Page 1

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Prosinac 2010. • br. 71


U OKU KAMERE Knji탑nica halubajska zora:

Radovi nastali u likovnim radionicama za odrasle


s

Izdvajamo iz

adržaja: IZ RADA OPĆINE /2

• Atlas 14 - interaktivna kartaOpćine Viškovo na internetu • Prijedlog organizacije prometnih tokova područja naselja Viškovo 3 • Pilagodimo vožnju zimskim uvjetima • Komunalne aktivnosti • Plan rada i čišćenje dimnjaka

Analize/12 • Narušena ekonomska moć za razvoj gospodarstva

Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana Jelenje • Održana izborna skupština • Natječaji za najboje maškarani prostor

Knjižnica i čitaonica Halubajska zora/14 • Mjesec hrvatske knjige OŠ "Sveti Matej"/16 • Halubajska drama Župa sveti Matej/18 • Božićna čestitka • Godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima Halubajske mažoretkinje/24 • Brončane Halubajske mažoretkinje Turistička zajednica Općine Viškovo / 28 • Suvenir općine viškovo

Iz našeg kraja Oglasi www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 71 • prosinac 2010.

Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof. • Urednica: Doris Brusić • Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Foto Alex, Foto Matej, Iz arhive udruga • Tisak: Tiskara Meić d.o.o. • Naklada: 4 500 primjeraka • Slika na naslovnici: Iz likovne radionice Knjižnice Halubajska zora, autorica Branka Miočić


NAČELNIK OPĆINE VOŠKOVO - GORAN PETRC, PROF.

Prvi put od osnivanja Općina bilježi pad prihoda •Novim projektima ususret 2011. • Prioritetni zdravstveni i socijalni programi Dragi mještani Općine Viškovo! Zaokupljeni brigama, dan po dan, prošla je još jedna godina. Godina iza nas pokazala je dubinu krize u kojoj se nalazimo. Prvi puta od osnivanja Općine biti će zabilježen pad prihoda. Uzrok padu prihoda su izmjene Zakona o financiranju lokalne samouprave kojima su smanjena sredstva od poreza dohodak, kao i smanjenje gospodarskih aktivnosti. Smanjenje prihoda zahtjeva od nas racionalnije trošenje onoga što nam je na raspolaganju, ali i smanjenje ukupnih rashoda. U ovoj situaciji Općina Viškovo će prioritetno financirati programe socijalne i zdravstvene skrbi, kao i programe sporta i kulture namijenjene mladima. Tijekom godine donesena je Odluka o subvencioniranju boravka djece u dječjim vrtićima prema kojoj se s višim iznosima subvencionira boravak djece u dječjim vrtićima obitelji s nižim prihodima. Subvencioniranje boravka djece u dječjim vrtićima kojima prihodi po članu obitelji iznose više od 5 000,00 kuna je ukinuto. Ukoliko obitelj ima istovremeno dvoje djece u dječjem vrtiću drugo dijete ima pravo na subvenciju od 1350,00 kuna bez obzira na prihode obitelji. Treće dijete ima pravo na besplatan smještaj u vrtiću, kao i ostale zaštićene socijalne kategorije. Ukupna sredstva namijenjena za financiranje predškolskog odgoja nisu smanjena, ali su preraspoređena u korist

socijalno ugroženih obitelji i obitelji s nižim primanjima. Prema svim projekcijama ne planira se povećanje proračunskih prihoda u narednim godinama. Općina Viškovo, za sada pokriva sve preuzete obaveze i ne planira uvesti prirez. Gospodarstvo Općine Viškovo je do sada već nebrojeno puta dokazalo svoju izdržljivost i prilagodljivost novim uvjetima, stoga se nadamo da u narednoj godini neće doći do većeg zatvaranja poduzeća i obrta na području Općine Viškovo i otpuštanja mještana iz poduzeća u kojima su zaposleni. Pod tim uvjetom biti će moguće zadržati dosadašnju proračunsku potrošnju. Pred početkom izgradnje vrtića Krajem ove godine nalazimo se pred početkom izgradnje novog dječjeg vrtića za potrebe djece s područja Viškovo. U tijeku je javni natječaj za odabir izvođača radova. Rok izgradnje je četrnaest mjeseci. To je do sada najveća investicija Općine Viškovo i iznosi oko dvadeset milijuna kuna. U prvoj polovici iduće godine započeti će dugoočekivana isplata obeštećenja mještanima u krugu od 500 metara od deponija Viševac. U narednoj godini očekujemo početak izgradnje obilaznice Općine Viškovo, kao i konačno zatvaranje i sanaciju deponija Viševac. Spomenuo sam četiri najveća projekta koja će se realizirati ili čija će realizacija započeti iduće godine. Naravno da postoji još mnoštvo manjih ili većih zahtjeva čije rješavanje s pravom naši mještani očekuju od nas. Nadam se da ćemo u narednoj godini uspjeti učiniti prostor Općine Viškovo ugodnijim za život svih naših mještana. Blagdani su prilika da se odmorimo od svega što nas je pratilo u protekloj godini i posvetimo se onima koji su nam najdraži. Zaželimo jedni drugima ono što nam je najvažnije, zdravlje i slogu obiteljima. Želim vam ugodne božićne blagdane i sretnu Novu 2011. godinu! Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

2

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


RIJEČ PREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA

Gospodarska kriza uzima danak odluke vijeća

Dragi mještani Općine Viškovo, godina 2010. je pri kraju, a vjerujem da je većini, isto kao i meni, prohujala suviše brzo, ostavivši iza sebe previše neostvarenih želja i ideja. Na takav tijek događaja, kako u obiteljskim odnosima, tako i u državnim pa i općinskim, zasigurno je velikog i presudnog utjecaja imala gospodarska kriza, koja je posebice 2010. godine dostigla svoju kulminaciju, a koja će se zasigurno osjetiti i u nadolazećoj 2011. godini. Kriza je protresla sve strukture naše države, pa tako i Općine Viškovo, počevši od gospodarstva, socijale, zdravstva, pa sve do sporta i kulture, kao i svakog mještanina ponaosob. Svi smo osjetili, na ovaj ili onaj način, kako gospodarska kriza sustavno i nezadrživo nagriza svaki segment našega života, a posebice naš moral i samopouzdanje. Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća izglasan je proračun za 2011. godinu, pa je tim činom i formalno omogućen kontinuitet rada Općinskih tijela i svih ostalih korisnika proračuna. Ekonomska situacija uz recesiju neupitno se već odrazila na proračun za 2010. godinu., a u velikoj mjeri utjecat će i na proračun za 2011. godinu. Moja ocjena proračuna za 2011. godinu je možda i nebitna, odnosno mogla bi se protumačiti kao subjektivna i politički interpretirana, međutim, moram svakako naglasiti da sam zadovoljan načinom promišljanja većine vijećnika, koji su, prvenstveno gospodarsku, situaciju shvatili vrlo ozbiljno. Moje zadovoljstvo ovakvim promišljanjem vijećnika ima i segment zabrinutosti iz razloga što Općina Viškovo kao „lider“ u dosadašnjem gospodarskom profilu još uvijek nije preuzela i lidersku poziciju po pitanju izdvajanja za poticaje gospodarstvu, zdravstvu i socijali. Ovakva moja promišljanja možda i imaju idealističko-utopistički prizvuk, međutim, za razliku od komentara vijećnika prilikom usvajanja proračuna za 2010. god., kada su komentari vijećnika, na ovakve moje sugestije, bili od statusa „depresivnosti“ do statusa „nepotrebnosti“. Očito je da, moja upornost, argumentacija i dosljednost u promicanju ovakvih promišljanja, ali i razvoj opće ekonomske depresije, promijenila stavove većine vijećnika naspram poduzetništva i zdravstva, a nadam se da će uskoro i prema socijalnoj problematici.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

Bez obzira na političke trzavice, razmimoilaženja u pogledima i mišljenjima, moja promišljanja vođena realnošću i odgovornošću, bila su i bit će u punoj podršci razvoja gospodarstva, jer jako gospodarstvo je jedini garant ekonomske, socijalne i političke stabilnosti i neovisnosti, kako države, tako i lokalne samouprave. Jako gospodarstvo je i jedini garant stabilnog punjenja proračuna, a time i planiranju i realiziranju svih aktivnosti Općinske uprave, kao i svih ostalih proračunskih korisnika. Ovogodišnje aktivnosti Općinske uprave odvijale su se u okvirima proračunskih mogućnosti uokvirenih i podržavanih sa većinskom politikom Općinskog vijeća, kao i organizacionim i stručnim mogućnostima svih djelatnika Općinske uprave. Uvjeren sam da svaki mještanin Općine Viškovo ima svoj stav i svoje mišljenje o učinkovitosti i prioritetima aktivnosti koje su u 2010. godini provođene, a kako bi Općinsko vijeće što legitimnije i realnije davalo smjernice općinskom Načelniku i u narednim godinama, mještanima Općine Viškovo na usluzi stoji i Odbor za pritužbe i prijedloge građana, a također za bilo kakvu sugestiju i/ ili primjedbu Predsjednik Općinskog vijeća prima mještane u prostorima Općine Viškovo svakog utorka u vremenu od 16,00 do 18,00 sati.

13. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 30. rujna 2010.

• Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o subvenciji boravka djece u ustanovama predškolskog odgoja 14. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 21. listopada 2010.

• Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Viškovo za 2010. godinu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. g.

• Odluka o prethodnoj suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Viškovo

• Zaključak o prihvaćanju Programa rada Savjeta mladih Općine Viškovo

• Odluka o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika

• Odluka o davanju suglasnosti Općinskom načelniku za potpisivanje Dodatka I. Sporazumu o sufinanciranju izgradnje II. i III. dionice ceste Ž 5025 Rujevica Marčelji od 12. listopada 2007.

Vjerujem da smo svi pred kraj godine pomalo i umorni od svih životnih, obiteljskih, poslovnih i inih obaveza, kao i da smo upravo zbog tih obaveza možda i ponekad zaboravili posvetiti dovoljnu količinu pažnje svojim najbližim i najmilijim. U svoj toj strci i zbrci koju nam suvremeni tempo života nosi, a koju mi lakovjerno i nonšalantno prihvaćamo, nadmećući se, uglavnom, sami sa sobom, i ciljevima koji u većini slučajeva nisu ostvarivi, zapostavljamo ono najvrijednije, ono zbog čega sve to i radimo, a to je ljubav najmilijih, zdravlje i zadovoljstvo.

• Odluka o razrješenju i imenovanju

S tog razloga poželio bih svim mještanima Općine Viškovo, u svoje osobno ime i u ime Općinskog vijeća Općine Viškovo, da im predstojeći Božićni blagdani, ali i čitava nadolazeća Nova godina bude prožeta bogatstvom ljubavi, zdravlja, mira i zadovoljstva.

15. sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 2. prosinca 2010.

Predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo Igor Rubeša

predsjednika Odbora za zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša i energetske učinkovitosti

• Odluka o razrješenju i imenovanju člana Odbora za zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša i energetske učinkovitosti

• Odluka o imenovanju člana Upravnog vijeća Centra za brdsko – planinsku poljoprivredu Primorsko-goranske županije

• 3. izmjene i dopune proračuna Općine Viškovo za 2010.godinu i projekcije za 2011. i 2012.

• 3. izmjene i dopune programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2010. g. Nastavak na sljedećoj stranici

3


odluke vijeća

• 3. izmjene i dopune programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2010. godine

• 3 izmjene i dopune programa izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2010. godine

• Izmjene programa javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Općine Viškovo u 2010. godini

• Izmjene programa javnih potreba u obrazovanju i kulturi Općine Viškovo u 2010. godini

• Izmjene socijalnog programa Općine Viškovo za 2010. god.

• Odluka o izboru izvoditelja za održavanje groblja Viškovo – vodoinstalaterski radovi tijekom 2010.

• Odluka o izboru izvoditelja za postavku prigodne iluminacije i dekoracije za Novu 2011. godinu i karneval 2011. godine

• Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o groblju

• Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim djelatnostima

• Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju Stožere zaštite i spašavanja Općine Viškovo

• Analiziralo je stanje sustava zaštite i spašavanja na području Općine Viškovo u 2010. godini i donijelo Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Viškovo u 2011. g.

• Proračun Općine Viškovo za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu

• Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2011. god.

• Plan razvojnih programa za razdoblje 2012. – 2013.

• Program javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Općine Viškovo za 2011. godinu

• Program javnih potreba u obrazovanju, kulturi i religiji za 2011. g.

• Program javnih potreba u socijali i zdravstvu Općine Viškovo za 2011.

• Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2011. g.

• Program godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2011. godine

• Program izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2011. godine 4

ATLAS 14

- Interaktivna karta Općine Viškovo na internetu

M

odernizacija postojećeg geoinformacijskog sustava, tj. GIS-a Općine Viškovo, nakon više od četiri godine kontinuirane suradnje s Geodetskim zavodom Rijeka d.o.o., rezultirala je unaprijeđenim webGIS preglednikom na službenim stranicama Općine Viškovo – www.opcina-viskovo.hr naziva ATLAS 14. Moderan, brz i veoma jednostavan GIS za korištenje obuhvaća slojeve digitalnog orto-fota, tj. avionskog snimka iz zraka od ožujka 2010. godine, zatim mrežu ulica i kućnih brojeva, te naposlijetku, prostornog plana uređenja Općine Viškovo. Korisnik može u bilo kojem trenutku i s bilo kojeg mjesta pristupiti gore navedenim podacima na način da uključuje i isključuje teme po želji, identificira i pretražuje obilježja na karti te, u konačnici, ispisuje dijelove karte u željenim mjerilima. Djelatnici Općine Viškovo imaju na uvid

još jednu temu zaštićenu korisničkim imenom i lozinkom.To je evidencija naplate komunalne naknade gdje su svaka kuća i svaki korisnik povezani s prostorom te, na odgovarajući način, grafički prikazani na interaktivnoj karti. Tijekom 2009. i 2010. godine nadogradnja geoinformacijskog sustava tekla je u smjeru izrade cjelovite baze svih nerazvrstanih cesta na području Općine Viškovo sa terenskim prikupljanjem relevantnih podataka o cestama: širina i stanje asfalta, suženja, nogostupi, upojni bunari, javna rasvjeta i sl. Prikupljeni su podaci i o javnim šternama te dječjim igralištima i parkovima. Budući da se podaci prostora neprestano mijenjaju, Općina Viškovo ulaže napore u kontinuirano održavanje svih prostornih i neprostornih podataka s ciljem očuvanja "svježih" i točnih podataka u svojim bazama.

Popis stanovništva u 2011. godini

P

opis stanovništva, kućanstava i stanova najveće je statističko istraživanje kojem je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, popisom se prikupljaju podaci o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima. U Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, provodi se svakih 10 godina, a popisuju se tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanovi. Popis će se provesti u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. godine. Da bi se popis proveo,

• Popis će se provesti u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. godine • Kuće i zgrade moraju imati istaknuti broj

neophodno je da kuće i zgrade imaju istaknuti broj. Građani koji nemaju istaknuti kućni broj neće se popisati, prema Državnom zavodu za statistiku. Krajnji rok za postavljanje kućnih brojeva je veljača 2011. godine. Temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu i Statuta Općine Viškovo 2007. godine donesena je Odluka o komunalnom redu u kojem stoji da svaka zgrada mora biti obilježena kućnim brojem, u protivnom, ako ne obilježi zgradu kućnim brojem fizička osoba će biti kažnjena sa 1.000,00 kn a pravna sa 2.000,00 kn. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


iz rada općine

Učenicima i studentima Općina Viškovo dodijelila 88 stipendija

D

ana 19. studenog 2010. godine u Domu hrvatskih branitelja održano je potpisivanje ugovora o stipendiranju učenika i studenata za šk. god. 2010./2011. Općina Viškovo odobrila je 88 stipendija od toga 57 za učenike srednjih škola, 23 za studente na fakultetima u Rijeci i 8 stipendija za studente na fakultetima izvan Rijeke. Stipendija za učenike srednjih škola iznosi 300 kn, za studente u Rijeci 500 kn, a za studente izvan Rijeke 700 kn. Stipendije su dobili sljedeći učenici: Tamara Dokmanović, Ivan Ezgeta, Elena Vrban, Melisa Fatić, Edita Harčević, Domagoj Štefan, Iva Marincel, Antonijo Marincel, Dino Delač, Andre Tibljaš, Mario Tibljaš, Helena Drmić, Ivana Balukčić, Natalija Pavlović, Marina Brković, Marina Krčalić, Andrea Kresović, Iva Blažević, Tina Tomić, Anđela Čančar, Tamara Žic, Ivan Sušanj, Kristina Petrić, Josipa Katić, Anja Antunović, Antonio Kožul, Marija Dujmović, Andrej Brletić, Luka Rukavina, Kristina Ru-

kavina, Lorena Džido, Adriana Sušanj, Kristina Klasan, Dorjana Dodić, Ivona Marić, Laura Fumis, Martino Džido, Nataly Baljak, Branimir Peraić, Antonia Bezjak, Marko Pavičić, Martina Barbarić, Katarina Mihelić, Tamara Jurdana, Ivana Milardović, Daria Jardas, Dubravka Šmidler, Nikol Kitić, Irena Bagić, Anamarija Širola, Karlo Brnelić, Tea Keser, Monika Jakir, Marta Zaher, Corina Ivkić, Mia Perica, Lucija Abramović. Studenti u Rijeci: Jelena Maras, Andrea Rubeša, Marko Petrić, Armin Bećirević, Jasmina Mišković, Tatjana Šepac, Martina Ljubotina, Patrik Nikolić, Daria Valenčić, Andrea Kitić, Anamarija Plazonić, Nadia Tresoglavić, Mirta Lučić, Dragan Kordić, Sandra Vagaja, Gordan Dorčić, Ivana Bertović, Marin Jurjević, Ivan Ivanovski, Damir Vučko, Sandra Kvaternik, Silvester Ninić, Ana Marija Sertić. Studenti izvan Rijeke: Ivana Vrban, Ivo Skorup, Aleksandra Stojaković, Franjo Jurišić, Dea Brunović, Dajana Marelja, Bojana Mikelenić i Ivan Gnjidić.

POKLON PAKETI ZA DJEDA BOŽIĆNJAKA

P

rigodni božićni darovi i ove godine bit će podijeljeni najmlađoj i najstarijoj populaciji na području općine Viškovo. Za osobe starije od 75 godina i teško bolesne bit će podijeljeno 585 paketa.

P

rigodne darove očekuju i najmlađi, a kao i svake godine njih će darovima obradovati Djed Božićnjak, koji će posjetiti vrtiće na području općine i osnovnu školu, dok će ostaloj djeci, na temelju prethodnih prijava, darove podijeliti 14. prosinca na prigodnoj zabavi u školskoj sportskoj dvorani.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

• UKRATKO • UKRATKO • UKRATKO • NABAVKA ŠKOLSKIH KNJIGA Za nabavku školskih knjiga u osnovnim školama za 2010. godinu utrošeno je 85.950,00 kuna za 90 učenika. POMOĆNIK U NASTAVI

Z

a troje učenika (jednog u OŠ „Dolac“ i dvoje u OŠ „Sveti Matej“) osigurana su dva pomoćnika u nastavi. U tu je svrhu do kraja 2010. godine osiguran iznos od 24.000,00 kuna, dok je za 2011. godinu predviđen iznos od 68.000,00 kuna. Osnovna je zadaća pomoćnika u nastavi (asistenta) neposredna podrška učeniku u razredu (uz razrednu učiteljicu), kojom mu se pomaže u uključivanju u razredni kolektiv, svladavanju socijalno-psiholoških prepreka i usvajanju prilagođenih nastavnih sadržaja. Pomaže mu se u ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada: izrađuje posebne materijale, individualno podučava, usmjerava njegovu pažnju, podučava metodama samonadzora, radi na jačanju samopouzdanja, podizanju stupnja tolerancije, prihvaćanju od strane drugih učenika itd.

