovo, tražim da u svojim očekivanjima nikad ne požele ništa manje od mojih želja. Srdačan pozdrav, predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo: Igor Rubeša, ing. G

2

2

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


B

I

L

J

E

Ž

E

N

I

D

A

N

D

R

Ž

A

V

N

O

S

T

I

I

D

A

N

A

N

T

I

F

A

Š

I

S

T

I

Č

K

E

B

O

R

B

Foto Aleks

O

E

SVEČANO POLAGANJE VIJENACA NA SPOMEN OBILJEŽJA

P

olaganjem vijenaca na spomen obilježja palim braniteljima predstavnici Općine Viškovo odali su počast onima koji su za našu domovinu dali ono najvrijednije – svoje živote. Vijenac na spomen obilježje položili su predsjednik Općinskog vijeća

o

d

l

u

k

e

v

i

j

e

ć

a

10. Sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo, 27. svibnja 2010. • Odluka Od o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marišćina K-2 / UPU 3/ • Odluka o izradi Detaljnog plana uređenja groblja G-1 • Odluka o izradi I. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Viškovo • Odluka o izboru članova Savjeta mladih Općine Viškovo • Lista zamjenika članova Savjeta mladih Općine Viškovo • Odluka o izboru izvoditelja radova na održavanju čistoće groblja Viškovo tijekom 2010. godine • Odluka o izboru izvoditelja radova na sanaciji divljih deponija tijekom 2010. g. • Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu • Odluka o plaći i drugim pravima Općin-

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

Općine Viškovo Igor Rubeša i općinski načelnik Goran Petrc. Svečanost polaganja vijenaca popraćena je pjesmom Ženskog pjevačkog zbora Marinići. an antifašističke borbe obilježen je svečanim polaganjem vijenaca

na spomen obilježje u parku u središtu Viškova.

skog načelnika i zamjenika Općinskog načelnika iz radnog odnosa • Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području općine viškovo u 2010. godini

kture na području Općine Viškovo za 2010. godinu • 2. izmjene i dopune Programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2010. god. • 2. izmjene i dopune Programa izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2010. godine • Odluka o suradnji s Općinom Barban • Odluka o izboru izvoditelja izrade horizontalne prometne signalizacije tijekom 2010. godine • Odluka o izboru izvoditelja za postavljanje prometnih znakova tijekom 2010. god. Odluka o izboru izvoditelja za postavljanje cestovne prometne signalizacije tijekom 2010. godine • Odluka o odobrenju na korištenje grobnog mjesta • Izvješće o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju, Područnog ureda Rijeka

D

11. Sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 1. srpnja 2010. • Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i Općini Viškovo • Odluka o raspodjeli sredstava prikupljenih temeljem Zakona o otpadu • Odluka o 2. izmjeni i dopuni Odluke o prihvaćanju kapitalnog projekta Općine Viškovo • 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Viškovo za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu • Odluka o 2. izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2010. godinu • 2. izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastru-

Polaganjem vijenaca počast poginulima odali su predstavnici Općine Viškovo i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Viškova.

• Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u razdoblju od 1. do 31. svibnja 2010. g. • Zaključak o traženju suglasnosti MZOPUG o imenovanju predstavnika Općine Viškovo u Timu za sanaciju Sovjaka

9

3 3


POSJETA DELEGACIJE OPĆINE VIŠKOVO PRIJATELJSKOJ OPĆINI ERNESTINOVO

DAN ERNESTINOVA

POTICAJ NA JOŠ BOLJU SURADNJU N

a poziv Općine Ernestinovo delegacija Općine Viškovo, koju su sačinjavali: Općinski načelnik, Predsjednik vijeća, općinski vijećnici, zaposlenici u upravnim tijelima Općine Viškovo i zaposlenici u knjižnici Halubajska zora posjetila je Općinu Ernestinovo. Zajedno s delegacijom Općine Viškovo Općinu Ernestinovo je posjetio općinski načelnik Općine Barban sa suradnicima. Posjeta je organizirana 29. i 30. svibnja 2010. godine.

Općinski načelnik Goran Petrc i predsjednik Općinskog vijeća Igor Rubeša položili su u ime Općine Viškovo vijenac na spomenik na mjestu masovne grobnice u Ernestinovu. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Ernestinovo ministar obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić proglašen je počasnim građaninom Općine Ernestinovo. Nakon proglašenja prisutnima su se obratili ministar Tomislav Ivić, općinski načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, općinski načelnik Općine Barban Denis Kontošić i predsjednik

Foto Aleks

Povod za posjet bila je po prvi puta održana proslava Dana Općine Ernestinovo. Naši domaćini su nam prilikom posjete upriličili posjet Kopačkom ritu, razgledavanje kulturnih znamenitosti grada Osijeka i vožnju tradicionalnim kočijama u Ernestinovu.

Delegacija Općine Viškovo prilikom polaganja vijenca na mjestu masovne grobnice u Ernestinovu

Općinskog vijeća Općine Viškovo Igor Rubeša. Prilikom boravka u Ernestinovu dogovoreno je, kako će se poticati aktivnosti na još bližoj suradnji triju Općina. O

p

G

o

ć

r

i

n

a

s

k

n

i

P

n

e

a

t

r

č

c

e

,

l

p

n

r

i

o

k

f

.

PREDSTAVNICI OPĆINE VIŠKOVO U POSJETI DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE U MARINIĆIMA

VITANOVA – PUNIM

KAPACITETOM

P

redstavnici Općine Viškovo posjetili su Dom za starije i nemoćne osobe VITANOVA u Marinićima (Marinići 21 c), gdje su se upoznali s radom ustanove i uručili prigodne darove štićenicima doma. Svoja vrata je korisnicima djelomično otvorio još u kolovozu 2007. godine ali je punim kapacitetom od 128 smještajnih jedinica započeo s radom početkom ove godine. Osnovna namjena je smještaj starijih i nemoćnih osoba, ali je moguće ugovoriti i rehabilitacijski smještaj nakon operativnih zahvata, moždanih udara ili nekih drugih težih bolesti. Kompleks doma sastoji se od tri zasebna, ali međusobno povezana objekta. Zgrada A namjenjena je smještaju pokretnih i samostalnih korisnika, zgrada B – tzv. predstacionar smještaju polupokretnih osoba i zgrada C – stacionar za smještaj nepokretnih korisnika. U hotelskom dijelu sobe su jednoležajna i dvoležajne, a u predstacionaru i stacionaru uglavnom višeležajne. Sve sobe su opremljene u skladu s potrebama starijih i nemoćnih osoba, klimatizirane, s ugrađenim SOS pozivima, direktnim telefon-

skim linijama, priključcima za internet, televizorima i pratećom medicinskom opremom. Osim soba, u domu je čitav niz zajedničkih prostorija i to: restoran, biblioteka, dnevni boravak, ambulanta, kabinet za fizikalnu terapiju, kapelica, prostor za radnu terapiju, kuhinja i praonica rublja. Pored ugodnog i funkcionalnog interijera, korisnicima doma na raspolaganju je uređeni okoliš doma s vrtom i šetnicom. U Vitanovi je zaposleno 57 djelatnika koji se brinu o korisnicima i to s velikim naglaskom na kvalitetu usluge, od samog smještaja, prilagođene i ciljane prehrane, medicinske skrbi, animacije i održavanja higijene. Dodatne informacije moguće je dobiti na brojevima 051/498-850, 051/498-859 i 091/1682-451. G

4

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


ODRŽANA SKUPŠTINA UDRUŽENJA OBRTNIKA

VIŠKOVO – KASTAV – KLANA – JELENJE

Udruženje - pravo mjesto s kojega trebaju kretati sve inicijative za rješavanje problema obrtnika Predstavljen novi broj Poduzetničkog Eha z

{

druženje obrtnika Viškovo-KastavKlana-Jelenje neprestano je aktivno i na usluzi svojim obrtnicima. Na Skupštini Udruženja održanoj 30. lipnja istaknuto je da je Udruženje pravo mjesto s kojega trebaju kretati sve inicijative za rješavanje problema obrtnika i djelatnosti Udruženja usmjeravaju se upravo u tom smjeru. Predsjednik Udruženja obrtnika, Željko Blažić članovima Skupštine naveo je aktivnosti i događanja u kojima je Udruženje sudjelovalo u proteklih šest mjeseci, te prezentirao brojne planove i projekte koji će se nastojati ostvariti do kraja 2010. godine. Naročito je naglasio projekt "Prezentacija obrtničkih zanimanja" koji će se provoditi po osnovnim školama na našem području, te upućivati učenike da se upišu u obrtničke škole. U sklopu projekta biti će snimljen dokumentarni film u kojem će se predstaviti dvadesetak obrtničkih zanimanja, te će se učenicima predočiti svaka pojedina djelatnost. Predsjednik je istaknuo kako realizacija spomenutih planova ovisi o financijskim mogućnostima.

U

Na Skupštini je prezentiran novi broj lista "Poduzetnički Eho" kojemu je cilj

informiranje i edukacija poduzetnika našeg Udruženja, a poduzetnici s područja Grada Kastva, te općina Viškovo, Klana i Jelenje uvijek su dobrodošli da svojim prijedlozima i idejama kreiraju časopis namijenjen upravo njima. Novina vezana za spomenuti list je da se "Poduzetnički Eho" može čitati i u elektroničkom obliku, na stranicama Udruženja obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje, www. udruzenje.info Nina Dukić

IZLOŽBA RAJKA SROKA U KNINU

U

povodu grada Knina i blagdana Svetoga Ante, 12. lipnja 2010. godine s početkom u 17 sati, otvorena je u prostoru Matice hrvatske Ogranak Knin, samostalna izložba duboreza i skulptura Rajka Sroka. Na poziv domaćina u posjeti Kninu boravio je načelnik Općine Viškovo, Goran Petrc. Uz nazočnosti kninske gradonačelnice Josipe Rimac s najbližim suradnicima izložbu je otvorio predsjednik Gradskoga vijeća Grada Knina, Nikola Blažević, a impresije o djelima i autoru "Antropologija trajnosti", pročitao je iz kataloga, autor osvrta Fabijan Lovrić. Rajko Srok, inače predsjednik Delavske katedre i kiparske G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

škole "Mato Tijardović" Viškovo Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, darovao je Gradu Kninu duborez svetog Anta, zaštitnika grada Knina, a iz fundusa kiparske škole 150 radova, duboreza u drvu, udruzi Sveti Bartolomej iz Knina, osim toga ove će se godine na Ljetnjoj školi kiparstva u Staroj Sušici pridružiti i nekoliko djece iz Knina sa svojim voditeljem. Iskazujući zahvalu, na otvorenju izložbe bila su i djeca OŠ „Domovinske zahvalnosti“ Knin, koja su rado pozirala uz izloške. Ova samostalna izložba Rajka Sroka u Kninu, dar je svima onima koji će, tijekom trajanja izložbe doći u prostore Matice hrvatske ogranak Knin. Izložba će biti otvorena do 5. kolovoza.

9

5 5


‘

Na šterne ka stoji va sred sela pul Gornjeh Jug okupilo

a njih se kalalo, na njih se kantalo, na njih se žalovalo. One su bile mesto okupjanja, druženja, ćakuli, dogovori. Na njoj su se mladi zagjedali jeni va drugeh, rajale se jubavi. Šterni su na čuda mesti storene na polovice dva sela, pak su tako spajale judi va zajedničko živjenje. Te nekadajne, sadašnje, komunjske šterni! Stare, spucane, z kamikon obzidane, z škrilami potaracane. Kamenega grla pokrivenega železnen pokrovon, na ken stoji sić z dugemi verugami, vavek parićan za kalat. Saka od njih svoju štoriju ima. Saka od njih teško je breme živjenja znesla. Bila j' srećna kad je blago i judi napojila, tugovala kad je prazna bila. Čuda puti rasahjena i spucana širila ruki i molila nebo svoju decu. Ona je bila mat ka je čuvala, hranila i nesebično davala.

N

I sad mi va uhe zvone te verugi ke kanpanaju po siće i latah, dok nona preleva frišku dažjenu vodicu. A ja bin se rivala uz nju, nabandevala na prsti i z čuda straha i poštovanja gjedala va šternu. Videla bin sebe i zijala svoje ime, a neki glas z nutri ozvanjal bi i vrnjal mi se ča san zijala. Nona bi me rivala: "Hod ća, hod ća, vi'š da j' Roška nutre! Će te potegnut i sobun zet!" I dan danaska gjedajuć va šternu, pogledon išćen onu istu Rošku ka siguro tu biva i čeka neku novu nonu ka će povedat legendu o njoj. Pofermajte se i vi na nekoj od šterni. Oprite joj dušu, poslušajte štoriju, oćutite jubav! A jušto va jenoj lepoj štorije uživali smo na šterne ka stoji va sred sela pul Gornjeh Jug. Tamo se j' okupilo čuda oneh judi keh su šterni zgojile i oneh ki šterni štimaju. Va organizacije Turističke zajednice Općine Viškovo pokrenut je projekt Šterni – izvor života, kemu je cilj oživet značaj izvo-

G

6 6

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


Foto Matej

Š

i

z

v

o

r

ž

i

v

o

t

T

E

R

N

I

a

se j'čuda judi keh su šterni zgojile i oneh ki šterni štimaju. Piše: Nina Dukić

ra života. Kroz kanat muške klapi Kastav, besedi Vidojki Lučić i mićeh čakavčići OŠ "Sveti Matej", te sopnjadu mladeh glazbenici z Katedri mladeh glazbeniki Ustanove Ivan Matetić Ronjgov i harmonikaša Danijela Srdoča spametili smo se nekadajnega živjenja. Kako uvod va celi događaj postavjena je izložba fotografij Borisa Sušnja pod nazivon "Šterni" va Narodnoj knjižnice i čitaonice "Halubajska zora" pul Marinić. Uživali smo va izuzetnen događaje nazdravjajuć kastafskun belicun razrejenun z halubajskun vodun! Živeli! Planirano j' bilo još jeno druženje na marčejskoj šterne. Ma je ta dan jako dažjilo, da šterna ni imela lazno ni voji nas trpet, aš je delavo i skrbno spravjala zlatne kapi va svoj šparnik. Nać ćemo se š njun neki drugi vijaj. Pridite!

Stare šterni muče, na njih grla stoje, železnen pokrivalon pokrivene, namržjene i nažlebjene skrivaju svoja leta. Zmišjaju se koliko su puti po njiheh grleh zdolun, zgorun virugi pasale. Koliko se vodi skalalo, blaga napojilo, robi opralo… Koliko je ruk puneh žuji od teškega dela sići puneh vodi zikalalo i žej ugasilo. Na šternah se sedelo, ćakulalo, i ganki povedalo… Tombulu igralo, ženilo, tancalo, šršuralo I po starinsku zakantalo. Veselo je to vreme bilo Danas je se utihnulo...

*** Sivac kamik na kamik Grlo Železni pokrov Nutre voda Vidojka Lučić Francikina G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9

7


o

d

g

o

j

i

o

b

r

a

z

o

v

a

n

j

e

j

e

t

a

M

:

o

t

o

F

DAN ŠKOLE OBILJEŽEN

SPORTOM I ZABAVOM V

e

s

s

U

n

č

e

a

n

r

e

k

i

a

l

o

i

a

n

c

z

i

l

a

s

i

č

u

i

t

s

t

s

m

v

j

e

e

č

c

e

l

a

a

l

n

o

k

n

o

z

a

a

o

a

t

c

j

i

e

j

b

a

p

c

a

a

m

i

o

l

l

i

a

j

č

e

e

u

:

ž

l

r

o

e

n

a

a

d

j

s

z

n

e

D

u

n

j

o

o

v

g

š

r

o

a

o

s

m

n

O

u

n

r

i

e

Š

a

m

t

s

a

i

S

n

i

p

a

v

t

j

o

t

e

m

r

l

e

t

t

s

i

i

u

k

k

M

t

i

e

a

a

r

t

n

m

a

j

i

v

n

e

j

j

i

s

s

e

g

é

m

š

r

t

a

i

l

p

a

n

i

o

t

i

a

š

r

m

m

t

u

t

é

a

a

N

a

.

s

i

K

l

p

k

o

H i

u

b

o

r

m

g

a

a

l

r

o

I

s

z

l

b

l

j

ž

a

z

d

i

o

š

c

k

u

i

o

a

u

e

t

l

m

o

l

l

i

i

r

s

a

a

r

d

a

e

z

g

l

u

o

u

e

d

u

é

m

š

r

j

r

t

u

n

e

i

ž

a

i

i

l

n

i

p

o

.

u

č

é

k

s

u

a

a

K

e

h

l

m

a

č

t

i

j

u

o

l

l

g

e

a

o

r

k

t

i

v

p

s

a

l

b

U

r

l

ć

o

,

g

k

.

o

r

s

i

o

k

u

l

u

o

u

p

r

č

k

h

o

h

a

a

o

r

b

i

a

k

a

š

š

i

n

č

a

n

j

i

v

i

m

o

o

n

o

g

a

š

n

u

d

h

k

o

a

k

a

n

k

č

e

i

k

i

i

r

u

j

n

u

g

s

r

,

n

e

a

a

v

h

t

u

e

č

t

j

i

e

,

j

n

s

n

n

i

e

s

l

d

d

g

o

a

u

l

r

o

e

m

a

t

p

d

đ

j

n

r

k

i

n

a

u

r

n

a

ć

t

a

a

v

e

a

š

r

o

o

n

e

o

o

a

d

g

b

v

b

i

e

j

k

d

,

j

o

i

o

u

l

d

,

j

n

t

e

i

a

o

u

š

č

n

k

t

i

N

p

a

s

e

r

M

j

t

e

j

h

e

é

o

l

u

.

