Page 1

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Ožujak 2011. • br. 72


DOM HRVATSKIH BRANITELJA petak, 25.03. u 20 sati

MEÐUIGRE MEÐUIGRE 0-24 0-24 ZIJAHA ZIJAHA SOKOLOVIĆA SOKOLOVIĆA

TEATAR GAVRAN


adr탑aja:


Foto Aleks

Pust 2011.

Piše: Tatjana Udović

4

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


Piše: Nina Dukić

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

5


Pust 2011.

1 $ 5 2 ' 1 $ . 1 - , å 1 , & $ , Č, 7$ 2 1 , & $ ª + $ / 8 % $ - 6 . $ = 2 5 $ ©

• Nematerijalna kulturna baština kroz sliki Foto Mateja i Foto Alex Četrtak, 20.01.2011. na sedan ur večer va Narodnoj knjižnice i čitaonice Halubajska zora pul Marinić otprla se j' izložba umjetničkeh fotografij "Halubajski zvončari" keh su pasaneh let slikevali: "Foto Alex" i "Foto Matej". Sima su nan dobro poznati Boris Sušanj i njegov sin Vlado z Foto Mateja, a isto tako i Aleksandra Jurdana i njeji muž Vojislav, za keh slobodno moremo reć da su kroničari našega kraja. Kade god je kakovo dogajanje, i oni su onde, z fotoaparaton oko vrata. Branka Miočić, ravnateljica Narodne knjižnice i čitaonice »Halubajska zora« povedela je da j' kako su Halubajski zvončari proglašeni kulturnen nematerijalnen dobron, ovo bil jedan lep način da se ta nematerijalna kultura prikaža kroz sliki Foto Mateja i Foto Alex i to: “ne na način na ki mi vidimo zvončari, nego na način na ki jih naši fotografi vide kroz svoje umjetničko oko..“ Vlado Sušanj nan je povedel: „Rado smo se odazvali na poziv gospođe Bran-

6

ke Miočić da storimo izložbu na temu zvončari. Tata slika već četrdeset let, a ja šesnajst, još od osnovne školi. Ni bil nikakov problem prikupit fotografije od zvončari, aš oni su nan vavek jena vela inspiracija, Problem je bil zibrat neke najboje sliki, aš stvarno ih je fanj!“ Vlado nan je povedel da za vreme pusneh dani kada zvončari obahajaju sela, on i otac si dani hode za njimi i „love interesantni momenti“. - „Najlepše je videt zvončara va prirodnen ambijente – med stareh kućah, na stareh zideh, ali tega je nažalost već jako malo aš oko nas su asfalt, nove zgradi i reklami“. Dodal je i to da je jako lepo poslikat zvončari va snege i sakako, zvončarsko kolo. – poveda Vlado. Na zamisal gđe Branke da se stori izložba, i Aleksandra je zajno pristala. Malo veći problem, nastal je kad je rabilo zibrat samo desetak umjetničkeh fotografij. - „Vavek su tu neki detalji ki pod drugačjen svetlon i lovjeni z drugačjega polo-

žaja, ispadu posebni i interesantni, kako bi ostali sačuvani za budućnost." Gđa Miočić je zadovojna z posjećenošću ove izložbe: „Knjižnica vavek nastoji na neki poseban način popratit odrejeni segmenti tokon leta i tako sada mislin da je i ova izložba bila na praven meste, va pravo vreme i z pravemi judi. Oni ki cijene i knjižnicu i rad knjižnice, oni su vavek tu, podržavaju nas i hvala jin na ten!“ Tatjana Udović

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


6 0 2 75 $ 0

, Ć( + = 9 2 1 ČARI

D. Brusić

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

7


Pust 2011.

• Više od četire tisuće maškar va 42 kunpanije

8

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


Piše: Nina Dukić

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

9


Pust 2011.

10

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

11


Pust 2011.

Tatjana Udović

12

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


Limena glazba Marinići

MAŠKARANI KONCERT – REVIJA GLAZBE I MAŠTE

D. Brusić

GLASNIK GLAS GL AS SNI NIK K OPĆINE OP PĆI Ć NE V VIŠ VIŠKOVO IŠŠKO KOVO VO BR. BR. 72 2

13 3


Pust 2011.

AMBASADORI HALUBAJSKE KULTURI Piše: Nina Dukić

H

alubajski zvončari kamo god pridu cel šušur store. Vavek njin je na pamete, zabavit sebe i judi okolo sebe. Ma imaju oni neku moć, karizmu ku se z besedun ne more zreć. Nju se oćuti kad jih vidiš, čuješ, a najlepče kad osjetiš pul sebe. Oni su naš ponos i naša jubav, ku vavek prenose sakuda kuda hode. A hlude oni sakamo!

Na karnevale va Ardesiu Ovega leta, već vaje na početke pusta, od 30. jenara do 1. febrara posjetili su Halubajski zvončari Ardesio, ki je 90 km od Bergama, na 760 nadmorske visini. Morete zamislet kakov je to bil doživjaj! Dragi prijateli Talijani organiziraju veli festival kade Halubajski zvončari za uspomenu su domaćinon Ardesia poklonili svoj zvonac se judi oprašćaju poklonili svoj zvonac za kega su rekli da od meseca jenara. Ardesio – Bergamo će nać posebno mesto va njihen muzeje je kraj bogate prošlosti, kade se isto kega će vaje opret va planinah zgora Arzvoni, ma malo drugačije leh pul nas. desia, na 1700 metar nadmorske visini. Muški i ženske va kariraneh stomanjah Va njin će bit izloženo preko 60 zvonac i z lovačken klobučićen na glave vežu z celega sveta, a jedini z Hrvatske bit će zvonac spreda sebe, drže ga v rukah i Halubajski zvonac, na ča smo jako štimašu gore-dole, tako da zvonac zvoni. mani. Povedali su nan Halubajci kako i oni tamo pale pusta, ma on ne visi, nego je to nekakova figura. Ovo leto pust je bil jelen i čovek ki ga jaše. Pusta zapale na središnjen trge, a okol njega zvoni hijadu-hijadu i pol judi. Ono ča će Halubajci vavek zapametit je velo gostoprimstvo domaćini, ma i svoj nastup, kada su po noće na minus 11 stupnji, va kratkeh rukaveh nosili zvonci i bili prava atrakcija. Halubajski zvončari za uspomenu su domaćinon

14

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


Puni dojmi i ponosa vrnuli su se Halubajci doma z Talije uz obećanje da će se z dragemi Talijani videt i k letu va Bergame. I tako su prišli doma leh na par dan ženi i familije videt, a onputa su opet pospravili monturu i partili. Ovega vijaja put juga. Tradicionalni Dubrovački karnevo Šli su va gosti od 4. do 6. febrara na tradicionalni Dubrovački karnevo, a njih su kunpanjale i predstavnice općinske vlasti "u sjeni" zamjenica načelnika Sanja Udović i direktorica TZ Oćine Općine Viškovo Marina Jurić. Dubrovački karneval, ki ima dugu povijest tamo još z 14. stoljeća, kako manifestacija dura 5 šeteman, a centralni događaj je bila povorka Župski karnevo, karneval z 1500 člani z 25 karnevalskeh gradi i 9 držav. Na njin se je ovo leto 5. put za redon predstavilo Halubje. I opeta su važgali celi Stradun i si njigovi gosti. Dubrovnik je i ovo leto oćutil halubajsku čaroliju! A kad su kolo storili, svoju snagu pokazali, pa onako krepko zakampanali, celi je grad ozvanjal. Judi su njin oduševjeno pjeskali, pozdravjali jih, zvonac zdigali. Se ka turistkinja poćapala bi njihe junačke ruki, da vidi ako njin je zima. A onda se čudila kako su tepli, potni i moćni! Uz karnevalsku povorku ovo leto se je održaval i Karnevalfest, na ken se je kantala i naša predstavnica, Halubajska nevesta, Tamara Brusić, ka je oduševila publiku i plasirala se drito va finale. Z lepemi uspomeni na dobri domaćini gospari, tanto su se Halubajci vrnuli va

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

svoj lepi kraj, štimano povedajuć o prijateljstvu ko je ovo leto još više ojačalo. "Ljudi, maske Europa" Na kraje ovoletnjega pusta, Halubajski zvončari su na poziv hrvatske manjine i Veleposlanstva va Mađarskoj i ministarstva kulturi, šli va Pečuh, 3. i 4. marča. Tamo se je održavala manifestacija "Ljudi, maske Europa", a Halubajci su predstavjali Hrvatsku i svoji običaji ki su uvršteni na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, uz još pet grup zvončari z Bugarske, Rumunjske, Talije, Slovenije i Mađarske. Va to je vreme va Pečuhe održan skup povjesničari z celega sveta, na temu "Zvončari – kraljevi karnevala", pa su zato Halubajci imeli tu čast pokazat ča znače zvončari i da su oni neodvojiv del karnevala, ali i neodvojiv del kulturne baštine Lepe naše.

Mići zvončari va Ljubljani A da na mićeh svet ostaje, to smo već fanj puti rekli. Zato se i mići zvončarići od mićeh nog vade vokolo pohajat. Već je užanca da sako leto gredu dragen susedon Slovencon va Ljubljanu, kade se održava smotra mićeh zvončari. Boje da selo zgori, leh užanca nestane, reču, pak su tako i ovo leto lih preskočili kunfin i poštimali tisti događaj. Krepak korak, mačuka v ruke i složan zvon. Takovi moru bit Halubajski zvončari. Takovi su oni. Ponos i prkos kraja, zemjice črjenice i sivega kamika. Kudar got hodili, vavek povedaju o prelepemu kraju z kega prihajaju, šireć prijateljstvo i jubav. Zato su zvončari pravi ambasadori halubajske kulturi i kraja z kega prihajaju. Neka to zavavek i ostanu!

15


Pust 2011.

PUST

N. Dukić

U

druženje obrtniki Viškovo-KastavKlana-Jelenje se je va maškarana događanja uključilo i ovo leto z natječajen za najbolje maškaran poslovni prostor na području tri općini – Viškovo, Jelenje i Klana, te grada Kastva. Si obrtnici i poduzetnici ki su prigodno, va duhe tradicije našega kraja uredili svoji poslovni prostori i prijavili se va Udruženje dok je Pust dural, bili su va oš-

16

troj konkurencije za vredne nagradi. Komisija je obahajala prijavljeni poslovni prostori, poslikala kako su urejeni i na viškovsken Brege, prvo leh su pusta zapalili, objavjeni su oni najboji: 3. nagrada – Caffe bar "Škulja" - Klana 2. nagrada – Ugostiteljski obrt "Timun" Viškovo 1. nagrada – Frizerski salon "Studio Hello" - Kastav

