Page 1

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Svibanj 2010. • br. 68


DJEČJI VRTIĆ VIŠKOVO PROSLAVIO SVOJ ČETRNAESTI ROĐENDAN

IGRALA SE IGRA P

redstavom Igrala se igra Dječji vrtić Viškovo obilježio je svoj četrnaesti rođendan. Dom hrvatskih branitelja u Viškovu, bio je premali da bi primio sve one koji su željeli vidjeti što su djeca naučila. Ovogodišnja predstava koju su djeca pripremila za roditelje i svoje prijatelje proizašla je iz teme kojom su se ove pedagoške godine i posvetili u svome vrtiću, a to je Igrom do novih spoznaja. Na jednostavan i pristupačan način kroz igru nastoji se kod djece poticati

Druženje djece i roditelja ☺ Gostovanje Male scene iz Zagreba ☺ Nastup na dječjem sajmu - sadržaji su kojima je bio obilježen tjedan posvećen Danu vrtića

aktivan, istraživački i stvaralački odnos prema sebi i drugima, te poticati dijete da, igrajući se, istražuje, eksperimentira, zamišlja i kombinira, razvijajući ujedno svoje vlastite stavove i spoznaje. Iako je osnovu igre predstavljao dobro poznati Čovječe ne ljuti se, prikazali su kako se igraju djeca mlađeg, a kako ona srednjeg uzrasta. Zabavna i nadasve poučna predstava razveselila je i sve posjetioce, podsjetivši ih na važnost igre u razvoju djetetove ličnosti.

I T

gri kao važnom segmentu u razvoju djetetove ličnosti tijekom cijele pedagoške godine posvećena je posebna pažnja.

jedan (11.-17. travnja) u kojem se obilježavao Dan Dječjeg vrtića Viškovo bio je posvećen zabavnim i odgojnim sadržajima: od podjele reklamnih poklona, druženja s roditeljima i uživanju u zajedničkoj igri, nastupa na dječjem sajmu u Dvorani Mladosti na Trsatu. Posebno iznenađenje djeci je predstavljalo i gostovanje Male scene iz Zagreba sa predstavom za djecu “Baukač”, održanoj u Domu hrvatskih branitelja Viškovo.

T

jedan vrtića iskorišten je i kao povod za humanitarne aktivnosti - U sklopu obilježavanja četrnaestog rođendana darovali su nefrološkom odjelu Dječje bolnice Kantrida dvadesetak dječjih radova, koji će krasiti njihove zidove.

Program predškole Dječji vrtić Viškovo svake godine provodi program predškole. U program predškole ove je godine upisano tridesetak djece, a upisuju se djeca školski obveznici koja nisu pohađala dječji vrtić.


Izdvajamo iz sadržaja:

Iz rada Turističke zajednice Općine Viškovo /16

• Šterne - izvor života • Majevica 2010.: Na krilima tradicije Iz rada Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" /18

• XVI. Matetićevi dani: Doprinos očuvanju i

dan općine /2 • plakete i priznanja • izložbe • folkorna baština • sport • iz duhovnog života •

promicanju autohtonog izričaja našeg kraja Analize / 20

• Sve veće poteškoće u poslovanju Komunalna problematika / 22

• Dimnjačarske usluge Zdravstvo i socijalna skrb / 23

• Zajedno prema zdravlju - biti i ostati zdrav • Preventivni pregledi mještana Odgoj i obrazovanje /25

• Dječji vrtić Maza: Pronađi vrijeme za ljubav Iz rada udruga / 26

• Udruga umirovljenika Viškovo: Aktivnosti bez predaha

• DDK i CK: Održana godišnja skupština Iz rada Savjetovališta "Malo sunce" /27

• Treća životna dob dolazi polako, neprimjetno Putopis Iz našeg kraja Oglasi

www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 68 • svibanj 2010.

Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof.• Urednica: Doris Brusić • Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Foto Alex, Foto Matej, Iz arhive udruga • Tisak: Tiskara Meić d.o.o. • Naklada: 4500 primjeraka • Slika na naslovnici: Na pravom putu, autor fotografije Marin Tomulić - 3. mjesto na prvom natječaju za izbor fotografija karakterističnog motiva Općine Viškovo.


DODIJELJENE PLAKETE NAJUSPJEŠNIJIM UDRUGAMA I POJEDINCIMA IZ KULTURE, SPORTA I TEHNIČKE KULTURE OPĆINE VIŠKOVO U 2009. GODINI

PLAKETE NAJUSPJEŠNIJIMA P

ovodom Dana Općine, 15. travnja, na prijemu upriličenom u Općini Viškovo, dodijeljene su prigodne plakete najuspješnijim udrugama i pojedincima iz kulture, sporta i tehničke kulture Općine Viškovo u 2009. godini. Predstavnike udruga i pojedince primili su općinski načelnik Goran Petrc, zamjenica načelnika Sanja Udović i predsjednik Općinskog vijeća Igor Rubeša. Plakete su dobili sljedeći pojedinci i udruge: Kultura 1. DJEČJI ZBOR “HALUBAJČIĆI“, Viškovo za osvojeno drugo mjesto na Dječjem festivalu “Proljeće u centru Kaptol“ u Zagrebu u 2009. godini 2. DJEČJI ZBOR “ZVONA VIŠKOVA“ za osvojeno treće mjesto na Dječjem festivalu u Đurđevcu u 2009. godini 3. FRANJO GAVRIĆ, član Kulturno umjetničkog društva “Izvor“ za osvojeno prvo mjesto u kategoriji “Izvornog pjevanja“ u mjestu Novo Čiče u 2009. godini 4. IVO RAJKOVAČA, član Kulturno umjetničkog društva “Izvor“ za osvojeno prvo mjesto u kategoriji “Izvornog pjevanja“ u mjestu Novo Čiče u 2009. godini

• Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Dječjeg vrtića Viskovo • Odluka o porezima Općine Viškovo • Odluka o komunalnim djelatnostima

odluke vijeća

• Izvješće o izvršenju Programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2009. godine

8. Sjednica Općin- • 1. izmjene i dopune Programa izskog vijeća Opći- gradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijene Viškovo kom 2010. godine 25. ožujka 2010. • 1. izmjene i dopune Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području

2

5. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “IZVOR“ za osvojeno prvo mjesto u kategoriji najbolja koreografija u mjestu Orašje u 2009. godini. Sport 6. PIKADO KLUB “NEVERA“ za osvojeno treće mjesto na županijskoligaškom natjecanju A Liga i prvo mjesto županijski Kup u 2009. godini. 7. MATIJA CAPAN, član Kickboxing kluba “Sveti Matej“ za osvojeno prvo mjesto na Seniorskom prvenstvu Hrvatske u tajlandskom boksu, u kategoriji do 81 kg, u 2009. god. 8. TAJANA RUBEŠA, članica Kick boxing kluba “Sveti Matej“ za osvojeno prvo mjesto na Seniorskom prvenstvu Hrvatske u tajlandskom boksu, u kategoriji do 52 kg, u 2009. god. 9. SANDY MARČELJA, član Boćarskog kluba “Marinići“ za osvojeno prvo mjesto u disciplini precizno izbijanje, prvo mjesto u disciplini štafetno izbijanje, drugo mjesto u disciplini brzinsko izbijanje, na županijskom natjecanju u 2009. god. 10. KARLO KNEŽEVIĆ, član Boćarskog kluba“Marinići“ za osvojeno prvo mjesto u disciplini štafetno izbijanje, treće mjesto u disci-

Općine Viškovo za 2010. godinu • 1. izmjene i dopune Programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2010. godine • Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2010. godinu • 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Viškovo za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu

području Općine Viškovo za razdoblje od I. travnja 2010. - 31. prosinca 2011. godine • Odluka o prenamjeni i namjeni poslovnog prostora • Odluka o razrješenju i imenovanju člana Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, brigu o djeci

• Odluka o raspodjeli rezultata - viška prihoda za 2009. godinu

• Odluka o stavljanju van snage Odluke o izboru izvoditelja radova za održavanje objekata i uređaja javne rasvjete za razdoblje 2010. do 2011. godine

• Odluka o odabiru izvoditelja radova na redovnom i izvanrednom održavanju nerazvrstanih prometnica i javnih površina na

• Odluka o izboru izvoditelja radova za održavanje objekata i uređaja javne rasvjete za razdoblje 2010. do 2011. godine

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Dan Općine

Učenici OŠ Sveti Matej koji su postigli zapažene rezultate u nauci, kulturi i sportu u društvu općinskog načelnika Gorana Petrca, člana Poglavarstva Jadranka Lučića i ravnatelja škole Josipa Crnića Foto Aleks

plini precizno izbijanje i treće mjesto u disciplini pojedinačno klasično na županijskom natjecanju u 2009. god. 11. RK “HALUB“ iz Viškova za osvojeno treće mjesto na turnirima u 2009. godini. 12. DRAGAN ŠANJUG član NK „HALUBJAN“ za postignute rezultate u 2009. godini. 13. MARKO MILETIĆ član NK „HALUBJAN“ za postignute rezultate u 2009. godini. Tehnička kultura 14. ANTE TOPIĆ, član Modelarsko-maketarske udruge za osvojeno drugo mjesto na županijskom takmičenju mladih tehničara (strojarstvo) 15. DORIJAN ČARGONJA, član Modelarsko-maketarske udruge za osvojeno prvo mjesto na županijskom takmičenju mladih tehničara (modelarstvo) 16. STEFANO BLAŽIĆ, član Modelarsko-maketarske udruge za osvojeno prvo mjesto na županijskom takmičenju mladih tehničara (automodelarstvo) 17. NEVEN ISKRA član Delavske katedre za uspješan rad u školi ki-

parstva „Mato Tijardović“ Viškovo 18. MATEO KUSTURIN član Delavske katedre za uspješan rad u školi kiparstva „Mato Tijardović“ Viškovo 19. PETRA ČULINA član Delavske katedre za uspješan rad u školi kiparstva „Mato Tijardović“ Viškovo

PRIZNANJA UČENICIMA Priznanja za zapažene rezultate na natjecanjima u 2009. godini dobili su sljedeći učenici: Lorena Jurišić, Josipa Klasan, Vedran Brnčić, Ivana Dodik, Anđela Kurbanović, Sanja Tomić, Petra Vujović, Nora Božić, Marko Vujović, Boren Brnčić, Alen Horozović, Borna Marinov, Josip Starčević, Doris Salkanović, Luka Rukavina, Filip Janković, Hrvoje Bunčić, Tin Damjanović, Dona Gluhaković, Lucija Abramović, Karlo Brnelić, Andrej Brletić, Katarina Mihelić, Darija Jardas, Elena Vrban, Helena Drmić, Ines Pandurević, Iva Pandurević, Monika Bartolić, Natali Jugović, Maria Juričević, Hrvoje Ožanić, Daria Jardas, Mate Mrša, Anita Filčić, Karlo Mladenić, Ivana Ezgeta, Anđela Čančar, Edita Harčević, Lorena Džido, Ivana Blašković, Bernard Marić, Anamarija Maras, Tamara Čančar, Alka Širola, Kristina Petrić, Edisa Bapić, Ela Poleti, Anja Antolović, Adriana Bačić, Jelena Mulac, Sandra Trečić, Dorijan Lovrović

NAJLUĐA PREDSTAVA NA SVIJETU

TEATAR GAVRAN NASTAVLJA

M

ladena Gavran, glumica "Teatra Gavran" iz Zagreba iznova je, 14. travnja ove godine, sa svojih dvanaest izvrsno odigranih uloga u predstavi monokomediji "Najluđa predstava na svijetu" - oduševila brojnu publiku u sali

Glasnik Općine Viškovo br. 68

Foto Aleks Foto Aleks

ODUŠEVLJAVATI VIŠKOVSKU PUBLIKU Doma hrvatskih branitelja. Kroz smijeh i suze predstava je razotkrila naličje kazališta koje je bitno drukčije od njegova lica. Za ovaj tekst Miro Gavran dobio je Nagradu "Marin Držić" Ministarstva kulture RH i Nagradu "Ivan Raos".

3


RAZUMOM NADVLADATI POTEŠKOĆE ● Neophodno razvijanje gospodarskog, komunalnog, ekološkog i socijalnog segmenta

Foto Aleks

Štovani mještani Općine Viškovo,

ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

OD PREDGRAĐA RIJEKE DO RAZVIJENE OPĆINE

S

večanom sjednicom Općinskog vijeća, održanom 15. travnja u Domu hrvatskih branitelja, obilježena je sedamnaesta obljetnica postojanja Općine. Nazočnima su se obratili predsjednik Općinskog vijeća Igor Rubeša i općinski načelnik Goran Petrc. Uz predstavnike udruga s područja općine svečanoj sjednici bili su nazočni i predstavnici susjednih općina i gradova te prijateljske općine Ernestinovo. U ime župana Zlatka Komadine čestitke Općini Viškovo uputio je predstavnik Županije Ingo Kamenar, a u ime prisutnih predstavnika općina i gradova predsjednik Vijeća Grada Kastva Dalibor Ćiković. U glazbenom dijelu programa nastupila su djeca dječjih vrtića te učenici Katedre mladih glazbenika Ustanove Ivan Matetić Ronjgov.

4

Povodom ovogodišnjeg dana Općine Viškovo, svima Vama želim da ova godišnjica bude u vjeri ispunjenja Vaših očekivanja, a svim tijelima Općine Viškovo želim da ova godišnjica bude u realizaciji očekivanja mještana Općine Viškovo. Za sve one koji nisu prisustvovali svečanoj sjednici Općinskog Vijeća prenosim svoje želje i očekivanja navedena u mom skraćenom pozdravnom govoru. vogodišnji dan Općine Viško- u radu Općinskog vijeća. vo ima jednu posebnu draž, Osobno smatram da je dosadaša to je sedamnaestogodišnjica od nji rad Općinskog vijeća bio previše konstituiranja prvog Općinskog „populistički”, što ne znači da je bio vijeća Općine Viškovo, odnosno loš, ali smatram da u sadašnjim zadnja ovakva svečanost prije „pu- okvirima i nije najoptimalniji. noljetnosti” rada Općinskog vijeća. Razum je kategorija koja je teže Ovogodišnja obljetnica Dana ostvariva od popularnosti, ali za Općine Viškovo odvija se nakon razliku od popularnosti ima duži lokalnih izbora na kojima su mje- rok trajanja. štani općine Viškovo po prvi puta Dame i gospodo općinski vijećdirektno birali općinskog načelnika nici, Vi ste razum Općine Viškovo. i zamjenika načelnika, kao i svoje Vjerujem i iskreno želim, da se vijećnike. Upravo sastav vijećnika, odnosno raspored političkih snaga nećemo dovesti u situaciju kada u vijeću je svojevrsni „novitet” u od- će posljedice trebati razum, već da nosu na sva dosadašnja općinska ćemo razumom kontrolirati posljedice. vijeća općine Viškovo. Dani Općine Viškovo imaju asUkratko bih se osvrnuo na prošli pekt i marketinško-promotivnog rad Općinskog vijeća. karaktera, što je za Općinu ViškoNepostojanje klasične „vladajuvo veoma bitno kad se zna da je će većine” i opozicije, učinio je da Općina Viškovo u svom dosadašrad svakog vijećnika postaje veonjem urbanom, gospodarskom, ma odgovoran i bitan u donošenju kulturnom, sportskom i socijalnom odluka i akata. razvitku naprosto prevazišla svoje Ja osobno, kao predsjednik Op- okvire djelovanja. ćinskog vijeća nemam obavezu da Ovom prigodom neću se osvrosiguravam većinu u Općinskom tati na učinjeno i na propuštene vijeću, već da osiguram rasprave i mogućnosti, sve je više-manje već sukobe mišljenja vođene silom arrečeno, lovorike za uspjehe su pogumenata, a ne argumentima sile, dijeljene, a kritike za propuste izneuvažavajući pri tome integritet i sene. dostojanstvo svakog vijećnika, naOpća društveno-politička i gočelnika i svakog drugog sudionika

O

Glasnik Općine Viškovo br. 68


spodarsko-socijalna nota naše svakodnevnice neprekidno upozorava moj, a nadam se i Vaš, razum, da je u narednom razdoblju od strateškog interesa za čitavu Općinu Viškovo, ali i za susjedne općine, kao i za čitavu Županiju, neophodno povećati i razviti resurse gospodarskog, komunalnog, ekološkog i socijalnog ● U vrijeme opće recesije, porasta nezaposlenosti, zatvaranja mnogih poduzeća i obrta realnog pada proračunsegmenta.