P o

s

t

s

v

s

u

e

o

d

r

a

j

r

z

u

i

i

p

i

č

j

e

a

d

o

n

n

i

p

e

d

o

i

d

a

n

c

e

p

c

i

l

v

a

r

e

i

t

e

s

j

n

v

j

e

a

a

a

i

d

a

d

N

r

č

ž

l

a

n

p

n

r

l

m

z

n

.

j

i

v

l

e

t

r

g

s

e

č

e

u

d

r

b

n

i

u

a

c

u

z

a

u

r

n

e

k

č

a

i

i

l

v

a

m

n

o

a

s

j

i

p

u

z

o

a

e

l

i

P

m

o

t

s

n

e

i

t

k

ć

a

k

g

i

e

r

u

a

e

n

v

,

n

m

v

r

r

e

t

i

a

d

č

i

i

e

a

u

j

n

o

V

i

n

t

z

m

u

a

a

e

a

a

c

r

r

a

j

g

a

s

r

n

j

i

o

e

t

e

n

n

o

a

a

i

O

E

l

n

n

a

n

p

p

i

v

l

o

i

r

e

a

k

m

e

m

o

r

o

t

,

o

i

j

u

g

t

c

j

r

u

l

k

o

a

š

p

t

a

m

a

e

i

n

i

k

r

o

o

u

l

g

p

n

k

s

l

o

n

č

o

j

k

š

j

g

l

j

s

l

n

a

u

g

e

e

e

s

o

a

i

i

j

i

s

t

j

u

d

j

u

e

č

u

č

l

r

e

e

s

e

T

a

e

a

e

u

l

o

a

t

n

n

i

i

i

j

v

i

k

c

e

d

a

n

l

č

i

i

i

c

a

8

a

a

a

g

a

l

n

.

e

.

é

a

.

.

G

8

u

n

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


ELENA VRBAN – UČENICA GENERACIJE OŠ "SVETI MATEJ" ŠKOLSKE GODINE 2009./2010.

PODRŠKA OBITELJI – NAJVAŽNIJI POTICAJ S

županijskim natjecanjima iz biologije, gdje je osvojila drugo mjesto, treće iz zemljopisa, dok je na natjecanju Lijepa naša osvojila 1. mjesto. Proglašenje učenicom generacije OŠ "Sveti Matej" školske godine 2009./2010. popratila je riječima: - Sretna sam i zahvalna svima koji su mi tijekom školovanja bili podrška i pomoć, a bili su to: prijatelji, nastavnici i naravno roditelji – jednostavno je odgovorila Elena Vrban na naš upit, nadodajući da je podrška obitelji uvijek presudna. U njezinom je slučaju posebnu ulogu odigrala starija sestra koja joj je, kako ističe oduvijek bila uzor. Kako su na tvoj uspjeh reagirali prijatelji u razredu? - Svima je bilo jako drago. Bili smo zaista dobro društvo, jer osam godina smo proveli zajedno i sigurna sam da

Foto Matej

večanost Dana škole prigoda je kada se već tradicionalno proglašava učenik generacije. Prestižnu titulu učenice generacije OŠ "Sveti Matej" školske godine 2009./2010. ponijela je Elena Vrban, učenica 8. a razreda. Pored odličnog uspjeha Elena je članica Etnogeografske grupe, Globe programa te školskog pjevačkog zbora. Pri odabiru učenika generacije važnu stavka predstavlja i sudjelovanje na natjecanjima. Tijekom svog školovanja zapažene rezultate Elena je zabilježila na

će se naša prijateljstva i nastaviti. Možeš li izdvojiti najdraži predmet? - Volim sve što radimo, nijedan mi predmet ne predstavlja neki problem, ipak najdraži su mi strani jezici, učim engleski, talijanski i francuski. Planovi za nastavak školovanja? - Trenutno mi je želja upisati se u Riječku gimnaziju, a s vremenom ću odlučiti što dalje. Što možeš poručiti mlađim generacijama? - Treba marljivo učiti i biti uporan, jer radom i upornošću može se postići značajan uspjeh. D. B.

Čestitke ravnatelja OŠ "Sveti Matej" Josipa Crnića učenici generacije

ŠAHOVSKI TURNIR ZA DAN ŠKOLE

Š

ahovskom turniru, održanom u povodu dana škole pristupilo je 12 natjecatelja (9 učenika i 3 učenice). Odigrano je 5 zanimljivih kola, a borba za medalje je bila vrlo neizvjesna. Prvo mjesto pripalo je prošlogodišnjem pobjedniku Dorianu Brnčiću iz 8. b razreda sa 4 osvojena boda. Isti broj bodova (s nešto slabijim suparnicima) osvojio je na 2. mjestu Marijan Mavar iz 3. d i trećeplasirana Anamari Romih iz 5. b razreda. To su i najugodnija iznenađenja turnira, pogotovu srebrna medalja najmlađeg natjecatelja devetogodišnjeg Marijana Mavara. Da nije bilo lako dokaz je što su bez medalje ostali prošlogodišnji osvajači Zvonimir Klasan i Matej Marčić. Njih je uspio poG

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

bijediti također izvrsni Adrian Hajdin iz 3. b koji je osvojio izvrsno 5. mjesto. I svi ostali igrači pokazali su dobru igru, te dobili predmetne nagrade. Voditelj: Marijan Mažuran

9

9


d

o

g

a

đ

a

n

j

a

PROLJEĆE •Ovogodišnje Proljeće okupilo 150 učenika osusret učenika osnovnih škola, Proljeće u Ronjgima kojemu je cilj njegovanje načela zavičajnosti i prenošenje ljubavi prema kulturnoj baštini na mlada pokoljenja, održan 25. svibnja okupio je ove godine u Matetićevoj rodnoj kući stotinu i pedeset učenika, njihovih voditelja i gostiju. Gost ovogodišnje manifestacije bio je i Matetićev učenik, skladatelj i dirigent Leo Ivančić.

S

Rad djece, organiziran uz voditelje-mentore u umjetničko-stvaralačkim radionicama protekao je u zajedničkom stvaranju i druženju. Razvrstani po radionicama: pjevački zbor, mladi skladatelji, likovna, novinarska, kiparska ili foto radionica – svi su marljivo radili i stvarali, nakon čega je uslijedio zajednički nastup.

Foto Matej

U poslijepodnevnom dijelu programa, koji su vodili ravnatelj Ustanove Darko Čargonja i Anita Gergorić, učenici su prikazali svoja ostvarenja: pjevački zbor pjevao je pjesme skladatelja obljetničara: Matetićevu "Dečju poskočnicu", Zlatićevu "Sedela tužna grlica" i "Naše kolo veselo" Josipa Kaplana, novinarska radionica predstavila je svoj list, skladatelji pjesme i dok su kiparska i likovna radionica izlagali svoje umjetničke radove, članovi foto radionice izložili su fotografije nastale na Proljeću tog lijepog proljetnog dana.

G

1

0

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


U RONJGIMA novnih škola Primorsko-goranske županije

Foto Matej

VEČER MLADIH GLAZBENIKA U

d

o

1

6

.

L

I

T

E

R

A

R

N

I

N

A

T

J

E

Č

A

J

"

t

b

e

m

m

č

u

i

u

z

n

c

o

i

v

s

1

s

j

a

e

j

g

e

š

c

j

j

n

i

č

g

e

s

n

n

j

n

n

g

p

i

o

š

l

k

l

i

t

e

k

À

o

v

À

r

b

s

t

t

e

z

s

À

n

a

c

a

o

d

o

z

e

n

g

v

a

m

s

k

i

o

l

o

m

i

d

a

v

u

S

r

d

d

o

a

i

e

l

o

p

c

o

M

i

j

i

e

r

o

o

p

n

v

i

i

o

p

e

k

l

a

u

e

k

c

a

.

u

i

j

s

5

l

n

a

t

,

n

ž

d

a

k

j

o

r

,

r

a

o

R

d

o

a

n

r

n

a

a

l

o

g

o

m

" Č

A

K

A

V

Č

I

Ć

I

P

U

L

R

O

N

J

G

I

n

z

a

k

a

t

e

g

o

r

i

j

i

u

č

e

n

i

k

a

m

l

a

đ

i

h

r

a

z

r

e

d

a

d

v

i

j

v

e

n

a

g

r

a

d

e

d

o

b

i

l

e

s

u

:

K

l

a

r

a

S

i

m

č

i

ć

(

a

v

u

n

i

t

i

k

a

e

N

a

t

j

e

T

n

d

n

a

n

d

a

j

e

B

M

a

o

p

o

h

u

r

a

t

a

đ

k

o

z

a

o

j

v

v

u

i

c

ć

s

e

V

d

a

a

t

r

v

o

v

À

a

e

e

k

r

t

n

p

U

s

o

2

l

a

v

i

r

a

i

g

i

t

a

r

e

.

.

p

r

.

O

Š

K

l

a

n

a

)

z

a

j

e

s

m

u

M

o

j

a

t

a

j

n

a

i

K

a

r

l

a

p

n

A

t

i

ć

(

2

.

r

.

,

P

Š

S

e

l

c

e

)

z

a

j

e

s

m

u

M

a

n

e

š

t

r

a

.

U

p

k

a

t

e

g

o

r

i

j

i

u

č

e

n

i

k

a

s

t

a

r

i

j

i

h

r

a

z

r

e

d

a

,

r

v

u

n

a

¡

p

g

r

r

i

a

d

a

u

o

M

a

s

r

v

t

i

o

n

j

o

l

i

l

i

ć

i

s

u

,

:

M

I

a

v

l

a

i

L

n

G

o

š

l

i

a

n

v

j

a

)

n

z

(

7

a

.

j

r

e

.

s

,

O

m

Š

u

M

P

a

a

r

¡

t

i

ª

p

j

e

n

c

i

a

,

š

i

k

o

K

v

a

o

r

)

l

o

z

M

l

a

j

a

d

e

e

s

n

m

i

u

ć

(

7

M

o

.

j

r

n

.

o

,

n

O

o

Š

S

v

e

t

i

M

a

t

e

j

.

p

V

P

Pročitani su i prvonagrađeni učenički radovi na šesnaestom literarnom natječaju "Čakavčići pul Ronjgi". Gotovo svake godine raste broj pristiglih radova, tako je ove godine na taj natječaj pristigao čak 591 rad iz 46 osnovnih i područnih škola, a napisali su ih 373 učenika, koje je u njihovom stvaranju usmjeravalo i savjetovalo 103 voditelja. Komisija od tri člana, u sastavu: Cvjetana Miletić, Zdravka Žeželić-Alić i Ljubomir Stefanović imala je težak zadatak odabrati najuspješnije radove.

č

a

r

j

p

o

a

u

s

g

v

t

c

r

a

r

i

e

g

j

a

u

d

b

l

t

n

e

c

s

e

l

r

u

n

t

o

p

o

r

k

m

o

i

b

a

e

d

o

o

i

d

a

u

r

o

i

p

l

s

u

v

o

g

o

l

d

o

j

n

a

z

i

n

š

a

i

n

p

j

e

r

c

i

r

d

e

t

i

a

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

,

k

u

g

a

b

u

l

r

r

a

a

l

n

i

b

z

i

m

e

b

o

e

j

n

i

g

k

a

p

e

t

l

k

i

r

e

j

o

s

j

a

i

z

k

s

n

o

m

u

z

o

v

.

9

1

a

r

U sklopu poslijepodnevnog dijela programa predstavljena je bojanka Tatjane Udović, a susret je, kao i svake godine završio zajedničkom pjesmom i druženjem.

G

À

d

a

.

u

d

l

j

m

e

i

u

p

o

p

k

ž

i

n

l

m

e

j

a

i

r

i

l

š

n

d

p

n

i

v

i

j

a

n

b

a

o

r

u

a

i

r

a

d

o

z

z

B

o

g

o

k

m

n

i

a

1

À


Foto Matej

Susret zborova Primorsko-goranske županije

SUSRET ZBOROVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

KANAT PUL RONJGI Petsto pjevača - članova devetnaest zborova s područja naše županije okupilo se na smotri zborova u Ronjgima Susret zborova protekao je u znaku skladatelja obljetničara Ivana Matetića Ronjgova te Josipa Kaplana i Slavka Zlatića ì

ì

vogodišnji susret zborova Primorsko-goranske županije održan 13. lipnja u Ronjgima okupio je rekordan broj zborova. Ronjgima se orila pjesma čak devetnaest zborova s područja naše županije, a na njihovom repertoaru bile su pjesme naših skladatelja – obljetničara Ivana Matetića Ronjgova te Josipa Kaplana i Slavka Zlatića.

O

Sudjelovali su sljedeći zborovi: Združeni ženski zborovi „Marinići“ i „Korezin“, dirigent: Mladen Žmak, MPZ „Halubjan“ Viškovo, MPZ DVD „Drenova“, Pjevački zbor liječnika Rijeka, pod palicom Zorana Badjuka, Ženski zbor „Učka“ MatuljI, i MPZ „Matko Laginja“ Klana, i dirigentica Nedeljka Srebovt, MPZ „Ive jurjević“ Omišalj, dirigent: Petja Tataj, Vokalni sastav KGU Delnice, dirigent: Alojzij Mihelčić, MPZ DVD Opatija, dirigent:

Damir Smerdel, Ženska vokalna skupina „Lira“, PZ mladih „Josip Kaplan“ Rijeka, dirigentica: Doris Kovačić, MPZ „Gimpl“ Ravna Gora, dirigent: Nikola Poljančić, MPZ KUD-a „Lovor“ Lovran, dirigent: Metod Sironić, MPZ Hrvatske čitaonice Trsat, dirigent: Vinko Badjuk, HGD „Zvijezda Danica“ Kraljevica, dirigent: Igor Vlajnić, KUD „Sloga“ Hreljin, dirigent: Darko Čargonja, i KUU „Jeka Primorja“ Rijeka, kojom je ovaj put dirigirala Doris Kovačić. Susret zborova završio je zajedničkim nastupom svih sudionika „kanta“, koji su pod vodstvom Darka Čargonje izveli Matetićevu Draga nam je zemlja. Program, koji je vodila Nina Dukić završio je zajedničkim druženjem i pjesmom. D. B.

G

1

2

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


DJEČJI ZBOROVI "ZVONA VIŠKOVA" I "HALUBAJČIĆI"

USPJEŠNO SE PREDSTAVILI NA DVA DJEČJA FESTIVALA redinom mjeseca travnja Dječji zbor "Zvona Viškova" sudjelovao je na dječjem festivalu "Kukuriček 2010." u Đurđevcu, gdje su se predstavili s pjesmom "Medo se prerano probudio". Solistica je bila Sara Tepić, učenica trećeg razreda osnovne škole, koja je veoma uspješno izvela i zajedno sa zborom osvojila nagradu za najveseliju pjesmu festivala.

S

Djeca su se lijepo zabavila, upoznala grad picoka, stekli nove prijatelje te se sretni i zadovoljni vratili u svoj zavičaj. Početkom mjeseca lipnja Dječji zbor "Halubajčići", čiji su članovi djeca predškolske dobi predstavili su se na dječjem festivalu "Zeko i potočić" u HNK u Osijeku izveli su "Proljetnu pjesmu" te osvojili nagradu za najproljetniju pjesmu. Festival je prenosila i Hrvatska televizija, a djeca su bila oduševljena gradom Osijekom, rijekom Dravom i gostoljubivim domaćinima. Sudjelovanje na festivalu spojili su ugodno s korisnim te su posjetili znamenitosti grada Osijeka i na veliku radost djece posjetili su i ZOO – Osijek. Sklopili su nova prijateljstva s djecom i djelatnicima Dječjeg vrtića "Dugine boje", koji im je omogućio smještaj tijekom boravka u Osijeku. Oduševljeni su bili i galerijom u kojoj se izrađuju skulpture od slame u prirodnoj veličini. Tijekom ljetnih mjeseci mladi članovi zbora kratko se odmaraju i uživaju u ljetnim radostima, a već početkom jeseni očekuDječji vrtić Viškovo

O

ju ih novi zadaci, nastupi i festivali. Dječji zbor "Halubajčići" već na jesen putuju na Hrvatski dječji festival, koji će se održati u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu. Među jakom konkurencijom njihova pjesma"Repa u ušima" prošla je u drugi krug. Pozivamo svu djecu koja vole pjevati, putovati i družiti se da nam se pridruže. Sve informacije mogu se dobiti na mob: 091 258 37 70

KAKO SMO SE IGRALI U VRTIĆU

svanuo je i dvanaesti broj Škabelina – Lista Dječjeg vrtića "Viškovo", koji se u izdanju vrtića objavljuje od 1999. godine. Krajem pedagoške godine dio dječjih radova, crteža i pjesmica objavljuju se u vrtićkom listu, list donosi i stručne teme, osvrte na rad i programe

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

vrtića. Uredništvo lista potpisuju ravnateljica Dolores Matković, Snježana Horvat, Ana Muhvić i Ivona Rožman. Ovogodišnji broj posvećen je dječjoj igri, ujedno temi, koja je obilježila ovogodišnji rad vrtića, kao i dodatnim programima vrtića.

9

1

3


Foto Matej

GLAZBENI FESTIVAL MLADIH

HALUBJE 2010.

etrova je. Črčki črče kantajuć odu suncu. Teplo je jušto kako rabi bit okol Petrovi. Sveti Petar da j' jaje spdekal. Teplo va zrake, teplo vokol srca, duša puna lepoti i jubavi. Na svoje drugo putovanje krenul je Glazbeni festival mladih, ki se je 29. juna održaval na boćalište BK Marinići, a va organizacije OŠ Sveti Matej, Općini Viškovo i Turističke zajednice Općini Viškovo.