5


PRIJEDLOG ORGANIZACIJE PROMETNIH TOKOVA • Prometna organizacija područja naselja Viškovo 3, obuhvaća prostor zapadno od ŽC5025 i južno od ŽC5021 do područja gradskog deponija Sovjak. Zahvat obuhvaća zone naselja Vozišće, Široli, Gornji Jugi, Donji Jugi, Milohni i Furićevo

N

a predmetnom području, postojeća mreža prometnica, sa izuzećem perifernih cesta ŽC5025 i ŽC5021, po karakteru funkcioniranja i korištenja ima ulogu kolnopješačke komunikacije, a u kategoriji nerazvrstanih cesta. Ulice su uske, dvosmjerne, zavojite i nepregledne, a u većini slučajeva ograničene ogradnim zidovima okućnica, pa kod prometovanja vozila u oba smjera uz prisutnost pješaka, dolazi do nemogućeg mimoilaženja vozila i riskantnih situacija za pješake, a naročito djece. Neplanska izgrađenost naselja, kao i nedostatak odgovarajućih prometnica, uzrokuju da predmetno područje uglavnom egzistira kao stambeno naselje s individualnim obiteljskim malim poduzetništvom, za koje se predpostavlja da neće prerasti u veliko frekventno prometno područje. Postojeće prometnice, koje su nekad bile makadamske staze, sada su • jednoasfaltne komunikacije u funkciji svih prometsmjernim nih potreba naselja. U većem dijelu navedenih prometom naselja, ulice su zaglavne, pa se iste moraju kodo veće ristiti kao dvosmjerne ceste, međutim na sreću sigurnosti takve komunikacije nisu većih dužina pa nema u prometu značajne količine prometa. Prijedlog organizacije prometnih tokova Temeljni principi uređenja prometa na javnim cestama za prometovanje vozila i pješaka na istoj razini, sa nedovoljnim i promjenjivim poprečnim presjekom, je jednosmjerna regulacija sa ograničenjem brzine kretanja, ograničenjem kategorije vozila i najavom kretanja pješaka na kolniku. Ovakav način regulacije smanjuje i ograničava tranzitni promet kroz naselje, te povećava sigurnost prometa pješaka. Na jednosmjernim prometnicama se u kretanju pješaka očekuje opasnost nailaska vozila samo iz jednog smjera, a na raskrižjima sa cestama višeg reda smanjuje se broj konfliktnih točaka, te povećava protočnost prometa na cesti višeg reda, zbog anuliranja čekanja na odvozu prema uskim nerazvrstanim cestama. Iz navedenog i utvrđenog stanja postojećih prometnica na terenu, izrađen je grafički crtež prometnih tokova unutar zahvata navedenih zona naselja, koji sa perifernim cestama (ŽC5025 i ŽC5021) omogućuje unutarnju prometnu cirkulaciju i međusobnu povezanost. Predložena organizacija prometa maksimalno zastupa jednosmjerni tok prometa na svim ulicama gdje je to moguće provesti. Uvođenjem jednosmjernih ulica, nastojalo se sa manjim kružnim tokovima, pojednostavniti privoze i odvoze pojedinim stambenim zonama. S obzirom na postojeću raspoloživu prometnu mrežu, poprečne dimenzije ulica i dužine preglednosti, neke ulice su morale zadržati dvosmjerni promet, jer su zaglavne ulice (tkvz. “sljepe ulice”), bez obzira što nema ni minimum tehničkih uvjeta za dvosmjerni promet. Povećati kvalitetu funkcioniranja prometa Rješenje koje je prikazano grafičkim crtežom kao "prijedlog organizacije prometnih tokova" unutar zone zahvata, povećava kvalitetu funkcioniranja prometa cijele zone u postojećim uvjetima, što će sa novom odgovarajućom prometnom signalizacijom, u interesu cijelog područja zahvata povećati sigurnost 6

prometa, uvesti pravila reda i ponašanja u prometu, te maksimalno prilagoditi pravilima i normama prometne regulacije u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na javnim cestama. Ukoliko bi se zahtijevalo i dalje zadržavanje dvosmjernog prometa na cijelom predmetnom zahvatu ili pojedinim dijelovima ulica, prema Zakonskim pravilima i normama za dvosmjerni promet mora se pristupiti adekvatnom građevinskom zahvatu za

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


PODRUČJA NASELJA VIŠKOVO 3

proširenje ulica na min. 5,5o m, sa min. jednim pješačkim pločnikom širine 1,75 m. Budućim razvojem naselja i stjecanjem novih mogućnosi, izgradnjom ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, može se izvršiti odgovarajuća preregulacija prometa. Do tada potrebno je da korisnici i stanovnici predmetnog područja prihvate i uvažavaju novi režim prometa, koji je od globalnog interesa cijele zone zahvata, a naročito sigurnosti pješaka u prometu.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

N

a rješenje koje je prikazano grafičkim crtežom kao "prijedlog organizacije prometnih tokova" mogu se uložiti primjedbe Općini Viškovo, Upravnom odjelu za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju, Viškovo, Vozišće 3. Primjedbe se dostavljaju osobno u Pisarnicu Općine ili putem pošte, najkasnije do 31. 12. 2010. godine.

7


PLAN Z I M S K E S LU Ž B E

8

PRIORITETI POSIPAVANJA I ČIŠĆENJA SNIJEGA NA NERAZVRSTANIM PROMETNICAMA U OPĆINI VIŠKOVO ZA 2010./2011.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


komunalna problematika

PRILAGODIMO VOŽNJU

ZIMSKIM UVJETIMA • Kako bi se omogućilo što sigurnije odvijanje prometa izrađen je program uklanjanja snijega i leda te čišćenja i posipavanja nerazvrstanih prometnica na području općine Viškovo • Poduzimanje mjera za provođenje javnog reda smatra se obvezatnim i od javnog interesa za sve mještane. (Sukladno Odluci o komunalnom re du 55., 56., i 57. Sl. novine 16/96.)

O

perativnim planom i mjerama za provedbu utvrđuje se: - Prema preporuci općinskih i komunalnih službi i programu potreba za čišćenjem i posipavanjem, snijega smatra se kada padne 5 cm snijega.

- Nerazvrstane prometnice, putevi čiste se isključivo zbog mogućnosti prometovanja redovnih autobusnih linija te prilaza pješaka do autobusnih stanica. - Vozači svih osobnih i drugih motornih vozila koji se koriste prometnim pravcima dužni su vožnju prilagoditi vremenskim uvjetima (po mogućnosti – ne voziti), jer suprotnim postupanjem preuzimaju osobnu odgovornost za nastale štete. Molimo mještane da svoja vozila parkiraju izvan prometnica i putnih pravaca kako bi se moglo pristupiti čišćenju i posipavanju kada nastupe navedeni uvjeti. - Za svojevoljno prometovanje nerazvrstanim prometnicama i putevima u vremenu snježnih padalina ili smrzavanja tla prometnica, Općina Viškovo ne snosi odgovornost za nastale štete (vozila, objekata i sl.) Općina Viškovo upozorava vlasnike svih poslovnih i stambenih objekata, da ispred stambene zgrade očiste snijeg i posipaju nogostup te time osiguraju nesmetano i sigurno kretanje pješaka. Također, molimo građane da uklone snijeg s krovova zgrada, kada postoji mogućnost da padanjem s krova snijeg ugrozi sigurnost pješaka.

1. Mehaničko čišćenje etažnih, sabirnih i montažnih dimnjaka u zgradama, uračunato vađenje i odnošenje čade: - svjetlog promjera do 0 200 - svijetlog promjera do 0 200-0 700

- svijetlog promjera do 0 200-0 700

80,00 kn/kom

100,00 kn/kom

5. Mehaničko čišćenje kotlova centralnog grijanja od 100-400 kW

200,00 kn/kom

6. Ispaljivanje dimodnih kanala

50,00 kn/sat

7. Čišćenje dimovodne cijevi: - do 0 200

10,00 kn/m 20,00 kn/m 20,00 kn/m

9. Detaljan pregled ispravnosti dimnjaka i izdavanje atesta: - do 0 200 od 0 200 - 0 700

180,00 kn/kom 180,00 kn/kom

10. Pregled: dimovodnog kanala ventilacionog kanal sa izdavanjem pismenog atesta

20,00 kn/kom 20,00 kn/kom

11. Radni sat dimnjačara za sve radove koji nisu obuhvaćeni cjenikom

100,00 kn/sat

12. Pregled novoinstaliranog kotla centralnog grijanja: a) do 100 kW b) do 400 kW 13. Mjerenje emisije dimnih plinova u pećima i kotlovima Napomena: u cijene nije uračunat PDV

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

5,00 kn/kW 2,00 kn/kW 80,00 kn/kW

Ukupno:

Područje Mladenići: • Mladenići, Trtni, Bujki, Biškupi, Brtuni: 29., 30., 31. 12. '10. te 3. i 4. 01. '11. Područje Saršoni: • Benčani, Skvažići, Saršoni, Lučići: 5., 7., 8. 01. '11. • Zorzići, Globići, Klići, Garići: 10., 11., 12., 13., 01. '11. • Ronjgi, Marićeva draga: 14. i 15. 01. '11.

60,00 kn/kom

4. Mehaničko čišćenje kotlova centralnog grijanja do 100 kW

8. Čišćenje kanala od kotla do dimnjaka

Područje Viškovo: • Viškovo, Vozišće: 22., 23., 24., 27. i 28. 12. '10.

• Marčelji, Melišća, Vršak: 22., 24., 25. i 26. 01. '11.

50,00 kn/kom

- od 0 200 - 0 700

Područje Marinići: • Turkovo, Pehlin, Plasi, Lučinići: 6., 7. i 8. 12. '10. • Lučinići, Straža: 9., 10. i 11. 12. '10. • Marinići draga, Mučići: 13., 14., i 15. 12. '10. • Marinići: 16. i 17. 12. '10. • Stupari, Petrci, Blažići: 16., 17., 18., 20., 21., 22. 12. '10.

Područje Marčelji:

80,00 kn/kom

3. Mehaničko čišćenje štednjaka i sobnih peći

Radnik: Aleksandar Paunovski

JED. CIJENE

70,00 kn/kom

2. Mehaničko čišćenje etažnih, sabirnihi montažnih dimnjaka u zgradama, uračunato vađenje i odnošenje čade u terminu van godišnjeg plana čišćenja: - svijetlog promjera do 0 200

NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO (6. 12. 2010. - 31. 01. 2011.)

Područje Kosi: • Ferenci, Kosi: 17., 18., 19., 20. i 21. 01. '11.

C J E N I K D I M NJ A Č A R S K I H U S L U G A DIMNJAČARSKE USLUGE

Plan rada i čišćenje dimnjaka i uređaja

1.327,00 kn

Od 26. do 29. 01. '11. – obavljanje zaostalih radova na svim područjima Radnik: Antonio Staničić Područje Mavrinci: • Štefani, Trampov breg, Bezjaki: 6., 7., 8., 12. '10. Područje Viškovo: • Kapiti, Donji Jugi, Gornji Jugi: 9., 10., 11., 13., 14., 15., 16., 17. 12. '10. • Furićevo, Juraši, Široli, Brnasi, Dovičići: 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. 27. i 28. 12. '10. Područje Sroki: • Peščićići, Donji Sroki, Kulići, Valjani: 29., 30., 31. 12. '10. te 3. , 4. 5., 7. i 8. 01. '11. • Gornji Sroki, Mavri: 10., 11., 12., 13., 14., 15., 17., 18. 01. '11. Područje Marčelji: • Ilovca, Vrtača, Pogled: 19., 20. 21., 22. i 24. 01. '11. Od 25. do 29. 01. '11. – obavljanje zaostalih radova na svim područjima Dimnjačarska radnja "PAUN" Mome Paunovski, KRK

9


komunalna problematika KOMUNALNE AKTIVNOSTI NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO U STUDENOM I PROSINCU 2010.

Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Stručni suradnik: Marin Kaštelan, dipl. ing. građ.

Asfaltiranje prometnica

U

sklopu godišnjeg plana održavanja javnih i nerazvrstanih prometnica izvode se aktivnosti na asfaltiranju predmetnih prometnica ukupne dužine cca 1.700,00 m. Vrijednost predviđenih radova je 593.150,00 kn (bez PDV-a).

Održavanje javnih površina

R

edovito se izvode sljedeće aktivnosti na održavanju javnih površina (zelene površine, šetnice, dječija igrališta, spomenici i sl.): uređenje cvjetnih gredica, izrabljivanje površina od suhe trave, lišća i raznog smeća, košnja travnate površine i prihrana, sadnja i orezivanje živice, uklanjanje suhih i bolesnih grmova i grana iz krošnji i sl.

Odvodnja oborinskih voda

Z

apočeli su radovi na rješavanju odvodnje oborinskih voda sa nerazvrstanih prometnica i sanaciji potpornih zidova. Ugovorna vrijednost radova iznosi 158.625,00 kn (bez PDV-a).

10

Uređenje interijera stare škole Marčelji

N

a objektu stare škole Marčelji započeli su obrtnički radovi na uređenju interijera objekta. Stara škola Marčelji je kulturno i društveno sjedište naselja (korisnici prostora Mjesni odbor Marčelji i više udruga koje djeluju na području općine). Radi kvalitetnijeg rada korisnika prostora pristupilo se sljedećim radovima: izmjena građevinske stolarije i bravarije, uređenje sanitarnih čvorova, ličilačko-soboslikarski radovi, razni zidarski radovi. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


MO MARČELJI

Ususret novim ak vnos ma Poštovani mještani, konačno je nakon dugogodišnjeg čekanja došlo vrijeme za uređenje stare škole u Marčeljima, a preuredit će se sanitarni čvorovi, vanjska i unutarnja stolarija, zidovi, parketi. Radovi bi trebali trajati do polovice prosinca ove godine. Nakon obavljenih radova i uređenja stvorit će se preduvjeti za korištenje prostorija za razne aktivnosti, a trenutno se dogovara uvođenje aerobika (pilatesa). Prije nekoliko tjedana postavljena je zaštitna ograda oko košarkaškog igrališta kraj stare škole te je igra puno sigurnija, a sigurniji su od lopte i parkirani automobili. Ovim putem moram apelirati na roditelje čija se djeca igraju na igralištu kraj stare škole da ne uništavaju novouređene prostore, ogradu i igralište. Nažalost, svjedoci smo razbijanja i uništavanja, stolova, stolica, ograde i sl. U slučaju da se uništavanje bude i dalje nastavljalo biti ćemo prisiljeni obavijestiti o tome nadležne službe. Kao i svake godine, obilježili smo Martinju, blagdan mladog vina zahvaljujući gostoprimstvu gostione Ferdinand. Martinja je ove godine prošla u zabavno-edukativnom karakteru. Svoja vina je izložilo dvadesetak vinara našega kraja. Vina je degustirao naš poznati enolog Tomislav Pavlešić dipl. ing. koji je porazgovarao i savjetovao svakog vinara. Nakon degustacije mještane smo, zahvaljujući našem vijećniku Ivanu Kardumu, počastili friganim ribicama, a zabavljali su nas naši muzikanti. I ove godine smo za naše najmlađe pripremili predstavu za djecu koja će se 12. prosinca održati u prostorijama stare škole u Marčeljima. Predstavu pod nazivom Bugo i Jura - eko avantura održat će Ri-teatar.

Blagdan mladog vina uz razgovor i savjetovanje s enologom Tomislavom Pavlešićem dipl. ing.

Općini Viškovo uputili smo plan i program djelovanja za 2011. godinu, kojim smo obuhvatili i komunalnu problematiku vezanu uz naše područje, kao što su: nastavak gradnje sportskog centra u Marčeljima (tribine, natkrivanje joga), izgradnja autobusnog okretišta na Pogledu, izgradnja ogranka vodovodne mreže u naselju Klići, rješavanje raznih problema u ulici Vrtače prema već dostavljenom prijedlogu, uvođenje putokaza (Ulica i kućni broj) za ogranke po ulicama, asfaltiranje puta „Kalić“ - „petrolejska cesta“, uređenje općinskog terena na raskrižju na Pogledu, rješavanje tekuće problematike prema dopisima (rasvjetna tjela, kontejneri i sl.), te plan raznih društvenih događanja, od kojih nam već prvo događanje „Mići zvončari pul Marčeji“ slijedi u siječnju sljedeće godine.

Svim našim mještanima želim Čestit Božić i sretnu Novu 2011. godinu. Josip Begonja predsjednik VMO Marčelji

IZ RADA SAVJETA MLADIH OPĆINE VIŠKOVO

Od plesa do edukacije

S

avjet mladih Općine Viškovo ugostio je u rujnu ove godine glumce Gradskog kazališta Jastrebarskog koji su izveli urnebesnu komediju A. Šenoe „Ljubica“ i sve prisutne nasmijali do suza. Gledatelji su mogli uživati puna dva sata u izvrsnoj glumi amaterskih glumaca iz Jastrebarskog.

tečaja održat će se 11. prosinca, a želja svih članova Savjeta i polaznika je da se tečaj nastavi i u idućoj godini.

Besplatan tečaj standardnih i latino američkih plesova

Tijekom prosinca, posebice zbog nadolazećih blagdana, Savjet mladih će na različite načine (letci, led display…) u sklopu svoje akcije „Mladi u prometu“ ukazati na veliki problem stradavanja mladih u prometu, čemu su najčešći uzroci alkohol, neprimjerena, brzina, neiskustvo vozača.

Svake subote od 25. rujna u Domu Marinići održavao se besplatan tečaj standardnih i latino američkih plesova u organizaciji Savjeta mladih Općine Viškovo. Polaznici tečaja svake subote marljivo su učili osnove bečkog i engleskog valcera, foxtrota, disco hustela, cha-cha-chaa, salse, sambe, rock n` rolla. Tečaj plesa pokazao se kao vrlo dobar način da mladi kvalitetno iskoriste svoje slobodno vrijeme, rekreiraju se, zabavljaju i sklapaju nova prijateljstva. Posljednji sat u ovoj sezoni GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

Akcija "Mladi u prometu"

Koncertom grupe L˙amour koji će se održati 18. prosinca u Domu hrvatskih branitelja, dobrotvornim prilozima pomoći ćemo socijalno ugroženim obiteljima s područja općine Viškovo.

Daliborka Udović

11


POSLOVANJE GOSPODARSTVA VIŠKOVA PO DJELATNOSTIMA U 2009. G.

NARUŠENA EKONOMSKA MOĆ ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA

Piše: Tomislav Blažić, dipl. ek. predsjednik Odbora za gospodarstvo TABLICA 2.

U Glasniku Općine Viškovo br. 70 prikazali smo zbirne pokazatelje uspješnosti viškovskog gospodarstva za 2009. g. U ovom broju u tabeli 2. prikazujemo: broj tvrtki, gubitak iznad kapitala u 2009. g., te visinu potraživanja, za svaku od 16 djelatnosti. Kod djelatnosti B i P, broj tvrtki u odnosu na 2008. g. nije se mijenjao. Kod djelatnosti A, F, H, I, J, M, Q i R došlo je do povećanja za 29 tvrtki. Kod djelatnosti C, G, K, L, N i S došlo je do smanjenja 17 tvrtki ili ukupno u gospodarstvu Viškova do povećanja za 12 tvrtki ili 3,3%. Gubitak iznad kapitala jedino nije ostvaren u djelatnostima A i K u kojima djeluju svega 4 tvrtke, dok su sve ostale djelatnosti zajedno iskazale 42.430.000 kn gubitka iznad vrijednosti svoje imovine. Iako je 2008. taj gubitak iznosio 27.842.000 kn u 2009. povećao se za 52,4%. Potraživanja u gospodarstvu Viškova u 2009. povećana su za 2,2 puta, što je značajno djelovalo i na iskazivanje gubitka kod 160 tvrtki, što čini 42,1% od 380 trgovačkih društava. BROJ TVRTKI, DOBIT, GUBITAK I KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI REZULTAT Male tvrtke koje čine 99,47% gospodarstva Viškova zbog ostvarene manje dobiti za 23,3% i veći gubitak za 42,3% ostvarile su konsolidirani financijski rezultat od svega 28,6% prošlogodišnjega. Srednja poduzeća ostvarila su svega 23,3% prošlogodišnje dobiti, a uz to još su ostvarila i 658.000 gubitka, pa je njihov konsolidirani financijski rezultat svega 6,4% od ostvarenog u 2008. g. OSTVARENI FINANCIJSKI REZULTATI U Tabeli 4. u 2009. veće rashode od prihoda ostvarile je 9 djelatnosti: B, F, H, I, L, N, Q, R i S. Najgore je prošla djelatnost L-Poslovanje nekretninama, čiji je konsolidirani financijski rezultat 16,5 puta lošiji od 2008. čemu je glavni krivac utjecaj ekonomske krize. Prerađivačka industrija C – ostvarila je svega 87% konsolidiranog rezultata iz 2008. dok je građevinarstvo ostvarilo veće rashode od prihoda i godinu završilo s 7,7 puta većim gubitkom. Trgovina kao najjača djelatnost u Općini završila je ipak godinu pozitivno, ali svega 33,5% od prošlogodišnjeg rezultata. Djelatnost Q-Zdravstvena zaštita još je značajno povećala negativne rezultate za novih 55,4% i prolazi najgore unutar gospodarstva. Ukupno gospodarstvo Viškova u 2009. ostvarilo je konsolidirani financijski rezultat na zabrinjavajućih 26,9% nivoa prošle godine. Iz Tabele 5. vidimo da u gospodarstvu Viškova u tri djelatnosti: C-Prerađivačka industrija, F-Građevinarstvo i G-Trgovina i popravak motornih vozila, gdje je zaposleno 83,7% radnika, ostvareno je u masi i najviše dobiti, ali manje nego 2008. za 12.228.060 kn. Istovremeno je ostvaren veći gubitak za 5.178.000 kn. Tako se u ovim djelatnostima

12

PODRUČJE DJELATNOSTI

BR. TVRTKI INDEKS % '08. '09.