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


Tr´ znate ki san … Drage mještanke i mještani Općine Viškovo, kao i svi ostali dobronamjernici, maškarani, nemaškarani, skeptici, idealisti, anarhisti, ljevičari i desničari, tragičari i komedijaši, vjernici i nevjernici, zaposleni i nezaposleni, kao i svi ostali koji misle da ne spadaju u nijednu nabrojanu grupu, nadam se da Vam je ovogodišnji izuzetno dugačak „Pust“ donio i pokoje neplanirano i neočekivano uzbuđenje i zadovoljstvo. Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u organizaciji, izvođenju raznih programa, bili maškarani ili pak samo promatrači „Pusnih“ zbivanja u našoj Općini, a posebno bih se zahvalio Halubajskim Zvončarima zbog tradicionalnog besprijekornog organiziranja Pusnih zabava u domu Hrvatskih branitelja, čime su još jednom potvrdili moralni i liderski status maškaranih grupa, ali i pojedinaca. Maškare su, za vrijeme Pusta, preuzele ključ Općine i pokušale ispraviti i popraviti sve nepravde i neriješene probleme, satrti sve demone, otjerati sve zvijeri i neutralizirati sva zla i pošasti. „Znate ki san“ je spaljen zbog svih svojih grijeha, patnji i boli koje je prouzročio, a sve u skladu sa tradicijom našeg kraja i Pusnih običaja, odnosno, narodski rečeno, pravica je istjerana ognjem i mačem. Svi koji su htjeli i željeli mogli su za vrijeme Pusta nesputano i prema vlastitom nahođenju iznijeti sve svoje fantazije, frustracije, ideje, nezadovoljstva, pohvale, sarkazme i sve ostale duševne i tjelesne boli i nepravde koje ih tište i čine žalosnim i nesretnim. Nadam se da je većina mještana Općine Viškovo za vrijeme trajanja Pusta otvorila svoj „ispušni“ ventil i barem na tren olakšala si dušu i zadovoljila tijelo, stekla veće samopouzdanje u same sebe, jer, Pust je gotov, a realnost se nastavlja, još žešća i još bespoštednija. Nadam se da su i svi Općinski čelnici Vaše poruke slušali, čuli i razumjeli. Zato je svaki Vaš osmjeh i trenutak opuštenosti nagrada mom razumu i optimizmu, jer, unatoč svemu, vjerujem da ćemo i nakon Pusta zajedno iznalaziti rješenja za sve probleme koje nosi život realnog okruženja svakog mještana Općine Viškovo. Jer, Pust je spaljen. Živio Pust. Predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo: Igor Rubeša

odluke vijeća

16. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 27. prosinca 2010. • Odluka o Izradi izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja dijela zone Halubjan+ • Odluka o naknadi za razvoj na vodoopskrbnom području Općine Viškovo • Plan gradnje komunalnih vodnih građevina u 2011. godini • Odluka o 3. izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2010. godinu 17. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 27. siječnja 2011. • Odluka o socijalnoj skrbi • Odluka o 2. Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja Ferenčić /DPU 24/ • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o plaći i drugim pravima općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika iz radnog odnosa • Odluka o gubitku statusa javnog dobra na općoj uporabi • Odluka o izboru izvoditelja za sanaciju spremnika pitke vode u Gornjim Srokima • Odluka o utvrđivanju naknade troškova za rad vijećnika, članova radnih tijela vijeća i imenovanih predstavnika Općine Viškovo 18. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 27. siječnja 2011. • Odluku o imenovanju člana Odbora za uži izbor (Shortlist panel) za pripremu dokumentacije za projekt sanacije jame Sovjak

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

17


Iz rada Općine

Na temelju članka 86. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07.,38/09.) i Odluke Općinskog načelnika Općine Viškovo broj:356/11. od 3. ožujka 2011. godine, Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Općine Viškovo

OBJAVLJUJE JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU • Detaljnog plana uređenja groblja Viškovo (G-1) 1) Javna rasprava za plan će se održati u trajanju od 30 dana, od 15. ožujka do 15. travnja 2011. godine. 2) Za vrijeme trajanja javne rasprave, prijedlog predmetnog plana bit će izložen na javni uvid u prostoru Općine Viškovo, svaki radni dan u uredovno radno vrijeme. 3) Prijedlog predmetnog plana bit će objavljeni i na web stranicama Općine Viškovo. 4) Javno izlaganje za Detaljni plan uređenja groblja Viškovo (G-1) održat će dana 22. ožujka 2011. godine, u prostoru Doma hrvatskih branitelja u Viškovu, Vozišće 3, s početkom u 18,00 sati. 5) Očitovanja, primjedbe i prijedlozi na prijedlog predmetnog plana mogu se dati za vrijeme trajanja javne rasprave, do zaključno 15. travnja 2011. godine.

Na temelju članka 86. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07.,38/09.) i Odluke Općinskog načelnika Općine Viškovo broj: 355/11. od 3. ožujka 2011. godine, Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Općine Viškovo

OBJAVLJUJE JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU • Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Viškovo 1) Javna rasprava za plan će se održati u trajanju od 15 dana, od 15. do 31. ožujka 2011. godine. 2) Za vrijeme trajanja javne rasprave, prijedlog predmetnog plana bit će izložen na javni uvid u prostoru Općine Viškovo, svaki radni dan u uredovno radno vrijeme. 3) Prijedlog predmetnog plana bit će objavljeni i na web stranicama Općine Viškovo 4) Javno izlaganje za izmjenu i dopunu Prostornog plana uređenja Općine Viškovo održat će se dana 22. ožujka 2011. godine, u prostoru Doma hrvatskih branitelja u Viškovu, Viškovo, Vozišće 3, s početkom u 17,00 sati. 5) Očitovanja, primjedbe i prijedlozi na prijedlog predmetnog plana mogu se dati za vrijeme trajanja javne rasprave, do zaključno 31. ožujka 2011. godine.

18

6) Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi u skladu s člankom 90. Zakona o prostornom uređenju i gradnji je slijedeći: - Nadležna tijela i tijela jedinice lokalne i područne samouprave i osobe određene posebnim propisima koja su dala podatke, planske smjernice i dokumente za izradu prijedloga plana iz područja svog djelokruga, dostavljaju svoja pisana očitovanja, primjedbe i prijedloge do roka određenog u ovoj objavi. U protivnom smatrat će se da nemaju primjedbe. - Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog plana, mogu upisati primjedbe i prijedloge u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog plana izložen na javnom uvidu, postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, daju primjedbe u zapisnik na javnom izlaganju ili upućuju nositelju izrade plana pisane primjedbe i prijedloge u roku određenom u ovoj objavi. 7) Svi prijedlozi i primjedbe moraju biti čitko napisani i potpisani imenom i prezimenom, s adresom podnositelja i u propisanom roku dostavljeni na adresu Općine Viškovo, Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Općine Viškovo, Vozišće 3, 51 216 Viškovo, u protivnom se neće uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi. Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Općine Viškovo

6) Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi u skladu s člankom 90. Zakona o prostornom uređenju i gradnji je slijedeći: - Nadležna tijela i tijela jedinice lokalne i područne samouprave i osobe određene posebnim propisima koja su dala podatke, planske smjernice i dokumente za izradu prijedloga plana iz područja svog djelokruga, dostavljaju svoja pisana očitovanja, primjedbe i prijedloge do roka određenog u ovoj objavi. U protivnom smatrat će se da nemaju primjedbe. - Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog plana, mogu upisati primjedbe i prijedloge u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog plana izložen na javnom uvidu, postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, daju primjedbe u zapisnik na javnom izlaganju ili upućuju nositelju izrade plana pisane primjedbe i prijedloge u roku određenom u ovoj objavi. 7) Svi prijedlozi i primjedbe moraju biti čitko napisani i potpisani imenom i prezimenom, s adresom podnositelja i u propisanom roku dostavljeni na adresu Općine Viškovo, Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Općine Viškovo, Vozišće 3, 51 216 Viškovo, u protivnom se neće uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi. Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Općine Viškovo

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


N

a sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine Općinsko vijeće Općine Viškovo donijelo je Odluku o socijalnoj skrbi koja je objavljena u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije“ br. 2/11. Nova Odluka o socijalnoj skrbi stupila je na snagu 8. veljače 2011. godine. Prava iz ove Odluke (pravo na subvenciju komunalnih usluga, pravo na oslobođenje od plaćanja komunalne naknade, pravo na pomoć za podmirenje troškova električne energije, pravo na pomoć za troškove javnog prijevoza, pravo na besplatnu marendu u osnovnim školama……) može ostvariti hrvatski državljanin koji ima stalno prebivalište na području Općine Viškovo, te ispunjava uvjete propisane ovom Odlukom: 1. Socijalni uvjet ispunjava korisnik ako mu je temeljem Rješenja Centra za socijalnu skrb priznato: - pravo na stalnu pomoć - pravo na doplatak za pomoć i njegu - pravo na pomoć i njegu u kući - pravo na osobnu invalidninu

- dijete samohranog roditelja sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog Zakona - ostale osobe s tjelesnim oštećenjem (oštećenje organizma od 80% i više) i mentalno oštećene osobe Za ostvarivanje prava po bilo kojem od gore navedenih uvjeta korisnik je dužan priložiti zahtjevu uvjerenje o prebivalištu koje ne smije biti starije od 30 dana . Uz uvjerenje o prebivalištu podnosilac zahtjeva prilaže i ostale dokaze koji su navedeni u svakom zahtjevu uz naznaku uvjeta po kojem ostvaruje neko pravo. Za ispunjavanje uvjeta prihoda podnosilac zahtjeva dužan je u zahtjevu nabrojiti sve članove domaćinstva, datum rođenja i srodstvo, te naznaku statusa. Za priznavanje statusa nezaposlene osobe potrebno je priložiti uredno ovjeren karton Zavoda za zapošljavanje, a osobe koje nisu prijavljene u Zavodu za zapošljavanje i kućanice dužne su priložiti potvrdu HZZO-a o statusu osigurane osobe.

2. Uvjet prihoda ispunjava: - samac sa prihodom do 1.500,00 kn - dvočlana obitelj sa prihodom do 2.000,00 kn - tročlana obitelj sa prihodom do 2.500,00 kn - četveročlana obitelj sa prihodom do 3.000,00 kn

Za djecu stariju od 15 godina i studente potrebno je priložiti potvrdu o redovnom školovanju

Ako obitelj ima više od četiri člana cenzus se za svakog člana povećava za 500,00 kn.

Uz to, sve punoljetne osobe dužne su priložiti i Potvrdu o visini dohotka za prethodnu godinu.

Odlukom je određeno da se prihodom smatra iznos prosječnog mjesečnog prihoda ostvarenog u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za ostvarivanje prava, uvećan za mjesečni prihod od imovine i imovinskih prava, prihod od kapitala, prihod od osiguranja, utvrđen po zadnjoj potvrdi o visini dohotka.

Samohranost roditelja dokazuje se izvodom iz matične knjige rođenih (ako otac nije priznao dijete), ili izvodom iz matične knjige umrlih za roditelja ili odlukom o lišavanju poslovne sposobnosti roditelja.

Uz već postojeće prihode koji se ne uračunavanju u prihod ovom Odlukom dodani su: iznos alimentacije, obiteljska mirovina djeteta samohranog roditelja, iznos novčane naknade za nezaposlenost i rodiljne naknade. 3. Poseban uvjet ispunjava: - hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (sve skupine oštećenja organizma sukladno Zakonu)

Za utvrđivanje visine prihoda zaposlene osobe prilažu potvrdu o prosjeku plaće zadnja tri mjeseca, a umirovljenici odrezak mirovine.

Za dijete, odnosno učenika zahtjev podnosi i potpisuje roditelj ili skrbnik, a punoljetna osoba zahtjev podnosi i potpisuje sama za sebe. Zahtjev se sa upotpunjenom dokumentacijom predaje u Pisarnicu Općine. Odluka o socijalnoj skrbi, kao i obrasci zahtjeva za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi uz popis potrebnih dokaza koje je podnosilac zahtjeva dužan priložiti dostupni su i na adresi: www. opcina-viskovo.hr

- dijete, udovica i roditelj poginulog, umrlog od posljedica bolesti dobivenih tijekom služenja u OSRH (oružanim snagama Republike Hrvatske), zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata - dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (sve skupine oštećenja organizma sukladno Zakonu) - dijete nezaposlenog razvojačenog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ostvaruje pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti prema Zakonu - udomljena djeca te djeca pod brigom skrbnika

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

19


´ ˇ TURISTICKA ZAJEDNICA OPCINE VIŠKOVO

N

a području općine Viškovo i ove godine provodi se akcija uređivanja okoliša. Turistička zajednica Općine Viškovo raspisuje natječaj za najljepše uređenu okućnicu, balkon i prozor. Na natječaj spomenute objekte mogu prijaviti stanovnici općine Viškovo, bez obzira na vlasništvo. Stručno povjerenstvo obići će prijavljene objekte te ih ocijeniti i fotografirati, i na temelju ukupne ocjene dodijeliti prigodne nagrade u tri kategorije: za najljepše uređene okućnice, balkone i prozore. Za svaku kategoriju određene su tri nagrade, odnosno poklon bon: - za prvo mjesto - za drugo mjesto - za treće mjesto

1000,00 kuna 700,00 kuna 400,00 kuna

Prijave na natječaj mogu se dostaviti osobno, telefonom, faxom ili emailom u prostorije Turističke zajednice Općine Viškovo, Viškovo 31, 51216 Viškovo, na e-mail: info@tz-viskovo.hr ili na broj telefona: 257-591 do 15. srpnja. Direktorica TU TZ Općine Viškovo: Marina Jurić, dipl. tur. kom.