P

Čuda mladeh kanturi regalalo nan je prekrasni stihi. Veselili smo se sakoj besede, sakemu osmjehu i veloj jubave ka se j' oćutila sakudar okol nas. Va zibele čakavske besedi i domaćega kanta, va dragen Halubje, kade se njeguje zavičajnost, tim stručnjaki, kega su činili Dijana Grgurić i Aleksandar Valenčić, intenzivno je delal z decun, organizirane su audicije, iskala se talentirana dečica, snimljene su nove autorske pjesmi primjerene dobi izviđača. A kantalo se o semu ča živjenje nosi. O veselju i jubave, o žeje za samostalnošću, sanjarilo se o krajicah i krune na glave, kantalo se o igrami, o svojmu kraju i dra-

gemi sopilami. Nakon izvođenja pjesam, stručni žiri va sastave: Ivana Marčelja, Dušanka Šekulja, Sanja Udović i Aleksandar Valenčić zibral je najbojeh. Magari su si bili tako jako dobri, da su jih razlikovale samo nijanse. No po procjene ocjenjivačkega suda, si su sudionici jako talentirani, a nagradu su meritali: 3. mesto: Belma Aličajić - "Igra" 2. mesto: Nina Jestratijević – "Moj kraj"

1. mesto: Petra Bokulić - "Želim biti kraljica" Štimani smo i zadovojni ča va našen lepen Halubje živu razdragana dečja srca ka vole svoj kraj i ka će ga čuvat i gradit, kako bi sakega dana bil se lepči i sretneji. Kantajuć i tancajuć voli se svoj kraj – poručila su dečica. Poslušajmo jih i mi! Piše: Nina Dukić

G

1

4

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


Foto Aleks

SLAVLJENIČKO LETO - 30 LET NEPREKIDNEGA RADA LIMENE GLAZBE MARINIĆI

4. SUSRET PUHAČKIH ORKESTARA PGŽ

I

K

ako je ovo leto slavljeničko tako smo se i mi malo više potrudili i 19. 6. 2010. organizirali 4. susret puhačkih orketari Primorsko-goranske županije va Viškove.

no društvo Spinčići; Združeni orkestar Vrbovsko-Čabar, Limena glazba Fužine, Limena glazba Selce, Puhački orkestar Mali Lošinj, Gosti pihalni orkstar Salonit Anhovo i mi kao domaćini.

Kako nan vreme ni pustilo da održimo lepo druženje orkestri vane na parkiralište, morali smo se premestit va Dom hrvatskih branitelja Viškovo.

Nastupili su i pojedinačni koncerti sake muzike ki su praćeni i z stručnega stajališta žirija ki je bil va sledećn sastave: Ramiro Palmić, Josip Pepi Forembacher, i Ljubo Mulac. Komisija je dala i pisano mišljenje o sakemu orkestru.

No, pre smo sopli malo pul Marinići, Viškove pul parka, i pul Marčeji, potla smo zasopli si skupa na parkiralište morete zamislet (ki ni bil) kako lepo zvuči 350 muzikanti skupa.... Prišli su orkestri z cele županije i gosti z Slovenije: Limena glazba Rab, Glazbe-

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

Ovo leto smo bili i na drugeh susreti muzik, bili smo va Istre - Pazin, Motovun, va Slovenije-Logatec. Planiramo i dosta koncerti do kraja leta, ma pred kraj leta storit ćemo i Svečani koncert za 30 let

neprekidnega rada. Točan datum objavit ćemo na vreme, a na koncerte ćemo se pospametit pasaneh let muzike i drageh člani ki nas i sad podržavaju. Za vreme Matejne ugostit ćemo razne muzike i drugo leto poć ćemo nazad na uzvratni susreti. Bit ćete o semu na vreme upućeni. Zasad toliko o nami, lepi pozdrav semi člani, familijami našemi, semi judi ki vole muziku i volimo vas i hvala semi. Posebno hvala Općine, Turističkoj zajednice Viškovo, Primorsko-goranskoj županiji i semi ostalemi sponzorimi. predsjednik LG Marinići Gordan Mulac

9

1

5


POSLOVANJE VIŠKOVSKOG GOSPODARSTVA TIJEKOM PROTEKLIH PET GODINA

T

abela 1. prikazuje poslovanje gospodarstva Viškova u posljednjih pet godina. Navedeno razdoblje može se podijeliti u dvije faze uspješnosti poduzetništva: do 2007. god. - razdoblje ekonomski relativno uspješnog poduzetništva. To ilustriraju temeljni parametri iz ostvarenih godišnjih rezultata poslovanja gospodarstva: broj poduzetnika (tvrtki) od 2005. do kraja 2006. bilježio je rast od 10,7%, također i Ukupni prihod raste do konca 2006. god. za 17,3%, a Rashodi nešto sporije za 14,9%, Dobit je veća čak 26,1%. Jedino se Gubitak gotovo prepolovio u odnosu na 2005. god., što je vrlo pozitivno. Do 2007. god. ostvaren je i rast od 13,9% zaposlenika, kao i 3,3% veće plaće u gospodarstvu. U drugoj fazi od 2007. do kraja 2009. god. u porastu imamo fizičke pokazatelje: broj tvrtki za 3,3%, broj zaposlenih za 2,1%, i prosječnu mjesečnu plaću po radniku veću za 14,3%. Najgore je što su gubici imali povećanje čak za preko 3,3 puta. U tom drugom razdoblju ekonomski pokazatelji ukazuju da je ukupni prihod manji za 8,9%, rashodi za 5,5% i pad dobiti za 24,7%. Podaci pokazuju da je domaća kriza ozbiljnije zahvatila gospodarstvo Viškova u 2007., a OPIS

v

2005.

2006.

P

i

P

r

š

e

e

:

d

T

s

o

d

j

m

e

i

d

s

n

l

i

a

k

v

B

O

d

l

b

a

ž

o

i

r

a

ć

,

d

z

i

a

p

l

g

.

o

e

k

s

.

p

o

d

a

r

s

t

v

o

2008. pridružila mu se i svjetska recesija koja je izbila 28. prosinca 2006., kada je objavljen prvi bankrot Banke Ownit Mortgatge Solutions, u kolovozu 2007. američka kriza doživljava vrhunac. Domaća kriza pod utjecajem i svjetske recesije kulminirala je u 2009. god. i još uvijek nema naznaka da se zaustavlja. Što se tiče poslovanja fizičkih osoba (obrtnika) u proteklih pet godina od 2005. do 2008. broj aktivnih tvrtki je rastao, i 2008. g. bio je u Viškovu 469, da bi od tada do danas stalno se smanjivao, pa smo krajem ožujka 2010. god. imali svega 373 obrtničke tvrtke. Zbog djelovanja krize veći dio briše se iz registra, a drugi dio se preregistrira u trgovačko društvo, kako bi, »dok kola putuju nizbrdo«, izbjegao, da u stečaju izgubi svu vlastitu imovinu, dok kao trgovačko društvo snosi taj rizik poslovanja samo do nivoa visine svog temeljnog kapitala. Obrtništvo Viškova od 2008. do danas za 25,7% smanjilo je broj obrtnika. Istovremeno u Kastvu se smanjuje za 25,3%, Klani za 20,9% i Jelenju za 24,4% ili na cijelom prostoru Udruženja Obrtnika, manje je obrtničkih tvrtki za 25,1%. Izvor podataka: FINA-a

Indeks % 06/05

2007.

Tabela 1.(u 000)

2008.

2009.

Indeks % 09/07 103,3

1. Br.poduzetnika

262

292

110,7

327

368

380

2. Ukupni prihod

868.315

1.018.196

117,3

1.103.290

1.191.168

1.012.390

91,7

3. Ukupni rashod

840.099

965.121

114,9

1.059.053

1.158.870

1.003.687

94,8

4. Dobit prije opor.

49.146

61.958

126,1

56.565

54.764

45.326

80,1

5. Gubit.prije opor.

15.561

8.883

57,1

10.938

26.376

36.622

334,8

6. Br.zaposlenih

1,610

1,835

113,9

1,909

1,993

1,949

102,1

7. Prosj.mjes.plaća

3,119

3,221

103,3

3,414

3,842

3,904

114,3

v

a

a

š

š

a

a

w

w

e

e

b

b

p

p

i

i

t

t

a

a

n

n

j

j

a

KRETANJE DOBITI I GUBITKA

Grafikon prikazuje kretanje osnovnih kategorija poslovanja trgovačkih društava viškovskog gospodarstva od 2005. do 2009.god., a Tabela 1. u postotku pojedinu kategoriju: 1. Broj tvrtki – poduzetnika, u pet godina povećao se za 45,0% ili prosječno godišnje raste 9%. U 2009. god. znatno sporije, po stopi od svega 3,2%. 2. Ukupni prihod, imao je rast od 2005. do 2008. 37,2%, da bi u 2009. god. pao za 17,6%. 3. Gubitak prije oporezivanja, u 2006. god. smanjio se za 75,2%, od kada ubrzanije počinje djelovati domaća kriza. Svjetska recesija započinje 2007. god. i pridružuje se domaćoj krizi 2008. god. od kada neprekidno gubitak raste. Tako je od 2007. do 2009. god. povećao se čak za 4,1 puta. 4. Dobit prije oporezivanja od 2005. do 2006. raste za 26,1%, a zatim stalno pada zbog djelovanja domaće krize. Dobit od 2006. do 2007. god. pala za 9,5%. Od 2007. do 2009. god. kada djeluje snažnije domaća i svjetska kriza, dobit pada za 24,8%, pa je od 2006. do 2009. god. manja čak za 36,7%, a 160 trgovačkih društava iskazuje u 2009. god. značajne gubitke u poslovanju.

a

Pitanje: Zanima me gdje se trebam obratiti u vezi jednokratne naknade za novorođenče i koju su dokumenti potrebni? Hvala. Odgovor: Općina Viškovo daje poklon bon za novorođenče s prebivalištem na području Općine Viškovo u iznosu od 1.000,00 kuna. Od dokumentacije potrebno je dostaviti: - Zdravstvenu knjižicu djeteta ( koju ste dobili u rodilištu) - potvrdu prebivališta za dijete i jednog od roditelja - presliku tekućeg računa ili štedne knjižice

G

1

6

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


MO MARČELJI

Šesti marčejski dani organizaciji MO Marčelji i grupe mještana održani su i šesti po redu Marčejski dani. Manifestacija je dosadašnjih godina održavana subotom, a ove smo godine marčejski dan odlučili odlučili obilježiti kao dvodnevnu manifestaciju.

U

U petak 2. srpnja nastupila je grupa Štimung, koja nas je zabavljala do jutarnjih sati. Slavlje je nastavljeno u subotu uz boćarski turnir u organizaciji BK Marčelji. Na igralištu kraj stare škole održan je košarkaški turnir, a istovremeno u okolici stare škole održano je natjecanje u kuhanju lovačkog kotlića na kojemu je sudjelovalo šest ekipa. Stručni žiri odlučio je da su najbolji kotlić pripravili Đuro i Vasiljko. U večernjim satima počeli su pristizati gosti s područja cijele Općine ali i okolnih mjesta. Parkiralište je bilo prepuno ljudi i svi su se zabavljali uz Lady lunu. Izabrali smo najbolji plesni par te naravno najbržeg ispijača pive. Marčejski dani i ove godine prošli su prebrzo, tko zna možda sljedeće godine budu trajali tri dana. Ovom prilikom zahvalju-

jem na pomoći svim mještanima, TZ Općine Viškovo, Općini Viškovo, Domaćem radiju, BK Marčelji, i svim ostalima koji su nam omogućili uspješnu organizaciju.

Josip Begonja

UDRUGA PUNI KRUG B

B

R

R

O

P

›

P

O

J

O

O

J

N

T

N

I

T

V

I

N

V

R

N

R

A

D

A

S

D

A

S

A

T

T

K

U

K

V

V

U

P

A

A

P

I

L

L

I

I

I

T

T

E

E

T

T

E

E

›

Lj

ubitelji plesa, članovi Udruge Puni krug i ove sezone marljivo su trenirali, a njihov rad okrunjen je brojnim nastupima, među kojima se izdvajaju nastupi na manifestacijama: Super dance Show u Dvorani mladosti, Plesni vikend u Kastvu, Dan škole Sveti Matej, Humanitarna priredba za waldorfsku školu u Dvorani mladosti, Plesno druženje u Čavlima, Klanjske ljetnje noći u Klani i Halubajski dječji festival u Viškovu. Nastup koji će sigurno ostati u dugom sjećanju Marije, Antona, Marijete i Luke svakako je nastup mladih plesnih parova na natjecanju za super talent, održanom u Rijeci. Na svim priredbama, uz raznovrsne koreografije, mladi plesači predstavili su se standardnim i latino-američkim plesovima, te grčkim narodnim plesom Sirtaki. Cilj i udruge je i daljnje sudjelovanje na priredbama i manifestacijama našega kraja te promoviranje kulture i vrijednosti plesa. G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

M

a

r

i

a

i

A

n

t

o

n

,

M

a

r

i

j

e

t

a

i

L

u

k

a

Udruga Puni Krug djeluje u DVD Gornji Sroki , utorkom i četvrtkom od 18 do 20 h Upis novih članova vršimo u rujnu 2010. Detaljne informacije možete dobiti na broj: 098 183 76 00.

9

1

7


KUD "IZVOR"

PREDSTAVLJEN PRVI CD

PJESMA ZA VIŠKOVO

Domu hrvatskih branitelja Viškovo, a veliki odaziv publike pokazao je opravdanost projekta. Veliko zanimanje mještana, istovremeno je i dokaz bogatstva naše općine u različitim kulturnim nasljeđima. Ovom prigodom, kao gosti programa nastupili su i tri prijateljske pjevačke skupine: Izvornjačka duša iz Pule, Veseli kumovi iz Slavonije i Cerovački izvor iz Zagreba.

Kad su dani općine Viškovo iz Izvora uvijek nešto novo izvor teče i tiho žubori o viškovskoj općini govori gdje god bili kada nastupamo mi se svome Viškovu vraćamo promovirat i voljet Viškovo u izvoru to je sveto slovo. Marinići, Jugi i Marčelji mili Bože što bi ljepše htjeli Sroki, Kosi, Ferenci Kulići istim putem do sviju će stići a Benčani, Saršoni, Garići Petrolejskom cestom ćeš obići Marićeva draga, Mladenići sa ti strana Ronjgima ćeš prići. na Ivana Matetić Ronjgova spomenika općine Viškovo ponosna su sva društva kulturna velikanom poznatoga svuda sveti Matej viškovska je župa za Viškovo molimo se skupa a rujanski matejski blagdani od Boga su nama darivani to je naše prekrasno Halubje gdje su uvijek nešto novo čuje oštarije stalno otvorene vesele se i cure i žene a mladići često zakartaju uz rakiju i vino boćaju čuvat ćemo mi naše Viškovo

Brojna gostovanja

jevačka skupina "Izvor" objavila je svoj CD prvijenac pod nazivom "Viškovski izvori", sa osam pjesama tradicijskog karaktera. Objavljivanjem CD-a ostvaruje se i osnovna ideja i smisao rada udruge, a to je – očuvanje i njegovanje pjesme i plesa Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Iako je riječ o tradicijskim pjesama, pjesme odabrane za ovaj CD različitog su karaktera od zahvalnice Općini Viškovo što nas je objeručke prihvatila, do pjesama koje su posvećene rodnom kraju, zbog kojeg i nastojimo očuvati tradiciju iz kojeg potječemo – naglasio je Ljubo Jelić, predsjednik KUD-a Izvor. Posebnu zanimljivost predstavlja i podatak da skladatelji i tekstopisci dolaze i iz redova skupine KUD-a Izvor, a ujedno su i izvoditelji: skladatelji Zoran Erceg i Ilija Markanović te tekstopisci Ivo Rajkovača i Franjo Gavrić.

P

Predstavljanje CD održano je 2. srpnja u

k

n

j

i

ž

n

i

c

a

h

K

a

l

Ç

u

b

e

a

j

s

a

k

a

z

Ê

o

r

Ë

Uz redovne probe, zahvaljujući brojnim gostovanjima, društvo je u protekla dva mjeseca pronijelo ime naše općine širom Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Nizali su se nastupi u Novom Čiču, na Međunarodnoj smotri folklora u Tolisci (BiH), Puli, Rijeci, u Varaždinu, gdje su ostvarili zavidne rezultate i dokazali da se uistinu mogu svrstati u red onih društava koji djeluju kao profesionalci iako njihov "staž" iznosi tek četiri godine. Do kraja ljeta udrugu očekuju i nova gostovanja, među kojima ističu nastupe u Slavonskom brodu, Ularicama i Zagrebu, a u tijeku su i organizacijske pripreme za predstojeću Matejnu i susret KUD-ova.

KUD "Izvor" udruga je i koja se može pohvaliti sve većim brojem novih članova, pogotovo kod dječje sekcije koja trenutno s poticajnim članovima prelazi brojku od 35 članova. Problem koji se u ovom trenutku nameće – je nedostatak financijskih sredstava da se priskrbi dovoljan broj narodnih nošnji – napomenuo je predsjednik Jelić, pozivajući ujedno sve ljude dobre volje koji mogu svojim doprinosom pripomoći da se taj problem riješi. oj iz Izvora uvijek nešto novo.

a

Ì

Í

Î

r

a

Ð

i

Ò

Ó

i

Ô

Î

K

Ç

e

a

Ê

Ë

Ì

Í

Î

r

a

Ð

i

Ò

Ó

i

Ô

Î

¿ NAKON UGODNOG KREATIVNOG DRUŽENJA U DJEČJOJ LIKOVNOJ RADIONICI "MORE U SALVETNOJ TEHNICI", PREKRASNE RADOVE SA "DIHOM MORA" MOŽETE RAZGLEDATI U KNJIŽNICI U MARINIĆIMA. !

