Page 1

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

Prosinac 2009. • br. 66


B O Ž I Ć 2009.

NOĆ U KOJOJ ANĐELI POVEZUJU NEBO SA ZEMLJOM • Čovječe, upoznaj noćas svoje dostojanstvo: postao si dionikom božanske naravi. Nemoj živjeti ispod svoga dostojanstva!

V

ečeras slavimo rođenje božanskoga Djeteta. Bog je utjelovljenjem svoga Sina stavio klicu besmrtnosti u nas – uzeo je naše tijelo i učinio ga prozirnim za Božju slavu. Bog treba tijelo da bi postao čovjekom da bi na našemu licu zasjalo Božje lice.

razdoblje ljudskog života. Biti dijete znači naučiti govoriti Oče... Kad se Bog rodi u tebi, tvoja hladnoća se pretvara u ljubav. Sjaj svjetla koji pripada Bogu u nebu, u tebe odjednom prodire... I mir je u tebi – jer u tebi stanuje sâm Krist.

S

N

amo ako dođeš u dodir s tim božanskim Djetetom, tvoj život će postati autentičan. Kad je Bog silazio na zemlju, zemlja je vikala: NEMA MJESTA! Ljudi su u Betlehemu odbili Sina Božjeg i nisu Ga prepoznali. Nisu mogli vjerovati da je Bog tako malen. Ljudi koji previše razmišljaju, svojim se mudrovanjem često izvlače prije nego što pomažu... I Isus se rodi izvan njihova grada u veličanstvu i jednostavnosti neprepoznatog Sina Božjega... No – životinje ustupaju Mu svoje jasle. Priroda, koja nema razum, osjeća da tu majka treba mjesto za svoje novorođeno dijete.

K

rist i u tvojoj noći želi doći k tebi. Bog hoće i u tebi postati čovjekom. I u tebi se roditi kao Dijete... Dijete je nekrivotvorena i izvorna slika, koju je Bog sebi stvorio o nama. Noćas i mi sami postajemo Božji i božanski. Stoga što postajemo dijete, sin. Biti dijete nije privremeno

oćas se zemlja oplođuje nebom. Sav svemir biva dotaknut Kristovim silaskom za zemlju. To ti govori: sve u tebi može se preobraziti Isusovim utjelovljenjem... I može zavladati mir na zemlji. Mir nam dolazi od Božje slave. Gdje Bog nije slavljen, ni čovjek ne može biti slavljen...

O

vo je noć kada anđeli povezuju nebo sa zemljom. Oni nam otvaraju nebo i našem životu daju nebeski sjaj. Oni ukidaju granicu koja nas ovdje na zemlji dijeli od nebeske slave. Dopusti da se i nad tobom otvori nebo. Ne trebaš nikakvih darova da bi obdario Dijete. Dovoljne su tvoje prazne ruke. Ti u njima držiš pred Djetetom svoju istinu. Blagoslovljen Božić! I neka Ti događaj Božića traje tijekom cijele 2010. godine! To ti želi sa svim suradnicima p. Ivan Androić MSC, župnik


Izdvajamo iz sadržaja: • Općina viškovo - među 8 najtransparentnijih lokalnih samouprava / 4 • Učenicima i studentima dodijeljeno

79 stipendija / 5 • Prijedlog organizacije prometnih tokova područje naselja Viškovo 2 / 6

• Humanitarnom akcijom OŠ „Sveti Matej“ Viškovo

pridružila se projektu UNICEF-a: Škole za Afriku / 16 • Knjižnica Halubajska zora: Mjesec hrvatske knjige Naših deset godina / 17 • Pust 2010. / 19

• Prilagodimo vožnju zimskim uvjetima / 8

• TZ Viškovo: Korak od mora Korak do gora / 20

• VMO Marčelji: Ususret novim aktivnostima / 11

• Matica hrvatska Viškovo predstavila monografiju Selo Gornji Kuti i njegova "Hrvatska čitaonica" / 21

• Savjet mladih Općine Viškovo uključivanje mladih u javni život / 11 • Ustanova "Ivan Matetić Ronjgov": Predstavljena 15. zbirka "Čakavčići pul Ronjgi /13

• Mala zemlja - velikih vrijednosti: Fenomeni hrvatske kulturne baštine /22

Ljudi iz našega kraja 

Iz rada udruga Oglasi

www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 66 • prosinac 2009. Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof. Naklada: 4500 primjeraka Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Foto Alex, Foto Matej, Iz arhive udruga • Tisak: Tiskara Meić d.o.o.