Turistička zajednica Općine Viškovo raspisuje:

J

avnim natječajem žele se privući svi fotografi koji su bilježili svoja iskustva i zapažanja na području Općine Viškovo. Tema je slobodna. Nakon završetka natječaja najbolje fotografije će 8. svibnja 2011. odabirom komisije Turističke zajednice Općine Viškovo, biti nagrađene na manifestaciji „Majevica“ novčanim nagradama u iznosu: 1. mjesto – 1400,00 kn 2. mjesto – 1000,00 kn 3. mjesto – 800,00 kn

Uvjeti natječaja: - svaki autor može sudjelovati najviše sa 5 fotografija; - format datoteke JPG; - minimalna rezolucija 300 dpi; - minimalna duljina veće dimenzije cca 3000 pixela; - naziv datoteke fotografije treba sadržavati (ŠIFRA i naziv fotografije) Fotografije se šalju na CD-u i izrađene u formatu 20x30 cm, a podaci o autoru dostavljaju se u posebnoj zatvorenoj koverti s istaknutom šifrom, a sadržavaju sljedeće informacije:

20

- ime i prezime autora - adresa - telefon - popis fotografija (npr. šifra i naziv fotografije -1.jpg) Fotografije koje ne zadovoljavaju sve propozicije Natječaja i čije prijave ne sadrže sve potrebne informacije neće biti uvrštene u selekciju radova. Organizator zadržava pravo izmjene uvjeta natječaja i predviđenog programa. Slanjem prijava na natječaj autori pristaju na sve navedene uvjete kao i na korištenje poslanog materijala isključivo u svrhu promocije događaja/izložbe i autora u javnosti i medijima te ostalim područjima promocije za potrebe TZ Općine Viškovo, te se odriču prava na autorsku naknadu, ali će prilikom korištenja djela biti naznačeno osobno ime autora. Fotografije se ne vraćaju. Radove možete slati na adresu: Turistička zajednica Općine Viškovo Viškovo 31, 51216 Viškovo Najbolje fotografije bit će izrađene i predstavljene na izložbi u sklopu manifestacija po izboru organizatora. Natječaj završava 20. 04. 2011. godine.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


0 $ - ( 9 , & $ 8 9 $ ã ( 0 9 5 78 Priredila: Marina Jurić, dipl. tur. kom., direktorica TU TZ Općine Viškovo

S

ukladno svom Programu rada i financijskom planu Turistička zajednica Općine Viškovo planira tijekom travnja održati nekoliko akcija vezanih za zaštitu prirode kao i akciju podjele sadnica mještanima Općine Viškovo, a sve u cilju poticanja raznih akcija usmjerenih na uređenje mjesta, očuvanje turističkog prostora, unapređivanje turističkog okružja i zaštite okoliša, podizanje razine gostoljubivosti i stvaranje klima dobrodošlice u destinaciji kao i privlačnog turističkog okružja. Organizira se podjela sadnice Majevice – Jorgovana u mjesecu travnju na području Turističke zajednice Općine Viškovo.

Molimo mještane koji su zainteresirani za sadnju majevice (jorgovana) u svojim vrtovima da se prijave u Turističkoj zajednici Općine Viškovo do kraja ožujka. Ove godine imaju prednost mještani koji žive uz prometnice u centrima naselja. Svako domaćinstvo ima pravo na maksimalno 2 sadnice. Cilj nam je nakon nekoliko godina akcije i sadnje u mjesecu svibnju imati Općinu od Majevice. „Volim Hrvatsku – moje Viškovo“ U sklopu projekta „Volim Hrvatsku – moje Viškovo“ također se posvećuje i briga o uređenju prostora oko Turističkog ureda kao i poticanje aktivnosti i organiziranje eko-akcije čišćenja centra Viškova, parka i okoliša škole i sadnja

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

cvijeća u suradnji s Općinom Viškovo, DVD Halubjan, Savjetom mladih Općine Viškovo kao i u suradnji s OŠ "Sveti Matej" Viškovo i Planinarskim društvima. Ciljevi projekta su: • edukacija stanovništva • čistoća i uređenost okoliša, općina i mjesta (uklanjanje divljih deponija i krupnog otpada te čišćenje trgova, ulica), • ekologija (očuvanje zdrave životne sredine i turističkog prostora) • uređenje biciklističkih, pješačkih staza i planinarskih putova • stvaranje klime dobrodošlice za domaće i strane turiste i posjetitelje • podizanje kvalitete življenja i očuvanje etnološkog, povijesnog i kulturnog naslijeđa. U mjesecu travnju za vrijeme trajanja Dana Općine Viškovo Turistička zajednica Općine Viškovo predstavit će i svoje nove promidžbene materijale: Image brošuru, Gastro brošuru i kartu Općine Viškovo. U mjesecu svibnju održat će se i 3. po redu manifestacija „Majevica“ – fešta od mladega leta, manifestacija koja se bavi očuvanjem i predstavljanje običaja, kuhinje i zanata halubajskog kraja. Ove godine „Majevica“ će se održati 8. 05. s obzirom da je prva nedjelja u mjesecu svibnju i 1. svibanj – Praznik rada. Turistička zajednica Općine Viškovo svim mještanima želi SRETAN USKRS!

21


"On je naše boli na se uzeo"

K

orizma je liturgijsko vrijeme u kojemu Crkva, svake godine na obnovljeni način, poziva vjernike da se u vremenu od četrdeset dana, postom, pokorom, molitvom i djelima ljubavi, obna-

vljaju u vjeri i da se suživljavaju s Kristom koji je bio mučen, raspet i koji je slavno uskrsnuo kao pobjednik nad zlom i smrti. Korizma započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom.

ČISTA SRIJEDA - PEPELNICA 09. ožujka 2011. Svete mise i obred pepeljenja u 7,30 i 18 sati “OBRATITE SE I VJERUJTE EVANĐELJU”

KRIŽNI PUT U KORIZMI SVAKOG PETKA I NEDJELJE U 17,30 SATI

KROZ KORIZMU EUHARISTIJSKO KLANJANJE SVAKOG ČETVRTKA IZA VEČERNJE MISE Propovijed kroz korizmu i duhovna obnova bit će svakog četvrtka i petka

4-5. lipnja 2011.

PRIPREMA ZA DOLAZAK PAPE BENEDIKTA XVI. NAŠOJ DOMOVINI Prijave se vrše u župnom uredu prema uredovnom vremenu. /Cijena: 110,00 kn/

Povodom Nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji i pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj (4-5. lipnja 2011)

Gospodine Bože, izvore života i ljubavi, blagoslivljamo te i zahvaljujemo ti što si darom svoga Sina posvetio zajedništvo obitelji. Radujući se dolasku pape Benedikta u našu hrvatsku domovinu, povjeravamo ti: roditelje i djecu, djedove i bake, mladiće i djevojke. Molimo te da našim obiteljima daješ snagu za velikodušno prihvaćanje dara života.

22

Obiteljske domove ispuni svojim Duhom, da budu mjesta molitve i kršćanskih kreposti, uzajamnoga poštivanja, nesebičnosti i opraštanja, te osjetljivosti za potrebe bližnjih. Sve nas ispuni životnom radošću, da te svjedočimo u ljepoti otajstva Crkve, i da ti – po uzoru i zagovoru Blažene Djevice Marije i sv. Josipa služimo u vjernosti i istini, zajedno u Kristu, koji s tobom u Duhu Svetome živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


L ] G X K R YQ U NAŠOJ ŽUPI TIJEKOM KORIZME

PROGRAM DUHOVNE OBNOVE I SUSRETI 1. KORIZMENA NEDJELJA, 13. 03 2011. Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati Za vrijeme mise u 11,30 sati predstavljanje naših ovogodišnjih PRVOPRIČESNIKA

2. KORIZMENA NEDJELJA, 20. 03. 2011. Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati Nakon mise u 11,30 sati susret s roditeljima KRIZMANIKA

3. KORIZMENA NEDJELJA, 27. 03. 2011. Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati Za vrijeme mise u 18 sati predstavljanje naših ovogodišnjih KRIZMANIKA 4. KORIZMENA NEDJELJA, 03. 04. 2011. Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati Nakon mise u 10 sati susret roditelja I. II. IV. V. VI. VII. razreda

5. KORIZMENA NEDJELJA, 10. 04. 2011. Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati

POLA SATA PRIJE SVETIH MISA MOGUĆNOST ZA ISPOVIJED ZA ODRASLE I SVE VJERNIKE: Petak, 15. 04. 2011. u 16,30 sati Subota, 16. 04. 2011. u 10 sati ISPOVIJED ZA DJECU I MLADE Subota, 16. 04. 2011. u 10 sati

Gospodine, neizmjerno smo Ti zahvalni. I kad griješimo, ne napuštaš nas, nego nas tražiš i s ljubavlju nas stavljaš na ramena i nosiš u kuću na veliko slavlje. Hvala Ti, Isuse! Dođi, uskrsni u nama i neka naš život bude radosna hvala Tebi. Dragi vjernici na vrijeme se ispovijedite – nemojte čekati zadnji čas. Prijavite svoje bolesnike koji nisu u mogućnosti doći u crkvu pa ćemo ih posjetiti u kućama za vrijeme korizme GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

R J åL Y R W D

PROGRAM SLAVLJA ZA VELIKI TJEDAN I USKRSNE BLAGDANE 2011. 21. travnja: VELIKI ČETVRTAK – MISA VEČERE GOSPODNJE U 18 sati sveta misa za vrijeme mise pranje nogu apostolima, a nakon mise kratko bdjenje s Isusom u Getsemaniju. Iz evanđelja te večeri: “Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio…. Ako dakle ja – Gospodin i Učitelj – vama oprah noge, treba da i vi činite kao što ja vama učinih.” Na ovu misu pozivam svu djecu, a posebno PRVOPRIČESNIKE i njihove roditelje. 22. travnja: VELIKI PETAK (Post i nemrs) U 18 SATI: OBREDI VELIKOG PETKA Služba Riječi, Sveopća molitva, Klanjanje križu i Sveta Pričest Današnji darovi u Milostinji idu za održavanje Svetog Groba u Jeruzalemu. “Križu sveti, stablo svak zavidi ti čarni sjaj, S takvim lišćem, cvijetom, plodom nikoji ga nema gaj: Slatko drvo, slatki čavli nose teret slatki taj." 23. travnja: VELIKA SUBOTA VAZMENO BDJENJE – SLAVLJE USKRSNUĆA GOSPODNJEGA U 21 sat misa. Te noći svi smo pozvani obnoviti svoja krsna obećanja. Poslije slavlja bit će blagoslov jela. 24. travnja: NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA SVETE MISE: 7,00: nakon mise blagoslov jela 8,00: nakon mise blagoslov jela 10,00: svečana sveta misa – blagoslov jela 11,30: (za djecu) – nakon mise blagoslov jela 18,00: večernja sveta misa "Slavimo blagdan Isusova uskrsnuća: obnovi nas, molimo, svojim Duhom, i daj da i mi uskrsnemo u svjetlo života". 25. travnja: USKRSNI PONEDJELJAK SVETE MISE: 8,00: jutarnja misa 10,00: SVEČANA SVETA MISA 18,00: SVEČANA SVETA MISA Uskrsnu Gospodin od mrtvih, kako reče: kličimo i radujmo se svi, jer on navijeke vlada, aleluja.

23


strategija, programa prevencije i konkretnih aktivnosti. Ponašanja i navike stečene u mladosti od presudnog su značaja za oblikovanje stavova i ponašanja u odrasloj dobi i imaju dugoročan utjecaj na zdravlje. Stoga je neobično važno što ranije i učinkovitije uočavanje i rješavanje problema i rizika pogubnih po zdravlje mlade populacije.