G

1

8 8

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


o

d

g

o

j

i

o

b

r

a

z

o

v

a

n

j

e

DJEČJI VRTIĆ „MAZA“– RIJEKA I VIŠKOVO NA OLIMPIJSKOM FESTIVALU DJEČJIH VRTIĆA U RIJECI

ZA SLAVU SPORTA – NA ČAST NAŠOJ EKIPI ë

N

z

a

a

s

h

t

a

u

l

p

j

n

u

j

u

a

ć

n

i

i

a

t

z

j

s

v

e

c

a

n

i

n

j

u

m

u

e

r

v

z

z

u

m

l

t

o

a

t

t

i

o

m

a

i

a

ž

n

o

j

e

s

u

d

j

e

l

o

a

v

t

i

v

o

s

r

o

j

e

n

o

m

z

l

a

t

K

u

a

l

a

r

v

D

u

n

d

o

i

ć

a

u

t

a

r

v

n

j

u

n

č

Z

bog sve prisutnijeg problema nekretanja djece kontinuirano smo provodili aktivnosti tjelesnog vježbanja u vrtiću i na vanjskom prostoru, a sve u skladu s individualnim potrebama i mogućnostima svakog djeteta. Cilj nam je bio cjelovito zadovoljavanje dječje potrebe za kretanjem i igrom, te razvoj svjesti djeteta o ulozi i značaju svakodnevnog tjelesnog vježbanja na sadašnji ali i budući zdrav i produktivan život. Budući da Hrvatski olimpijski odbor svake godine pokreće organizaciju športskih natjecanja pod nazivom Olimpijski festival dječjih vrtića, u dogovoru s djecom odlučili smo se prijaviti na jednu takvu vrstu manifestacije. Našu natjecateljsku ekipu sačinjavalo je 40 petogodišnjaka i šestogodišnjaka koji su se okušali u malonogometnom i atletskom natjecanju (trčanje na 50 metara, štafeta 4x25 metara, skok u dalj i bacanje loptice u dalj). Kroz igru smo usvajali specifična motorička znanja iz pojedinih sportova, poboljšavajući tako motoričku spretnost, tjelesnu kondiciju, koordinaciju, snagu i izdržljivost, no osim toga djeca su se upoznala s radom u timu te kako biti

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

a

5

0

m

e

t

a

a

r

s

i

v

h

j

e

u

i

n

i

o

p

o

n

o

s

n

i

m

a

č

dobar sportaš i prijatelj. Dvoranu za vježbanje nismo imali, stoga smo svakodnevno pogledavali Učku i nebo nadajući se zracima sunca koje će nam omogućiti vježbanje u prirodi. I, napokon, došao je tako dugo očekivani dan – 9. svibanj. Stadion Kantrida bio je prepun šarenih majica i žutih kapa, dječje pjesme i smijeha. Okupili smo se u našem šatoru i obukli bijele majice za svečani mimohod. Publika je preplavila centralnu tribinu i sve je bilo spremno za početak. „Maze“ su ponosno, kao da to već dugi niz godina radimo, prodefilirale atletskom stazom s osmjehom od uha do uha mašući i pogledom tražeći svoje najvjernije navijače, koji su nas gromoglasno bodrili. Nakon djevojčica, uslijedili su dječaci. Pravu vrijednost natjecanja kojom smo osvještavali djecu kako nije bitno pobijediti nego sudjelovati, uveličao je Sven pripremajući se za startnu poziciju rekavši prijatelju iz konkuretnog vrtića „Bit ćeš super, želim ti da pobjediš!“ Sven i Karlo su na cilj došli prvi. PRVI U SKUPINI!!!!!! Bravo, dečki! Ponosno odlazimo kod suca i upisujemo se u rubriku namijenjenu za prvo mjesto. Prolazimo kraj nogometnih terena i susrećemo našu ekupu nogometašica koje se bore za treće mjesto na gradskom natjecanju. Treće mjesto? Ali mi smo došli samo sudjelovati. Pobjedom od 7:1 izborili smo polufinale. Četvrto mjesto na gradskom natjecanju u ženskom nogometu veliki je uspjeh. Cure, bravo!

Treba čestitati i dječacima koji su se iskazali u malom nogometu i timski igrajući završili utakmicu jedanaestercima (odnosno šestercima). Muška štafeta 4x25 metara zauzela je 3. mjesto u skupini, dok su cure na cilj stigle zauzevši 5. mjesto. Veliko priznanje treba odati i svim našim natjecateljima u ostalim disciplinama poput skoka u dalj i bacanju loptice u dalj. Ponovno se začuo glas voditelja natjecanja koji poziva Karla Dundovića iz vrtića „Maza“ na finalnu utrku u disciplini trčanje na 50 metara. Vraćam se na prethodno napisanu rečenicu „... mi smo mali...“. Je li to doista tako? Za sve one koji to još uvijek ne znaju, osvojili smo ZLATNU MEDALJU u toj disciplini, mi, oni isti maleni s početka priče, koji nismo ni sanjali da možemo konkurirati riječkim vrtićima, među kojima su se našli i poneki sportski - i odlazimo kući zlatni. Medalje za sudjelovanje na Olimpijskom festivalu podijeljene su svim sudionicima natjecanja. Djeco, hvala Vam što ste nas učinili ponosnima!!!!! Pripremila: Marina Hajdin, odgojiteljica dječji vrtić „Maza-Viškovo“

9

1

9


POŽARNA SEZONA

DVD HALUBJAN

U

OPERATIVNE AKTIVNOSTI I OSPOSOBLJAVANJE

ljetnim mjesecima, od 1. lipnja do 31. listopada na području Primorskogoranske županije zabranjuje se svako loženje vatre na otvorenom prostoru. Loženjem vatre na otvorenom prostoru smatra se loženje vatre izvan zatvorenih, odnosno pokrivenih prostora s osiguranim ložištem, kao što je spaljivanje smeća, korova, suhe trave i ostalog raslinja, korištenje improviziranih i otvorenih ložišta, roštilja koji se koriste na mjestima koja nisu određena za tu svrhu te bacanje gorućih ili užarenih tvari na otvorene površine. U svrhu pravovremenog uočavanja, vatrogasne ophodnje će u dane velike i vrlo velike opasnosti obilaziti područje Općine Viškovo. Sukladno Odluci Skupštine Primorsko-goranske županije o uvjetima loženja vatre na otvorenom prostoru (SN 14/02) i Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) neodgovorni pojedinci biti će sankcionirani novčanom (10.000-1.000.000 kn) ili zatvorskom kaznom (30-60 dana).

Osposobljavanje pripadnika vatrogasne postrojbe provodi se kontinurano i u raznim oblicima. Putem svojih pripadnika – kao polaznika, predavača ili promatrača, društvo aktivno sudjeluje u brojnim aktivnostima: na županijskim vježbama i tečajevima, nacionalnim projektima te međunarodnim osposobljavanjima. Tečaj za zvanje vatrogasca I. klase u Bribiru završilo je pet pripadnika: Ružica Blažević, Ivan Kamber, Nikola Kereković, Dragan Matanić i Boris Perhat. U svrhu razmjene iskustava i unaprijeđenja rada, jedan je časnik u svojstvu promatrača sudjelovao na vatrogasnoj vježbi u zaštićenoj šumi Dundo (botanički rezervat šumske vegetacije) na Rabu. Međunarodnom stručnom skupu vatrogasaca u Opatiji, među tristotinjak vatrogasaca, sudjelovala su trojica vatrogasaca. Voditelji vatrogasne mladeži sudjelovali su seminarima u Fažani (na nacionalnoj razini) i u Lovranu (županijska razina) kako bi unaprijedili rad sa školskom i predškolskom djecom u pogledu njihovog osposobljavanja iz područja protupožarne preventive. Dio rada s mladeži provodi se u Kampu hrvatske Ekipe natjecatelja na županijskom natjecanju u Kostreni i u Plešcima

G

2

0

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


i

B

V

Jedno natjecateljsko odjeljenje nastupalo je u kategoriji djeca-muški na ovogodišnjem županijskom vatrogasnom natjecanju u Kostreni. U konkurenciji 20 ekipa osvojilli su 14. mjesto. Dobra suradnja s dječjim vrtićima "Viškovo" i "Maza" popunila je redove najmlađih članova, pa je društvo s čak dva natjecateljska odjeljenja sudjelovalo na memorijalnom vatrogasnom natjecanju djece i mladeži u Plešcima. U kategorija djeca-muški, od 13 ekipa, natjecateljsko odjeljenje Halubjan-1 osvojilo je 7. mjesto a Halubjan-2 posljednje, 13. mjesto. Tradicionalna utrka vatrogasaca oko jezera Bajer održana je po osmi puta. Natjecatelji iz DVDH bili su: Nikola Kereković (2. u svojoj kategoriji), Ildo Gržić (5.), Dragan Matanić (7.), Antonio Marković (10.) i Danijel Pavljašević (11.). Na ovogodišnjem državnom natjecanju vatrogasne mladeži u Šibeniku, društvo je sudjelovao putem jednog vatrogasnog suca. Ostale aktivnosti Pripadnici vatrogasnih postrojbi Primorsko-goranske županije, među kojima su bila i dva člana DVDH - Radomir Dukić i Dragan Matanić, izgradili su spomen križ posvećen Ivici Crvelinu, poginulom vatrogascu na tom otoku dana 30. kolovoza 2007. Ovaj spomenik, šesti od ukupno dvanaest, gradilo je oko 80 vatrogasaca tehnikom suhozida, koji je na kraju poprimio dimenzije: 25 metara dužine i 15 metara širine. Trodnevni 11. Eco bike maraton Platak 2010 održan je i ove godine u organizaciji BBK Kvarner Viškovo te uz logističku pomoć DVD Halubjana. Svrha ove tradicionalne sportske manifestacije je promocija ekologije, druženja i upoznavanje prirode i okoliša u kojem živimo. Pripadnici DVDH sudjelovali su i na kulturno-zabavno-sportskoj manifestaciji Marčejski dani kao logistička potpora i kao natjecatelji te su osvojili 3. mjesto u košarci. Klaudijo Filčić

D

J

D

vatrogasne mladeži u Fažani gdje podmladak provodi jedan tjedan intenzivnog rada kroz razne edukativne, sportske i zabavne sadržaje. Natjecanja

U

E

O

z

d

u

h

o

v

n

o

g

ž

i

v

o

t

a

I

R

A

K

N

R

A

J

A

.

.

.

Vrijeme 'obavljenih' krizmi, prvopričesničkih slavlja, školskih, pastoralnih godina... Ljeto... Početak odmora...? Crkve su se ispraznile, terase popunile. Vidimo se na Krizmi, kažu prvopričesnici. Vidimo se na Vjenčanju, kažu krizmanici. Vidimo se na sprovodu, kažu mladenci... Jeste li sigurni...? A svi su dobro započeli... I Juda je dobro započeo... (B. Duda). Henrik VIII (proglasio, zbog vlastita preljuba, Anglikansku crkvu): bio je prozvan u Rkt Crkvi ranije: 'defensor fidei' - branitelj vjere. Charles Darwin: završio je (anglikansku) teologiju. Josif V. Staljin: završio je školu za pravoslavnog svećenika. Karl Marx: potječe iz vjerničke obitelji. Juda: bio je član 'Centralnog komiteta' (dvanaestorice apostola). Fidel Castro: isusovački đak. Josip Broz Tito: kao dijete, išao je na vjeronauk. Voltaire: isusovački đak; u smrtnoj opasnosti pozvao svećenika, a kad ozdravio, nastavio napadati Crkvu 'bestidnicu'... Dobro započeli, loše završili... I povijest Crkve nam govori da nisu Crkvi najviše koristili najsposobniji, nego oni koji su se najviše oslanjali na Isusovu Riječ. A mnogi prvi bit će posljednji, i posljednji prvi (Mt 19,30). Budi vjeran do smrti i dat ću ti vijenac života (Otkr 2,10). p. Ivan MSC, župnik

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9

2

1


UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA OPĆINE VIŠKOVO

Članovi Udruge ispred spomenika Lijepoj našoj u Klanjcu, 22. svibnja 2010.

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE DUGOGODIŠNJEM PREDSJEDNIKU ZDRAVKU CETINI POVJEREN I NOVI MANDAT

l

D

ana 24. travnja u Domu u Marinićima održana je godišnja izborna skupština udruge, na kojoj je za predsjednika udruge ponovno izabran Zdravko Cetina. Pored osamdeset i sedam članova udruge skupštini su prisustvovali predstavnici Općine Viškovo, Saveza antifašističkih boraca Primorsko-goranske županije, UABA Pehlin, UABA Kastav, Društva Josip Broz Tito, Rijeka, te SDP-a Viškovo. Posebnim aplauzom na skupštini su pozdravljeni prisutni članovi, aktivni sudionici NOB-a. Nakon usvojenog dnevnog reda označen je početak Skupštine, iz čijeg rada izdvajamo: izvještaj o radu udruge za 2009. godinu, iz kojeg je vidljivo da udruga ostvaruje uglavnom sve aktivnosti predviđene programom rada, iako se suočava s nedostatkom sredstava za sve brojnije i skuplje aktivnosti. Udruga broji preko dvjesto članova, no

s obzirom da se radi uglavnom o Mladi antifašisti općine Viškovo polžu vijenac ispred spostarijoj populaciji, članovi udru- menika Tita u Kumrovcu 22. svibnja 2010. ge zadovoljni su činjenicom da se jednim imenom zove fašizam čuvamo se u naše redove uključilo i desetak mla- svoju, ali i budućnost svoje djece. dih ljudi, koji će, nadamo se predstavljaZa pristup u redove naše organizacije ti nukleus i uzor drugim vršnjacima, da dovoljno je da se obratite predsjedniku počnu preuzimati odgovornost za nasta- ili nekom od članova novoizabranog izvak borbe protiv svih zala koja proizlaze vršnog odbora: iz veličanja fašizma. Marčelji: Zvjezdana Marčelja, Milivoj Mi, članovi naše udruge ne prihvaćamo tezu o bespredmetnosti borbe protiv fašizma. Naprotiv, moramo stalno jačati naše ideje i sužavati prostor za djelovanje svih snaga koje s pozicija fašizma veličaju nacionalne, vjerske i druge netrpeljivosti, pokušavajući djelovati naročito među mlađom populacijom. Zato pozivamo sve dobronamjerne građane naše općine da nam se pridruže. Samo našim jačanjem i pomlađivanjem, a i znanjem o neprekidnoj potrebi borbe protiv tog zla, koji

Jugo i Milovan Marčelja Marinići: Milutin Frlan, Mirko Miljenović, Josip Mladenić Kosi: Zdravko Cetina, Stipe Štokić, Joško Lučić Sroki: Zvonko Sušanj, Mirjana Hlača Viškovo: Vlasta Merle Saršoni-Zorzići: Mladen Hero Mladenići: Bruno Mladenić Vedran Petrc – predstavnik mladih. Za Udrugu Joško Lučić

BK "Marčelji

USUSRET TURNIRIMA

S

vibanj označio završetak natjecanja za ulazak u prvu ligu - sljedeću sezonu BK "Marčelji" nastavlja natjecanje u II. hrvatskoj boćarskoj ligi – odlučila je završnica nadmetanja s BK "Ante Starčević" iz Zagreba. Naime, iako je rezultat u dvije utakmice bio jednak u bodovima odlučujući prevagu u korist BK "Ante Starčević" ovoga puta donijeli su "punti". Predstojeću sezonu BK "Marčelji" iskoristit će za solidariziranje i osnaživanje ekipe. Prvi koraci su već napravljeni – u klub su se ove sezone vratili Kristijan Vlah i Danijel Kovačević – ističe predsjednik BK "Marčelji" Guido Mušković, višegodišnji član uprave kluba, koji funkciju predsjednika kluba obnaša od ožujka ove godine. Stabilnost i prepoznatljivost – preduvjet su uspjeha, stoga su i planovi uprave

u ovom trenutku usmjereni na formiranje jednog stabilnog kluba – ističe predsjednik, nadodajući da će se prvenstveno raditi na prepoznatljivosti i jačanju imidža kluba, za što bolji plasman u drugoj ligi, te stvaranja temelja za kvalitetniji ulazak u prvu ligu. Posebnu pažnju BK Marčelji polažu podmlatku kluba. Intencija je da se što više mladih priključe treninzima koji se održavaju pod stručnim vodstvom trenera Skočića. Škola za mlade i ove je godine okupila petnaestak djece, uglavnom s područja Marčelji i OŠ "Sveti Matej". Č

n

l

j

a

n

u

o

p

v

o

i

v

p

o

o

d

d

o

m

Boćarski turnir za Marčejski dan Organiziranjem turnira klub tradicionalno sudjeluje u organizaciji manife-

m

l

a

D

t

a

k

a

n

B

a

K

š

k

"

o

M

l

a

2

č

e

l

j

i

"

n

a

b

o

ć

a

r

s

k

o

m

n

a

t

j

e

c

a

…

stacije obilježavanja Marčejskog dana. Na turniru je ove godine sudjelovalo dvanaest ekipa iz okolnih mjesta i gradova te ekipa iz Slovenije. Odaziv i ekipa, ali i posjetioca ove manifestacije sve je bolji, što predstavlja dodatni poticaj organizatorima. Iako je vrijeme ljetnih odbora članovi BK Marčelji ne miruju, već spremno iščekuju nastupe na ljetnim turnirima, te svake godine bilježe oko dvadesetak takvih natjecanja. G

2

r

e

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


PD VIŠKOVO – U SLOVAČKIM TATRAMA

POHOD NA KRIVAN

- SIMBOL SLOVAČKOG PLANINARENJA

K

rivan simbol slovačkih Tatri sa svojih 2494 m nadvio se nad Liptovskom ravnicom te naprosto privlači sa svojom završnom stijenom da se uputite na njegov vrh. Krivan je ujedno i simbol slovačkog planinarenja, njegova silueta nalazi se na slovačkim kovanicama eura. Osamnaest članova planinarskog društva Viškovo krenulo je u avanturu planinarenja po Tatrama, a primarni cilj je ako vremenski uvjeti dozvole pristupiti na vrh Krivana. Dugo putovanje primoralo nas je na rani počinak u pitoreskom mjestu Ždiar u Belinskim Tatrama te smo ranom zorom krenuli na početnu točku našeg uspona Štrpsko Pleso. Sunčano jutro ohrabrilo nas je na osmosatno pješačenje uz savladavanje 1200 metara visinske razlike. Napuštajući ljepote štrpskog jezera, laganim koracima upućujemo se prema našem cilju. Ne savladajući neku veću visinsku razliku, preskačući niz potoka i potočića kroz borovu šumu dolazimo do raskršća puteva koji vode na Jamsko jezero te početak uspona na Krivan. Nakon kraćeg odmora počinje uspon kroz klekovinu s dojmom kao da smo negdje u slovenskom gorju. Bez većih problema i napora nakon sata penanja napuštamo zelenilo kojim smo bili okruženi te dolazimo u carstvo kamenih granitnih blokova i stijena. Po boku planine vidi se urezani put kojim se ispred nas kreću malene siluete planinara koji hitaju ka vrhu Krivana. Penjući se, pred nama se otvaraju grandiozni vidici na Liptovsku dolinu, grad Poprad, a nasuprot nas su vrhovi Niskih Tatri na kojima su neki od nas bili prije nekoliko godina. Impozantne planine Visokih Tatri pred našim očima dočaravaju nam svu ljepotu planinarenja ali i potencijalnih opasnosti na koje se može naići u tom visokom gorju. Na našoj uskoj stazi prema vrhu prolazimo kroz niz dubokih dolina i klanaca te velikom dozom opreza dolazimo do raskršća puteva gdje se spaja put koji polazi sa Tri Studičke na vrh. Preko kamenih blokova i zimskim lavinama srušenih dijelova staza, naš put nas vodi okomito prema vrhu Krivana. Gledajuć na vrh primjećujemo siluetu križa koja nam daje dodatnu snagu da uz najveći oprez započnemo naše penanje. Uz pomoć

