Page 1

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Ožujak 2010. • br. 67


Izdvajamo iz sadržaja: Iz rada Općine /3

• Ekološka rasvjeta na području općine Viškovo Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju

• Imenovana nova pročelnica Odjela

Pust 2010. /14

Zdravstvo i socijalna skrb

• Zajedno u pravcu zdravlja - biti i ostati zdrav Komunalna problematika

• Antonja • 11. Halubajski karneval • 6. smotra mićeh zvončari • Ženski maškarani boćarski turnir • Pust

• Dimnjačarske usluge • VMO Marčelji: Ususret novim aktivnostima Iz rada Turističke zajednice

• Natječaj za izbor fotografija karakterističnog motiva općine Viškovo

• Prijave za sudjelovanje u natjecanju Majevica 2010. • Turistički potencijali Viškova Iz rada Ustanove Ivan Matetić Ronjgov/10

• Svečano otkrivena nova bista Ive Jardasa Iz duhovnog života/11

• Uskrsni raspored 2010. Odgoj i obrazovanje /12 • Sačuvajmo božikovinu

• 3. rival mala liga trčanja i u Viškovu Judi iz našega kraja /28 • Sanjin Srok od Kosi: Najmlaji halubajski vinar Sport /33 • NK Halubjan ove godine proslavlja 40 godina djelovanja

Oglasi

www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 67 • ožujak 2010. Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof. Naklada: 4500 primjeraka

Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Foto Alex, Foto Matej, Iz arhive udruga • Tisak: Tiskara Meić d.o.o.


Okom kamere

27. siječnja 2010.

PRI KRAJU SVOGA PREDSJEDNIČKOG MANDATA:

PREDSJEDNIK REPUBLIKE STJEPAN MESIĆ Predsjednik je svoje dojmove upisao u knjigu utisaka.

U POSJETI RONJGIMA P

ri kraju svoga predsjedničkog mandata, 27. siječnja 2010. predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posjetio je Ronjge, gdje je u prisutnosti župana Zlatka Komadine, njegove zamjenice Nade Turina-Đurić i načelnika Općine Viškovo Gorana Petrca obišao Spomen dom Ivana Matetića Ronjgova. O povijesti Spomen-doma i djelovanju Ustanove, čiji je osnivač Primorskogoranska županija upoznao ga je ravnatelj Ustanove Darko Čargonja, nakon čega je uslijedio susret sa Halubajskim zvončarima i predstavnicima ostalih zvončarskih skupina, te ugodan razgovor uz delicije Restorana Ronjgi.

Uspomena na susret s predstavnicima zvončarskih skupina Na kavi s predsjednikom

2

Halubajski zvončari o duševili su predsjednika

Novinari su iskoristili priliku za pitanja o dnevno-političkoj situaciji

Glasnik Općine Viškovo br. 67


iz rada Općine

EKOLOŠKA RASVJETA na području općine Viškovo • Općina Viškovo već četvrtu godinu sustavno vrši postupnu rekonstrukciju javne rasvjete

S

tare rasvjetne instalacije iz vremena kada se nije posvećivala dovoljna pažnja uštedama električne energije i zaštiti od svjetlosnog ometanja i onečišćenja zamjenjuju se najnovijim suvremenim rasvjetnim instalacijama. Svjetlotehnički neregularne i opasne rasvjetne instalacije s preskakanjem rasvjete na svakom drugom rasvjetnom stupu i vrlo opasnim „zebra“ efektom saniraju se na svim novim instalacijama. Suvremene svjetiljke i žarulje renomiranog svjetskog proizvođača Philips osiguravaju visoku efikasnost pretvorbe električne energije u svjetlost u Master SON natrijevim žaruljama od više od 130 lumena svjetlosti iz watta električne energije, visok odnos emitirane u odnosu na raspoloživu svjetlost („Light output ratio“ viši od 80%) kao i visoku preciznost usmjeravanja svjetlosti na prometnicu i neposredno okruženje prometnice. Svjetlost se emitira uzdužno duž prometnice i postižu se visoki stupnjevi jednoličnosti rasvjete iz točke gledišta vozača (70 i više %). Stupanj blještanja prema vozaču usklađen je s najstrožim

• Uskoro se planira izvršiti zamjena i ugradnja novih 136 rasvjetnih tijela: Bezjaki 30 kom, G. Sroki – D. Sroki 62 kom, Vozišće – G. Sroki 44 kom

Svjetlost usmjerena prema donjoj hemisferi svjetiljke

europskim normama o cestovnoj rasvjeti. Uštede se postižu na uštrb nepotrebnog rasipanja svjetlosti blještanjem ka okolnim objektima i remećenja noćne tame u objektima uz prometnicu kao i nepotrebnog svjetloonečišćenja neba. Philips Malaga II svjetiljke osiguravaju 100% emisije svjetlosnog toka prema donjoj hemisferi svjetiljke i 0% izravne emisije svjetlosnog toka prema gornjoj hemisferi okrenutoj prema nebu.

Principi suvremene javne rasvjete

Svjetiljke dolaze iz ISO9000 / ISO14000 certificiranih tvornica i testirane su na kvalitetu, sugurnost i izdržljivost sukladno strogom IEC EN60598 standardu. Stare svjetiljke Gamalux sa živinim i natrijevim žaruljama snage 125W i više kao i stariji modeli iz 70-ih godina prošlog stoljeća zamijenjene su novim svjetiljkama s vrhunskim natrijevim žaruljama snage 70W. Razdoblje izmjene žarulja sa 2 godine produljen je i do 5 godina. Količina proizvodnje štetnog otpada (pogotovo žive) reducirana je za više od 10 puta. Nova rasvjeta dopadljivog je aerodinamičnog dizajna smanjene osjetljivosti na vjetar i buru te jednostavna i brza za održavanje. Svjetiljke su visoko zaštićene od prodora vlage i prašine u optički sustav (IP65) a održavaju se ručno bez primjene alata. Uštede energije kreću se od 40% na više, a uštede održavanja dosižu i 50%. Projekt se nastavlja daljnjim prometnicama u 2010. i zahvaća i energetski zahtjevnije glavne prometnice. Zebra efekt nepravilno projektirane rasvjete

Glasnik Općine Viškovo br. 67

3


Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju

IMENOVANA NOVA PROČELNICA ODJELA • Od 01. ožujka 2010. funkciju pročelnice Upravnog odjela za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Općine Viškovo obnaša Vesna Milih-Lazović, dipl. ing. građ.

R

ođena u Rijeci 05. 05. 1961. godine, gdje je završila osnovnu i srednju školu (gimnaziju). Godine 1980. upisuje Građevinski fakultet u Rijeci i diplomira 27. 03. 1985. godine. Koncem iste godine zapošljava se u zanatskoj zadruzi “Zanatoprema” Rijeka. Na radnom mjestu rukovodioca gradilišta radi do 1991. godine, nakon čega prelazi u privatno građevinsko poduzeće “Integram” d.o.o. Rijeka, na radnom mjestu rukovodioca gradilišta, gdje ostaje do siječnja 1995. godine, kada se zapošljava u Županiji primorsko-goranskoj kao građevinski inspektor. Stupanjem na snagu novog Zakona o gradnji 1999. godine županijsku građevinsku inspekciju preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure-

đenja. Na navedenom radnom mjestu radi do 25. kolovoza 2003. godine, kada prelazi na radno mjesto vodopravnog inspektora u Ured državne uprave u Primorskogoranskoj županiji, Služba za gospodarstvo u Rijeci. Koncem godine 2004. vraća se u privredu i zapošljava u poduzeću Industrijska zona d.o.o., gdje radi na radnom mjestu rukovodioca slobodne zone. Uz položeni stručni i državni stručni ispit za građevnog i vodopravnog inspektora, član je Komore te ima 22 godine radnog staža. Zadnje dvije godine radi i na poslovima javne nabave. Deset godina rada na radnom mjestu rukovodioca gradilišta dalo joj je iskustvo u poznavanju svih faza gradnje i održavanja

objekata. Radeći u građevnoj i vodopravnoj inspekciji stekla je i cjelokupno poznavanje građevinske regulative i svih srodnih zakona (zaštita okoliša, zaštita prirode, prostorno uređenje, Zakon o vlasništvu, službenički odnosi, upravni postupak, prekršajni i kazneni zakon i sl.) U Industrijskoj zoni do 2007. godine vršila je, kao ovlašteni inženjer građevinarstva, nadzor nad izgradnjom objekata infrastrukture (ceste, vodoopskrba, odvodnja) i nad izgradnjom platoa za poslovne objekte, vodila slobodnu zonu, a bavi se i nabavom i koordinacijom pri projektiranju cesta, platoa, odnosno pri stavljanu zemljišta unutar Industrijske zone u funkciju.

odluke vijeća 6. izvanredna sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo 29. prosinca 2009. • Odluka o kriterijima za obračun troškova gospodarenja komunalnim otpadom 7. sjednica Općinskog vijeća 18. veljače 2010. • Zaključak o prihvaćanju Izvješća Druge policijske postaje Rijeka o stanju sigurnosti na području Općine Viškovo i Izvješća Postaje prometne policije Rijeka o stanju sigurnosti u prometu na području Općine Viškovo za razdoblje od 1.

siječnja - 31. prosinca 2009. godine • Odluka o prihvaćanju Strateškog okvira razvoja turizma Općine Viškovo • Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora Općine Viškovo • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti • Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu • Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja Ferenčić /DPU 24/ • Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izboru članova Vijeća

mjesnog odbora • Odluka o gubitku statusa javnog dobra na općoj uporabi • Odluka o imenovanju člana Stručnog savjeta projekta razvoja sustava gospodarenja otpadom u PGŽ pri Ekoplus-u • Odluka o izboru izvoditelja radova za održavanje javnih površina, zelenih površina uz nerazvrstane ceste i u groblju Viškovo za razdoblje 2010. do 2011. godine • Odluka o izboru izvoditelja radova za održavanje objekata i uređaja javne rasvjete za razdoblje 2010. do 2011. godine

Od 1. siječnja 2010. poslovi razreza, obračuna, naplate i ovrhe u nadležnosti Općine Viškovo

POREZ NA POTROŠNJU

O

dlukom o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Općine Viškovo od 1. siječnja 2010. godine poslove razreza, obračuna, naplate i ovrhe obavlja Upravni odjel za proračun, financije i gospodarstvo Općine Viškovo, a ne više Ispostava Područnog ureda Porezne uprave Rijeka. Stoga su obveznici poreza na potrošnju koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost na području Općine Viškovo dužni mjesečne izvještaje o obračunu i uplati poreza na potrošnju – (obrazac PPMI-PO) dostaviti u Općinu Viškovo, Vozišće 3, Viškovo. Porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (prirodna i specijalna vina, vinjak, rakija i ostala žestoka pića), piva i

4

bezalkoholna pića, prodanih u ugostiteljskim objektima. Obveznik poreza na potrošnju je pravna ili fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge na području Općine Viškovo. Porez na potrošnju obveznik poreza obračunava i plaća do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Obveznik poreza dužan je podnijeti mjesečni izvještaj o obračunatom i uplaćenom porezu na propisanom obrascu. Obveznik poreza na potrošnju mora u svom knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje plaćanja poreza na potrošnju.

Glasnik Općine Viškovo br. 67


Zdravstvo i socijalna skrb: Predsjednica Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.

ZA JEDNO U PRAVCU ZDRAVL JA – BITI I OSTATI ZDRAV

• Uz nastavak programa prevencije protiv bolesti po prvi put će se na području općine organizirati i cijepljenje 12-godišnjih djevojčica protiv HPV infekcije • U idućem broju Glasnika Viškovo - adrese odabranih specijalističkih ambulanti (kontakt telefoni)

K

ao i ranijih godina i u 2010. godini, Općina Viškovo želi pružiti svojim mještanima osjećaj socijalne sigurnosti i veću mogućnost zdravstvene zaštite izvan uobičajnog standarda. Iako se radi o recesijskoj godini, Općina Viškovo nastavlja sa sufinanciranjima programa javnih potreba u zdravstvu kroz potpore Savjetovalištu za prehranu i dojenčad u istom iznosu kao i ranijih godina, programima primarne prevencije ovisnosti, pomoć i njege u kući, pomoć invalidima, hendikepiranim osobama i teško oboljelima te organizaciju preventivnih zdravstvenih pregleda. Programi primarne prevencije ovisnosti Posebna pozornost posvećena je programima primarne prevencije ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja kod školske djece. Općina Viškovo sufinancira program »Trening životnih vještina« namijenjen učenicima šestih i sedmih razreda osnovne škole, temeljen na brojnim pozitivnim iskustvima iz svijeta. Cilj takvih programa omogućiti je učenicima učenje važnih socijalnih vještina, te ih pravovremeno pripremiti za rješavanje brojnih životnih izazova, odnosno uči ih primijeniti vještine u situacijama u kojima mogu iskusiti socijalni pritisak za korištenje alkohola, droga i kockanja. Program je usmjeren na osnaživanje samopoštovanja, djelotvorno komuniciranje, izbjegavanje nesporazuma, suočavanje s anksioznošću i sposobnosti da se mogu oduprijeti reklamnim pritiscima i pritiscima vršnjaka da koriste droge i alkohol. Prevencijom protiv bolesti Na prijedlog Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu i brigu o djeci organizirati će se: preventivni ginekološki pregledi žena, prvenstveno onih žena koje nemaju izabranog ginekologa, u dobi od 40-65 godina starosti, jer je u toj dobi pojavnost karcinoma vrata maternice najučestalija, a žene u toj dobi ne idu redovito ginekologu. Primjeri ovako organiziranog probira (ginekološki pregled + PAPA test) na rano otkrivanje raka vrata maternice u Europi i svijetu pokazuju znatno smanjenje pobola i smrtnosti od ove bolesti. Predbilježbe žena koje nemaju izabranog gineko-

Glasnik Općine Viškovo br. 67

loga ili nisu bile 3 godine i više na ginekološkom pregledu vršiti će se pri ambulantama obiteljske medicine u Viškovu.

ZDRAVLJE JE U NAŠIM RUKAMA

Po prvi put u općini Viškovo, organizirati će se i cijepljenje 12-godišnjih djevojčica protiv HPV infekcije i provesti dodatna edukacija.

komunikacijskih problema, osjećaja brige, straha.

Već su započeli preventivni okulistički pregledi u populaciji u dobi od 40-65 godina usmjereni na rano otkrivanje glaukoma (povećanog očnog tlaka).

Nisu zaboravljene ni starije osobe, te su i za njih predviđena sredstva za odgovarajuće preglede i terapije. Udruga umirovljenika sufinancira se u istom iznosu kao i lani, bez obzira na recesiju. Za njih su predviđene i posebne radionice na temu »Zlatno doba života« – za zdravo starenje.

Slijedeći primjere dobre prakse iz ranijih godina ponovno se organiziraju pregledi Dopler krvnih žila nogu i vrata usmjereni na prevenciju moždanog udara i bolesti krvnih žila prema stručno utvrđenim kriterijima (na preporuku relevantnih specijalista neurologa, okuliste, vaskularnog kirurga), te ultrazvučne pretrage abdomena i ciljane preglede prostate prema stručno utvrđenim indikacijama. Zajedno u pravcu zdravlja Za sve ove preglede naših mještana potrebno se javiti obiteljskim liječnicima u Viškovu koji će izvršiti predbilježbe prema gore navedenim kriterijima. Stanovnici općine Viškovo koji imaju izabranog obiteljskog liječnika izvan Viškova mogu se pribilježiti na način da donesu liječničku potvrdu svog liječnika s preporukom i dijagnozom u jednu od obiteljskih ambulanti u Viškovu. Na ovaj se način obiteljski liječnici naše općine, želeći pružiti što dostupniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu svojim korisnicima pridružuju akciji »Zajedno u pravcu zdravlja« koju je pokrenula Općina Viškovo. Želeći postupiti krajnje pravedno i transparentno Općina Viškovo će raspisati javni natječaj za specijaliste koji mogu obavljati gore navedene preglede, te će u idućem broju Glasnika Viškovo biti objavljene adrese specijalističkih ambulanti (kontakt telefoni) i započeti će se sa realizacijom samih pregleda. Psihološka pomoć I dalje se nastavlja sa financiranjem Savjetovališta »Malo sunce» koje pruža psihološku pomoć djeci i mladima, te njihovim roditeljima kod različitih tjeskobnih stanja,

Za zdravo starenje

Socijalni programi i briga o djeci Za program javnih potreba u socijalnoj skrbi općina je osigurala 1.430.000,00 kuna za pomoć obiteljima i kućanstvima, besplatni prigradski prijevoz, te subvencije cijene u predškolskim ustanovama i marendi u osnovnim školama. Za program Briga o djeci Općina je izdvojila 620.500,00 kn, a sredstva su namijenjena za opremu za novorođenčad, za programe djece sa smetnjama u razvoju, te sufinanciranje produženog i cjelodnevnog boravka u osnovnim školama 50% od cijene i u 100% iznosu za djecu čiji roditelji udovoljavaju kriterijima iz Odluke o socijalnoj skrbi. Pokrenut je i novi program koji se odnosi na pokriće asistenta za osnovno školsko obrazovanje djece sa posebnim potrebama. U tijeku je rješavanje pedijatrijske ambulante i otvaranje ispostave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, kako bi sve javnozdravstvene usluge kao što su epidemiološki pregledi, izdavanje i potvrđivanje sanitarnih knjižica, cijepljenja, tečajevi i ispiti iz higijenskog minimuma, zdravstveno ekološke djelatnosti (uzorkovanja hrane, zraka i vode) te ostale javno zdravstvene usluge učinili što dostupnijim našim mještanima. I na kraju, želja nam je da i u ova teška vremena, sukladno našim mogućnostima, pružimo našim mještanima što kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu te osjećaj socijalne sigurnosti i zajedno krenemo u pravcu zdravlja.

5


radovi ◊ radovi ◊ radovi

SARŠONI – SKVAŽIĆI

I

zrađeno je 560 m nogostupa i četiri upojna bunara.