POLOŽEN ISPIT ZRELOSTI

Ne spominjem ostale svakodnev- skih prihoda jedino zajedništvo na realizaciji naših programa može značiti ne segmente civilizacijskog društva, daljnji napredak našega kraja a time i naše Općine, jer smatram red sedamnaest godina, nakon prvih krizu u građevinarstvu, a na osnovu tržišnih da su oni samo nadgradnja ovakvih demokratskih izbora za tijela lokalne pokazatelja smatramo da će konačna cijena kvalitetnih temelja, a samim time i samouprave, točnije 15. travnja 1993. godi- građenja biti znatno niža. Radovi na izgradneupitni u realizaciji. ne održana je prva konstituirajuća sjednica nji vrtića počet će po provedbi postupka javOsobno smatram da poticaji go- Općinskog vijeća Općine Viškovo. Tim činom ne nabave tijekom ovog ljeta. spodarstvu od strane Općine Viško- udareni su temelji Općine Viškovo, a 15. traDeponij komunalnog otpada Viševac, provo nisu u dovoljnoj mjeri usklađeni vanj se svake godine obilježava kao Dan Opblem koji desetljećima tišti naše mještane, u sa mogućnostima Općine Viškovo, ćine Viškovo. skladu s važećom građevinskom dozvolom posebice iz razloga što je upravo Prije sedamnaest godina na prostoru Op- bit će sigurno popunjen tijekom 2011. godirazvoj gospodarstva u Općini Viškoćine živjelo je prema našim procjenama oko ne kada će početi njegova konačna sanacija. vo doprinjeo i cjelokupnom razvoju 6 tisuća ljudi, a danas živi više od 15 tisuća. Obzirom da će se u kratkom roku pristupiti općine. Općina Viškovo pripada rijetkim općinama sanaciji deponija, obveza koja nam je preoGospodarstvo Općine Viškovo u koje bilježe stalni porast stanovništva. Ljudi stala zajedno s KD Čistoćom i svim suvlasnizadnje dvije godine počelo je iska- dolaze živjeti na ovaj prostor, jer tu mogu cima Čistoće isplata naknada radi umanjene zivati sve lošije ekonomske poka- naći budućnost za sebe i za svoje obitelji, jer vrijednosti nekretnina u krugu od 500 m oko zatelje, a posebno je takav trend do znaju da će na ovim prostorima naći dobre deponija, na čemu radimo i dati ćemo sve od izražaja došao u protekloj godini. ljude velikog srca i duše. sebe da vlasnici nekretnina dobiju zasluženo Stručne analize govore da gospoU sedamnaest godina Općina Viškovo je obeštećenje. Ovih dana očekujemo i konačdarstvo Općine Viškovo sudjeluje u od dalekog predgrađa Grada Rijeke, za koji no rješenje tog problema. punjenju proračuna Općine Viškovo, niti svi riječani nisu znali da postoji, postaU narednom razdoblju započet će na što direktno, što indirektno, sa 40% la prepoznatljiva ne samo u našoj županiji našem području velike investicije, gradnja sredstava proračuna. nego i u cijeloj Hrvatskoj. CZZGO Marišćina, gradnja obilaznice Ž5025, Izdvajanje iz proračuna 2010. goNakon lokalnih izbora održanih prošle gradnja dječjeg vrtića, rekonstrukcija prodine za direktan poticaj gospodargodine, na kojima je, sukladno novom izbor- metnica, Mladenići Saršoni, Vozišće-Pogled, stva u iznosu od 0,7% (345.000 KN) nom sustavu, izabran načelnik i Općinsko vi- nastavit će se plinifikacija Općine Viškovo, nije bio nikad manji u povijesti Općijeće, mnogi su bili skeptični kada se govorilo rješavanje problema vodoopskrbe, s našom ne Viškovo, zato sam zabrinut što će o funkcioniranju Općine, obzirom da po prvi Županijom započinjemo najozbljnije razgona ovaj način agonija gospodarstva puta u Općinskom vijeću ne postoji jasna i vore o izgradnji nove osnovne škole na poViškova, biti u 2010. godini, a najvjeformalna većina vijećnika koja bi u svakom dručju Općine Viškovo. rojatnije i u godini iza nje, agonija trenutku bila sposobna donositi odluke. Ove investicije imaju ukupnu vrijednost koja će „domino efektom“ potresti Općina Viškovo položila je jedan veliki od nekoliko stotina milijuna kuna. Radi se o socijalu, šport, kulturu, komunalnu infrastrukturu i sve ostale aktivnosti ispit zrelosti. Vijećnici, koji žele istinsku do- generacijskim investicijama koje će koristiti koje se financiraju iz proračuna Op- brobit ovog našeg kraja, dali su prioritet naraštaji našeg kraja, a eto sudbina je dala rješavanju problema našeg kraja, dali su zadatak ovoj našoj generaciji da izgradi sve ćine Viškovo. prednost zajedničkom interesu svih naših te objekte. Ipak vjerujem da će Općinsko Vimještana, zaboravljajući stranačke interese i Zadatak koji smo si morali preuzeti nije jeće u suradnji sa Načelnikom prosve ono što ih razdvaja. lagan, a rokovi koji su nam dani su ponekad naći „modus operandi“ za pomoć, U vrijeme opće recesije, porasta nezapo- nerealno kratki, što ponekad izaziva opravne samo onima kojima je ta pomoć slenosti, zatvaranja mnogih poduzeća i obr- dano nezadovoljstvo naših mještana. sad najpotrebnija, već onima koji ta realnog pada proračunskih prihoda jediInvesticije koje sam nabrojio samo su dio su izgrađujući sebe, izgradili i nas, no zajedništvo na realizaciji naših programa onoga što će se graditi na našem području. razvijajući sebe, razvili su i nas, hraInvesticije znače priljev novog svježeg kaneći sebe, hranili su i nas i na kraju, može značiti daljnji napredak našega kraja Općina Viškovo dobila je građevinsku do- pitala na naše područje, znače nova radna pomažući njima, pomažemo i sebi. Oni su, dame i gospodo, gospo- zvolu za toliko očekivani dječji vrtić, koji će mjesta, novo zapošljavanje, znače novi i bobiti kapaciteta 200 djece, bruto razvijene po- lji život za one koji žele raditi i živjeti u ovom darstvo Općine Viškovo. vršine oko 4 000 m2. dijelu Kastavštine.

P

Predsjednik Općinskog Vijeća Općine Viškovo: Igor Rubeša

Glasnik Općine Viškovo br. 68

Procijenjena projektantska cijena mu je oko 30 milijuna kuna s PDV-om. Obzirom na

Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

5


MILAN BAŠTIJAN (1913.-1998.)

V

a Baštijaneh, ki su mej Gornjeh Jug i Furićeva, rodil se j' leta 1913. Milan Baštijan. Bil je najmlaji otrok Mateta i Marije. Imel je sestru Mariju i brata Jožeta. Mat mu j' umrla kad je imel deset let. Va školu j' hodil, kot sa druga deca, va Sveti Matej, a potla j' finil pismoslikarski zanat va Delavskoj škole va Kastve. Kako se j' pokazal vredan i dobar, poslali su ga da još ča navadi (bimo rekli na usavršavanje) va Vojvodinu, va Sombor. Put ga j' onput nanesal va Beograd. Tu mu se j' rodila hćer Ružica prvega ratnega leta 1941. Potla bombardiranja Beograda familija j' bežal, najprej va Vinkovci, pa va Slavonski Brod. Tu j' Barba Milana ulovila mobilizacija, pa j' kot domobran ratoval po Bosne. Kad je rat finil, vrnul se j' doma, Baštijanon. Leta 1946. rodil mu se j' sin Zvonko. Milan je delal kot pitur va nekuliko poduzeći, a onda j' šal delat sam, onda se j' reklo privatno. Od mićega j' jako volel crtat, a kot školan je počel slikat sen je bilo ćaro da j' nasledil veli umjetnički talent svojga prabarbi Ivana Baštijana. Pred rat je dobil stipendiju za poć studirat slikarstvo va Austriju, ma j' bilo prekasno. Barba Milan je skroze slikal, kad god je mogal. Jeno vreme vadil se j' pul poznatega rečkega slikara Romola Venuccija. Bil je jedan od osnivači likovnega udruženja v Reke. Z njimi j' više puta izlagal svoje sliki. ... Ne zna se koliko j' Milan Baštijan storil slik, po prilike nekuliko stotin. Slikal je z uljenemi bojami, pa z temperami, a delal je i skici z akvarelom. Najveć je volel slikat naš domaći kraj - panorami Kastva i Svetega Mateja. Jako su mu lepe i rožice va važeh. Ma se najde i krajolik iz Istre, Gorskega kotara, Slovenije i z otoka Unije. Najveć ga je mučilo ča pul nas ni bilo praveh i dobreh slikarskeh boj. Zato je skroze hodil va Trst po njih. Barba Milan je umrl 1998. leta.

Matica hrvatska Viškovo

MEMORIJALNA IZLOŽBA

O

bilježavanju Dana Općine Matica hrvatska Viškovo pridružila se memorijalnom izložbom slika domaćeg autora Milana Baštijana. Izložba, postavljena dvanaest godina nakon slikareve smrti pobudila je veliko zanimanje mještana i ljubitelja lijepe umjetnosti. Nakon pozdravne riječi predsjednice MH Viškovo Gordane Mulac, o slikarevom životnom putu govorila je Daniela Superina Jugo, dok je stručni osvrt na izložbu dala Zdenka Cetina, prof., a nazočnima se obratila i zamjenica općinskog načelnika Sanja Udović. Ne krijući zadovoljstvo postavljenom izložbom nazočnima se obratila i gospođa Ružica Baštijan. Na Baštijanov likovni izričaj osvrnula se autorica postave Zdenka Cetina, prof. - Slikarstvo Milana Baštijana već na prvi pogled plijeni pažnju. Ono posjeduje – u klasičnoj i suvremenoj praksi sposobnost da površnog posjetitelja njegovih slika u trenutku preobrazi u strastvenog promatrača prožetog radošću gledanja i zamjećivanja. Ako uzmemo u obzir da je on bio osoba koja se samo djelomično slikarski školovala zaključujemo da zaslužuje ozbiljnu pozornost i poštovanje. Njegova je očita potreba bila da rasvijetli ono što je doživljavao na način da prenese to vlastito zapažanje.

Foto Aleks

Među njegovim ranim poslijeratnim radovima nailazimo na akademski realizam, na jasan konturni crtež, čiste linije, suženu paletu boja i težnju ka potpunoj figuraciji. U kasnijem se razdoblju više priklanja jednom ekspresivnijem potezu i snažnijem koloritu, odnosno nadasve je zanimljiv njegov odnos prema slikarskoj plohi. Na trenutke je apsolutno poštuje kroz naglašavanje njezine dvodimenzionalnosti, da bi potom specifičnim rasporedom elementa forme i korištenjem optičkih karakteristika pojedinih boja posegnuo i za iluzijom dubine. Kist je za-

6

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Foto Matej

UDRUGA UMIROVLJENIKA

PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA LIKOVNIH RADOVA BORISA SUŠNJA

SLIKA MILANA BAŠTIJANA mijenio slikarskom "špatulom", koja mu je načinom pastioznosti bolje odgovarala za prikazivanje mase i volumena. U ovom razdoblju dolazi čak do jedne granice s apstrakcijom.

A

utora izložbe Borisa Sušnja gotovo da i nije potrebno posebno predstavljati. Fotograf i vlasnik Foto Mateja cijeli svoj radni vijek bavi se fotografijom, a kao pravi zaljubljenik u svoj kraj, prisutan uvijek i svugdje - okom kamere zabilježio je skoro svaki detalj iz života rodnog mjesta i ljudi ovoga kraja. Kao fotograf, sudionik je brojnih izložbi, bilo samostalnih ili grupnih, a brojne mu fotografije sa zajedničkim predznakom - starina, Halubje, primorski krš - krase zidove brojnih domova i objekata. Međutim, ovom izložbom Boris Sušanj, ujedno član kiparske radionice, osnovane pri Udruženju obrtnika Viškovo-KastavKlana-Jelenje, s kojom je već više puta izlagao, po prvi puta javnosti se predstavio samostalnom izložbom, i to u ulozi ne samo slikara već i kipara. Motivi slika odraz su njegove vječite opsesije - detalji primorskog kraja, maslina, cvijeće i neizostavni zvončari. Ono što posebno privlači pažnju su njegove figure izrađene u glini. U ovom umjetničkom izrazu autor unosi jedan novi element - u prvi plan stavlja čovjeka, njegovo zanimanje i izraz, stoga ne bi čudilo da ubrzo osvane i nova samostalna izložba Borisa Sušnja - ali ovoga puta radova u glini. D. B.

Izložba slika Milana Baštijana privukla je veliko zanimanje posjetioca

Nadahnuće je tražio u širokom spektru motiva, kako veduta, pejzaža i mrtvih priroda, tako i ponekog akta, portreta, pa čak i autoportreta. Kod prikaza pojedinih interijera, a očito je da je bio zaljubljenik u ovaj svoj kraj, prirodu ne bilježi kao statičnu i nepromjenjivu, već na slikarsku površinu nastoji prenijeti njezino stalno kretanje i pulsiranje To isto pulsiranje direktno je vezano i uz toliko mu česte motive cvijeća, čime slikarstvo postaje frenetična aktivnost jer je brzina izvedbe zahtijevala sve brži ritam rada. Glasnik Općine Viškovo br. 68

7


Foto Aleks

UDRUŽENJE OBRTNIKA VIŠKOVO-KASTAV-KLANA-JELENJE

IZLOŽBA RADOVA POLAZNIKA LIKOVNE RADIONICE

I

zložba likovnih radova, nastalih na likovnoj radionici za odrasle uz prigodni je program, u petak 16. travnja, svečano otvorena u prostorijama VTC-a. Trideset polaznika napredne i početne grupe tečaja crtanja i slikanja, koja se u organizaciji Udruženja obrtnika ViškovoKastav-Klana-Jelenje, održava pod stručnim vodstvom Zdenke Cetine, prof., predstavili su mještanima svoje radove. Raznovrsnost motiva, stručnost i maštovitost slikara privukla

je značajno zanimanje posjetilaca, dok o kvaliteti i uspjehu njihova uloženog truda svjedoči i podatak, koji polaznici radionice rado ističu da se već mogu pohvaliti s nekoliko samostalnih i grupnih prodajnih izložbi. Iznjedrena pod okriljem Udruženja obrtnika Likovna radionica spremna je za nove korake, što je ovom izložbom i potvrđeno, a Radionica prerasta u Udrugu Baštijan, koja će svoj rad predstaviti već početkom svibnja na Majevici.

SKD PROSVJETA

SPLETOVI NARODNIH KOLA IZ SRBIJE

I BOSANSKA SEVDALINKA

U

subotu, 17. travnja posjetiocima Doma hrvatskih branitelja u Viškovu, predstavili su se Srpsko kulturno društvo

Prosvjeta pododbor Viškovo u suradnji sa SKD Prosvjeta pododbor Rijeka i KUD Sevdalije (Bošnjaci) iz Rijeke, koji su prvi put sudjelovali u programu povodom Dana Općine Viškovo. SKD Prosvjeta u dva je navrata izvela spletove narodnih kola iz Srbije, dok je KUD Sevdalije u dva navrata izvela pjesme sevdalinke i narodne pjesme iz BiH. Podrškom programu Općina Viškovo pokazala je da i za programe nacionalnih manjina, ima mjesta u obilježavanju praznika općine. 8

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Foto Aleks

KUD IZVOR

FOLKLORNA BAŠTINA LIJEPE NAŠE K

ulturno-umjetničkim programom folklorne baštine Lijepe naše, u subotu, 17. travnja, KUD Izvor i njihovi gosti predstavili su se brojnim posjetiocima Doma hrvatskih branitelja u Viškovu.

Tri folklorne skupine: KUD Punat iz Krka, Udruga Slavonac, te domaćini manifestacije KUD Izvor pjesmom i plesom unijeli su dah narodnih običaja hrvatskih krajeva Primorja, Slavonije, ali i Hrvata Bosne i Hercegovine. Raznovrstan trosatni program uz tanac po starinski KUD-a Punat, bizovačkih plesova Udruge Slavonac, maštovite kreacije dočeka Uskrsa "kao nekada" te dječjeg programa u izvedbi KUD-a Izvor dočarao je

raznolikost i bogatstvo plesova i običaja hrvatskog naroda. Dobar odaziv mještana poticaj je organizatorima za nove manifestacije. Brojni pozivi za nastupe i gostovanja članovima KUD-a Izvor potvrda su i priznanje za njihov predan rad, a posebno zadovoljstvo predstavljaju im i dosadašnje nagrade i priznanja, među kojima treba izdvojiti ona prošlogodišnja: prvo mjesto u kategoriji najbolja koreografija u mjestu Orašje u 2009. godini, te osvajanje prvih mjesta članova Franje Gavrića i Ive Rajkovače u kategoriji “Izvornog pjevanja“ u mjestu Novo Čiče, također za 2009. godinu.

KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA - SREDIŠNJA KNJIŽNICA MARINIĆI

KARTULINA Z KOSTRENE

U

Središnjoj knjižnici u Marinićima otvorena je izložba Udruge "Veli pinel" i Udruge za kreativno stvaralaštvo "Vali" iz Kostrene. Prigodna svečanost otvorenja izložbe popraćena je nastupom Gorana Prše (klarinet) i Hrvoja Vičevića (gitara).

Glasnik Općine Viškovo br. 68

● Kostrenjani su se predstavili brojnim izlošcima slika i radova u keramici Prostor Knjižnice tako je oplemenjen slikarskim radovima i raznovrsnim radovima u keramici. Izložba se u prostorijama knjižnice u Marinićima može razgledati do 14. svibnja. 9


DELAVSKA KATEDRA USTANOVE IVAN MATETIĆ RONJGOV

KIPARSKA ŠKOLA "MATO TIJARDOVIĆ" VIŠKOVO

OD DUBOREZA DO SKULPTURE ● Izložbe radova u drvu, nastalih na četvrtoj zimskoj radionici za djecu ● Skulpture - stalna postava u parku Osnovne škole "Sveti Matej"

K

iparska škola "Mato Tijardović" Viškovo obilježavanje Dana Općine popratila je dvjema manifestacijama: otvorenjem izložbe radova u drvu, nastalih na četvrtoj zimskoj radionici za djecu te postavom skulptura u parku ispred Osnovne škole Sveti Matej. I dok je izložba dječjih radova rezultat višegodišnjeg rada s mladima, skulpture u drvu nastale su na Drugoj kiparskoj radionici za odrasle, održanoj prošle godine u Ronjgima. Obje postave rezultat su rada male grupe zaljubljenika u drvo, koji predano i s puno pažnje prenose tu svoju ljubav na mlade naraštaje, istovremeno posvećujući punu pažnju osobnom daljnjem usavršavanju i razvoju. Zaljubljenici u drvo i rad s drvom došli su na ideju da putem specijalizirane škole, što većem broju ljudi, a posebno djeci približe toplinu drva i ljepotu njegove obrade. Uz stručnu pomoć renomiranih kipara u drvu iz Ernestinova: Mate Tijardovića, Ivana Tolića, Ivana Forjana i

10

Rajka Sroka iz Viškova organizira se petodnevna ljetna i zimska škola kiparstva. Škola radi po posebnom programu za djecu i odrasle. Prva takva školica, koja je okupila dvadesetak učenika s područja cijele Županije održana je u siječnju 2007. godine u Domu u Marčeljima. Izložba dječjih radova u duborezu Četvrta zimska radionica Delavske katedre Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov", održana je od 7. do 10. siječnja 2010. godine u prostorijama OŠ "Sveti Matej" Viškovo, a dio nastalih radova

Glasnik Općine Viškovo br. 68


predstavlja dio stalne postave ve galerije Delavske katedre.. e škole Rad polaznika Kiparske »Mato Tijardović« odvija se pod dionice. stručnim okom voditelja radionice. d s polaKontinuiran, višegodišnji rad znicima polučio je izuzetno vriola jedne rezultate. Kiparska škola ti u Viškovu može se pohvaliti da ima desetak djece, kojiji školicu pohađaju od njezinaa ki osnutka – ističe akademski e kipar Mato Tijardović, a čije ime naša škola ponosno nosi,i, ra koji je ujedno i voditelj ere nestinovačke kiparske škole u drvetu.

POLAGANJE VIJENACA NA SPOMEN OBILJEŽJA

o Ne krijući zadovoljstvo uspjehom školice predsjed-nik Delavske katedre Usta-nove “Ivan Matetić Ronjgov” i o voditelj kiparske škole “Mato o Tijardović” Viškovo Rajko Srok ističe da zimska i ljetnaa že kiparska radionica već bilježe še i prve polaznike izvan naše vaŽupanije, posebno naglašavajući osnovne smjernice školice: Učimo kakav je to božanstveni materijal drvo i što se sve može od njega izraditi, kako ga obraditi, a ako još među nama stasa, otkrije se i školuje neki novi talent, to nam je svima najveća nagrada.

U povodu Dana Općine predstavnici lokalne samouprave i udruga u spomen na sve one koji su dali svoj život za slobodu budućih genracija, položili su vijence na spomen obilježja na viškovskom groblju.