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

iskusnijh planinara svi članovi grupe prolaze jednu opasniju vertikalu te u tom trenutku započinju naše nevolje s orkanskim vjetrom. Iznad nas oblaci velikom brzinom prelijeću vrh, te uz upozorenja planinara koji silaze dobivamo dojam da započinje orkanski vjetar kojeg vrlo brzo i osjećamo. Opasni naleti vjetra usporavaju hodanje prema vrhu a svaki udar vjetra prijeti da se strovalite u provalije kraj kojih prolazite na udaljenosti od svega nekoliko metara. Kada je daljnje napredovanje postalo opasno vodiči su odlučili da se od uspona cijele grupe odustane poradi sigurnosti. Bila je to vrlo zavidna visina od 2320 m, svega 14 metara od vrha Malog Krivana. Sklonivši grupu u zavjetrinu odlučeno je da petorica najiskusnijh planinara krenu na vrh. Zimske rukavice, kape, skafanderi, vodičko uže, oprema za osiguranje i teški ruksaci na leđima daju nam nadu da ćemo uspješno savladati najtežu dionicu puta sedlo između malog i velikog Krivana. Orkanski udari vjetra natjerali su nas da doslovno propuzamo tu dionicu puta od stotinjak metara. Ulazeći u zavjetrinu uspon prema vrhu počinje kroz stazu u kamenu da bi nekih trideset metara pred vrhom naišli na koso položenu stijenu. S obzirom da smo bili u zavjetrini tu dionicu propenjali smo bez većih poteškoća. Sam izlazak na 2494 m visok vrh nije bio naročito veličanstven jer nas je orkanski vjetar natjerao da doslovno pužeći dođemo do križa koji označava vrh. Sjeverna strana s okomicom od oko tisuću metara nakratko nas je ostavila bez daha a onda smo utonuli u niz bijelih oblaka koji su se velikom brzinom kretali oko nas. Kraći odmor na vrhu, slikanje za uspomenu i započinjemo sa silaskom do grupe koja nas čeka ispod Malog Krivana. Velikom dozom opreza započinjemo silazak te za nekih dvadeset minuta prepričavamo ostalima dojmove s vrha. No čeka nas još silazak do Štrpskog Plesa u koje stižemo bez većih poteškoća, umorni i zadovoljni nakon osmosatnog hodanja. R

a

d

o

v

a

n

B

r

n

e

l

9

2

3

i

ć


PRVI 1. XC MARATON GROBNIK LISAC + BICIKLIJADA

D

ragi ljubitelji biciklizma, prvi 1. XC MARATON GROBNIK LISAC + BICIKLIJADA uspješno su završili! Manifestacija se održala u nedjelju, 25. travnja 2010. kao “točka na i” tjedna koji je obilježio Dan Planete Zemlje i Jurjeve u mjestu Lisac. Prekrasno vrijeme koje je popratilo manifestaciju bilo je ispunjenje želja svakog organizatora i ljubitelja biciklizma. Sve zajedno rezultiralo je velikim odazivom svih koji dišu za ovaj sport i tip rekreacije i zbog kojih je ova manifestacija i osmišljena. Službeno smo startali nešto nakon 10:00 sati. Zajedno je krenulo nešto više od 120 prijavljenih rekreativaca i 50-ak natjecatelja praćeni vozilima osiguranja i vodičima. Prizor u kojem je uključeno 200-tinjak biciklista vrijedan je divljenja i ostavio je dojam kako na sudionike tako i na publiku koja ih je popratila. Nakon prolaska mjestima Grobinštine, rekreativci su se odvojili od natjecatelja i krenuli šumskim predjelima Borovica te oko brda Hum došli do Podhuma i dalje preko Sobola, gdje je bila kratka pauza i skupno fotografiranje kod Spomenika podhumskim žrtvama, natrag u Čavle gdje je bila završna okrepa i odmor uz prepričavanje dojmova. Natjecatelji su nakon odvajanja u Rastočinama i službeno startali te krenuli šumskim predjelima sve do slovenske granice te uz granicu do mjesta Lisac u kojem je bio cilj utrke ali i završna fešta. Natjecatelji su bili puni pozitivnih dojmova, nekima je maraton bio čak i prekratak a nekima predugačak, ali osmislili smo ga da zadovolji sve afinitete. Čestitamo svim osvajačima pehara po kategorijama te posebno osvajačima prva tri mjesta u generalnom poretku: 1. Saša Vidović (BK Buzet) – 1:13:29 2. Milan Mesić (BBK Kvarner) – 1:13:29

3. Kristijan Radoš (individual) – 1:17:19 Posebno treba istaknuti borbu za prvo mjesto u kojoj je veći dio utrke vodio Saša Vidović ali mu se pred sam kraj utrke dogodio nevjerovatan peh, probušila mu se guma te je izgubio vodeću poziciju! No, Milan Mesić ga je pred ciljem pošteno propustio do pobjede i time dokazao što znači pravi sportski fair play! Bravo Milane. Za organizaciju ovakve manifestacije po-

trebna su značajna sredstva, pa se moramo zahvaliti svim sponzorima i pokroviteljima koji su nam omogućili realizaciju ove ideje, a posebno se zahvaljujemo volonterima koji su svojim nesebičnim prilogom sudjelovali u manifestaciji i bez kojih realizacija ne bi bila moguća. Veliku brojnost sudionika omogućili su nam i mediji koji su se potrudili proširiti vijest o događaju te se ovim putem zahvaljujemo i njima! Ildo Gržić

G

2

4

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


NEVERA NEVERA OBRANILA OBRANILA KUP KUP KVARNERA KVARNERA

U

napetoj i neizvjesnoj majstorici, kakvu i zaslužuje završnica Kupa PGŽ-a, Sandi je manirom "kao da to radi svaki dan" kod rezultata 7:7, odnosno 1:1 sa 134, vrlo dobrom Dominu, ugasio svaku nadu za pripetavanjem i tako obranio prošlogodišnju titulu. Domino je odličnim igrama zaslužio biti dionikom finala, ali par ključnih trenutaka koje su pikadori s Halubja iskoristili za korak su ih udaljili od željenog trijumfa. Možda je veliki utjecaj imao i iscrpljujući susret sa Taurus Comtelom koji je prethodio samom finalu u kojem su na sličan način, takoreći za strelicu svladali prošlogodišnje državne prvake. Bilo kako bilo Nevera je kao i prošle godine bez poraza osvojila ovaj hvale vrijedan trofej... Treći na Državnom prvenstvu Još uvijek se sliježu dojmovi sa netom održanog državnog prvenstva, 17. po redu, pa je, možda, donekle, iz tog razloga u naslovu prizvuk mitskoga. Nažalost, Posejdon, ekipa iz Kambelovca uzdigla se viškovljanima na njihovom putu do ponovnog osvajanja titule državnog prvaka i posjela ih na treću poziciju. Iako smo u našim krajevima slovili za jedne od favorita prvenstva, treće mjesto je nešto što nas svakako raduje i što bi prihvatili i prije samog natjecanja. Pogotovo raduje što je ovaj plasman nagovještaj povratka na sami vrh hrvatskog pikada.

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

Početak prvenstva pogodovao je igračima Nevere budući da su sa Starim mlinom razigravali zbog pozicije na listi, ali je susret odigran jako i bez kalkulacija tako da su mlinari uzeli samo tri seta od sedamnaest. U istom duhu nastavljen je pohod na vrh, tako da su prvog dana natjecanja stradali riječki Romano i splitska Kopačka uzevši jedan, odnosno dva seta. Dan za naslovnicu Timea. Sutradan, točno po satnici, meč za finale desne strane, meč sa Posejdonom. Već na samom početku problemi sa izlazom, kao da "hidraulika" još nije proradila što kaštelani debelo koriste, pogađajući izlaz sa prvom najkasnije drugom strelicom i relativno lako prolaze dalje. Dok još traje žal za propuštenim, prozivaju nas na meč sa riječkim Dominom, vječitim rivalima, što se poslije i vidjelo i osjetilo u susretu. Susret Domina protiv Pande netom prije odrazio se na igrače i ovaj duel kao i susret Nevere i Posejdona. Obje ekipe pod negativnim dojmom, sa malo koncetracije i kao olovom teškim rukama morali su izbaciti jedna drugu sa prvenstva. Nevera kreće dobro, povede sa 3:2 da bi već u sljedećom krugu izgubila sva četiri susreta i bila na rubu ispadanja. No sa četiri pobjede u sljedećem krugu ostvaruje blagu prednost što Veljko i Pop na kraju kapitaliziraju svojim pobjedama i ostavljaju ekipu u utrci za vrh.

U sljedećoj destinaciji nailaze na Split Londru, ekipu koja je prije dvije godine osvojila i državno i Kup u istoj sezoni. Kakav protivnik, takav i pristup. Što se poslije odrazilo i na samoj igri i pobjedom od 9:5 evo nas u finalu lijeve i imamo priliku uzvratiti Posejdonu. Nažalost to je bila samo pusta tlapnja. Kaštelani su ponovili svoju izuzetnu igru, a potez dana je bilo uvođenje Mate Skake koji je bezgrešno odigrao sve svoje mečeve kako u parovima tako i pojedinačno. Ostaje samo razmišljanje o pitanju što bi bilo da nisu uveli tu izmjenu. No bilo kako bilo, Mate je ponovio svoju igru i u samom finalu protiv favorizirane Pande, i u dva vrhunski odigrana susreta kaštelani su riješili pitanje ovogodišnjeg državnog prvaka. Bez obzira na sve bilo je ugodno penjati se opet na postolje. Vjerujemo kako ćemo dogodine zakoračiti na stepenicu ili dvije više.

9

2

5


D

i

o

v

o

b

l

j

a

a

k

e

č

š

i

s

l

e

u

e

s

z

n

a

e

a

h

s

v

e

l

t

o

.

m

o

N

i

s

b

s

s

i

u

t

s

n

o

b

v

e

a

n

o

l

h

r

u

r

i

i

š

.

s

t

u

i

o

l

u

a

A

e

k

s

s

u

k

r

o

e

c

z

u

v

l

a

a

l

e

.

Piše: Zlatko Krašković

ČA SU NOSILI STARI KASTAFCI Postoji jena uzrečica ka govori da "roba ne dela čoveka" ma fanj judi će reć da j' lepše videt muškega a još lepče žensku ka j' lepo obučena. Morda je još va kamenen dobe bilo oneh ki su ubili kakovo blago z lepčen krznon i tako bili abadani kad su sedeli okol ognja va svojoj špilje. A kako j' bilo va našen kraje pred puno let?

K

astafšćina ni imela dosti zemji, pak tu judi nisu seli lan, lego se j' kupovalo platno. Ženske su ga predevale ale samo za lancuni i neč za domaće stomanji. Ovac je nekada bilo puno, pa su ženske prele vunu, ale tkale nisu ni lan ni vunu. Preju su dale tkat va Lovran aš do Lovrana ni bilo tkalice. Kako ni bilo domaćeg platna, ni bilo ni nekega domaćega oblačila ale nošnji. Čička suknja Od takovega domaćega sukna nosile su ženske brhan prez rukavi ka se j' zvala „čička suknja" (jednodelna halja bez rukavi). Zdola su nosile stomanju od platna. Po zime su pod brhanon nosile „kotigu suknju,, ka j' z nutri imela krzno od janjčića (podsuknja od belega platna z merlićen na dnu). Z vremenon se se to pomalo menjalo. Tako su nedeju za h maše, stareje ženske oblačile mezole, (mezola je halja z dugemi rukavi najveć črnega kolora z belin točkicami) ale najveć su nosile crnu šurku, berhan i crni facol na glave i za vraton (šurka je kratki kapotić prez koleta, uz telo z dugemi rukavi a berhan je šos malo nagrišpan odzada). Vez, ale plečić s ken su suknje vezale okol pasa zvale su dricijala. Zgora berhana nosile su travers. Nosile su kalceti ke su

same plele a postoli su bili niski i na strane imeli laštik. Za vraton su nosile črjeni koral, pod vraton zlatni puntape (broš) a na ušijah rećini morčići. Mudande pod robu nosila j' ka starica al mlaja ženska nijena. To bi bila vela sramota kad bi se doznalo da neka mlaja ženska al divojka nosi dolnje mudande. Divojke su se obučevale za h maše na svetlo. Nosile su šurku i berhan. A ako su nosile s cela robu to su zvale sviti. Pod berhani imela j' divojka za blagdan belu suknju ka se j' zvala kotula. S kotulon se j' najveć držal beli kas. Za sagdan su nosile brhan od kolora. Mlade ženi nosile su samo za vraton facol i bile su gologlave. Po zime su nosile za vraton preko hrpta veli vuneni facol. Mlade ženi i divojke bile su obuvene va visoki postoli na vezi. Kalceti su same plele. Po zime su nosile vunene a po lete bumbačne ale od konca. Sakidajni ale delavni dan nosile su ženske najveć modrikastu šurku i berhan i to su zvale „moda,, a i travers od modi. Po klobuk va Jelenje Muški su za blagdan noševali brageše od belega sukna a zvali su ih rošične gaće. Jaketi su nosili od črnega sukna. Prsluk su zvali sutana. Stomanje su ime-

li od korama. Dugi kapot se j' zval tabor. Tabora j' nosil samo kakov premožneji hmet. Za sakdan su nosili najveć modre brageše ke su zvali šare brageše, stomanju kupovnu od kolora a pod njun maju. Zgora stomanje su nosili dugi sukneni lajbac. Obuveni su bili va vunene kalceti i kupovni postoli. Po zime stareji judi su nosili kosmate bareti, a v lete klobuki od slami ale od črnega sukna širokega oboda. Kastafci su najveć kupovali klobuki pul jenega klobučara va Jelenju. Potla su pak stareji i mlaji oženjeni muški, noševali za blagdan trdi klobuki z usken obodon. Takov klobuk zvali su kana. Tako su ono vreme si Kastafci nosili kani. Hmeti su nosili crne kani a butigeri i neki bogateji žute ali sive. Tako se j' zajedin videlo ken staležu ki spada. Saki muški star al mlad, nosil je na desnen uhe rećin morčić. Kašneje su mladići nosili zlatnu zvezdicu. Roba od duzine Kastafšćina ni bila dugo od Reki i Opatije. Judi su počeli se više nosit kupovnu robu to se j' zvalo "roba od duzine". Kako j' to bilo med dva svetska rata poveda nan Marica Lučić-Poldićeva od Blažić, ka j' prišla za nevestu Pešćićićen 1952. leta. Se spamećujete šilic va to vreme? - Šilice su po kućah šile se ča j' rabilo za familiju. Divojkan su šile pred ženidbu se za dotu: lancuni, kušinelnice, šugamani, pak je to duralo i po par dni. í

í

Kako ste se vi počela vadit šit? G

2

6

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


- Dok san bila divojčica gjedala san kako šilice delaju i to me j' jako pijažalo. Pred rat 1941. leta mat mi j' kupila makinu za šit „Necci,, ku još i danaska iman. Vadit san se počela na Pehjine. To j' bila prva kuća do granice. Potla j' me zela sobun naša suseda Ida Blažić-Kancelarova od Blažić, ka j' delala pul sada već legendarne šilice Žuži Jelinek. Onaj' bila Židovka pak je na početke rata morala pobeć z Zagreba na Sušak. Na Sušake su bili Talijani ki su bili malo "mekši" spran Židovon pak je Žuži na Pećinah zgora tenis igrališća otprla krojački salon, va ken je šila za sušačke gospi. Kako van j' bilo delat pul Žuži? - Pram Ide i mane j' bila jako dobra, volela me j' aš san bila vredna. Cenila j' radnika ki j' bil vredan i discipliniran. Spametin se da j' zela jenu malu za pomoć ka joj jedan dan zela šminku z kupaoni. Žuži se jako razjadila i zajedin ju j' poslala doma. Potla nekega vremena prišli su i Žužini roditelji. Bili su jako fini judi, obadava gluhonemi ma smo se se razumeli. Prvo vreme saki dan san hodila doma Blažićen. Kad su Talijani zaprli granicu na Pehine spala san pul Idi ka j' isto bivala blizu na Pećinah, pak san samo po subote šla doma preko Trsata, Orehovice, Grohova i Drenove. Va ono vreme Talijani su davali teseri za hranu keh san dala Žuži tako da san pul nje imela i obed. Delale smo celi dan, do pet - šest ur zapolne. Toj' tako duralo do kapitulacije Talije setembra 1943. leta. Prej lego su prišli Nemci na Sušak 