DJEČJI VRTIĆ Završeni su radovi na nasipavanju terena za dječji vrtić u ukupnoj vrijednosti od 5.206.642 kn.

Zahvaljujemo se onim mještanima koji su nesebično ustupili dijelove svojih zemljišta za izradu upojnih bunara.

ODLUKA O VISINI GROBNIH NAKNADA U 2010. GODINI I. GODIŠNJA GROBNA NAKNADA ZA KORIŠTENJE GROBNOG MJESTA 1. Propisuje se iznos godišnje grobne naknade za korištenje grobnog mjesta na groblju Viškovo u visini: Vrsta grobnog mjesta:

Opis:

Jedinica mjere (komad):

Cijena:

GROBNO MJESTO GJ

Površina (2,00 m2)

1,00

90,00 kn

GROBNO MJESTO GD

površina (3,80 m2)

1,00

120,00 kn

jedno mjesto za lijes

1,00

80,00 kn

NIŠA NIŠA

dva mjesta za lijes

1,00

80,00 kn

NIŠA

četiri mjesta za lijes

1,00

80,00 kn

1,00

50,00 kn

PRETINAC ZA URNU

jedna urna

2. Godišnja grobna naknada po ovoj Odluci prihod je Općine Viškovo i uplaćuje se u korist Proračuna Općine Viškovo broj: 2412009-1849500005, poziv na broj: 24-5738 - šifra obveznika broj računa.II. Grobna naknada za dodjelu na korištenje grobnog mjesta. II. GROBNA NAKNADA ZA DODJELU GROBNIH MJESTA (plaća se jednokratno kod dodjele): 1. Propisuje se grobna naknada za dodjelu grobnih mjesta, u visini: Vrsta grobnog mjesta:

Opis:

GROBNA MJESTA

površina (3,80 m2)

1,00

8.466,00 kn

NIŠA

jedno mjesto za lijes

1,00

11.932,00 kn

NIŠA

dva mjesta za lijes

1,00

20.764,00 kn

NIŠA

četiri mjesta za lijes

1,00

32.928,00 kn

PRETINAC ZA URNU

jedna urna

1,00

3.960,00 kn

6

Jedinica mjere (komad):

Ukupno naknada:

2. Grobna naknada za dodjelu na korištenje grobnog mjesta po ovoj Odluci prihod je Općine Viškovo i uplaćuje se u korist Proračuna Općine Viškovo broj: 2412009-1849500005, poziv na broj: 22-5738- šifra obveznika - broj računa. 3. NE odobrava se zainteresiranim korisnicima dodjela grobnih temelja i niša na groblju Viškovo UNAPRIJED. 4. Redosljed dodjele grobnih mjesta određuje se prema planu grobnog polja i rastućem broju grobnih mjesta. 5. Redosljed dodjele niše određuje se u bloku niša do popunjenja bloka prema zahtjevu korisnika za određenim tipom niše. IV. PRISTOJBA ZA IZRADU I PREINAKU SPOMENIKA NA GROBLJU VIŠKOVO: 1. Propisuje se visina pristojbe za izradu i preinaku spomenika na groblju Viškovo u iznosu od 200,00 kuna. 2. Pristojba uplaćena po ovoj Odluci prihod je Općine Viškovo i uplaćuje se u korist Proračuna Općine Viškovo broj: 24120091849500005, poziv na broj: 22-5789 - šifra obveznika - broj računa. V. POREZI I OSTALE ODREDBE: 1. Na navedene naknade ne obračunava se PDV (čl. 8 st.1 Zakona o porezu na dodanu vrijednost i čl.51. st. 10 Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost). 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. ožujka 2010. godine, izuzev pod točkom IV.1 koja će se primjenjivati po stupanju na snagu Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o groblju.

Glasnik Općine Viškovo br. 67


DIMNJAČARSKE USLUGE na području Općine Viškovo PLAN RADA I ČIŠĆENJE I PREGLED DIMOVODNIH OBJEKATA OPĆINE VIŠKOVO PODRUČJE

DANI

MJESEC

• Turkovo, Pehlin, Plaši, Lučinići

10., 11. i 12.

svibanj

• Lučinići, Straža

13., 14. i 15.

svibanj

• Marinići draga, Mučići

17., 18., 19. i 20.

svibanj

• Stupari, Petrci, Blažići

21., 22. i 24.

svibanj

Područje Marinići:

Područje Viškovo: • Viškovo, Vozišće

Dimnjačarska radnja "PAUN" Mome Paunovski, KRK Tel: 051/411-258

25., 26., 27., 28. i 29.

svibanj

Područje Mladenići: • Mladenići, Trtni, Bujki, Biskupi, Brtuni

1., 2., 4., 5., 7. i 8.

lipanj

• Benčani, Skvažići, Saršoni, Lučinići

9., 10., 11.. 12., 14., i 15.

lipanj

• Zorzići, Globići, Klići, Ronjgi, Marićeva draga

15., 17., 18., 19., 21. i 23.

lipanj

24., 26., 28. 29.i 30.

lipanj

10., 11., 12. i 13.

svibanj

• Kapiti, Donji Jugi, Gornji Jugi

14., 15., 17., 18., 19., 20., 21. i 22.

svibanj

• Furićevo, Juraši, Široli, Brnasi, Dovičići

24., 25., 26. i 27.

svibanj

28. i 29. 1. 2. 3. 4.

svibanj

5., 7., 8., 9., 10., 11. i 12.

lipanj

• Ilovica, Vrtača, Pogled

14., 15., 16., 17., 18.

lipanj

• Marčelji, Melišća, Vršak

21., 23. i 24.

lipanj

Područje Saršoni:

Područje Kosi: • Ferenci, Kosi Područje Marinići: • Štefani, Trampov breg, Bezjaki Područje Viškovo:

RAZDOBLJE (10. 5. - 30. 6. 2010.)

Dimnjačarske usluge na području Općine Viškovo obavlja dimnjačarska radnja Paun, prema ugovoru o koncesiji od 18. ožujka 2009. godine.

Područje Sroki: • Pešćići, Kulići, Valjani, Donji Sroki; dani:

• Gornji Sroki, Mavri

lipanj

Područje Marčelji:

CJENIK DIMNJAČARSKIH USLUGA Red. br. 1.

Dimnjačarske usluge Mehaničko ćišćenje etažnih, sabirnih i montažnih dimnjaka u zgradama, uračunato vađenje i odnošenje čađe: - svjetlog promjera do 0 200 - svjetlog promjera do 0 200- 0 700

2.

3.

Jedinične cijene

Dimnjačarske usluge

Jedinične cijene

8.

Čišćenje kanala od kotla do dimnjaka

20, 00 kn/m

9.

Detaljan pregled ispravnosti dimnjaka i izdavanje atesta

60,00 kn/kom 70,00 kn/kom

Mehaničko ćišćenje etažnih, sabirnih i montažnih dimnjaka u zgradama, uračunato vađenje i odnošenje čađe u terminu van godišnjeg plana čišćenja:

10.

- od 0 200

180,00 kn/kom

- od 0 200-0 700

180, 00 kn/kom

Pregled dimovodnog kanala

20, 00 kn/kom

ventilacijskog kanala sa izdavanjem pismenog 20, 00 kn/kom atesta

- svjetlog promjera do 0 200 - svjetlog promjera do 0 200- 0 700

80,00 kn/kom

Mehaničko ćišćenje štednjaka i sobnih peći

50,00 kn/kom

11.

Radni sat dimnjačara za sve radove koji nisu obuhvaćeni ovim cjenikom

12.

Pregled novoinstaliranog kotla centralnog grijanja

80,00 kn/kom

4. Mehaničko ćišćenje kotlova centralnog grijanja do 100 kW

100,00 kn/kom

5. Mehaničko ćišćenje kotlova centralnog grijanja od 100-400 kW

200,00 kn/kom

6. Ispaljivanje dimovodnih kanala

50,00 kn/sat

7. Čišćenje dimovodne cijevi - od 0 200 - od 0 200-0 700

10,00 kn/m

Glasnik Općine Viškovo br. 67

Red. br.

5,00 kn/kW

a) do 100kW b) do 400 kW 13.

Mjerenje emisije dimnih plinova u pećima i kotlovima Ukupno:

20,00 kn/m

100, 00 kn/sat

80,00 kn/kW 1.327,00 kn

* U cijenu usluga uključen je PDV

7


NATJEČAJ ZA IZBOR FOTOGRAFIJA KARAKTERISTIČNOG MOTIVA OPĆINE VIŠKOVO Javnim natječajem žele se privući svi fotografi koji su bilježili svoja iskustva i zapažanja na području Općine Viškovo. Tema je slobodna.

N

akon završetka natječaja najbolje fotografije će 02. svibnja 2010. odabirom komisije Turističke zajednice Općine Viškovo, biti nagrađene na manifestaciji „Majevica“ novčanim nagradama u iznosu:

Radove možete slati na adresu: Turistička zajednica Općine Viškovo, Viškovo 31, 51216 Viškovo

1. mjesto – 1 400,00 kn 2. mjesto – 1 000,00 kn 3. mjesto – 800,00 kn

Natječaj završava 15. 04. 2010.

Uvjeti natječaja: - svaki autor može sudjelovati najviše sa 5 fotografija; - format datoteke JPG; - minimalna rezolucija 300 dpi; - minimalna duljina veće dimenzije cca 3000 pixela; - naziv datoteke fotografije treba sadržavati sljedeće podatke: (ŠIFRA i naziv fotografije) Fotografije se šalju na CD-u i izrađene u formatu 20x30 cm, a podatci o autoru dostavljaju se u posebnoj zatvorenoj koverti s istaknutom šifrom, a sadržavaju sljedeće informacije: - ime i prezime autora - adresa - telefon - popis fotografija (npr. šifra i naziv fotografije-1.jpg)

Fotografije koje ne zadovoljavaju sve propozicije Natječaja i čije prijave ne sadrže sve potrebne informacije neće biti uvrštene u selekciju radova. *** Organizator zadržava pravo izmjene uvjeta natječaja i predviđenog programa. Slanjem prijava na natječaj autori pristaju na sve navedene uvjete kao i na korištenje poslanog materijala u svrhu promocije događaja/izložbe i autora u javnosti i medijima te ostalim područjima promocije za potrebe TZ Općine Viškovo, te se odriču prava na autorsku naknadu. Fotografije se ne vraćaju. *** Najbolje fotografije bit će izrađene i predstavljene na izložbi u sklopu manifestacija po izboru organizatora.

PRIJAVE ZA SUDJELOVANJE U NATJECANJU U POTRESUJKI, BOĆARSKOM TURNIRU I PLAŽENJU NA STUP ZA PRŠUT NA MANIFESTACIJI „MAJEVICA“ 2. SVIBNJA 2010. /PARKIRALIŠTE MILIHOVO/ I ove godine pripremili smo zanimljive igre i natjecanja uz vrijedne nagrade. 1. Natjecanje u plesanju potresujke – zahvaljujući našim ugostiteljima pripremili smo vrijedne nagrade u obliku konzumacija 2. Natjecanje u boćarskom turniru – vrijedne nagrade naših sponzora vinara 3. Natjecanje u plaženju na stup za pršut – nagrada pršut

PRIJAVNICA

NAZIV NATJECANJA: _______________________________________________________________________________________________ Ime i prezime sudionika:

Kontakt (adresa i broj telefona odgovorne osobe):

1._____________________________________________________

______________________________________________________

2._____________________________________________________

______________________________________________________

3._____________________________________________________

______________________________________________________

4._____________________________________________________

______________________________________________________

Prijavnicu možete donijeti osobno, poslati faxom na broj: 051 257 591 ili poslati poštom na adresu: Turistička zajednica Općine Viškovo Viškovo 31, 51216 Viškovo 8

______________________________________________________

Glasnik Općine Viškovo br. 67


Marina Jurić, dipl. tur. kom. – direktorica Turističke zajednice Općine Viškovo

TURISTIČKI POTENCIJALI OPĆINE VIŠKOVO • Profesionalizacijom manifestacija promovirat ćemo naš kraj • Ususret novoj manifestaciji kulturno-scensko-poetskog karaktera - “Šterne-izvor života”

T

uristička zajednica Općine Viškovo osnovana 1. prosinca 2008. godine i jedna je od najmlađih na području Primorsko-goranske županije. Prvu godinu njezina djelovanja pod predsjedanjem Sanje Udović obilježila je organizacijom raznih manifestacija. ali i pokretanjem Strateškog okvira razvoja turizma i kojim su definirani projekti turističkog razvoja Općine Viškovo. Ove godine na mjesto direktorice TZ Općine Viškovo imenovana je Marina Jurić, dipl. tur. kom.. Iako je kao volonter od samog početka sudjelovala u koordinaciji i organizaciji svih manifestacija u organizaciji TZ Općine zamolili smo je da se predstavi našim mještanima. - Diplomirala sam na na Sveučilištu u Zadru, četverogodišnji interdisciplinarni studij Kulture i turizma sa zvanjem diplomiranog turističkom komunikologa. Aktivno se služim s nekoliko stranih jezika, engleski, njemački i talijanski jezik. Živim u Viškovu, Petrci. Završena srednja škola hotelijerskoturističkog usmjerenja, a zatim i studij Kulture i turizma potpuno su odredili moje usmjerenje, te se moje radno iskustvo temelji na turizmu.

Turistička zajednice Općine Viškovo bavit će se aktivnostima vezanim za događanja, promoviranje i unapređenje turizma Općine Viškovo.

Strateški okvir razvoja turizma

Postojeće manifestacije planiramo obogatiti dodatnim sadržajima, natjecanjima i drugim zanimljivostima kao i osmišljavati nove manifestacije kojima ćemo na najbolji mogući način prezentirati naš kraj.

• Nedavno je usvojen Strateški okvir razvoja turizma što on znači za naše područje? - Strateškim okvirom razvoja turizma koji je u konačnici prihvaćen definirani su projekti turističkog razvoja Općine Viškovo, a to je značajan iskorak s obzirom da do sada nije bilo razvojne strategije turizma. Naime, predloženo je pet turističkih projekata koji bi Općinu Viškovo predstavili kao zanimljivu turističku destinaciju, radi se dakle o interpretacijskom centru Ivan Matetić Ronjgov, avanturističkom adrenalinskom parku, razvoju i specijalizaciji gastronomije, profesionalizaciji i upravljanju događanjima i zavičajnoj kući Zvončara. • Koji su ciljevi sustavnog postavljanja razvoja Općine Viškovo? - Jedan od ciljeva sustavnog postavljanja razvoja Općine Viškovo je i profesionalizacija i upravljanje događanjima koji će većim dijelom preuzeti Turistička zajednica te raditi na kreiranju cjelogodišnjeg kalendara događanja kao i profesionalizaciji manifestacija koje će se promatrati i prezentirati kao turistički proizvod.

Glasnik Općine Viškovo br. 67

Na području Općine Viškovo imamo značajne kulturološko-povijesne elemente, bogatu tradiciju Halubajskih zvončara, niz kulturno-umjetničkih udruga s dugim nizom godina djelovanja i bogatim programima koji mogu postati generator dodatnih prihoda i novih sadržaja.

Profesionaziacija manifestacija • TZ zajednica pokrenulaje i nekoliko novih manifestacija, kakvi su vaši daljnji planovi? - Od novijih manifestacija svakako bih spomenula “Majevicu”, manifestaciju koja je zaživjela prošle godine i koja se bavi revitalizianjem autohtonih običaja Halubajskog kraja, oživljavajući nekadašnji običaj kada se prva nedjelja u mjesecu svibnju

obilježavala plesom mladića i djevojaka prije odlaska na sezonske radove. Uz Majevicu se veže običaj poklanjanja cvijeća djevojkama koje bi se svidjele mladićima ili pak broskve onoj djevojci koja bi im se zamjerila. Ovo je jedinstvena prilika kada se može doživjeti prava fešta po starinski, kušati jela tipična za ovo podneblje i uživati u dobroj zabavi. Spomenula bih i jednu sasvim novu manifestaciju kulturno-scensko-poetskog karaktera - “Šterne-izvor života” koja će se održati u mjesecu lipnju u dva navrata, na različitim lokacijama. S obzirom na veliki broj šterni koje se nalaze na području Općine Viškovo, a kojima su se nekada zajedno koristili stanovnici pojedinih naselja, cilj nam je oživjeti spomenute šterne koje su bile izvor života. Prošle smo godine započeli suradnju u smislu suorganizacije Kastav Blues Festivala s Turističkom zajednicom grada Kastva, te su prošle godine u Ronjgima održane glazbene radionice i koncert vrhunskih blues glazbenika. Ove godine nastavljamo s tom suradnjom i najavljujemo vrhunsko blues događanje u Ronjgima 8. kolovoza. Također je u izradi i web stranica Turističke zajednice Općine Viškovo, te očekujemo da će uskoro biti i u funkciji. Od ostalih projekata spomenula bih i izradu i postavljanje tzv. smeđe – turističke signalizacije u čiju realizaciju će se krenuti po dobivanju suglasnosti županijskog ureda za ceste. Razgovarala D. Brusić Turistička zajednica Općine Viškovo svim mještanima želi Sretan Uskrs!