ŠAHOVSKI KLUB "VIŠKOVO"

OPEN TURNIR U ŠAHU

Nakon prigodnih izložbi, dio nastalih radova školica redovito donira raznim ustanovama, dječjim bolnicama i sl., dok drugi dio ostaje u sklopu trajne izložbene postave u prostorijama Delavske katedre. Skulture - stalna postava u parku škole Skulpture, postavljene u parku ispred osnovne škole radovi su nastali u povodu Matejne 2009. godine na drugoj kiparskoj koloniji održanoj u Ronjgima ispred Spomen doma našeg barda primorsko-istarske glazbe, skladatelja Ivana Matetića Ronjgova. U koloniji su sudjelovali umjetnici s našeg područja, i to: Rajko Srok, Veljko Franović i Želimir Simčić, inače amaterski kipari, koji su se svojim dosadašnjim radom dokazali kao vrsni poznavaoci kiparenja u drvu. Uz njih su i dvije žene akademske kiparice: Dijana Sočnić Kesić i Judita Žauhar koje profesionalno i s velikom ljubavlju izrađuju svoje skulpture. Izrađeno je pet skulptura u slavonskom hrastu, namijenjenih parku osnovne škole. Kipari su imali slobodnu temu a svoje uspomene i osjećaje na provedene dane u osnovnoj školi prikazali su kroz svoja umjetnička djela u skulpturi: Molitva - Veljka Franovića, Obitelj - Želimira Simčića, Ptice - Dijane Sočnić Kesić, Majka s djetetom Rajka Sroka Ivanova i Asocijacija Judite Žauhar. Nadamo se da će ova kolonija postati tradicionalno okupljalište umjetnika stoga treba težiti još većim umjetničkim dometima pa čak pokušati postići i međunarodnu razinu. D. Brusić

Glasnik Općine Viškovo br. 68

U subotu, 17. travnja odigran je Open turnir u šahu u 7 kola po ubrzanom tempu, na 15 minuta. Okupilo se 22 natjecatelja iz šahovskih klubova: Rijeka, Rječina-Dražice, Junior, Kastav, Čavle, Kvarner i Viškovo kao domaćin. Turnir je bio raznolikog sastava od kadeta do veterana. Pobjednik turnira sa 6,5 bodova je majstor Damir Muhvić iz ŠK Rijeka. Drugi sa 6 bodova je Brian Dinter, a treći Miljenko Jokić sa 5 bodova koliko je osvojio i izvrsni kadet Teo Tomulić (Junior). Uz Tomulića najbolji kadet je bio Franko Sušanj sa 3,5 boda (Čavle). Od domaćih kadeta najbolji je bio Zvonimir Klasan (3,5 boda). Najbolja igračica je bila Jasmina Okanović (Kvarner) na 6. mjestu. Najuspješniji su nagrađeni peharima i vrijednim šahovskim knjigama, a svi ostali sudionici dobili su praktične nagrade. M. Mažuran

11


iz duhovnog života

OD 15. DO 18 TRAVNJA U ŽUPI SVETI MATEJ ODRŽAN ŽUPNI EUHARISTIJSKI KONGRES

KRIST NAŠA NADA ●

Euharistija - izvor, središte i vrhunac kršćanskog života

EUHARISTIJSKI KONGRES SLAVIMO POD GESLOM: „KRIST NAŠA NADA!“ NEKA NAM ON DOISTA BUDE NADA U OVIM TEŠKIM VREMENIMA. NEKA BUDE NADA VAŠIM BOLESNICIMA, NEKA BUDE NADA ONIMA KOJI SU OSTALI BEZ POSLA, KOJI TRPE DUŠEVNO ILI TJELESNO, KOJI MISLE DA SE NEMAJU VIŠE ČEMU NADATI. POSEBNO NEKA BUDE NADA NAŠIM MLADIMA, KOJE SMO MI STARIJI DUŽNI ODUŠEVITI ZA KRISTA, JEDINOG SPASITELJA ČOVJEKA. GOSPODIN UJEDNO ŽELI DA NE SKRIVAMO NADU KOJU NAM ON DAJE NEGO DA DRUGE, SVE LJUDE DOBRE VOLJE, POZIVAMO DA JE PRIHVATE.

D

eseti jubilej uspostave Riječka nadbiskupija slavi u ozračju Euharistije. Kako bi se naglasila veza između Euharistije i svakidašnjega života, potaknulo na oživljavanje zajedništva te uputio poziv na humaniji život, župe dekanata organiziraju euharistijske kongrese, dok će vrhunac obreda uslijediti 26. rujna ove godine u Marijinom svetištu na Trsatu. Euharistijski kongres u našoj Župi održan je od četvrtka 15. do nedjelje 18. travnja. Samoj proslavi župnog Kongresa prethodila je trodnevna priprava koju je predvodio fra Stanko Dodig OFM Cap, prvostolni dekan te

zamjenik predsjednika Odbora za Euharistijsku godinu Riječke nadbiskupije. Voditelj je u propovijedima isticao potrebu svijesti o središnjem mjestu Euharistije u životu vjernika te potrebu zajedništva i djelatne ljubavi ('caritasa') kao konkretnih plodova življenja euharistijskog otajstva u životu i djelovanju župne zajednice. I kao što se Krist dao i daje nama i mi trebamo pružiti ruku pomoći onima kojima je pomoć zaista potrebita. Središnji događaj u proslavi Euharistijskog kongresa bilo je svečano euharistijsko slavlje održano u prepunoj crkvi Svetoga Mateja u nedjelju 18. travnja. U nemogućnosti

iz Pozdravnog pisma o. Nadbiskupa

Za vrijeme procesije, pod vodstvom vjeroučiteljice Vesne Drmić, prošlogodišnje prvopričesnice u bijelim haljinama sipale su latice cvijeća prema Presvetom, znak njihove čiste i nježne ljubavi prema živom Isusu.

12

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Foto Matej

osobnog predslavljenja riječkog Nadbiskupa slavlje je predvodio njegov delegat mons. Nikica Uravić, riječki kanonik, rektor Bogoslovnog sjemeništa te član Odbora za Euharistijsku godinu u Riječkoj nadbiskupiji, kojemu je na početku slavlja, u ime Župe i župnih tijela, uputio pozdravni govor mladi odvjetnički vježbenik Stanko Perica, član Župnog pastoralnog vijeća. Na početku misnog slavlja, župnik p. Ivan MSC, pročitao je i Pozdravno pismo o. Nadbiskupa. Središnje euharistijsko slavlje glazbeno su popratili Župni pjevački zbor pod vodstvom Danijele Marinović, operna pjevačica HNK 'Ivana pl. Zajca' u Rijeci, župljanka Milica Marelja te Mješoviti pjevački zbor KUD 'Halubjan' iz Viškova

pod ravnanjem maestra Zorana Badjuka. Procesija - javno svjedočanstvo vjere Nakon euharistijskog slavlja, poslije mnogo godina, održana je euharistijska procesija naseljima Viškova, koju je sigurnosno osiguravao MUP Rijeka te ekipa službenih redara iz naše Župe pod vodstvom umirovljenog bojnika Luke Matanića, člana Župnog pastoralnog vijeća. Za pripravno i središnje kongresno slavlje bio je angažiran veliki broj aktivnih vjernika koji su podnijeli najveći logistički teret priprave i organizacije (oni su, kao 'živa Crkva', i najveća vrijednost ove Župe). Na završetku kongresnog slavlja, službeni sudionici Kongresa bili su pozvani na prigodne 'agape' u dvorani Župnoga doma. Priredila: D. Brusić

18. TRAVNJA - DAN ŽALOSTI

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE VIŠKOVO

Predstavljena nova web stranica turističke zajednice

U

sklopu manifestacija u povodu obilježavanja Dana Općine Viškovo u Domu hrvatskih branitelja predstavljena je nova web stranica Turističke zajednice Općine Viškovo. Stranica je aktivna na adresi www. tz-viskovo.hr, a uz pregled svih manifasticija donosi informacije o gastronomskoj ponudi, sportu i zabavi, servisne i prometne informacije, popis bankomata, kontakt podatke te kartu šetnice. Stranicu je izradila tvrtka Spiro, i osim na hrvatskom dostupna je na engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku.

Glasnik Općine Viškovo br. 68

REKLI SU... Zorica Janković, prof. rehab.: Euharistijski kongres održan u našoj župi Sv. Mateja koji je počeo s trodnevnom pripremom, a završio procesijom kroz Viškovo osnažio me i vratio značaju euharistije izvora kršćanskog življenja. Biti u procesiji bilo je puno više od hoda jer je to bio hod za Kristom i s Kristom. Vesna Drmić, vjeroučiteljica: U procesiji javno svjedočimo svoju vjeru u Isusa Krista. Bilo je posebno lijepo biti sudionikom ovog svečanog i dostojanstvenog događanja. Raduje me i izuzetno lijepi odaziv vjernika. Ovaj događaj ostat će u trajnom pamćenju svima kojima je Euharistija središte života, a naročito prošlogodišnjim prvopričesnicama. O tome će pričati i kada odrastu.

U

nedjelju 18. travnja 2010. godine vlada RH proglasila je Dan žalosti povodom pogibije poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog i ostalih putnika poginulih u zrakoplovnoj nesreći u Smolensku u Rusiji. Na dan žalosti ne mogu se održavati zabavne priredbe te su otkazani sljedeći programi: Nemotarije na joge uz zabavni program mažoretkinja Udruge Halubajke i gostiju te Kulturno-umjetnički program u organizaciji Ženskog pjevačkog zbora Marinići.

13


SPORTSKI SUSRET DJEČJIH VRTIĆA VIŠKOVA

Č

etvrti sportski susret vrtića s područja općine Viškovo okupio je devedesetak djece iz Dječjih vrtića Zvončica i Loptica. Na sportskom nadmetanju koje se održalo u školskoj sportskoj dvorani djeca su se okušala u čak šest disciplina i to: trčanje na 20 metara, štafeta za dječake i djevojčice, gimnastički poligon, štafetna igra s lopticama, hokejaški poligon i povlačenje konopa. Uz veliki broj natjecatelja susret je okupio i veliki broj navijača: roditelja, braće i rodbinu, koji su ih zdušno i iz sveg grla bodrili. S obzirom da je cilj ovog sportskog susreta, druženje, zabava i zajedništvo ni ove godine nije bilo službenog proglašenja pobjednika, vrtićima su dodijeljeni pehari, a svim sudionicima prigodna priznanja. Susret, je protekao u izuzetno veselom i natjecateljskom ugođaju, uz obavezni pozdrav - do sljedećeg druženja.

SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT ♦ SPORT

S

portska događanja obilježena su tradicionalnim sportovima: sedamnaesti boćarski turnir u povodu Dana Općine, u organizaciji BK Halubjan okupio je ekipe s područja naše i susjednih općina i gradova te goste iz Slovenije.

bilježe već trinaestu brdsko-biciklističku vožnju organiziranu upravu u povodu Dana Općine.

Tradicionalno se održava i turnir u briškuli i trešeti, dok i mladi biciklisti

Već četvrtu godinu za redom, sportsko-rekreativno društvo "Borac Garići",

14

Nije izostalo ni nadmetanje učenika u košarci održano u sportskoj dvorani OŠ Sveti Matej.

organizira malonogometni turnir povodom Dana Općine. Jednodnevni turnir u Garićima, koji je okupio ekipe s Viškova održan je u subotu, 17. travnja. Lijepo vrijeme privuklo je mnogo znatiželjnika i zaljubljenika u mali nogomet, uglavnom mlađu populaciju, a svim sudionicima i gledateljima ponuđeni su fažol i osvježavajuća pića.

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Nedjelja, 18. travanj 2010

RONJGI XC 2010 - OTVORENA JOŠ JEDNA MTB SEZONA ● Utrka ''Ronjgi XC'' već se trinaestu godinu za redom održava u sklopu Dana Općine Viškovo

I

eto uspjeli smo otvoriti još jednu Mountain bike sezonu utrkom ''Ronjgi XC'' koja se već trinaestu godinu za redom održava u sklopu Dana Općine Viškovo. Na utrci je usprkos lošim vremskim prognozama, sudjelovao 91 vozač iz 25 klubova sa područja Hrvatske i Slovenije. Unatoč blatu i jutarnjoj kiši, na prvome startu okupilo se šest početnika, među kojima su svoju snagu pokazali članovi BK MTB-Istra Pazin koji su sa zajedničkim ulazom u cilj osvojili prva dva mjesta. Za pohvalu je i rezultat Vesel Urbana, Člana KD UNI-FBI team-a iz Slovenije, koji je zbog nedostatka vozača u svojoj kategoriji, nasupio sa starijim početnicima, te unatoč svemu završio utrku sa samo jednim krugom zaostatka. Sljedeću postavu na startnoj liniji činilo je 15 rekreativaca, od kojih je njih 10

Glasnik Općine Viškovo br. 68

uspjelo završiti utrku bez da ih prvoplasirani Ugrin Dražen prođe za krug, unatoč lošijoj opremi. Nadamo se da će to biti dodatna motivacija članu BBK Kvarnera Juretić Damiru, koji je u cilj ušao sa dvije minute zaostatka. Točno u podne startali su Veterani A, B C, zajedno sa Kadetima i Sportom koji se prema novom tehničkom pravilniku na kup utrkama besmisleno boduje zajedno sa Master A kategorijom. Među kadetima pobjedu je odnio Rumac Josip sadašnji član BGK Tuškanac, inače bivši polaznik ''Kvarnerove škole biciklizma'' dok mu je za vratom puhao Franković Mateo član ''Kvarnera'' koji je utrku završio sa dvije minute zaostatka. Puno veća borba vodila se u kategoriji Sport gdje je Šopić Luka (BK Zadar) ušao u cilj sa samo dvije sekunde zaostatka za Gams Primožem (KK Ravne, Slo). U najbrojnijoj kategoriji – Veteranima A pobjedu je odnio Vedran Mohorovičić koji se nedavno vratio iz Afrike gdje je sudjelovao na jednoj od najjačih svjetskih pustolovnih utrka. Minutu nakon u cilj je ušao Vedranov klupski kolega Paolo Slavić. Iako stariji Veteran B – natjecatelj Vesel Peter počistio je ukupne mastere,

dok je u najstarijoj kategoriji pobjedu odnio Podsednik Richard, član i voditelj Zagrebačkog kluba ''Tuškanac''. Uslijedila je najjača utrka Elite vozača među kojima je svoju dominaciju dokazao slovenski vozač Mugerli Matej inače bivši vozač talijanske profesionalne ekipe Liquigas, a sadašnji član UNI-FBI team-a iz Slovenije koji je sljedećeg vozača ostavio iza sebe nepunih šest minuta. Od hrvatskih vozača najbolji je bio Buzećan Sirotić Sanjin prvi Under 23 vozač, a četvrti u Elite-u. Najbrži junior bio je Vuković Petar također član BK Buzet-a, dok je u ženskoj konkurenciji pobjedu odnijela Kiršić Andrea pobjedivši timsku kolegicu Bertetić Tinu, inače kadetkinju kojoj je ovo bila prva utrka. Ovim putem zahvaljujemo se svim vozačima koji su nas posjetili i ove godine. Ildo Gržić Jr.

15


POSTAVLJENA TURISTIČKA SIGNALIZACIJA NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO

T

uristička zajednica Općine Viškovo sukladno svom planu i programu rada izradila je u 2009. godini elaborat turističke signalizacije za područje Općine Viškovo. U travnju u 2010. godini pristupilo se postavljanju turističke signalizacije, a sam projekt predstavljen je tijekom Dana Općine Viškovo. Eleborat i postavljanje turističke signalizacije napravila je tvrtka Futura Trade d.o.o. te je sada postavljeno 25 znakova turističke signalizacije, a sve s ciljem poboljšanja turističkog identiteta i ponude Općine Viškovo. Tabele su tako postavljene na svim ulazima u općinu Viškovo, ali i na značajnim mjestima s kojih se usmjerava prema institucijama i turističkim sadržajima. Turističku signalizaciju na cestama čine: ● znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima ● znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima ● znakovi za pružanje turističkih i drugih informacija ● znakovi za izraz dobrodošlice ● znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno - trgovačkim objektima i centrima, važnim objektima i sadržajima u naselju te ostalim javnim prostorima (izložbe, sajmovi)

Tijekom lipnja u Viškovu

„ŠTERNE - IZVOR ŽIVOTA“ ZABAVNO-SCENSKO-POETSKA VEČER NA ŠTERNAMA

Z

abavno-scensko-poetska večer "Šterne-izvor života” održat će se u mjesecu lipnju u dva navrata, na različitim lokacijama. S obzirom na veliki broj šterni koje se nalaze na području Općine Viškovo, a kojima su se nekada zajednički koristili stanovnici pojedinih naselja, cilj nam je oživjeti spomenute šterne koje su bile izvor života. Prve javne šterne izgrađene su početkom 19. stoljeća, ukopane su u zemlju i pokrivene posebno postavljenim kamenom. Svako mjesto u Općini Viškovo ima barem jednu šternu u svom središtu koja je bila izvor života u zajednici. Također i mnogi stanovnici Općine Viškovo imaju šternu u svom dvorištu što samo još više govori o nekadašnjem načinu života i potrebi ljudi da si osiguraju vodu. Danas su šterne podsjetnik na prošlost i nekadašnji način života i kao takve potrebno ih je zaštititi kao kulturno-povijesnu baštinu. Turistička zajednica Općine Viškovo osmislila je program koji će se održavati upravo na šternama koje se nalaze u našoj neposrednoj blizini. Želja nam je oživjeti mjesta koja su nekada davno bila središte zbivanja i dati im osobito obilježje zanimljivim zabavno-scensko-poetskim programom. Pozivamo Vas, pridružite nam se na šternama!

16

Glasnik Općine Viškovo br. 68


NA KRILIMA TRADICIJE

● Unatoč lošem vremenu i kiši održana druga po redu Fešta od mladega leta – Majevica 2010.● Stari običaji, zanati i kuhinja

K

ako bismo zadržali duh nekadašnjega življenja i održali običaje koji su već polako pali u zaborav, Turistička zajednica Viškovo obnovila je starinski običaj slavljenja Majevice, običaja koji je u našem kraju zadnji put obilježen prije čak pedeset godina. Unatoč lošem vremenu i kiši na parkiralištu Milihovo, u organizaciji Turističke zajednice Općine Viškovo 2. svibnja održana je druga po redu Majevica. Manifestacija, na kojoj su predstavljeni stari običaji, zanati i kuhinja zajednički je pokušaj Općine Viškovo i Turističke zajednice da se očuva povijest i kultura ovoga kraja. I unatoč lošem vremenu ni posjetioca ni zabave nije nedostajalo.