IGOR RUBEŠA - PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Dragi mještani Općine Viškovo,

G

odina 2009. je pri kraju i ovo moje obraćanje najvjerojatnije je zadnje u ovoj godini.

Bliže se dani kad se slavi Božić i Nova godina, dani koji se nekako tradicionalno provode u krugu obitelji i prijatelja, dani u kojima se svojim najmilijima upućuju želje za što boljom budućnošću i obiljem zdravlja, sreće i zadovoljstva. Zato, koristim ovu prigodu da u ime Općinskog vijeća Općine Viškovo i svoje ime svim mještanima naše Općine zaželim ugodne i radosne Božićne i Novogodišnje blagdane. Ovom prigodom neću spominjati proteklo vrijeme u kojem je radilo Općinsko vijeće, već ću se osvrnuti na budućnost od koje i inače svi nešto očekujemo. Na 5. sjednici Općinskog vijeća izglasan je proračun za 2010. godinu i time je i formalno omogućen kontinuitet rada Općinskih tijela i ostalih korisnika proračuna. Ekonomska situacija i recesija neupitno se već odrazila na proračun za 2009., a u velikoj mjeri utjecat će i na proračun za 2010. godinu. Ocjene većine vijećnika uz proračun za 2010. kretale su se u okvirima „optimizma“ i „pesimizma“. Nažalost, ekonomija, ne poznaje izraze optimizam i pesimizam, već egzaktne ekonomske pokazatelje, gdje nema mjesta subjektivizmu, gdje je za svih, pa tako i za nas, jedini ispravan izraz, realizam. Vodeći se realnošću i odgovornošću naspram proračuna za 2010. godinu, kao i utjecajem baš tog proračuna na proračune narednih godina, mogu konstatirati da sam veoma zabrinut. Zabrinut sam iz razloga što još uvijek velika većina nije primijetila i uvažila da ekonomija i popularnost ne idu „ruku pod ruku“, da je jako gospodarstvo jedini garant ekonomske, socijalne i političke stabilnosti i neovisnosti, kako države, tako i lokalne samouprave. Gospodarstvo Općine Viškovo u zadnje dvije godine počelo je iskazivati sve slabije ekonomske pokazatelje, a posebno je takav trend do izražaja došao u prvih devet mjeseci ove godine. Stručne analize govore da gospodarstvo Općine Viškovo sudjeluje u punjenju proračuna Općine Viškovo, što direktno, što indirektno, sa 40% sredstava proračuna. Izdvajanje iz proračuna 2010. godine za direktan poticaj gospodarstva u iznosu od 0,7% (345.000 KN) nije bio nikad manji u povijesti Općine Viškovo, dok izdvajanje za „neprofitne“ aktivnosti (šport, kultura, tehnička kultura) iznosi go-