9


Večer pul Matetićevega ognjišća

Rad akademskog kipara Zvonimira Kamenara svečano je otkrio Ivo Jardas, nećak poznatog autora Kastavštine, Ive Jardasa Matijaševa

SVEČANO OTKRIVENA NOVA BISTA IVE JARDASA

O

proštaj s proteklom 2009. godinom članovi i suradnici Ustanove Ivan Matetić Ronjgov obilježili su posebnom svečanošću, čiji je početak označilo otkrivanje nove biste Ivanu Jardasu. Naime, pred Spomen-domom u Ronjgima, bile su postavljene dvije biste – u čast ljudima koji su svojojm ljubavlju, entuzijazmom i radom zadužili svoj kraj – i iako je jedan djelovao na glazbenom području, a drugi književnom – svojim su radom i ljubavlju za svoj kraj pridonijeli trajnom očuvanju tradicije i običaja ovoga kraja. Osim ljubavi dvojicu imenjaka /žensota/ povezivalo je i prijateljstvo. Nažalost, vandali su prije nekoliko godina ukrali bistu Ivana Jardasa, dok je Matetićeva bista ipak ostala sačuvana. Novu bistu, rad akademskog kipara Zvonimira Kamenara svečano je uz zvuke sopila otkrio nećak poznatog autora Kastavštine, Ive Jardasa Matijašev riječima "Sad moru nastavit svoj dijalog dok bude svijeta i vijeka.", a nazočnima su se obratili i ravnatelj Ustanove Darko Čargonja, općinski načelnik Goran Petrc, te dugogodišnji član stručnog vijeća, danas počasni član Ustanove Vlatko Cetina. Večer je nastavljena prigodnim programom u Restoranu Ronjgi, uz nastup Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a Sloga, Hreljin te promocijom zbirke članova čakavske katedre Ronjgi i gostiju.

Čakavski pjesnici nizali su stihove: Marina Česen, Nina Dukić, Ivanka Glogović-Klarić, Rajka JurdanaŠepić, David Kabalin, Nikola Kraljić, Senka Laginja, Vesna Miculinić-Prešnjak, Cvjetana Miletić, Damir Sirnik, Vlasta SušanjKapićeva, Dorotea Štifanić-Mislej, Marina Tijan-Hajdinić, Marija Trinajstić, Tatjana Udović, Zora Volarić-Perhat, Zdravka Žeželić-Alić, a po prvi puta nastupili i posebni gosti, poznati pjesnici: Jakša Fiamengo, Daniel Načinović, Drago Orlić, Zdenka Višković-Vukić. Karlo Brnelić, Luka Buneta, Mate Mrša, Paolo Sanković i Renato Črnjar u pratnji profesora Nenada Mrazovca

KONCERT MLADIH GLAZBENIKA

P

rigodnim koncertom u glazbenoj slušaonici Spomen-doma, 22. prosinca 2009. godine članovi Katedre mladi glazbenici obilježili su svoj dosadašnji rad te roditeljima i svojim najdražima pokazali svoja umijeća. Izmjenjivali su se taktovi ljubavnih serenada, polke, baleta, švedskog plesa, sonatine do – Ave Marie. Nastup dvadesetak učenika, pomno su pratili i njihovi voditelji tečaja Nenad Mrazovac – gitara i Tanja Butković Verzon – klavir.

10

Glasnik Općine Viškovo br. 67


iz duhovnog života

Uskrsni raspored 2010. Tro-dnevno/noćno klanjanje i molitva krunice (0 - 24) pred

Velika Subota, 03. 04.

Presvetim: od utorka 16. 03. u 19 h do petka 19. 03. u 18 h

22: VAZMENO BDIJENJE

- susret sa svim moliteljima (dolazak obavezan): pon. 15. 03. u 19 h

NEDJELJA USKRSNUĆA GOSP., 04.04.

Srijeda, 24. 03.

- Blagoslov jela: na Vazmenom bdijenju te na Uskrs

18.30: Uskrsna Ispovijed djece

na Sv. Misama u 6.30, 8 i 10 h.

Petak, 26. 03.

*** Ponedjeljak, 05. 04. - Drugi dan Vazm. osmine

16.30: Uskrsna Ispovijed odraslih Subota, 27. 03. Uskrsni pohod bolesnicima

SVETE MISE: 6.30, 8, 10, 11.30 i 19 h

SVETE MISE: 10 i 19 h ('Vita nova', Marinići: Sv. Misa u 10 h)

Srijeda, 31. 03.

*** 2. Vazmena nedjelja

10.30: Katedrala: Misa posvete uljâ

11. 04., Nedjelja Božanskog Milosrđa SVETE MISE: 8, 10, 11.30 i 19

VA Z M E N O T R O D N E V L J E: Veliki Četvrtak, 01. 04.

11.30: Uskrsni susret - druženje sa starijim i usamljenim osobama

19: Misa Večere Gospodnje

*** 3. Vazmena nedjelja, 18. 04. od 10 do 13 h

20: Večera za 'apostole'

ŽUPNI EUHARISTIJSKI KONGRES

20: Molitva i klanjanje do 24 h pred oltarom pohrane Presv. Sakramenta

(ostale Sv. Mise: samo u 8 i 19 h)

Veliki Petak, 02. 04. - Početak Devetnice Božan. milosrđu

24. 04. (subota)

18: Križni put

Vazmeno HODOČAŠĆE Župe u Padovu

19: Bogoslužje Muke Gospodnje

(sv. Ante i sv. Leopold B. Mandić)

***

Iz rada Delavske katedre Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov"

ODRŽANA ČETVRTA ZIMSKA RADIONICA

Č

etvrta po redu zimska radionica Delavske katedre Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov", održana od 7. do 10. siječnja 2010. godine u prostorijama OŠ "Sveti Matej" Viškovo u radu s drvom okupila je dvadeset i osam polaznika, uglavnom djece s područja Primorsko-goranske županije. Ne krijući zadovoljstvo uspjehom školice predsjednik Delavske katedre Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" i voditelj kiparske škole "Mato Tijardović" Viškovo Rajko Srok ističe da su među polaznicima ove godine i po jedan učenik s Cresa, Osijeka i Zageba, te dva odrasla polaznika. Rad polaznika odvijao se pod stručnim okom voditelja radionice: Mate Tijardovića, Ivana Tolića, Forijana i Rajka Sroka te njihovim poćnicima: Dijane Sočnić Kesić, Želimira Simčića i Veljka Franolića. - Tijekom četverodnevnog rada nastalo je 142 umjetnička djela u drvu. Još se jednom potvrdilo da je kontinuiran, višegodišnji rad s polaznicima polučio izuzetno vrijedne rezultate, a možemo se pohvaliti da imamo desetak djece, koji školicu pohađaju od njezina osnutka. – ističe gospodin Rajko Srok - Nakon prigodnih izložbi dio nastalih radova školica donira raznim ustanovama, dječjim bolnicama i sl., dok preostali dio ostaje kao dio trajne izložbene postave

Glasnik Općine Viškovo br. 67

Početak rada školice prigodnim je riječima obilježila zamjenica načelnika Sanja Udović.

u prostorijama katedre. Ove godine radovi će, nakon izložbe povodom Dana Općine, biti donirani u Orahovicu i Bizovačke toplice. Rad školice pratio je i F. Lovrić, književnik iz Knina koji je ujedno prenio zahvalu djece iz Knina na nedavnoj donaciji. Želja nam je da u Ljetnu školu u Staroj Sušici pozovemo i djecu iz Knina da nam se pridruže. I dok pišemo ovaj članak u tijeku su pripreme za sudjelovanje na Međunarodnoj koloniji mladih u Ernestinovu, koja se tradicionalno održava za uskrsne blagdane.

11


odgoj i obrazovanje • projekt o božikovini, – jednoj od biljaka koje tradicionalno obilježavaju Božić potvrdio ugroženost ove biljke na području Općine Viškovo

Iz aktivnosti OŠ Sveti Matej Viškovo

• NA ŽUPANIJSKOM EKOLOŠKOM KVIZU „LIJEPA NAŠA“ OŠ "SVETI MATEJ" PO TREĆI PUT OSVOJILA PRVO MJESTO TE SE PLASIRALA NA DRŽAVNO NATJECANJE

O

snovna škola „Sveti Matej“ Viškovo na prijedlog ravnatelja škole Josipa Crnića prof. uključena je u međunarodni projekt eko – škola. Na županijskom ekološkom kvizu „Lijepa naša“ koje se održavalo 12. 02. 2010. u Srdočima - Rijeka, sudjelovalo je dvadeset osnovnih škola među kojima je i naša. To je županijsko natjecanje u kojem sudjeluju četiri učenika, po jedan iz petog, šestog, sedmog i osmog razreda svake pojedine škole. Natječu se u znanju iz predmeta: biologije, geografije, vjeronauka, kemije i fizike. Natjecanje se sastoji od tri djela: pismenog ispita, PowerPoint prezentacije o nekom projektu i usmenog ispita kojem pristupaju samo one ekipe koje su se plasirale među prvih pet. Na ovogodišnjem natjecanju naša je škola po treći put, osvojila prvo mjesto te se plasirala na državno natjecanje koje će se održati od 12. do 14. ožujka 2010. u Puli. Pod vodstvom mentorice profesorice Marice Brala, na natjecanju su sudjelovali učenici: Elena Vrban - 8.a, Karlo Mladenić - 7.b, Mate Mrša - 6.d i Anita Filčić - 5.b. Želimo naglasiti da je ovo treća godina zaredom da smo osvojili prvo mjesto u županiji i išli na državno natjecanje. Prošle godine bili smo u Sagetu donjem Trogiru, pretprošle

u Svetom Martinu na Muri, a ove godine idemo u Pulu. Također naglašavamo da su naši rezultati bili zabilježeni i na državnom natjecanju kada smo od 35 škola osvajali: 4, 5 i 7 mjesto. Prošle godine obrađivali smo stare zanate na području Viškova, a prije toga Murvu koja je pred izumiranjem. Za ovogodišnju prezentaciju pripremili smo projekt o božikovini, jednoj od biljaka koje tradicionalno obilježavaju Božić. Temeljni cilj ovog projekta bio je prikupiti što više podataka o rasprostranjenosti ove biljke na području Općine Viškovo. Na temelju provedenog istraživanja utvrdili smo da je božikovina na našem području vrlo ugrožena vrsta pa radi njene zaštite želimo informirati javnost o tom problemu. Ukras koji nestaje Božikovina je zimzeleni grm ili stablo koje može narasti do visine od petnaest metara i koje može doživjeti starost od sto do tristo godina. Cvjetovi su joj bijele boje, a cvate u svibnju i lipnju, dok crveni plodovi - bobe dozrijevaju u studenom i prosincu. Sadi se i kao živica jer štiti od buke, a dobra je i za formiranje labirinata i skulptura u prostoru. U Hrvatskoj je rasprostranjena u kontinentalnom i primorskom dijelu. Na našem području raste pojedinačno, u manjim, a rjeđe u većim skupinama.

Ususret državnom natjecanju: Anita Filčić, Elena Vrban, Mate Mrša i Karlo Mladenić

12

Podrijetlo hrvatskog imena ove zimzelene i izuzetno dekorativne biljke treba tražiti u vrijeme prvih kršćana. Ona je za njih predstavljala Kristovu krunu pa je tada, kao i danas, bila opće prihvaćena kao simbol Božića. Zbog pretjeranog branja i sakupljanja radi njezinog lijepog izgleda i zato što se koristi za pravljenje ljepila, njezina se populacija drastično smanjila. Zbog toga je 1953. godine proglašena ugroženom vrstom i postala zakonom strogo zaštićena biljka. Prema podatcima koje smo prikupili, na području Općine Viškovo raste relativno malo božikovine. Najviše smo je našli u Marinićima, Marčeljima i nekoliko stabala u Viškovu u šumi ispod škole. Ukupno dvadesetak stabala ili grmova što su vrlo loši rezultati koji dokazuju da je na našem području ova biljka rijetka i malobrojna vrsta. Prema našim spoznajama, uzrok takvom stanju je nestajanje njezinih staništa, posebno kamenjarskih pašnjaka, lomljenje i sakupljanje zbog pravljenja ukrasa ili odnošenje biljaka u vrtove domaćinstava. Zbog intenzivne gradnje na našem području, ova je biljka potpuno uništena na brojnim mjestima i njezin je opstanak na području Općine Viškovo sve ugroženiji. U razgovoru s mještanima kao i na temelju provedene ankete došli smo do zaključka da vrlo malo upitanih zna što je božikovina, kako izgleda i da je to zakonom zaštićena biljka. Na temelju rezultata našeg istraživanja zaključili smo da je božikovina vrlo ugrožena biljka na našem području te da bi mogla potpuno nestati, ako potraju negativni utjecaji. Zbog toga smatramo da je krajnje vrijeme za pokretanje akcije njezinog spašavanja. U tu svrhu predlažemo da se u suradnji s našom Općinom biljka zaštiti na svim prirodnim staništima te da se prilikom gradnje kuća biljka ne iskorjenjuje, nego da se ostavi na terenu ili, ako je nužno, premjesti na drugu prikladnu lokaciju. Mate Mrša, 6. d

Glasnik Općine Viškovo br. 67


13. ožujka 2010. - U organizaciji Triatlon kluba "Rival", Rijeka i Saveza školskih športskih društava Grada Rijeke

3. RIVAL MALA LIGA U TRČANJU I U VIŠKOVU • Šetnica Plešivac biti će domaćin šestog kola „3. Rival mala liga u trčanju“, utrke u trčanju za djecu osnovnih škola • Utrka se sastoji od osam kola koja se trče u Rijeci, Bakru, Mošćeničkoj dragi, Kastvu, Viškovu, Kostreni, Matuljima i Malinskoj na Otoku Krku. Sva djeca, sudionici utrke, dobivaju diplomu, a prvoplasirani trkači i trkačice dobivaju medalje i pehare. Proglašavaju se i tri najbrže škole.

P

ribližava se 6. kolo "Rival male lige u trčanju", koje će se održat 13. ožujka 2010. na šetnici Plešivac u Općini Viškovo, a startno ciljna pozicija je u Marčeljima kod BK Marčelji. Do sad je održano četiri kola: u Rijeci na Costabelli, u Bakru na rivi, u Mošćeničkoj dragi na rivi i u Kostreni na šetnici u uvali Žurkovo, a ovu subotu održat će se peto kolo u Kastvu na Crekvini i trčat će se u šumu Lužina i Loža. U svakom kolu sudjelovalo je od 63 do 74 učenika od prvih do osmih razreda osnovnih škola, a kako vrijeme postaje sve bolje i bolje vjerujemo da će odziv djece bit sve veći. U utrci sudjeluju djeca osnovnih škola Grada Rijeke i susjednih općina i gradova. Osim pojedinačnih rezultata boduju se i rezultati škola, pa se proglašavaju i NAJBRŽE ŠKOLE, odnosno zbrajau se rezultati svih učenika koji sudjeluju iz jedne škole pa to čini rezultat škole. Poslije četvrtog kola poredak škola je slijedeći: 1. OŠ Srdoči, Rijeka, 2. OŠ Čavle, Čavle, 3. OŠ N.Tesla, Rijeka, 4. OŠ E.Kumičić, Mošćenička draga, 5. OŠ Kostrena, Kostrena, 6. OŠ I.G.Kovačić, Delnice, 7. OŠ Dolac, Rijeka, 8. OŠ Milan Brozović, Kastav, 9. OŠ Brajda, Rijeka, 10. OŠ Bakar, Bakar, 11. OŠ Kantrida, Rijeka, 12. OŠ Gelsi Rijeka, 13. OŠ Jelenje, Dražice, 14. OŠ Trsat, Rijeka, 15. OŠ V.Car Emin, Lovran, 16. OŠ Vladimir Gortan, Rijeka, 17. OŠ Pehlin, Rijeka, 18. OŠ San Nicolo, Rijeka,. Utrka je namijenjena svoj djeci bez obzira da li su sportaši ili ne i bez obzira kojim se sportom bave, jer je trčanje, zapravo, bazna disciplina kod većine sportova. Mirna Međimorec

Glasnik Općine Viškovo br. 67

Šetnica prolazi šumskim krajolikom gotovo nedirnute prirode; dolčići, šuma, ptičice i šumsko blago krase šetnicu Plešivac.

13


ANTONJA VA HALUBJE

Z

atulil je Antonjski rog i se je ponemelo. Opeta je jedan brižnić optužen – pripisani su mu si judski grešini od pasanega leta i pred semi je obešen na sred viškovskega brega da mu se rugaju i smeju. Jur mu je glava punjena z slamun, ni mu lahko. Pred semi judi sada visi kako simbol, dok su oni va, antropolozi bi rekli "liminalnen prostore" - kako z lanca pušćeni. Maškaraju se va sakakova čuda, neme, bedače se i šešuraju, dok zvončari tiraju zimu zazivajuć mlado leto. Kampanaju, dešpeću i vragaju. Toliko bedastoć o puste bude storeno da j' za ne poverovat, a da ni-

14

jedan nijenemu ne more niš zamerit z jenega jedinega razloga – zato ča je pust! Potla ča su halubajci finili delo z puston, zgrada Općini je poskočila, tresla se i skakala. Ča se j' to dogodilo?! – se morda pitate. Meštar Pinel je z ruk našega načelnika Petrca zgrabil kjuči Općini Viškovo ča bi reć da od sada on ima najveću moć i da j' se va njegoveh rukah! A to ča j' zgrada Općini poskakevala, bil je rezultat prveh koraki vođenja nove viškovske vlasti – Meštar Pinel bil je opčinjen z lepotun divojak ke su se odlučile kandidirat za izbor krajice Halubajskega karnevala, bile su to: Kristina

Piše: Tatjana Udović

Šimić članica Mažoretkinj Halubajki, Valentina Jugo, Samanta Sirotnjak, Tea Avdalović, divojke z Kunpanije z Halubja, Snježana Piković predstavnica Studenjskeh maškar i Mirela Jardas zvana Sonja. Krajica prošloletnjeg Halubajskega karnevala Morena Blečić zaželela j' dobrodošlicu divojkan i dala njin par savjeti korisneh za izbor, a i za obnašanje dužnosti krajice: “Rabi se opustit i uživat“. - Vas je tu šest i jena će bit zibrana za krajicu, to je 100%“ - rekal je sada već bivši općinski načelnik Petrc, a tako je i bilo. Va Općine se j' cupkalo i kantalo. I dok je tako duralo veselje,

Glasnik Općine Viškovo br. 67


šršur je prekinulo jako zijanje – prišle su Darinka i Grozdana! Kako i sako leto, aš znaju da će Pinela nać jedino va Općine na Antonju, prišle su i ovaj put iščuć alimentaciju za Darinkinega otroka. Šršur se j' zajno obrnul na drugu stran – na tzv. Halubajski pusni teatar. Bilo je tu preganjanja med Darinkun i Pinelon, Grozdana je čak i familiju z Meriki kako podršku pripejala, ma tanto, se je finilo z romantikun i veseljen; Pinel je obećal da će Darinku oženit, a zajno za ten Darinka je zahtjev za alimentaciju rasparala i hartice su zrakon poletele.