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

Marica Lučić-Poldićeva od Blažić

Žuži j' pobegla va partizani. Vaje za ten i roditelji su šli za njon pak su se negdere va Likoj našli. Z makinun na delo Ste potla i doma šila? - Imela san fanj dela aš se onda stara roba predelevala. Kad je Talija kapitulirala ostalo j' fanj vojničke robi, pak su se predelevale vojničke bluzi, a od ponjav smo delale kapoti dugi i kratki. Šila san i po kućah. Vaje za raton ni bilo robi za kupit. Va Delenardotovu butegu va Sv. Mateje bi užala prit kakova peča robi. Ki j' imel boni i malo sreći moglo se j' kupit robi za kakovu flajdu. Postol ni bilo za kupit pa smo same delale cavate od robi. Moja nona j' znala prest vunu ku smo piturale i maje pleli. Negder 1948. leta va kuće kade j' sada ambulanta va Sv. Mateje, "Narodni Odbor" je formiral zadrugu kade se j' počelo šit za stanovništvo. Spamećujen se da j' tu delala Anka Širola-Jardasičina od Marinić, Ivana Župankina od Petre, Grozdana Filčić s Krasi od Saršoni, Dragi

ca Širola-Tominićeva od Dovičić, Ivanka od Brnas, Nada od Jug i ja. Poslovođa nan je bila Mila Širola-Nancina ka j' bila prava šilica aš je samo ona znala krojit. Saka od nas je morala po petnajst dni prnest svoju makinu od domi. Na plešćanicah smo jih nosile. Ale to j' duralo jeno dva leta. Troški su bili veći lego smo zaslužile pa se j' zadruga morala zapret. Naši judi z Merike se više su počeli pošijat paketi, va keh je bilo sakakove rabjene robi a užale su se nać i ženske najlon kalcete z rigun odzada, ke su bile san za se ženi i divojke. Od UNRRA-e smo isto dobivali staru robu ka se j' preko "Odbora" delila juden (UNRRA - United Nations Relief and Rehabilitation Administration je utemeljena 9. 11. 1943. godine, kao agencija sa zadatkom pomaganja u obnovi u onim zemljama koje je rat opustošio a same nisu imale potrebna sredstva za nabavku opreme, hrane, lijekova i materijala iz inozemstva. Prestala je radom 1949., god. op. autora). Va Trste u šoping Pokla su počela prihajat jedan sled boja leta. Ale sejedin, za imet kakov lepši komad robi, raneh šezdeseteh let prošlega stoleća rabilo j' poć va Trst. Vele butege i bogati izlogi bili su raj po ken su pasle naše oče žejne lepe robi. Legendarni "Ponte Rosso" bil je pun drveneh štandi, kade se j' kupovala sakakova jeftina i ne previše kvalitetna roba, kot ča su: traperice, muške "najlon" stomanje, majice i šuškavci. Robne kuće "Štanda" "Upim" i "Coin" imele su elegantnu kvalitetnu ali i skupju robu. Malo ka divojka ka se j' onputa ženila ni šla va Trst po vjenčanicu i konfeti, a mladići po veštid, najveć va poznatu butegu "Godina". Za takovi "šopingi" rabilo j' lire, al kakovu drugu valutu 10% skupje platit i dobro skrit, a za pasat granicu po subote najmanje uru vremena čekat. Ni bilo lahko celi dan z punemi najloni po Trste pohajat, a još teže j' bilo za nazada strogu carinu pasat. Sejedno j' to bil jako veli gušt magari ni bil jeftin. Bog zna koliko smo milijardi lir, dolari i marak pustili va Trste, ale jeno j' sigurno da je teh let trieštinska trgovina z nami cvala. Onda se j' pred petnajstak let se to obrnulo na boje, neki govore na huje, pak sada ne rabi preko poć aš je i pul nas sega za kupit, samo da j' malo više soldi. A kako se danaska judi obučevaju va Kastafšćine? Moglo bi se o temu jako puno govorit i pisat na dugo i široko ma je najboje da se obrnete okol sebe i se ćete videt. Jenako je na Korze, al i va Viškove.

9

2

7


z

n

a

š

e

g

a

k

r

a

j

a

Piše: Vidojka Lučić Slikal: Željko Šepić

KOPICA - LONČEVA GRIŽA - LUBANJ A CESTA PREKO NJEGA SPAJA JUDI I ŽIVJENJE (2)

V

a naši kraji su nakon I. svetskega rata i raspada Austro-ugarske 1918. leta prišli Talijani. Me par su misleli da će ostat zavavek, pa su se vaje ćapali urejevat puti i cesti! Na ten in velo hvala aš nan neke i danas dobro služe! Put preko Kopice za Trnovicu nimalo njin se ni pijažal, aš se spušćal niz velu rebar, pa bi se fanj puti nakrcani vozi zbatili. Zacrtali su novu cestu malo levo od »stare«, dugu 4,5 km z par zavoji više ki su ublažili spust. Delali su je naši judi, pretežno Trnovičani, a proto je bil Tone Širola Ulijanić z Sv. Mateja. Delalo se za soldi, a nekad samo za hrmentu. Onako na grezo bila je gotova tamo negde do 1921. leta. Potpison Rapalskega ugovora 12. 11. 1920. leta zacrtane su nove granice Kastavšćini, pa je cesta Saršoni – Trnovica – preko Gromišćini ostala jedina poveznica z Sušakon i ostalen delon Hrvatske. Postala je fanj prometna pa ju je trebalo još malo uredit: posebno kanali, rubi i bujičnjaki, keh je, s obziron na pad terena bilo fanj. Z gornje strani cesti teren je podzidan da se spreče odroni zemji i kamena, te su kanali i slapišća potaracani z betonon. Uz rub cesti su bili storeni zidići dugi oko četiri metri i visoki 60 – 80 cm na keh su ženske počinule z bremenon. Pravi namen njin je bil da spreče vozi, kad bi se nagnuli, da se ne zruše va škarpu (provaliju). Na nekeh mesteh su bili samo parakali (stupići), ki su po noće služili za orijentir juden i blagu. Sako toliko z strani cesti storene su škuje zvane trumbini ki su služili za odvodnju za većeh dažji i tako prečili da se ne rovina cesta. Sama cesta je bila »bela« (onda još ni bilo asfalta) zravnana z batudun. Kako su vozi smiron hodili zgorun i zdolun, trebalo je saki dan popravjat, posebe pokle dažja ki bi niz cestu i popreko nje zroval kanali i škaje. Za popravak cesti služili su z strani napejani kupi batudi redovito dopunjavani. Trunbini je trebalo čistit od peska nanešenega z dažji, a o pozime od napadalega veja. Ta posal su obavjali zogari. Fanj puti, da se trunbini ne bi začepili, čistili su jih po najvećen dažje. Prej, a neko vreme i pokle II. rata, ta posal su obavjali Mate Saršon Antonić od Saršoni i Tončo Jugo od Barušić, a pomoćnik njin je bil Berto Micin Lučić od Saršoni. Ki put znala se dogodit kakova dežgracija. Jedan put da je va trunbin pala krava. Kravi su vavek morale po ceste hodit uz rub. Ta put su naglo »prileteli« konji z vozon, krava se prestrašila, poskočila i pala va trunbin z se četire nogi. Judi su brzo priskočili, pod nju podvukli špagi i zdignuli je na cestu. Brižno blago, so prestrašeno, časak da je kod ukipjeno stala na sred cesti. Kad je malo prišla k sebe tekuć je tekla va selo, kod da je si vrazi naganjaju. Cesta Sušak-Gromišćina-Kastafšćina duga je 26,7 kilometar. Troški puta su bili veliki, a del Trnovica-Saršoni težak, pa se odlučilo skratit put i trošak. Već od prej je postojala zacrtana trasa banovinske cesti Lokva-Drenova-Podbreg z dva vela zavoja prema Grohovu i planiranem moston preko Rečini na spoj sa već postojećun Pašac-Orehovica-Sušak. Vožnjun po novoj ceste smanjili su se troški i dužina puta za osan kilometar, a počela se koristit 1923. leta. Od tad je cesta preko Kopice zgubila važ-

nost ku je do tad imela, ma se i daje nastojala i zavavek ostala poveznica tega dela gromiškega kraja s Kastavšćinon. Asfaltirana je na pozime 1988. leta za vreme prvega rečkega gradonačelničkega mandata gospodina Željka Lužavca (1988.-1990.). Od Sušaka preko Gromišćini do Kastva Malo lagje i brže od Sušaka preko Gromišćini do Kastva moglo se prit od 1930. leta. Gromničan Milivoj Čabrijan to je leto osnoval prvo autobusno poduzeće. Kurijera (kako mi rečemo za autobus ili bus kako reču Gromničani) počela je k nan vozit 15. 12. 1930. leta. Do 15. 01. 1931. vozila samo jedan put dnevno. Bila je to prova da se vidi kako će je judi prijet i će se splatit. I bome, judi su bili zainteresirani pa je od 15. 01. 1931. počela vozit dva put dnevno, s ten da bi va prven vijaje imela i jenu dodatnu turu Kastav-Zamet-Kastav. Š njun je z Sušaka saki dan prihajala pošta va Sv. Matej i Kastav. Do tega datuma prevoz va našen kraje se obavjal najveć zaprežnemi koli. Tu i tamo bi pasala karoca z gospodun. Karocu bi naručil i ki premožneji za ženidbu. Ponekad bi probrnčel i auto kega se moglo, za posebnu vožnju, naručit na Sušake. Talijani su za sega dve-tri leta ča su bili va oven dele Kastafšćini storili još jenu stvar-teleferiku. Pul Šaršoni (stari naziv za Saršoni), bila je cavalerija (konjica). Konj je blago ko treba fanj, i to, čiste vodi. Neće on pit va sakoj kaljuže, pa se zato reče »kade pije konj, more i čovek«! Kako za toliko konji priskrbet vodu? Kalić zgora Lučić, a još veći va Zavučine pod Saršoni, bili su namenjeni za napajat selsko blago, kega je va ono vreme bilo fanj. Skupna šterna va sred saršonskega sela, storena 1857. leta, služila je za potrebi familij ke nisu imele svoje. Problem je rešen s teleferikun! Na vrh Kopice, al kako mi va Halubje rečemo Lončeve griži, uz sam stari put za Trnovicu, Talijani su storili betonirani »bazen« veličini, odprilike, 3,5 za 2,2 m dubok oko 2 m. Ostatki te »baje monti«, kako su je oni zvali, zahitane i zarašćene va zelenilo, moru se i danas videt. Kako je delala ta telegrafika? Jednostavno, na principe žičari. Od »baji« do Rečini bile su montirane dve žice (sajli) na keh su visele dve košari z latami za vodu. Dokle se ne bi napunil »bazen« z vodun košari bi »kružile«, puna z Rečini zgorun a prazna zdolun. Praznu košaru su čuda puti koristile ženske, kad bi nosile mlet vreću šenice al hrmenti. Vreću bi hitile va praznu košaru »da se peje«, a one bi za čas popreko prišle na Trnovicu. Voda prikupjena va »bazene«, po tubeh (cijevi) se, sistemon slobodnega pada, spušćala do Saršoni. Tu je va sred sela uz samu cestu bilo betonsko korito, dugo okol 3 m. Nad koriton su bila montirana tuba z špinami. Kad bi prišla konjica, korito bi se napunilo z vodun i blago napojilo. Potpison Rapalskega ugovora Talijani su »partili«, telegrafika se prestala koristit, špini i tuba su z leti zaruzinaveli, pa se to se skupa maknulo kad se cesta širila. Prvi spomen Lončeve griže Desno od Kopice, gledajuć z Halubja, počne Lončeva griža. Dr. Vanda Ekl, naša poznata povijesničarka, va publikacije »Hi-

G

2

8

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


storijska toponomastika grada Rijeke i distrikta (područja), štanpano va Zagrebe 1960. leta, piše da se Lončeva griža, va geografskeh kartah, spominje 1778. leta pod nazivon »Sabatinova Grisha«. Va 19. st. se označava kod »Griza na verh Draghe« istočno od sela Šaršoni. Va nastavke teksta objašnjava da je »griža« danas naziv za »odbačeni i na hrpu nabacani kameni otpad«. Dr. Ekl je mišljenja, da se tu, z cele okolice, najprvo odhićevalo istrošene i prošupjene padeli i lonci, i od tud pravi naziv za nju. Nekad je na Lončevoj griže bila kava kade se znimal kamik »sivac« kega je »fanj šlo« za uredit Opatiju. Kava se ne vidi z cesti aš je stotinjak metar nutra. Za vreme II. svetskega rata se ni koristila. Potle rata, se tamo negde do 1970. leta, ponovo se počel kopat kamik za potrebi klesarije pul Matuj. Zadnjeh let, kratko vreme, tu je bila firma »Dedić d.o.o.«. Kopalo se i mlelo kamene za građevinske potrebi, ma sad i to stoji napušćeno. Ako greste z avuton prema Trnovice, ne »proletite preko« Lončeve griži. Tu na velen zavoje je fanj mesta za parkirat, pa malo stanite i protegnite nogi niz cestu. Nećete požalet!! Bit ćete nagrajeni z lepun vištun na Trnovicu, celu Gromišćinu, grad Grobnik, »gromiške Alpi«, pa se do Kamenjaka! Va doline pod vami, šumi trnovički slap, stare kuće »stisnule se jedna uz drugu«, železni most preko Rečini »zamenil« je stari dotrajali drveni, pa se sad plavo popituran z duga vidi. Oko polovice cesti prema Trnovice, na jenen velen zavoje, odvaja se kolni put ki preko Ponikav peja Kukujanon. Nad cestun, dva kilometra od Lončeve griži, su ostatki bunkera kega su Talijani 1941. leta minirali. Malo prej tega mesta na stene se lepo vidi trag ploči na koj je neč bilo napisano. Videt je samo, da je neki sa slova z batićen zićuckal? Niki pravo ne zna ča je bilo napisano. Čula san dve priči: jena govori da je bilo napisano ki ju je projektiral, a druga da su bila napisana imena Talijani ki su nastradali kad se miniral bunker? Ta bunker je bil storen još za vreme Austro-Ugarske i da j' rabilkot osmatračica prema Kamenjake, kade je bil drugi, pa su se z jenega prema drugemu slali signali za slučaj kakove opasnosti. Na samen zavoje, al' boje reć prevoje, cesti Saršoni-Trnovica, uz samu cestu z leve strani, je mića ploča, postavna va spomen prvega partizanskega tenka ki je tu »prišal« 27. 4. 1945. leta. Nemci su ga zajeno minirali, a partizani su se povukli nazad na Gromišćinu nakon par dan, jušto na 1. maj, partizani su »prišli« nazad i tu ostali do oslobođenja 3. 5. 1945. leta. Ploču je postavil čovek, ki je, reklo bi se »igrom slučaja«, ostal va miniranen tenke živ. Kratki tekst na ploče glasi »Udar tenka goreć govori napred k slobodi A. Simčić 27. IV. 1945.« Čula san da je ta čovek, sako leto potle rata na ta datum prihajal na Lončevu grižu z bocun vina, ku bi razbil va stenu ispod ploči, za spomen na poginule suborce i za sreću ku je on imel! Gašparov malin Danas, od seh 27 malini, ki su nekad mleli na Rečine, još je va uporabe jedino Gašparov va Martinoven sele. Istina, on ni nikad pripadal kastafskoj župe, al' je star malo manje od četirasto let pa bin spomenula i njega. Va stareh dokumenteh je zapisano da je mlet počel 1645. leta. Uz malin vremenon su počele delat pilana i brusnica. Ča je pilana znan, a pišuć o temu, doznala san i ča je brusnica. To je, kako bimo mi Halubajci rekli, brus, ki ima formu kola, a služi

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

Vlasnica Gašparovega malina Vida z mužen Brunoton

za nabrusit: sekiri, noži, srpi… Za domaću uporabu, koristili su se mali brusi promera 30 – 40 cm i debljini 8 – 15 cm. Kolo od brusnice va Martinoven sele bilo je promera 1,5 m, debljini trejsetak centimetar i težini oko tonu! Naslednica Gašparovega malina gospa Vida mi je povedala da se na tu brusnicu krajen 19. st., brusil vas alat ki je trebalo za »Dok« (3. maj) v Reke. Kamik za brus al' brusnicu pul nas je bil poznat pod imenon »črni gromiški kamik«, a Gromičani za njega reču »modrijan«. Martinovo selo se do 18. st. zvalo Juretićevo selo. Prezime Juretić je najrašireneje prezime na Gromišćine. Prvi Juretić va Martinove sele bil je Martin, meštar od više zanati; kovač, bravar, tišjar… Martin se dva put ženil i s te dve ženi (Barbara i Uršula) imel jedanajst sini i četire hćeri. Sad je jasno zač se selo zove Martinovo. Čin je Martin umrl, nestalo je slogi. Ta »kup« dece se skroze oko nasletstva svadil i natezal, mesto da složno upravjaju z naslestvon i dele dobitak. Zbog neslogi, se je pomalo počelo propadat. Va popravak malina, pilani i jaza (pregrada s kun se uspori tok vodi) uključili su se drugi judi i tako, mesto naplati, postali partenjaki va posle. Dokle je delala pilana z Gašparon je va parte bil Ivić Juretić Pušetov z Trnovice. Kad je Ivić na Trnovice, uz pomoć vodene turbini, »storil« svetlo, Gašpar je videl kako, pa je i on isto storil za svoje selo. Z leti, partenjaki je bilo se manje tako da je na kraje jedini vlasnik malina ostal Juretić Gašpar Jakovov (r. 1900.). Od tad, malin zovu Gašparov, a familiju z kući, ka je samo par metar daje, Gašparovi. Zima 1982. i 1983. leta bila je fanj mrzla z dosta leda ki je uništil dotrajalo malinsko kolo, tako da se od 1984. više ni mlelo. Stari Gašpar je umrl 1989. leta, pa je vlasnica se ostafšćini postala njegova hćer Vida. Za sedanstotu obletnicu borbi proti Tatari 1292.-1992.), uz pomoć donacij, Gašparov malin je obnovjen. Od tega leta malin se vodi kot spomenik kulture pod zaštiton, a š njin upravja Vidin muž Bruno Kukuljan (rodon od Kukujani), verovatno zadnji malinar na Rečine?! Kraj Rečini se više ne čuje nabijanje stup i šum vodi na kole od malina. Ne treba je imet straha aš više ne plavi i ne dela škodu, makar se i ovu zimu fanj visoko »zdignula«. Za tu sigurnost je 1966. »žrtvovano« selo Valići i storena brana Grohovo. Ne čuje se smeh i kanat oneh ki čekaju red za mlet. Po zapušćeneh stazah i puteh, danas još jedino pasuju jagari (lovci), tu i tamo ki planinar, uživajuć va mire i dihe šumi, ćuteć njiju snagu i lepotu! Zahvaljujen se sen ki su mi na bilo ki način pomogli da ovi del pasanega živjenja ostane zapisan!