GUBITAK IZNAD KAPITALA 2009.

POTRAŽIV. 31. 12.

1 1 62 81

2 1 59 94

200,0 100,0 95,2 116,0

0 34.000 3.979.000 10.475.000

130

124

H- PRIJEVOZ I SKLADIŠT. 9 I - PRUŽANJE SMJEŠTAJA, PRIPREME I USLUŽ.HRANE 16 J- INFORMACIJE I KOMUN. 6 K – FINAN. DJEL. I OSIG. 3 L- POSLOVANJE NEKRET. 14 M- STRUČ.ZNAN. I TEH. DJEL. 26 N- ADMIN. I POM.USLUŽ DJEL. 3 P- OBRAZOVANJE 2 Q- ZDRAV. ZAŠ. I SOC. SKRB 2 R- UMJETNOST, ZABAVA I REK. 2 S- OSTALE USLUŽNE DJEL. 10 UKUPNO 368

10

95,4 111,1

10.585.000 315.000

69.000 26.000

90.000 26.000

130,4 100,0

21 7 2 11 31 2 2 3 4 7 380

131,2 116,7 66,7 78,5 119,2 66,7 100,0 150,0 200,0 70,0 103,3

6.169.000 49.000 49.000 18.000 0 0 0 0 0 486.000 0 0 1.524.000 0 0 99.000 0 0 140.000 0 0 8.136.000 0 0 404.000 0 0 66.000 20.000 0 42.430.000 465.000 1.023.000

100,0 220,0

A-POLJOP., ŠUMARSTVO B- RUDAR. I VAĐENJE C- PRERAĐIVAČKA IND. F- GRAĐEVINARSTVO G - TRGOV. NA V. I M., POP. MOTOR. VOZILA I MOTOC.

2009. 0,0 0,0 0,0 858.000

INDEKS %

2008. 0 0 56.000 245.000

350,2

TABLICA 3. u 000 IND- GUBITAK U 000 IND- KONSOL.FINANC. REZ. INDDOBIT U 000 PRIJE POREZ. EKS PRIJE OPOR. U 000 EKS VELIČINA BROJ PRIJE OPOREZ. EKS 2008 2009. % 2008. 2009.. % 2008. 2009. % TVRTKE TVRT. ZAPOS MALA 378 1.850 54.764 44.416 81,1 25.265 35.964 142,3 29.499 8.452 28,6 SREDNJA 2 99 3.909 910 23,3 0 658 0 3.909 252 6,4 VELIKA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 UKUPNO 380 1.949 58.673 45.326 77,3 25.265 36.622 144,9 33.408 8.704 26,0 TABLICA 4. u 000

zbog utjecaja DOBIT GUBITAK KONS. FIN. REZUL. INDEKS % krize izgubilo DJELAT- UK.PRIH. UK.RASH. PRIJE PRIJE 2009. 2008. OPOR. OPOR. NOSTI najmanje A 8.107 7.756 351 0 +351 + 53 662,3 17,4 milijuna B 1.321 1.667 0 346 -346 - 63 - 549,2 C 173.244 159.641 16.164 2.566 +13.598 + 15.631 87,0 kn. Od njih F 129.626 133.536 6.020 9.926 -3.906 - 552 - 707,6 troje jedino G 637.586 631.506 18.664 12.581 + 6.083 + 18.158 33,5 je građeH 11.637 12.594 121 1.078 - 957 - 230 - 416,0 I 16.791 18.175 470 1.854 - 1.384 - 716 - 193,3 vinarstvo J 3.656 3.179 589 112 + 477 + 982 48,6 godinu zavr- K 1.589 1.208 381 0 + 381 + 345 110,4 L 2.992 3.659 151 818 - 667 + 43 - 1.651,2 šilo s većim M 13.575 13.274 2.074 1.773 + 301 + 1.975 15,2 gubitkom od N 149 198 0 49 - 49 -7 - 700,0 P 1.786 1.657 208 78 + 130 + 89 146,1 ostvarene Q 7.238 12.379 53 5.195 - 5.142 - 3.309 - 155,4 dobiti za R 713 801 48 136 - 88 + 3 -3.033,3 10.225 kn po S 2.381 2.459 34 110 - 76 - 102 - 74,5 26,9 zaposlenom. UKUPNO 1.012.391 1.003.689 45.328 36.622 + 8.706 + 32.298 Ukupno gospodarstvo ostvarilo je pozitivan, ali zabrinjavajući konsolidirani financijski rezultat od svega 4.467 kn po zaposlenom. Najgore su prošle djelatnosti: B-Rudarstvo i vađenje, te N-Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, jer nisu ostvarile niti kunu dobiti uz visoki gubitak po zaposlenom. BILANCA STANJA NA DAN 31. PROSINCA 2009. god. Ukupna pasiva u Tabeli 6 smanjena je za 1,3%, jer su se kapital i rezerve povećale za 10,8%, dok su dugoročne, kratkoročne obveze i vremenska razgraničenja ispod prošlogodišnjega nivoa. U Tabeli 7 vidimo, da je najveće povećanje u aktivi ostvareno kod stavke Gubitak iznad kapitala i to čak za 58,4%, dok je Dugotrajna imovina povećana za 2,5%. Ukupna aktiva krenula je u stagnaciju i manja je 1% od prethodne godine, zbog smanjenja vremenskih razgraničenja i pada vrijednost Kratkotrajne imovine. UMJESTO ZAKLJUČKA 1. U 2009. godini gotovo svi parametri koji pokazuju ekonomsku efikasnost gospodarstva nastavili su s daljnjim pogoršanjem. Koeficijent tekuće likvidnosti pao je od 1,22 na 1,16, koeficijent financiranja pao je od 2,42 na 2,18, koeficijent obrtaja ukupne imovine pao je od 1,24 na 1,06, ekonomičnost ukupnog poslovanja od 102,79 na 100,87, rentabilnost prometa bruto od 2,37 na minus

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


TABLICA 5. BR. ZADJELAT- BR. TVRTKI. POSL. NOST A B C F G H I J K L M N P Q R S UKUPNO

2 1 59 94 124 10 21 7 2 11 31 2 2 3 4 7 380

14 4 457 382 792 25 78 16 6 10 64 1 11 73 5 11 1.949

DOBIT PO GUBIKONSOL. FIN. INDEKS NETO INDEKS TABLICA 6. u 000 ZAPOSL. TAK PO REZUL. PO % PLAĆA % VRSTE KAPIStanje na dan 31. 12. Indeks Struktura u % TALA I OBVEZE 2008. ZAPOSL. ZAPOSL 2009. 2008. 2009. % 0 + 25.071 561,2 2.262 57,9 Kapital i rezer. 25.071 279.967 310.302 110,8 27,92 31,21 0 86.500 - 86.500 2.036,4 1.988 50,9 Dugoroč. obv. 258.348 234.513 90,8 25,76 23,59 35.369 5.615 + 29.754 666,1 3.933 100,7 Kratkor. obveze 455.233 441.631 97,1 45,39 44,43 15.759 25.984 - 10.225 328,9 3.354 85,9 9.373 7.649 81,6 0,93 0,77 Vrem. razgranič. 23.566 15.885 + 7.681 171,9 4.329 110,9 994.095 99,1 100,00 100,0 Ukupno pasiva: 1.002.921 4.840 43.120 - 38.280 956,9 3.235 82,8 6.026 23.769 - 17.743 497,2 2.900 74,3 36.812 7.000 + 29.812 667,4 4.965 127,2 63.500 0 + 63.500 1.421,5 3.750 96,0 15.100 81.800 - 66.700 1.593,2 3.376 86,5 TABLICA 7. u 000 32.406 27.703 + 4.703 105,3 3.893 99,7 VRSTA IMOVINE 2008. 2009. Indeks 0 49.000 - 49.000 1.196,9 1.987 50,9 % 18.909 7.091 + 11.818 264,6 3.472 88,9 424.853 435.932 102,5 Dugotrajna imovina 726 71.164 - 70.438 1.676,8 3.572 91,5 544.040 510.963 93,9 Kratkotrajna imovina 9.600 27.200 - 17.600 494,0 2.401 61,5 6.186 3.086 49,9 Vremenska razgranič. 3.090 10.000 - 6.910 254,7 2.726 69,8 27.842 44.114 158,4 Gubitak iznad kapitala 23.257 18.790 + 4.467 100,0 3.904 100.0 1.002.921 994.095 99,1 Ukupna aktiva:

0,86, a rentabilnost prometa neto od 2,37 na minus 0,03, a rentabilnost vlastitog kapitala od 9,91 na minus 0,11.

socijalna skrb ostvarila je neznatnu dobit, uz vrlo visoki porast gubitka i ako ovako nastavi ne piše joj se dobro.

2. U viškovskom gospodarstvu 30 tvrtki, sedam manje nego prošle godine, ostvarilo je izvoz u vrijednosti od 53.580.000 kn, što je više nego prethodne godine za 5,3%. Uvoz je ostvarilo 57 tvrtki (jedna manje) u vrijednosti od 164.170.000 kn. što je manje čak za 62%. Odnos između izvoza i uvoza još uvijek veći je za 3,0 puta u korist uvoza, dok je 2008. g. bio veći 5,2 puta.

4. Kapital i rezerve gospodarstva u 2009. g. povećane su za 10,8% i čine u bilanci pasive 31,2%. Smanjene su dugotrajne obveze za 10,1% i čine 23,6% kapitala, a kratkotrajne za 3,1% i čine 44,4% kapitala. Kod aktive bilance gospodarstva dugotrajna imovina povećana je za 2,6%, a kratkotrajna je smanjena za 6,4%.

3. Iz Tabele 5. vidimo da je djelatnost B-Rudarenje i vađenje ostvarilo najveći gubitak po zaposlenom i nula dobiti. Poslovanje s nekretninama ima veliki ostvareni gubitak po zaposlenom, ali i 5,4 puta manju dobit po zaposlenom. Najuspješniji su K-Financijske djelatnosti i osiguranje, koje su iskazale značajni dobitak i nula gubitka. Djelatnost Q-Zdravstvena zaštita i

5. Gubitak iznad kapitala, što je najgore, veći je čak za 58,4% u odnosu na 2008. čime je ekonomska moć za razvoj gospodarstva ozbiljno narušena. Gospodarstvo Viškova, iako ima znatno bolje rezultate poslovanja od gospodarstva Županije, nikada nije ostvarilo lošije rezultate nego 2009. godine.

Aktivnosti Srpskog kulturnog društva Prosvjeta

OČUVANJE TRADICIJE I FOLKLORA SRPSKE NACIONALNE MANJINE

A

ktivnosti Srpskog kulturnog društva Prosvjeta usmjerene su na animiranje pripadnika srpske nacionalne manjine u kulturno umjetničkom suživotu sa svim stanovnicima općine Viškovo. Društvo djeluje u Vatrogasnom domu u Gornjim Srokima i to svake nedjelje od 15 do 23 sata. U tom terminu pjevačka grupa Pododbora Viškovo uvježbava točke za nastupe u gostovanjima, a također djeluje i sekcija za stolni tenis i šahovska sekcija. Za manifestacijsku djelatnost SKD Prosvjeta pododbor Viškovo koristi prostor Doma Hrvatskih branitelja. Dosadašnje aktivnosti SKD Prosvjeta, pododbor Viškovo su: - U 10. mjesecu 2009. godine održana je prva svečana manifestacija – gostovanje ansambla Sveti Nikola iz Rijeke. - 14. 01. 2010. povodom pravoslavne srpske nove godine i dana naše manjine u općini Viškovo ugostili smo KUD Izvor i SKD Prosvjetu pododbor Rijeka. - Za dan Općine Viškovo 17. 04. 2010.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

Rijeke sa ansamblom Sveti Nikola.

ugostili smo KUD Sevdalije (Bošnjaci) iz Rijeke i SKD Prosvjetu iz Rijeke. - 28. 08. 2010. organiziran je posjet pravoslavnom manastiru Gomirje povodom pravoslavne Svete Gospojine. Izletu se odazvao veliki broj članova te je sa Viškova krenuo pun autobus. - Za dan Svetog Mateja zaštitnika Općine Viškovo, u Domu hrvatskih branitelja po prvi put učestvuje pjevačka grupa pododbora Prosvjete iz Viškova, a ugostili smo dječju grupu SKD Prosvjeta pododbor Krnjak, Pjevačku grupu SKD Prosvjeta pododbor Gomirje te tradicionalno goste SKD Prosvjeta iz

Navedenim aktivnostima SKD Prosvje- Goran Janković, ta nastoji očuvati tra- predstavnik srpske diciju i folklor srpske nacionalne manjine nacionalne manjine. u Općinskom vijeću Od općinskih vlasti SKD Prosvjeta pododbor Viškovo ima podršku za svoje programe a i njihovi predstavnici pozivani su na sve naše manifestacije. Bolji suživot Aktivnostima SKD Prosvjete pododbora Viškovo uspjeli smo postići dobru atmosferu i svakako bolji i kvalitetniji suživot sa domicilnim stanovništvom i ostalim žiteljima ove općine. U narednom periodu održat će se izbori za Srpsko narodno Vijeće Općine Viškovo gdje će SKD Prosvjeta dati svoje kandidate, te nastojati da kroz sve ove institucije dođu do svojih prava što im je zajamčeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina a sve u cilju boljeg suživota sa svima.

13


UDRUŽENJE OBRTNIKA VIŠKOVO-KASTAV-KLANA-JELENJE

ODRŽANAIZBORNA SKUPŠTINA •Funkcija predsjednika i u narednom mandatu povjerena je dosadašnjem predsjedniku Željku Blažiću.

G

odina 2010. je izborna godina, te su stoga sva Udruženja obrtnika, Područna obrtnička komora Primorsko-goranske županije i Hrvatska obrtnička komora bili dužni do kraja listopada organizirati konstituirajuće Skupštine za mandatno razdoblje 2010.-2014. godine. Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje održalo je konstituirajuću sjednicu Skupštine 27. listopada 2010., u Poduzetničkom domu u Saršonima.

Dječje likovne radionice Da je bilo nešto divlje u zraku vidi se iz naših uradaka. Na predmete su se preselile žirafe, slonovi, krokodili... Još jedna kreativna likovna radionica s upotrebom novih materijala je iza nas, pa do idućeg, možda opet divljeg, druženja, pozdrav iz Knjižnice. Izložbe

Nakon konstituiranja Skupštine u novom sazivu, za predsjednika Udruženja obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje u narednom mandatu izabran je dosadašnji predsjednik Željko Blažić. Za potpredsjednike su izabrani Damir Grohovac za Općinu Viškovo, Jagoda Marčelja za Općinu Jelenje, Valter Štemberger za Općinu Klana, te Goran Saftić za Grad Kastav.

U Središnjoj knjižnici u Marinićima, u sklopu obilježavanja "Matejne", otvorena je izložba dječjih radova MMC-a iz Klane, nastalih na kreativnim radionicama tijekom ljeta. Nastavak je to uspješne suradnje s MMC Klana, započet prije nekoliko godina, a nastavljen i u zajedničkim likovnim radionicama i druženju djece U Upravni odbor Udruženja obrtnika imenovani su predsjednici dviju susjednih općina. sekcija: Ivana Seršić, Igor Laco, Dean Mladenić, Nenad Klaić, Goran Saftić, Loris Valjan, Sandra Abramović, Nenad Dukić, Milorad Mičetić. Osnivanje Udruženja, proisteklo je iz želje i potrebe za sagledavanjem zajedničkih potreba, interesa, te potpomaganja daljnjeg razvoja velikog broja obrtnika i malih poduzetnika koji djeluju na području četiri jedinice lokalne samouprave. Obim djelatnosti Udruženja, nakon jedanaest godina djelovanja, sve je veći i sudjeluje u svim segmentima života općine Viškovo, Klana i Jelenje, te grada Kastva, ali i šire. Na konstituirajućoj sjednici govorilo se o dosadašnjim aktivnostima Udruženja obrtnika, ali i o brojnim planovima i projektima koje se želi realizirati u 2011. godini.

NATJEČAJ ZA NAJBOJE MAŠKARAN POSLOVNI PROSTOR Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje u mnogobrojna maškarana događanja uključuje se i ove godine natječajem za najbolje maškaran poslovni prostor na području triju općina – Viškova, Jelenja i Klane, te Grada Kastva. Svi obrtnici i poduzetnici koji prigodno, u duhu tradicije našeg kraja, urede svoje poslovne prostore, te se prijave u Udruženje obrtnika, na broj telefona: 051/297-926 ili putem e-maila udruzenje.obrtnika@gmail.hr biti će u konkurenciji za vrijedne nagrade. Rok za prijave je 1. 03. 2011. Komisija će obići prijavljene poslovne prostore, fotografirati, te će u sklopu manifestacije paljenja Pusta u Viškovu, 8. 03. 2011. biti proglašeni oni najbolji. Dragi obrtnici i poduzetnici, čekamo Vas maškaraneh!

14

Mjesec Nacionalni kviz za poticanje čitanja – Nagrada Josipu Sušnju

U

Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja sudjelovalo je nekoliko članova. Tema ovogodišnjeg kviza bila je Biološka raznolikost, a iz naše Knjižnice nagrađen je Josip Sušanj. Dječji vrtići "Viškovo" i "Zvončica" u posjeti knjižnici

S

tarija grupa DV Viškovo je s tetom Dijanom i Natali posjetila Ogranak naše Knjižnice. Nakon upoznavanja s radom Knjižnice, pažljivo su pratili čitanje priče o medvjediću i pripremama za zimski san koju im je pročitala knjižničarka. Umjesto pozdrava dogovorili smo se da ćemo se ubrzo vidjeti... GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


knjižnica halubajska zora

Suradnja Knjižnice i Turističke zajednice Općine Viškovo nastavlja se otvaranjem izložbe s natječaja za najkarakterističniju fotografiju i suvenir Općine Viškovo. Izložbi su prisustvovale gospođe koje su dobile prvu, drugu i treću nagradu u natječaju za izbor suvenira Općine Viškovo. Predstave Nostalgična ljubavna priča vratila nas je pjesmom, plesom i glumom u dobra stara vremena... Glumci, pjevači i plesačice Vokalno-instrumentalnog ansambla "INTERMEZZO" oduševili su halubajsku publiku.