Valentina Jugo – krajica 11. halubajskega karnevala Potla predstavi pusnega teatra su se divojke kalale z zgrade Općini, va Dom hrvatskeh branitelji kade je vladalo već opće ludilo. Grupa FIESTA, ka vavek

Glasnik Općine Viškovo br. 67

garantira dobru zabavu i stori opći raspašoj, ovo leto za pusno vreme preselila se j' na Viškovo! Judi su tancali i šršurali, ma kada su divojke kandidatkinje za krajicu prišle na vrata, šršuru ni bilo kraja. Uz domaću muziku i tanac, divojke su imele nekuliko zadatki keh su morale pasat – čak je rabilo i Pinelu stomanju popeglat, a stručni žiri je se pomno pratil, da bi na kraje uz velo bubnjanje i vriski publike proglasili krajicu Halubajskega karnevala 2010. – Valentinu Jugo!

• Zatulil je Antonjski rog i se je ponemelo! • Izabrana krajica Halubajskega karnevala

Ona će leto dan nosit krunu kako Pinelova krajica, poć će na si karnevali, rabit će čuda tancat, smet se, plehutat i veselit se, a i malićo pit predstavjajuć Halubje kako kraj od pusneh užanci, domaće besedi i lepeh divojak. I se će to tako ludo bit dok ne ariva presuda pustu ki će morat platit za si grehi.

15


11. HALUBAJSKI KARNEVAL MAŠKARANE GRUPE - SUDIONICI HALUBAJSKOG KARNEVALA 1. Halubajke mažoretkinje 2. Marinićeva muzika 3. Halubajske mažoretkinje 4. Dječji vrtić Viškovo i Klana 5. Dječji vrtić Malik 6. Dječji vrtić Loptica, Viškovo 7. DV Maza, Viškovo 8. DV Zvončica, Viškovo 9. DV Mali princ 10. DV Đurđice smajlići 11. DV Vidrice 12. OŠ Sveti Matej 13. DV Pehlin 14. OŠ Pehlin 15. Pehinarski feštari 16. Pehinarska gospoda 17. Halubajski penzići 18. Puni krug Viškovo 19. Studena 20. Sovinjski pusti 21. Labinjonska kompanija 22. Mune zvončari 23. Čočman ex 24. Čiketi 25. Pom-f-ri 26 Kunpanija z Halubja 27. Zvončari Vlahov breg - Korensko 28. Mesopusna kompanija Pašac 29. Trsačke maškare 30. Kukuljanski zvončari 31. Kuzmarske maškare 32. Grad Drivenik 33. Mačkare s Pasjaka 34. Krabunosi iz Triblja 35. Grad Grobnik 36. Zametske maškare i zvončari 37. Mesopustari Kraljevice 38. Mučićeve maškare 39. Bakarske maškare 40. Udruga za narodne običaje križišće 41. Paždroć 42. Frnjoki Jušići 43. Selce 44. Biškupi - Buje bajk 45. Grobnički dondolaši 46. Halubajski zvončari

16

Vesela maškarana povorka okupila je četire i pol tisuć maškar Nina Dukić

Z

aspravje je ti naš Anton neka fibija. Otel je da njigov dan bude po sen sega drugačiji od drugeh. I bil je... Od ranega jutra bele su muhi letele, bele se fleti jena na drugu slagale, delajuć mehku ponjavu ka j' pokrila naš lepi kraj. I ta sobota, 21. antonjskega meseca probudila se pod belun ponjavun, po pravice z škujami, ma govoreć da je pravi zimski štajon. Sunce je širilo slabašne ruki otpirajuć krilo va ken će se teplit Halubje i si gosti jedanajstega Halubajskega karnevala. Od ranega je jutra bilo veselo, šušurasto i maškarano. Brčeli su auti na Milihove, rompotali zvončarići pul Marčeji, sopla armunika po Sveten Mateje. Jušto o polne zatulil je Antonjski rog i kot ča se kanta: "...nisan lep, ma san ćapan...". Započeli smo to kolo tancat pul obezvlašćenega općinskega načelnika. Kot i sako leto, saki je imel neč za povedet, ma su se si složili – da je Halubje mesto lepeh susreti i iskrenega druženja, pak za vin tega maškare rado prihajaju sako leto. Na dve ure zdignul se j' šijun, zasopla je armunika, zatancala potresujka i krenul je jedanajsti Halubajski karneval! Krenulo je 45 maškaraneh kunpanij! Krenulo je četiri

i pol tisuć maškar, na veselu povorku od Ravnetova do Milihova. Celu maškaranu kunpaniju predvodil je meštar Pinel z novun krajicun, malicun Jugotove raci z Furićeva, Valentinun Jugo, a za njimi su veselo mahali obespravjeni načelnik ki je bil kuntenat, aš je predal vlast, pak će počinut od sakidajneh brig. Još je i predsjednik Općinskega vijeća blagoslivjal maškaranu vlast, ča bi reć da je i njemu ćaro ki boje ume! Kot i sako leto prišal nas je poštimat vječni mladić, meštar Toni, kemu se sako leto rada prižunta neka nova lepa divojka, a ovo leto je to Bojana Batinica, z rečke maškarane kunpanije "Bria". Potla njih razni predstavniki, obezvlašćeni dužnosnici ... A zad njimi maškarano ludilo kantalo, tancalo, munjesalo. Odnekudar su priletele pčelice Halubajskeh mažoretkinj. Zujele su, letel, ubadale, škakjale i nabrzinu se zmešale. Se kega su z medon namazale i okolo njega vragale. Za njimi su se igrali veseli klaunići z Dečjega vrtića Klana i Viškovo. Skakali su, dešpetali, juden kumedijali. Neki su va karoce spali, neki se po rukah nosili, ma su si srdačni bili. Va Halubje ni već kalići. Ni na Kale pul Pešćićić????' Rupica j' pul Trtan črna. Ne-

Glasnik Općine Viškovo br. 67


kad su nan žabi kreketale, ma danaska jih nigdere ni, pa smo njin se baren na karnevale razveselili. Skakale su i kreketale dečje nožice i glavice z Dečjega vrtića "Malik". Čin su nekakovu umidancu oćutili, pužići su njin se pridružili. Pužići z Dečjega vrtića "Loptica"su nevjerojatnun brzinun propuzali Halubjen. A čuda se je nonic razveselilo mićen poštarićon z Dečjega vrtića "Maza", aš su misleli da njin penzije nose. Neke su lepe bananice prišle vaje z Afriki, a dišeće đurđice z Dečjega vrtića "Đurđice" nas nadišele i razveselile lepo tancajuć. Poštimala su nas mića i vela gospošćina i feštari z Pehina. Najveseleji su bili oni najstareji – penzići – saborski čistači. Oni su namisleli da j' prišlo vreme kada bi morali očistit so blato i sloji prašini, ki su zagušili naš sabor. Tega blata i nesnagi se j' tuliko nabralo, da su storili vele metlini i još veće škavaceri, a traktor će otpejevat se smeti – a kamo leh va Sovjak! Poštimali su nas i dragi prijatelji i susedi Studenci. Oni da će vaje opret butigu z onen kinesken lampijonon, pak su to prišli najavit kot gejši i samuraji. Ija, ija, ija, o! Crkutali su tako, kričali i kantali pauni z Pašca. Z dragega grada nad Rečinun, prišli su nan ribari na suhen. Lovili su, lovili trsački ribari i ulovili se kakovu

ribicu va svoju mrežu. Ovo su leto Trsačke maškare na izbore za krajicu Rečkega karnevala dobili nagradu za najboji scenski nastup, ki je zaspravje bil vredan sake pohvali, pak njin čestitamo i mi. Z Svetega Kuzma prišle su Kuzmarske maškare, kako drvosječe. A videli su da j' oveh dan ofriškalo, pak su z sekirami prišli, ako nan rabi poseć kakov grabrić. A dobro bi nan pišlo, dobro. Steplile su nas mačkare z Pasjaka, ke su prikramale pravi Oktoberfest. Dimelo je i dišelo z njihove kuhinji, ku su krasili plohići panceti, sušena rebrica, zarebrnik, domaće konbasice i prašći repi. Mmm Kakovi gušti! A za takovun se hranun mora i pit! A ni njin zeto, ne! Imeli su sobun bačvice i barilce dobrega vina i krigli guštne mrzle biri. Dragi prijateli z ponosnega Grada nad Grobničken pojen prišli su kot patuljci. Oni saki dan kopaju zlato va Grobničkeh alpah. Zato njin je Gromišćina se lepča i bogateja. I neka je. Z drevnega Drivenika prišli su štimani mladići ki su krepko tukli va bubanj i usput delili broi mobitela, pak...neka se najde. A da j' jako moderno hodit va kockarnice, igrat se sorti lutrije i drugeh igri za mizerni judi, pokazale su nan i zametske maškare, ke su prišle drito z Monte Carla z svojemi ruleti. Sakakove nemotarije na dva i četiri kola delali su Biškupi-Buje bajk, keh je predvodil pravi prašći auto. A da smo karneval europskega značaja rekli su i tancurići z Punega kruga, ki su ravno z

Glasnik Općine Viškovo br. 67

Grčke zatancali sirtaki, a vatrene Španjolki, mažoretkinje Halubajke zatancale su svoj strastveni tanac. Kot ča je i užanca, na kraje su svoje mesto našle krepke zvončarske kunpanije. Prišli su zvončari z Mun, zvončari z KorenskegaVlahovega brega, ki su ovo leto prezeli vlast va susednoj nan Općine Matuji. Prišli su nan prvi put i Kukujanski zvončari, ki su mlaja kunpanija zvončari, pa smo jih radi pozdravili i podržali va nastojanjeh da očuvaju svoju užancu. Tamo prek brega, preko Kopice, sako leto nan hodeć prihajaju Grobnički dondolaši. puni voji i jubavi prnašaju nan dih Rečini i svojega kraja. Rivajuć zgorun va Kopicu, moćni, krepki počinu pul Grohovca i pul mojeh mićeh Trtan, pak pridu na karneval kade svojun čarobijun krepkega koraka i jakega zvona otiraju so zlo z našega Halubja. I na kraje oni s kemi se počne i finjuje. Oni – vavek parićani. I oni stareji i ona mlajarija – tu su naši oci i brati, frajari i prijateli. Oni su – naš ponos i naša jubav. Z njimi smo finili još jenu štoriju jedanajstega po rede Halubajskega karnevala. More maškar nastavilo se je jujat na Milihove, neki radi veselega ritma potresujki, neki radi dobre belice. Storili smo još jenu užancu!. Neka žive Pust, pusne užanci i pusni judi kot i si vi ki jih volite.

17


IZLOŽBA DEČJEH VRTIĆI VIŠKOVO I KLANA

NAŠE MAŠKARE U PROTEKLIH 10 GODINA

N

eka vas ponesu riječi iz knjige utisaka ravnateljice vrtića, Dolores Matković: "Nadam se da će svima koji vide izložbu biti veselo i lijepo kao što je bilo i nama va pasaneh deset let ". Tako se, nakon prošlogodišnje izložbe Kunpanije s Halubja, u knjižnici nastavlja tradicija predstavljanja maškaranih grupa iz Halubja.

NA ULASKU VA AM MARČEJI ARČEJI SVEČAN SVEČANO NO OTKRIVENA NO

SILUETA S ILUETA H HALUBAJSKI ALUBAJSK KI ZVONČAR Marčeji Ma arčej ejii su o od d jutro o zvonili. zvonilili.i Subotu, Subotu, 23. 01. 01. 2010. su se već već e jutro na 9 o okupili k piilil judi ku jud di na Ilovceh, Ilovvceh, na na glavnoj glavnoj prometnice prom metnice ulaza va M Marčeji a čeji ar kade se e j' ssvečano v čan ve no preds predstavila dstavilaa i o ds otkrila tkrila siluetaa "Halubajski zvon zvončar". on nčar". Halubajskega zvončara storil akademski Skicu Ha alu l bajs j ke ega g zvon nčara st toril je akadem msk s i slikar Dalibor or Lamaje. Halubajski zvončari ginja, a zleven zle leve en je va va 3. m a e. Z rrazloga aj azloga ča su H alubajski zvonč čari izvorno osnovani ossnovvani naa podru području učju na naselja aselja Marčelji, n nastala a tala je i ideja da as da se siluetu zvončara zvvonč vo čara po postavi ostavi na na glavnu glavn vn nu prometnicu u na na ulaske va Marrčelji, kako bi sse e na n tajj n način ačin ssen en mještanon mje je eštanon i dobrodošlen dob brro odošlen goston kraja. prikazal "Halubajski "Halu uba b jsski k zvončar" zvo vo ončar" kako k ko simbol ka sim imbol tega kraja ja. Hvalevredna silueta ideja i sama sil luetaa kku u su u otkrili: otkrilii: najstareji najstaarre eji komandant komandan nt halubajskeh zvončari Josip Kukuljan Kuk u ulja j n te te Karlo o Marčelja Marče eljljaa i Goran Vlah, Vlah ah h, popraćena okupjeneh, muzika. je z velen pjeskon on no ku upjen neh e , a zasopla zaasoplaa je je i Marinićevaa m uzika. Potla svečanega svečaneg ga predstavljanja prredstaavljanjaa siluete siluete te e održana održana je "6. "6 smotra grup mićeh zvončari pull Marčeji", Marrče č ji", na na koj je j nastupilo10-tak nasttupilo10-tak gru ru up mićeh županije. zvončari z područjaa Istarske I taars Is rske i Primorsko-goranske Primo orsko-g goranske župan nije j . ProDarko gram su upotpunili D arko o Đekić Đekkiićć i Ervin n Jardas-Kjuka Jardaas-Kj K uka kako i animaanimatori.

AH, TE LUDARIJE

Tatjana Udović

događanju prisustvovali brojni sumještani Marčejskemu događa anju p risus usstv t ovalii su uzz br b ojni sumješt tani i domaće užance: meštar Pinel krajicun posjetioci, jubitelji doma aće ć u ž nce ža e: m eštaar Pine el z svojun kraji icu c n Petrc. Valentinun Jugo i načelnikk P ettrrcc. Tatjana Udović

A

za pusno vreme se j' rabilo do detalja parićat, pak je jena divojka ka drži do užanci i nokti va ten štihe storila. Plavo-bele rigi zvončarske mornarske majice i normalno maškare od zvončari.

18

Ludo pa boh!

Glasnik Općine Viškovo br. 67


PUL MARČEJI

6. SMOTRA MIĆEH ZVONČARI

Nina Dukić

Nastupilo je 10-tak grup mićeh zvončari z područja Istarske i naše županije: Brežanski zvončari, Mučićevi, Munski, Frlanski, Dondolaši, Zametski, Korensko i Vlahov breg i domaćini Halubajski zvončarići

N

iš ni moglo fermat trde nožice ke su namislele hodit. Magari i ne znaju kamo i zač, ma znaju da tako mora bit i – kvit! Niš ni moglo potrt veseli dečji smeh i čuda veseleh dečjeh obrazići, ki su se držali šerijo i kuntento, aš su jušto oni ti, ki će nastavit užancu. Šesta dečja zvončarska povorka zateplila je Halubje i Marčeji. I niš ni bilo nemoguće za ti mići postolići ki su krevjali zdolun, pak zgorun po marčejsken sele. Bila je to veličanstvena šetnja. Nekemu na krepkeh nožicah, nekemu nonotu na krkeč, nekemu mame va naručje, a nekemu speć va kolicah. Kako je da je, užanca se mora storit. Veseli zvončarići z desetak zvončarskeh grup zvonili su, kanpanali, rompotali, vajali se, smeli, plakali, pozivali, zijali, dešpetali... I ni te bajki i priči na oven svete, va ku bi stalo ono ča se j' pul Marčeji tega 21. jenara dogajalo. Tradicija prethodneh smotri i ovo leto je poštimana, pa je domaćin i organizator, Mjesni odbor Marčeji uložil čuda voji i razveselil dečicu z krafnami, sokići i interesantnemi tetami – mišicami, ke su jih zabavjale pul Stare školi. Marčeji su tega dana bili najveselejo, najbučnejo i sigurno najsretnejo selo na svete! Ča bi stari judi rekli: "Da bi bili i k letu"!

Glasnik Općine Viškovo br. 67

19 1 9


K MAŠKARANI A RNEVALI

LUDI DANI

L

judi su se od davnina voljeli maškarati. Gotovo da nema čovjeka koji živi u Primorju, a kojeg ne veseli, "peto godišnje doba" - doba plesa, maškara, ludovanja i veselih, šarenih kreacija koje nas oduševljavaju sve do Pepelnice. Tradicija maškaranja svoje podrijetlo vuče još od pradavnine, kada su ljudi, promatrajući svoju okolinu, pratili promjene koje nastaju u prirodi smjenom godišnjih doba. Do 18. stoljeća, godina se uobičajeno dijelila na zimu i ljeto. Nakon zimskog solsticija, dani su postajali sve duži pa su se organizirali razni obredi ne bi li se pomoglo "mladom suncu" u njegovoj jačini, zemlji da se probudi i čovječanstvu da se odagnaju strašne sile mraka. Ono što je bilo zajedničko takvim svetkovinama, bilo je dopuštenje za nezamislivo ponašanje. Neumjerenost u jelu i piću, javna raskalašenost i drugi oblici nereda postali su sasvim uobičajena pojava. Nastankom Rimskog Carstva dolazi do prevlasti kršćanstva, po kojem je većina takvih obreda postala zabranjena. No, tradiciju je bilo teško mijenjati pa se većina starih običaja održala sve do danas, samo s novim tumačenjima ili nazivima. Zimske razuzdane zabave i obredi sveli su se na razdoblje između Sveta Tri Kralja i Čiste srijede ili Pepelnice, kada bi ljudi formirali maskirane povorke, strašili izgledom, plesom i bukom tjerali zle duhove, a sve to zbog plodnosti zemlje te zaštite svojih usjeva i stoke. Istovremeno, ali u velikim gradovima Sredozemlja, karneval je počeo poprimati nova značenja, slična onima kakva i mi danas poznajemo na našim prostorima; ulice i središnji trg predstavljali su pozornicu, a građani su bili i glumci i gledatelji, kojima su se pridruživali brojni došljaci. Dolaskom Čiste srijede nastupala je korizma. Pojavom građanstva tradicija maškaranja na našim prostorima, Mesopust postaje isto što i Karneval diljem svijeta, s asocijacijama zabave i reagiranja na život. Prema narodnoj predaji, "grde maske" tjerale su sile zla, zvale su proljeće i slavile rođenje novog života. I prije sto godina, Rijeka je uživala u karnevalskim povorkama i balovima, koji su se organizirali za ruske kneginje, mađarsko i austrijsko plemstvo, grofove i grofice iz cijele Europe... Zato se danas nalazimo u situaciji kada treba ne samo čuvati tradiciju, nego je i stvarati.