O

tvarajući ovogodišnji stručni skup, prim. mr. sc. Jagoda Dabo, voditeljica službe za školsku medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo istaknula je da se vrlo često za školsku djecu i mladež kaže da su najzdraviji dio populacije, ali se pri tome zaboravlja da su zbog osobenosti razvojnog perioda i polaska u školu njezin najranjiviji dio. Suvremeni zdravstveni problemi školske djece i mladih su mnogostruki i različiti, te zahtjevaju složeni pristup. Danas, za razliku od ranije, u prvi plan izbijaju različiti oblici rizičnog ponašanja, problemi psihosocijalne etiologije i poremećaji ponašanja koji imaju vrlo široki spektar manifestacija od agresivnosti i nasilništva, laganja, krađe, bijega od kuće, izbjegavanja školskih obveza do teškog delikventnog ponašanja, nasilnog ozljeđivanja i samoozljeđivanja, rizičnog spolnog ponašanja, zloporabe tvari koje mogu izazvati ovisnost (pušenje duhana, pijenje alkoholnih pića, uzimanje droga i kockanje), prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti, poremećaja hranjenja, sjedilačkog načina života, te smanjene tjelesne aktivnosti. Kao posljedica navedenog, uz društveno okruženje koje obiluje socijalnom problematikom i «nezdravom» klimom u kojoj odrastaju naša djeca, imamo sve veći broj djece koja bježe iz škole i imaju veći broj rizičnih ponašanja. Sve je veći broj zanemarivane i zlostavljane djece, kojoj su potrebni intersektorski pristup i sustavna skrb. U raspravi u kojoj su sudjelovali gotovo svi nazočni naglašena je važnost

Uzroci i posljedice školskog neuspjeha

praćenje rizičnih ponašanja djece i mladih, jer ugrožavaju zdravlje, sigurnost i osobni integritet pojedinca, kao i njegovog društvenog i prirodnog okruženja. Današnje društveno okruženje karakterizira ekonomska nestabilnost, kriza obitelji, pad morala, neizvjesna budućnost, nesigurnost, promijenjen sustav vrijednosti, neučinkovito roditeljstvo te nedostatak primjerenih modela identifikacije, kao i neosjetljivost društva i nedovoljna suradnja i prepoznatljivost kompetentnih stručnjaka koji skrbe o mladima i za mlade. U razdoblju odrastanja obitelj ima presudnu ulogu u oblikovanju osobnosti budućeg mladog čovjeka. Ako se u svim fazama razvoja roditelji dovoljno bave s djecom, pružaju im sigurnost, ljubav i podršku, te uspiju ostvariti dobru komunikaciju i razviti odnos povjerenja sa svojim djetetom, tada su velike mogućnosti da će i nestašni adolescent izrasti u sretnu i zadovoljnu odraslu osobu. U tom slučaju neće biti potrebe da dijete bježi iz škole, neće biti školskog neuspjeha niti potrebe da se dokazuje na neodgovarajući način.

Daina Udovicich Corelli, mag. psihologije Mob: 098 505 918

24

Jasni uvidi i poteškoće s kojima se sučeljavaju mladi nužni su za postavljanje razvojnih

Psihologinja Sandra Anđelić Breš iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo govorila je o uzrocima i posljedicama školskog neuspjeha. U osnovi školskog neuspjeha su različite teškoće učenja, a doživljaj neuspjeha bitno narušava djetetovu pozitivnu sliku o sebi. Tome nehotično doprinose i roditelji svojim kritikama i usmjeravanjem na negativno, čime se narušava djetetovo samopoštovanje. Nisko samopoštovanje je jedan od ključnih elemenata za nastanak i razvoj društveno nepoželjnih ponašanja kojim adolescent može ugroziti sebe i/ili svoju okolinu. Povezano je s rizicima za razne emocionalne poremećaje i poremećaje u ponašanju, uključujući delikvenciju, depresiju, anksioznost i probleme prehrane. Školski neuspjeh narušava djetetovo samopouzdanje i sliku o sebi, bilo direktno ili indirektno kroz doživljaj kritike od strane roditelja i nastavnika. Nalazi brojnih istaživanja povezuju niže samopoštovanje sa konzumacijom alkohola i droga, no vrlo su važne i indirektne veze preko suočavanja i učenja novih ponašanja. Prema rezultatima istraživanja koje je provedeno u sklopu evaluacije projekta „Trening životnih vještina“ učenici koji imaju više samopoštovanje manje konzumiraju sredstva ovisnosti, zadovoljniji su životom, manje su anksiozni, imaju negativan stav prema konzumaciji i više znaju o štetnosti cigareta, alkohola i marihuane. U raspravi je posebno naglašeno da brojni vanjski čimbenici za rizičnost razvoja poremećaja u ponašanju, pa tako i akademski neuspjeh, mogu se umanjiti ili korigirati stručnim intervencijama. Potrebno je pravovremeno uočiti i tretirati specifične i nespecifične teškoće učenja koje su u osnovi školskog neuspjeha, zaposliti dovoljan broj stručnjaka na terenu, te educirati roditelje još u predškolskom uzrastu djeteta jer je obiteljska sredina i načini vrednovanja obrazovanja ono što značajno utječe na razvoj djetetovih stavova prema obrazovanju i njegovom školskom uspjehu.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


osljednje dane prošle godine Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ obilježila je izuzetno vrijednim događajem. Mladi autori Sabina Barbiš i Mario Depicolzuane, dobitnici zlatne nagrade na međunarodnom natječaju „Joseph Binder 2010.“ brojnim su uzvanicima, svoj projekt Zlatne i srebrne točke – vizualizacija pučke glazbe otoka Krka, predstavili i u rodnoj kući oca tzv. istarske ljestvice.

P

Riječ je o grafičkom prijevodu notnog zapisa dvoglasnog pjevanja na tanko i debelo. U seriji od petnaest plakata autori fotografijom bilježe karakteristične fragmente tradicionalnih motiva otoka Krka – prirodu, narodnu nošnju, običaje, graditeljstvo. Preko fotografija je zabilježena, na prvi pogled apstraktna grafička struktura – zlatne i srebrne točke, koje su u stvari transkripcija, odnosno prijevod notacije netemperirane šest tonske ljestvice. Zanimljivo je da svaki plakat prenosi po jednu pučku skladbu u tradicionalnoj dvoglasnoj ili vokalnoj izvedbi. Otuda dolaze dva paralelna slijeda srebrnih i zlatnih stupaca s jednim do šest kružića, koji označavaju tonove. U

donjem dijelu predstavljaju tekstovi pjesama. Notni zapis reproduciran je iz knjige „Lusmarine moj zeleni“, autora Ivana Pavačića Jecalićeva. Posebno je zanimljivo naglasiti da je projekt grafičkog prikaza netemperirane šest tonske ljestvice, koji je jedan od najvažnijih uporišta lokalne pučke kulturne tradicije i bitna odrednica njezina identiteta, samoinicijativna ideja Sabine i Maria. Pučku baštinu, ambijent i posebnosti tradicije Sabina i Mario interpretirali su na jedan izuzetno suvremen i univerzalan način. Prigodni program u Ronjgima uveličali su sopci, kanturi i čakavci s otoka Krka, te Ženska Klapa Volosko koji su svirkom sopela oživotvorili plakate. Drugi dio programa bio je posvećen pjesnicima otoka Krka Postava izložbe u Restoranu Ronjgi, koju je ovom prigodom otvorila Milica Žužić, prof., mogla se razgledati do kraja siječnja.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

25


prostorijama OŠ „Sveti Matej“ od 3. do 8. siječnja održana je peta zimska radionica kiparske škole „Mato Tijardović“ Viškovo. Na ovogodišnjoj radionici sudjelovalo je tridesetak djece te nekoliko odraslih polaznika, koji su izradili dvjestotinjak maštovitih radova. Kao i prethodnih godina završetak radionice obilježen je prigodnom izložbom radova te podjelom priznanja polaznicima. Svi radovi nastali na radionicama daruju se u dobrotvorne svrhe, te će tako i ovogodišnji radovi, pod geslom „Djeca, djeci“ biti darovani djeci s posebnim potrebama. Radovi proistekli iz dosadašnjih radionica već su razveselila djecu u Zagrebu, Kninu, Osijeku,

U

26

Vukovaru, Orehovici, i Rijeci. Uz Matu Tijardovića, poznatog umjetnika u drvu, čije ime ova školica ponosno nosi, voditelji radionice bili su: Rajko Srok i i Ivica Tolić, kojima su pomagali i Dijana Kesić Sočnić i Želimir Simčić iz Klane te Velko Franović iz Grobnika. Rad polaznika pratili su i književnici: Fabijan Lovrić iz Knina, a radionicu je posjetio i Josip Palada, književnik i pjesnik iz Zagreba. Prema riječima voditelja i predsjednika Delavske katedre Rajka Sroka, organizatore i voditelje posebno raduje Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže. Kontakt tel: 091 20 50 816.

činjenica da, zahvaljujući kontinuiranom radu, nekadašnji početnici prerastaju u prave umjetnike. Predstavninici ove „male škole u radu s drvom“ redovito sudjeluju i na Međunarodnoj koloniji mladih u Ernestinovu, koloniji koja će ove godine biti održana od 25. do 30. travnja, što im predstavlja posebnu nagradu i poticaj.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


Odgoj i obrazovanje

Jedan dan u Dječjem vrtiću Loptica

0 / $ ' ( 1 . 8 ã ( & 8 3 2 6 - ( 7, 1 $ - 0 / $ Đ, 0 $ T

onkica Palonkica Tonkica Palonkica Tonkica Palonkica Frrrrrrrrrrrrrr

Kome to još nije poznato? Patuljci pojma nemaju... Tako ni klinci u našem vrtiću nisu znali do prije par dana, kada nas je posjetio književnik i novinar Mladen Kušec. Ne znamo tko je bio uzbuđeniji – djeca koja su se veselila upoznati barbu koji je osmislio brojne zagonetke i pjesmice koje su učili u vrtiću, ili odgojiteljice, koje su čekale jednog od idola svoga djetinjstva. Tko je zapravo Mladen Kušec? On je jedan od nepresušnih autora dječje literature koji nikada ne posusta-

je, te kroz šalu, smijeh ili zanimljivu priču pokušava djeci i ljudima pomoći da nađu sebe, da prepoznaju sve one čari života oko sebe i da čuvaju sve dobro među ljudima i u prirodi koja ih okružuje. Od kada je ušao, u našem vrtiću kao da je nastala čarolija. Kroz sobu su nam trčale razne životinje, odletjeli smo u svijet mašte. Barba Mladen nam je ispričao mnogo svojih doživljaja koji su od početka do kraja držali djecu prikovane za svoje mjesto, ali nam se najviše svidjela upravo ona o tome kako je postao pisac. Njegova starija braća i sestre uvijek su ga molili da im čuva njihovu djecu. Bio

mu je problem držati osam malih nećaka na oku – jer dok je jednom objašnjavao kako kamenje nije jestivo, drugi bi se popeo na drvo, a treći bi lovio kokoši po dvorištu. Vrlo brzo bi se umorio, pa je odlučio izmišljati im šaljive priče i pjesme o životinjama, ljudima, stvarima... Ideja se pokazala kao jako dobra, jer su od tada djeca uvijek bila na okupu. A mi možemo biti zahvalni nećacima, koji su zaslužni za nastanak velikog opusa Mladena Kušeca. Red pjesmica, šale, priča, te potpisivanje knjige „Vrlo rijetke zagonetke“ i došlo je vrijeme da se pozdravimo sa našim gostom. Prije negoli je otišao, od Loptica je čuo stihove o sebi, kojih se posramio ne bi: Patuljci možda pojma nemaju Ali Tonkicu Palonkicu svi znaju On djecu voli, tu nitko nije iznenađen Jer jedan je jedini – Kušec Mladen! Na odlasku nam je rekao da iako je već u sedamdesetima, još se uvijek privikava na pametnu i naprednu djecu, koja traže sve više. Do nekog sljedećeg puta, hvala Vam na svim lijepim riječima! Sandra Vidović

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

27


iz rada udruga

P

ovodom obilježavanja tradicionalnog susreta Hrvata u Njemačkoj ove godine gosti su bili članovi KUD-a „Izvor“ Viškovo koji su u cjelovečernjem programu predstavili tračak starih običaja, pjesme i plesa naše domovine. Cjelovečernjem programu prisustvovali su i ugledni ljudi grada domaćina (Vaihingen an der Enz) te brojni predstavnici hrvatskog naroda u Njemačkoj ali i u Brusselsu. Ovim iskorakom KUD „Izvor“ pronio je ime Općine Viškovo izvan granica naše domovine te još jednom pokazao vrijednosti koje ovo društvo njeguje i čuva a Hrvatima u dijaspori izmamili suze u očima i osmjehe na licima. Vodstvo KUD-a „Izvor“ Viškovo na čelu sa predsjednikom Ljubomirom Jelićem, Slavicom Erceg, Zoranom Erceg i Brankicom Kožul ponosni su na očuvanju i promicanju kulturnih vrijednosti Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Kako je istaknuo predsjednik KUD-a „Izvor“ Ljubomir Jelić ove godine društvo obilježava 5 godina svog postojanja

a povodom toga izaći će i Knjiga o nastanku, razvoju i uspjesima ovog društva. Nastojat ćemo ne zaboraviti sve one koji su doprinijeli stvaranju KUD-a „Izvor“ Viškovo. Težimo k tome da iza sebe ostavimo pisani trag, da se i na taj način prepozna naše djelovanje, a najviše to radimo zbog djece i mladih da kad jednog dana otvore stranice knjige svojoj djeci, i sami sebe vide kad su bili mladi. Uistinu je lijepo raditi s mladima i gledati kako stasaju u zrele osobe spašene od ulice, droge i alkohola a posvećene očuvanju tradicije i kulturnog naslijeđa i to je bogatstvo našeg rada. Dopredsjednica Slavica Erceg je istaknula da mještani prepoznaju naš rad što dokazuje i veliki broj novih aktivnih članova prije svega djece i mladih što

nas jako Izvor“ Viškovo naporno radi na pripremi novih programa pogotovo sa mlađim skupinama koji svoje prve korake uče upravo u našem društvu. Najmlađi članovi upoznaju se sa tradicijom, običajima naših predaka, pjesmom i plesom i to je bogatstvo ne samo KUD-a „Izvor“ već i Općine Viškovo. KUD „Izvor“ priprema i nove koreografije koje će predstaviti svim mještanima povodom obilježavanja Dana Općine i ovim putem pozivamo sve ljubitelje folklora da nas posjete. Pozivamo sve mještane da se uključe u rad društva jer upravo u ovim trenucima traju prijave za sve sekcije. Svi zainteresirani mogu doći svake nedjelje u Dom hrvatskih branitelja od 17.00 do 20.00 sati.