Stare običaje i zanate predstavile su udruge s područja općine, koje se bave očuvanjem tradicije: od Halubajskih zvončara, Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, Delavske katedre i njezine kiparske školice, Narodne knjižnice i čitaonice Halubajska zora, Matica hrvatska Viškovo. Dio povijesti i tradicije osvanuo je i na slikama – posjetiocima Majevice svojim se uradcima po prvi puta predstavila i Uduga likovnih umjetnika "Braća Baštijan". Svoje aktivnosti posjetiocima su predstavili i PD Viškovo i BBK Kvarner. Izloženi su i najbolji radovi pristigli na prvi natječaj fotografija karakterističnog motiva Općine Viškovo, a proglašene su i

Glasnik Općine Viškovo br. 68

najuspješnije fotografije: 1. mjesto: Sveti Matej - Marin Tomulić, 2. mjesto Noćna 1 - Igor Popović i 3. mjesto - Na pravom putu - Marin Tomulić. Udruženje obrtnika Viškovo-KastavKlana-Jelenje ove je godine organiziralo predstavljanje vinara, medara i proizvođača likera iz Viškova, Kastva, ali i Pazina, Kutjeva, Pićana, Šibenika, Novog Vinodolskog, Malinske, Lokava, Livada. Za sve posjetioce bio je organiziran besplatan objed – kapuz i fažol, dok se za besplatni "žmuj" vina pobrinula Udruga "Belica". Uz dobru zabavu ide i dobar zalogaj, a za ponudu iz tradicionalne kuhinje pobrinuli su se restorani: Ronjgi, Šmrika, Mladenka, Nono Frane, Ferdinand, Morčić i Kolačići Sušanj. Posebnu pažnju privukle su starinske igre učenika Osnovne škole Sveti Matej, koji su se natjecali u potezanju špaga, igri žabica, gađanju lonca zatvorenih očiju i skakanju u vrećama, dok su se za dobar štimung pobrinuli Limena glazba Marinići i Sastav "A je to". Pažnju, posebno muškog dijela publike privukao je odabir naj divojke – titulu koje je ponijela Samanta Sirotnjak. Kraj manifestacije označen je penjanjem po stupu, a oni najspretniji uživali su u vrijednim nagradama: pršut, panceta, salama ili vino.

17


14.-16. TRAVNJA 2010. ODRŽANI XVI. MATETIĆEVI DANI

DOPRINOS OČUVANJU I PROMICANJU AUTOHTONOG IZRIČAJA NAŠEGA KRAJA • OVOGODIŠNJA MANIFESTACIJA OBILJEŽILA JE ZNAČAJNE OBLJETNICE NAŠIH SKLADATELJA: 130. GODIŠNJICU ROĐENJA IVANA MATETIĆA RONJGOVA, 100.-TE OBLJETNICE NJEGOVIH SLJEDBENIKA JOSIPA KAPLANA I SLAVKA ZLATIĆA, TE 190. GODIŠNJICU GLAZBENE ŠKOLE U RIJECI.

S

večani koncert tradicionalne manifestacije Matetićevih dana održan je 14. travnja u prepunom atriju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Poseban obol ovogodišnjoj manifestaciji pridodala je i činjenica da se održava u godini značajnih obljetnica naših skladatelja: 130. obljetnici rođenja Ivana Matetića Ronjgova, 100.-tim obljetnicama rođenja njegovih sljedbenika Josipa Kaplana i Slavka Zlatića, te 190. godišnjici Glazbene škole u Rijeci. Svečanost vokalne glazbe, čiji je početak označen skladbom Draga nam je zemlja, u zajedničkoj izvedbi svih zborova i Jeka Primorja

18

pod ravnanjem maestra Darka Čargonje, službeno je otvorila izaslanica predsjednika RH Ive Josipovića i zamjenica Župana Primorsko-goranske županije Nada Turina Đurić. Prigodnim riječina gostima se obratio i gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel. Tijekom koncertne večeri ispreplitala su se djela naših glazbenih velikana i to u izvedbama mješovitih zborova, solista, instrumentalista i klapa. Nastupili su mješoviti pjevački zborovi: „Jeka Primorja”, Zbor glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka, HGD „Zvijezda Danica“, KUD „Sloga“, Pjevački zbor mladih „Josip

Kaplan“, Muška klapa „Kastav“, solisti: Kristina Kolar, Robert Kolar te pijanistica Nina Kovačić. Koncert glazbene škole iz Rijeke i njihovih gostiju Sljedećeg dana manifestacije, 15. travnja svečano je obilježena 190. obljetnica Glazbene škole u Rijeci. Obilježavanje ove visoke obljetnice Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka uveličali su njihovi gosti, učenici glazbenih škola iz Pule, Zagreba i Osijeka. Pogovor o obljetničarima Pogovor i susret glazbenih škola iz Rijeke i Pule koje nose Matetićevo ime,

Muška Klapa Kastav

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Kako su nastali Matetićevi dani?

O

va bijenalna glazbena manifestacija, jedna od središnjih djelatnosti Ustanove «Ivan Matetić Ronjgov» prvi put je organizirana 1980. godine, kada su zaljubljenici u naš kraj i poštovaoci Ivana Matetića Ronjgova, okupljeni u KPD "Ivan Matetić Ronjgov" odlučili svečano obilježiti 100 godina rođenja ovog hrvatskog glazbenog barda. Znali su da to mogu učiniti jedino izvedbama njegovih skladbi. Okupilo se te godine desetak zborova regije, kako onih iz Rijeke tako i onih preko Učke, od Pule do Umaga, da održe dva velika koncerta i to 11. travnja 1980. godine u Rijeci i 12. travnja 1980. u Puli. Veličanstveno je bilo pjevanje združenih zborova na prvom izlasku iz još nedovršenog tunela kroz Učku, gdje se iz 800 grla zaorila Matetićeva Pjesma slobodi i Brajšina Krasna zemljo Istro mila. Uz niz Matetićevih skladbi izvedene su tada i njegove najznačajnije skladbe Ćaće moj i Roženice. Rođeni su tako Matetićevi dani – svečanost zborskog pjevanja.

održan je 16. travnja u Matetićevoj rodnoj kući u Ronjgima. O životu i radu obljetničara govorili su mr. sc. Nikola Lovrinić i Lovorka Ruck, prof. Cvijeće na groblju

POŠTANSKA MARKA S MATETIĆEVIM LIKOM

M

atetićevu 130. obljetnicu obilježio je i jedan zaista značajan događaj, a to je – poštanka marka s njegovim likom, koja je u opticaju od 22. travnja 2010 godine. Hrvatska pošta tiskala je marku u seriji Znameniti Hrvati: Ivan Matetić Ronjgov, Janko Polić Kamov, Grgo Gamulin i Markantun de Dominis.

Uz navedene programe, 9. travnja predstavnici Ustanove, Glazbene škole iz Rijeke, Grada Opatije, Općine Viškovo i Riječkog oratorijskog zbor, položili su cvijeće na grob Ivana Matetića Ronjgova u Opatiji, a potom i Josipa Kaplana u Lovranu.

Završna svečanost u povodu obljetnica Ivana Matetića Ronjgova i Glazbene škole označila je Misa zahvalnica, održana 18. travnja u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Pjevanu misu izveo je zbor Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka.

U RONJGIMA PREDSTAVLJENA NOVA ZBIRKA CVJETANE MILETIĆ

DVE SUZI SMEHA V

ečer pul Matetićevega ognjišća, održana u glazbenoj slušaonici Spomen-doma Ivana Matetića Ronjgova u srijedu 31. ožujka 2010. godine bila je posvećena predstavljanju nove zbirke proznih tekstova pod naslovom „Dve suzi smeha“ autorice Cvjetane Miletić. Nakon uvodnih riječi ravnatelja Darka Čargonje knjigu, tiskanu u izdanju Ustanove «Ivan Matetić Ronjgov» predstavili su urednica dr. sc. Jasna Gržinić i autorica knjige. Dijelove iz knjige čitale su pjesnikinje čakavske katedre Ronjgi Vlasta Sušanj Kapićeva, Ivanka Klarić, Zdravka Žeželić Alić i Marija Trinajstić. U glazbenom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Volosko“.

Glasnik Općine Viškovo br. 68

19


POSLOVANJE GOSPODARSTVA OPĆINE VIŠKOVO U 2008. GODINI

SVE VEĆE POTEŠKOĆE UU POSLOVANJU POSLOVANJU Piše: Tomislav Blažić, dipl. ek. predsjednik Odbora za gospodarstvo

I

Iz tabele 1 vidi se, da je u Općini Viškovo došlo do povećanja broja aktivnih tvrtki, rast ukupnog prihoda 7,9%, ali i brži rast rashoda 9,4%, rast neto plaća 12,5% i broj zaposlenih je povećan 4,4%, što je iznad prosjeka Županije.

OSTVARENI ZBIRNI FINANCIJSKI REZULTATI OPĆINA VIŠKOVO 2007. 2008.

OPIS

U 2008. gospodarstvo Viškova ostvarilo je po prvi puta konsolidirani financijski rezultat nakon oporezivanja negativan i manji čak za 4,8 puta nego prethodne godine. Gospodarstvo PGŽ poslovalo je još nepovoljnije, pa je konsolidirani financijski rezultat također negativan, i manji za 5,7 puta u

Tablica 1. (u 000 kn) Indeks

PRIM.GORAN. ŽUPANIJA

Indeks

2007.

2008.

7.891

8.381

% 106,2 105,9

327

368

% 112,5

Ukupni prihod

1.103.290

1.191.168

107,9

36.772.000

38.975.637

Ukupni rashodi

1.059.053

1.158.870

109,4

35.730.000

38.748.053

108,4

46.821

17.628

37,6

1.658.000

1.676.108

101,1

1.

Broj poduzetnika

2. 3. 4.

Dobit nakon oporeziv.

5.

Gubitak nakon opor.

–13.324

-26.422

+ 198,3

- 975.000

-1.821.260

-186,8

6.

Konsol. financ.rezul.

+33.497

- 8.794

- 480,1

+ 683.000

-145.152

-570,5

7.

Prosječna neto plaća

3,414

3,842

112,5

3,979

4,317

108,5

8.

Broj zaposlenih

1.909

1.993

104,4

63.819

66.308

103,9

odnosu na 2007. godinu. Već je analiza poslovanja gospodar-

stva Viškova napravljena za razdoblje I.IX. 2008. godine nagovještavala loše rezultate za cijelu 2008. što se i potvrdilo.

BROJ TVRTKI, ZAPOSLENIH I NETO PLAĆE, PO DJELATNOSTIMA U tabeli 2, podaci po djelatnostima za 2008. godinu ne mogu se uspoređivati s objavljenim podacima iz 2007., jer je prema NN br. 58/07 primijenjena nova klasifikacija djelatnosti (NKD-2007), pa su mnoge tvrtke pregrupirane u neku drugu djelatnost. Dok smo po staroj klasifikaciji gospodarstvo Viškova imali raspoređeno u 12 područja djelatnosti, to sada imamo u 16. Radi usporedbe uzet ćemo podatke dobivene od FINA-e za 2008. koji su poslovali i 2007. što će nam biti baza za naredna razdoblja.

zaposleno je 1.697 radnika, što čini 85% zaposlenih u viškovskom gospodarstvu unutar 273 tvrtki, ili 74% od ukupnog broja tvrtki. Od svih 16 djelatnosti najviša primanja po zaposleniku registrirana su u K-financijskoj djelatnosti i iznosila je 10.827 kn, što je 2,8 puta više od prosjeka gospodarstva. Plaće su povećali u C- prerađivačkoj industriji čak za 29%, u F-građevinarstvu za 9,2%, a u području G-trgovina za 7,9%.

U tri djelatnosti: G-trgovina, F-građevinarstvo i C-prerađivačka industrija,

Preko 99,4% dominiraju male tvrtke, koje su ostvarile 29.006 kn dobiti po

BROJ TVRTKI, DOBIT, GUBITAK I KONSOLIDIRANI FINANC. REZULTAT

Tablica 2. Br. tvrtki

Područje djelatnosti

2008. A-Poljoprivreda, šumarstvo… B- Rudar. i vađenje C- Prerađivačka industrija F- Građevinarstvo G - Trgov. na v. i m., popravak motor. vozila i motoc. H- Prijevoz i skladištenje I - Pružanje smještaja, pripreme i usluživanja hrane J- Informacije i komunikacije K – Financijske djel i osiguranja L- Poslovanje nekretninama M- Struč.znanstv. i tehno. djelat. N- Administr. i pomoć.usluž djel. P- Obrazovanje Q- Zdrastvena zaštita i soc. skrb R- Umjetnost, zabava i rekreacija S- Ostale uslužne djelatnosti

Br. zaposlenih 2007. 1 3 1 -

Indeks %

Neto plaća po zaposl. 2007.

2008.

Indeks %

2008.

2 1

66,7 -

3.090 -

4.047 2.995

130,9 -

62 81

631 308

529 353

83,8 114,6

3.206 3.104

4.136 3.389

129,0 109,2

130

800

815

101,9

3.708

4.002

107,9

9 16

18 74

31 77

172,2 104,0

3.747 2.644

2.777 2.886

74,1 109,1

6 3 14 26 3 2 2 2 10

16 14 13 55 1 11 47 6 14

17 6 19 56 1 11 56 6 13

106,2 42,9 146,1 101,8 100,0 100,0 119,1 100,0 92,9

5.336 4.679 3.008 3.358 1.954 2.794 1.988 2.574 1.894

5.124 10.827 2.473 3.730 3.703 3.461 3.537 2.581 2.108

96,0 231,4 82,2 111,0 189,5 123,9 177,9 100,3 111,3

Tablica 3. DOBIT Veličina tvrtke MALA SREDNJA VELIKA UKUPNO

20

GUBITAK

BROJ Prije oporeziv. u 000 Tvrtki Zaposl. Ukupno Po zaposle. 366 2 0 368

1.888 105 0 1993

54.764 3.909 0 58.674

29,0 37,2 0 29,4

Konsolidirani financ. rezultat

Prije oporeziv. u 000 prije oporeziv. u 000 Ukupno Po zaposle. Ukupno Po zaposle. 26.376 0 0 26,376

13,9 0 0 13,2

28.388 3.909 0 32.298

15,0 37,2 0 16,2

zaposleniku, ali i 13.970 kn gubitka po zaposleniku prije oporezivanja. Srednje tvrtke s 105 zaposlenih ostvarile su 37.228 kn po radniku što je 28,3% više, ali kako nisu iskazale gubitke, to su ostvarile 1,5 puta bolji konsolidirani financijski rezultat. Nakon oporezivanja gospodarstvo je 2007. godine ostvarilo 33.497.000 kn pozitivan financijski rezultat da bi 2008. po oporezivanju (tabela 1) ostvarili negativan rezultat od – 8.794.000 kn. Kod toga pozitivno s dobiti poslovalo je 230 tvrtki ili 62,5%, a s gubitkom 138 ili 37,5% od ukupnog broja od 368 tvrtki. OSTVAREN FINANCIJSKI REZULTAT PO DJELATNOSTIMA

Tvrtke u djelatnostima: G-trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla, ostvarile su najveći konsolidirani financijski rezultat prije oporezivanja od 18.158.472 kn, što je 56,2 % od ostvarenog u cijelom gospodarstvu Viškova. Na drugom mjestu je djelatnost C-prerađivačka industrija s 15.631.031 kn, što čini 38,4 % gospodarstva. Najveći gubitak nastao je u djelatnostima Q-zdravstvena zaštita i socijalna skrb, pa je i najveći negativni konsolidirani financijski rezultat od -3.309.625 kn. Tvrtkama djelatnosti F-građevinarstva, također nisu cvale ruže, jer su i one ostvarile negativan konsolidirani financijski rezultat od – 552.531 kn. BILANCA STANJA NA DAN 31. PROSINCA 2008. Dobro je da su u gospodarstvu Općine Viškovo brže rasle dugoročne u odnosu na krat koročne obveze. Nepovoljno je što su gotovo tri puta veća vre-

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Tablica 4. Područje djelatnosti

UK.PRIH.

UK.RASH.

DOBIT Prije opor.

GUBITAK Prije opor.

KONSOL. FIN. REZUL. Prije opor.

A-Poljop., šumarstvo… 443.574 390.425 53.149 0 B- Rudar. i vađenje 1.348.152 1.412.032 0 63.880 C- Prerađivačka ind. 216.657.251 201.026.220 17.503.168 1.872.137 F- Građevinarstvo 116.562.559 117.115.090 7.121.707 7.674.238 G - Trgov. na v. i m., pop. 791.798.824 773.640.352 28.505,185 10.346.713 motor. vozila i motoc. H- Prijevoz i 11.381.361 11.612.009 114.827 345.475 skladištenje I - Pružanje smještaja, 15.690.426 16.407,359 757.066 1.473.999 pripreme i usluž. hrane J- Informacije i 5.758.382 4.775.456 1.055.333 72.407 komunikacije K – Financijske djel i 3.482.292 3.136.911 345.381 0 osiguranja L- Poslov. nekret. 5.394.582 5.351.366 785.988 742.772 M- Struč.znanstv. i 11.982.370 10.007.138 2.210.127 234.845 tehno. djelat. N- Administr. i pomoć. 248.709 256.491 10.279 18.061 usluž djel. P- Obrazovanje 1.738.629 1.648.854 92.982 3.334 Q- Zdrastvena zaštita i 5.736.072 9.045.697 44.025 3.353.650 soc. skrb R- Umjetnost, zabava i 681.292 678.055 18.112 14.875 rekreacija S- Ostale usluž. djel. 2.264.481 2.366.864 57.224 159.607 UKUPNO 1.191.168.829 1.158.870.319 58.674.553 26.376.043 VRSTE KAPITALA I OBVEZE Kapital i rezerve Dugoročne obveze Kratkoročne obveze Vremenska razgranič. Ukupno pasiva:

Stanje na dan 31. 12. 2007. 238.305 212.346 400.287 3.138 854.076

Tablica 6. u 000 kn VRSTA IMOVINE Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Vremenska razgraničenja Gubitak iznad kapitala Ukupna aktiva:

razgraničenja nego prethodne godine. U tabeli 6 vidimo, da su najveće povećanje u pasivi imale stavke: Vremenska razgraničenja 2,5 puta, te ostvareni gubitak iznad Kapitala za 65,6%. Brže je rasla Dugotrajna imovina u odnosu na Kratkotrajnu, što je za naredna razdoblja pozitivno. Ukupna aktiva i pasiva gospodarstva povećala se je za 17,4 %. UMJESTO ZAKLJUČKA 1. Gospodarstvo Općine Viškovo u 2008. godini ostvarilo je 65,6% gubitka iznad svoga kapitala, što je prvenstveno posljedica makro ekonomske državne politike, koja se uporno provodi više godina. 2. Iako je većina fizičkih pokazatelja poslovanja pozitivna, svi parametri koji pokazuju efikasnost gospodarstva u 2008. god. nastavili su s još jačim padom uspješnosti. Tako imamo: ekonomičnost poslovanja u % od 104,39 pala je na 102,79, a rentabilnost ukupne imovine od 4,26 pala je na 2,11. Koeficijent obrtaja ukupne imovine pao je od 1,33 na 1,22, a koeficijent obrtaja kratkoročne imovine pao je od 2,26 na 2,19. 3. Gospodarstvo je ostvarilo prije oporezivanja 58,6 milijuna kn dobiti, da bi nakon plaćanja poreza ostalo mu svega 17,6 milijuna kn, tako da mu je zbog većih gubitaka od dobiti i poreznih obveza prema društvenoj zajed-

Glasnik Općine Viškovo br. 68

2008. 279.967 258.348 455.233 9.373 1.002.921 2007. 340.577 494.216 2.468 16.851 854.076