Na Interliberu Na međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber, 11. studenoga, ravnateljica je prisustvovala obilježavanju 50. obljetnice donošenja prvog Zakona o bibliotekama. Predstavljena je i kampanja Hrvatskog knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu, a time je i po prvi puta, u godini kada Hrvatsko knjižničarsko društvo slavi 70. obljetnicu osnutka, 11. studeni obilježen kao Dan hrvatskih knjižnica. Uz knjižničare iz cijele Hrvatske, bio je i predstavnik Ministar-

stva kulture. U nastavku je predstavljena knjiga dr. sc. Josipa Stipanova Knjižnice i društvo Ideal Natale Stručna posjeta sajmu Idea Natale u Udinama, "prikupila " je niz novih ideja za naše buduće likovne radionice. Humanitarne akcije Knjižnica je s dvadesetak radova koji su nastali u nizu likovnih radionica za djecu i odrasle, na poziv Udruge "Halubajki" sudjelovala u humanitarnom koncertu za pomoć bolesnom Edinu.

hrvatske knjige Za Mjesec hrvatske knjige 2010. posjetila nas je sa svojim tetama, srednja skupina djece iz DV "Zvončica". Nakon pročitane prigodne slikovnice "Petra se priprema za božić" i veselog razgovora o predstojećim blagdanima, vesela skupina vratila se u svoj vrtić.

Druženju s Planinarskim društvom Viškovo

I

Rožica va koloreh mavrice

P

redstavljanju nove slikovnice: Rožica va koloreh mavrice, Tatjane Udović, prisustvovali su predškolci iz DV "Maza" sa svojim tetama. Veselo prijepodne u Knjižnici brzo je proteklo u čitanju priča i razgovoru s našom mladom spisateljicom. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

Josip Sušanj - Nagrada u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja

ovaj Mjesec knjige protekao je u druženju s Planinarskim društvom Viškovo. Godina biološke raznolikosti dočarana nam je usponom na Triglav u prezentaciji Srđana Brnčića. Uživali smo u prekrasnim stjenovitim planinskim, ponekad svega petnaestak cm širokim planinskim stazama. Na Triglavu su uz Srđana bili i: Branka Blažić, Matija Host i Kristijan Vidas. 15


KRAJEM STUDENOGA OŠ „SVETI MATEJ“ ODRŽALA JE U PANSIONU „ŠMRIKA“ PROMOCIJU SVOG PRVOG FILMA, RADA UČENIKA OŠ „SV. MATEJ“

Piše: Tatjana Udović

„HALUBAJSKA DRAMA“

S

cenaristice Halubajske drame Katarina Mihelić i Antonia Jelovica ispričale su nam da su na ideju o snimanju filma došle iz šale. Tu su šalu srećom prihvatili kolege iz razreda i škole te njihova razrednica prof. Vali Božić i ravnatelj škole prof. Josip Crnić. Prošlogodišnje učenice osmoga razreda su se tada prihvatile svoje zamisli i dale sve od sebe kako bi je zaista sprovele u djelo. Primorsko-goranska županija raspisala je natječaj Samoorganiziranja mladih u lokalnim zajednicama, na kojega su se učenici prijavili i dobili financijsku potporu za provedbu svoje kreativne ideje. Scenaristice su rekle da je ideja za uradkom filma uvijek postojala, no da sve do sada nisu imale poticaja da je provedu u djelo. Rekle su da je snimanje filma bilo dosta zahtjevno, ali nisu ni u jednom trenutku željele odustati već samo ići dalje do svog cilja. A cilj je bio poticaj mladima na druženje i zajedništvo kao i prihvaćanje ljudi iz drugih sredina, ljudi drugih vjera i kultura što je prikazano u samom filmu. “Najprije smo se nas dvije zagrijale za to“, rekle su nam Katarina i Antonia, „a onda smo obavijestile i cijelu školu o našoj ideju. Bilo je dosta dobrovoljaca iz drugih razreda koji su nam se priključili, a kad smo okupile ekipu, nas dvije smo počele pisati scenarij.“

„Halubajska drama“ priča je o djevojčici Lani koja dolazi iz velikog grada Londona u malo mjesto kod djeda i bake, što otvara problematiku koja zaokuplja današnje društvo – problem u obitelji uzrokovan rastavom braka koji djeluje na emotivno i psihičko stanje djece, preseljenje iz grada u selo, integracija pojedinca u novo društvo i novu kulturu. U realizaciji „Halubajske drame“ pripomogli su još i Općina Viškovo, Pizzerija „Podroom“, Frizerski salon „Klaić“, Pansion „Šmrika“ i Gradski kolodvor Rijeka koji su omogućili prostor za snimanje pojedinih scena, te Knjižara i foto video studio „Matej“, koji je snimio film. Glumci „Halubajske drame“ ispričali su da im je bilo zabavno glumiti u filmu, no pomalo naporno jer su neke scene morali i više puta ponavljati, a bilo im je i malo neugodno pošto su, između ostaloga, glumili i emotivna zbivanja poput zaljubljivanja i ženidbe. Poticaj za osnivanje filmske radionice Nakon uspješnog prvog filma, učenici su sada puni elana te se planiraju i dalje baviti glumom i filmskom umjetnošću, a

16

U filmu glume: Katarina Mihelić, Ivan Brkić, Matej Mrša, Jelena Mulac, Daria Jardas, Stefano Blažić, Renato Črnjar, Ivana Blašković, Antonia Jelovica, Lucija Abramović, Nataša Mesaroš-Gurgurić, te Marija Vukelić i Marica Brala, a film je sniman pod stručnim vodstvom prof. Vali Božić. OŠ „Sv. Matej“ planira osnovati i filmsku radionicu. Ravnatelj škole OŠ „Sv. Matej“ prof. Josip Crnić izrazito je ponosan na uspjeh učenika u ovom, kako kaže, velikom projektu. On ističe da je najveća vrijednost projekta to što su ga osmislili sami učenici te su ga sami i prijavili na županijski natječaj. Primorsko-goranska županija je prepoznala kvalitetu učeničkog projekta te ih je financijski podržala. Učenici su se trudili i učinili najbolje u relativno kratkom roku pomoću tehnike koju su imali na raspolaganju. „Njihova ideja se pretvorila u stvarnost, što je najljepši trenutak na zadovoljstvo svih nas.“ Ravnatelj Crnić navodi kako je snimanje filma obuhvatilo općinu i školu, prikazalo dio današnje kulture, što je svakako dobro za promidžbu samog Viškova. Ističe da će ovaj projekt biti poticaj drugim učenicima i novim generacijama za kreativnim radom, a najavljuje i moguće osnivanje filmske sekcije u školi. „Ova je generacija probila led, a film će biti prikazan u školi svim učenicima čime ćemo potaknuti učeničko stvaralaštvo, a mi, nastavnici i ja kao ravnatelj, pružit ćemo im potporu koliko god to bude u našoj mogućnosti.“ GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


iz rada udruga DVD Halubjan

Edukacijom do kvalitete Operativne aktivnosti i osposobljavanje Na vatrogasnom poligonu u Šapjanama započeo je s radom simulator plamenih udara, tzv. „vrući trening“ koji služi za što realističniji prikaz svih faza razvoja požara zatvorenog prostora. U njemu su trojica pripadnika DVDH vježbali kretanje i tehnike gašenja u ekstremnim uvjetima u zatvorenom prostoru, gdje se temperature dižu preko 250°C. Gašenje nije jedino područje djelovanja vatrogasne službe: u urbanim sredinama kod nas, kao i u ostalom razvijenom svijetu, količina požara i ostalih intervencija (spašavanje, opasne tvari, tehnološke nesreće, nesreće u prometu...) kreće se u približnom omjeru 1:1. Prateći suvremene trendove, DVD Halubjan svoje pripadnike osposobljava i za djelovanje u „nepožarnim“ uvjetima:

Požarna sezona

jedno vatrogasno odjeljenje osposobljeno je za spašavanje iz dubina i s visina. Jednotjedni tečaj obuhvatio je tehnike penjanja, spuštanja, izrade sustava za sidrenje i podizanje. Natjecanja DVD Halubjan bio je domaćin vatrogasnom natjecanju djece u povodu zaštitnika općine, Sv. Mateja. Natjecateljska odjeljenja iz DVD Kastva, Halubjana, Krasa, Škrljeva i Klane morala su zbog loših vremenskih uvjeta održati svoje vježbe s brentačama u garaži. Jesen je tradicionalno rezervirana za vatrogasna natjecanja odraslih, koja se provode u svrhu provjere spretnosti i znanja iz osnovnih taktičkih postupaka te u svrhu raz-

U razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna ove godine deset pripadnika Vatrogasne postrojbe, tijekom šest dana velike i vrlo velike opasnosti vršilo je dežurstva, motrenja i ophodnje teritorijem Općine Viškovo. Tijekom 108 sati dežurstva, vatrogasnim vozilom prošlo se ukupno 290 km općinskim prometnicama, izrečeno je osam opomena zbog kršenja odluke o zabrani paljenja na otvorenom prostoru te je intervenirano na jednom požaru baje za smeće. Aktivnosti su koordinirane s JVP Rijeka koja je stožerna vatrogasna postrojba za područje općine. mjene iskustava među vatrogascima. Natjecateljsko B odjeljenje sudjelovalo je na slijedećim natjecanjima gdje su postigli slijedeće rezultate: - županijsko vatrogasno natjecanje odraslih, Krk, 9/10 mjesto - memorijal „Goran Gašparac-Pupin“, Delnice, 5/7 mjesto - dvije vatrogasne grupe natjecale su se na III. memorijalu „Riječke vatre“, Rijeka. Ekipa D. Matanić - K. Černok osvojila je 9/20 mjesto, a Runić D.-Kereković N. (19/20). Ostale aktivnosti

Ekipa DVD Halubjana na natjecanju u Delnicama

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

Tradicionalna suradnja i pomoć za potrebe ostalih udruga na području Općine i ove je godine nastavljena osigu-

17


Božićna čestitka „Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin!“ Lk 2, 11 ranjem biciklističke utrke za BBK Kvarner te prijevozom paketa za akciju Crvenog križa „Solidarnost na djelu“. Ove godine pojačana je međunarodna suradnja u smjeru pripreme hrvatskog vatrogastva za ulazak u Europsku uniju. U tim aktivnostima učešće ima i DVD Halubjan putem svog pripadnika koji je tijekom godine sudjelovao: - na tečajevima iz područja zaštite i spašavanja EU u visokoj vatrogasnoj školi u Rimu i Europskoj komisiji u Bruxellesu, - na I. konferenciji europskih građanskih udruga o zaštiti i spašavanju u Hvaru, u organizaciji Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatske udruge kriznog menadžmenta, Hrvatskog Crvenog križa i Veleučilišta Velika Gorica, - u radu europskog Centra za monitoring i informiranje (MIC) u Bruxellesu, kao dežurni vatrogasni časnik tijekom požarne sezone. MIC je ustrojbena jedinica odjela Europske komisije nadležnog za koordinaciju i pružanje odgovora u katastrofama koji djeluje kao centar za prikupljanje podataka, sastavljanje i distribuciju informacija u svezi nesreća, prima i sastavlja zahtjeve za pomoći te ih prosljeđuje državama sudionicama Mehanizama EU za civilnu zaštitu na razmatranje, među kojima je i Hrvatska. Tajnik DVD Klaudijo Filčić, bacc.ing.admin.chris.

18

O

vogodišnju božićnu čestitku svim ljudima dobre volje, započet ćemo riječima psalmiste 'Raduj se, nebo, i kliči, zemljo' (Ps 96, 11). Zaista, ima se čemu svatko od nas Bogu zahvaliti, ali i u svom životu nadati. Ne živimo samo za ovozemaljska materijalna dobra – koliko god ona bila potrebna za našu opstojnost – već i za život vječni, kojemu svi smjeramo i kojemu se kao kršćani nadamo. Čovjek opterećen vlastitim slabostima i manama, teško je mogao ući u bilo kakav odnos s Bogom. Međutim, tako je to nekoć bilo, kako to veli sveti pisac 'Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu' (Heb 1, 1-2). Danas nam naša grješnost više ne stoji kao zapreka u odnosu s Bogom, jer smo silaskom Sina Čovječjeg zauvijek razrješeni spone tih grijeha. Anđelov navještaj pastirima, unio je radost u srca priprostih čuvara u njihova srca. I danas nama Bog progovora ponaosob svakome, naviješta nam Ljubav svoga Sina! To je poruka koja treba svakome od nas unijeti miru u srce i progovoriti nam o sreći novorođenog kralja, koja neće biti prepoznata ukoliko ne budemo imali one 'golubinje bezazlenosti' (Mt 10, 16), kao što su je imali priprosti pastiri. Boga možemo prepoznati i doživjeti tek u poniznosti i jednostavnosti pred osobnim Bogom. Tek tada, moći ćemo biti istinski svjedoci našega novorođenog Spasitelja! U ovom duhu sreće, ljubavi i mira, želimo svim stanovnicima župe i općine Viškovo, obilje blagoslova i mira za Božićne i novogodišnje blagdane! vlč. Ivan Nikolić, župnik vlč. Matija Žugaj, ž. vikar

RASPORED SVETIH MISA KROZ BOŽIĆNO VRIJEME Nedjelja, 26. 12. 2010. Sv. Stjepan

Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati. U 11,30 sv. Misu predvodi Nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić

Ponedjeljak, 27. 12. 2010. Sv. Ivan

Misa samo u 7,30 sati

Od 27. – 30. 12. 2010.

Misa samo u 7,30 sati

Petak, 31. 12. 2010.

Mise u 7,30 i 18 sati MISA ZAHVALNICA ZA PROTEKLU GODINU SLAVIT ĆE SE U 18 SATI

Subota, 1. 01. 2011. NOVA GODINA

Mise u 8, 10 i 18 sati

Nedjelja, 2. 01. 2011. 2. Ned. po Božiću

Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati

Četvrtak, 6. 01. 2011. BOGOJAVLJENJE – Sv. Tri Kralja

Mise u 8, 10 i 18 sati (Blagoslov vode na misi u 10 sati)

Nedjelja, 9. 01. 2011. KRŠTENJE ISUSOVO

Mise u 8, 10, 11,30 i 18 sati

Kroz cijeli mjesec siječanj, 2011. svete mise radnim danim bit će samo u 7,30 sati. Također nema redovitih tjednih susreta niti župne kateheze subotom za djecu. Svi susreti započinju u veljači.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


župa sveti Matej

Godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima

P

ozdravom 'Mir kući ovoj', svećenik želi svakoj obitelji donijeti mir Kristov, kako i sam krist nalaže: „U koju god kuću uđete, najprije recite: 'Mir kući ovoj!'“(Lk 10, 5). Međutim, Krist opominje svakog mirotvorca – onoga koji mir Njegov navješćuje: „Bude li kuća dostojna, neka mir vaš siđe na nju. Ne bude li dostojna, neka se mir vaš k vama vrati.“ (Mt 10, 13). Priliči svećenika dočekati – ukoliko smo ga i pozvali – na dostojan način. Tradicija naših starih, kao i liturgijska pravila, običavaju da domaćini kuće pripreme kutak kuće gdje će se obitelj sa svećenikom okupiti. Na tom stolu potrebno je imati raspelo (križ s corpusom - tijelom Kristovim na sebi pričvršćenim), te ukoliko je moguće posudu sa svetom vodom od protekle godine i borovom grančicom. Dok svećenik ulazi u kuću i pozdravlja domaćine, potrebno je ugasiti TV, radio i ostale kućanske aparate, kako bi se obitelj pomolila u miru i tišini. Nije uopće dostojno domaćina, da sveće-

nik mora upozoravati na upaljeni TV (i sl.) ili još k tomu gasiti sam iste. Ukoliko niste u mogućnosti dočekati svećenika pred vratima kuće ( mnogi još ne znaju svaku adresu, pogotovo što su od ove godine novi svećenici u župi), onda nemojte ostavljati Vaše kućne ljubimce da to čine umjesto Vas, jer u protivnom nećemo biti u mogućnosti doći do Vaših vrata, pa tako niti blagosloviti Vas i Vašu obitelj. Uzmite si napameti, da svećenik u jednom danu (dok puše bura, ili pada kiša, ili pada snijeg itd…) mora ulaziti i izlaziti s toploga na hladno, te se niti ne može zadržavati u svakoj kući zbog broja obitelji koje su na rasporedu. Ukoliko netko nije bio doma ili je slučajno zaobiđen u blagoslovu obitelji, prihvatite unaprijed našu ispriku, jer to nije bilo namjerno već čisto zbog toga, što su svećenici u župi novi, te još ne poznaju svaki dio naše župe. Nastojali smo ovogodišnji blagoslov obitelji prilagoditi 'zimskim odmorima', te će on trajati od 27. XII.

2010. do 5. I. 2010., odnosno od prvog radnog dana nakon Božića do Sveta tri kralja, izuzevši dane Stare i Nove godine, te nedjelje. Uzmite si u obzir, da ako ste na popisu kod određenog svećenika, ako nije kod Vas u 9,30h, onda znači da je krenuo s drugog kraja. Želeći Vama i Vašim obiteljima, rodbini i prijateljima da pronađete put do Boga kroz radost novorođenog kralja, te s još većim kršćanskim žarom krenete u Novu godinu s božićnom nadom u sebi, te tako svjedočite svoju vjerničku pripadnost u svijetu!

RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI 2010. /2011. 27. prosinca 2010. ponedjeljak - 4 svećenika: 1. svećenik: Stupari, Blažići, Petrci; 2. svećenik: Štefani, Trampov Breg; 3. svećenik: Straža, Bezjaki; 4. svećenik: Lučinići, Marinići Draga. 28. prosinca 2010. utorak - 5 svećenika: 1. svećenik: Marinići - lij. str. od crkve-od grada do Škur.ceste; +desna str.-od Furićeva prema gradu, Kapiti; 2. svećenik: Marinići - lij.str.od crkve-od Furićeva do Škur. ceste; 3. svećenik: Furićevo; 4. svećenik: Trtni - čitavi-od Juraši i s druge strane, Mučići; 5.s većenik: Juraši, Donji Jugi 29. prosinca 2010. srijeda - 5 svećenika: 1. svećenik: Vozišće 2. svećenik: Gornji Jugi – desna strana od br.1 do uključujući br.38; 3. svećenik: Gornji Jugi – lijeva strana+desna strana od br.39 do br.66; 4. svećenik: Gornji Sroki – odozgo do raskršć. 'Plin', Melišća, Vršak, Ilovca; 5. svećenik: Gornji Sroki – vojne zgrade i okolica. 30. prosinca 2010. četvrtak - 5 svećenika: 1. svećenik: Mladenići – lij.str.+gornji krug; 2. svećenik: Mladenići – desna strana;

3. svećenik: Bujki; 4. svećenik: Brtuni, Biškupi; 5. svećenik: Saršoni, Lučići. 3. siječnja 2011. ponedjeljak - 5 svećenika: 1. svećenik: Široli, Dovičići, Brnasi; 2. svećenik: Ferenci, Donji Sroki; 3. svećenik: Viškovo – lij.str.-ogranak kod MB i Nono Frane, Peščićići; 4. svećenik: Kulići, Valjani, Gornji Sroki – iz smjera Kosi do raskršć. 'Plin'; 5. svećenik: Viškovo - desna i lijeva strana bez br. 48-br. 99,odnosno ogranka kod MB i Nono Frane. 4. siječnja 2011. utorak - 5 svećenika: 1. svećenik: Benčani, Skvažići Benaši, Globići Klići 2. svećenik: Kosi, Ronjgi, Marićeva Draga; 3. svećenik: Pogled, Vrtače; 4. svećenik: Marčelji; 5. svećenik: Garići, Zorzići. 5. siječnja 2011. srijeda - 5 svećenika: 1.svećenik: naknadni blagoslov obitelji; 2.svećenik: naknadni blagoslov obitelji; Ukoliko je netko ostao bez božićnog blagoslova obitelji, neka se javi radi dogovora na telefon ili poslije Svete mise pa ćemo naknadno blagosloviti.

Župni ured sv. Mateja – Viškovo 30 Tel.: 256 – 862; Fax: 504 – 373 www.zupa-viskovo.com E-mail: zupa.sv.matej.viskovo@ri.t-com.hr GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

19


Iz rada udruga ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR MARINIĆI Piše: Tatjana Udović Božićno-novogodišnjim koncertom obilježena 25. obljetnica neprekidnog djelovanja zbora.

O

ve godine Ženski pjevački zbor Marinići proslavlja dvadeset i petu godišnjicu djelovanja što nije mala stvar za kulturu Marinića i Općinu Viškovo - jer upornost, trud i rad pjevačica, ujedinjeni su u veliko srce koje dvadeset i pet godina kuca Marinićima.