20

• Karnevalske povorke - prilika za stecanjem samopouzdanja i razvijanja kreativnog izražavanja U Dječjem vrtiću "Maza" Viškovo i Rijeka, trudimo se svake godine, kroz razne doživljaje, zabave i nove maske činiti to organizirano i osmišljeno, a prilagođeno današnjim uvjetima. Gotovo kao i svake godine, ideja za ovogodišnju masku rodila se na temelju neposrednog praćenja i opažanja djece u njihovoj igri. Pri upoznavanju djece s različitim vrstama profesija, poznatih iz svakodnevnog života, djeca su najviše afiniteta pokazala za zanimanje poštara. Iz dana u dan, odgajatelji su djeci pružali pravo na slobodnu igru u centrima aktivnosti, a djeca su, spontano i stvaralački, organizirala igru poštanskog ureda u dramskom centru. Senzibilizirani za takav snažan dječji interes, odlučili smo ga, u suradnji sa kreativnim dječjim idejama, dalje njegovati. Poštujući njihovu želju i izrađujući im materijale potrebne za što bolje izražavanje uloge poštara, odlučili smo oformiti novi, zasebni, centar aktivnosti, odnosno, centar poštanskog ureda. Originalnosti i slobodi dječje mašte nije bilo kraja pa smo shvatili da, osim vrijednih dječjih, odgajateljskih i roditeljskih ruku, trebamo pomoć još nekoga ne bi li naš centar mogli obogatiti još više te time omogućiti djeci proširivanje iskustava i znanja. Nakon prepričane priče o velikoj želji nitko nije ostao ravnodušan. Predstavnici Hrvatske pošte posjetili su nas u našem vrtiću. Pružili potporu dječjoj inicijativi i donijeli raznovrstan uredski materijal, promo brošure, reklamne predmete i niz potrepština neophodnih za stjecanje neposrednog iskustva, kojima smo upotpunili male centre pošte cijele naše Ustanove – u objektima

Viškovo, Krnjevo i Vežica. Igra je postala nepresušno vrelo novih načina promatranja, izražavanja i stvaranja, istraživanja i kombiniranja, dorađivanja, razmjenjivanja ideja, samostalnog i stvaralačkog razmišljanja, a to su najbitnije odrednice kvalitetnog odgojno – obrazovnog rada; omogućiti djeci učenje koje će biti proces uzajamnog djelovanja. Tako omišljena i strukturirana okolina koja je pozitivno djelovala na dječji intelektualni i socijalni razvoj i koja im je pružila individualno i grupno učenje, motivirala nas je da naša maska na Halubajskom i Riječkom karnevalu predstavlja naš aktivni stvaralački odnos prema svijetu pošte. Na dječju inicijativu odlučili smo se za dinamičan kostim poštara ne bi li im time omogućili još raznovrsnije stjecanje doživljaja, kojeg smo izradili i efektno upotpunili u suradnji s našom krojačicom, roditeljima i spomenutom Hrvatskom poštom. Omogućavanjem djeteta da sudjeluje u karnevalskim povorkama prilika je kada dijete može spontano izražavati svoje emocije, kada se jača tolerancija, pobjeđuje vlastite strahove ili nesigurnosti, kada kreativnost dolazi do izražaja... Zato smo im omogućili da budu ono što žele biti. Dječji vrtić „Maza“, područni vrtić „Maza-Viškovo“

Glasnik Općine Viškovo br. 67


ŽENSKI MAŠKARANI BOĆARSKI TURNIR Parićala: Nina Dukić

N

tradicionalni maškarani turnir, na ken su ženskice odmerile svoje boćarske sposobnosti, a muški one kartaške.

Ma ča to govorin pitate me? A dobro govorin, dobro. Onako kako je i bilo.

Boćarski turnir okupil je jedanajst ekip. Priletele su pčelice z Domaćega radija. Brčele su, zujele, škakjale i se kega nabadale. Si vrazi skrili su se va vražice z Mesopusne kunpanije z Selca. Dešpetale su i čarale i se kega pod svoj plašt poskrivale. A kuliko dugu tradiciju boćanja ima Halubje, povedale su pra-ženskice, boćarice ke su do danaska zostale na Pehine, a o puste se maškaraju va gospošćinu.

eće bit dobrega! Neće pa boh! Znate za vin čega? Aš čin su na vlast prišle te z porezne, joh si ga nan. Joh i katalog! A tuliko smo zijale, vragale, koštale, zbijale, ma jih nismo mogle zibit. Jušto kot i va živjenje! Porezna ti vavek za vraton sedi! I vavek je va pravice i na vrhe!

Ala, ala, vrnimo se na početak. Na boćalište pul Marinić održan je već

Kuliko se mučno dela va našoj Općine povedele su delavice ke tamo delaju. Spravne kot robinje, more bit da se ki put tako i ćute, teško su hodile po joge, a još teže tekle za boćun. Čuda lepče bilo je onen z Turističke zajednice ke su bile spravne va veseli zvončići. Kot prave Halubajki, cel večer su poskakevale i sen na uho zvonile. Onen pak va knjižnice Viškovo se je veselo, smešno i na pojku, pak su se kako klaunovki obukle i ponašale. A va Kunpanije z Halubja su se prave domaće ženske. Va flajdrah z pol putac, vikleri na glave i kuharicun v rukah, ne znaju ko bi delo prvo ća-

Glasnik Općine Viškovo br. 67

pale. Ma sejedin pul sega dela i brigi umeju i dobro boćat. I tako dok su ONE vragale i dešpetale, preko v oštarije ONI su trešetali, briškulali, akužali, namigevali i se to neč delali, kako se to već da igrajuć harti. Ni bilo preveć smeha, ni besed, aš harti se igraju z čuda ozbiljnosti i uvaženosti. Još više kada jih igraju štimana gospošćina z susedneh općin i gradi. Na boćarije pul Marinić ni falelo veselja, zabavi i nemotarij, a atmosferu je dodatno žarila i palila grupa Brevis, ka je žižgala bez fermevanja, pa je tako i ovoletnja halubajska boćarska fešta durala je dugo va noć.

21


1. RALLY MAŠKARANIH OKTANACA HALUBJE – LIBURNIJA 2010.

RALLY MAŠKARANIH OKTANACA POVEZAO EUROPU

A

utoklub „RI autosport“ uspješnom i vrhunskom organizacijom „1. rallya maškaranih oktanaca Halubje – Liburnija 2010.“ obilježio je jedinstveni „puknuti oktanski dan na kotačima“. Sudjelovalo je 66 maškaranih vozila na dva, tri, četiri ili i više kotača raspoređenih u četiri različite skupine a rally se odvijao na dionici Viškovo – Kastav – Frlanija – Matulji – Opatija. Veselje i karnevalsko raspoloženje više od 250 sudionika iz gotovo 30 gradova i mjesta Hrvatske, Slovenije i Italije po sunčanom vremenu promatrali su brojni mještani, ali i turisti koji su tog karnevalskog vikenda boravili na Kvarneru. Rally je na svojevrstan način povezao četiri susjedne jedinice lokalne samouprave - dvije općine Viškovo i Matulji, odnosno dva grada Kastav i Opatiju koji su ujedno bili i pokrovitelji manifestacije. Veliki doprinos uspješnosti zalaganje je sve četiri turističke zajednice, odnosno dijela karnevalskih grupa i udruga, kao i auto, moto ili oldtimer klubova koji djeluju na tom području. Prvi Rally maškaranih oktanaca oprav-

22

Hrvatska“. Aktualnost maskom „ Jadnolinija – plovimo po otocima“ potvrdila je i skupina Riječana, dok su „Bumbići“ iz Kastva svoje vozilo maskom pretvorili u improviziranu mini skakaonicu Planica. Veliki zaljubljenik starih motocikala Emil Surina iz Rupe prezentirao je prvi „diesel“ motor u nas, a atraktivnost u vožnjama spretnosti prikazali su OPatijac Zoran Drnjević u „vozilu - zecu“, kao i vrhunski maškaranom „stojadinu“ „farmera“ iz Rupe Denisa Iskre. Srećom nikoga nije zarazila „praseća gripa“ Marka Kambera iz Viškova. dao je svoj početak najavljujući još bogatije i sadržajnije. Dojmljivost sudionika u maškaranju svojih „ljubimaca“ na kotačima, sebe i svoje pratnje bila je besprijekorna. Moglo se tako vidjeti brojnu skupinu „Oldtimer mafie“, mladence, vragove, mačke, vatrogasce, policajce, oktanske tarantule, a posebnu su pažnju privlačili gosti iz Italije koji su do Kvarnera stigli autobusom uz simboličan naziv maske „Europski pioniri – bus na putu za Bruxelles – slijedeća stanica

Uz maškarani štimung i dojmljivost, vozači su morali pokazati i sportsku vještinu vožnjom među čunjevima na dva ispita spretnosti u Viškovu i Matuljima, a najboljim se pokazao Riječanin Vlado Božičević, inače višestruki državni prvak ocjenskog rallya osvojivši pobjede ukupnog poretka i klase preko 1400 ccm, prestižne pokale ali i vrijednu sponzorsku nagradu sijelice „GP designa“. Najuspješnija vozačica bila je Helena Božičević, a vozač „amater“ Kristijan Fićor.

Glasnik Općine Viškovo br. 67


VALENTINA JUGO – KRAJICA 11. HALUBAJSKEGA KARNEVALA

Maškare jubav od mićih nogu

Z

aspravje čovek more imet velu sreću da bi mu se potrefilo i pojuštalo se kako rabi. Jeno ča predstavjaš svoj lepi kraj, a drugo ča j' dan zaljubljeneh, a trećo ča se jušto zoveš Valentina. Pak da ni srećna! Se njoj se j' potrefilo te pusne nedeji! A bilo njoj je i poznat, aš je naša krajica blešćila posebnun svetlobun i lepotun. Ma, homo mi z početka. Danaska ćakulan z ovoletnjun krajicun jedanajstega Halubajskega karnevala, Valentinun Jugo, ka ume peć jako dobri kolači, keh guštan ćakulajuć š njun. Valentina biva na Furićeve, magari su njoj koreni od Jug. • Ala Valentina, reči ti neč o sebe! - No, tr si već znaju se! Iman 20 let i studentica san drugega leta Ekonomskega fakulteta. Želin promenit svet i sigurna san da ću to uspjet! Ha, ha, ha! Volin tu ekonomiju, interesira me i se bin neč otela! Ma najviše volin pohajat po feštah, tancat, zabavjat se i družit z mlademi. • Kako si krenula va štoriju zvanu – maškare? - Pa štorija je povukla mene. Od mićega. Ne moreš živet va Halubje, a da ne budeš del maškaraneh judi. Kod miću su me i na tanci motali, a 2006. leta upisala san se va Kunpaniju z Halubja. Od onda smo Kunpanija i ja nerazdvojne. Sakamo gren rada i sagdere mi je lepo. • Ča ti znače maškare? - Čuda znače! Kako to opisat? To se more samo osjećat! Pusni štajon mi je najlepči, najzabavneji i najveseleji. Onda san sa na "šustu"! Sakamo arivan i saki događaj poštiman!

Poćakulala: Nina Dukić • Kako si se odlučila prijavit na izbor za krajicu Halubajskega karnevala? - Lahko! Kada ću ako ne sada? Se divojki ke su do sada bile na izbore povedaju kako j' to vesel događaj, pun zabavi, druženja, pa san to otela provat. I bilo mi je jako lepo! • Si imela tremu pred nastup? - Ma morda lih malo. On prvi čas kad san zišla na pozornicu. Potla ti j' sejedin. Publika ti zija, navija, potiče te i pomore. Ni lazno mislet na tremu! A kad san zibrana... Narasla su krila! Celi pust letin! Uživan, družin se, tancan! Delan se ča volin! • Ča si morala delat na ten strogen izbore? - A prnesal je meštar Pinel neku zmržjenu stomanju. Kade ju je samo zivukal!? I nju je rabilo speglat. Pak san ju speglala prišla je kot nova! Još san morala zibrat ću kantat al tancat. Ovo drugo mi boje gre, pa san z gušton zahopsala i... žiriju se j' pijažalo! • Z čen si osvojila žiri? - Sama sobun! I sen ča san. Oćutili su moje veselje, temperament i velu jubav za maškare i kraj kega bin trebala predstavjat. • Ka ti je bila najdraža "kraljevska" dužnost? - Se su bile lepe, drage i zabavne. No, ja se držin one – sagdere je lepo, ma doma je najlepče! Tako mi je bil najlepči Halubajski karneval. Halubajska i rečka krajica z meštrima

Glasnik Općine Viškovo br. 67

Onako po svojoj ceste hodiš, oko svoje kuće pasuješ, susedon mašeš, oni tebe. Čuda poznateh, prijatelji, dragi judi...si su tu, pozdravjaju me, smeju mi se, čestitaju. Predvodiš povorku od nekoliko hijad maškar, ka ima samo jedan cilj – zabavit sebe i seh okolo sebe! Predivan je to osjećaj i srce mi je bilo veliko kot kuća! Svoj kraj san predstavjala i na karnevaleh va Lovrane, Opatije i Reke. • Ča inače delaš? - Osim ča san studentica, pa čuda vremena moran sedet za knjigun, jako volin peć kolači. I si mi reču da mi to jako dobro gre. Kot i saka prava domaća ženska, jako volin tancat, pa već nekoliko meseci hodin na tečaj salsi. To je jako senzualan tanac ki me veseli i opušta. A znaš kako se reče – volin se ča vole mladi – družit se z prijatelji, hludit sakamo i dobro se zabavjat. • Ča biš poručila maškaranemu puku? - Dragi maškarani judi zabavjajte se, maškarajte, uživajte! Opustite se i pozabite na sakidajne brigi! I sakako se vavek držite one: Zijat, sost, tancat i pit!

23


MAŠKARANE PLESNE VEČERI OVEGA SU LETA PROTEKLE VA ZNAKE FIESTE

ENERGIJA KA SE PRENAŠA P

ust je i Halubje poskakuje. Sigurno ćete reć da kako da neće bit živo i veselo va jenen od najjačeh pusneh kraji, va kraje od zvončari i maškar?! Ma opeta, zvončaron i maškaran rabi dobra sopnjada da jin dava još više forci i kuraja za poskakevat – zato je Viškovo ovo leto okupirala grupa Fiesta. Z liniji Matuji-Grobnik-Pašac-Opatija okupili su se Valter Fućak, Toni Mlinar, Igor Doričić i Robert Mavrinac ki saku sobotu „važgu“ viškovski Dom i va ken se se praši od silnega tanca, maškaranega plehutanja i šršura do jutra! Mi pak kurijoži – morali smo poć doznat čagod od te Fiesti... • Kada se j' i kako grupa Fiesta počela okupjat? Valter: Bilo j' to 1991. Bili smo još rokeri,

24

kada mi je jedan prijatelj Damir Linić došal z idejun da se stori gažerski bend i potla malo nagovaranja napravili smo taj bend. Na početku smo bili trio, bili smo bezimeni neko vrime. Prvu svirku smo imeli za Novo leto na Platku i nakon toga smo počeli u pravom smislu okupjat Fiestu. Onda je naša gaža malo više hitala na rock mada smo uglavnon sopli domaće stvari. Počeli smo sost po oštarijah po Gromišćini. Kroz naš bend su pasali razni muzičari, ne smemo nikega pozabit: Damir Linić, Saša Grgurić, Vedran Širola, Sanjin Dimevski (ki je s nami bil 12 let do pred pol leta), Goran Kovačić. Što stareji to boji Igor: Valter ni rekal da je on jedini, od nas četiri ki smo ovdeka, original – ki je načel bend tj. bil va prvoj postave. Ja san prišal 1993. Onda je to bila jena nova sitnica – harmonika, aš dečki do tad nisu imeli harmoniku va bende. Od onda je bend od klasičnega gažerskega benda ča sope zabavnu muziku, krenul na maškaranu bandu. Toni: Član san benda od 1995. Do tad san sopal va Fleshe i već mi se ni dalo sost svakodnevne gaže, pak san se zamenil z Vedranon. I tako je počelo. Moran naglasit, sad ću malo sebe rinut naprvo, da san ja začetnik nekih projekata, nekih ideja. Na moji predlozi Igor i Valter su odradili glazbeni del. Do sada imamo iza sebe jako dobreh nastupi, dosta kvalitetno zvučimo.