Indeks % 117,5 121,7 113,7 298,7 117,4

+ 53.149 - 63.880 + 15.631.031 - 552.531 + 18.158.472 - 230.618 - 716.933 + 982.926

• Za 2008. godinu Financijska agencija (FINA) zaprimila je i obradila 8.381 izvješća o poslovanju poduzetnika za Primorsko-goransku županiju, što je povećanje broja tvrtki u odnosu na 2007. za 6,2 % • Od poduzetnika iz Općine Viškovo zaprimila je 368 izvješća, što je povećanje broja tvrtki za 12,5 %

+ 345.381 + 43.216 +1.975.232 - 7.782 + 89.648 - 3.309.625 + 3.237 -102.383 + 32.298.510

Tablica 5. u 000 kn Struktura u % 2007. 27,90 24,86 46,87 0,37 100

2008. 424.853 544.040 6.186 27.842 1.002.921

2008. 27,92 25,76 45,39 0,93 100 Indeks % 124,7 110,1 250,6 165,6 117.4

nici konsolidirani financijski rezultat negativan i iznosi – 8.794.000 kune. U odnosu na 2007.g. gospodarstvo ima manje financijskih sredstava za proširenu reprodukciju za 42,3 milijuna kuna. Situacija u 2009. prema šestomjesečnim pokazateljima FINA-e, najavljuju daljnje pogoršanje financijskog stanja u gospodarstvu Viškova. 4. U viškovskom gospodarstvu 37 tvrtki ostvarilo je izvoz u vrijednosti od 50.877.000 kn, što je više nego prethodne godine za 19,8%. Uvoz je ostvarilo 58 tvrtki u vrijednosti od 264.722.000 kn. uz povećanje od 1,3%. Odnos između izvoza i uvoza veći je za 5,2 puta u korist uvoza, što povećava negativnu platnu bilancu države. 5. Pozitivno je da su plaće povećane za 12,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok su u PGŽ povećane za 8,5%, ali još uvijek viškovske zaostaju za 8,5%, a od gospodarstva RH čak za 18,2%. 6. Kako za gospodarstvo država nije poduzela do sada ozbiljnije antirecesijske mjere, to nije za očekivati brzo poboljšanje stanja. Dok postoje visoki vrlo brojni nameti u gospodarstvu, velika nelikvidnost, nepodmirene obveze u gospodarstvu RH koje su prešle 23 milijarde kuna, nepravedan sistem plaćanja PDV po izdanoj fakturi, umjesto po naplaćenoj realizaciji, vrlo visoke kamate kod banaka, skupa brojna neučinkovita i rastrošna državna, kao

i većina administracija na nižim nivoima, postavljanje podobnika, a ne stručnjaka na radna mjesta i nadzorne odbore, stranačko političko jednoumlje, nerazvijena demokracija unutar stranaka, neuvođenje novih tehnologija i restrukturiranja gospodarstva, nedovoljna inovativnost i njihova stimulacija za nove proizvode i sl., kriza će se produbljivati. Zato je za očekivati i daljnje pogoršanje stanja u gospodarstvu u cijeloj državi pa tako i na općinskim razinama, gdje se također malo ili ništa ne poduzima da se ublaži utjecaj krize, što će se reflektirati i na smanjenje prihoda u svim proračunima u nekoliko narednih godina.

21


IZ RADA KOMUNALNOG REDARA Vasiljko Matetić, ing. stroj.

Hortikulturni radovi Svake godine provodi se ozelenjavanje i redovno održavanje zelenih i javnih površina. Pored košnje redovito se uređuju i čiste parkovne površine i dječja igrališta, obnavlja biljni materijal, podrezuju stabla i grmlje, okopava i plijevi grmlje i živica. Održavaju se posude s ukrasnim grmljem i biljem, dopunjavaju se sadnice. Za održavanje zelenih površina i hortikulturnih radova nadležna je tvrtka “Parkovi Plus”.

Dezinsekcija i deratizacija Na području općine sustavno se dva puta godišnje provodi program dezinsekcije i deratizacije. Prema predviđenom planu dezinsekcija i deratizacija provode se programom su obuhvaćeni objekti i lokaliteti u vlasništvu Općine Viškovo.

PROGRAM ODVOZA GLOMAZNOG OTPADA KD “Čistoća”

DATUMI POSTAVE KONTEJNERA PO MJESECIMA

Odvoz komunalnog otpada Mjesno područje V. Marinići

31.

Viškovo

VI.

XI.

XII.

(1.), (2.), (16.), (8.), (9.), (11.), (17.), (30), 25. (10.), 11., (21.), (15.), 29. (28.), (29.)

28., 29. (20.), (21.), (22.), 28.

• Svakog navedenog datuma postavljaju se dva kontejnera, osim datuma u zagradi, kada se postavlja jedan kontejner • Kontejneri se odvoze sljedećeg radnog dana • krupni otpad KD “Čistoća” preuzima kamionom dizalicom /po prethodnom dogovoru s komunalnim redarom/. • Možete pozvati komunalnog redara Općine Viškovo na tel. 503-778 ili na mob: 098/240 960 i dogovoriti besplatni odvoz vašeg glomaznog otpada.

na području Općine Viškovo Dimnjačarske usluge na području Općine Viškovo obavlja dimnjačarska radnja Paun, prema ugovoru o koncesiji od 18. ožujka 2009. godine.

Dimnjačarska radnja "PAUN" Mome Paunovski, KRK Tel: 051/437-392 Mob: 091 512 5203

22

PODRUČJE

DANI

MJESEC

• Turkovo, Pehlin, Plaši, Lučinići • Lučinići, Straža • Marinići draga, Mučići • Stupari, Petrci, Blažići Područje Viškovo: • Viškovo, Vozišće Područje Mladenići: • Mladenići, Trtni, Bujki, Biskupi, Brtuni Područje Saršoni: • Benčani, Skvažići, Saršoni, Lučinići • Zorzići, Globići, Klići, Garići Ronjgi, Marićeva draga Područje Kosi: • Ferenci, Kosi Područje Marinići: • Štefani, Trampov breg, Bezjaki Područje Viškovo: • Kapiti, Donji Jugi, Gornji Jugi • Furićevo, Juraši, Široli, Brnasi, Dovičići Područje Sroki: • Pešćići, Kulići, Valjani, Donji Sroki; dani:

10., 11. i 12. 13., 14. i 15. 17., 18., 19. i 20. 21., 22. i 24.

svibanj svibanj svibanj svibanj

• Gornji Sroki, Mavri Područje Marčelji: • Ilovica, Vrtača, Pogled • Marčelji, Melišća, Vršak

5., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.

lipanj lipanj

14., 15., 16., 17., 18. 21., 23. i 24.

lipanj lipanj

Područje Marinići:

25., 26., 27., 28. i 29.

svibanj

1., 2., 4., 5., 7. i 8.

lipanj

9., 10., 11.. 12., 14., i 15. 15., 17., 18., 19., 21. i 23.

lipanj lipanj

24., 26., 28. 29.i 30.

lipanj

10., 11., 12. i 13.

svibanj

14., 15., 17., 18., 19., 20., 21. i 22. svibanj 24., 25., 26. i 27. svibanj 28. i 29. 1. 2. 3. 4.

svibanj

RAZDOBLJE (10. 5. - 30. 6. 2010.)

PLAN RADA I ČIŠĆENJE I PREGLED DIMOVODNIH OBJEKATA OPĆINE VIŠKOVO

DIMNJAČARSKE USLUGE

Glasnik Općine Viškovo br. 68


Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.: Aktivnosti Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci

ZDRAVSTVENO-EDUKATIVNOM AKCIJOM U VIŠKOVU OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA…

„ZAJEDNO PREMA ZDRAVLJU – BITI I OSTATI ZDRAV“ Ovogodišnji svjetski Dan zdravlja obilježen je u našoj Općini zdravstvenoedukativnom akcijom „Zajedno prema zdravlju – biti i ostati zdrav“. Na Bregu ispred crkve Sveti Matej, patronažne sestre Doma zdravlja Primorsko-goranske županije Križanović Melita i Lipovac Milica mjerile su krvni tlak i određivale razinu šećera u krvi velikom broju mještana, koji su se odazvali na ovu akciju u nedjelju, 11. travnja 2010.

Tom su prigodom aktivisti Crvenog križa Viškovo podjelili više od 500 edukativnih brošura, letaka, a liječnici obiteljske medicine i specijalistica školske medicine savjetovali su mještane kako očuvati i unaprijediti svoje zdravlje. Liječnica obiteljske medicine dr. Jadranka Komadina Gačić zainteresiranim je mještanima određivala indeks tjelesne mase, stupanj visceralnih masnoća, te tip gojaznosti, te zajedno s ostalim pri-

sutnim liječnicama dr. Jasminkom Perić, dr. Alidom Randić Gomizelj, dr. Vesnom Vidas i dr. Jagodom Dabo upozoravale na važnost pravilne prehrane i redovite primjerene tjelesne aktivnosti. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježavao se s ciljem promoviranja aktivnosti koje utječu na rizike za zdravlje, kao što su povećana izloženost rizicima za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti poput debljine, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, raka debelog crijeva. Akciju je organizirala Općina Viškovo u suradnji s ordinacijama obiteljske medicine u Viškovu i Marinićima, patronažnom službom Doma zdravlja PGŽ, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ i Crvenim križem Viškovo.

PREVENTIVNI PREGLEDI MJEŠTANA

U

tijeku su predbilježbe za preventivne preglede mještana koje se vrše pri ordinacijama obiteljske medicine u Viškovu (dr. Vidas, dr. Perić, dr. Randić-Gomizelj i dr. Komadina-Gačić). Obzirom na limitirana sredstva i ograničeni broj pregleda, prednost pri obavljanju pregleda imat će mještani koji do sada nisu koristili ovu povlasticu, uz naravno uvažavanje stručnih kriterija. Najpovoljniju ponudu na pozivni natječaj za obavljanje preventivnih pregleda dala je Poliklinika „Dental“ u kojoj će se moći obaviti sljedeće: • kolor dopler krvnih žila vrata 36 pregleda • kolor dopler krvnih žila nogu 36 pregleda

Glasnik Općine Viškovo br. 68

• UTZ abdomena 80 pregleda Kontakt telefon i adresa: Rijeka, Lošinjska 16, telefon 63 43 13 • Najpovoljniju ponudu za kompletni ginekološki pregled dala je „Ordinacija Salamon d.d.“ za cca 80 žena Kontakt telefon i adresa: Opatija, Maršala Tita 65, telefon 098 168 31 02 • Specijalistički okulistički pregledi (skrining na povišeni očni tlak i dijabetičnu retinopatiju) moguće je obaviti u okulističkoj ambulanti u Viškovu, Furićevo 90 Kontakt telefon: 257-650

23


odgoj i obrazovanje ŠETNICA PLEŠIVAC - 13. OŽUJKA BILA JE DOMAĆIN MALE LIGE U TRČANJU

3. RIVAL MALA LIGA U TRČANJU U VIŠKOVU

P

redivna šetnica "Plešivac" u Marčeljima bila je domaćin 6. kola "3. Rival male lige" u trčanju. Nakon 5. održanih kola napokon je i vrijeme bilo idealno za trčanje pa je 6. kolo bilo iznimno dobro posjećeno. Na utrkama je nastupilo 87 djece, a najbrojnija je bila kategorija "A" gdje je na utrci nastupilo čak 20 dječaka prvih i drugih razreda osnovne škole. Ponovno su dominirali učenici OŠ "Čavle", OŠ "Srdoči" i OŠ "N. Tesla", međutim ovoga puta se među najbolje rangiranim po osvojenim bodovima po školama našla i škola domaćina Lige OŠ "Sv. Matej" Viškovo sa osvojenih 105 bodova. Učenici OŠ "Sv. Matej" Viškovo na šestom kolu, prvi puta su sudjelovali u utrci i imali su izvrsne rezultate. Tu se ističu: Fran Miholjević, koji je u kategoriji A (učenici 1. i 2. razreda) osvojio 2. mjesto, Filip Jakčić, koji je u kategoriji C (učenici 5. i 6. razreda) osvojio 1. mjesto, a posebno se istakli u Rival maloj lizi u trčanju Zvonimir Blašković i Lovro Tomaš, kategorija B (učenici 3. i 4. razreda), također, iz OŠ Sveti Matej Viškovo. Naime, u 6. kolu Zvonimir Blašković osvojio je 5. mjesto, a Lovro Tomaš 2. mjesto. Ova dva učenika priključila su se Rival maloj ligi u trčanju tek od šestog kola (ukupno je osam kola Lige) i vjerujemo da bi imali odlične plasmane u ukupnom poretku da su sudje-

24

lovali od početka, jer sudjelovanjem samo u posljednja tri kola Rival male lige u trčanju, Lovro Tomaš u ukupnom je poretku na visokom 5. mjestu, a Zvonimir Blašković na 15. mjestu od ukupno 43 dječaka u njihovoj kategoriji. OŠ Sveti Matej zasigurno ima odlične sportaše i trkače i želja nam je za slijedeću sezonu uspostaviti još bolje kontakte sa OŠ "Sv. Matej" Viškovo, kako bi učenici imali priliku natjecati se kroz cijelu Ligu i ostvarivati dobre rezultate. Sa osvojenih 207 bodova OŠ "Čavle" Čavli na prvom je mjestu po osvojenim bodovima u 6. kolu, dok je škola domaćin Lige OŠ "Sv. Matej" Viškovo druga sa 105 bodova, na trećem mjestu. Tu je još OŠ "N. Tesla" Rijeka sa osvojenih 94 boda. Predzadnje kolo Lige održano je prema rasporedu već sljedeće subote, 20. ožujka 2010. godine u Matuljima. U posljednjem, 8. kola, koje je održano 24. travnja u Malinskoj, Zvonimir Blaško-

vić osvojio je 3. mjesto i Lovro Tomaš 1. mjesto u kategoriji B. U Rival maloj ligi u trčanju bodovi učenika pripisuju se i školama, pa se proglašavaju i Najbrže škole Rival male lige u trčanju. Ove godine to su OŠ N. Tesla Rijeka, na 3. mjestu, OŠ Srdoči Rijeka na 2. mjestu i OŠ "Čavle" na 1. mjestu. I sljedeću školsku godinu održavat će se Rival mala liga u trčanju, a organizatorima predstavlja veliko zadovoljstvo što su "otkrili" Šetnicu Plešivac, jer, bez lažnih komplimenata, Šetnica Plešivac je izvrsna je staza, koja ima odlične preduvjete za trkače i biciklističke utrke.

Glasnik Općine Viškovo br. 68


INOVACIJE U SVAKODNEVICI PROMIŠLJANJA I RADA NAŠEG VRTIĆA

PRONAĐI VRIJEME ZA LJUBAV ● A kako to rade roditelji? - Predstavom „Izgubljena vjeverica“, autora Mire Gavrana roditelji obradovali djecu

B

udući da se naša djeca, uostalom kao i sva djeca, toliko trude stvarajući svoja remek-djela i očekujući da ih mi odrasli prepoznamo i vrednujemo, na jednom od roditeljskih sastanaka predložili smo zamijenu tradicionalnih uloga u stvaranju predstava. Početna zbunjenost trajala je kratko vrijeme, pojašnjenje svrhe i „devetero Veličanstvenih“ spremno je podiglo ruku u zrak i to je bio znak da krećemo u nešto novo, nešto što još nismo radili. Pripreme za predstavu mogle su početi. Prvi korak bio je pronaći odgovarajući tekst i zajamčiti diskreciju do same premijere. Samo onaj tko je prisustvovao radionicama može svjedočiti o uzbuđenju naših, zaista posebnih roditelja, čija su srca ispunjena bezuvjetnom ljubavi i pažnjom upućenoj svoj djeci. Nakon prvog okupljanja i čitanja ponuđenih tekstova, jednoglasno smo se složili da je „Izgubljena vjeverica“, autora

Mire Gavrana tekst za realizaciju njihovih glumačkih sposobnosti, a naših „režiserskih ambicija“ te demokratski podijelili uloge. Ono malo slobodnog vremena što im je na raspolaganju, roditelji su odvajali za zajedničke susrete na večernjim radionicama. Iako su bili umorni od napornog radnog dana, dobro raspoloženje i salve smijeha nisu izostajali i zaista su uživali u onome što rade. Od samog početka stvarali smo video zapise ne htijući propustiti niti jedan korak u nastajanju predstave. Roditelji su koristili slobodne subote na kojima su izrađivali kostime i scenografiju. Vrlo brzo roditelji su postali svjesni prisutnosti „djeteta u sebi“ i kroz igru istinski uživali u vlastitom istraživanju. Korak po korak - do predstave Korak po korak, došli smo i do tako dugo iščekivanog dana. Glumci, kostimi, scenografija, muzika, koreografija, rekviziti – sve je bilo spremno. Uzbuđenje? Ne može se opisati riječima. Tremu je imao cijeli „ansambl“ koji je stvarao predstavu. Muški dio populacije koji je sudjelovao u predstavi pokušavao je biti sabran, no kad smo otvorili vrata Doma branitelja u Viškovu, uvodeći publiku, posegnuli su za ča-

Ambrozija - uzročnik alergija

O

šom prirodne „izvorske vode“. Zadnje upute redatelja (čitaj odgojitelja) glumcima, pozdrav za sreću i zastori su se rastvorili. Publika se odazvala u velikom broju. Znatiželjne glavice preplavile su prve redove ne sluteći što smo im pripremili. Glumci su bili dobro maskirani i vjerovali ili ne do zadnjeg trenutka, odnosno razotkrivanja i predstavljanja glumaca nitko nije prepoznao vlastite mame i tate a ponos na dječjim licima i usklici „To je moj tata!“, „Mama, pa to si bila ti!“ ne može nitko platiti. Uspjeli smo! Na kraju smo sve to zaokružili stvaranjem DVD-a sa snimkama s radionica, proba te konačno premijere kao trajne uspomene. O ovakvim inovativnim potezima može se razmišljati u svakom trenutku odgojno-obrazovne prakse odgajatelja. Poznato nam je koliko mogu biti jaki dječji doživljaji prilikom gledanja profesionalnih predstava. Slijedom toga i prateći njihove reakcije na kraju naše predstave u kojoj su roditelji svojom glumom poticali i ostvarili interakciju s njima, bili smo sudionici proživljavanja dječjih (a i roditeljskih) emocija posebnog intenziteta. U suradnji s roditeljima – glumcima kao i roditeljima koji su sve vrijeme bili logistika, zahvaljujemo im se na aktivnom uključivanju u život i rad vrtića. Djeca su zahvalna za svaku odigranu ulogu, jer sve predstave doprinose razvoju njihove osobnosti, afirmacije te potvrđuju njihovu vlastitu vrijednost. Dječji vrtić „Maza“ Rijeka Područni vrtić „Maza-Viškovo“

vrijedno je znati

bzirom da je i na području općine Viškovo uočena pojava ambrozije, upozoravamo mještane na obvezu njezinog uklanjanja s područja na kojima se pojavljuje. Njezina pojava najučestalija je na napuštenim i neodržavanim zelenim površinama.