Ispravak

U prošlom broju Glasnika u tekstu pod naslovom Kopica-Lončeva griža-Lubanj potkrala se greška u naslovu pjesme Kuća Martinova, a trebalo je pisati Kuća Matanova.

9

2

9


IZDVAJMO: Tratinčica - list učenika OŠ "Sveti Matej" Mate Mrša 6. d - Tekst je nagrađen na literarnom natječaju Europa u školi

UČINI ČUDO I SPASI Učini čudo i spasi dječji život! Tek jedna kuna dovoljna je za dječji obrok u DR Kongo! Moto je to humanitarne akcije za koju sam nedavno čuo. Tužno je da se u današnjem svijetu mora vapiti za spašavanjem dječjih života od gladi. Kako je moguće da u suvremenom i naprednom društvu živi tako velik broj djece kojoj je uskraćeno osnovno pravo na hranu, a time i pravo na život?

telji žrtvovali sebe da bi ono preživjelo...

Pred oči mi dolazi slika golog crnog dječačića. Gladan je, osjeća bol od gladi, nema snage ni otjerati muhe koje ga salijeću, umire. Protrnem od pomisli na takvu strahotu. Zamišljam tugu oca i majke koji gledaju patnju umirućeg djeteta kojeg ne mogu nahraniti. Ili tugu djeteta koje je ostalo siroče jer su njegovi rodi-

Uglavnom ne obraćamo mnogo pozornosti na tu jadnu, bolesnu i iscrpljenu djecu i siromašne ljude širom svijeta. Više nas zanima život bogataša i zvijezda koji rasipaju novac na besmislene i skupocjene stvari. S jedne strane veliko bogatstvo i sjaj, obijest i pohlepa, a s druge glad, bolest i smrt. Zašto toliko tuge i patnje

A kakvi smo mi? Dovoljno je pogledati stolove u našem školskom marendanju. Koliko se dobre hrane ostavi, zagrize, baci, otvori i ne pojede! Kakva obijest i izbirIjivost! Koliko bačenih kuna koje mogu pomoći gladnoj djeci. Nažalost, nismo svjesni da smo sretnici što živimo u takvom obilju. Kako bi tek oni jadnici bili sretni i zahvalni da je pred njima prostrt tako bogat stol! zbog glupog novca? Mora li biti tako?

Piše: Marijan Mažuran

Kada bi bilo manje sebičnih bogataša, bezosjećajnih političara i kada bi svaki od nas više brinuo o ljudima u potrebi, ne bi u svijetu bilo gladne djece koja nemaju osnovno pravo na život. Zato: „Učini čudo i spasi..."

EUROPSKO ŠAHOVSKO

PRVENSTVO ZA MUŠKARCE I ŽENE

P

od motom “Rijeka je na potezu” od 5. do 18. ožujka u Rijeci je odigrano rekordno 11. Europsko pojedničano prvenstvo u šahu za muškarce i žene. U obje konkurencije nastupilo je 566 natjecatelja iz 41 europske države, od toga 196 s najvišom šahovskom titulom velemajstora. Najuspješnijima priznanja su podijelili predsjednik Europske šahovske unije Boris Kutin, predsjednik Hrvatskog šahovskog saveza Stjepan Šturlan, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina te zamjenik gradonačelinka Željko Jovanović. U muškoj konkurenciji zlato je osvojio dvadesetogodišnji ruski velemajstor Jan Nepomniači, koji je na riječkom natjecanju nanizao 7 pobjeda uz 4 remija i zaradio gotovo 28 rejting-bodova. Nakon doigravanja ubrzanim tempom (15 minuta po igraču, uz dodatak od 10 sekundi nakon svakog odigranog poteza) Gruzijac Baadur Jobava osvojio je srebrnu medalju pobjedom nad Rusom Artjomom Timofejevim sa 1,5:0,5, a Timofejev je brončani. Najbolje plasirani hrvatski

predstavnik Hrvoje Stević sa 7 bodova osvojio je 65. mjesto u konkurenciji 408 igrača koji su završili natjecanje. Kod šahistkinja titulu europske prvakinje po drugi puta je osvojila Šveđanka Pia Cramling, koja je izvanrednim igrama zabilježila čak 8 pobjeda uz dva remija i jedan poraz i popravila rejting za 19 bodova. Srebrnu medalju osvojila je Litavka Viktorija Cmilyte sa 8,5 bodova, a za broncu je razigravalo 5 igračica, koje su sa 8 bodova podijelile treće mjesto. Najprije je u mini-dvoboju Grkinja Jelena Dembo sa 2:0 eliminirala Ukrajinku Nataliju Žukovu, zatim je u polufinalu Poljakinja Monika Socko pobijedila Dembo sa 1,5:0,5, a istim je rezultatom i Francuskinja Marie Sebag svladala Ruskinju Tatjanu Kosincevu. U završnom susretu Monika Socko je pobijedila Marie Sebag sa 2:0 i osvojila brončanu medalju. Šahistkinja je bilo 158. Od hrvatskih igračica najbolja je Borka Frančišković, koja je s ukupno 6 bodova osvojila 58. mjesto. Na Svjetski kup odnosno Svjetsko prvenstvo plasiralo se

ukupno 23 šahista i 14 šahistica. Nakon podjele medalja i poklona zamjenik gradonačelnika Željko Jovanović predao je srebrnjak Grada Rijeke zamjeniku gradonačelnika francuskog grada Aix-Les-Bainsa Renaud Berreti u znak prijateljstva i najboljih želja za uspješnom organizacijom 12. Europskog pojedinačnog prvenstva u šahu za muškarce i žene 2011. godine. Na kraju svečanosti predsjednik Izvršnog odbora Damir Vrhovnik proglasio je Prvenstvo zatvorenim. Važno je spomenuti kako je Prvenstvo putem službene internetske stranice pratilo oko 2 milijuna i sto tisuća gledatelja diljem svijeta, a sportsku dvoranu Centra Zamet u ta dva tjedna posjetilo je preko 1500 zaljubljenika u šah. Sve ovo dokazuje kako je Europsko prvenstvo u Rijeci potvrdilo status rekordnog natjecanja, a prema riječima samih natjecatelja i najbolje organiziranog šahovskog prvenstva ikad. To je u završnoj riječi posebno istaknuo i predsjednik Europskog šahovskog saveza Boris Kutin. G

3

0

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


Glazbena radionica i koncert – Viškovo, Ronjgi 8

u

r

i

s

t

i

č

k

a

z

a

j

e

d

a

l

n

i

c

a

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

i

o

v

.

e

k

s

o

e

l

g

o

o

v

d

o

i

z

n

a

e

o

p

r

i

d

d

r

1

u

ž

7

u

j

:

e

0

0

o

r

d

g

a

o

n

2

i

z

a

0

c

:

i

j

i

0

0

g

l

h

a

z

b

e

n

e

r

a

d

i

o

n

i

c

e

i

k

o

n

c

e

r

t

a

u

s

k

l

o

p

u

K

a

s

t

a

v

B

l

z

k

o

n

j

a

i

j

š

u

e

n

a

e

r

a

F

n

z

k

s

j

a

j

s

e

a

i

s

k

g

t

o

u

r

i

j

v

e

n

v

o

a

.

o

p

P

d

r

e

a

o

k

e

v

r

m

a

e

i

g

l

t

n

a

e

a

z

n

n

b

j

t

e

m

n

e

g

i

n

s

v

a

p

A

S

T

A

V

B

L

U

E

6

S

7

t

.

a

k

8

u

.

2

b

.

0

t

8

.

o

1

0

0

1

2

0

h

2

0

h

Ž

.

0

u

p

M

a

2

e

z

t

s

l

b

s

k

a

e

n

i

s

S

K

e

j

o

a

g

t

i

i

l

c

h

a

r

z

a

b

n

a

d

e

a

i

n

p

i

o

o

n

c

i

d

i

.

c

a

Z

r

p

a

u

č

d

j

r

o

a

r

.

n

T K

t

c

u

g

a

a

l

j

M

s

a

k

v

O

a

N

K

E

C

r

i

E

s

t

R

a

i

S

T

T

I

V

A

v

u

8

.

d

j

8

e

.

l

2

j

a

0

o

R

e

l

e

t

k

a

L

a

g

i

v

n

j

L

n

j

p

s

a

t

u

2

r

a

l

j

a

,

i

o

e

a

m

d

E B

j

v

b

o

l

1

0

.

1

7

h

2

0

h

n

j

g

i

,

V

i

š

k

v

i

e

m

n

k

a

e

o

g

m

j

H

r

v

a

u

e

ć

b

t

s

n

i

k

t

e

o

i

s

d

,

t

s

o

a

v

m

l

i

i

a

i

m

ć

d

p

i

o

n

o

r

g

a

l

a

đ

a

d

a

z

i

j

n

o

i

n

k

i

o

c

i

c

a

j

i

m

a

s

m

m

a

n

t

j

u

a

e

s

n

c

k

a

a

l

j

n

o

b

j

p

o

e

n

u

l

o

j

i

o

d

n

v

r

a

i

ž

č

a

i

h

i

v

n

a

p

k

n

r

j

o

v

a

a

l

f

m

i

e

o

t

e

s

v

t

i

t

i

r

n

v

a

i

a

l

e

a

v

P

l

a

.

a

a

n

Pozivamo Vas da posjetite radionice i koncerte u naznačenim terminima.

0

l

u

b

a

n

B

a

n

d

r

b

d

i

r

t

i

n

B

a

n

d

d

F

z

d o

1

G

M

b

e

b

a

c

h

e

r

a

m

e

n

e

e

M

r

a

r

a

t

d

i

i

n

i

c

e

n

o

o

K

n

d o

c

d

e

i

r

e

t

M

a

r

t

i

n

E

n

e

d

j

e

l

j

a

k

r

g

B

e

l

v

e

d

e

r

M

i

c

h

a

e

l

a

c

h

R 9

.o

8

.

2

0

1

0

.

2

0

h

T K

a

s

t

a

v

l

i

z

M E

a

b

e

t

h

L

o

e

e

'

s

C

s

i

c

j o

o

m

o

Turistička zajednica Općine Viškovo raspisuje:

ODABIR SUVENIRA OPĆINE VIŠKOVO UVJETI NATJEČAJA: 1. Natječaj je javni i opći. Pravno na sudjelovanje imaju sve pravne i fizičke osoobe, državljani Republike Hrvatske. 2. Za izbor izvornog suvenira općine Viškovo mogu se natjecati izvedbe za koje natjecatelji dostave sve potrebne elemente: a) naziv suvenira b) podaci o autoru c) jedan primjerak suvenira d) okvirna cijena 3. Svaki autor može se natjecati s najviše 5 radova. KRITERIJI NATJEČAJA: 1. Izvornim se suvenirom smatra izvedba koja je usko povezana s tradicijskim, kulturno-povijesnim, suvremenim i prirodnim obilježjima Općine Viškovo. 2. Suvenir mora biti prepoznatljiv, originalan, kvalitetno izrađen i cjelovito osmišljen. 3. Suveniri mogu biti obrtnički proizvodi, rukotvorine, jela, pića, tiskovine, multimedija itd. 4. Svaku je izvedbu potrebno objasniti kroz opis i obrazloženje o izvornosti i porijeklu te njenu namjenu.

G

l

a

s

n

a

o

E

P

h

l

m

o

i

g

.

G

R o

0

l

d

i

s

o

e

ž

I

K

T H

a

t

r

F

J

N

u

.

K

P

l

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

5. Suvenir može biti u izvornoj ili stiliziranoj izvedbi. 6. Svaka izvedba treba biti priložena u odgovarajućem pakiranju. Natječaj je otvoren od 1. srpnja do 1. rujna 2010. godine. Radovi se dostavljaju poštom ili osobno na adresu: Turistička zajednica Općine Viškovo, Viškovo 31, 51216 Viškovo, s naznakom „Ne otvarati- prijava za suvenir Općine Viškovo“. Povjerenstvo za odabir izvornog suvenira Općine Viškovo najbolje će izabrati do 15. rujna 2010. godine, a nagrade će se dodjeliti tijekom trajanja manifestacije „Matejna“. Natječaj je nagradnog karaktera te prva tri mjesta osvajaju sljedeće novčane nagrade: 1. mjesto – 3.000,00 kn 2. mjesto 2.000,00 kn 3. mjesto 1.000,00 kn Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 051/257 591

9

3

1


R ekvijem z

a

M

a

r

i

š

ć

i

n

u

Piše: Josip Lučić Botrin

N

a nenaseljenom zemljištu koje se prostire od marčeljskog Pogleda do Židovja i studenjskih Griža ostali su tragovi umejaka, a na mnogima su nestale i gromače kojima su bili ograđeni, kako bi se onemogućio pristup kravama koje su se napasale komunalnim okolišem. Svi ovi umejci bili su u vlasništvu marčeljskih obitelji koje su imale i obradive dolce i njive na kojima su uzgajane razne povrtne kulture. Najveći i najvrijedniji umejak koji je zauzimao znatan dio ovog prostora bila je Marišćina, koja će u dogledno vrijeme biti pretvorena u Centralnu zonu za gospodarenje otpadom. Ovaj umejak, kao i ostali, počeli su se zapuštati nakon Drugog svjetskog rata, kojim se, uz društveno-političke i teritorijalne prilike promijenila i osnova privređivanja kraja. Marišćina je nepuna dva kilometra udaljena od Studene i Marčelji. Odvojak ceste za Studenu podijelio je Marišćinu na Gornju i Dolnju. Cesta je izgrađena 1932. godine, jer je Studena nakon Prvog svjetskog rata, razgraničenjem s Italijom, ostala gotovo potpuno izolirana od dijela jugoslavenskog teritorija kojemu je pripala. Graditelji ove ceste bili su plaćani kukuruzom pa je i ona prozvana "kukuruznom cestom". Ova je cesta već "presječena" i postala je ulaz u buduću zonu, a na nju će se nadovezati nova cesta koja će na Rujevici imati spoj sa riječkom obilaznicom. Presječeni dio ove ceste nadomješten je s 900 metara nove ceste za Studenu koja zaobilazi zemljište Zone. U odabiru lokaliteta za ovu Zonu bilo je nekoliko varijanti, vodile su se žustre rasprave, a vrlo jako bilo je protivljenje stanovništva u okolnim naseljima da se zona instalira u Marišćini. Maroškina ravan Živopisni reljef Marišćine, koji čine, sada već obrasli šumskom vegetacijom dolci, dolčići, kotlići, drage, ravni i njivice koji se nadovezuju duž cijele Marišćine vrlo su prohodni, i saobraćajno pristupačni što je bilo odlučujuće za

u vrijeme rasta gljiva kojih je u Marišćini bilo puno. Marišćina je rado posjećivana i uvijek je bila na svoj način lijepa. Posebnost doživljaja bilo je ozračje kad je bio cijeli prostor Marišćine zasnježen, a na toj netaknutoj bjelini bili su čitljivi tragovi brojne divljači koja, je ovdje imala svoje stanište. Marišćina je u manekenskoj maniri isticala i svoju proljetnu ljepotu bujnim zelenilom, a pod toplinom sunca nicali su brojni cvjetni aranžmani. Marišćina je kasnim ljetnim i ranojesenskim danima ulazila u šareno doba, a stari dugovječni hrastovi koji su bili poseban ukras ovog pejzaža zasipali su je već požutjelim lišćem, kako bi biljni svijet pod pokrivačem mirovao i prikupljao nove sokove za proljetno obnavljanje.

Marišćina snimljena u smjeru Studene

odabir baš ovog prostora za odlagalište. Nadmorska visina svih dijelova ovog reljefa kreće se između 450 i 500 metara, a to je i granica utjecaja mediteranske klime. Marišćina je bila bajkoviti ambijent, umejak dosta udaljen od naseljenih mjesta bio je pogodan za stanište nekih izmišljenih priviđenja. Među tim mitološkim bićima bilo je i onih od kojih su ljudi zazirali i sa strahom prilazili nekim skrovitim mjestima u kojima su prema pričanjima potajice boravile svakakve zmamorije (sablasti). Marišćina je poznata i po prelijepoj bajci o Čoški i Maročki koje su bile kćeri jedne od vila koje su imale svoje vilinska dvore u ovom umejku. Sestre su živjele i gospodarile Marišćinom pod vilinskom zaštitom. Stanovale su u najljepšem dijelu koji se zvao Maroškina ravan od kojeg je imena izveden i toponim Marišćina. Od košnje do plodova U Marišćini se svakodnevno radilo od zora do mraka. Košnja je bila najvažniji, ali najdugotrajniji i najteži posao. Gotovo uz svaku parcelu bile su svakodnevno "parkirane" lojtri kojima se sijeno vozilo u skadnje ili slagalo na stogove. Nakon košnje Marišćina je prepuštana kravama koje su se napasale otavom po cijelom umejku. U vrijeme dozrijevanja šumskih plodova kao što su: krušvići, drenjule, lešnjaci, jagodice, brekulje svatko je mogao biti berač. Vlasnici Marišćine nisu nikoga sprečavali, jer su smatrali da ti plodovi pripadaju svima. Najviše berača bilo je

Marišćina je bila lijepa u svako doba godine. Njezinu je ljepotu svatko doživljavao na svoj način. Ivan Jardas Matijašev, svoj je doživljaj zapisao u knjizi "Kitica mažurani": ... Lepa je o pozime (jesen) kad ima veja po dreve sake sorti i kolori. Zrele su drenjuli, brekuje i krušvići. Pune ravni su lukići i pozimskeh vijolic, a judi zasekaju, a deca kravi pasu. V zime, kad judi veje metu, čut je va Marišćine kanat. Čut je i šoje i šilubice kako kriče i kakovega lovnega pasa ki laje. O mlade lete puna Marišćina je sake sorti rožic. Najprvo zilezu dremafki (visibabe), onda jaglice, presličice, gorirožice (đurđice), ćuki, popići, tončići, pirunići, a na pasjen gloge procvate šipak. Tići pak, utinut jutro i večer kad zaškuri, kantaju na se vije. Ma sejeno je va Marišćine vavek najlepše bivalo ob košnji. Puna je Marišćina bila kosac i težakinj ke su okol štrpedi i po rebrah, mej drevon i mej kamenen travu, ku kosac ne more pokosit s kosun, srpon žele... Sa sjetom se prisjećamo naših predaka koji su žuljevitim rukama brusili i znojem zalijevali Marišćinu kao dijamant ili nešto još vrednije, jer im je ona bila podloga za opstanak u ovom krševitom krajobrazu. Maroškina ravan ostala je pod asfaltom nove ceste za Studenu. Centralna zona za gospodarenje otpadom trebala bi zajedno sa cestom od Rujevice do Marišćine biti dovršena do listopada 2012. godine. Stanovnici naselja u okruženju Marišćine žele vjerovati da se jata galebova neće iz Marinića preseliti u Marišćinu. G

3

2

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


Kuhajte s Vinarijom Istra JUHA OD TARANA u juhi od šampinjona i istarskog sira i poriluka Sastojci: 250 grama tarane (istarska ribana tjestenina), 150 grama šampinjona, 50 grama celera, pola sjeckanog luka 30 grama sjeckanog peršina 5 dcl jušnog temeljca, 25 grama grubo rezanog sira, pola poriluka, 1 režanj sjeckanog češnjaka, papar, sol i žlica maslinovog ulja Priprema: Poriluk prerežite na pola, zatim dio narežite na tanke kolutove, malo ispirjajte na maslinovom ulju. Poriluk maknite s vatre, a gljive očistite i operite.