30 LET MARINIĆEVE MUZIKE 1980.-2010.

D

ragi naši judi, evo par besed i od Marinićeve muziki. Nismo već dosti vremena napisali niš od nas ali se ni niš jako promenilo, još vavek sopemo, delamo provi i trudimo se nastupat ča više pul nas, va Hrvackoj, ali i zvan nje. Po lete smo sopli va Baške i va Punte, a bili smo i gosti Pihalnega orkestra „Logatec“ na njihoj večeri posvećenoj filmskoj muzike. Za Matejnu smo tradicionalno odsopli koncert, ali zbog ženidbi jenega našega člana nismo mogli sost na smotre mažuretkinj na koj smo sa leta predvodili mimohod. To je bilo dosta pisanja od našega ozbiljnega dela nego da van ča poveden od malo manje ozbiljnega. Nakon čuda let storili smo šank na Beloj nedeje i tako se malo zarivali i va grad Kastav. Nismo baš imeli poziciju va centre zbivanji ali smo se potrudili da nikemu ni žal storit još teh petnajst koraki pa da z Lokvini pride do nas. Imeli smo dobro vino, a za našu borovičku ili pak Muzički liker se je vavek zijalo „Daj još“. Ne smemo pozabit ni si oni ki su sopli pul našega šanka, a skupa semi onemi ku su delali „zad“ šanka pul nas je vavek bilo živo i veselo. Sen ten skupa okol nas je vavek bilo fanj judi. To se j' najboje videlo

Limena glazba Marinići pred tridesetak let...

20

Pozivamo si naši stari člani, a i si judi dobre voje da 23. 12. pridu va Dom va Viškovo (20,00 h) na Božićno-novoletnji koncert da nas malo čuju i da se lepo zabave. pundejak kad se j' za sen dažjon pul nas do kraja soplo i tancalo da nismo ni abadali da je prišlo pol noći i da moramo zapret aš je finila i ova Bela nedeja. A sad malo pročitajte ča planiramo za daje. Četrtak 23. 12. održat ćemo tradicionalni Božićno-novoletnji koncert. Kako smo celo ovo leto posvetili našoj godišnjice od trejset let neprekidnega djelovanja, tako će i ovi koncert bit malo i va duhe prošlosti. Reć ćemo par besed od tega ča je sega bilo va teh trejset let, moć ćete videt i kakovu sliku, a zmislet ćemo se i na oneh ki su pasali kroz našu muziku va sa ta leta. Ma ne pojidajte se, neće bit tega govora tako čuda da van štufa, ipak je to koncert i muzika je va prven plane. Vaje potle koncerta prihajaju Božić i Novo leta, a onda brzo, brzo i Antonja, Pust, Karneval, Pusni koncert i se ča gre sten. Ma o temu k letu. Dobri blagdani i sretno novo leto žele van muzikanti Marinićeve muzike.

U nedjelju, 12. prosinca u sklopu tradicionalnog Božićno-novogodišnjeg koncerta zbor će proslaviti 25 godina neprekidnog djelovanja. Vrijedno je spomena da zbor ima osam članica koje su u zboru od samoga osnutka, kojima će biti uručena posebna priznanja za dugogodišnje djelovanje u zboru. Zbor će ujedno uručiti i zahvalnice udrugama s kojima je najduže uspješno surađivao: Crvenom križu Općine Viškovo, Općini Viškovo, Boćarskom klubu Halubjan Viškovo, Udruzi „Halubajke“, Savezu čeha „Češka beseda“ Rijeka, Mješovitom pjevačkom zboru „Gimpel“ Ravna gora i Mariani Mirnić. Otkako je Ženski pjevački zbor Marinići registriran kao Udruga, predsjednica mu je gđa. Ljerka Prpić. Ispričala nam je da Ženski pjevački zbor Marinići za nju predstavlja dugogodišnje druženje i prijateljstvo, a zbor kao takav postiže vrlo lijepe uspjehe, osobito na nastupima u inozemstvu. Ona ističe da zbor ima osmero žena koje su članice zbora preko dvadeset i pet godina. To nam može jedino reći da su zadovoljne, jednako kao što je i predsjednica zadovoljna njihovim radom. Ljerka Prpić objašnjava da se druženje članica pretvorilo u jednu potrebu: „Jednostavno, kada dođe vrijeme za probu, mi ostavljamo sve i idemo na probu ne razmišljajući. Zbor je postao naš način života. Među nama nema prepirki; sve zajedno odlučujemo i dogovaramo.“ Što se tradicionalnih nastupa tiče gđa Prpić kaže: „Nema događaja na Viškovu a da i mi tu ne nastupamo. Svi su već naučeni na

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


Ženski pjevački zbor Marinići 2008. godine

Ženski pjevački zbor Marinići 1987. godine

25 godina ženskog pjevačkog zbora Marinići nas te se naš nastup očekuje, a svaka od nas zna unaprijed datume te planira da tada bude slobodna“. Kao primjere događanja na kojima Ženski pjevački zbor Marinići nastupa navesti ćemo Dane Općine Viškovo, manifestacije raznih viškovskih udruga, a zbor već godinama posjećuje na Dan bolesnika i na Dan duhova Riječku bolnicu, a na Dan Sv. Vida i Sv. Nikole Dom umirovljenika Kantrida. Gđa Prpić govori kako za Sv. Nikolu od njih svi dobiju i poklone što ih jako obraduje te objašnjava: „Kad ti nekome doneseš radost – pa to je pjesma! Način na koji oni nas dočekaju i način na koji nas isprate, sa suzama u očima, trenuci su koji nemaju cijene!“. Napomenuti treba da su gostovanja na koja se Ženski pjevački zbor Marinići uvijek rado odazove, na humanitarnoj bazi.

Vrijedno je spomena da zbor ima osam članica koje su u zboru od samoga osnutka: Mirjana Baćić, Sonja Filčić, Dušanka Frlan, Ankica Jardas, Anđelka Pavlin, Ljerka Prpić, Bosiljka Tibljaš i Vasilija Tibljaš. ljudi ostalo sačuvano, kako bismo ljudima prikazali dio naše prošlosti“. Ljerka Prpić jedino strahuje da bi moglo doći do toga da Marinići ostanu bez zbora kada posustanu žene koje su sada aktivne u zborskom pjevanju, jer

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

rani Mladosti na Trsatu.

UDRUGA PUNI KRUG

Ručni radovi oteti zaboravu Udruga je posebno registrirana za dramsku i recitatorsku sekciju. S obzirom da je u Marinićima duga tradicija izrade ručnih radova: heklanje, vezenje, izrada goblena, nekadašnji Mjesni odbor Marinići organizirao je zimi tečajeve heklanja, a s prestankom postojanja Mjesnog odbora, Ženski se zbor Marinići pobrinuo za organizaciju izložbe ručnih radova, fotografija, starih predmeta i dokumenata, za vrijeme Matejne. „Osim ručnih radova, počele smo tražiti stare stvari našega kraja kako bismo prikazale nekadašnji način življenja i običaja. Do sada je na taj način bio prikazan običaj Krštenja, Prve svete pričesti, Berme, vjenčanja, kao i izgled kamare našeh noni pred sto let“, jer kako su se stare kuće rušile, tako su se stvari bacale“, govori gđa Ljerka sjetno, „ali mi smo se potrudile pronaći i sakupiti ono što je kod

mladi nisu zainteresirani ili barem ne pokazuju interes za ovakvom društveno-glazbenom aktivnosti. A kao što se iz navedenoga daje zaključiti, Ženski pjevački zbor „Marinići“ jedan je od nosioca kulture Marinića te bi njegovo gašenje ostavilo veliku prazninu u kulturnim događanjima Općine Viškovo. Zbor je tijekom 25 god djelovanja imao preko 550 nastupa što u domovini, što u inozemstvu. Ženski pjevački zbor „Marinići“ svim žiteljima Općine Viškovo želi sretan Božić i uspješnu Novu godinu!

Na osnovu našeg dosadašnjeg rada, te sudjelovanja na raznim manifestacijama na području naše općine i PGŽ pozvani smo da budemo sudionici prvog RI-SHOW Pokaži što znaš. Showu će se održati 5. prosinca 2010. u Dvorani Mladosti na Trsatu. O utiscima sa showa u sljedećem Glasniku. Pripremamo Božićnu zabavu za roditelje i prijatelje naših polaznika.

U RITMU STANDARDNIH I LATINOANERIČKIH PLESOVA

U

druga Puni krug održava plesne treninge standarnih i latino američkih plesova dva puta tjedno utorkom i četvrtkom u dvije grupe. Prva grupa od 18 do 19 h, druga starija od 19 do 20 h. Naši polaznici su djeca predškolske i školske dobi. Ako ste zainteresirani sve informacije možete dobiti na tel. 258-161, mob: 098 183 76 00 ili nas možete posjetiti u navedenim terminima u prostorijama DVD Halubjana, Gornji Sroki. I ove godine 18. listopada bili smo sudionici humanitarnog koncerta "Plesom protiv droge" održanom u Dvo-

Naravno, nismo zaboravili ni na karnevalska događanja u općini, te marljivo pripremamo program kojim ćemo sudjelovati na Halubajskom karnevalu. Da vas podsjetimo: 2009. predstavili smo se sa ritmovima sambe, 2010. grčkim plesom Sirtaki, a 2011. pozivamo vas da dođete i zajedno s nama uživate u novim plesnim koracima. 21


Kultura USTANOVA "IVAN MATETIĆ RONJGOV"

ČAKAVČIĆI PUL RONJGI 16 • Va kategorije starejeh razredi prvu nagradu dele Ivan Glavan, Maria Martinolića - Mali Lošinj, z pjesmun "Partijenca" i Karlo Mladenić OŠ "Sveti Matej" Viškovo, z pjesmun "Moj nono" • Va Viškove je šla i Eko nagrada, ku je dobila Ana Žauhar za pjesmu "Ekologija"

Č

uda je besed teklo te večeri va grade na Rečine. Zlevale su se školi i školi, tekle jena drugoj va tepli zagrljaj, da bi se stopile va more jubavi i prijateljstva. More misli, želji z dečjeh duš zrečeno z domaćun besedun. Premića j' bila dvorana Pomorskega i povijesnega muzeja, tega utorka večer, 30. martinjskega meseca, za si školani, meštri i meštrice, za mami i ćaći, nonice i nonići, kujini, barbi, teti. Već po 16. put promovirala se zbirka "Čakavčići pul Ronjgi". Zbirka prozneh i pjesničkeh radi, z kun su osnovnoškolski školani obogatili naš čakavski zajik. Saki je školan pročital rad za kega je nagrajen, a mej ten ugođaj su upotpu-

njevali Hreljinski svićurići, ki su izvodili Matetićeve vječne pjesmi. Program su obogatile i kanturice ke su svojen nastupon i pjesmun postigle zapaženi rezultati na ovoletnjen "Kvarneriće".

tri knjigi, bilo j' teško zibrat najboji. Zato j' prosudbenoj komisije va sastave: Cvjetana Miletić, Zdravka Žeželić Alić i Ljubomir Stefanović, bilo jako teško zibrat najboji.

Na natječaj kega raspišuje Ustanova Ivan Matetić Ronjgov prijavjena su 533 rada z 31 osnovne i 18 područneh škol. 90 voditelji oblikovalo je, mesilo i glancalo dečje besedice, dok su zablešćile posebnen sjajon. Čak 323 rada učeniki objavjeno je va 16. izdanju zbirki. Se je veći broj dečice ka ziberu dijalekt za svoj izraz. I to jako veseli, aš znači da mladi štimaju i vole svoj zajik i svoji koreni. Se ono ča se dogaja va njihoven dečjen živjenje, oni simpatično povedaju kroz priču i pjesmu.

Dodijeljene su po dve prve nagradi va kategorije učeniki mlajeh razredi, i dve va kategoriji starejih razredi, tri druge nagradi, i po četiri trećeh nagradi, dve skupne, Eko nagrada i nagrada za humanost. Zbirka je obogaćena i z radi učeniki storeneh va likovneh radionicah. Izbor najbojeh likovneh ostvarenji storil je Boris Roce.

Od čuda radi, s kemi bi se mogle tiskat

Nina Dukić

I ova je zbirka, kot i oneh 15 prvo, bogatstvo lepoti, jubavi i vedrini djetinjstva. I neka j' Matetić kuntenat da pul njihoveh Ronjgi, tamo na glavice – ni tujice.

ga kao izuzetnog pedagoga, skladatelja i zborovođu. Gotovo u svim mjestima svoga učiteljvanja vodio je barem po jedan zbor razvijajući na taj način amaterizam ali također imajući utjecaja i općenito na razvoj glazbenog života i kulturne sredine u kojoj je djelovao. Izložba i koncert OBILJEŽENA STOTA OBLJETNICA ROĐENJA JOSIPA KAPLANA

D

vodnevnom svečanošću Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“ i Katedra za istraživanje glazbene baštine Rijeke i okolice, uz potporu Odjela za kulturu Grada Rijeke, svečano su obilježili 100. obljetnicu rođenja skladatelja, zborovođe i glazbenog pedagoga Josipa Kaplana. Mnogostranošću svoje djelatnosti Kaplan je ostavio traga na različitim područjima glazbene umjetnosti. Mnoge generacije učitelja i glazbenika pamte

22

Na izložbi posvećenoj životu i djelu Josipa Kaplana održanoj 22. listopada u Spomen-domu u Ronjgima izložene su fotografije, kopije pisama i dokumenti iz privatne ostavštine obitelji Kaplan. Uz prikaz njegova djelovanja u Krškom, Puli, Rijeci i Zagrebu posebnu pažnju privlače njegove nagrade i priznanja te autorov autograf. Svečani koncert, održan iste večeri u Mramornoj dvorani Primorsko-povijesnog muzeja u Rijeci posvećen je njegovim instrumentalnim skladbama. Izvedbama Kaplanovih skladbi predsta-

vili su se: Tamburaški orkestar iz Grižana, Komorni orkestar iz Rijeke, Gudački kvartet iz Zagreba, te solisti Nina Kovačić i Petar Kovačić. Znanstveni skup Središnju svečanost obilježavanja obljetnice označio je Znanstveni skup održan 23. listopada u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke. O životu i djelu Josipa Kaplana govorili su eminentni glazbeni stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


PREDSTAVLJENO DRUGO REPRINT IZDANJE KASTAVŠTINE AUTORA IVE JARDASA:

ZAUSTAVLJENO VRIJEME NAŠIH PREDAKA

K

astavština – vrhunsko djelo autora Ive Jardasa doživjelo je svoje ponovno izdanje. Tiskana u izdanju Naklade "Kvarner" i Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" knjiga je svečano predstavljena u gradu Kastvu i to u sklopu programa proslave Bele nedeje, a mjesec dana kasnije i u Spomen-domu Ivana Matetića Ronjgova. Uz izdavače knjige i prigodni program predstavljanje je uveličao Ivan Jardas, živivši uspomene na "barbu Zvaneta", koji je godinama neumorno obilazio kuće po Kastavštini, zapisujući od starih ljudi sve što je mogao doznati. - Nakon Prvog svjetskog rata svim je svojim bićem osjetio da mu "bježi tlo pod nogama". Smatrao je da će nestati sve ono što su naši stari ovdje stoljećima stvarali, ako se to ne zapiše. Upravo ga je to ponukalo da svo svoje slobodno

vrijeme posveti radu na knjizi, rekao je autorov nećak i počasni član Ustanove »I. M. Ronjgov«. Knjiga koja se - iščitava I zar je moguće ukratko opisati knjigu koja predstavlja detaljizirani snimak života nekih davnih vremena, pisanu bez uljepšavanja bez skrivanja, u kojoj niti jedna riječ nije suvišna? Studiju o načinu života, običajima, praznovjerju, pojedinostima iz obrtničkih zanimanja, o poljoprivrednim radovima.... ujedno pisanu na specifičnoj kastavskoj čakavštini na onom dragom prepoznatljivom «ča», u kojem je sažeta povijest i jezik, govor i misao nas i naših predaka. Naglašavajući vrijednost djela Branko Kukurin je rekao - Kada razmišljamo o tome tko smo i odakle potječemo uvijek se s velikom sigurnošću možemo osloniti na barba Zvaneta i njegovu knjigu, našu domaću, kastavsku bibliju. Čitajući knjigu možemo ćutiti Jardasovu veliku plemenitost i sve ono što je dao za naš kraj. Zahvaljujući se Franji Butorcu na inicijativi za tiskanjem knjige, ravnatelj Ustanove Darko Čargonja ovom je prigodom podsjetio da je prvi reprint knjige

objavljen 1994. godine kao 3. Zbornik u izdanju nekadašnjeg Kulturno-prosvjetnog društva «Ivan Matetić Ronjgov», današnje Ustanove, čiji je osnivač Primorsko-goranska županija. - Kastavštinu nećete naći u antikvarijatima, što znači da je oni, koji je imaju, ne puštaju olako iz svojih ruku, uvijek joj se vraćaju i ponovno iščitavaju - rekao je u ime nakladnika Franjo Butorac naglasivši kako bi i mladi trebali posegnuti za ovom knjigom, jer to je jedini način da se naše »ča» održi što duže. U tome značajnu ulogu mogu odigrati jedinice lokalne samouprave i škole. Upečatljivosti promocija dodatno su pridonijeli i članovi obitelji (otac i sin) Njirić. Na promociji u Ronjgima autorov zet, skladatelj Nikša Njirić, naglasio je kako na »Kastavštinu« gleda kao na potvrdu nacionalnog identiteta, dok je arhitket svjetskog glasa Hrvoje Njirić u Kastvu svjedočio o važnosti njegovanja ljubavi prema svojim korijenima. U prigodnom programu nastupili su Zvonejski kanturi, a učenice Osnovne škole »Sveti Matej» Karla Lučić i Ines Čargonja čitale su odabrane ulomke iz knjige. D. Brusić

GRADIŠĆANSKI HRVATI U POSJETI RONJGIMA Obilježavanju Dana austrijske kulture i gospodarstva, koje se od 25. do 29. listopada održavalo u Opatiji i Rijeci, svojim se sudjelovanjem pridružila i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov. U suradnji s Hrvatsko-austrijskim društvom Rijeka, ujedno i organizatorom Dana austrijske kulture i gospodarstva, u Ronjgima je 26. listopada održan prigodni Koncert tamburaškog sastava „Pajngrt” iz Eistadta te tamburaškog orkestra KUD-a „Dr. Anton Barac” iz Grižana. Tijekom svog boravka u Ronjgima gosti iz Austrije pobliže su se upoznali s glazbenom tradicijom ovoga kraja. Uz odrGLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

žano predavanje te prikazivanje filma o Matetiću, rodile su se ideje o daljnjoj suradnji domaćina i gostiju iz Austrije.

23


Državno prvenstvo va twirlinge

BRONČANE HALUBAJSKE MAŽORETKINJE

Z

asprave je Split poseban grad. Stišnjen pod Marjanon, more ga juja i zibje kako lepu divojku. A Dalmatinci – lepi mladići, kršni kot kamik i štimani kot Dioklecijan... San opeta nekamor zaštrambala, a? Se pitate ča mi je pak sada z Spliton i Dalmacijun? Ma san sa šempijana... as ti gospe, kako ne bin bija... Pak ča ne znate da su Halubajske mažoretkinje bile va Splite na Državnen prvenstve va twirlinge i važgale Split! Va veloj konkurencije timi z cele Hrvacke natjecale su se va

grupnoj i duo koreografije i osvojile dve bronci! Treće va Hrvackoj! Svetomatejki brončane! Postignut uspjeh otpira vrata, ona vela vrata kroz ka bi rado čuda njih pasalo, vrata va Europu. Bronca omogućuje sudjelovanje na Europskemu prvenstvu, ko će se održat va aprile 2011. leta va Češkoj. Halubajske mažoretkinje su se dokazale vrednen delon, upornošću, i kva-

5. zimska škola kiparstva u drvu Viškovo 2011.