Uklanjanje se najučinkovitije provodi čupanjem, a zatim paljenjem, naročito prije cvatnje. Vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama (u daljnjem tekstu: obveznici) dužni su provoditi propisane mjere uklanjanja ambrozije.

Glasnik Općine Viškovo br. 68

25


UDRUGA UMIROVLJENIKA VIŠKOVO

AKTIVNOSTI BEZ PREDAHA Z

ajedničkim sudjelovanjem u svim akcijama čini se mnogo, što još jednom pokazuje da se uz malo truda može umirovljenike otrgnuti od jednolične svakodnevnice. Udruga umirovljenika Viškovo nastavlja s mnogobrojnim aktivnostima i u tome zapravo nema predaha, pri čemu samoj organizaciji posvećujemo puno pozornosti. Udruga je jedna velika obitelj - vodimo posebnu brigu o svakom članu, a ipak, na prvom mjestu su nam bili stariji i bolesni članovi koje smo organizirano posjetili. Prednost pri tome imali su oni koji su bili na bolničkom ili kućnom liječenju. Skupni izleti po Hrvatskoj i inozemstvu U protekloj godini organizirano je 15 izleta diljem Lijepe naše među kojima i tri izleta u inozemstvu te tri druženja uz kulturno-umjetnički program i živu glazbu uz večeru i ples. Prilikom izleta, Udruga je, koliko je to bilo moguće, snosila trošak autobusnog prijevoza. Sudjelovanje na Halubajskom karnevalu 2010. Dana 18. siječnja 30 maskiranih umirovljenika prisustvovalo je u povorci na Halubajskom karnevalu 2010 te 7. veljače u karnevalskoj povorci na Pehlinu.

IZLETI I DRUŽENJA

PRIJEDLOG IZLETA I DRUŽENJA ZA 2010. GOD. • Druženje povodom 8. marta – Dan žena • Sajam cvijeća u Pordenone i šoping u Palmanovi • Dvorci Bavarske od 11. do 14. ožujka • Zagorje(Varaždin-ČakovecStrigovo) mjesec travanj • Cres-Čikat-Valun (Rajski vrt) • Druženje u Domu hrvatskih branitelja Viškovo 1. svibnja • Rabac-Beli (uz kupanje) – svibanj • Kornati-Zadar – lipanj • Druženje Golubinjak – srpanj • Ljubljana-Begunje – kolovoz • Dubrovnik-Mljet – rujan • Međunarodni dan starijih ljudi – listopad • Osijek-Vukovar-Ilok – listopad • Martinje-Istra, Krk, Klet Jana – studeni • Italija – prosinac • Predbožićno druženje – prosinac • Doček Nove godine

Druženje povodom Dana žena Više od 100 žena na svečani način obilježile su Međunarodni dan žena, 6. ožujka u Domu hrvatskih branitelja Viškovo.

Dvorana je bila popunjena do posljednjeg mjesta, a svojim nastupom slavlje je uveličao Mješoviti pjevački zbor KUD Halubjan Viškovo pod vodstvom maestra Zorana Bađuka. Pozdravne riječi i riječi dobrodošlice umirovljenicima je uputila predsjednica Udruge i čestitala Međunarodni dan žena. Kratko se osvrnula na početak borbe obespravljenih žena za svoja prava, koja je počela još 1909. u Americi, zatim u Francuskoj i Njemačkoj. I danas smo svjedoci kako ima mnogo razloga da se žene i dalje bore za svoja prava i ravnopravnost, naročito na području rada i zapošljavanja. Nakon svečanog dijela uslijedila je večera, a ženama smo u znak pažnje poklonili jaglace, za što su se pobrinuli vrijedni članovi Izvršnog odbora Udruge. Uz veselu glazbu dua Neverin plesalo se do kasno u noć. Raspoloženje i vedrina zračili su iz svakog sudionika, te bi nam na druženju mogli i mladi pozavidjeti. Druženje na putovanjima jedan je od najdražih oblika aktivnosti umirovljenika. Briga o zdravlju članova Udruge Osim ustaljenih rekreacijskih aktivnosti briga o zdravlju članova Udruge već je postala tradicija. Članstvo je vrlo zadovoljno i svake godine sve je veći interes, pa se vodi i popis korisnika o čemu pažljivo brine predsjednica. Vodi se i briga o organizaciji boravka svojih članova u toplicama. Četrdeset umirovljenika otišlo je od 22. ožujka do 1. travnja na rehabilitaciju u Istarske toplice. Desetodnevni paket aranžman uz organizirani prijevoz autobusom, ostvarujemo u dogovoru s organizatorima iz toplica, pri čemu koristimo sve pogodnosti, primjerice otplata troškova boravka u ratama, mogućnost plaćanja u 4 rate, a odnosi se na medicinske usluge koje podmiruje Fond zdravstva RH (uputnicu izdaje kućni liječnik). Time se omogućava da blagodat toplica koriste i oni s malim mirovinama. Zavidna suradnja s Općinom Sve što činimo rezultat je dobre suradnje Udruge sa Općinom Viškovo koja nas i financijski prati prema dostavljenom Programu rada za 2010. godinu. Zorka Rubeša

26

Glasnik Općine Viškovo br. 68


IZ RADA SAVJETOVALIŠTA

TREĆA ŽIVOTNA DOB dolazi polako, neprimjetno

T

reću životnu dob koju često nazivaju i zlatno doba obilježavaju mnoge prilagodbe vezane za kronološku dob i prihvaćanje novih uloga. Kad se govori o prilagodbama misli se na fiziološke promjene koje prate tu dob. Postoji jasna razlika između starenja i starosti iako se često poistovjećuju. Proces starenja je neminovan i on u većem ili manjem opsegu, upravo, vodi k tome da starošću počinju slabiti određene funkcije organizma, što sa sobom povlači i najčešće probleme stare populacije, nepovratan je fiziološki proces koji napreduje različitom brzinom. Dok starost predstavlja određeno životno razdoblje vezano za kronološku dob (godine života).

Zorica Janković, prof. rehab. Mob: 091 583 28 07

Daina Udovicich Corelli, mag. psihol. Mob: 098 505 918

POTRAŽITE POMOĆ NA VRIJEME!

1. biološko (usporavanje i opadanje u funkcijama organizma tijekom vremena)

potištenost, apatija, sklonost depresivnom raspoloženju, nepovjerenje, nepristupačnost i dr.

2. psihičko (promjene u psihičkim funkcijama i prilagodbe ličnosti na starenje)

Skrb za osobe treće životne dobi

Što osobi ove tri dimenzije funkcioniranja više dopuštaju da se uspješno prilagodi, to je "manje" stara. Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, starije su osobe u dobi od 60-75 godina, stare su osobe dobi 76-90 godina, veoma stare osobe iznad 90 godina. U svijetu i u Hrvatskoj, 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba. Stanovništvo Hrvatske prema klasifikaciji Ujedinjenih naroda spada u četvrtu kategoriju država svijeta sa «vrlo starim stanovništvom». U Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, udio stanovništva starijeg od 65 godina iznosi oko 15 posto, a očekuje se da će se broj starijih osoba u sljedećih 50 godina utrostručiti. Cjelokupni proces starenja je složen i ima za posljedice mnoge simptome kao što su: tjelesni i duševni umor, smanjena sposobnost svladavanja napora, popuštanje kreativnosti i inicijativnosti, popuštanje pažnje i dr. U emocionalnoj sferi često se očituje

Glasnik Općine Viškovo br. 68

Savjetovalište za djecu, adolescente, obitelj i stariju dob

Program Savjetovališta provodi stručni tim

Prema Jamesu Birrenu razlikuju se tri vrste funkcionalnog starenja:

3. društveno (promjene u odnosu pojedinca koji stari i društva u kojem živi)

„MALO SUNCE“

Skrb je vrlo složena i traži multidisciplinaran pristup od liječnika obiteljske medicine, liječnika specijalista, patronažnih sestara, fizijatara, fizioterapeuta, psihologa i psihoterapeuta. Ciljevi skrbi su specifični i polaze od pružanja pomoći onim starijim osobama koje imaju značajne zdravstvene i socijalne teškoće. Važno je procijeniti vrstu i količinu potrebne pomoći i na osnovu procjene planirati i provesti sve intervencije koje osiguravaju rješavanje pronađenih problema. Važnu ulogu ima i procjena mogućnosti samozbrinjavanja kroz učenje vještina i potrebnih znanja za adekvatnije funkcioniranje s preostalim mogućnostima, kompenzirajući izgubljene vještine. Uključivanje obitelji u brigu i skrb je vrlo značajno jer starijima daje osjećaj sigurnosti i pripadnosti, a samo onda kad je nemoguće uključiti obitelj iz raznih razloga potrebno je organizirati pomoć drugih osoba i službi u zbrinjavanju starih i voditi brigu o kvaliteti te pomoći. Komunikacija Zbog zdravstvenih problema te smanjenja senzornih funkcija vida i sluha dolazi do poremećaja u komunikaciji. Potrebno je poticati na aktivnosti dru-

Općina Viškovo Vam omogućava kroz program Savjetovališta „Malo sunce“ dobivanje posebne brige i skrbi posvećene upravo Vama osobama starije dobi i to kroz psihološko savjetovanje, psihoterapiju s ciljem osnaživanja i suočavanja s poteškoćama s kojima se teško sam/a nositi. Prilagodit ćemo se Vašim potrebama i posjetiti Vas u vašem domu. Daina Udovicich Corelli, mag. psihologije Zorica Janković, prof. rehabilitator ženja (održavanje kontakata i pozitivnih odnosa s prijateljima, članovima obitelji, planirati i organizirati izlete), razgovarati s obitelji i motivirati ih na komunikaciju kao i posjedovanje kućnog ljubimca ovisno o mogućnosti brige. Osjećaj beskorisnosti bitno utječe na psihičko stanje starijih osoba. O snazi ovisi hoće li se aktivirati i ostvariti želje i ciljeve koji prije nisu stigli ostvariti (slikanje, pisanje….) Prakticiranje religije Budući je čovjek duhovno biće, naročito je u starijim danima potreba za religijom izraženija. Potrebno je uvažavati duhovne potrebe i udovoljiti religioznoj želji kao i pomoći da dođe do mjesta obreda ili pozvati vjerskog službenika te omogućiti da putem medija prati vjerski obred. Ako izrazi želju omogućiti da primi sakramente koji su dio njegovog vjerskog života. 27


Održana Godišnja skupština Dobrovoljnih darivatelja krvi Općine Viškovo i Crvenog križa Općine Viškovo

ZAHVALNICE ZA JUBILARNA DARIVANJA

D

obrovoljni darivatelji krvi Općine Viškovo i Crveni križ Općine Viškovo održali su godišnju skupštinu 27. ožujka 2010. godine u Domu Marinići. U 2009. godini održane su tri akcije dobrovoljnog darivanja krvi u kojima je prikupljeno oko 150 doza krvi. Izrazito veseli podatak o 72 nova darivatelja. Podijeljene su zahvalnice za 1, 5, 10, 20, 25, 30 i 40 darivanja. Plakete Općine Viškovo za 50 darivanja dobio je Munir Sarajlija, a za 75 darivanja Josip Nemet i Antun Rešetar te im se na taj način želimo još jednom zahvaliti. Ak-

tivisti darivatelja krvi uključili su se u događanja na području Općine Viškovo, a to su Halubajski karneval i Matejna. U 2009. godini Aktiv DDK izgubio je tri svoja vrlo aktivna člana: tragično preminulog gospodina Josipa Sroka, člana Odbora, gospodina Nevenka Frlana, jednog od osnivača i prvog tajnika DDK-a Viškovo te gospodina Maria Sušnja, također jednog od osnivača i dugogodišnjeg predsjednika DDK-a Viškovo. Svi su bili

višestruki darivatelji krvi i aktivno su sudjelovali u stvaranju Aktiva kakvog danas poznajemo. Predsjednik DDK je uputio zahvale Odboru DDK, načelniku Općine Viškovo Goranu Petrcu, Općinskom vijeću, aktivisticama Crvenog križa, Referadi darivatelja krvi Grada Rijeke i svima koji su svojim radom pridonijeli uspješnom radu Aktiva. Damir Petrc

sport NOGOMETNI KLUB VETERANA „SVETI MATEJ 2008“

PRVO MJESTO NA MALONOGOMETNOM TURNIRU VETERANA

N

ogometni klub veterana „Sveti Matej 2008“ službeno je upisan temeljem Rješenja Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji u Registar udruga Republike Hrvatske 23. 04. 2008. godine iako djeluje od 2004. godine. Skraćeni naziv kluba je: NKV „SM 2008“. Sjedište kluba je: Marinići, Petrci 46. Osnovni sadržaj djelatnosti je da okuplja nogometne veterane radi bavljenja nogometom, organiziranjem i provođenjem sustavnih treninga i natjecanja u veteranskoj ligi PGŽ, stvaranje uvjeta za unapređenje stručnog rada, skrbi o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti članstva te kroz ukupnu aktivnost Kluba poticati razumijevanje i usvajanje etičkih vrijednosti.

28

Predsjednik Kluba je Ivica Janković, dragovoljac domovinskog rata, djelatnik (policajac) MUP-a, PU-PG Rijeka, koji je ujedno i jedan od idejnih začetnika osnivanja Kluba uz Danka Brauta, dipl. ing., Alena Kajfeša (tajnika Kluba) i Željka Jovanića (potpredsjednika Kluba). Klub ima 50 registriranih članova od kojih 20 članova aktivno sudjeluje u natjecanju lige veterana PGŽ Skupina C, gdje trenutno na tablici zauzimaju drugo (2) mjesto s 34 boda. Tijekom dosadašnjeg djelovanja najznačajniji uspjeh Klub je postigao osvajanjem prvog mjesta na Malonogometnom turniru veterana za 2010. godinu. Završnica je odigrana u Dvorani Dinko Lukarić na Kozali kada je ekipa „Svetog Mateja 2008“ pobijedila ekipu Pomorca 2:1. Ovom pobjedom stekli su pravo da sljedeće (2011.) nastupe na završnici prvenstva Hrvatske u malom nogometu za veterane. Svakako je važno naglasiti da je za uspjeh ekipe zaslužan trener Franjo Po-

mor koji je uspješno vodio više klubova na našem području.

predsjednik kluba

Ivica Janković Kako bi i dalje bili uspješni te aktivno promicali vrijednosti športa te mogli sudjelovati u ligi veterana veliku zahvalnost duguju i sponzorima: Općini Viškovo, Trea trade d.o.o., Kruno A.B. d.o.o., Cipetić izdavačko poduzeće d.o.o., Pekara Sveti Matej, Pekara Klas-Marinići, Pekara Panin, Tiskara Sušak, Aluminij Domo, Caffe bar Sunce i Adria Metal d.o.o..

Kako Klub nije uspio postići dogovor s nogometnim klubom Halubjan iz Viškova za odigravanje prvenstvenih utakmica lige veterana Klub koristi igralište na Rujevici što im je omogućio predsjednik Kluba Lučkog Radnika gospodin Marinko Čulumović. Članovi Kluba se također sastaju svakoga petka u SRC Ronjgi od 20,00 do 21,00 sat, rekreativno između članova odigravaju mali nogomet. Ovim putem pozivaju sve zainteresirane bivše aktivne igrače i ljubitelje nogometa da se priključe i postanu članovi Nogometnog kluba veterana „Sveti Matej 2008“ (mob. 091 896 7261). predsjednik NKV „SM 2008“ Ivica Janković

Glasnik Općine Viškovo br. 68


HILJADU KILOMETAR NA ZAPAD

putopis ...

NA PUTE ODVIKAVANJA OD KAFA

Piše Marina Frlan Jugo ● Krećemo pomalo prama zapadu, pa … do kud arivamo

J

oš jedno proljeće prihaja. Bude nas pomalo dihi, boji rožic, tičji kanat. Nas ki volimo putovat, počnu „srbet tabani“. Moglo bi se nekamo poć. Putovat ne znači samo promenit mesto, upoznat novi kraji i judi. Putovanje nas nosi i va drugo vreme. Čin pasamo granicu, naša sakodnevica počne nestajat. Slovenija Poznate zapušćene ravni postepeno se pretvaraju va oku ugodan krajolik. Putokazi prizivaju vreme kad smo sako malo skočili na Snežnik al Svišćaki na piknik, proslavili Prvi maj na Blede, šli se ohladit od letnje teplini na izvor Savice, va Postonjsku jamu. I to ča nan pred očijami pasuje više nisu putokazi, nego naše živjenje, pasana leta. Tako zamišjenen čini nan se da smo začas pasali Sloveniju i tu su već Karavanke kroz ke će nas cesta otpejat va Zapadnu Europu. Austrija Kad zijdemo z škurini tunela, pred nami se otpira krajolik ki podsjeća na neki naši kraji, ma vrhi bregi pred nami su viši i špikasteji od seh keh pul nas moremo videt. I o sred leta va daljine se bele vrhi Alp, a uz cestu se zelene bregi i brežići toliko strmi da se čini da ni mačak ne bi mogal tuda pasevat, pa opće ni jasno kako ih tako lepo pokose i kako se te kuće drže na vršićeh bregi. Dok oko uživa va kućah ke su pune rožic, do nosa nan prihajaju neki dihi keh ko da smo i mi nekad znali. Uz sako naselje su stada krav. To je taj dih kega smo pozabili pa sad škakje naši gospodski nosi. Nakon nekega vremena, nakon ča omladine, ka na zadnjen sice njurga, održite predavanje ko je spoj povjesti (tako je bilo i pul nas), prirodi (ne postoji ljubičasta krava) i tehničkega (kombajn ni kosilica), dih više ne odvlači pažnju i oko more mirno uživat va naseljeh ka su se stopila z krajen tako da se čini da su kuće z zemji zirasle i da se baš z ničeren ne rememeti prirodni sklad. Autoput je brz i siguran, ma pravi gušti su spustit se na lokalnu cestu, ohladit se uz potočić, poslušat slapi ki se spušćaju z Alp i divit se skijališten ka su urejena i puna čak i po lete. Skrenut malo s puta, zać va bregi, vozit se po serpentinah i sako malo se iznenadit kako na sred šumi postoji tako simpatično naselje z hotelon i turističken uredon, a judi pohajaju va narodneh nošnjah. Malo je manje ugodno iznenađenje kad na sred cestice, ka je široka komać za jedan auto, naijdete na semafor. Semafor, Glasnik Općine Viškovo br. 68