• Kako j' bilo va viškovsken Dome ovaj pust? Valter: Mi smo sopli va Domu va Viškovu i pred desetak let. Onda judi još nisu znali toliko za nas, a pogotovo ne va oven kraje aš su nas više znali z ovu drugu stran Rečine. Ma, ovo leto smo i više leh oduševjeni z Halubajci i z semi maškarami ke dohajaju na Viškovo. Ako Bog da, ćemo se i na leto videt! Poćakulala: Tatjana Udović

Robert: Va Fiestu san prišal još pred dvanajst let, a kad san se oženil me j' žena fermala doma. Onda san pak imel jenu „turneju“ tj. promenil san si mogući bendi; Marinero band,TikTak, Lady Lunu, Kolaž dok se konačno opeta nisan vrnul va Fiestu. Imel san sriću da su me oteli zet nazada, aš to j' vela stvar i zato bin se zahvalil Sanjinu ki mi je ustupil mesto. I tako kako san sopal gitaru pred dvanajst let, tako dan i sada. • Kade se sopete? Robert: Osin po maškarah sopemo piri, fešte, ribarske fešte, maturalne i na raznin gradskin događanjima... • I ča van se od tega najveć pijaža? Robert: Vanjske fešte uz razglas od par tisuć vati, i onda udri! To j' mane nezamjenjivo. Igor: Mane su nekako maškare najdraže aš „nikada ne pada daž“, vavek judi dojdu, nikad se svirka ne otkaže, vavek bude dobra fešta i si su va jenemu drugemu filmu nego ča inače budu. • Kako se slažete kot bend? Igor: Jako dobro i to ne mislimo samo mi nego i drugi kolege. Mislin da smo kolikotoliko ostali normalni ko judi. Valter: Mi smo ko jedno poduzeće, a ipak familija. Si, pa čak i Robi ki se j' vrnul potla toliko let, smo smiron bili u điru - najprvo smo prijatelji pa potla tega kolege. Mislin da je to jedina formula da bend more tuliko

Glasnik Op Općine pćine V Viškovo iškovo br. 67


PUST durat. Evo, još par let, pa će bit dvajset let Fieste! Robert: Saki bend na svitu ima neki svoj izričaj, a mi smo poznati po svojoj energiji – nemogućoj energiji ka se prenaša na judi kada oni polude. A to ne moreš ako nisu međujudski odnosi dobri. Mi to postignemo na sakoj svirki – nastane rusfraj, lom, judi ponemeju!! – A se smo stariji; judi kad stare, gube voju, a mi baš kontra – ča smo stariji, to smo nemeji! Igor: Muzika je prenos energiji, od nas prema publici. Ako mi to uspijemo, znači da smo pogodili našu vibraciju z njihovun! Da mi nismo raspoloženi, onda bi ista ta energija djelovala nikako na judi, al se ne bi mogla prenest, ča bi onda judi osjetili i bili nezadovojni. • A vane je i album „Ovo je Fiesta“? Igor: Z sen ča smo snimali još davneh let, od kada smo počeli sost z armunikun domaće stvari, odlučili smo storit jedan promo album. Z jednen, ćemo reć brižnen budžeton, smo storili jeno pet pjesam med kemi je bila i „Pašćanska polka“, zapržili smo to onako na divlje, isprintali omoti i to počeli delit. Normalno, dali smo cd-i i na radio i stvarno, postigli smo fantastičan uspjeh prve maškarane sezone! Videli smo ča judi vole i kako te naše muziki fali na tržištu, pak smo od onda sako leto snimali po jednu al dve nove pjesmi. Za ten je zišal i naš službeni album „Ovo je Fiesta“ kega smo izdali preko Novega lista, na kega smo stavili se naše autorske pjesmi, a tu smo stavili i četiri mixa čisto da judi znaju ki smo, ča smo, ča moremo i kamo gremo. Prodano je jako puno primjerak z obziron na ostali izvođači i grupe ke su se prodavale uz Novi list po kioskeh. Postigli smo stvarno fantastičan uspjeh ki su zametili i oni z Novega. Toni: Otel bin se zahvalit našen ženan ke nas trpe, aš pridemo doma naleveni i sakovi, ki zna i kada! Zahvalil bin se i semi našemi sponzori ki su nan pomogli va celen oven projekte: Novotehna, Metal-Opatija, Foto Kurti, Zeta, AS-Profit, Digraf, Asshop, Aster, Općina Matulji, Robi grafik i zahvala Alenu Kregaru za dizajn omota i sakako Novemu listu na izdanju. Zahvajujemo i Mjesnemu odboru Pašac va ken redovito imamo prove. Igor: Hvala i Deanu Mladeniću z „Morčića“ i našoj prijateljice Tatjane Udović ka je našla malo vremena i voje da čagod o nami napiše! • Kade ćemo vas potla pusta moć čut?

Pust je spaljen. Živio Pust ! Štovane mještanke i mještani Općine Viškovo, ali i svi ostali, koji su za ovogodišnje maškare, odnosno halubajski rečeno „pusne dane“, zajedno sa svima nama živjeli, preživljavali, glumili ili ma što drugo radili, hvala na Vašoj potpori i sudjelovanju. Pod potporu i sudjelovanje podrazumijevam sve sudionike u organizaciji, karnevalskoj povorci, medije, promatrače, ali i Vaše kritike, primjedbe i sugestije. Od „tuljenja“ Antonjskog roga do paljenja Pusta znalo se koga će se okrivit za sva nedjela, zlo, i nagomilane frustracije. KARAČ JE KRIV. Zato je Karač i spaljen. Je li Karač jedini najviše kriv ili je Karač samo zadnja kap koja je prelila punu čašu, to nije ni važno. Važno je da su ljudi barem na trenutak zaboravili svakodnevnicu, dobro se zabavili i bili ono što su htjeli biti, izrekli i napravili ono što inače nikad ne bi i tih nekoliko dana živjeli virtualno sa što manje stresa. Maškare su preuzele ključ Općine i pokušale ispravit sve nepravde i neriješene probleme, otjerat sve demone i anulirati sva zla. Svaka priča ima svoj kraj, pa tako i ova. Da bi sebi i drugima olakšali dušu, Karaču se sudilo i presudilo. Sve po starom uhodanom protokolu. Tu priči ipak nije kraj, jer kad bi se između dva Pusta živjelo i radilo efikasno i pravedno kao prilikom suđenja Pustu, onda bi se sljedećem Pustu teško našlo ime, ovako, mnogi od nas strepe da se idućem Pustu neće dati baš njihovo ime. Zato drage mještanke i mještani, pust je spaljen, živio Pust! Predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo: Igor Rubeša

Valter: Sviramo va El Riu dosti često, po četrtkeh i petkeh. Odaziv je odličan. Prihajaju većinun studenti i jako se dobra fešta stori. Tamo sviramo se, ali i domaće stvari z harmonikun tako da i studenti ki nisu z našega kraja, čuju kakovi su tu domaći izričaji. Vavek onda uhitimo i par svojeh jačeh pjesam; trenutno jako popularnu „Tri gemišta ne mogu nam ništa“, „Pašćansku polku“, po keh nas se već more prepoznat.

Glasnik Glas snik Općine Viškovo br. 67

25


UDRUŽENJE OBRTNIKI VIŠKOVO-KASTAV-KLANAJELENJE : NATJEČAJ ZA NAJBOJE MAŠKARAN POSLOVNI PROSTOR

U MAŠKARANOM OZRAČJU Ove godine titula najbolje maškaranog poslovnog prostora pripala je Restoranu Podroom

U

druženje obrtniki Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje va mnogobrojna maškarana događanja uključilo se i ovo leto natječajen za najbolje maškaran poslovni prostor na području tri općini – Viškovo, Jelenje i Klana, te grada Kastva.

Komisija je obahajala prijavljeni poslovni prostori, poslikala kako su urejeni i na viškovsken Brege, prvo leh su pusta zapalili, objavjeni su oni najboji:

Si obrtnici i poduzetnici ki su prigodno, va duhe tradicije našega kraja uredili svoji poslovni prostori i prijavili se va Udruženje dok je Pust dural, bili su va oštroj konkurencije za vredne nagradi.

2. nagrada – CAFFE BAR "LA RIBALTA"

3. nagrada – TRGOVINA KAVE "BAROCCO 3" 1. nagrada – RESTORAN "PODROOM"

CAFFE BAR "LA RIBALTA"

TRGOVINA KAVE "BAROCCO 3"

Turisticka zajednica Opcine Viškovo

Na 7. Festivalu pusne hrani

N

a 7. Festivalu pusne hrani održanom 29. siječnja 2010. godine u organizaciji Turističke zajednice Općine Matulji predstavila se i Turistička zajednica Općine Viškovo. Festival je zamišljen kao prezentacija autohtonih gurmanskih specijaliteta, s ciljem da se svaki kraj predstavi svojom hranom, pjesmom i pusnim običajima. Uz TZ Općine Viškovo predstavila se i Turistička zajednica Grada Bakra, a u ime Općine Matulji Udruga Zvončari Korensko – Vlahov Breg. U ime Turističke zajednice Općine Viškovo specijalitetima domaće kuhinje predstavio se Restaurant Ronjgi, a pripremili su paštu sa slanim srdelama, kobasice i pancetu s

26

palentom i repom. Neizostavne i omiljene slastice za vrijeme pusta, presnac, fritule, supice i zanimljivu tortu pripremila je gospođa iz „Kolačići Sušanj“. Kroz pjesmu i pusne običaje predstavile su

se članice maškarane skupine „Kunpanija s Halubja“ koje su 2009. godine proslavile 15 godina djelovanja i glazbena grupa A je to! Zahvaljujemo svim sudionicima

Glasnik Op Općine pćine V Viškovo iškovo br. 67


OSNOVAN PODODBOR

SKD "PROSVJETA" VIŠKOVO

U

Viškovu je 27. ožujka, na inicijativu viškovskog SDSS-a osnovan pododbor Srpskog kulturnog društva «Prosvjeta» Viškovo. Za predsjednika pododbora izabran je Milutin Aleksić, za sekretara izabran je Milan Tepavac a za blagajnicu izabrana je Jovana Petrović. Kako je na skupštini naglašeno djelovanje SKD Prosvjete u Viškovu zasnivat će se na programu u kojem je prioritet čuvanje srpskog kulturnog identiteta te suradnja s ostalim udrugama na ovom području. Na osnivačkoj skupštini, održanoj u Vatrogasnom domu u Gornjim Srokima bili su prisutni i: konzul Republike Srbije Zoran Milivojević, načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, predsjednik Općin-

skog vijeća Igor Rubeša, generalni sekretar Prosvjete iz Zagreba Rade Dragojević, predsjednik SDSS-a PGŽ i grada Rijeke Milan Eraković te član izvršnog odbora SDSS-a Mile Opačić.

DOMAĆI VREMEPLOV D

ugo ni već pul Marčeji legendarni Bačurkine oštarije i Milke ka j'zvončaron natakala prvi jutarnji žmujići. Bilo j' to i ostaće mesto s kega zvončari odvavek parte okole. Tako j' bilo i na pusni pundejak 1970. leta. Kad su prišli Dovičićen i storili kolo, ni ih bilo čuda kod danaska, ma su se njihi zvonci sejedin čuli po celen Halubje. Iz arhive Zlatka Kraškovića

Glasnik Glas snik Općine Viškovo br. 67

27


Sanjin Srok od Kosi

NAJMLAJI HALUBAJSKI VINAR

Piše: Vidojka Lučić Francikina Slikal: Željko Šepić

•Kvalitetun do nagrad za Tokaj i Belicu • Vino zgojeno na našoj halubajskoj zemlje uz puno dela i jubavi

V

a Kastavšćine su se od vajkada sadile ruže – trsi. Nekeh veleh nasadi ni vinari ni bilo kod po Slavonije, al je bilo čuda manjeh parcel. Skoro da i ni bilo kuće ka ni imela bar kakovu brajdicu za svoju potrebu. Ruže vole sunce, pa su se trsi sadili na prisunce, va plitkeh dolčićeh, na podzidaneh lehah, na prekopanoj ravne, kade je bilo fanj zemlji da jin koren ima mesta za protegnut se va dubinu radi letnjeh suš. Tu i tamo bila je po neka familija ka je uz grunat živela i od ruž. To će reć da bi oprli oštariju, najveć prodavali svoje vino, a kad je prifalilo kupili bi od sused pa bi tako od vina si imeli korist. Sadilo se najveć črno – plavac, "hrvacko" ko se ne šprica, kot ni fragula črna i bela. Fragula ima specifičan dih pa se sadila za pozobat i za dodat va dropi zaradi diha. Sadila se jarbola, ma više na onu stran preko Kastva. Od beleh sorat se sadilo tri sorti verdića i žlahtina, a pokle Drugega rata počela se sadit i malvazija. Se tamo negde do sedandeseteh let pasanega veka trsi su se još fanj sadili i obnavjali stari nasadi, a potle tega se reje. Zač? Zato aš ki je imel fanj vina, ni mogal vavek so prodat. Ostalo bi va bačvah a mlado je dozrevalo, pa kamo onda s

28

toliken vinon? Oko ruž je čuda dela. Stareji su pomolali, a mlaji su šli va školi, a pokle na delo va grad. Se do pred desetak let čuda je trsi zapušćeno i posečeno. Onda se va Kastve složilo nekoliko vinari i zasnovalo udrugu »Belica«. Tako se opet krenulo z novemi nasadi. Dela su se ćapali većinon mlaji judi ki trsi rede po propiseh, a tako delaju i vino, pa je ono dobilo na kvalitete. Vina izlažu na sajmeh vina, najveć va Kastve i va Istroj. Dva poznata vinara Halubja su Sanjin Srok od Kosi i Arsen Jardas od Jardas. Sanjin je za

»mrvicu« mlaji od Arsena, pa je tako najmlaji vinar našega kraja. •Pa neka nan se on sam prestavi. - Rojen san pul Kosi 1970. leta va vreme kad mlado vino dofinjeva vret i već lepo diši. Blizanac san z sestrun Sandrun, od ke san stareji jušto jedan minut. Otac Srok Davorin Katinin i mama Neda Host z Njivini su stareh halubajskeh koreni. Od 1995. leta bivan nad Lovranon va Lignje kamo san šal za zeta, kad smo se ja i moja Nastja Zuliani – Hučajićeva, ka je istarskeh koreni, oženili. Imamo dva sini: Glasnik Općine Viškovo br. 67


judi z našega kraja

Z ocen va vinograde

Matea (r. 1995.) i Tonia (r. 1999.). Nakon osnovne školi šal san vadit za tišjara. Od 1998. leta iman svoju tišjariju pul Kosi. Jako volin ovi naš kraj i poštujen naši stari običaji. Otac je vavek nosil zvonci, pa san mu se i ja, već kot otrok pridružil, i tako do dan danas. • Kad si se počel bavit z ružami? - Početak je bil pred jeno petnajst let. Na pol puta mej Kosi i Sroki, otac je imel komad zvan Antonjevac ki je na prisunce pa su tu odvavek bile ruže. Del tega kusa san ja nasledil z oko 400 trsi i tako san po malo krenul. Delo okol ruž mi je bilo poznato aš san već kot otrok okol njih pomagal none Milene kad je nono Lino umrl. Zadnjeh deset let pazin više na kvalitetu vina. Od Kosi do Lignja • Kako arivaš posložit se to: familija va Lignje, tišjarija i trsi pul Kosi? - Malo teško, al uz velo razumjevanje ženi, za ča san joj jako zahvalan, i puno jubavi za to delo, za sad se to arivan. Fanj puti mi je žal ča ne moren bit više z familijun, al kad si rastegnjen na više stran, jena je vavek malo zakinjena. Po lete se fanj puti stanen na četire jutro, da bin prej dela mogal storit ča okol ruž. Zahvalan san i ocu Davorinu ki je va penzije pa mi čuda pomore. Da ni tako, bilo bi mi zaspravjen fanj teško. Kad je trgadba pride cela trajba prijateli, pak to vaje odbavimo. • Biš volel danas-jutra da ki od tvojeh sini pride Koson i nastavi tvoje delo? - Bin, jako rado! Sad su još premladi da bi jih to interesiralo, a i ki zna kamo će jih životni put otpejat. Mladi su danas vezani uz kompjutori i se ih je manje keh delo va zemje interesira. •Ti si fanj vezan za Kosi, aš si skoro više tu leh va Lignje? O pozime ću imet 40 let. Volin Kosi, tu san se rodil, al san tu najmanje živel. Kad san imel deset let otac je od firmi dobil stan va Kostrenoj. Tamo san bival petnajst let a sad san već skoro petnajst va Lignje. Glasnik Općine Viškovo br. 67

• Kad si svoje vino »Belicu« počel izlagat na sajmeh? Čuda put su mi prijateli rekli da mi je vino sako leto se boje, pa san 2005. odlučil prestavit ga za Belu nedeju na Šporovoj jame i tako je počelo. Na Uličnicu 2007. vinari Kastavšćini su izlagali pod Ložun. Tu san dobil prve nagradi: dve srebrne plaketi; jenu za našu Belicu, a drugu za goriški Tokaj. Od tad sudjelujen na izložbah sako leto va Kastve i po Istroj. • Kako si pasal va Istroj? - Lanjsko mlado leto san va Gračišće na Sajme vina središnje Istre dobil srebrnu plaketu za Tokaj, a brončanu za Belicu. Po lete san izlagal va Skitače i dobil pohvalu za sudjelovanje. Va Kastve se već tradicionalno oko Vazma organizira vinski samanj, na ken san lane dobil medaju za Tokaj kot najboje ocenjeno vino sajma, te drugu i treću nagradu za dve vrsti Be-

lice. Od sega tega najveće mi je veselje ča je se to zgojeno na našoj halubajskoj zemlje. • Koliko trsi imaš sada? - Se skupa, ča va Antonjevce, ča na Njivine oko 700. Pol je stareh, a ostalo su novi nasadi. Zadnjeh let sadin tokaj i malvaziju, a lanjsko leto san prisadil još malo belice. • Kako biš ti ocenil »tvoje lanjsko leto«? - Moren reć, s obziron na ovo krizno vreme, da san zadovoljan z postignutemi rezultati! Lego, recite vi s čen san ja zaslužil da od mane pišete? • Sanjine, ti si jedan skroman, požrtvovan, vredan i pošten čovek! Trebe još ča reć??? - Hvala van na lepeh besedah! A sad nazdravimo žmujen Belice za ovo leto ko j' pred nami z žejun da ga čin lagje prekonjamo! 29


Druga godišnjica rada Savjetovališta u znaku prevencije

DEPRESIJA I SUICID

SIMPTOMA I RIZIČNOG PONAŠANJA KOD DJECE I MLADIH Povodom druge godišnjice rada Savjetovalište za djecu, adolescente, obitelj i osobe starije dobi „Malo sunce“ Općine Viškovo, organiziralo je u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka, jednodnevni stručni skup s temom „Depresija i suicid – rano prepoznavanje simptoma i rizičnog ponašanja kod djece i mladih“.