Na ulju popržite preostali dio poriluka, celer, peršin, češnjak i gljive. Nakon 5 minuta dolijte jušni temeljac te kuhajte na umjerenoj vatri oko 20 minuta. Kuhano povrće usitnite štapom mikserom u kremastu juhu i dodajte taranu Nakon 5 minuta juhu poslužite posutu istarskim sirom pirjanim porilukun i peršinom.

ŠURLICE S PAPRIKAMA Sastojci: 300 grama šurlica, 2 crvene i 2 žute paprike, 3 žlice maslinovog ulja, pola vezice bosiljka i pola žličice ljute paprike u prahu

Priprema: Papriku raspolovite i očistite. Jednu crvenu i žutu papriku zapecite u pećnici (oko 15 minuta), pa ih stavite u PVC vrećice da se ohlade. Kada se paprike ohlade ogulite ih i napravite pire sa 2 žlice maslinovog ulja, te ih začinite solju, paprom i ljutom paprikom. Preostale paprike narežite na male kocke, bosiljak operite i osušite te narežite na rezance, tjesteninu skuhajte aldente, ocijedite i pomješajte sa pireom. Prije posluživanja pospite kockicama paprike i bosiljkom.

PRASKVE I MARELICE

SLATKE KRAJICE LETA

P

raskve i marelice su odlično voće kega je pul nas celo leto za kupit. Dobro se slažu z vanilijun, frišken siron ali i z cikuladon pa se od njih more storit puno fineh poslastic.

ŠARLOTA Biskvit: 8 jaji, 8 žlic cukara, 9 žlic cveta, malo soli Fila: ½ kg friškega sira, ½ kg praskav, 2 dcl vrhnja za šlag, 1 želatina, 3 žlice cukara Za ukras: marmelada od marelice Belanjki tucite z solun, a žutanjki z cu-

MALI SAVJETI KAKO OLUPIT VOĆE

V

a padelice zakuhajte vodu. Kad zavre uronitre nutra na kratko voćku po voćku koj ste prvo tega zarezali kožu va križ. Na ten meste će van se koža počet sama odvajat od mesa i voće će bit začas olupjeno. Ako ste voće kupili, a ne doma zgojili ovako se ne morate bat da ćete va kolač nanest bakcili, aš jih se vrela voda reši.

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

karon. To pomalo spojite i dodajte cvet pa od tega specite 2 pleha biskvita za roladu. Čin je pečen namažite ga obilno z marmeladun od marelice i zarolajte. Pustite da se ohladi. Za filu dobro stucite vrhnje za šlag, a posebe friški sir z cukaron. Va friški sir dodajte želatinu prema upute na paketiće pa se na kraje povežite z šlagun. Neku zdelicu čiji oblik van se pijaža obucite z nutri z najlonskun folijun. Rolade narežite na landice pa jih poslažite z nutri po stijenkah zdelice. Va sredinu zilejte parićanu filu, poravnajte i na vrh opet kladite landice roladi. Se skupa kladite hladit va frižider do drugi dan da se dobro poveže. Drugi dan zdelicu pokrijte z tacun, pa se skupa obrnite da van šarlota ostane na tace. Maknite zdelicu i foliju a kolač namažite z marmeladun od marelice da lepše zgleda i – šarlota je gotova.

KOLAČ OD MARELIC I SKUTI Podloga: 20 deki zobeneh keksi, 5 deka stopjenega putra Fila: ½ kila skuti, dec i pol kiselega mleka, 15 deki cukara, 3 jaja, vanilin cukar, ½ kila marelic

Stupari 28a

.

Viškovo

.

/

T

e

l

:

0

9

8

/

1

9

5

4

7

1

7

Lim za tortu obucite va masnu kartu. Keksi zmejite, dodajte otopjeni putar i z ten pokrijte dno kalupa. Pustite da se ohladi. Stucite skupa skutu, cukar, vanilin cukar, kiselo mleko i žutanjki, a posebe belanjki, pa na kraje povežite. Va kalupe stavite pol file. Na to poštivajte olupjene marelice kladane na pol. Pokrijte z ostatkun fili i kladite peć na 180 C oko 45 minuti. Kolač dobro ohladite prvo posluživanja, a morete ga ukrasit z polovicami marelic i tučenen slatken vrhnjen. Dobar tek!

9

3

3


U KOSTRENI, PETAK I SUBOTU, 23. I 24. SRPNJA, KREĆE VELIKI SPORTSKI I HUMANITARNI SPEKTAKL

4

.

K

O

D

S

T

V

R

A

E

N

S

D

K

A

I

T

N

R

I

A

A

T

L

S

O

P

U

N

O

^

R

9

.

T

R

A

I

V

A

I

L

Z

O

A

P

E

B

N

A

V

E

organizaciji Triatlon kluba „Rival“, u petak i subotu, 23. i 24. srpnja 2010., u Kostreni, u uvali Žurkovo starta „4. Kostrenski triatlon“-9. Rival open, pod pokroviteljstom Općine Kostrena, TZ Kostrena, Primorsko-goranske županije, HGK Županijske komore Rijeka, Zajednice športova PGŽ-a, Udruženja obrtnika Rijeka-Sekcija ugostitelji. Općina Viškovo također je Pokrovitelj ove sportske i humanitarne manifestacije, osiguravši stolove i klupe za publiku i natjecatelje.

ta humanitarna utrka štafeta celebritya, medija, udruga, tvrtki, institucija, rekreativaca pod nazivom „Dobrota“. Spektakl kreće u 18.00 sati ždrijebanjem štafeta celebritya, a utrka starta u 19.00 sati. Prihod od startnina utrke „Dobrota“ ide u korist djece Udruge za skrb autističnih osoba iz Rijeke, Doma Ivana Brlić Mažuranić iz Lovrana i Udruge slijepih PGŽ-a. Utrka završava u 20.00 sati, u 20.15 sati je proglašenje najboljih štafeta, a zatim je do ranih jutarnjih sati veliki party sa celebrityma.

Rivalovci su se potrudili da ovogodišnji Kostrenski triatlon bude pravi sportski i humanitarni spektakl.

Sudjelovanje u utrci „Dobrota“ do sada su potvrdili Vladimir Miholjević, Robert Kišerlovski, Mario Valentić, Marko Strahija, Davor Car, Neno Pavinčić, Davor Grić, An-

Tako, u petak, 23. srpnja 2010., star-

tonela Malis, Ivana Delač, Lada Szabo Kajfež, Vitomir Maričić i Prva hrvatska sveučilšna ekspedicija Kilimanjaro/2010, Darija i Iris Bostjančić, Marina Tomašević, Duško Modrinić, Stipe Drviš. Subotu, 24. srpnja, od 11.00 sati startaju sportske utrke, koje se boduju za Kup Hrvatske i međunarodni Kup „Circuito Alto Adriatico“, pa u Kostrenu dolaze i jaka imena europskog triatlona. Prve su po satnici utrke aquatlona za djecu. U 13.00 sati utrka je u supersprintu za kadete i juniore i glavna utrka u sprint triatlonu za žene, a u 17.00 sati start je glavne utrke u sprint triatlonu za muškarce. Proglašenje pobjednika je u 19.30 sati. I ove godine Udruženje obrtnika RijekaSekcija ugostitelji potrudili su se pripremit veliki pasta party za natjecatelje i publiku po promo cijeni. Uz obilje sporta, voća, povrća, riba i zdravih napitaka Rivalovci jamče dobru zabavu i drženje. Jednostavno, 23. i 24. srpnja, treba doći, a kamo drugdje nego u Kostrenu. Svi zainteresirani rekreativci, udruge, tvrtke i institucije mogu okupiti ekipu i složiti štafetu od tri člana (jedna osoba za plivanje, jedna za vožnju bicikle i jedna za trčanje) i sudjelovati u utrci „Dobrota“. Sve informacije i prijave mogu dobiti na www. kostrenatriathlon.com i www.rival.hr. Kontakt: Mirna Međimorec, voditeljica odnosa s javnošću TK Rival, gsm 095 910 4339, e-mail: mirna@kostrenatriathlon.com

G

3

4

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


KIPARSKA ŠKOLA "MATO TIJARDOVIĆ" VIŠKOVO DELAVSKE KATEDRE USTANOVE IVAN MATETIĆ RONJGOV

OBAVIJEST U tijeku su prijave za Ljetnu kiparsku koloniju koja se već tradicionalno održava u dvorcu Stare Sušice. Školica će biti održana od 16. do 20. kolovoza 2010. Svi zainteresirani mogu se prijavite na tel.: 0912050816.

križaljka Vodoravno: 1. Emisija na HRT posvećena svjetskom prvenstvu u nogometu 9. Isus Nazarećanin, kralj židovski 13. Udav, piton 14. Zaton, zaljev 15. Starosjedioc Novog Zelanda 16. U Londonu je West... 17. Blankina disciplina 18. Francuski filmski režiser Roger 19. Starija talijanska glumica Massari 20. Uobličiti,

G

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

formirati 26. Proljetno šumsko cvijeće žute boje 27. Jastog je samo... 31. Veliko mađarsko jezero 33. Granice između mora i kopna 35. Mjesto iznad Opatije 36. Ura 37. Velika sibirska rijeka 41. Nogometna reprezentacija JAR 45. Ad acta 46. Kratica za Alabamu (USA) 47. Kratica za kosinus 48. Dvorac junaka stripa Mandrakea 49. Život (grčki) 50. Bacaju mreže i udice 51. 100 m2 Okomito: 1. Ime moreplovca Tasmana 2. Najmanja jezična jedinica koja se ne može raščlaniti 3. Radio-goniometar 4. Navijački instrument iritirajućeg zvuka 5. Šuma jedne vrste vrbe 6. Nadomjestiti posječenu šumu 7. Automobilska oznaka za Izrael 8. Nogometna lopta na svjetskom prvenstvu 9. Posjedovati 10. Igrom nadmašiti 11. Kralj u Parizu 12. Shirley Mc Laine je bila "Slatka...." 18. Vrlo ugledna osoba 21. Francuski glumac Ventura 22. Pri niskim temperaturama zabijeli livadu 23. Rob u Istambulu 24. Pogrdni naziv za policajca u Sjedinjenim državama 25. Vrsta sove 28. Aluminij 29. Pola čovjek, pola konj 30. Gorostas u afričkoj flori 31. Brigitte Bardot 32. Prvi zološki vrt 34. Tropska voćka 38. Indonezijski otok 39. Količina tvari nekog tijela 40. Nije mini 42. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu 43. Vrsta grahorice 44. Natrij 45. Riječni otok

9

3

5


46

Stu

o

a

ra

e

n e u ru u

stopala

Viškovo 95,Viškovo NATISCI

DIJABETIČKO STOPALO

URASLI NOKTI

GRUBA KOŽA

DEBELA KOŽA

KURJE OČI

Radno vrijeme :

Tel: 091 517 30 79

vl.Marina Vranješ š

Pon. Sri. Čet. 14.00-20.00

med.sestra

Uto. Pet. 8.00-14.00

G

3

6

l

a

s

n

i

k

O

p

ć

i

n

e

V

i

š

k

o

v

o

b

r

.

6

9


p

reporučamo

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

BELETRISTIKA ZA ODRASLE

STRUČNA ZA ODRASLE

JERGOVIĆ, Miljenko: SRDA PJEVA, U SUMRAK, NA DUHOVE (u napuštenom stanu u Zagrebu ubijena je djevojčica, podrijetlom iz neutvrđene istočnoeuropske zemlje, koja je godinama prosila na prometnome gradskom raskrižju...)

TASIĆ, Goran: RAZVOJ AURE i evolucija čovječanstva (cjelovit vodič za istraživanje i razvoj osobne i kolektivne aure) YAGER, Jan: KAD PRIJATELJSTVO BOLI (kako se odnositi prema prijateljima koji vas iznevjere, odbace ili povrijede) KRSTINIĆ, Sandi: NEURONUTRICIONIZAM (prehrana prema emocijama, trebala bi pomoći mnogima koji žele imati zdrav duh i zdravo tijelo) DESPEGHL, Michael: KAKO DO RAVNOG TRBUHA (vježbe i prehrana za savršen trbuh) CHOPRA, Deepak: ISCIJELITE TIJELO, OŽIVITE DUŠU (ljudi se stalno bore s fizičkim i duševnim

BILIĆ, Sanja: LJUBI UBI LJUBI (u novom romanu, kao i u prethodnom, čovjek jednostavno poželi živjeti...) CASTLE, Jayne: SREBRNI GOSPODAR (već poznata autorica suvremenih i povijesnih romana

Jayne Ann Krentz sada pod ovim pseudonimom piše romane s radnjom u budućnosti) ELOY MARTINEZ, Tomas: PJEVAČ TANGA (roman o suvremenoj političkoj povijesti Argentine...) HARRISON, Colin: SOBA HAVANA (što učiniti kad izgubite sve što vam nešto znači – najvažnije stvari u životu...) FURNIVALL, Kate: RUSKA KONKUBINA (predivna ljubavna priča koja je uhvatila sve – slike i mirise, nade i strasti Rusije i Kine s početka 20. st.) KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA PREDSTAVLJA SE I NA STRANICAMA NOVOG LISTA

KUTAK ZA RODITELJE MASLIN, Bonnie: BIRAJTE RODITELJSKE BITKE (knjiga ukazuje na greške, a ne na uzvišena ponašanja, pa će zaposlenim roditeljima koristiti kako da budu učinkovitiji...) RAZMAŽENA GENERACIJA (kako da roditelji, bake, djedovi, učitelji i kreatori politike isprave status quo i ponovno odrede svoje uloge pa da svi zajedno podižu djecu koja će se bolje ponašati i biti sretnija) SEMENOVICH, Anna: TI NEVJEROJATNI LJEVACI (cjeloviti program psihološko-edukacijskog praćenja djece ljevaka) OSMANOVA, Guria: 150 IGARA PRSTIĆIMA (za razvoj fine motorike i govora s pjesmicama na sve dječje teme) POSOKHOVA, Ilona: 145 LOGOPEDSKIH IGARA (zabavne igre i aktivnosti za razvoj govora) PLUMMER, Deborah: DJEČJE IGRE ZA RAZVOJ SOCIJALNIH VJEŠTINA (mnoštvo poznatih i jednostavnih igara koje su namijenjene poticanju razvoja uspješnih socijalnih strategija kod djece u dobi od 5 do 12 godina)

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr

nevoljama, a uopće ne shvaćaju temeljni uzrok tih nevolja – veza između tijela i duše je prekinuta) Iz serije Prirodna medicina: LIJEČENJE VOĆEM I POVRĆEM, KALORIJE RECEPTI ZA CIJELU OBITELJ, MASAŽA PUT DO ZDRAVLJA I UŽITKA (pomoći će vam da shvatite da trebamo obnoviti vezu s prirodom, kako uskladiti idealnu težinu, te sve o programu jednostavne i efikasne masaže da opustite duh i tijelo...) NOVOSEL, Mary: PRIRODNO LIJEPA (više od 150 recepata koji će vas pomladiti, učiniti lijepom i njegovanom, jer nije fora biti lijep – ali duuuugo izgledati mlad – e, to je već umijeće...)

OBAVIJEST O LJETNOM RADNOM VREMENU KNJIŽNICE: ● Na obje lokacije tijekom 7. i 8. mj. subote su neradne ● Ogranak Viškovo radi uobičajeno, bez promjene ● Središnja knjižnica Marinići – jedina promjena je pon. i čet. od 15 do 20 sati

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ NAPRTA, Robert: LUNA (uzbudljiv fantastični roman koji prati život šesnaestogodišnje djevojke koja ostaje bez roditelja... iako suvremeni mladenački roman publiku će naći i među malo starijima...) KAJBA-ŠIMANIĆ, Klara: PONEKA GREŠKA I JOŠ NEKE LUDOSTI (četvero mladih su na putu odrastanja...) SMOTANIĆI (avanture obitelji Smotanić, uvijek spremne za uživanje u običnim, svakodnevnim situacijama...) FINSTERBUSCH, Monika: MOJA ČAROBNA KNJIGA O BALETU

(vilinska princeza Lili i njezini prijatelji vode vas na tečaj baleta...) RUDAN, Evelina: KRALJEVIĆEV SAN (divna, duhovita i izvanredno ilustrirana bajka...)


glasnik 69  

Informacije o radu općinskih službi, institucija i udruga s područja općine

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you