T

očno prije pet godina organizirana je u prostoru stare škole u Marčeljima prva kiparska škola u drvu na ovim prostorima. Škola je stasala inspiracijom izrade pet skulptura Halubajskih zvončara, koje su naši prijatelji Ernestinovački kipari napravili u parku kod groblja. Druženjem sa gosp. Matom Tijardovićem i ostalim kiparima osjetio sam nostalgiju i veliku želju da se pridružim tim ljudima koji neumorno stvaraju i oblikuju drvo, kao što sam to i ja kao dijete uvijek radio, igrajući se i maštajući kako od drva s koserićem storit kakovega tičića, avion al' pak škrebetalnicu. U tih pet dana rodila se ideja da bi bilo lijepo, uz podršku stručnjaka, prenijeti znanje o obradi drva i na našu djecu, pogotovo stoga što su i sve naše nekadašnje igračke bile od drva, a i naš kraj bil je poznat po majstorima u obradi drva – kolari, bačvari... Uz podršku Općine Viškovo i pod stručnim vodstvom Mata Tijardovića organizirali smo u siječnju 2006. godine prvu zimsku školu kiparstva za djecu i odrasle. Odaziv je bio dobar, a prisustvovalo je dvadesetak djece i šest odraslih polaznika. Rezultati su bili izuzetno dobri, a polaznici zadovoljni. Na izložbi nastalih radova posjetitelji su bili ugodno iznenađeni, a mi organizatori dobili smo sve pohvale, što nas je obvezalo da nastavimo sa školom. Napravljen je program rada u kojeg Od 3.-8. siječnja 2011. održava se peta, jubilarna škola kiparstva u prostoru OŠ «Sveti Matej» Viškovo. Pozivamo sve zainteresirane od 8 do 88 godina da nam se pridruže. Kontakt tel: 091 20 50 816. Prijave se primaju do kraja 2010.

24

litetun. Imaju Dalmatinki dišpet, ma imaju i Halubajki kuraja, voji, jubavi i sposobnosti povedet sen o prelepemu kraju z kega prihajaju. I zato gredu va Europu!!! Nina Dukić

smo uključili organizaciju i ljetnje škole kiparstva koja se već tradicionalno održava u srednjovjekovnom Dvorcu Stare Sušice. Treba napomenuti da je već pet godina odaziv djece i odraslih dobar, da imamo i dobre rezultate odnosno da imamo već i nekoliko pravih malih umjetnika. Našu školicu pohađaju djeca sa područja cijele županije, a imali smo i nekoliko polaznika iz Zagreba, Osijeka, Ernestinova, Knina i San Marina. Redovito sudjelujemo i na Međunarodnoj koloniji mladih u Ernestinovu, gdje se svake godine okupi između 200-250 djece iz cijele Europe. Radovi naše djece zbog svoje su kvalitete redovito zapaženi, što je rezultat kontinuiranog rada sa djecom. Moramo također napomenuti, i ovom prilikom se zahvaliti Općini Viškovo koja nas podržava u našem programu, i koja nam je dodijelila prostor za rad u Srokima na adresi Sroki 15., gdje kontinuirano radimo u dvije grupe i to svaki ponedjeljak (od 17 do19 h i od 19 do 21 h). Radove nastale na radionicama polaznici nose kući, dok sve radove nastale na zimskim, odnosno ljetnim školicama doniramo pod geslom «Djeca djeci». U proteklom razdoblju radove smo donirali Dječjoj bolnici Kantrida, odjelima Dječje bonice Vukovar, Osijek, Gradu Orahovica, Kninu i Centru za rehabilitaciju Zagreb, podružnica Paunovac. Želja nam je da sve radove nastale na našim školama doniramo u humanitarne svrhe. Želimo Vam Sretan Božić i uspješnu Novu godinu Rajko Srok

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


Halubajske mažoretkinje: 5. tečaj potresujke

Piše: Nina Dukić

Viškovski dom va ritme potresujke

P

otresujkaaa, potresujkaaa... Kanta se i kanta! Tanca se, hopsa, jihuha! Juden se tancat jako pijaža!

je, Klani, meštrice z Reki. Neki i po drugi, treći put. Tečaj potresujki mesto je subotnjega druženja, odmora, razonodi.

A ni baš lahko navadit se potresujku tancat! Rabi ritam ćapat, skakat, obrnjat, tropat... čuda puti nogi pomastit i z mučnega obraza pot potrt. Ma voja je jača od sake poteškoći. Oćutilo se j' to i na ovoletnjen tečaje potresujki, ku već po 5. put organiziraju Halubajske mažoretkinje.

Pošpijala san na završnoj večere tečaja. Opširani tancuri šerijo su hopsali va ritme armuniki ke su rastezali vrhunski sopci. Neku dobu prikoštali su njin se i tancuri z Folklornega ansambla "Zora" z Opatije, ki su spleton primorskeh tanci uveličali hvale vredan događaj. I jeni i drugi timbar su dali, hopsajuć va veselen ritme potresujki.

Prišli su tancuri z seh kraji. Halubajci, Halubajki, mladići z Krasice, muži i ženi Zvonećani, dragi prijatelji z Lokav, SloveniMarino Milotić i Dijana Mlatac su otac i hćer z Viškova. - Prišli smo prvo leto i oteli bimo se parićat za pust. Fanj smo se navadili, sada ćemo doma vježbat. O organizacije tečaja potresujki rekli su: - Bilo j' jako zabavno, puno smo se smeli, lepo družili, tancali i baš je bilo super! Vredi provat! Z Reki je prihajala jena simpatična šinjora, Željka Korenić: - Moj vam muž svira va Kolaže! Uvijek samo slušam potresujku i pasivno promatram. Odlučila sam aktivno se uključiti. I evo me! Zato sam tu! Prije nisam stigla, ali nadam se da sam još uvijek na vrijeme. Nešto sam i naučila. No jedno je sigurno – jedina sam žena koja pleše kako muž svira, hahaha! Na upit kako njoj se pijaža organizacija tečaja rekla je: - Sviđa mi se pojedinačan rad. Eventualne pogreške u startu se ispravljaju , pa naučiš onako-baš kako treba. Odlično je druženje, širi se prijateljstvo... Bilo mi je jako lijepo, već sam se prijavila za sljedeći tečaj. Znaš, trebam se usavršiti... GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

Z nekemi od polazniki san i poćakulala. Simpatični i uporni Ivan Barak prihajal je vaje z Lokav. - Upoznao sam odličnu ekipu! U Lokvama se pleše klasična polka, a ja sam želio neku promjenu. Bio mi je to izazov i na dobrom sam putu da naučim. Upoznao sam nove ljude, veselio se iskrenom druženju...to me oslobađalo stresa. Vidimo se na maškarama, ali i na sljedećem tečaju! Potresujka se vadi od mićeh nog. Zato je uz mamu, Tanju Barak, prišla i hćer Sara. Mama Tanja je rekla: - Nisam znala plesat do sada. No, oduševljena sam gledajući druge uspješne plesače. Stoga žarko želim i sama naučiti. Muž nije zainteresiran, pa smo došle šogorica, ja i moja mala kći. Jako bih voljela da i ona zna plesati. Sudeći po razigranim pokretima miće Sare, ne sumnjamo da će bit prava tancurica potresujki. No, za ov vijaj smo finili. Ki j' ča navadil – navadil! Pred vami su blagdani, a potla i pusni štajon, pa si dajte oduška i uživajte tancurice i tancuri! 25


iz rada udruga Udruga "Halubajke" Viškovo

PLANINARSKO DRUŠTVO VIŠKOVO

i HALUBAJSKI HIP-HOP ROCK & DANCE Dragi naši judi, nemojte mislet da smo vas pozabile, nego smo puno delale pa van se nismo arivale javit! Kad je leto prišlo, počelo je i naše doba za tanac! Pohitale smo 03. 07. 2010. na još jedan letnji karneval va Noven Vinodolsken. Naši domaćini jako su nas lepo prijeli. Potle tega prišal je i karneval va Čapljine pul susedi va BIH. Na pute do Čapljine kumpaniju su nan delali naši dragi prijateli s Kostrene "Spažićari" i grupa "Svilno". Imale smo čast da jedna od našeh divojki zame titulu druge pratije karnevala va Čapljine. Grupa "Colonija" nas je zabavjala do kasneh ur! Leto smo pasale i po Reke i okol nje! A pasala nan je i Matejna na koj smo prisustovale na otvorenju još jedne izložbe ručnih radi va dome Kulture pul Marinić ku sako leto organizira Ženski pjevački zbor Marinići. A ko i sako leto usprkos dažju sudjelovale smo i na smotre mažoret timi. Ovo leto neće pasat ni bez naše poznate humanitarne Božićne revije. Ovo leto neš malo drugačije aš ćemo zatancat uz poznate pjevače Shortyja, Edu Majku i puno drugeh na joge pul Marinić kako bi pomogle mladomu piscu Edinu Limi Jakupiju, ki boluje od rijetkog i teškog oblika karcinoma. Još dela imamo, aš se jedna naša mažoreta parićeva za izbor Krajice Riječkog Karnevala, a mi smo joj vela potpora! Al ono najvažneje je da ča god da delamo vavek se ludo zabavimo! I ženske drage miće i vele ako bi tele tancat, vrtet šćapić, zabavjat se i obić sveta pridite va "Halubajke" čekamo vas širon oprteh vrati va Dome Kulture pul Marinić: sredun od 18 do 21 h i subotu od 10 do13 h! Kontakt broj: 095/920-4641 091/667-5824 Veli pozdrav "Vaše Halubajke"

PLANINSKIM STAZAMA

T

iho nedjeljno jutro prekida nestvaran huk vjetra koji se začas udalji velikom brzinom. Podižem pogled i u daljini ugledam dva orla koji u nebeskim visinama svojim letom pružaju istinske trenutke zadovoljstva svima koji imaju priliku uživati u njihovoj igri. Pogled se ne zaustavlja na te dvije prekrasne ptice gledam oko sebe nakon dva sata penjanja uz brdo uživam u vidicima, te mi počinju navirati sjećanja na pohode koje smo realizirali tijekom godine. Početkom godine mala družina pohodila je snijegom pokriven Pliš iznad Lisca. Uvertira u novu planinarsku godinu nastavila se s pohodom na snijegom okovan Brajkov vrh na Ćićariji. U društvu dobrih dupina i bjeloglavih supova posjetili smo Osorčicu na otoku Lošinju te uživali u fantastičnim vidicima na Kvarner. Umorni i zadovoljni dočekali smo sljedeći pohod. Krenuli smo iz zagrebačkih Šestina preko Medvedgrada na vrh Medvednice Sljeme. Urbanizirani vrh pružio nam je lijep pogled na Hrvatsko zagorje te smo se laganim hodom spustili na Kraljičin zdenac. Dolaskom ljepših dana krenuli smo na Velebit. Baške oštarije okružene su lijepim vrhovima i krajolikom te smo se po hladnom vremenu uputili na Ljubičko brdo. Veliki križ na vrhu označava najvišu točku te smo se polagano u alpinističkom stilu spustili do hotela Velebno gdje smo u društvu s ličkim medvjedom popili kavu. Ljetni period trenutak je za posjetu alpskim vrhuncima. Naš cilj je bila zahtjevna planinarska tura Begunjšćica u Karavankama. Sedmosatno planinarenje podarilo nam je fantastične vidike alpskih pejzaža. Pohod koji će svima ostati u lijepoj uspomeni je Job di Miezegnot u sjevernoj Italiji. Taj dvijetisućak pružio je pravu alpinističku avanturu uz primjenu prsnih naveza za sigurno spuštanje u dolinu. Vidici su grandiozni a najupečatljiviji vrhovi na dohvat ruke, slovenski Mangart i talijanski Montaž. Jesenje zlatnožute boje odvele su nas na pohod koji smo započeli u Krasnom polju. Napuštajući šumu krenuli smo travnatima padinama prema najvišem vrhu sjevernog Velebita, Malom Rajincu. Velebit vas ne može ostaviti ravnodušnim pa je tako bilo i ovaj put no vraćamo se i sljedeće godine. Prvi snjegovi polako su zabijelili planinske vrhunce te je naš sljedeći pohod bio na Slavnik kod Kozine. Magla nam je pokvarila vidike na Kopar i Trst ali izlet na Plitvička jezera bio je praznik bjeline. Matica Hrvatska Viškovo i Planinarsko društvo Viškovo organizirali su izlet na Plitvice. Pahulje snijega pratile su nas do samog nacionalnog parka, a zimski ugođaj mnoge je ostavio bez daha. Ljepota Plitvica zadivila je sve a potpuni doživljaj je posjet Rastokama gdje smo uživali u simfoniji vodenih tokova rijeke Slunjčice koja se ulijeva u Koranu. Visoko iznad mene još uvijek dva orla igraju svoju započetu igru lebdeći u visinama nebeskog plavetnila. Zvuk mobitela vraća me u stvarnost, javljaju se prijatelji s Triglava. Nakon čestitki krećem prema vrhu Krna. Užitak koji vas obuzme na vrhu teško je opisati, to treba doživjeti. Ne sumnjam da će neki od Vas sljedeće godine biti s nama Planinarskim društvom Viškovo razgledavati vidike s Velebita, Mangarta, Triglava, Hafnera, Krivana. Pridružite nam se na našim pohodima, otkrijte svu ljepotu planinskih krajolika koji nas okružuju. Nagrada za vaš trud možda će biti zvuk orlova u letu ili … Do skorog viđenja te Sretan Božić i novo 2011. leto žele Vam članovi Planinarskog društva Viškovo

26

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


UABA VIŠKOVO

OBILJEŽENE ZNAČAJNE OBLJETNICE

I

u drugoj polovici godine UABA Viškovo nastavila je realizaciju programa za 2010. god. Pored polaganja cvijeća i vjenaca na spomen obilježja, posjeta bolesnim i starijim članovima Udruge i sl., članovi su sudjelovali na proslavama, zborovima i komemoracijama povodom obilježavanja obljetnica iz NOB-e, a posjetili su i neke značajnije destinacije vezane za NOB. Dan antifašističke borbe, Dan domovinske zahvalnosti i Dan mrtvih obilježili su s predstavnicima Općine polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen obilježja, a aktivisti udruge položili su vijenac i na ostala spomen obilježja na području općine.

o nasadima vinograda i proizvodnji vina na ovom području koje su inicirale izbjeglice iz grada heroja Vukovara. Posjeti memorijalnim centrima 25. 9. 10. - Posjet memorijalnom centru u koncentracionom logoru Jasenovac - Ispred Kamenog cvijeta o logoru, njegovoj izgradnji, događajima, zločinima, žrtvama, govorila je kustosica muzeja. Nakon izlaganja obiđen je i novootvoreni memorijalni centar. Članovi udruge napustili su ovo stravično mjesto uz nadu da se ovo što se dogodilo više nikad ne ponovi.

Članovi udruge prisustvovali su i na tradicionalnoj proslavi na Tuhobiću, legendarnom mjestu ustanka Primoraca, Istrana i Otočana. Sudionicima se ove godine, između ostalih, obratio i bivši predsjednik RH - i počasni predsjednik Antifašističkih boraca i Antifašista Republike Hrvatske Stjepan Mesić.

Put je nastavljen dolinom UNE do Petrinje, gdje je organiziran zajednički ručak. U nastavku puta posjećeno je Topusko, mjesto gdje je u Domovinskom ratu do temelja sravnjen sa zemljom dom ZAVNOHA, gdje su udareni temelji Republike Hrvatske. Bivši gradonačelnika Topuskog održao nam je predavanje o povijesti grada te događajima iz NOB-e i Domovinskog rata. Nakon što smo domaćinu uručili prigodne poklone uz zahvalu na prijemu krenuli smo put Viškova.

Nakon završetka programa te druženja uz tradicionalni "fažol" članovi udruge posjetili su Bribir i poljoprivredno dobro Pavlomir, gdje su informirani

30. 10. 10. Italija - Gonars - Koncentracioni logor - U povodu Dana Mrtvih (Svi Sveti) članovi udruge tradicionalno posjećuju i koncentracioni logor u Italiji

Tradicionalna proslava na Tuhobiću

IN MEMORIAM D U Š A N Š I R O L A (1921.-2010.) Va Viškovsken cimitere 2. 12. 2010. oprostili smo se od našeg mještanina Dušana Širole, al kako smo ga obično zvali Dušota Brnasovega. Dušan se rodil pul Brnas 21. ožujka 1921. leta. Va brojnoj familije, va koj je bilo jedanajst braće i sestar. Nakon ča je Dušan izučil zanat, počel je 2. svjetski rat. Ugledavši se na svoju stariju braću, posebno na Vitomira – Pajota jenega od organizatora ustanka va Kastavšćine i kasnije proglašenog narodnog heroja Dušo je šal va Partizane. Va borbah istaknul se kao hrabar borac, o čemu svjedoče i odlikovanja i ordeni s kemi je odlikovan.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

iz 2. svjetskog rata u kojem su bili zatočeni i mnogi naši mještani. Ovaj put Gonars smo posjetili zajedno sa članovima UABA grada Kastva i učenicima jednog razreda osnovne škole iz Kastva. U malom mjestu Gonars u sjeveroistočnoj Italiji fašisti su 1941. god. podigli koncentracioni logor za internirce uglavnom iz Hrvatske i Slovenije. U njemu su do kapitulacije Italije bili zatočeni djeca, žene i starci koji su istjerani iz svojih domova koje su fašisti opljačkali i spalili. Na spomen obilježje iznad kosturnice u čijoj se utrobi nalazi 471 kovčežić preminulih u logoru položeni su vijenci i svjeće uz prisustvo gradonačelnika Gonarsa i talijanskih partizana koji su članovima pričali svoja sjećanja na zbivanja u logoru. Nakon obilaska kosturnice u pratnji gradonačelnika obiđeno je mjesto gdje se nalazio logor, a koje obilježavaju i održavaju mladi antifašisti Gonarsa. Odana je počast i poginulim iz 1. svjetskog rata na austrijskom groblju gdje počivaju i poginuli iz naših krajeva. Nakon Gonarsa posjetili smo najveće vojničko groblje u Evropi iz 1. svjetskog rata u Redipugli gdje počiva 100.000 talijanskih i austrougarskih vojnika koji su sudjelovali u bitkama na Soči i okolnim krajevima. Tu leže zajedno jedan pored drugog ratni neprijatelji u dvadeset i dvije monumentalne kamene kaskade. U ratnom ludilu koje je u tom vremenu zahvatilo cijelu Evropu u 17 bitaka na rijeci Soči poginulo je oko milijun talijanskih i austrougarskih vojnika. Nakon obilaska kaskada, mauzoleja i parka, gdje su izložena i oružja iz tih bitaka napustili smo i ovo mjesto koje nas je podsjetilo na završetak 1. svj. rata i besmislenost i ovog ratovanja. Za UABA Viškovo Zdravko Cetina

Udruga antifašističkih boraca i antifašista općine Viškovo, smrću našeg Dušana zgubila je ne samo najstarejega člana nego i zadnjeg učesnika čuvenog marša preko Matić Poljane 19./20. veljače 1944. leta. Pokojni Dušan bil je neobično skroman i samozatajan. Vrlo retko je bil spreman da govori o svom ratnom putu i strahotama ke je pasal i proživel. 21. ožujka idućeg leta parićevali smo se da zajednički obilježimo njigov 90. rođendan. Iako je dočekao zavidnu starost ipak nas je iznenadil svojim odlaskom. Još dugo zmišljat ćemo se njigovega lika spremnog na druženje, šalu pa i pjesmu u posebnim prilikama. Na žalost iznenadno nas je napustil jedan od nepokolebljivih ateista i antifašista. Neka mu je vječna slava i hvala za se ča je storil za svoju familiju, za ovi naš kraj i za našu udrugu. UABA Viškovo

27


SUVENIR OPĆINE VIŠKOVO U

svakom od nas spava malo nemirna duha koji se svako toliko probudi i poželi proputovati negdje gdje još nije bio ili obnoviti sjećanja na već poznato. Sa svakog od tih putovanja obično donosimo mnogo uspomena i poneki suvenir. Kako bi se moglo posjetiti Francusku, a ne donijeti Eifelov toranj, Rusiju bez Babuške ili Rim bez Romula i Rema! Sve više turista posjećuje i naše lijepo Halubje, noseći sa sobom lijepe uspomene, a od nedavno, moći će ponijeti i autohtoni suvenir. Turistička zajednica Općine Viškovo raspisala je natječaj za odabir suvenira Općine. U kriterijima natječaja bili su naznačeni jasni uvjeti povezanosti s tradicijskim, kulturno-povijesnim i prirodnim obilježjima Općine Viškovo. Natječaj je bio anoniman i na njega se prijavilo 18 sudionika sa 47 radova, a Povjerenstvo je imalo težak zadatak da izabere najbolje. PRVA NAGRADA: DOLORES OREŠKI-MAJA: ZVONČAR – MASKA KOJA SE SKIDA Prvonagrađena, Dolores Oreški-Maja, bavi se keramikom od 2001. godine. Započela je s radom u udruzi "Koraci", a od 2006. godine članica je keramičke sekcije "Romulove noći" pri Zajednici Talijana Rijeke. Kojim se motivima bavite? - Prvi rad koji sam izradila bila je ovčica. Moj brat živi na Cresu, a tamo je poznat problem otpadne vune koju sam, iskoristila za izradu figurica koje sam stavila pod bor. Nakon toga izrađivala sam koze, boškarine i slične motive našega kraja. Naravno da je izazov bio i zvončar. Koje ste materijale koristili pri izradi zvončara? - Zvončarsko tijelo je keramičko, mačuka od drva, tu je i špaga, marama je platnena, oslikana akrilnim bojama, u zvončiću je bakrena žica da bi se zvono bolje čulo. Naravno, izrađujem i zvončare drugih zvončarskih skupina. Je li Vam zvončar prva osvojena nagrada i jeste li ponosni na osvojeno 1. mjesto? - Već sam dobila priznanja na sajmu suvenira u Opatiji, Kvarner Expu 2009., moji zvončari su dobili 1. nagradu za dekorativni suvenir i nositelj su markice za osobitu kvalitetu Turističke zajednice

28

Grada Rijeke. Što se tiče ove nagrade jako sam sretna! Drago mi je da je moj suvenir prepoznat kao najbolji. Jesu li Vama ti motivi bliski? - Naravno. Izrađujući motive zvončara izražavam pripadnost svome kraju. Kakvi su planovi za budućnost? - Umjesto planova imam želju. A to je da se zvončarski muzej u Rukavcu više koristi i otvori turizmu. Zvončari su moja velika ljubav. Inače ne razmišljam previše daleko. Sada radim na zvončarima i cilj mi je da postanu prepoznatljivi kao suveniri. DRUGA NAGRADA: VERA GAMBER MIŠĆEVIĆ – ZVONO OD KERAMIKE Drugonagrađena gospođa Vera Gamber Mišćević predstavila se suvenirom – zvono od keramike. Članica je Udruge "Terra nova" iz Mučića. Koliko se dugo bavite keramikom? - Već dosta godina. Motiv zvona počela sam raditi unazad godinu dana, jer mi se činilo da je motiv prepoznatljiv za naš kraj, budući da je zvončarski pohod ušao na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Zvono u tom kulturnom nasljeđu i tradiciji predstavlja minimum simbolike vezane za pokladne običaje. Činilo mi se da bi bilo zgodno što manje označavati tradiciju, već postići simboličnost. Zvono je i simbol Općine Viškovo, na čijem se grbu i nalazi.