tovo 5%. Zabrinut sam što će na ovaj način agonija gospodarstva Viškova, biti u 2010. godini, a najvjerojatnije i u godini iza nje, agonija koja će „domino efektom“ potresti socijalu, šport, kulturu, komunalnu infrastrukturu i sve ostale aktivnosti koje se financiraju iz proračuna. Moj suzdržan glas pri glasanju za proračun 2010. Općine Viškovo, vapaj je moje iskrene zabrinutosti, vapaj je moje realnosti i odgovornosti, svim vijećnicima i mještanima Općine Viškovo, za pomoć, ne samo onima kojima je ta pomoć sad najpotrebnija, već onima koji su izgrađujući sebe, izgradili i nas, razvijajući sebe, razvili su i nas, hraneći sebe, hranili su i nas i na kraju pomažući njima, pomažemo i sebi. Oni su gospodarstvo Općine Viškovo. Mi smo razum Općine Viškovo, a pod „mi“ podrazumijevam sve mještane, a posebno vijećnike Općine Viškovo. Razum je kategorija koja je teže ostvariva od popularnosti, ali za razliku od popularnosti ima duži rok trajanja. S tog razloga apeliram na sve mještane Općine Viškovo da se ne dovedu u situaciju kada će posljedice trebati razum, već da razumom kontroliraju posljedice. Shodno navedenom, pozvao bih sve korisnike proračuna, da maksimalnom racionalizacijom i pažnjom dobrog domaćina koriste svaku kunu koju će ili planiraju utrošiti. Koliko god je povijest ovoga kraja, u većoj ili manjoj mjeri, utjecala na život ljudi, a kroz nju su se izmjenjivale i države i režimi i vlastodršci, pa i sami ljudi, uvijek se je živjelo i preživjelo. Djeca su se igrala, mladi su se školovali, odrasli su se ženili i radili, a stari su igrali karte i boće. Nema razloga da i dalje ne bude tako, pa i bolje. Mještani Općine Viškovo i gospodarstvo Općine Viškovo pokazali su i dokazali svoju upornost, otpornost i nevjerojatnu simbiozu međusobnog uvažavanja i interesa. Zato, vjerujem i želim, svima ponaosob, da se ove moje sretne i vesele misli u cijelosti ostvare, kako bi nam nadolazeća Nova godina pružila još više radosti i zadovoljstva. Predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo Igor Rubeša

odluke vijeća 3. sjednica / 7. rujna 2009. • Poslovnik o radu Općinskog vijeća • Odluka o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića Viškovo • Odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Viškovo • Zaključak o prihvaćanju Izvještaja o korištenju proračunske zalihe za mjesec srpanj 2009. godine • Izmjena i dopuna Godišnjeg obračuna Proračuna Općine Viškovo za 2008. godinu • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prihvaćanju kapitalnog projekta Općine Viškovo • 2. Izmjena i dopuna Proračuna Općine Viškovo za 2009. godinu b) Odluka o 3. Izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2009. godinu c) 2. Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infra-

2

strukture na području Općine Viškovo za 2009. godinu d) 2. Izmjena i dopuna Programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2009. godine e) 2. Izmjena i dopuna Programa izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2009. godine • Odluka o socijalnoj potpori učenicima osnovne škole za nabavu školskih knjiga za šk. god. 2009./10. • Odluka o ustrojstvu i djelokrugu Općinske uprave Općine Viškovo • Odluka o nagrađivanju učenika generacije 2008./09. OŠ „Sveti Matej“ Viškovo • Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Viškovo a) Odluka o gubitku statusa javnog dobra na općoj uporabi (k. č. br. 3915/2, k. č. br. 3915/3, k. o. Marčelji) b) Odluka o gubitku statusa javnog dobra

na općoj uporabi (k. č. br. 4523/3, k.o. Viškovo) • Odluka o dodjeli koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti – crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama a) Odluka o kupnji građevinskog zemljišta (k.č. 617/1, k.o. Blažići) b) Prijedlog Odluke o kupnji građevinskog zemljišta (k.č. 3236/6, k. o. Viškovo) • Zaključak o održavanju sjednica Općinskog vijeća u prostoru stare škole Saršoni 4. sjednica / 26. listopada 2009. • Prihvaćanje projekta prometnog rješenja nerazvrstanih cesta Marinići 3 • Odluka o utvrđivanju naknade troškova za rad vijećnika, članova radnih tijela vijeća, imenovanih predstavnika Općine Viškovo te plaće Općinskog načelnika i zamjenika načelnika

Glasnik Općine Viškovo br. 66


ODBOR ZA HRVATSKE BRANITELJE DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVE NJIHOVIH OBITELJI

S

ukladno novom Poslovniku Općinskog vijeća Općine Viškovo, Općinsko vijeće imenovalo je sa 14 glasova „Odbor za hrvatske branitelje Domovinskog rata i članove njihovih obitelji“ kao stalno radno tijelo Općinskog vijeća.