AKTIVNOSTI DJEČJIH ZBOROVA • AKTIVNOSTI DJEČJIH ZBOROVA

D

ječji zbor «Halubajčići» kao i Dječji zbor «Zvona Viškova« neumorno rade i veoma napreduju. U mjesecu prosincu osim mnogih nastupa i božićnih koncerata stigli i do Samobora. Po prvi puta su sudjelovali na festivalu «Božić dolazi» gdje se Dječji zbor «Halubajčići» predstavio sa četiri pjesmice, a Dječji zbor «Zvona Viškova» sa svoje tri pjesme i svojim nastupima oduševili mnogobrojnu publiku. Bilo je zanimljivo putovati i družiti se sa novim prijateljima i zborovima u Samoboru. Nakon kratkog odmora, čekaju

28

ih novi izazovi. Trenutno se pripremaju za Dječji festival «Kukuriček 2011.». Naime na natječaj za taj festival su oba zbora poslala svoje pjesme, te su i ušla u uži izbor.

S obzirom da je je otvoren i natječaj za Kvarnerić 2011. treba dosta truda i rada uložiti da bi se napisala i skladala pjesma na čakavskom, te da to bude dječji rad.

Festival se održava u mjesecu travnju, a do tada treba osmisliti i uvježbati koreografiju i organizirati odlazak u grad Picoka-Đurđevac.

Nadamo se da će uspjeti ove vedre i uvijek raspoložene za pjesmu članice zbora «Zvona Viškova» nešto lijepo iznjedriti za ovogodišnji festival Kvarnerić 2011. sretno im i pjevno bilo.

Dječji zbor «Zvona Viškova» očekuje i nastup na županijskom natjecanju zborova «Glazbene čarolije» koje se tradicionalno održavaju u ožujku u guvernerovoj palači.

Pozivamo svu djecu koja vole pjevati, putovati i družiti se da nam se pridruže. www.zvonaviskova.hr

GLASNIK GLAS GL ASNI AS NIK NI K OPĆINE OPĆI OP Ć NE ĆI E VIŠKOVO VIŠ V IŠKO IŠ KOVO KO VO BR. BR. 72


KUD „Halubjan“

pjesama za nastupe u lipnju u Poreču (Naš kanat je lip), kao i za koncert u Čavlima koji će u svibnju okupiti više od 15 zborova Primorsko-goranske županije u zajednički zbor CASTRUM. S ponosom se možemo pohvaliti da je i naš zbor član najvećeg hrvatskog mješovitog zbora – CASTRUM, koji već sada broji više od 500 članova.

1 $ 6 78 3 , , * 2 6 72 9 $ 1 - $

U

razdoblju od srpnja 2010. godine do danas, pod ravnanjem maestra Zorana Badjuka zbor je s različitim repertoarom pjesama, od popularne glazbe, preko čakavskih, narodnih i klapskih pjesama, nastupao na svim važnijim manifestacijama na području Općine Viškovo (Dan općine, Matejna 10', promocija ljetopisa Općine Viškovo), ali i šire: - u srpnju: na županijskom susretu umirovljenika u Park šumi Golubinjak, na Danima Mošćeničke Drage - u rujnu: na Danima šljiva u Brod Moravicama

Suradnja sa zborovima Vrijedno je napomenuti da smo proteklu godinu uspostavili dobru suradnju s zborom iz Mošćeničke Drage, te učvrstili prijateljstvo s zborom Drenova i Liječničkim zborom iz Rijeke. Također, naša se druženja oplemenjuju zajedničkim okupljanjem uz pjesmu povodom raznih jubileja, oproštaja na vječni počinak, te raznih prigoda (rođendana, rođenja, odlaska u mirovinu...) vezanih za članove zbora. Trenutno zbor priprema repertoar

Prvih sto godina zbora U tijeku je pisanje Monografije o radu pjevačkog zbora u proteklih 100 godina, stoga molimo sve koji imaju bilo kakav dokument, fotografiju, zapis ili usmeno saznanje o radu pjevačkog zbora od 1909. godine do danas, da ih donesu na posudbu u prostorije KUD-a (preko puta OŠ „Sv. Matej“, ispod knjižnice) u vrijeme održavanja proba utorkom ili petkom od 20h ili da se jave na broj mob. 091/597 30 83 (predsjednik zbora). Ujedno pozivamo sve ljude koji vole i žele pjevati da nam se pridruže, te da se s nama druže kroz pjesmu i ugodnu atmosferu. Upravni odbor KUD "Halubjan" Viškovo

- u listopadu: povodom Dana umirovljenika, u domu umirovljenika na Marinićima; na Beloj nedeji u Kastvu, u Vrbovskom na Bundevijadi, te u sklopu prezentacije dokumentarnog filma o Leu Ivančiću u Viškovu - u studenom: samostalno i u združenom zboru CASTRUM u sklopu Grobničkih jeseni u gradu Grobniku i Čavlima - u prosincu: božićni koncerti u crkvi Sv. Mateja u Viškovu i u crkvi sv. Andrije u Mošćenicama. SRPSKO KULTURNO DRUŠTVO „PROSVJETA“

S

rpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ pododbor Viškovo nastavlja da radi i dalje u skladu s godišnjim planom.

Pjevačka grupa pododbora Viškovo učestvovali su na svečanoj manifestaciji u Čavlima 28. 01. 2011. povodom velikog crkvenog praznika Svetog Save. Također 14. 01. 2011. u Domu Hrvatskih branitelja obilježen je Dan srpske zajednice općine Viškovo i ujedno proslava srpske pravoslavne Nove godine. Dana 6. 03. 2011. obilježit će se 8. mart dan žena u Vatrogasnom domu Gornji Sroki. Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ pododbor Viškovo može se pohvaliti dobrom suradnjom s općinskim vlastima GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

tako da su po prvi put obezbijeđena financijska sredstva iz proračuna općine za njihov rad. U tijeku je nabava autohtonih srpskih ličkih nošnji, a sredstva za njihovu nabavu, u iznosu od 30.000.00 kn, osigurala je Općina Viškovo iz svoga Proračuna. Od osnivanja društva je prošlo godinu dana i u tom periodu Prosvjeta je uspjela da kroz svoj rad animira svoje sunarodnjake na okupljanje i druženje a sve u svrhu očuvanja nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta na području općine Viškovo. Goran Janković, predstavnik srpske nacionalne manjine u Općinskom Vijeću Općine Viškovo

29


AKTIV DDK VIŠKOVO - PRVA OVOGODIŠNJA AKCIJA DARIVANJA KRVI

A

ktiv dobrovoljnih darivatelja krvi i Gradsko društvo Crvenoga križa Rijeka održali su prvu ovogodišnju akciju darivanja krvi 29. siječnja u prostoru Stare škole u Marčeljima. Treba naglasiti kako je ovo bila najuspješnija akcija darivanja krvi od osnutka Aktiva. Naime, darivanju je pristupilo 95 darivatelja, a sakupljene su 73 doze krvi, dok su drugi nažalost odbijeni zbog zdravstvenih razloga. Aktivu se pridužio još jedan mladi darivatelj koji je po prvi put dao krv, a to je Kristijan Matoković.

Naravno, treba spomenuti i jubilarna darivanja pa su tako 50. dozu krvi darovali Ivan Tomičić, Damir Dodić i Milan Marinelc, a 100. dozu Miroslav Mihalić i Miljenko Legac. U akciji dobrovoljnog darivanja krvi sudjelovala je i ovogodišnja kraljica Halubajskega karnevala kojoj je ovo bilo treće darivanje. Odbor Aktiva darivatelja krvi Općine Viškovo zahvaljuje svima koji su se odazvali akciji, aktivistima Crvenoga križa, Općini Viškovo na podršci te se nada- Samanta Sirotnjak, kraljica Haluju još boljim i uspješnijim akcijama koje bajskega karnevala zabilježila je slijede u ovoj godini. treće darivanje krvi

I

zvršni odbor Udruge nastavlja i nadalje na programskim zadatcima. Kao što je tokom prošle godine tako će i u 2011. Udruga održavati stalne kontakte sa Maticom umirovljenika PGŽ-a i Općinom Viškovo, a sve u cilju postizanja veće skrbi za umirovljenike i starije osobe. To se prije svega odnosi na iznalaženje financijskih sredstava iz proračuna Općine Viškovo za realizaciju planiranih aktivnosti kao i drugih načina pružanja pomoći koji su od interesa za starije osobe. Prvenstveno se to odnosi na pravnu pomoć te pitanja iz oblasti zdravstva i socijalne pomoći. Socijalno zdravstveni zadatci Udruga će i nadalje nastojati surađivati s tijelima Općine Viškovo u pružanju pomoći posebno starijim osobama sa narušenim zdravljem i slabijim materijalnim stanjem. U prostorijama Udruge organiziraju se akcije kao što su besplatni pregled kralježnice i stopala, dermatološki pregledi, parcijalna masaža tijela, korištenje masažnog aparata za prokrvljevnost organizma, te razna edukativna predavanja o prevenciji bolesti kod starijih osoba.

Organizacijska pitanja U Udrugu je učlanjeno više od 1200 umirovljenika, što znači da treba raditi na efikasnosti organizacijskog ustrojstva Udruge što će pridonijeti kvalitetnijem ukupnom radu u ostvarivanju programskih zadataka Udruge. Društvene aktivnosti Umirovljenici i starije osobe ovisno o svojim fizičkim mogućnostima žele sudjelovati u društvenom životu što im kroz razne oblike aktivnosti omogućujemo i organiziramo. I dalje će se organizirati jednodnevni izleti pod povoljnijim uvjetima plaćanja, te ih obogaćivati dodatnim sadržajima. Također će se poticati sportsko-rekreacijska aktivnost na razini udruge ali i sudjelovanja na županijskim i međužupanijskim susretima. Posvetiti će se pažnja bolesnim i nemoćnim umirovljenicima naročito onima koji se nalaze u ustanovama za zbrinjavanje starijih osoba. Takve osobe posjećivati ćemo u vrijeme Božićnih i Novogodišnjih blagdana kada će im se uručiti prigodni pokloni. Naši 80. godišnjaci su počasni članovi Udruge kada im se uz prigodnu čestitku čestita rođendan a za međunarodni dan starijih posjećuju ih aktivisti i uručuju skromni pokloni. Planirane aktivnosti Od planiranih aktivnosti u 2011. godini do sada je realizirano slijedeće: • siječanj – sudjelovanje u karnevalskoj povorci u Viškovu • 11. veljače – maškarano druženje u Domu hrvatskih branitelja • 27. veljače – sudjelovanje u karnevalskoj povorci u Crikvenici • 4. ožujka – druženje u Domu hrvatskih branitelja povodom Dana žena Zlatko Krašković