Povjerenstvo u sastavu: Ljiljana Sladonja arhitekt, konzervator u Ministarstvu kulture, Zdenka Cetina prof., Jadranko Lučić – općinski vijećnik, Vinko Milardović – općinski vijećnik, Biserka Štokić – član turističkog vijeća, Guido Mušković – član turističkog vijeća, Marina Jurić, direktorica TU TZ Viškovo – predsjednica komisije odabralo je tri suvenira i to: 1. mjesto: Dolores Oreški – Maja, naziv suvenira: Zvončar – maska koja se skida 2. mjesto: Vera Gamber Miščević, naziv suvenira: Zvono – keramika (11x9x4,5 cm) 3. mjesto: Valdares Petrugan, naziv suvenira: magneti s motivom Viškova Osim toga u zadnje vrijeme sam često radila zvona jer, na neki način, pokušavam doći do kraja ideje u razvoju zvona. Radila sam identičan oblik, samo veću formu i na njih aplicirala motive iz našeg okruženja, s obzirom da sam studirala arheologiju i povijest umjetnosti. Tako sam izradila seriju nacrtanih zvona koji reproduciraju i motive iz brončanog doba. Zapravo, tim crtežima želim naglasiti kako i mi ovdje imamo kulturu od davnina, da imamo cijeli splet kulturoloških ostataka koje bismo mi sami trebali promovirati. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


Možemo li uskoro očekivati neku izložbu? Možda posvećenu zvonima? - Ne znam hoće li izložba biti posvećena zvonima. Nisam razmišljala o toj ideji, mada mi se čini da dobro zvuči! Trenutno radim na izložbi "Na ceste domaće hrani", izrađujem zdjelice s antičkim motivima. Cilj je pokazati izvornu nematerijalnu kulturu. TREĆA NAGRADA: VALDARES PETRUGA - MAGNETI S MOTIVOM VIŠKOVA Trećenagrađena je gospođa Valdares Petrugan. Ona je i mještanka Općine Viškovo, a za sebe kaže da se keramikom ne bavi dugo, ozbiljnije tek nekih godinu dana, ali se umjetnošću bavi od gimnazijskih dana, jer je umjetnost njena velika ljubav.

Autorice nagrađenih suvenira Dolores Oreški - Maja, Vera Gambar-Miščević i Valdares Petrugan prilikom otvorenja izložbe suvenira u Knjižnici Halubajska zora.

Što znači da je za vas umjetnost ljubav? - To znači da se uvijek bavim različitim izražavanjem. Slikam, izrađujem nakit i zanima me puno stvari. Keramikom se ozbiljnije bavim otkako sam postala članicom udruge "Rike".

mogu raditi kao figure i prezentirati na magnetiću. Iskreno, nisam se nadala da će magnetići biti odabrani među najboljim uradcima.

Zašto ste se prijavili na natječaj? - Željela sam dati doprinos mom kraju i svemu što predstavlja ovaj kraj. Moj favorit bila je štern. No magneti su nekako pristupačni svima, nisu teški za napraviti, mada sam svjesna kako magnet treba sadržavati nešto originalno, neke znamenitosti – vrtače, tornicu... i ostale prepoznatljive subjekte Viškova, koji se

- Radim puno motiva jer se ne mogu koncentrirati samo na jedan. Nisam se nigdje konkretno našla. Volim eksperimentirati. Mene sve veseli. Gotovo 30 godina radila sam kao komercijalna referentica, dala sam otkaz i počela se baviti onim što sam od gimnazijskih dana najviše željela – eksperimentirati u likovnoj umjetnosti.

Koje motive posebno volite?

Prošeći se z manun po Plešivce...

P

ovodom Dana pješačenja (koji se obilježava 15. listopada) u subotu 16. listopada održana je manifestacija šetnja po šetnici Plešivac s nazivom „Prošeći se z manun po Plešivce...“. Na šetnici su se posjetiteljima dijelili promidžbeni materijali o šetnici kao i fritule, krafne i osvježavajući napitci. U šetnji je sudjelovao i Odbor za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci pa je podijeljen i veliki broj brošura i letaka o zdravlju i zdravom živoGLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

tu. Sudjelovalo je i niz udruga s područja Općine Viškovo Udruga umirovljenika Viškovo, DVD Halubjan, BBK Kvarner Planinarska društva pa je dan protekao u zanimljivom druženju, šetnji i zabavi. Dan je bio sunčan i kao stvoren za šetnju ili vožnju biciklom po šetnici. Cilj nam je više promovirati šetnicu, upoznati ljude s našim krajem i prirodnim okruženjem, ali i potaknuti ljude na važnost rekreacije i boravljenja u prirodi na svježem zraku.

Teško je napraviti suvenir za Viškovo, a da nije vezan za Halubajske zvončare. Magnetići su sitan prikaz nekih dijelova Viškova i pristupačni su ljudima za kupovinu. Halubje je dobilo prepoznatljiv suvenir. Vjerujemo da će naći mjesto u našim trgovinama, Turističkoj zajednici i biti dostupan posjetiteljima. Veselilo bi nas da halubajski suvenir stigne u mnoge domove širom svijeta, pričajući o prelijepom kraju i dobrim ljudima iz kojeg dolazi. Nina Dukić

U

ređena šetnica Plešivac ukupne dužine 8,6 km pogodna je za sve uzraste, nudi mir, rekreaciju i uživanje u šumskom krajoliku, a na pojedinim mjestima i u prekrasnom pogledu na Kvarnerski zaljev i obližnja mjesta. Šetnica Plešivac blagih je uspona s najvišim vrhom Vrh Plešivac od 429 m nadmorske visine, povezuje Marčelje s Tibljašima. Odmor u pokretu i sportski izazov nudi biciklistička staza, koja se od Ronjgi spaja sa šetnicom, čiji veći dio omogućava i vožnju biciklom. Otkrijte i pronađite zadovoljstvo u šetnji prirodom, spojite ugodu i rekreaciju, okusite Viškovo na drugačiji način.

29


tragom jedne slike Zlatko Krašković:

Slavko Trinajstić-Tićarov: Zbor, kanat i društvo bilo j' velo zadovojstvo

KUD "HALUBJAN" I NJEGOVEH STO LET

K

ad se opre škabelin, al' škatula pokrivena prahon vavek se najdu kakove stare sliki. Retko kada piše ki j' na njimi i kad su storene. Reče se da jena slika govori više lego hijadu reči, ale ako još ča odzada piše onda j' to dragocjen dokument jenega vremena.

Da ne bi šlo se va zaborav, poiskal san nekeh od njih i poćakulal z njimi.

Ivan-Ivić Kalčić-Sivčev: Na nastupi smo šli najveć hodeć

Na slike, ku san pred malo našal je pjevački zbor z Svetega Mateja va ken zbori postoje već puneh sto let i kroz ke j' pasalo stotin pjevači. Za vreme 2. svetskega rata se j' bilo stalo a onda posle oslobođenja počela se j' obnavjat kulturno umjetnička aktivnost va Sveten Mateje a jedan od glavneh inicijatori j' bil Julio Trinajstić-Tićarov. Slika j' već malo požmarena. Na njoj je dvajsetak mladići: Nevenko TrinajstićTićarov, Ivan Ivić Kalčić-Sivčev, Mario Tibljaš-Mitić, Josip Milić-Dušotov, Vlatko Sušanj-Pužić, Veljko Srok-Pećarov, Milovan Mladenić-Lucetin od Sroki, Branko Valenčić-Kovačev, Sandro Lučić-Lukinov, Stanko Pešćica, Franjo MladenićMaretin, Tomislav Tošo Trinajstić-Tićarov, Josip Srok-Istranov, Branko DukićPostolarov, Ive Trinajstić-Tićarov, Slavko Trinajstić-Tićarov, Stanko Srok-Gržev, Josip Sablić-Orsićev, Josip Trinajstić-Garićev, Zdravko Trinajstić-Jankotov, Milivoj Trinajstić-Jankotov, Julijo Trinajstić-Tićarovi i Milovan Blažić-Županov od Trtan. Dirigen je bil Stanko Jurdana učitelj muziki na učitelske školi va Kastve. Tenori i basi poštivani na improviziranoj pozornice, neki va veštideh a najveć njih nosi samo brageše i stomanju. Ni to bilo vreme kad su društva mogla šit svečani veštidi kod danaska. Odzada j' napisano: ''U Srdočima 19. IX. 54 god." a na okruglen pečate piše da j' pjevački zbor djeloval kod sekcija: ''Kulturno Prosvjetnog Društvu Prvoborac'' Sv. Matej. Pasalo j' od onda čuda let i malo ih je ki bi mogli ča povedet o ten vremene. 30

Jedan od najstarejeh Ivan-Ivić KalčićSivčev z Furićeva, nostalgično se domišja tega vremena. ''Vaje za raton počel san va tamburašken zbore sost bisernicu a bilo nas je okol 12. Zmišjan se da su bile i dve divojke Zorka i Savica Orsićeva. Zbor je vodil Lade Pikotov (Vladislav Turak op. a.) a prove smo imeli va sadašnjeh prostorijah Udruge umirovljenika. Tamburaši su nakon nekega vremen prestali djelovat pa san se negdere1947. leta prikjučil pjevačken zboru. Va to vreme hodil san va Radnički tehnikum centralne uprave brodogradnje strojarski smjer. To j' bilo školovanje uz rad ko j' duralo tri leta. Pol radnega vremena smo delali a drugi del je bila nastava a onda j' rabilo hodeć poć doma tako da ni bilo previše slobodnega vremena. Provi smo imeli dva puta na šetemanu. Repertoar nan je bil dosta velik. Kantali smo po celoj Kastafšćine. Na nastupi smo šli najveć hodeć. Kad smo šli kamo daje vozil nas je z kamionon Stanko Širola-Tominić od Dovičić, ki j' isto kantal va zbore. Se j' bilo skromno va ono vreme. Domišjan se jenega nastupa va Pazine potla kega su nan sakemu dali jedan sendvič, pa smo ga šli onako lačni pojist va jedan park. Aktivan san bil va zbore se do 1985. leta. Ovu sliku nisan do sada videl zato me j' vrnula va jedan lepi del mojga živjenja.

Slavko Trinajstić-Tićarov z Furićeva isto se rada domišja na to vreme: ''Otac je kantal va zbore kod i si Tićarovi a ja san počel kantat od 16. let. To j ' bilo 1954. leta i bil san va trećen razrede srednje školi. Spametin se da san ih prvi put čul pul Mavrovičinega. Mane j' zbor i kanat i društvo, bilo jako velo zadovojstvo. Dirigen Stanko Jurdana prihajal je hodeć s Kastva na prove. Potla provi obično bi ga Josip Dušotov prehitil doma z kamioncinon matujske klesarije. Kad je kamioncin bil pokvaren Franjo Maretin i ja kot najmlaji, bimo ga otpratili do Šporove jami. Jurdana ni imel neke vele pretenzije ča se tiče repertoara. Bile su to uglavnon lakše pjesme. Potla nan je bil dirigent Cerovac ki je bil dosta dobar. A onda se j' počelo govorit da ča ne bimo za dirigenta zeli ''našega'' čoveka to se j' mislelo na Mateta Sroka učitela i direktora va Sv. Matejske škole ki j' isto bil sklon lakšemu repertoaru. Dolaskon Lea Ivančića zbor je počel ozbilneje delat. Leo se j' kod mlad obrazovan muzičar, pun energije sačega ćapal. Tako smo počeli kantat arije iz Verdijeve ''Aide'' a i neke Zajčeve kompozicije. Užali su nan reć da ne kantamo niš huje lego zbor kazališta Ivan Zajc v Reke. Do pred par let nazad bil san aktivan va zbore. Bil je to za me najlepši period živjenja. Puno smo okole kantali i lepeh trenutki doživeli. Živjenje je bilo mirneje i ni bilo stresno kot danaska.

Franjo Mladenić-Maretin: Najdraži nan je bil kanat za dušu Na ta lepa leta rada se domišja i Franjo Mladenić-Maretin. ''Va zbor san prišal kod mladić od 16 let. Tako smo Slavko Tićarov i ja počeli skupa kantat va zbore. Spamećujen se jenega nastupa. Biloj' to prilikon otkrivanja spomenika pul Srdoč. Na sebe san imel jenu tanku belu stomanju va koj san k večeru drhtal aš je već bil kraj devetaga meseca. Kad je potla Jurdane za dirigenta prišal Cerovac, bil san samo na dve tri provi aš san se GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


KK "VIŠKOVO"

va to vreme oženil i šal živet va Mune. Zbor je prestal djelovat 1964. leta. Bil je to jedan vremenski period kad su manje više si zbori va našoj regije prišli va krizu. Morda j' to bila smjena generacij kad su stareji odustajali a mlaji nisu bili zainteresirani za kanat. Tako j' naš zbor na inicijativu Mjesne zajednice opeta počel djelovat komać 1974. leta a pokojni Josip Srok-Istranov njezin tajnik, imel je zaduženje da najde dirigenta. Na preporuku maestra Dušana Prašelja prišal je Leo Ivančić i va zbore zostal više od 30 let. Leo j' bil Matetićev učenik ki mu j' usadil jubav pram domaćemu kantu. Se ča j' mogal z nami ostvarit z Matetićevog opusa mi smo kantali, tako da ni bilo nastupa a da ni bila zastupljena baren jena Matetićeva kompozicija. Matetićev repertoar j' bil jako težak za kantat. Lakše nan j' bilo navadit kakovu drugu pjesmu pogotovo ako ju j' izvodil poznati pjevač.

MEĐUNARODNI DJEČJI KOŠARKAŠKI TURNIR POVODOM VIKOVA MEMORIJALA KK "Viškovo" sudjelovalo je 12. prosinca na memorijalnom turniru u Novoj Gorici povodom 14. Sončkovog dana. Sudjelovalo je preko 100 ekipa iz više zemalja. Košarkašice KK "Viškova" su uspješno predstavile svoj kraj osvojivši drugo mjesto u skupini s ukupno dvije pobjede, te samo jednim porazom. Borba za drugo mjesto je bila neizvjesna, te je u samoj završnici svladana ekipa Monfalcone iz Italije, rezultatom 13:10. Za uspješno sudjelovanje košarkašice su dobile medalje i diplome, a za ekipu su osvojile pehar. Osim natjecateljskog, sudionici su imali priliku nazočiti spektaklu koji je začinjen predstavljanjem košarkaških legendi koje su 1970. osvojile svjetsko zlato. Za tu ekipu igrali su nama poznatiji košarkaši Petar Skansi i Nikola Plećaš.

Od vavek smo imeli manjak muškeh glasi, pa smo već od 1975. leta počeli kantat skupa z manjemi zbori od Jušić, Kastva i Matuj pod nazivon ''Združeni zborovi Kastavštine.'' Jedan od prveh nastupi bil nan je va Poreče na smotre pod nazivon ''Naš kanat je lip.'' Onda su z vremenon ti zbori prestali z djelovanjen jedan za drugen pa smo opet ostali sami. Pred saki nastup, va zbore j' bilo malo nervoza kako ćemo odkantat i kakov ćemo utisak pustit na publiku. Kad bi službeni del finil vavek smo z drugemi zbori spontano zakantali za svoju dušu i to su bili najlepši momenti. Znali smo va korijere od Poreča do domi kantat bez prestat. Tako smo puno puti nastupe zapametili ne po službenon dele lego po jenoj spontanoj i opuštenoj atmosfere potla nastupa. Dugo let san bil predsednik društva se do 2007. leta a onda san iz zdrastvenih razlogi prestal bit aktivan.

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

31


BBK „KVARNER“

BICIKLIJADA „PARK ŠUMA LUŽINA“

P

ark Šuma Lužina je najmasovnija biciklijada u organizaciji našeg kluba. Ove godine održana je 10. 10. 2010. u 10:30 s polaskom iz Kastva, Stare gradske lože. Prisustvovalo je 70 sudionika od 10 do 55 godina raspoređenih u dvije grupe. Sportsku grupu vodili su Ildo Gržić i Robert Kišerlovski, a rekreativnu grupu Fredi Šajina. Nakon vožnje, dru-

ženje se nastavilo uz fažol u restoranu Vidikovac na Kastvu. Ovakva okupljanja su odlična za ljubitelje prirode, sporta i rekreacije. Svi uživamo u prirodi, zabavi, druženju, sklapanju novih poznanstava, sportu i rekreaciji. Biciklijada je dobila još ljepšu čar, jer se sa grada Kastva pruža predivan pogled na Kvarner, a njegova duga povijest i kulturna baština nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Zaista vjerujemo da je postignut konačan cilj, a to je druženje i promoviranje biciklizma uz okruženje predivne prirode. Unaprijed pozivamo sve zainteresirane da iduće godine uveličaju biciklijadu „Park Šuma Lužina“. Dođite i provjerit zašto je „LuRobert Kišerlovski

žina“ obavezna destinacija mnogobrojnih ljubitelja biciklizma, njihovih prijatelja i obitelji. Valnea Vidović tajnica BBK „Kvarner“

UKRASITE VAŠE BLAGDANSKE KOLAČIĆE Srdačan pozdrav Za blagdani ki nan prihajaju okitimo i ukrasimo svoje kuće a ja van predlažen da ukrasite i svoji blagdanski kolačići. Kad na pijati složite se one finese ke sako leto spečete pa jih živnete z malo ukrašeneh kolačići zgjedat te duplo lepše i primamljivije.