S

eminar je održan u subotu 31. siječnja 2010. godine u dvorani društvenog doma u Saršonima u trajanju od 9 do 14 sati. Zainteresiranost za ovogodišnju temu je bila vrlo velika kao i prošle godine kad je održan prvi jednodnevni seminar. Prijavilo se više od 70 sudionika skupa i može se konstatirati da je skup imao sve karakteristike međužupanijskog skupa jer su sudionici bili i iz Istarske županije te najviše njih iz Primorskogoranske županije. Doprinos prevenciji

Navedena tema predložena je kao doprinos prevenciji depresije i suicidalnog ponašanja, gdje važnu ulogu imaju ne samo zdravstveni djelatnici već i osobe iz dječje okoline, primjerice nastavnici i drugi stručnjaci u školama te je seminar bio

vrijedno je znati

namijenjen stručnjacima koji rade s djecom i mladima (učiteljima predmetne nastave u osnovnim školama, nastavnicima srednjih škola, stručnim suradnicima, psiholozima, pedagozima, defektolozima, socijalnim radnicima i odgajateljima u domovima). Sudionike stručnog skupa pozdravila je u ime Općine Viškovo zamjenica načelnika Sanja Udović, dipl. oec. i viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Teodora Dubrović, prof. psiholog. Uvodno predavanje održala je prim. mr. sc. Jagoda Dabo, voditeljica Odjela školske i sveučilišne medicine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije te predsjednica Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, brigu o djeci Općine Viškovo. Tema predavanja je "priča o Ani udahnuti život" to je životna priča o teškom putu ovisnosti djeteta, problemima u obitelji te o dugačkom i teškom putu prihvaćanja, suočavanja i preobražaju Ane i njezine obitelji... Predavač teme depresija i suicid bila je prof. dr. sc. Dubravka Kocijan Hercigonja, renomirani i svjetski priznati stručnjak s područja neuropsihijatrije, posebice dječje psihijatrije; redovni

najčešći znakovi upozorenja pokušaja suicida kod mladih • Depresivni simptomi • Prethodni pokušaji • Samoozljeđivanje, izlaganje • •

• • •

30

nepotrebnim rizicima Bijeg od kuće Poklanjanje omiljenih stvari, dovođenje u red svih svojih stvari i aktivnosti Posjećivanje ili pozivanje dragih osoba više no inače Gubljenje interesa za vlastiti izgled Poruke kao što su „ništa više nije

• •

• •

važno“, „ništa ne valjam“, „neću vam još dugo biti problem“ Popuštanje u školskom radu i uspjehu Neobično ometajuće ponašanje, izražen sukob s autoritetima Gubitak interesa za drage predmete Tema smrti i umiranja provlači se kroz pismene i umjetničke radove Teško toleriranje kritika i primanje pohvala Glasnik Općine Viškovo br. 67


„MALO SUNCE“

AKTIV DDK VIŠKOVO

Savjetovalište za djecu, adolescente, obitelj i stariju dob Program Savjetovališta provodi stručni tim

Zorica Janković, prof. rehabilitator

Daina Udovicich Corelli, mag. psihologije

Mob: 091 583 28 07

Mob: 098 505 918

profesor na Medicinskom fakultetu i Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu te direktorica Poliklinike Kocijan/Hercigonja za neurologiju i psihijatriju od 2003. godine. Autorica je brojnih članaka, knjiga i kongresnih priopćenja u zemlji i inozemstvu. Rad se odvijao u dva dijela, u prvom dijelu je odrađena tema Depresija i to kroz etiologiju, kliničku sliku, savjetovanje i terapiju. U drugom dijelu skupa govorilo se o suicidalnom ponašanju gdje se kroz predavanje također govorilo o etiologiji, kliničkoj slici, rizičnim čimbenicima, savjetovanju i terapiji. Sudjelovanje je bilo u potpunosti besplatno. Organizacijski i financijski skup je podržala Općina Viškovo. U samoj realizaciji skupa puno su nam pomogli i Željezarija Pezić-Viškovo, pekare Sv. Matej-Viškovo, Panin-Viškovo i Klas-Marinići te im i ovim putem zahvaljujemo na pomoći. Vjerujemo da će se ova dvogodišnja praksa održavanja jednodnevnih seminara nastaviti i idućih godina kao doprinos obilježavanju godišnjica rada Savjetovališta, obrađivanjem vrlo značajnih i aktualnih tema iz domene zdravstva, socijalne skrbi i brige o djeci, a kao doprinos prevenciji, kroz uočavanje, prepoznavanje važnosti savjetodavnog i psihoterapijskog rada u našoj lokalnoj zajednici.

Još jedna uspješna akcija

Darovano 65 doza krvi

P

rva ovogodišnja Akcija darivanja krvi u Općini Viškovo održana je 30. siječnja. Akciju su organizirali Aktiv DDK Općine Viškovo i Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka. Unatoč lošem vremenu i mnogobrojnim aktivnostima naših mještana zbog maškara, akcija je bila izuzetno uspješna. Pristupio je 81 darivatelj, a 65 darivatelja je darovalo svoju krv. Po prvi put su krv dali: Marjana Jadrić, Iva Barišić i Berislav Jurišić. Organizatori zahvaljuju svim darivateljima na humanom činu kao i aktivisticama Crvenog križa Općine Viškovo koje su pomogle u podjeli obroka zahvalnosti te se nadaju još boljem odazivu na sljedećoj akciji.

Zorica Janković, prof. rehabilitator Daina Udovicich Corelli, mag. psihologije

kako pomoći djetetu ili mladoj osobi? Liječnik kojem je dijete upućeno može: • Ustanoviti radi li se zaista o poremećaju duševnog zdravlja • Liječiti dijete i obitelj psihoterapijskim metodama (psihoterapijske metode provode i psiholozi i drugi posebno educirani stručnjaci – psihoterapeuti) • Liječiti dijete farmakoterapijskim metodama • Preporučiti bolničko liječenje U školi mogu:

Glasnik Općine Viškovo br. 67

• Razgovarati otvoreno, iskreno,

• •

• •

pokazati zabrinutost (ne i zgražanje/ šokiranost) Ne zaklinjati se na tajnovitost, pomoć drugih će biti potrebna Ne suditi, davati jednostavna rješenja, držati lekcije o vrijednosti života Najvažnije je razumjeti zbog čega dijete pati Potražiti pomoć drugih sustručnjaka

i ono što nikako ne smijemo zaboraviti: Volimo i slušajmo našu djecu.

Damir Petrc

Slušajmo što nam govore, što nam pokazuju i ne zaboravimo da smo mi model po kojemu procjenjuju i stvaraju sliku o svijetu i sebi u svijetu. Kakav će biti njihov odnos prema sebi i svijetu ovisi o tome što čitaju iz našeg ponašanja, što prepoznaju u nama i što i kako smo im mi otvorili i prikazali svijet. Svijet bez samopouzdanja, ljubavi i podrške stvara i osobe bez samopouzdanja, usamljene osobe koje u krizama odabiru smrt, a ne život. Zato su suicidi i suicidalno ponašanje kod djece odgovornost svih nas!!

31


ALEN VITASOVIĆ OPETA NA VIŠKOVE

ZIHAJA DVOSTRUKI ALBUM "THE BEST OF ALEN VITASOVIĆ"

V

a jednen od najluksuznejeh objekti va samen centre Viškova, Mondo baru je 6. ožujka 2010. povodon Dana žena održan koncert poznatega istrijanskega pjevača Alena Vitasovića uz pratnju Company banda. Vitasović na Viškove već ima vjernu publiku i prijateji ki su ga opeta z oduševjenjen dočekali, napunili Mondo bar do zadnjega sedećega i stajaćega mesta i š njin skakali, kantali i tancali se do jutra. A kako se Alen ćuti na Viškove, ča novega dela, a ča dela pak saki dan, doznali smo drito od njega samega. Evo, još ste jedanput prišli na Viškovo. Kako se ćutite ovdeka? - Tako je. Bia san na Viškovu već i prije. Imam tu svoju publiku, puno prijatelja. Volim doć u ove krajeve, jer tu su mi domaći ljudi - doživljavam ih kako i Istrijane i drago mi je da sam ponovo sa vama. Ovih dana izlazi dvostruki album, kompilacija najvećih hitova iz moje karijere od skoro 20 godina u izdanju Croatia recordsa, sa 40 pjesama, "The best of Alen Vitasović". Album promoviram po cijeloj Hrvatskoj. Želia san doć na i Viškovo, tražia san koje bi bilo idealno mjesto za koncert i tako san doša do Monda i vrlo brzo dogovorija s Alenom Prpićem suradnju. • The best of Alen Vitasović? - Dvostruki album "The best of Alen Vitasović" okuplja pjesme još od 1993., od prve pjesme Ne moren bež nje do zadnje Dajla. Taj album je presjek moje karijere jer ja slavim 30 lit da se u opće bavim muzikon

i 20 lit da san popPiše: Tatjana Udović pjevač. Kroz sa ta lita ima san dosta teških trenutki, bilo je ljudi ki su bili uz mene, ki mi nisu obrnuli leđa, kemi san jako zahvalan i najviše radi njih san načinija ovaj album. Usput snimam pravi, novi album ki će tek za Božić izać. • Greste i na festivali? - Poć ću na 3-4 festivala: normalno na MIK, na Split, treba san poć na Radijski ali kako je puka Pevec propali su sponzori pak ne gren, forši ću poć na Neum kade se kanta etno na istrijanski... Ljudi misle da su pjevači svemirci • Kako pop pjevač provodi dan? - Dani su mi jako ispunjeni. Iman dvoje dice doma, oba dva školarca, žena dela tako da ja moran dosta doma i kuhati i prati i pisati zadaće z dicon, peglati, delati postelje, mesti, usput provivan delati pjesme i aranžmane na kompjutoru, družit se s prijateljima na fejsbuku, zatim slikam, crtam, ča me dosta ispunjava, fotografije delam - snimam po Istri istarske motive, igram boće za moj Klub "Orbanići". Živim na selu, a na selu je vajk nešto za delati. Nismo poljoprivrednici u klasičnom smislu, ali vajk moreš izajti van i naći nešto za prčkati oko hiže - imamo lipi travnjak, lipi vrt, mali ribnjak; tako da mi je dan ful ispunjen i dvajsčetiri ure mi je malo. Čak san nenaspavan, ali bolje da je tako nego da mi je dosadno! • Kada ste zadnji put bili na Viškove, va novinah je pisalo da ste do zapolna delal va kampanji, a večer kantali na Matejne? - Bilo je puno takvih situacija da bin ja po-

biral grozje cili dan i brzo trča doma stuširat se i onda na koncert u Lisinski u Zagreb. Ne znan koji pjevač na svitu to dela, ali meni su to gušti! Isto, kad bimo doma ubijali prasce (mislin, ja ih ne bin ubija, ja to ne moren nanke gledati), dela bi s mesom, bia sa krvav, a onda bi se opra i šiba na koncert - dišia bi na kobasice! • Alen Vitasović kako osoba? - Ljudi misle da su pjevači svemirci, da su to neki posebni ljudi. To san mislia i ja dok nisan posta neka vrsta malog pjevača pa san vidija da su to obični ljudi - mada se neki ne drže obični. Problem je kod mene ča se ja držim onakav kakav jesan, običan, ča je neuobičajeno kod nas jer moraš imat neke skandale, neke nedodirljivosti. Kod mene je sve to obično, ja iskreno odgovaram na sva pitanja, čak neke probleme koje imam, ne ustručavam se govorit o njima. Otvoren sam i iskren, direktan, ne trpim nepravdu koje ima u mom poslu, ne trpim laži, ne trpim festivale koji su namješteni, koji su plaćeni - ja to sve javno kažem pa uvijek imam problema s tim. Ali ja neću odustati, to je dio moga karaktera, moga odgoja i ako imam neki problem, ja ga riješim - i zato mogu mirno spavati i obraz mi je čist. • I Vi ste se lane našli med stranicah žutega tiska?

Company bend postoji već petnajst let va sastave ki se j' z vremenon menjal. Danas ga čini pet člani: bubnjar Antoan, klavijaturist Dean, basist Robi, gitarist Vedran i vokal Kristina. Company bend sope po razneh manifestacijah, pireh, a službeni je prateći bend Alena Vitasovića.

32

- Misliš na alkohol?! Pa događa se ljudima da popiju, a kad popije malo poznatiji čovjek onda je to zanimljivo. Meni se to događalo, ali kad ja imam problema, potražim pomoć i to riješim. Ljudi imaju problema i sram ih je priznati, mene nije. I ja sam čovjek od krvi i mesa! • Par besed za kraj? - Iskreno bi se zahvalia vlasniku Mondo bara Alenu Prpiću, svima koji su večeras došli i podržali me, Općini Viškovo i tebi koja me uvijek lijepo pratiš.

Glasnik Općine Viškovo br. 67


sport

Tatjana Udović

NK HALUBJAN OVE GODINE PROSLAVLJA

40 GODINA DJELOVANJA Seniori - najmlađa ekipa u svom rangu natjecanja

N

k Halubjan iz Viškova ove godine slavi četrdeset godina postojanja. Točnije, klub je osnovan na osnivačkoj skupštini 17. listopada 1969., ali prva službena utakmica odigrana je 1. ožujka 1970. u Klani. Sve do 2. svibnja 1977. Halubjan je svoje domaće utakmice odigravao u Klani i Dražicama, kada je otvoreno nogometno igralište na Brnasima. Otvorenje su uveličali nogometaši Rijeke, a oni će također biti ugošćeni i ove godine na proslavi 40. godišnjice kluba. Danas Nk Halubjan ima 197 registriranih igrača koji se natječu u osam dobnih kategorija: seniori, juniori, kadeti, pioniri, mladi pioniri, morčići, mlađi morčići i veterani koji ujedno čine i upravu kluba te su smatrani pokretačkom snagom udruge. Deset mjeseci u godini u klubu se svakodnevno održavaju treninzi, a vikendom utakmice. Najveći uspjesi kluba su ulazak u treću nogometnu ligu i šesnaestina finala kupa. U klubu trenutno radi deset trenera, dva oružara, dva fizioterapeuta, doktor i tajnik kluba. Nk Halubjan je s upravama kluba i brojnim prijateljima u poslijednjih petnaestak godina stvorio Veterani

Glasnik Općine Viškovo br. 67

uvjete za rad kakve bi čak poželjeli mnog klubovi prve lige. Sve to, naravno, ne bi bilo ostvareno da iza kluba ne stoji Općina Viškovo s kojom klub ima odličnu suradnju. Podmladak - najveće bogatstvo Najveće bogatstvo kluba su najmlađi dječaci, kojih je svakim danom sve više, a od kojih svake godine barem jedan prijeđe u redove Nk Rijeke. Kao i svake godine i ove će se godine održati memorijalni turnir za Vladimira Jardasa, koji je preminuo igrajući nogomet 1. svibnja 1966. na Baštijanovu. Nk Halubjan je tri godine uzastopno domaćin Kvarnerske rivijere - međunarodnog omladinskog turnira, gdje je jedne godine bio i nositelj skupine, kada su juniori Nk Halubjana mogli odmjeriti snage s vršnjacima iz Milana, Nk Rijeke i slovenskim Interblokom u kojem su stvarili zapažen uspijeh. Također treba istaknuti da su i ove godine morčići Nk Halubjana pozvani na veliki međunarodni turnir koji se održava u Italiji, gdje će sudjelovati njihovi vršnjaci iz još pet europskih zemalja. To je još jedno veliko priznanje za dječake i trenere Nk Halubjana!

Treneri: Petar Radaković - trener seniora Denis Pulić - pomoćni trener prve ekipe Branko Milković - trener juniora Dean Bolić - trener kadeta Nenad Sušanj - trener pionira Marko Sergo - trener mlađih pionira Miroslav Puljić i Dragan Šanjug - treneri morčića Jerry Chinchella - trener golmana Uprava kluba: Srećko Milković - predsjednik Branko Vrljić i Slavko Štimac - dopredsjednici Igor Milanović - direktor Zoran Trinajstić - tajnik Članovi uprave: Ivan Režić, Davor Kegalj, Biserko Katalinić, Mario Šarić, Marinko Marčelja, Hrvoje Milković, Slobodan Šimunović, Albert Brancella, Stipica Filipović, Branko Milković, Jerko Jurić, Nenad Sušanj

Morčići - turnir u Italiji 2009.