30

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


IZ RADA PD SVETI MATEJ

Poštovani mještani, kako smo već pisali, PD Sv. Matej je i prošle godine radilo Statutom predviđenim aktivnostima, kao i na aktivnostima sukladno predviđenom planu rada. Ovdje prvenstveno mislimo na okupljanje građana radi upoznavanja i zaštite prirode, a naročito planina, osposobljavanje svojih članova za planinarenje, odnosno kretanje, boravak i život u prirodi i planinama s ciljem očuvanja, održavanja, poboljšanja i unapređenja njihove psihofizičke sposobnosti i zdravlja te obogaćivanja njihovog slobodnog vremena, održavanje sadašnjih i stvaranja novih prijateljstava. I dalje održavamo suradnju sa drugim planinarskim društvima, tu prvenstveno mislim na PD „Viškovo“ iz Viškova, PD „Zavižan“ iz Senja, PD „Opatija“ iz Opatije i PD „Željezničar“ iz Gospića kao i sa Općinom Viškovo i TZ Viškovo. Općina Viškovo nam je odobrila postavljanje Oglasne ploče na zgradu Općine, što planiramo realizirati u nadolazeće vrijeme. Ove godine se nismo javljali na općinski natječaj u svezi sufinanciranja društva, smatramo da su u ovim kriznim vremenima sredstva potrebnija za naše socijalno ugrožene građane i za djecu. Mi se bavimo planinarenjem iz hobija i

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

u stanju smo sami financirati naše potrebe, što bi mogle slijediti i još neke Udruge. Zašto bi mještani naše Općine plaćali nečije hobije. Naravno da se to ne odnosi na Udruge koje se bave djecom, mladima ili imaju vrhunske rezultate u svom djelovanju, a od interesa su za promidžbu Općine. Najvažnije aktivnosti, a ujedno i svima nama najdraže su druženje, planinarenje, odnosno hodanje i boravak u prirodi, te navodimo najvažnije izlete i hodočašća tijekom 2010. godine: 1. Planinarska godina započela je zimskim usponom na Učku, odnosno snježnim usponom na Vojak u čemu je sudjelovao manji, ali odabrani broj naših članova. 2. U najbolje vrijeme za to, odnosno kada su jezera najbogatija vodom i najljepša posjetili smo i Nacionalni park Plitvička jezera. 3. Organizirana su dva izleta u Velebit od petka do nedjelje, te je obavljeno planinarenje na dijelu Premužićeve staze od Zavižana do Alana tijekom srpnja, te od Alana do Šatorine, početkom rujna uz spavanje i druženje u planinarskom domu na Mrkvištu, kojim gospodari PD „Zavižan“ iz Senja. Na ovim izletima sudjelovalo je tridesetak naših članova. 4. Organizirali smo i izlet u nacionalni park Risnjak, po kišovitom vremenu, ali to nam ništa nije smetalo, samo je bila šteta što je bila magla pa nismo mogli uživati u pogledu sa vrha. 5. U skladu sa Statutom i ciljevima društva organizirano je hodočašće

Majci Božjoj od Krasna i to 14. kolovoza 2010. godine. Jedanaest člnova našeg društva je hodočastilo pješice od Sv. Jurja do Krasna. 6. Početkom rujna organizirano je hodočašće u Udbinu i posjet Crkvi Hrvatskih mučenika koja je još uvijek u izgradnji. 7. Aktivno smo sudjelovali u akciji koju je organizirala Turistička zajednica općine Viškovo u promociji šetnica Općine Viškovo. Ovo nisu svi izleti naših članova, nego su naši članovi također individualno ili sa drugim planinarskim društvima sudjelovali na više izleta i osvojili mnoge vrhove, naročito nama najdražoj planinarskoj destinaciji, najvećoj hrvatskoj planini Velebitu. Plan aktivnosti tijekom 2011. godine: 26. ožujak: Učka (Poklon – Vojak) 24. travanj: Snježnik (Platak – Snježnik) svibanj: Istra (Buzet – Žbevnica) Plitvice Plitvička jezera 17.-19. lipanj: Velebit (Premužićeva staza) 22.-24. srpanj: Hercegovina (Čvrsnica, Vran planina) 12.13. i 14. kolovoz: Krasno (Viškovo Krasno; Sv. Juraj- Krasno) Rujan: Udbina (Viškovo – Udbina) Velebit (Premužićeva staza) Klana (Klana – livada) 22. listopad: Samarske stijene (Obilazak Samarskih stijena) Vukovar (Đakovo, Vinkovci, Vukovar, Ilok, Šarengrad) 19. studeni: Cres (Osorčica - Cres) Prosinac: Domjenak (Dom Hrvatskih branitelja Viškovo) Predsjednik PD Sv. Matej Duško Brkić

31


z našega kraja

PIŠE: Vidojka Lučić

V

kad god van bude ča rabilo slobodno me nazovite.

Kad je već tako, pozivan te va ime Matice da postaneš naš član. Stareh si halubajskeh koreni, a kuća ti je jušto na granice naše i vaše općini. To ti onda pride kod „dvojno državjanstvo”, pa je onda sejeno kade si član. - Hvala Van lepa na pozive, ma ja san već i onako, mimo familije i posla, prezadužen s obavezami, al kako san već rekal,

Spomeni na pasano vreme Arsene, ti si mlad čovek a mladi judi ne mare baš jako za svoji koreni, pa me interesira kad je to tebe počelo zanimat? - Od kad znan za se! Barba Jače Antin i njigova žena teta Marija Terezina od Marčeji nisu imeli dece, pa san od mića volel bit pul njih i ča njin pomoć, koliko to otrok more. H njin su prihajale još dve Marčejice (jardasove nevesti); Marija Švirstova i Marija Albinina. Pogovori su njin bili od mladosti, živjenja, kamo se ki oženil, za ku i kega … To me tako interesiralo, da bi jih bil poslušal dan i noć. Vavek san jih neč spićeval, a kad san bil malo stareji, počel san se to zapiševat. Pul Jardas je fanj judi dočekalo preko devedeset let. Ne znan je to pul nas takova arija al ča, ma mi ni poznato da je, va bližoj al dajoj okolice, zadnjeh desetak let, va neken sele bilo toliko judi va tako „visokeh leteh”?! Jedan dan, 2001. leta, pala mi je na pamet misal kako bi bilo dobro da jih seh skupin. Kako su njin leta «rasla», se su se manje kretali daje kući, tako da se duže vreme nisu videli. Bili su jako srećni z mojen predlogon, aš da će njin to bit prilika «do sita» se naćakulat. Okol ostvarenja te ideji su mi pomogli; Tomislav-Tomo Širola Stričev od Široli i Radenko Srdoč od Jurčić, ki je se to snimal. Lepo je bilo videt ta skup, za tako velika leta, bistreh i dosta dobro držećeh pet starac. Bili su to: naš barba Jače-Jakov Jardas Antin, teta Marija Antina (Albinina), Jože Cetina-Faglin, Stanko Jardas-Gržev i Drago Host-Stupar od Kosi. Si skupa su imeli 465 let. Najstareja je bila teta Marija rojena 1907., barba Jače i Jože Faglin 1908., Drago Stupar 1909. i Stanko Gržev 1911. leta. Jeno tri ure smo snimali njihi pogovori. Danas je to jedan vredan dokument, aš već ni više nijedan od njih

eć se fanj vremena dogovaramo da ćemo se nać i pogovorit od onega ča nas obadveh jako interesira, a to su naši koreni i njiho živjenje. Vreme pasuje, način živjenja se z dana va dan menja, a naše lepo i teplo ČA pomalo se gubi. Martinje se j odfeštalo, vino va bačvah pomalo zrene, lanjske nagradi za vino su va veltrine (jena zlatna i tri srebrne), pa sad moremo mirno sest i pogovorit se. Pred tristotinjak let va našen kraje bila je tu i tamo ka kuća, al par nji na kupe. To je bilo kod da bi jeno selo, al selište, kako se onda reklo i sakoj nosilo „svoje” prezime. Isto prezime je znalo nosit i par bližeh sel. Kašnje su, po nekeh od teh prezimen i županije dobile ime (Srokova, Marčejska, Saršonska… županija). Naši pretki su se ženidbun „mešali” više-manje po Halubje. Onda ni bilo avuti kod danas! Bliži posli i druge stvari obavjalo se hodeć, a na daji puti se šlo z vozon, utinut kad se šlo va Lužinu drva seć al kosit vaje na Gumanac. Na teh puteh su se mladi judi družili, kortejali i jubovali. Tu si mi ti fanj pomogal kad mi je rabilo doznat ki i va ku familiju je šal z Brnčićeve županije va Srokovu i obratno. Prikupjajuć materijal za Srokovu županiju (Ljetopis br. 5), počeli smo surađevat. Pomogal si nan i za Brnasovu županiju (Ljetopis br. 6), a vidin da se veseliš i dajnjoj suradnje. - Dan jako, pa ću van sen rado pomoć kad van ča bude trbalo posložit al razjasnit.

32

živ. Pul Jardas je bila još jena starica Modesta Superina z Drenovi. Imela je već fanj let, kad ju je k sebe zel sin Đulijo, ki je bil Matićev al Škajankin zet. Teta Modesta je pul Jardas dočekala 97. let. Ki je od njih pet doživel najveća leta? - Tete Marije Albininoj je malo falelo do 100. let, Drago Stupar je doživel 97., barba Jače 95., Jože Faglin 93. a Stanko Gržev 92. leta. Prej 2001. leta preko devedeset let su dočekale Franka Tonkina 92., Draga Brtunova 91. i Draga Maretina 90. Ča ti je od seh teh štorij najviše dotaknulo srce? - Detinjstvi barbi Jožeta Faglinega. Kod va saken rate, tako i va Svecken (tako su ti stareji judi rekli za 1. svetski rat, a za Drugi – Ovega rata), većina mladić i mlajeh muži bila je nejgde na fronte, pa tako i Jožetov otac Jože stareji. Živjenje va familije, grunat, blago, košnja i vas drugi posal, ostalo je na brigu žensken i maloletnoj dece. Pripravit seno za zimu se j šlo vaje na Gumanac i Gumanaško. Va Faglinoj familije je ta posal pal na pleća Jožetove materi Marije Ronjgove. Za pomoć je zela sina Jožeta, a pridružil njin se i Marijin brat od Ronjgi. Va rucak su stavili malo muki za kašu, komad napol grancjivega špeha, a za ugasit žeju ki put teruso (ruski čaj z vinon i cukaron), ma najveć puti su zeli samo čiste vodi. Krenuli su rano jutro, i kad su neku dobu dana prišli na Gumanac, z strani zahoda sunca lepo se j čulo kako na Soče, kade su bile vele borbi, rukaju kanuli. Brižan Jože, kod znatižejan otrok od 7-8 let, mislel je da to pucaju lih preko brega pa je rekal matere neka ga malo počekaju, a on će se zateć na vrh brega i videt ča se to preko dogaja?! Ono ča su sobun zeli za pojist, vaje je pasalo, pa je nakon par dan trebalo poć nazad doma prnest još malo hrani. Jože je kod otrok va Gore bil od najmanje koristi, pa je Marija odlučila doma poslat njega.. „Ma kako ću ja mama, ovako mići, znat

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


prit doma?», tužil se Jože. „Ćeš,ćeš”, rekla j Marija. „Hodi lepo samo drito po ceste, a kad prideš Marčejan, pul Bačurki skreni desno pa ćeš cestun nad Kosov dol za čas prit vanka na Grižicu pul Kosi. Tu opet skreni desno i za par minuti si doma. Ala, sad lepo hodi, pa se pred večer opet vidimo!” Ni bilo druge, leh poć po tu hranu! Šal je pomalo cuntajuć, držeć se ordina kega mu je mama dala. Doma pul Faglineh je ostala teta Ane, ka je nastala blago i grunat dokle su oni bili va Gore. Kad je Jože prišal, jušto da j finila zamesit pogaču od nekakovega grezega neprosejenega cveta. Kad je ta pogača bila pečena, ž nje da su prčeli neki mići bodji, pa daj zgjedala kod jež! Jože, ki ni od jutro niš jil, da j navalil na komad te pogači, ki mu je teta Ane odrezala, za sen ča su ga ti „bodji” po usteh boli kod da ji šćikadenti a ne kruh. Kad je to pojil, oprtil je rucak, va kega mu je teta Ane stavila neč od hrani i va tavijol zamotala veli komad te „bodjate” pogači, pa je šal opet cuntajuć put Gumanca. Pred noć je arival nazad. Kad je zagjedal mamu počel je jako plakat neč od sreći da ju vidi, a neč od truda i dugega puta. Ta dan je, se skupa, pasal pedesetak kilometar!!! Današnjoj dece, ken je čuda puti teško storit par koraki za smeti va baju nest, to je nezamislivo. Tako povedajuć, zmislel se mami i teškega živjenja, pa su se brižnemu starcu va očijah suzi zavrtele. Ni lahko zamislet to nekadajno teško živjenje? Lego Arsene, ti si va Glase kastavsken opisal sa sela Brnčićeve županije. - San! Brnčićeva županija je bila od Kudeji (nekad Hudeji) do Pavletić. Prva popišija je bila 1819. leta, potle franceskega al napulijonovega rata. Popis je krenul od Kudeji, kade je bilo pet kuć. Broj jedan nosila je Oršulina kuća. Broji su šli daje prama Jardason pa na Brnčići, Jelušići... Rudna va to vreme još ni ni bilo. Tad je od Kudeji do Pavletić bilo samo pedeset kuć. Pred kraj 19. veka bila je druga popišija. Tad je već bilo osandeset kuć, a broji su šli od Pavletić prama Kudejon. Potle tega su se broji dobivali kako je ka kuća storena. Pul Vahtara su bile tri kuće, saka va drugoj županije. Vahtarovi, prezime Srok (kašnje je zet Anton prinesal prezime Širola) z brojen jedan, spadali su pod Srokovu županiju, Postolarovi, prezime Dukić i brojen sto, pripadali su Brnčićevoj, a Zvankini, prezime Pešćica, Brnasovoj. Od Kastva prama knan, se desno od cesti, pripadalo je do za Drugen raton Brnasovoj županije. Na Šporovoj Jame je bila granica trih