BELI MIŠI • 25 deki cukara, dec vodi, 15 deki putra, 25 deki mleka va prahe, 25 deki kokosa Cukar i vodu zavrite pa va kipućo dodajte putar i maknite z ognja. Kad se putar rastopi umešajte mleko va prahe i na kraje kokos. Masa mora biti dovoljno čvrsta za modeliranje. Masu dobro ohladite i kad se malo stisne oblikujte mići beli mišići. Sakega mišića ovajajte va kokosovo brašno i pustite 1 dan da se dobro ohladi i stvrdne. Sledeći dan z 32

malo otopljene čokoladi mišićon storite oči i nos, a ako ste od voji morete njin storiti i repići od kušćići špaga.

LUDI LUKIČIĆI • 30 deki mleveneh orehi, 20 deki cukara va prahe, 1 belnjak, malo mrvic od keksa, malo jestive crvene boji Stucite belnjak z cukaron da dobijete gustu smjesu. Jenu žlicu odvojite a ostatak umešajte va orehi. Dobivenu masu po potrebe zgusnite z mrvicami od keksa da van se lepo mesi i ne lepi za ruke. Od polovice masi storite donji deli lukići, a va drugu polovicu dodajte malo jestive crvene boji, pa lukićon storite klobučići. Kad van se lukići malo posuše z onen belanjkon kega ste pustili sa strane storite točkice po klobučićeh i ludi lukičići su gotovi.

VESELI LEPTIRIĆI • 30 deki cveta, 20 deki cukara va prahe, 20 deki putra, malo soli, jeno jaje,

otopljena čokolada, šare mrvice od cukara Od cveta, cukara va prahe, lešnjaki, jaja i malo soli omesite testo i pustite ga va frižidere da se malo ohladi. Testo razdvajajte na pol centimetra debelo i z modlicun u obliku leptirića zrezujte kolačići. Ako nimate takovu modlicu i saka druga veselega oblika će poslužit. Kolačići pecite cirka kvarat uri na 200ºC i dobro ohladite. Rastopite cikuladu pa sakemu leptiriću krila potoćajte va nju, pa jih zajedin pospite z malo šareh mrvic da se skupa zalepe na cikuladu. Puste se skupa da se ohladi i stisne i vaši veseli leptirići moru poletet na pijati h ostalen kolačićon. Neka van i vašen familijan ovi veseli kolačići prnesu sreću i zadovoljstvo, a ja van želin sretan Božić i se najboje va Novene lete. GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


GRIPA ILI INFLUENZA P

ribližavanjem hladnijeg godišnjeg doba, dolazi nam ,,nezvana gošća,, gripa. Mnogi smatraju da je gripa bezopasna bolest, ali da li je to baš tako i kako je na vrijeme prepoznati i pravilno liječiti - porazgovarali smo s doktoricom Vesnom Vidas. Što je gripa? - Gripa ili influenza je akutna sezonska virusna bolest dišnih putova. Bolest se širi i prenosi kapljičnim putem. Prilikom kihanja, govora, kašljanja, zaražen čovjek izbacuje u okolinu sitne kapljice koje sadrže mikroorganizme. Zato u nekim zdravstveno osviještenim zemljama npr. Japan i Tain) veliki broj stanovništva na javnim mjestima nosi zaštitne maske na ustima što znatno smanjuje širenje epidemije. Zdrava osoba može se zaraziti i dotičući virusom inficirane površine (npr. držači u vozilima javnog prijevoza, kvake na vratima javnih ustanova) i zatim ih prenositi u usta ili nos. Ona je česta i opasna bolest koju treba ozbiljno shvatiti jer može izazvati teške komplikacije. Jedna od vrlo čestih, a ponekad i smrtonosnih komplikacija je bakterijska upala grla i pluća, zatim upala srčanih zalizaka a katkad i upala moždanih ovojnica. Budući da je gripa virusno oboljenje, ona se ne može liječiti antibioticima. Oni su djelotvorni samo protiv bakterijskih infekcija nastalih kao posljedica gripe. Epidemija u Hrvatskoj počinje u drugom dijelu prosinca i traje do travnja. Koji virus uzrokuje gripu? - Gripu uzrokuju virusi A B i C koji su antigeno različiti. Tip C nema veliku važnost za čovjeka. Oni imaju svoj način preživljavanja, zato podliježu promjenama i tako nastaju novi podtipovi. Koji su simptomi gripe? - Dijagnozu gripe nije teško utvrditi a temelji se na razgovoru liječnika sa bolesnikom, pregledu te podacima o početku i toku bolesti. Simptomi se počinju javljati 1 do 4 dana nakon infekcije organizma virusom gripe. Lakši simptomi gripe ipak nas ne smiju zavarati da se radi o prehladi. Karakteristični simptomi gripe su: - dugotrajna i visoka temperatura do 40˚C

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

- jaka glavobolja - bolovi u mišićima i zglobovima - grlobolja - začepljenje nosa, kihanje i kašalj a kasnije se javljaju sekretorni simptomi na sluznici. - opća slabost i umor Od gripe najčešće obolijevaju djeca od 5 do 9 godina ali kod njih uglavnom nema posljedica. Stariji rjeđe obolijevaju od gripe, ali je kod osoba starijih od 65 godina veća mogućnost komplikacija i smrtnost. Koje su preventivne mjere? - Najbolja mjera prevencija jest imunizacija organizma koja se postiže cijepljenjem. Cjepivo ne štiti u drugoj sezoni epidemije jer je uzročnik malo promijenjen. Redovitim cijepljenjem prije svake sezone gripe, povećava se djelotvornost cjepiva jer se u organizmu stvara koktel antitijela na različite podtipove virusa čime se smanjuje rizik od nastanka bolesti i opasnih komplikacija. Kod influenze razlikujemo 3 vrste cjepiva: - Živo atenuirano (koje se raspršuje u nosnicu) - Mrtvo inaktivirano koje koristi cijeli virion - ,,Split,, influenza cjepivo ne koristi cijeli virion već se sastoji od njegovih dijelova uzgojenih na embrijoniranim jajima. Učinkovitost cjepiva kreće se od 70 do 90%. Kojim se sve skupinama preporuča cijepljenje? - Cijepljenje se preporuča djeci od 6 mjeseci do 5 godina i starijima od 65 godina (naročito ako su štićenici domova za starije osobe) te ako boluju od kroničnih bolesti: srca, pluća, kronične astme, kongenitalne srčane mane, bubrežne bolesti, dijabetisa, hemoglobinopatije, oštećenja imuno sustava. Također je nužno da se cijepi medicinsko i paramedicinsko osoblje. Koje su kontraindikacije za cijepljenje? - alergija na jaja - akutna febrilna bolest

Dr. Vesna Vidas - I trimester trudnoće - preboljeli Guluian – Barrew syndrom. Kao nus pojave može se pojaviti lokalna bol, crvenilo, sistemska glavobolja i bolovi u mišićima. Cijepljenje u Hrvatskoj provodi se u razdoblju listopad-studeni. Ovogodišnje sezonsko cjepivo ima 3 komponente a jedna je antigena komponenta soja H1N1 virusa tzv. ,,svinjske gripe,, Kako se liječi gripa? Ako je osoba dobrog zdravlja, gripa će vjerojatno proći bez posljedica za otprilike 7 dana. 1. Mirovanje odnosno ležanje je najbolji lijek za gripu. 2. Uzimanje mnogo tekućine naročito čajeva koji su bogati mineralima, te C vitamina. Preporuča se uzimati laganu i kašastu hranu. 3. Zapazite li da se danima ne oporavljate da ne možete sniziti temperaturu ili imate pojačane teškoće sa disanjem i gutanjem obavezno se obratite liječniku. Postoje i lijekovi za liječenje i sprečavanje influenze. To su inhibitori, neuraminidaze, Zanamivir (Relanza) i Oseltamivir (Tamiflu) Oni sprječavaju replikaciju i širenje virusa influenze. Skraćuju i smanjuju izlučivanje virusa, skraćuju trajanje febrilne faze bolesti i ublažuje druge simptome. Potvrđena je dobra učinkovitost i podnošljivost ako se primjeni u prvih 48 sati od početka bolesti. Tada skraćuje trajanje simptoma za 1-2 dana te smanjuje broj komplikacija. U Hrvatskoj je cijepljenje protiv gripe besplatno za djecu do 18 godina, starije od 65 godina, kronične bolesnike i medicinsko osoblje. Zlatko Krašković

33


34

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


Studio di za zdravlje d ljj i njegu j ruku k i stopala Viškovo 95,Viškovo

NATISCI

DIJABETIČKO STOPALO

URASLI NOKTI

GRUBA KOŽA

DEBELA KOŽA

KURJE OČI

Radno vrijeme :

Tel: 091 517 30 79

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71

vl.Marina Vranješ š

Pon. Sri. Čet. 14.00-20.00

med.sestra

Uto. Pet. 8.00-14.00

35


PUST 2011.

OPĆINA VIŠKOVO (17. 1. - 8. 3.)

PROGRAM

17. 01. 2011. Breg Viškovo - Antonja 16.30

Okupljanje maškara

17.00

Marinićeva muzika

17.15

Nastup dečjeh zbori (Halubajčići i Zvona Viškova)

17.30

Predaja općinskega kjuča Pusnemu meštru i maškarami i obešanje pusta

20.30

Pusni tanac uz grupu „Fiesta“ i izbor kraljice Halubajskega karnevala

20. 01. 2011. Knjižnica i čitaonica Halubajska zora 19.00

Izložba umjetničkih fotografija „Halubajski zvončari“ Foto „Alex“, Foto „Matej“ i Halubajski zvončari

21. 01. 2011. Boćarija pul Marinić 18.00

Deveti maškarani ženski boćarski turnir

21.00 Maškarani tanac 22. 01. 2011. 10.00 Marčeji 7. Smotra mićeh zvončari Dom hrvatskih branitelja 12.00

Prijem za predstavnike karnevalskih grup

14.00

12. HALUBAJSKI KARNEVAL

Dom hrvatskih branitelja 20.30

Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

29. 01. 2011. Dom hrvatskih branitelja 20.30

Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

30. 01. 2011. Dom hrvatskih branitelja 16.00

Dečji maškarani tanac uz grupu „Morčić“ – Dječji vrtić Zvončica

5. 02. 2011.

Pikado klub Nevera – Marinići

17.00

Maškarani pusni turnir u crazy cricketu

5. 02. 2011. 20.30 13. 02. 2011.. 16.00

12. 02. 2011.. 20.30 19. 02. 2011.. 20.30 25. 02. 2011. 20.00 26. 2. 2011. 20.30 5. 03. 2011. 20.30 6. 03. 2011. 8.00 Marčeji 07. 03. 2011. 8.00 Marčeji 8. 03. 2011. 8.00 Marčeji Breg Viškovo 16.30 Okupljanje maškara i zabavni program ega g 17.00 Proglašenje najmaškaranega poslovne poslovnega prostora el) 17.30 Zvončarska tombula (prvi del) 18.00 Prihajanje Halubajskeh zvončari 18.15 Zvončarska tombula (drugi del) 18.30 Paljenje pusta Dom hrvatskih branitelja 20.30 Pusni tanac uz grupu „Fiesta“

12. HALUBAJSKI KARNEVAL PRIJAVA ZA IZBOR KRALJICE HALUBAJSKEGA KARNEVALA

I

zbor za kraljicu Halubajskega karnevala održat će se u pundejak 17. 01. 2011. za vreme održavanja pusnega tanca va Domu hrvatskih branitelja va Viškove. Pozivamo sve zainteresirane meštanke od 16 do 70 let da se prijave va što većen broje. Prijave se primaju va Turističkoj zajednici Općine Viškovo do 14. 01. 2011. (telefon: 257-591, email: info@tz-viskovo.hr).

12.

Halubajski karneval održat će se u subotu 22. siječnja 2011. godine u 14 sati, a povorka će se kretati od industrijske zone Gramat-Plodine do parkirališta Milihovo, nasuprot zgrade Općine Viškovo. Okupljanje karnevalskih grupa biti će od 13 sati kod navedene industrijske zone, a nakon završetka svog nastupa svaka grupa biti će počašćena hranom i pićem. PRIJAVE: Za prijave i sve druge potrebne informacije grupe se mogu javiti u Turističku zajednicu Općine Viškovo, Viškovo 31, Viškovo, tel: 257 591, e-mail: info@tz-viskovo.hr. Rok prijave je 14. siječanja 2011. godine. Uoči održavanja Halubajskog karnevala održat će se sastanak s predstavnicima svih grupa, o čemu ćemo vas na vrijeme obavijestiti.

Glavni kriterij za se kandidatkinj – da je iz našega kraja i da sudjeluje va Halubajsken karnevale. Za pobjednicu i dve REGULACIJA PROMETA ZA VRIJEME KARpratilje pripremili smo bogate i NEVALA bavještavaju se svi sudionici u prometu zanimljive nagrade. da će dana 22. 1. 2011. (subota) u vreme-

O

36

Dom m hrvatskih hrvatsk branitelja Pusni n tanac u uz grupu „Fiesta“ Dom m hrvatskih hrvats branitelja Dečji maškarani maašk š ara tanac uz grupu „„Morčić“– Mo Dječji vrtić Loptica Dom hrvatskih hrvat attsk branitelja a Pusni ttanac anac u an uz grupu „Fiesta“ Dom hrvatskih h vatsk branitelja hr Pusni tanac u uz grupu „Fiesta“ Dom M D Marinići i ić Pusni koncert Marinićeve muzike Dom hrvatskih branitelja Pusni tanac uz grupu „Fiesta“ Dom hrvatskih branitelja Pusni tanac uz grupu „Fiesta“ PUSNA NEDEJA Obahajanje Halubajskeh zvončari PUSNI PUNDEJAK Obahajanje Halubajskeh zvončari PUST ri Obahajanje Halubajskeh zvončari

nu od 14 do 16 sati biti zatvoren dio županijske ceste kroz Viškovo i to na potezu od poslovne zone Gramat-Plodine do Općine Viškovo, radi održavanja 12. Halubajskog karnevala. Na području Općine Viškovo u vrijeme održavanja 12. Halubajskog karnevala 22. 1. 2011. u vremenu od 14,00 do 16,00 sati zbog zatvaranja ceste kroz središte Viškova bit će ograničen prostor za parkiranje vozila. Molimo sudionike u prometu da izbjegavaju parkiranje u središtu, odnosno na Trgu Viškovo, ispred groblja i parkiralištu Milihovo, te da koriste prostore za parkiranje na sporednim ulicama gdje se ne ometa prometovanje. REGULACIJA PROMETA 08. OŽUJKA 2011. GODINE bavještavaju se svi sudionici u prometu da će dana 8. ožujka 2011. (utorak) u vremenu od 17 do 19 sati biti zatvoren dio županijske ceste kroz mjesto Viškovo i to na potezu od poslovne zone Gramat (Plodina) do Općine Viškovo, radi održavanja manifestacije Pust 2011.

O

GLASNIK OPĆINE VIŠKOVO BR. 71


preporučamo

knjižnica halubajska zora pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

www.halubajska-zora.hr

BELETRISTIKA ZA ODRASLE KAY, Guy Gavriel: FIONAVARSKA TAPISERIJA (i iduća 2 nastavka prožeta su poznavanjem keltskog mira i nordijske predaje i nose vas u svijet povijesne fantastike) CAST, P. C.: KUĆA NOĆI, LOVLJENA (peti dio ovog serijala zasigurno će vas opet ostaviti bez daha ...) FIORATO, Marina: GOSPA OD BADEMA (priča je o ljubavi, umjetnosti, roman koji oživljava strasti najmračnije i najdivnije stranice povijesti renesansne Italije) MIN, Anchee: CRVENA AZALEJA (iskreno i vješto istražuje tajnu čulnost u represivnom društvu)

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ PJESME BAKE GUSKE (najpoznatija zbirka pjesama i stihova u povijesti dječje književnosti) KING-SMITH, Dick: ČUDOVIŠTE IZ VODE (priča ispričana kroz oči dječjih likova, ali i kroz prijateljski raspoloženo čudovište...) JAIĆ, Marijana: IZA OBLAKA (korisne poruke mogu naći i učitelji, i roditelji, i učenici...)

HOFMANN, Corinne: POVRATAK IZ AFRIKE (nakon života u Keniji gdje je živjela u suprugovoj obitelji slijedi opis povratka u Švicarsku i poteškoće u kojima se našla sa svojom kćeri...)

ĐOKIĆ, Ana: GROZDANA NA ZRNU PAPRA (vesela predstava o kraljeviću i jedno drvenom konjiću Zelenku i Grozdani...)

AMMANITI, Niccolo: NEK ZABAVA POČNE (urnebesno duhovit i ubojitiji nego ikada, knjiga koja vas tjera da se smijete premda itekako dobro znate da biste trebali plakati)

ĐOKIĆ, Ana: VITEZ ŽELJEZNOG SRCA (ljubavna bajka s grmljavinom, njištanjem i ...)

ARCHER, Jeffrey: KRIVOTVORINA (njegov prvi roman otkada je pušten iz zatvora, pa bi se moglo reći da je čovjek kao vino – bolji je kad malo odleži...)

NOEL, Alyson: PLAVI MJESEC (druga knjiga iz Serijala Besmrtnici, koja će zasigurno biti čitana kao i prva, jer Everine moći jačaju, Damenove počinju slabjeti i Ever

STRUČNA ZA ODRASLE

mora odlučiti o spasu svoje obitelji ili Damena...) HEARN, Lian: POSLJEDNJI ČAPLJIN KRIK (četvrti dio Sage o Otorijima čija se radnja zbiva u feudalnom Japanu)

BENYOVSKY ŠOŠTARIĆ, Kornelija: ZELENI KVADRAT (filozofiju ekovrtlarstva autorica opisuje sa: prirodno, i s užitkom, jer problem se ne rješava uklanjanjem nepoznanica, lijepe i uspješne vrtove imaju oni koji rado eksperimentiraju)

KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA PREDSTAVLJA SE I NA STRANICAMA NOVOG LISTA

STRUČNA ZA RODITELJE

GUTBERLET, Bernd Ingmar: KALENDAR MAYA (legendarni kalendar kojemu se pripisuje odbrojavanje i navještaj propasti svijeta nakon 12 uzastopnih ciklusa...) DIVJAK, Tatjana: MALE IDEJE ZA SRETNIJI ŽIVOT (s ovom knjigom krenite u život na drugačiji način...)

COHEN, Doris Eliana: ZAŠTO PONAVLJAMO POGREŠKE (iz prošlih života, u ovome i budućem...)

BUTTNER, Dan: PLAVE ZONE (naučite kako živjeti dugo i kvalitetno...)

HIND, Rebecca: SVETA MJESTA SVIJETA (knjiga vas vodi na globalno hodočašće istražujući 60 najmoćnijih i najveličanstvenijih mjesta na Zemlji...)

HAUCK, Paul: KAKO S LJUDIMA KOJI VAS IZLUĐUJU (da li im oprostiti i zaboraviti ili ...) MYS, Caroline: JAČI OD GRAVITACIJE (autorica osporava uobičajen pristup iscjeljivanju...)

KUPELIAN, David: MARKETING ZLA (kako su nam radikali, elitisti i pseudo-stručnjaci prodali pokvarenost pod krinkom slobode...)

ENNULAT, Gertrud: STRAHOVI U DJEČJEM VRTIĆU (pomognimo djeci pri suočavanju sa strahovima, jer to ih jača...) POPOV, Darija: ENCIKLOPEDIJA RAZVOJNIH IGARA ZA DJECU OD 3 DO 7 GODINA (namijenjena roditeljima koji žele poticati svoje dijete kroz igru i stručnjacima koji rade s djecom) POSOKHOVA, Ilona: 200 LOGOPEDSKIH IGARA (zabavne igre i aktivnosti za razvoj govora) ESPIN, Mariela Castro: KAKO PREŽIVJETI PUBERTET? (nastoji odgovoriti na znatiželjna pitanja, razjasniti nedoumice ...)


Glasnik Opcine Viskovo 71  

Glasnik Općine Viškovo 71, Iz rada Općinske uprava Općine Viškovo

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you