a raskršća nigde!? A onda nizbrdica i tunel na ruki skopan, neobdelan, škur, uzak, kraja mu se ne vidi. Nazad se ne more, a napred baš i ne bite šli. Cestica strma i uska kod bob-staza. Samo još sneg fali. Ni druge nego zet se va se, pomalo otpustit kočnicu i spustit se. Kad se konačno ariva va nizinu, pogled z olakšanjen ulovi ravan i siguran autoput. Tako putujuć skoro se ni ne primjeti da se krajolik menja: planini postaju bregi, pa brežići, obzor je se veći, okol kuć malo manje rožic, a promet je se gušći. To je znak da da smo Austriju minuli i da se približavamo njemačkoj granice. Njemačka Njemački autoput je besplatan, ma to ni vavek prednost. Baš zato ča se ne plaća, većina judi ki se upute prama zapadu, gre preko Njemačke. Zato ča se ne plaća, autoput ni urejen kod pul nas, al va Talije. Zato ča se ne plaća, gužvi su velike, zastoji česti, a usputni restorani skupi. Na stajališteh uz autoput imaju poseban sistem naplati: ulazak va zahod košta 50 centi, al dobijete račun kega pokažete na kase i to van uračunaju va cenu onega ča kupite. Znači: najprej poć va zahod, a onda na kafe. Kad smo već pul kafa, sako putovanje na zapad (osim Talije) znači i odvikavanje od kafa. Ča greste daje prema zapadu, to kvaliteta kafa pada obrnuto proporcionalno količine, tj. lončići su se veći, a kafe se tanjo. Ki baš ne more bez tega črnega napitka, najboje da sobun zame termosicu. Ili to, ili će nakon nekoliko dan proživljavat apstinencijsku krizu. Čak i va kafićeh ki na sebe nose reklami tako drageh marak kafa, nećete dobit ono ča očekujete. Ov put ćemo zaobić si veli gradi aš saki od njih zaslužuje da bude vižitan na nekoliko dan. Namjera nan je samo proputovat kroz Njemačku, a fermat ćemo se samo va nekoliko manjeh mest. Blizu Munchena je jedan od najpoznatejeh konc-logori Dachau. To je gradić uz sam autoput tako da je idealno tu storit dulju stanku. Zgradi uz keh se pasuje nekad su pripadale kompleksu logora, a danas su stambene. Pred ulazon va logor je nova zgrada moderne arhitekture. Tu se moru kupit vodiči, najavit grupe, pojist neč. Ulaznice se ne plaćaju. Jedva vidljive tračnice pejaju prema portunu na ken je poznati natpis „Arbeit macht frei“. Nisu se baraki sačuvane, ali su označeni temelji kade su nekada bile. Va nekoliko njih najbližeh ulazu je mu-

zejski postav, za kega napominju da ni za mlajeh od 14 let. Ipak, za oneh ki su videli Ovčaru kraj Vukovara, postav va Dachaue ni preveć uznemirujući. Ono ča je stvarno zastrašujuće, je veličina logora. To je ogromno prostranstvo ograjeno z kanalon i bodljikavun žicun. Na samen kraje su spomen–obilježja: katoličko, židovsko, protestantsko i pravoslavno. Tu put skreće levo, zmed pravoslavne crekvice i protestantskega spomenika vodi zvan ogradi, preko potočića, prama plinskoj komore. Zastrašujuća je ta njemačka organiziranost: predvorje, vešalice za robu (pejali su ih na „tuširanje“), plinska komora z nizon „tuši“ na plafone ki je toliko nizak da imate osjećaj da ga nosite na plećeh, a onda vrata za krematorij. Od strahot ke su se tu dogajale pasalo je više od pol stoljeća, danas je tu puno turist, najveć mladeh, ma osjećaj ki se dobije pasujuć kroz tu neveliku zgradu, sejedin je strašan. Nas je iznenadila posjećenost: stotine mladeh judi posjećuju ovaj logor. Nisu to samo mladi Njemci, nego je i Englezi, Amerikanac, Kinezi, Koreanac, … mladeh z seh stran sveta. Očito je da se va svete organizirano dela z uzraston od 15 do 25 let. Ono ča bi još više začudilo naši judi da ih je tamo više (a mi nismo videli ni jedenga nigdere na celen oven putovanjen, pa tako ni va oven logore), začudila bi ih disciplina te omladine. Bilo je tu nekuliko stotin „mularije“ od ke ni niki zijal, skakal, potekoval, govoril na mobitel, žomjal neč z škartočića, niti je bilo smet potloh, iako va celen komplekse ni videt lati za smeti. To se zove odgoj i poštovanje žrtav. Nakon uru – dve provedene va Dachaue, trudni, ne tuliko od pohajanja kuliko od spoznaje ča je čovek se u stanju storit, nastavjamo daje. Vozimo se va smjere Frankfurta i Köhlna, a naše sledeće stajalište je Heidelberg. O temu sveučilišnemu gradu i stoljetnemu centru kulture, ko i o njemačkoj prestolnice Aachenu pisat ću drugi put kad ćemo produžit putovanje do sjedišta EU – Bruxellesa. Do tad: Aufviedersehen! 29


KOPICA - LONČEVA GRIŽA - LUBANJ

HRBAT KI RAZDVAJA

A CESTA PREKO NJEGA SPAJA JUDI I ŽIVJENJE

O

vi tri kameniti, danas obrašćeni, bregi nad Rečinun dele Kastavšćinu od Gromišćini. Pred stotinjak let z sakega dela hrbata pogled na, tako reć, celu Gromišćinu, stari Grobnik grad, Gromiško poje se do Kamenjaka bil je »kot na dlane«! Z leti hrbat po ken danas celun dužinun peja planinarska staza, fanj je obrasal pak se trebe napičit na vrh kakove steni da bi se dobro videlo »preko«. Gledajuć dole more se videt kako Rečina zavija kraj gromiškeh sel, preko zeleneh ravnic nastavjajuć kroz uski klanci padajuć, šumeć, bučeć i prešeć k moru. Z desne strani Rečini tri sela: Kukujani, Trnovica i Baštijani, ka danas pripadaju Gromišćine.Kroz stoljeća se do za Drugen svetsken raton, pripadala su Kastavskoj župe. Naš poznati novinar pokojni Veljko Vičević je va Noven liste pod naslovon »Gromiško-Kastavska veza« pisal kako Trnovica postoji još od vreme Frankopani, kad je prvi Matejčić, stražar va službe krčkeh knezi tu začel delat kuću. Daje piše kako va gromišken urbare od 18. srpnja 1642. leta se ne spominje ta Matejčić ča znači da je Trnovica već va to vreme pripadala kastavskoj gospošćine. Ime da je dobila po Trnoven brege, pod ken se stisnula uz Rečinu. Nekad da j' to brdo bilo

so zarašćeno z ostrugun i glogon. Ta tri gromiška sela su z našun stranun bila povezana z više poprečneh staz i z tri strmi kolni puti. Jedan je pejal od Kukujani po rečinskoj rebre na vrh pa preko va šumu Nežnicu. Ž nje jedan je šal levo kraj Čapili po Globićeven sele k Zorzićen, a drugi desno Klićen, Garićen i daje Marčejan. Drugi put je šal z Trnovice kraj Francotove kuće va Potoke, kade se i danas vide njegovi senjali, pa strmo i zavojito na vrh Kopice. Od tud se spušćal Barušićen pa prek Lučić na Saršoni van. Barušići su bile zadnje četire kuće pul Gornjeh Lučić, ke su nosile prezime Jugo. Početak trećega puta bil je blizu Lokvi (G. Drenova) od kud se »zdignul« na Lubanj, spustil preko brega i zišal van pred Lopaču. Levo od tud do sela Baštijani šlo se stazun. Lubanj se već 1572. spominje pod nazivon »gliubagn«. Pedesetak let kašnje 1635. prvi put se spominje imanje »Lopaza« ko je pripadalo kastavskoj gospošćine. Naši kraji su od 1630.-1773. pripadali pod vlast »ježovitareh« (jezuiti ili isusovci), kako bi rekal naš Ivo Jardas va svojoj Kastavšćine. Tega 1773. leta ježovitarski red ukinul je car Josip II., sin naslednik carice Marije Terezije. Leta 1871. Lopača je ponovo pripala pod gromiško-rečku vlast, kako je va to vreme ordinala povjest.

Trnovički malin

30

Do Drugega rata va Kastavšćine se, uz drugo žito, sela šenica i hrmenta i nosila mlet Kukujanon i na Trnovicu. Na Trnovice su bila tri malina a pul Kukujani dva ka su mlela do 1928. leta. Dr. sc. Irvin Lukežić u članku pod naslovon »Malinari« Vjesnik HAR 32/1990 piše da je duž celega toka Rečini dugoj 19,5 km sredinun XIX. st. bilo 27 malini, da bi njin se vremenon broj smanjeval. Iako Rečina ni velika, kad naraste »trebe se je čuvat«. Od 1849.1898. četiri put je tako »narasla« da je rušila se pred sobun: mosti, malini, stupi, cesti, brani tako reć va saken sele niz njiji tok. Va malini na Rečine nisu prihajali samo Gromičani i Kastafci leh i ovčari z Istri i to najviše radi vuni. Na konji bi nakrcali bali platna duge po nekoliko metar i široke 1-2 m. Uz malin su bile stupi i stupići za »jednostavnu reprodukciju« va proizvodnje vuni kako bi rekal gosp. Vičević. To je bil sistem kolo-poluga-drveni bat ki je tukal po platne. Preko tega je smiron tekla voda, spirala i mekšala vunu dokle god ni bila gotova da se nakon sušenja od tega mogla krojit oprava. Na Trnovice su tri familije imele po jedan malin: Matanovi i Rijavčevi prezimenon Matejčić i Pušetovi prezimenon Juretić. Zahvaljujuć Iviću Pušetovemu, trgovcu i poduzetniku, Trnovica je već za vreme stare Jugoslavije imela struju. On je na Rečine va kruge svoje pilani imel vodenu turbinu. Malini više ne meju, korita, stupi i kola z lopaticami za vodu su se z vremenom raspali. Pušetova kuća je zaprta, a nasljednica Matanove kuće Nadica Baranović, rođena Kukuljan, z mužen Serđotom (bivaju v Reke) po sakakoven vremene i nevremene prihajaju redovito saku subotu storit ča va svojoj – Matanovoj kuće i okolo nje ili je magar samo prozračit. Lanjskega leta nas je spojila jubav za judi i običaji našeh kreji i njiho nekadajne živjenje. Tad mi je poklonila malu brošuricu »Mlinovi na Riječini« ku je izdalo planinarsko društvo HPT »Učka« Rijeka prilikom prvog pohoda planinarsko-izletničkom stazom nazvanom Glasnik Općine Viškovo br. 68


z našega kraja Piše: Vidojka Lučić Slikal: Željko Šepić

»Šetnica uz Rečinu«. Va njoj je štivo va ken gospa Nadica poveda od vremena kad se va maline i od malina živelo. Bilo je jako veselo i živo. Judi su se, čekajuć »svoj red« škercali, smeli i zakantali onako »po starinski«. Matanovoj dece i njihoj kumpanije malin je bil, bimo danas rekli, "dečiji vrtić". Tu su se skupjali, igrali i cimbujali na platneneh balah ke su se više dan morale sušit nakon ča su ih stupi dobro »stukle« i obdelale. Nono je na njih kričal aš se bal da ne padu, al da ne store kakovu škodu ma oni nisu za to marili. Matanov malin je povremeno delal do 1942. leta kad su Talijani važgali kuću. Gredi su zgorele, kamik od malina pod njimi je pal i razbil se a ono ča je od gred i krova ostalo z leti je za sen-sega zničilo. Po sačuvaneh stareh dokumenteh ta malin se spominje već krajem osamnajstega stoleća. Va sačuvanoj knjižice dadžbina crekvi Sv. Jelene va Kastve piše da je kuća br. 14 na Trnovice obavezna plaćat godišnji prihod z datumon Zadužnice 27. 04. 1799. u fiorinima. Knjižica glasi na Martina Matejčića, nonota Ivana Matejčića. Matanovi su bili ne samo malinari već i tišjari, a ženske mlekarice. Djetinjstvo na Trnovice gospa Nadica je sjetno pretočila va ove dve pjesmi:

Kuća Martinova Puli mosta na Ričini skučena spod starog krova ogrnjena va bršjanu, stoji kuća Matanova... Još i danas kod i nigda, okolo nje vetri pušu, trdo stoje stari zidi čuvajuć joj dragu dušu. Ni čut malina da meje ni ne mlati stara stupa, od davno ni njejih dragih, ki su šnjun živeli skupa... Kokoše ne kokodaču, va štali ne muče krava mačak ne sidi na pragu, po predvraću raste trava. Glasnik Općine Viškovo br. 68

Pred večer na Trnovice Sunce j´ zašlo rosa pada, mrak se spušća nad Ričinu, po selu se svitla pale matere zovu dičinu… Slavujić se milo glasa tamo nigdi kraj putića, a Ričina tiho šumi zada kuće spod jazića. Na nebu su već zvezdice misečeva kumpanija a z jelenske crikve zvoni večernja Zdravo Marija. Z leti se se manje mlelo, malini su umuknuli a Drugi svetski rat je na se »stavil« točku. Pokle rata je pul G. Sroki počel delat malin na struju, pa se z Kastafšćini više ni hodilo mlet »preko brega«. Županija Rečina, koj su pripadali Kukujani, Trnovica i Baštijani, sela z ove strani Rečini, ka su kroz nekoliko veki pripadala kastavskoj župe, konačno su pripala Gromišćine - Župa Jelenje kamo geografski i pripadaju. Uzrečica »živi Kastafci, mrtvi Gromičani« prestala je vredit. Zač se tako govorilo? Zato aš se ča je trebalo službeno obavit moralo se poć va Kastav. Tamo se krstilo, ženilo i školalo pokle osnovne školi pul Kukujani i na Trnovice. Samo su

se mrtvi zakapali na Gromišćine – va Jelenjen. Mladi judi z tega dela bili su više povezani z našun omladinun, pogotovo od Lučić i Saršoni pa se do Garić i Marčeji. Lučićeva i saršonska omladima hodila je za stare Jugoslavije, a fanj let i potle II. svetskega rata, vadit se plavat na Rečinu na mesto zvano Bele steni. Tu se kupalo, zajubjevalo, kortejalo (ofiralo) i jubovalo. Na našu stran su više prihajali zeti i prnašali prezimena: Juretić, Kukuljan, Matejčić… Divojki su, pak, više šle prek Kopice za nevesti. Jena od njih bila je Slava Lučić Petrova od Saršoni ka je ženidbun za Ivića Juretića z Trnovice postala Pušetova nevesta. Petrovi i Pušetovi su bile imućne familije pa je tu prišla na svoje ona stara poslovica: »Neće soldi leh na kup!« Koliko se preko Kopice i Rečinske rebri storilo koraki govori priča ku mi je povedel pred jeno dvajsetak let pokojni Vilko Juretić Beličin od Kukujani. Školal se va Kastve, pa se tamo i zajubil va kastavku Ivanku. Va šetemane je tamo saki dan hodil va školu, a subotu al nedeju na fraj. Na fraj se šlo pred večer a prihajalo zorun z prvemi petehi. Jedan put, samo ča je prišal z fraja i legal va posteju, mat zakuca na vrata z besedun: »Vilko, ala stani brzo i hodi va Kastav po dr. Dabovića«. Dr. Kajetan Dabović bil je poznati »narodni« duhtor Kastafšćini. Nekad se mediha (tako se reklo za duhtora) zvalo samo ako je bilo ča jako ozbiljno. Za mići problemi se ni puno marilo, pa ki prežive, ki ostane, a ostal je oni ki je bil trji i izdržjiveji. Jedino takov je va dajnen živjenje mogal opstat. Tako je najviše bilo z mićun decun. Skoro sako leto va familiju je »prišal« novi otrok, pa se ni puno marilo ako je mej ten ki »partil«! Ovaj put je stvar bila ozbiljna i ni bilo reć NE lego poć. Prišal je va Kastav, duhtoru povedel ča je na stvare, dal mu atresu i se šemećuć od sna šal popreko nazad doma. Dr. Dabović je bolniki obahajal jašuć na konje, tako da je ovaj put obavil posal i prej prišal nazad va Kastav lego Vilko doma Kukujanon. Nastavja se va drugen broje

31


ŠUMSKI KRPELJI

I BOLESTI KOJE PRENOSE Razgovarao: Zlatko Krašković

S

dolaskom proljeća bude se i krpelji. Krpeljna aktivnost uglavnom traje od proljeća do jeseni i u tom je razdoblju potreban pojačan oprez za boravka u prirodi. Hrane se krvlju gmizavaca, ptica i sisavaca. Usni su im organi prilagođeni za ubode i sisanje krvi te mogu biti prijenosnici opasnih zaraznih bolesti. ● Dr. Vidas opišite nam krpelje kao prijenosnike zaraznih bolesti - Krpelji su člankonošci paučnjaci iz roda grinja. Dijele se na dvije velike porodice: Ixodiade (šikarni ili tvrdi krpelji) i Argasidae (stajski ili meki krpelji) Za svoje razmnožavanje i razvoj potrebna im je krv zbog čega povremeno žive kao nametnici na toplokrvnim kralješnjacima. Krpelji su rasprostranjeni u prirodi najčešće u prizemnom sloju rubnih područja šuma, niskog raslinja, po šikarama i visokotravnatim staništima Svojim ubodom preko sline, prijenosnici su različitih zaraznih bolesti. Ženke se češće sreće kao napasnike jer samo ako se nasiše krvi može snesti jajašca za daljnju reprodukciju. Odrasla može doseći veličinu 4-5 mm a nasisana krvi može čak doseći i veličinu zrna graha. Krpelj ima mali radijus kretanja i svoju žrtvu ne traži aktivno. Popne se na vršak grančice ili trave i tu nepomično čeka žrtvu. Kad životinja ili čovjek dotakne krpelja, on se sa svojim nožicama zakači i traži povoljno mjesto na tijelu. Uglavnom su to meki dijelovi tijela, trbuh i ispod pazuha gdje svojim rilcem ubodu kožu i sišu krv. Vrlo je važna optimalna temperatura i vlažnost za aktivnost krpelja, zato su najbrojniji u proljeće i početkom ljeta a za najjačih ljetnih vrućina, praktički ih nema. U našim krajevima najčešće se susreće šumska ili šikarna vrsta Ixodes ricinus. ● Koje su to bolesti što ih prenose krpelji? - Bolesti koje mogu prenositi šumski krpelji su: Krpeljni meningoencefalitis, Lyme borelioza, Erlichioza. Krpeljni meningoencefalitis ima dvije faze. Prvu fazu u kojoj prevladavaju opći simptomi bolesti: temperatura, bolovi u cijelom tijelu, povraćanje slično kao kod gripe. U drugoj fazi se uz ove simptome pojavljuju i znakovi upale središnjeg živčanog sustava te slabost mišića naročito