33


PRIČA O

POŠTANSKOM SANDUČIĆU Piše Dragan Škrobonja

ZANIMANJE - POŠTAR

M

oj je punac bio poštar. Poštar Vinko, po prezimenu Derenčinović. Nema ga više među nama. Umro je prije 6 godina u svojoj 86. godini života. Bio je vitalan i čovjek bez velikih prohtjeva, veseljak i druželjubiv. Nahodao se i napričao, sjećao se mnogih ljudi, prezimena i imena, njihovih priča iz života, zanimljivosti, dogodovština, smiješnih zgoda, svojih i tuđih. Nakon 2. svj. rata, iako je bio iz Bodulije, prvi posao kao pismonoša dobio je u Zagrebu. Želio je natrag na more i s obitelji se doselio u Rijeku, gdje je nastavio svoj posao, ali sada sa sjedištem u Rijeci - Pošti 2. - i danas je tako zovu. Svaki je poštar imao svoj „rajon“ gradsko područje gdje je dijelio poštu. Poznavao je svakog čovjeka, kućni brojevi su mu bili posloženi „u glavi“ i nikada nije griješio. Sjećam se priče o Matetiću Ronjgovu. I njemu je nosio poštu. Živio je sa kćerkom u stanu u Rijeci u ulici Mirka Franelića, ispod crkve na Kozali. Pred kraj života bio je malo nagluh, ali je dobro čuo kada je dolazio poštar. Pozvao bi ga u stan, a često čak i zasvirao. Ljudi su dobivali svoja pisma, pozdrave, obavijesti suda i ne znam što sve ne, ali i penzije. Uuu…, to su bili pravi dani za poštare. Oko prvoga u mjesecu, kada se nosilo penzije, tada nitko od poštara nije bio na bolovanju. Svi su ih rado dočekivali, bilo je i "tringelta", kako su to zvali, ali i čašice. Nije ni čudo da se koji puta i pretjeralo. Danas je toga vrlo malo. Ljudi žive u neboderima, uz sandučiće kod ulaza poštara više i ne vide. A penzije se šalju preko banke. Moderna su to vremena, kartice i čipovi i sve ostale elektroničke novotarije...

34

Znate li kada su se pojavili prvi sandučići za poštu i zašto su baš takvi? Razlikujemo kućne sandučiće (u koje poštari stavljaju nama namijenjenu poštu) od onih u koje mi ubacujemo naša pisma drugima i koji se nalaze pred poštama i drugim prometnijim mjestima. Za naše kućne sandučiće važno je da su na dohvatu poštara i da su dovoljno veliki kako bi mogli primiti sve šarenilo od pisama do časopisa, prospekata, kataloga, računa... Povijest današnje pošte u Hrvatskoj seže još u doba Rimskog Carstva. Car August smatra se osnivačem cursus publicus, prve prometne organizacije i na današnjem hrvatskome tlu. Ona je nastala u I. stoljeću poslije Krista, a njezin osnovni zadatak bio je prijenos službene korespondencije i prijevoz službenih osoba. Kasnije stvaranjem ranih srednjovjekovnih država i pojavom i razvitkom obrtništva i trgovine te rastom gradova počinje organizacija glasničke službe od strane crkvenih i samostanskih redova, sveučilišta, škola, feudalaca, kraljeva, trgovaca i obrtnika. Prijenos vijesti i pošiljaka obavljale su za to posebno određene osobe - glasnici kuriri - pješice ili na konju. Krajem XV. stoljeća, otkrićem Novog svijeta, napretkom znanosti i umjetnosti javlja se potreba za bržim prijenosom vijesti. Kurirska služba pretvara se u poštansku, tj. postoji određeni smjer i vrijeme kretanja, određena je poštarina za prijenos pošiljke, a pošta je dobila element javnosti, tj. prijenos pisama postao je dostupan svakome. Osoblje koje je u diližansama pratilo putnike i poštu nosilo je odore, a kao poštanski znak javlja se rog, koji postaje simbolom poštanske službe. Razmišljanja kako naplatiti poštarinu, što bi bilo prihvatljivo i za korisnika i za poštu (npr. posebne papirne vrpce s otiskom žiga u Parizu sredinom 17. st.) dovela su do pojava prve poštanske marke 1840. godine u Londonu. Trebalo pronaći način predaje pošiljaka koje korisnici više nisu morali predavati samo u poštanskim uredima. Tako je u Britaniji prvi sandučić, nazvan pillar boxes, postavljen u Jersey, 1852. u kojeg se samo18 stalno moglo ubacivati s pošiljke. Razvoj izgleda p sandučića nije izostao sa tako da su razne izvedbe ta od stupnih do ugrađenih u zid prekrile vrlo brzo cijelu Britaniju. Nisu niti c druge zemlje zaostad jale i danas svjedočimo j cijelom nizu praktičnih i ci

• Krajem 19. st. poštanski sandučići postaju popularni u većem dijelu Europe • Tijekom svoje povijesti i sandučići su mijenjali oblik i izgled estetskih sandučića za ubacivanje pismonosnih pošiljaka širom svijeta. Međutim i za primanje pošiljaka pokazala se potreba postavljanja poštanskih sandučića na vratima ili na zidovima obiteljskih kuća kako bi poštarima bilo lakše isporučiti poštanske pošiljke, a da pri tome nužno ne moraju ulaziti u tuđe kuće i dvorišta. Poštanski sandučići postali su popularni u većem dijelu Europe krajem 19. stoljeća. Parižani su poštanske sandučiće koristili stoljeće ranije od ostatka Europe, a npr. u Rusiji su se prvi javni poštanski sandučići pojavili 1888. godine. Budući da su ruski sandučići bili relativno lagani i napravljeni od drveta i metala, lopovima su bili privlačna meta pa su vrlo brzo nestajali. Kasnije se prešlo na proizvodnju sandučića od lijevanog željeza, koji su težili i do 40 kilograma. Moderni sandučići su laganiji, žarkih su boja, puno sigurniji. Pismom do odredišta No, čemu cijela ova priča? Da li ste se kada prošetali po ovim našim cesticama i putovima kojima naši novi sumještani dolaze do svojih kuća? Mnogima je to kalvarija. Nema reda u prostoru, namnožile se kuće i broja im ne znaš. Pustimo građevinski lobi i njihov interes pri čemu je naš okoliš izvukao deblji kraj. Nered oko kućnih brojeva, ili čak se može reći, pomanjkanje bilo kakvog reda u okrupnjavanju i formiranju naselja, ili bivših zaselaka, rezultat su neplanske gradnje. U tome im niti sami stanovnici baš previše ne pomažu. Nema kućnih brojeva, nema pločica s imenima/prezimenima. Kako pronaći nekoga koji nije napisao svoje ime na ulaznim vratima? A da ne govorimo o slobodnim nezavezanim psima, koji su izgleda glavni tih čuvari prostora. Hajde im se vi približite! Došlo vrijeme da razmislimo o mogućem definiranju novih naziva izgrađenih stambenih područja, ili ulica. Zašto ne? Jasno i kućni brojevi bi onda bili po nekom redu, bez onih dodataka od a, b, c, d, e, f, g, ….. Također, vrlo je važno, a to je čak i zakonska obveza, da kućevlasnici postave na svojim ulazima i odgovarajuće kućne sandučiće.

Glasnik Općine Viškovo br. 67


jstori Mijo Udovčić, Vlado Kovačević i Krunoslav Hulak. Dvojica Hrvata postali su omladinski prvaci svijeta: Bojan Kurajica (1965.) i Ognjen Cvitan (1981.), a 1995. Hrvoje Stević bio je prvak svijeta za igrače do 16 godina. Velemajstor Dražen Marović značajan je kao dugogodišnji urednik Šahovskog glasnika i autor brojnih knjiga. Mnogi hrvatski igrači i igračice igrali su za ekipu Jugoslavije na šahovskim olimpijadama 1927. – 1990. godine i osvojili niz medalja.

Piše: Marijan Mažuran

ŠAH U HRVATSKOJ • Hrvatska na 26. mjestu svjetske rang-liste, koju FIDE sastavlja po prosječnom rejtingu deset najjačih igrača

H

rvatska ima značajnu šahovsku tradiciju. Njezin početak pripada legendi vezanoj uz hrvatski grb, “šahovnicu”. Uzorak bijelih i crvenih kvadrata (4×4) kao grb Hrvatske prvi se put pojavljuje godine 1508. na portretu Fridrika III. Habsburškog, koji je naslikao Hans Burgkmair. Na dokumentu kojim Sabor 1. siječnja 1527. godine potvrđuje izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja nalazi se kompletna šahovnica s 8×8 polja. Kasnije je nastala legenda kako je hrvatski kralj Držislav, zarobljen od Mlečana, igrao šahovski meč u kojem mu je protivnik bio dužd Petar II. Orseolo. Dobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon toga je stavio šahovsku ploču u svoj grb. Prvi spomen o igranju šaha na području Hrvatske potječe iz 1385. godine (Zadar). U Splitu, pod vlašću Venecije, nadbiskup Andrija Corner 1535. zabranjuje svećenicima igrati šah. Šah se spominje kao “nepoštena igra” zajedno s kartama, kockama i pjesmama. Svećenici (glagoljaši) su tada nosili oružje, zalazili u gostionice, trgovali, “kockali” i sl. Takve zabrane “kocke” ponavljale su se više puta u raznim europskim zemljama; prva potječe još iz XI. st. Poznati engleski povjesničar i orijentalist Thomas Hyde u knjizi De ludis orientalibus, tiskanoj 1694., spominje dopisne partije igrane između mletačkih i hrvatskih trgovaca od 1650. godine. Tijekom 19.

Glasnik Općine Viškovo br. 67

stoljeća, šah postaje sve popularniji u Hrvatskoj zahvaljujući ponajviše studentima koji studiraju u Beču, Padovi, Bruxellesu, Parizu itd. Prvi šahovski problem u hrvatskom tisku objavljen je 1844. u karlovačkom časopisu Pilger. Prva šahovska rubrika počela je izlaziti 1875. u tjedniku Hrvatska lipa. Prva šahovska knjiga tiskana je 1909. Bila je to šahovska abeceda Izidora Grossa. Prvi hrvatski šahovski majstor (pojam “velemajstor” tada još nije postojao) bio je Aleksandar Witek (1852. –1894.). Prvi šahovski turnir igran je u Zagrebu siječnja 1886. Pobjednik je bio dr. sc. Đuro Pilar, geolog i paleontolog svjetskog ugleda. Iste godine, 11. 03, osnovan je Zagrebački šahovski klub, prvi šahovski klub na području današnje Hrvatske. Hrvatski šahovski savez osnovan je 12. svibnja 1912. u Zagrebu. Nakon Prvog svj. rata i stvaranja Jugoslavije, 22. kolovoza 1920. u Zagrebu je osnovan Jugoslavenski šahovski savez. Hrvatski šahovski savez ostao je dio Jugoslavenskog do 1991., kada se osamostaljuje i sljedeće godine postaje član FIDE. U prvoj polovici XX. st. najjači hrvatski igrač bio je Vladimir Vuković, koji je 1922. osvojio naslov međunarodnog majstora. Stekao je svjetsku slavu kao šahovski teoretičar, pisac i urednik. Niz njegovih knjiga prevedeno je na mnoge jezike. Pod njegovim je uredništvom pokrenut u Zagrebu 1925. godine Jugoslavenski šahovski glasnik, te obnovljen 1953. kao Šahovski glasnik. Nakon Drugog svjetskog rata imali smo mnogo izvrsnih igrača, ali nijedan se nije probio u svjetski vrh. U razdoblju od 1945. do 1960. najbolji igrač je Petar Trifunović (1910. – 1980.). Kasnije su se istaknuli velema-

Šahovska olimpijada 1950. godine održana je u Dubrovniku. Zbog sukoba tadašnje Jugoslavije s Informbiroom, nisu sudjelovale ekipe SSSR-a i ostalih komunističkih zemalja. Prvo mjesto zauzela je reprezentacija Jugoslavije, u kojoj su igrali hrvatski igrači Petar Trifunović i Braslav Rabar. Od 1960. do početka 90-ih godina organiziran je u Hrvatskoj velik broj međunarodnih turnira. Najznačajniji su bili turnir kandidata za prvenstvo svijeta 1958. god., igran u Portorožu, Zagrebu i Beogradu (pobjednik je bio Mihail Talj), te Turnir mira u Zagrebu 1970., na kojem je pobijedio Robert Fischer. Nenad Petrović je bio jedan od najuglednijih svjetskih problemista. Velemajstor problemskog šaha, dobitnik brojnih nagrada u natjecanjima u sastavljanju problema, svjetski prvak u rješavanju problema 1947., 1965. i 1974. bio je i Hrvoje Bartolović. (Nastavak u sljedećem broju)

35


OBAVIJEST UVEDENA LOKALNA LINIJA BEZJAKI -VIŠKOVO Od 11. siječnja 2010. Uvedena je lokalna linija Bezjaki -Viškovo, koja je u funkciji u vrijeme odvijanja školske nastave. Liniju mogu koristiti svi mještani, a cijena karte je definirana prema važećem cjeniku autotroleja. *** Linija Bezjaki - Viškovo prometuje po sljedećem rasporedu: Radnim danom polazak iz Bezjaki: 7:30, 11:55, 12:45, 13:35,17:25, 18:15 Radnim danom povratak Bezjaki: 11:55; 12:45, 13:35, 17:25, 19:05

36

Glasnik Općine Viškovo br. 67


preporučamo

BELETRISTIKA ZA ODRASLE MEYER, Stephenie: U SEBI (uzbudljiv i nezaboravan roman već dobro i rado čitane autorice, ali ovaj puta za odrasle...) DAHLQUIST, Gordon: STAKLENE KNJIGE KRADLJIVACA SNOVA (pustolovine koje otkrivaju dosad neznani snovi fantastičnog 19. st., preplet je to stilova i žanrova tako srodnim zaboravljenom dobu koje opisuje) DEFORGES, Regine: PLAVI BICIKL (radnja se događa tijekom 2. svj. rata u Francuskoj pod njemačkom okupacijom, topla obiteljska saga, do samoga kraja neizvjesna ljubavna priča...) MAJETIĆ, Alojz i TRPUTEC, Daniela: GLASOVI ISPOD POVRŠINE (roman pisan na Internetu, dvoje po svemu različitih autora...)

KUTAK ZA RODITELJE

MALKOČ, Zoran: GROBLJE MANJIH CAREVA (razorna, okrutna, ali čudesno lijepa, nastala mimo svih moda i trendova, jedna je od najboljih zbirki pripovijedaka objavljenih od 90ih naovamo) HRGOVIĆ, Maja: POBJEĐUJE ONAJ KOJEM JE MANJE STALO (žestoka i nježna, bez patetike i brzopoteznih rješenja, prva zbirka priča autorice o posttranzicijskim nama...) BROZOVIĆ, Danilo: BALKANSKA RUTA (roman koji pokazuje kako je mafijaško bratstvo iznad svih nacionalnih netrpeljivosti i svih međudržavnih granica) SMITH, Tom Rob: DIJETE 44 (priča silovita poput gladnog ruskog vuka, snažna i napeta, potresan prikaz manipulativne moći vlasti...) MALA KNJIGA ZA VELIKE RODITELJE (kako odgajati dijete da biste postigli ono što želite, kako da dijete ne bude ni razmaženo ni previše poslušno...) MEDIJI I MLADI (prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji) JANIČIĆ-Holcer, Jelena: 101 NAČIN KAKO DJETETU POKAZATI DA GA VOLITE (zašto – jer ono što vi podrazumijevate, djetetu uopće ne mora biti jasno, a kamoli toliko jasno koliko vi možda mislite) HERLJEVIĆ, Ivana: PROGOVORI (slikovnica osmišljena tako da dijete u igri situacija uči strukturirati prve jezične slučajeve ...)

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ KOVAČEVIĆ, Hrvoje: TAJNA ŠAPTAČA LUBENICAMA (novi roman zanimljivih krimi intriga iz pera već dobro poznatog dječjeg pisca...) KLEPAC, Jadranka: KORA OD JABUKE (zanimljiva romaneskna struktura u kojoj se ocrtava psihološki profil mlade i senzibilne školarke...) BUZZATI, Dino: TAJNA STARE ŠUME (u ovoj alegoriji za djecu opstanak okoliša postaje temelj bezvremenske bajke...) RIORDAN, Rick: KRADLJIVAC GROMOVA (najednom će iz Percyjeve knjige grčke mitologije početi izlaziti pravi živi likovi i...) SITTENFELD, Curtis: ZLATNE KLUPE (debitantski roman, intrigantna i dirljiva priča o odrastanju...) GORDON, Roderick: TUNELI (prvi nastavak romana s temom strasti za poviješću, iskopavanju i istraživanju tunela...)

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr

STRUČNA ZA ODRASLE HOFSTADTER, Douglas: ČUDNOVATA PETLJA SAM JA (kako se u našem umu odražavaju druga bića? može li mnogo čudnovatih petlji različite jačine “boraviti” u jednom mozgu?... TALEB, Nassim Nicholas: CRNI LABUD (knjiga koja će promijeniti vaš pogled na svijet...) ALLEN, David: ORGANIZIRANJE POSLA (produktivnost bez stresa, preuzmite kontrolu nad svojim životom i postanite još uspješniji ...) SOEMEN; Branka: MOJA POLOVICA JABUKE (ljubavna kuharica s predumišljajem ...) KRIZMANIĆ, Mirjana: ŽIVOT S RAZLIČITIMA (koliko se međusobno poznajemo i razumijemo...) OPAČIĆ, Nives: RECI MI TO KRATKO I JASNO (hvalevrijedno djelo namijenjeno široj čitalačkoj publici i - za sve one kojima je stalo do hrvatskoga jezika i jezične kulture)

STRUČNA ZA DJECU I MLADEŽ SOLAR SYSTEM (A YOURNEY TO THE PLANETS AND BEYOND – 3-D prikaz Sunčevog sistema, na engleskom jeziku) OCEANS (A JOURNEY FROM THE SURFACE TO THE SEAFLOOR – 3-D prikaz života u oceanu) RAIN FOREST (A JOURNEY FROM THE RIVER TO THE TREEETOPS – 3-D prikaz života u tropskim predjelima)

AUSFELDER, Trude: SVE ŠTO DJEVOJKE TREBAJU ZNATI (informativni savjetnik za doba odrastanja) RAOS, Nenad: KEMIJSKI LEKSIKON U STRIPU (uvod u kemiju kroz formu stripa na ležeran, lak i zanimljiv način)


Glasnik_67  

OPĆINE VIŠKOVO Ožujak 2010. • br. 67 www.opcina-viskovo.hr • Svečano otkrivena nova bista Ive Jardasa • Ekološka rasvjeta na području općine...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you