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

županij: Brnasove, Jurčićeve i Grada Kastva. Tu su rasle tri lipi, saka posajena va drugoj županije. Još je samo jena „živa” samo je pitanje koj je o teh trih pripadala? Kad si spomenul Šporovu Jamu i Kastav, va ušijah mi je „zazvonila” beseda ka se danas Sede s leva na desno: Jače Antin, Drago Stupar, Jože Faglin, Marija Antina i retko čuje, „Gren Stanko Gržev. Stoje: Arsen Jardas, Tomislav Širola i Radenko Srdoč (Snimjeno va Grad”. Tako su 2001. leta) dele Halubja je fanj županiji, pa ka je vavek naši stareji rekli kad su šli va Kasad na rede? stav. Sad je „na rede” del Saršonske žu- Živeć mej temi starejemi, ulovil san panije, al već pomalo prikupjan manjih način govora, tako da ja i danas reterijal za Garići, ki će prit na red pokle čen da gren va Grad. Od kako je Kastav Saršoni. Tu će bit čuda interesantneh dobil status Grada, se više se opet čuje stvar, aš tu su koreni barbe Zvanetu ta beseda, i to mi je jako drago. Nekad ni bilo seh teh, bimo rekli mediji, leh se Matijaševemu. Tamo su, pred otpriliki novosti prenašalo usmenen puten, pa je tristo let, bile samo dve familije: Cenena kraje se ča god prišlo drugačeje van, tini, prezimenon Lučić, od kud su, po lego ča san ja potle našal va nekeh sta- ćaćinoj strane, moji koreni i Ivetovi, kašnje Pužičini, prezimenon Jardas. reh dokumenteh i knjigah. Cenetini su pridevak dobili kad je va Sigurno ti je sad žal ča nisi to znal prvo, tu familiju 1826. ženidbun za mojga dokle su još ti stareji bili živi, pa da njin prapra nonota Mihovila Lučića, zvapovedeš i razveseliš jih? nega Anjel, za nevestu prišla Vicenca - Je, jako mi je žal, aš san potle fanj tega Marčeja r. 1804. od Marčeji zvana Cenašal ča bi jih sigurno bilo veselilo! Evo ne-Cenetini. Va stareh župneh knjigah jedan primjer; barba Jože Faglin je bil prvi član Cenetine familiji se spominje prezimenon Cetina, pa se vavek pital od 1734. leta, a va Ivetove 1749. Kako je kud su oni jedini Cetina va sred jardasova to vreme sako selo nosilo svoje prevega sela i od kud su prišli? Kad ga već zime, to prezime je samo ženidbun ni bilo, doznal san kako su pred više od moglo prit va neko drugo selo. Po ten dvesto let pul Jardas se familije nosile bi reć, da je neki z prezimenon Jardas prezime Jardas, samo je va gornjn dele ženidbun za neku Cenetinu hćer, to sela, va jenen kantune, bila familija Cetiprezime prnesal od Jardas Garićen. na-Barušini! Va Faglinoj familije je va to - Vidojka, sad ste i mane za to zaintrigivreme od se dece ostala živa samo jena rala. Veselilo bi me da nan se to posreći?! hćer, pa su je već od četrnaest let "kaparali" za mladića s te familije! Tako je va Arsene, reci mi ča sad ti pripravjaš? Faglinu familiju, ka je kod i druge nosila - Va plane mi je da po seh seleh Brnčiprezime Jardas, prišlo prezime Cetina ćeve županije, opišen saku staru famii tako do dana današnjega. Od kud je liju, onako kako vi to delate va Matice prišlo to prezime; još nisan doznal. Kad Viškovo z Ljetopisi. Jedino mi je žal ča ni je prezime Cetina bilo pul Jardas, Bre- skoro nikega ki bi mi još ča povedel. Mej zi još ni ni bilo. Po onen ča piše barba manun i onemi od keh san ja ča doznal Zvane Matijašev va svojoj Kastavšćine, i keh više ni, su dve generacije, ne preBrezu je zasnoval neki Mate od Marčeji z već zainteresirane za našu povjest, pa se svojun frajaricun. Se to lepo piše na 134 moran „oslonit” na ono ča znan, stare stranice njegove knjigi. Koliko san ja se knjigi i dokumenti. Do pred par let, san neč uspel doznat i povezat, bit će da je ja prihajal drugen po podatki, a sad druprezime Cetina na Brezu prišlo od Jar- gi prihajaju k mane, ma jih je se manje. das, morda slično kod i prezime Jardas? Vreme je brzo pasalo, a da još fanj tega Prezime Jardas na Brezu je prišlo tako ča nismo ni dotaknuli! je najprvo od Jardas čovek šal Kudejon - Ča ćete, kad se danas žive „na leteć”, i za zeta, a potla njegov sin od Kudeji za saki dan se se manje ima lazno na mire zeta na Brezu. Nego, Vidojka va vašen sest i pogovorit se.

33


B

jesnoća se spominje još u antičko doba a nazivali su je Hydrophobia. U srednjem vijeku sa oboljelima ili sa onima za koje se sumnjalo da su oboljeli od bjesnoće postupalo se krajnje nehumano. Takve nesretnike su lovili te ih gušili pa čak i vješali. Za njihovo ,,liječenje,, bili su zaduženi lovci, a služili su se željeznim ključem (ključ sv. Hubertusa) dugačkim 5-13 cm, išaranim različitim simbolima kojim su spaljivali ugrizne rane.

ropi je nema, dok je u Hrvatskoj zadnji slučaj bjesnoće kod čovjeka zabilježen 1964. godine. Za suzbijanje bjesnoće zaslužan je znameniti francuski kemičar Louis Pasteur (27.12.1822 + 28.9.1895.) koji je testirao svoje cjepivo protiv bjesnoće 6. srpnja 1885. prvi puta na dječaku koji se zvao Josep Meister kojeg je ugrizao bjesni pas. Liječenje je trajalo 10 dana nakon čega se pacijent oporavio i postao zdrav. Od tada su tisuće ljudi spašeni od te opake bolesti.

Najrasprostranjenija epizootija (životinjska zaraza i pomor većih razmjera) bjesnoće, pretežno među lisicama, zahvatila je gotovo cijelu Europu oko 1800. godine. Nakon Drugoga sv. rata u Jugoslaviji su zabilježene tri epizootije bjesnoće, koje su se pojavljivale u razmacima od po deset godina i to 1952. do 1953., 1962. do1963. i 1972. do 1974. godine. Posljednja se epizootija proširila gotovo na sva područja Jugoslavije pa je od tada salivatična (šumska) bjesnoća trajno prisutna i u Hrvatskoj.

Koji su znakovi bolesti?

O mogućoj pojavi i suzbijanju bjesnoće u našem kraju brine se LD ,,Lisjak,, iz Kastva. Lovno područje na kojem djeluje proteže se duž petrolejske ceste, preko Studene, Škalnice, Klane, Lipe do slovenske granice a na zapadu je omeđeno autocestom Rijeka-Rupa. Unazad nekoliko godina od deset odstrijeljenih lisica na ovom području samo je jedna bila pozitivna i otada nije zabilježen novi slučaj bjesnoće. U doba Domovinskog rata događale su se pojačane migracije životinja u Hrvatskoj. Sagledavajući to kao potencijalnu opasnost, iz Europske zajednice bilo nam je donirano cjepivo za suzbijanje šumske bjesnoće. Budući da se radi o skupoj metodi sada se uspijeva kontroliranim odstrjelom spriječiti bjesnoća kod lisica. Što je bjesnoća? Bjesnoća je smrtonosna infekciozna bolest centralnog nervnog sistema (dalje CNS) uzrokovana specifičnim neutropnim virusom. On je osjetljiv na toplinu i suhoću a otporan je prema hladnoći. To je antropozoonoza jer se primarno javlja kod životinja (domaćih i divljih) od kojih se slinom prenosi i na ljude i to uglavnom prilikom ugriza ili ogreba. Do zaraze također može doći ako zaražena slina dođe u izravan doticaj sa očima, sluznicom usta i nosa ili otvorenom ranom na koži. Slina životinje zarazna je već 4-5 dana prije pojave simptoma bjesnoće. Virus je patogen za sve životinje. Kod bolesnika oboljelog od bjesnoće, virus se nalazi u tkivu CNS te u slini. Bolest je najrasprostranjenija u Indiji i Centralnoj Južnoj Americi. Na sreću u Eu-

34

Vremensko razdoblje (inkubacija) od zaraze do prvih vidljivih simptoma bolesti kod ljudi, traje obično od 2-7 sedmica. Kod čovjeka bolest ima 3 stadija. U početku bolesti kod bolesnika se javlja osjećaj straha i nemira. Oko mjesta ugriza pojavljuju se parestezije, svrab i lagana bol. Taj stadij traje 1-2 dana. Drugi stadij započinje jakom razdražljivošću i preosjetljivošću na svjetlo i zvuk. Uz to bolesnik, pojačano izlučuje slinu te se pojavljuje bolna spazma (grčenje) mišića ždrijela i grkljana. Ovi spazmi se mogu lako izazvati pokušajem pijenja vode pa se zato bolesnik panično boji vode. Između grčeva bolesnici su potišteni mirni i imaju predosjećaj smrti. Stadij ekscitacije traje 5-7 dana. U trećem završnom stadiju javlja se kljenut donjih a zatim i gornjih ekstremiteta. Tada pacijent pada u komu i kroz 3-10 dana nastupa smrt zbog zatajenja disanja ili generalizirane paralize.

Koji su postupci medicinske zaštite nakon izloženosti bjesnoći? Nakon ugriza ili kontakta rane ili sluznice sa zaraženom slinom, da bi se umanjio rizik zaraze, kao prvo potrebno je ranu dobro isprati vodom i sapunom. Vrlo je bitno na kojem predjelu tijela je došlo do ujeda. Virus bjesnila ima jednu jako važnu osobinu koja utiče na daljnji tok bolesti. Ta osobina se ogleda u tome da je virus izrazito neutropan. To znači da ima visoki afinitet ka nervnom tkivu. Nakon ujeda može se dogoditi da se virus neposredno veže za periferna nervna vlakna, koja mu služe kao put ka CNS-u a naročit afinitet pokazuje za sivu supstanciju pa se obilno razmnožava u kori mozga. Ustanovljeno je da se virus penje do mozga 3-100 mm dnevno, stoga je jasno da su opasniji ujedi koji su bliže glavi jer je virusu potreban relativno manji put i kraći vremenski period da dođe do samog mozga.

Kako se bjesnoća liječi? Nema specifičnog lijeka za bjesnoću. Kod manifestne bolesti indicirano je sim-

ptomatsko liječenje. Cijepljenje je najvažnija mjera u kontroli i prevenciji bolesti.

Da li je moguć prijenos bjesnoće s čovjeka na čovjeka? Prenošenje bjesnoće sa zaraženog čovjeka na drugog čovjeka teoretski je moguća, jer se u slini nalazi uzročnik bolesti, ali takav način prijenosa u medicini nije zabilježen.