32

gornjih udova, menengitis, vrtoglavica pospanost. Između ove dvije faze bolesti postoji period latencije koji traje od 5-10 dana. Bolest ne mora nužno imati ovakav tijek, može se javiti samo prva faza bolesti ili se pak prva faza ne razvija a bolest počne drugom fazom. Lyme borelioza rasprostranjenija je od krpeljnog meningoencefalitisa. Bolest je uzrokovana bakterijom borrelia burgdorferi spirohetom iz roda borelia. Prvi stadij - od uboda krpelja do pojave prvih znakova bolesti prođe otprilike 2-3 tjedna. Prvi znakovi bolesti su promjene na koži tzv. migrirajući eritem. Na mjestu uboda krpelja nastaje crvenilo koje se postepeno u koncentričnim krugovima širi u okolici a sredina postaje sve bljeđa što može biti popraćeno svrbežom i pečenjem. Uz to se mogu pojaviti i opći znakovi zarazne bolesti: povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, umor, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani regionalni limfni čvorovi. Nakon nekoliko tjedana u većini kožne promjene nestanu i time bolest završava. Drugi stadij - ako se prvi stadij ne liječi, bolest kod nekih nakon više tjedana ili mjeseci progredira u drugi stadij u kojem dominiraju različita upalna stanja zglobova, srca i živčanog sustava (serozni meningitis, paralize moždanih živaca i dr.) Treći stadij - nakon više mjeseci ili godina, mogu se pojaviti upale zglobova. Upala zahvaća jedan ili više velikih zglobova koji su otečeni i bolni. Na kraju nastaju teške degenerativne promjene uz gubitak zglobne hrskavice. U ovom stadiju mogu nastati i promjene na koži. Erlichioza je akutna zarazna bolest koju uzrokuje mikroorganizam iz porodice rikettsiaceae, rod ehrlichia. Uzrokuje bolest kod ljudi i životinja naročito pasa. Prenosi se ubodom zaraženim krpeljom. Erlichioza se razvija 7-10 dana nakon uboda krpelja i očituje se specifičnim znakovima zarazne bolesti: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, umor mučnina, povraćanje te promjene na koži u vidu ružičastog osipa. U težim slučajevima dolazi do upale središnjeg živčanog sustava, oštećenja

Dr. Vesna Vidas bubrega i poteškoća sa disanjem. Treba napomenuti da se navedene bolesti pojavljuju samo ako je krpelj zaražen što je ipak dosta rijedak slučaj, tako da se u Hrvatskoj godišnje registrira tek oko stotinjak slučajeva zaraze. Neki od navedenih simptoma donekle su slični simptomima ljetnih viroza pa nas to može zavarati zato ako smo prije toga imali ubod krpelja, ipak bi bilo korisno savjetovati se sa svoji liječnikom primarne zaštite. ● Kako se provodi liječenje navedenih bolesti i kako se donekle zaštiti? - Liječenje se provodi antibioticima i u ranim stadijima je učinkovito, ali ako se na vrijeme ne liječe može doći do ozbiljnih posljedica. Budući da za Lyme boreliozu ne postoji specijalna zaštita cjepivom, za prevenciju bolesti važne su opće mjere zaštite od krpelja: - treba nositi prikladnu odjeću i obuću prilikom boravka u prirodi (dugi rukavi, duge nogavice, zatvorene cipele) - uvlačenjem majica u hlače i hlače u čarape produžava se put koji krpelj treba prijeći i povećavamo mogućnost njegovog pronalaženja tijekom njegova kretanja. - nošenje odjeće svjetlijih boja povećavamo mogućnost uočavanja krpelja uslijed boljeg kontrasta. - pregledajte tijelo nakon povratka iz prirode a naročito svaku večer obratite pažnju prilikom kupanja djece. - što prije odstranite krpelja ukoliko se ipak učvrsti na koži. ● Kako odstraniti krpelja? - Pogrešno je vjerovanje da ćemo krpelj lakše skinuti ako ga natopimo uljem, benzinom, lakom za nokte i td. Krpelj treba skinuti uz pomoć sterilizirane pincete potezanjem u raznim smjerovima hvatajući ga što bliže glavi da se izbjegne gnječenje zadka. Od skidanja krpelja ne treba odustati, već svakako otkinuti barem tijelo (zadak) jer ostatak rilca u koži više ne može utjecati na nastanak zaraze. Zatim se u miru možemo pozabaviti odstranjivanjem rilca. Ako ga uspijemo izvaditi mjesto uboda treba oprati mlakom vodom i sapunom i dezinficirati alkoholom. Ukoliko ne uspijemo potrebno je ipak zatražiti liječničku pomoć. Glasnik Općine Viškovo br. 68


knjižnica halubajska zora

Kreativne radionice



Salvetna tehnika

Subotnje prijepodne u Središnjoj knjižnici u Marinićima u kreativnom druženju likovne radionice pod vodstvom Valdares Petrugan provelo je 14 članica naše knjižnice. Iz knjige utisaka: Radionica je nešto što bi trebalo biti svaki

tjedan, jer kreativnost i umjetnost su super i čine nas sretnijima .

Kreativne radionice Mokro filcaje

U subotu, 10. travnja 2010. u Središnjoj knjižnici u Marinićima održana likovna radionica za odrasle - mokro filcanje. Pod vodstvom Host Dibie napravili smo "majevice" za obilježavanje "MAJEVICE", a u okviru Hobija naših korisnika.

DJEČJE RADIONICE Kreativna likovna radionica u kojoj su se djeca zabavila tijekom današnjeg predvečerja donijela je dašak proljeća u Knjižnicu u Mariniće. U ugodnom i nadasve korisnom druženju nastali su prekrasni šareni cvjetovi kojima smo uljepšali dječji kutak i čitaonicu.

Posjeti

Članovi Mladih knjižničara sa školskom knjižničarkom iz OŠ Klana posjetili su Središnju knjižnicu u Marinićima i dobili niz informacija o radu jedne narodne knjižnice, s posebnim osvrtom na korištenje knjigomata -naše nove knjižnične usluge.

Glasnik Općine Viškovo br. 68

U ugodnom i veselom druženju nastala su, sjajnim trakicama, prekrasno ukrašena uskršnja jaja.

33


OD DOBRE KAPLJICE DO SIRUTKE I BAKALARA ● Vino iz istarskih vinograda, pašta i mliječni proizvodi

T

rgovina Vinarija Istra, smještena u središtu Viškova, na adresi Viškovo 120, originalnošću ponude i pristupačnim cijenama, u svega dva mjeseca, svojom je ponudom privukla pozornost brojnih zaljubljenika u poznate istarske proizvode. Vino, pašta i mliječni proizvodi - ponuda su kojima malo tko može odoliti. Iako osnovu ponude predstavljaju četiri vrste točenog stolnog vina, nastalog u vinogradima Rovinjskog sela i Vižinade, za ljubitelje istarske kapljice u ponudi su uvijek spremne i botilje poznatog istarskog proizvođača vina Sosich: muškat, teran malvazija, cabernet sovignon, merlot. Posebnu ponudu predstavlja izbor pašte i mliječnih proizvoda. Ponuda pašte

sastoji se od petnaestak različitih vrsta, i to proizvođača Klara Marić - poznate po proizvodnji temeljenoj na domaćoj istarskoj tehnologiji: lazanje, fuži, tarane, šurlice, pasutice... Prema riječima vlasnika trgovine Tonija Smilovića posebnu pažnju kupaca privukla je bogata ponuda mliječnih proizvoda: istarski kajmak, svježi sir, škripavac, skuta, domaće mlijeko, slatko i kiselo vrhnje, maslac, jogurt i - sirutka, koja je zbog svojih ljekovitih svojstava u posljednje vrijeme sve traženija. A da sve ne ostane samo na siru i mlijeku u ponudi Vinarije Istra može se naći i bakalar na bijelo, koji se opet nudi s različitim dodacima: tartufima, peperoncinima i maslinama... delicije su to koje svakako treba isprobati.

46

PRIMAMO DOZNAKE HZZO-a

34

Glasnik Općine Viškovo br. 68


JAGODA – KRALJICA SEH GUŠTI

P

rišlo nan je lepo vreme, a š njin i žeja da se poji ča lahko i osvježavajuće. Najili smo se mendul, orehi i cikuladi, a sad predlažen neš voćno z puno šlaga. Vavek va soj prehrane, pa tako i pul kolači, ako je to moguće, treba koristit friško sezonsko voće. To je voće najzdravejo i najukusnejo i si gušti su va njin. A kako je sada sezona od jagodic evo par predlogi ča morete storit od te kraljice seh gušti. Jagodice ne podnose baš najboje kuhanje ni pečenje pa jih va kolačeh koristimo friške, dobro oprane i očišćene. Odlično se slažu s laganemi sastojci za kolači: jogurt, friški sir ili vrhnje.

Torta z jagodicami i jogurton Biskvit: 3 jaja, 3 žlice cukara, 4 žlice cveta, malo soli Flila: ½ kila jagodic, 2 obična jogurta, 2 vanilin cukara, ½ l vrhnja, 1 želatina va prahe ili listićeh Biskvit storite tako da belanjki stučete z solun, a žutanjki z cukaron. To skupa na lahko zmešate pa dodate cvet. Smesu zlejete va okrugli kalup za torte i pečete cirka 20 minuti dok ozgore lepo ne pozlati. Pečen biskvit znamite z kalupa da se ohladi, a kalup operite. Mrzal biskvit vrnite va čist kalup i prelejte z filun. Za filu namočite želatinu okol deset minuti kako piše na paketiće. Jogurt istucite z cukaron i vanilijon pa temu dodajte otopjenu želatinu. Na kraje

dodajte stučeno vrhnje. i se skupa dobro zmešajte va filu. Filu zilejte preko preko biskvita i dobro ju zagladite pa se skupa kladite va frižider da se stisne. Tortu je najboje rezati drugi dan kad je lepo čvrsta, a si su se gušti povezali. Ako ne volite biskviti evo van jedan lahki recept z korami od belanjki.

Bela torta Za kore: 6 belanjki, 35 deki cukara Za filu: 1 puding od vanilije, ½ litri mleka, 2 žlice cukara, ½ putra, ½ l vrhnja, ½ kg jagodic Za kore belanjki stucite skoro do kraja, pa dodajte cukar i tucite dok se ne počnu lašćet. Na lime na masnoj harti nacrtajte dva kruga veličine torti pa na njih namažite belanjki i kladite na peć kvarat uri na 150°C. Pogasite peć, ali ju ne opirajte pa pustite kore da se tako posuše još pol uri. Znamite jih van i ohladite. Puding skuhajte kako piše va upute pa i njega ohladite i va mrzlega utucite pol putra. Jagodice operite i preberite 16 najlepšeh za ukras a ostatak narežite. Tortu slažete: kora – krema – jagode – kora – krema. Stucite vrhnje va tvrdi šlag i obucite s ten celu tortu pa ju ukrasite z jagodami. Bilo bi dobro da torta odleži ku uru va frižidere prvo leh ju greste rezat. A za kraj neš jednostavno i bez file!

Jagode na grize Testo: ½ putra, 15 deki cukara, 4 jaja, vanilin cukar, 2 jogurta, 20 deki cveta, 30 deki griza, prašak za pecivo Sok: 3 limuncina, 15 deki cukara, 1 ½ deci vodi Za vrh: 1 kilo jagodic, 2 preljeva za kolači, ½ l bistrega črjenega soka, 4 žlice cukara Za testo tucite putar, cukar i vanilin. Dodavajte jeno po jeno jaje i jogurt. Cvet, griz i pecilni pomešajte pa i to na kraje dodajte va testo. Testo zilejte na pleh obučen z masnun hartun i pecite pol ure na 180°C. Za sok skuhajte vodu i cukar pa va ohlajeno ožmite sa tri lemuncina i to prelejte preko mrzlega testa. Jagodice operite i veće kladite na pola. Poštivajte ih po teste i prelejte z preljevon ki ste parićali od praha cukara i črjenega soka po upute z paketića. Čin je preljev strdnut kolač se more rezat i jist. Dobar tek! Sezona dobreh jagodic neće dugo durat i treba jih jist dok ih je. Ako van se neda stat kot šparheta ili nimate vremena poslužite jagodice z malo sladoleda i tučenega vrhnja i si će vaši gosti i ukućani opet bit zadovojni. Slatki pozdrav od Jasminke

Utorak, 18. svibnja 2010. u 19 h Dom hrvatskih branitelja Viškovo predstavljanje knjige

"KORISNI SAVJETI ZA STANOVANJE" Knjigu "Korisni savjeti za stanovanje" pripremila je Udruga stanara-suvlasnika stambenih suvlasnika stambenih zgrada u suradnji sa Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ, MUP-om RH Policijska uprava PGŽ i Vatrogasnom zajednicom.

Pozivaju se svi mještani na prezentaciju knjige sa pregrštom korisnih savjeta vezanih za stanovanje.

Glasnik G Gl las asni sni n k Op Opći Općine ćine V ći Viškovo iško iš kovvo ko vo br bbr.. 68

35


NATJEČAJ ZA

NAJLJEPŠE UREĐENU OKUĆNICU NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO

N

a području općine Viškovo ove godine provodi se akcija uređivanja okoliša. Turistička zajednica Općine Viškovo raspisuje natječaj za najljepše uređenu okućnicu, balkon i prozor. Na natječaj spomenute objekte mogu prijaviti stanovnici općine Viškovo, bez obzira na vlasništvo. Stručno povjerenstvo obići će prijavljene objekte te ih ocijeniti i fotografirati, i na temelju ukupne ocjene dodijeliti prigodne nagrade u tri kategorije: za najljepše uređenu okućnicu, balkon i prozore. Za svaku kategoriju određene su tri nagrade, odnosno poklon bon: za prvo mjesto 300 kuna, za drugo 200 i treće mjesto 100 kuna. Prijave na natječaj mogu se dostaviti osobno, telefonom, faxom ili e-mailom u prostorije Turističke zajednice Općine Viškovo, Viškovo 31, 51216 Viškovo, na e-mail: info@tz-viskovo.hr ili na broj telefona: 257-591 do 15. srpnja. Direktorica TU TZ Općine Viškovo: Marina Jurić dipl. tur. kom.

Stu NATISCI

a

ra

r

Viškovo 95,Viškovo

stopala

DIJABETIČKO STOPALO

URASLI NOKTI

GRUBA KOŽA

DEBELA KOŽA

KURJE OČI

Radno vrijeme :

Tel: 091 517 30 79

36

vl.Marina Vranješ š

Pon. Sri. Čet. 14.00-20.00

med.sestra

Uto. Pet. 8.00-14.00

Glasnik Općine Viškovo br. 68


preporučamo

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

BELETRISTIKA ZA ODRASLE MAJETIĆ, Alojz i TRPUTEC, Daniela: GLASOVI ISPOD POVRŠINE (roman pisan na Internetu ali je posebnu zanimljivost čine godine dvoje autora...) PURIĆ, Vladimir: ŽIVOT I SAN (male životne sličice preslikane u retke romanesknog djela) BODROŽIĆ SIMIĆ, Ivana: HOTEL ZAGORJE (iznimno snažna i dramatična priča, govori o ljudima ne prešućujući ni dobro ni zlo...) LAGERLOEF, Selma: HELGA (romantična novela s naglašenom liričnošću...) ROBERTS, Nora: PLAVA DALIJA (prvi dio trilogije U vrtu i još jedan u nizu kriminalističkoljubav nih trilera)

KELMAN, Jim: NOGOMETNA PRAVILA (svi zaljubljenici u nogomet uživat će čitajući ovu knjigu koja u 3D maketama iznosi osnovna pravila pa sve do zakučastih Pravila zaleđa) ONAJ KOJI BUDI CVJETOVE (deset priča – budilica jer njihova začudna ljepota i poruke bude u čitatelja vrijednosti dobrote, ljepote, istine, prijateljstva...)

KUTAK ZA RODITELJE

www.halubajska-zora.hr

STRUČNA ZA ODRASLE

O’CONNOR, Joseph: ZVIJEZDA MORA (roman jednog od najboljih suvremenih irskih pisaca koji govori o isprepletanju nekoliko ljudskih sudbina koje su vezane za Irsku) SHALEV, Zeruya: MUŽ I ŽENA (jedinstveno putovanje kroz pakao braka koji se raspada...) MRAOVIĆ, Tihomir: ULJEZ U KUĆI KNJIŽEVNOSTI (knjiga namijenjena onima koji čitaju, koji za čitanje žive i kojima se njihove književne fantazije čine jednako stvarnima i važnima kao i tzv. realni svijet) STOJANOVIĆ, Josip: TJESKOBE (uz brutalnost rata koju opisuje knjigom se provlači i ljubav...)

STRUČNA ZA DJECU I MLADEŽ

knjižnica halubajska zora

Bernard: TAJNE VATIKANA (nakon dvogodišnjih istraživanja ovaj novinar izlazi s nekim do sada nepoznatim informacijama o sjedištu Katoličke crkve) ZELAND, Vadim: TRANSURFING 5 (peti nastavak serije ponovno nas oduševljava jednostavnošću kojom pojašnjava nevjerojatne koncepte ove moćne tehnike) SMITH, Gordon: MOJIM OČIMA (odgovara na sva pitanja o smrti koja su vam ikada pala na pamet!) HOUELLBECQ, Michel i LEVY, Bernard-Henri: DRŽAVNI NEPRIJATELJ (treba ih pročitati jer su to dvojica pisaca s golemim talentom...)

DEMARIN, Vida: HRANA ZA MOZAK (jelovnici za zdrav mozak i) KARIJERE 2010 (poziv je na buđenje svima koji traže posao, ali i organizacijama koje se razvijaju i rastu...) KAŽINIĆ KREHO, Lejla: PREHRANA ZA 21. STOLJEĆA ZA ŽENE (kako hranom spriječiti ženske bolesti i tegobe od tinejdžerske dobi do menopauze)

KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA PREDSTAVLJA SE I NA STRANICAMA NOVOG LISTA

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ KOPJAR, Mladen: ŽGANCI OD VANILIJE (školski problemi dvanaestogodišnjeg Ozrena zasigurno će zaintrigirati mlade čitatelje...) RUNDEK, Melita: HAJ, JA SAM ONLINE (postoji li računalo koje ispunjava želje?i što se dogodilo u Gizmačevu životu otkad je prvi put uključio novo računalo...) JEFFERIES, Cindy.: ŠKOLA SLAVE -SLOMI NOGU (dogodovštine jednog od najboljih plesača u školi za nadolazeće zvijezde...) LAWRENCE, Caroline: OSTIJSKI LOPOVI (uzbudljiv krimić koji nam otkriva kako je bilo živjeti u antičkom Rimu...)

GIBBONS, Alan: DRŽI SE (iz serije MATIJEVIĆ, Ratko: VODIČ KROZ TRUDNOĆU (na jednostavan Na rubu – priča o Johnovom kratnačin opisuje razvojne stupnjeve trudnoće...) kom životu ujedno je i priča o naSTOLNIK, Maja: PREHRANA ZA TRUDNICE (priručnik za uravno- šem vremenu) teženu prehranu i tjelovježbu namijenjen trudnicama)

McCANN, Richard: SAMO DJEČAK (istinita priča o ukradenom djetinjstvu, o ljubavi, tragediji i odlučnosti) PURIĆ, Vladimir: NEPROLAZNA LJEPOTA (dječak opčinjen stripom koji raste u harmoničnoj i poticajnoj obiteljskoj sredini...)


Glasnik Općine Viškovo  

Glasnik., Opcina Viskovo, Viskovo

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you