Kako zaštititi svoje kućne ljubimce? Ako imate psa ili mačku, redovito ih svake godine cijepite protiv bjesnoće. Držite svoje ljubimce u dvorištu a prilikom šetnje držite ih pod nadzorom i ne dopustite im nekontrolirano kretanje, naročito šumom. Uostalom zakon propisuje da se psi drže na povodcu i da moraju imati brnjicu. Držite ih podalje od nepoznatih mačaka i pasa jer možda nisu cijepljeni. Ako u blizini vaše kuće ili u vašem dvorištu primijetite životinju koja se čudno ponaša nazovite službu za kontrolu životinja lutalica.

Što ako vas ugrize domaći pas ili mačka? Ako vas ugrize bilo koja životinja, vrlo je važno odmah se javiti liječniku. U Hrvatskoj svi vlasnici pasa i mačaka dužni su cijepiti svoje kućne ljubimce protiv bjesnoće pa se smatra da je mala vjerojatnost da obole od bjesnoće. Ako vas ipak ugrize pas ili mačka, potrebno je provjeriti kod vlasnika da li je životinja redovno cijepljena. Zatim se treba obavijestiti epidemiološka služba, koja obavještava veterinarsku službu. Takvu životinju veterinarska služba promatra daljnjih 10 dana. Ukoliko se u tom periodu kod životinja ne razviju znakovi bjesnoće, nisu potrebni nikakvi specifični medicinski postupci kod ugroženog, osim obrade rane. Ako pas ili mačka pokazuju znakove bjesnoće ili se posumnja na bjesnoću ili je životinja pobjegla, potrebno je savjetovati se sa liječnikom i ukoliko je indicirano, dati antirabičan tretman. Razgovarao: Zlatko Krašković

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72


D. Brusić

R

ak dojke je najčešći zloćudni tumor žena. U Hrvatskoj godišnje oboli oko 2300, a umire oko 830 žena od raka dojke. Smatra se da u SAD-u svaka 8. žena, a u Hrvatskoj svaka 11. žena ima izgleda da oboli od raka dojke. Broj oboljelih i umrlih žena od raka dojke raste s dobi, najmanji je ispod 30. godine, najveći oko 80. godine života. Vjerojatnost da će se neki zloćudni proces pojaviti u određenom trenutku i u određene osobe korespondira s njegovim rizikom od razvoja u iste osobe. Među najvažnije faktore rizika za nastanak raka dojke ubrajaju se: ženski spol, starija dob, rana prva menstruacija tj. prije 12. godine, kasna menopauza nakon 50. godine, nerađanje ili kasno rađanje prvog djeteta, genska predispozcija, podaci o raku dojke u bliskih srodnika po ženskoj liniji (mama, sestra ili kćer) te osobni podaci o ranijem pojavljivanju raka dojke. Od manje važnih faktora treba spomenuti debljinu, nepravilnu prehranu, smanjenu fizičku aktivnost, pušenje, prekomjernu upotrebu alkohola. Muškarci imaju nizak rizik, svega 1% raka dojke se javlja u muškoj populaciji.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

U Republici Hrvatskoj slično kao i u mnogim drugim zemljama veliki zdravstveni problem predstavlja kasno otkrivanje raka dojke. Uspjeh liječenja zloćudnih tumora dojke je neusporedivo veći ako je tumor otkriven u najranijem stadiju kad je njegovo izlječenje veće od 90%. Metode za rano otkrivanje raka dojke su: samopregled dojki, klinički pregled, UZV pregled dojki i mamografija. Od 20. godine života svaka bi žena trebala jednom mjesečno vršiti samopregled, a od 35. godine klinički pregled jednom godišnje. Prva bazična mamografija bi se trebala snimiti s 40 godina ili s 35 godina kod rizičnih skupina. Mamografiju treba ponavljati svake 2 godine, a od 50. godine života svake godine. Ultrazvuk ima neke prednosti pred ostalim metodama kao što su izvrsna preciznost i apsolutna neškodljivost. Ultrazvučni pregled dojke u mladih žena daje nešto bolje rezultate od mamografije budući da je kod guste žlijezde otežana mamografska interpretacija. Zbog navedenog preporuka je najmanje jednom godišnje obavljati preventivni ultrazvučni pregled dojki.

Tel: 051 545 919 GSM: 098 171 9251 GSM: 099 801 0306 E-mail: sonja. pozgaj@ri.t-com.hr

35


Lazanje sa divljim lukom Sastojci: 150g suhih ili 400g svježih lazanja, 20 listova divljeg luka, Jedna ljutika (zeleni dio), 2.5dl slatkoga vrhnja, 2 žličice maslaca, sol, papar

Priprema: Oprane i osušene listove vlasca, medvjeđeg luka ili ljutike narezati na uske rezance. Operite i sitno nasjeckajte zeleni dio mladih lukova, a tjesteninu skuhajte „al dente“ u blago posoljenoj vrućoj vodi. Savjet: Svježe lazanje kuhajte približno 3 min, dok će suhima trebati 10-12 min. Postupak: U prikladnoj tavi na zagrijanom maslacu lagano popržite mlade lukove. Zalijte slatkim vrhnjem te začinite solju i paprom. Umak malo ukuhajte. Kuhane lazanje ocijedite (bez ispiranja) i odmah ih pomješajte sa polovicom umaka. Dekoracija: Tjesteninu omotajte oko vilice, tako savijenu prebacite na prikladne tanjure, nakapajte preostalim umakom i ukrasite listovima luka.

Domaće lazanje sa koprivom i istarskim sirom Sastojci: 200 g lazanja, 300 g mladih vršaka koprive, 1 češanj češnjaka, 2 žlice maslaca, Prstohvat ribanog muškatnog oraščića, sol, papar. 200g ribanog Istarskog sira

Priprema: Proberite i operite listove koprive, potom ih blanširajte u vrućoj vodi. Isplahnite ih ledenom vodom i dobro ocijedite. Lazanje skuhajte „al dente“ u dovoljnoj količini zakuhane posoljene vode. Postupak: U tavi zapjenite maslac pa na njemu okrenite listove koprive. Začinte ih češnjakom, muškatnim oraščićem, solju i paprom, te još jednom dobro protresite. Kuhane lazanje ocijedite, zatim ih primješajte pirjanim listovima koprive. Sve oprezno promješajte i odmah poslužite uz ribani Istarski sir.

Salata od šurli sa šparugama Sastojci: 500 g šurli sa šparugama, 200 g istarskog škripavca, 150 g kukuruza u staklenci (šećerac), 150 g šparuga (domaćih ili divljih), 1,5 dcl maslinovog ulja 1 dcl istarske malvazije, malo jabučnog octa, sol, papar

Priprema: Šparuge propirjajte na maslinovom ulju uz povremeno dodavanje istarske malvazije dok ne omekšaju, začinite solju i paprom. Odmaknite s vatre da se umak ohladi. U međuvremenu skuhajte šurle sa šparugama „al dente“. Ocijedite i istresite u široki pleh te im odmah dodajte izdinstane šparuge i pustite da se ohlade. Ohlađenim šurlama dodajte škripavac izrezan na kockice i kukuruz. Lagano začinite s octem i po potrebi malo maslinova ulja. Dobar tek!

Parićuje nan se vazam Dragi judi! Lepo vas pozdravjan. Parićuje nan se Vazam a ja kad se spametin Vazma dve stvari mi zajedin padu napamet: Pogača i šišor: Od pogači smo pisali lane pa se nećemo ponavjat a onaj kemu rabi recept neka poišće lanjski Glasnik. Mi ćemo ovisti put najprvo povedat od šišora. Kako ja iman puno knjig od kolači z celega sveta abadala san da se za Vazam dece sagdere poklanjaju simpatični kolači storeni od testa za boji kruh i ukrašeni z pituranen jajon. Mi delamo šišori, Njemci, zeci, Holanđani, barbića ki nosi jaje a Grki pletu njazlo. Ono ča je zajedničko su jako slični recepti za testo.

ŠIŠOR Rabi nan: 1/2 kila cveta, 1 kvas, kvarat litri mleka, pet deki putra, pet deki cukara, 1 jaje, malo soli i vanilin cukar. Cvet kladite va veću zdelu i va sredine storite škujicu. Tu kladite kvas, cukar i mlačno mleko i puste pokriveno da se malo zdigne. Va to dodajte si ostali

36 3 6

sastojki i omesite testo. Pustite ga da se zdiže još kvarat uri i parićano je za oplest šišori. Ne pozabite da je osnova sakega šišora piturano jaje a kako ćete ga oplest to pušćan vašoj mašte na voju. Dajte si truda aš vaša će dečina kot i si mi do kraja života pametit kako su dobivala šišori za vazam kad su bila mića.

Daje listajuć te moje knjige našla san recepti za kolači ki se peču baš za Vazam da san za Vas zibrala interesantan francuski recept za vazmenu tortu.

FRANCUSKA VAZMENA TORTA Za testo nan rabi: 1/2 kila cveta, 35 deki putra 15 deki cukara 2 žutanjka, malo soli i vanilin cukar. Od teh sastojki omesite prhko testo i kladite pol uri va frižider da počine. Za filu: 2 šalice riži,1 litra mleka, 20 deki cukara, 2 žlice putra, 4 jaja i 15 deki friškega sira, malo cimeta. Skuhajte riži na mleke. Va mjašni, do-

dajte putar. Posebe pomešajte cukar, jaja friški sir i cimet pa se dodajte rižon. Kalup za tortu obložite z ohlajenen teston a malo testa pustite za rešetku na vrhe. Na testo zilejte filu. Tortu po vrhe ukrasite z ostatkon testa kega razvajajte, narežite na trake i složite rešetku. Pecite na 200˚ C oko uru vremena. Potpuno ohlajen kolač pomalo oslobodite od kalupa za tortu i pocukarajte. Dobar tek! GLASNIK G GL LAS SNI NIK OPĆINE OPĆI OP ĆINE NE VIŠKOVO VIŠKO IŠŠKO KOV VO O BR. BR B R. 72 72


1 2 9 2 8 1 , 2 1 , & $ 7 , 1 7( 75 * 2 9 , 1 $ 7 2 1 ( 5 $ = $ 3 , 6 $ ČE

3

3

5 ,0 $ 0 2 ' 2 = 1 $ . ( + = = 2 D

● Stupari 28a ● Viškovo

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 72

37


preporučamo

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

www.halubajska-zora.hr

BELETRISTIKA ZA ODRASLE

STIPANOV, Josip: KNJIŽNICE I DRUŠTVO (pristup knjižnicama usmjeren je u prikazivanje i obrazlaganje da su one u svome ukupnom povijesnom razvoju ishod, rezultat i pokazatelj kulturne i uopće društvene zrelosti pojedine sredine, zajednice, razdoblja i društva u cjelini) MCWADE, John: VODIČ ZA COOL DIZAJNIRANJE (dizajnirajte brošure, logotipe, web stranice, posjetnice ...) BARAT, Tarra: JESTE LI JAČI OD STRESA? (priručnik za upravljanje stresom...) SACHER, Branka: MRVICE O HRANI (male zanimljive crtice o hrani kao i recepti razveselit će prvo vaše oči, a onda i želudac...)

KATE, Lauren: PALI ANĐEO (savršeno štivo za ljubitelje Sumraka, pa uživajte u napetosti, koja raste sve do eksplozivnog završetka) LINDQVIST, John Ajvide: PUSTITE ME UNUTRA (na originalan i fascinantan način ova psihološka drama prepliće priču o vampirima, buđenju ljubavi, kriminalu i raznim društvenim izopačenostima)

VOLENEC, Dubravka: KNJIŽNICA VAS MOLI DA ne ŠARATE PO KNJIZI... (zabilješke s rubnica knjiga...) JAKOVINA, Tvrtko: TREĆA STRANA HLADNOG RATA (priča o nevjerojatno ambicioznoj, često i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje...)

MEAD, Richelle: VAMPIRSKA AKADEMIJA (sestre po krvi, očaravajući debitantski roman koji objedinjuje fantastične elemente i moderno mjesto radnje)

STRUČNA ZA RODITELJE SCHUETZENHOEFER, Louis: SVE U IME LJUBAVI (pogreške majki zbog kojih djeca postaju nesretna i nesamostalna...)

LIKOVNE RADIONICE


Glasnik 72  

Glasnik Opcine Viskovo

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you