Glavna zadaća i cilj Odbora je koordinacija između predsjednika Općinskog vijeća, načelnika Općine, Udruga proizašlih iz Domovinskog rata i naših branitelja i članova njihovih obitelji, u cilju rješavanja problema i pružanja pomoći, posebno uvažavajući hrvatske branitelje Općine Viškovo ali i sve ostale hrvatske branitelje. Sve zamolbe, zahtjeve i prijedloge možete poslati na adresu Općine Viškovo, uz napomenu „Odbor za hrvatske branitelje Domovinskog rata, fax: 051-257-521, tel: 051-503-770. Očekujemo da će Odbor od strane Općine Viškovo dobiti e-mail adresu i da će na raspolaganju u zgradi općine biti poštanski sandučić za Odbor, o čemu ćemo vas izvjestiti. Poštovani hrvatski branitelji Domovinskog rata, dragi članovi obitelji hrvatskih branitelja, stojimo na raspolaganju u skladu Zakona, ali i Odluka Općinskog vijeća Općine Viškovo. Predsjednik Odbora i potpredsjednik OV Općine Viškovo Luka Matanić

ODBOR ZA PRITUŽBE I PRIMJEDBE GRAĐANA

O

pćinsko Vijeće općine Viškovo formiralo je odbor za pritužbe i primjedbe građana u sljedećem sastavu: Radovan Brnelić predsjednik, Mladen Hero zamjenik predsjednika, Jozo Nujić član, Ivan Glujić član, Sreten Romih član. Na prvoj sjednici odbora dogovoreni sljedeći zaključci:

su

• Razmatrat će se samo neanonimne prijave građana.

• Prijave pritužbi i prijedloga mještani mogu podnositi poštom na adresu Općine Viškovo Vožišće 3 Viškovo 51216 naznakom „za odbor za prijedloge i pritužbe građana“, faxom 051 257 521, e-mailom opcina-viskovo@ri.t-com.hr, osobnom predajom u urudžbenoj kancelariji, te upisom u knjigu primjedbi u prostorijama općine.

• Na sva pitanja mještana dati će se odgovarajući odgovor i pri tome obvezno surađivati s stručnim službama općine Viškovo.

odluke vijeća a) Zaključak o davanju suglasnosti za potpisivanje Ugovora sa KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka o financiranju vodovodnih ogranaka Široli (ispod škole) i Donji Sroki b) Zaključak o davanju suglasnosti za potpisivanje Ugovora sa Geodetskim zavodom Rijeka d.o.o. Rijeka, Dr. F. Kresnika 33

novanja • Odluka o razrješenju i imenovanju člana Odbora za izbor i imenovanja • Odluka o osnivanju Povjerenstva za popis birača Općine Viškovo • Odluka za suca porotnika Trgovačkog suda u Rijeci

• Odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova: a) Odbora za gospodarstvo, razvoj poduzetništva i zaštitu potrošača b) Odbora za meduopćinsku i međunarodnu suradnju c) Odbora za prostorno i urbanističko planiranje, uređenje naselja i stanovanja

• Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o groblju

d) Odbora za socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, brigu o djeci

• Odluka o prodaji građevinskog zemljišta za:

e) Odbora za hrvatske branitelje Domovinskog rata i članove njihovih obitelji f) Odbora za kulturu, tjelesnu kulturu, šport, odgoj i osnovno obrazovanje g) Odbora za zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša i energetske učinkovitosti h) Odbora za proračun, financije i investicije i) Odbora za pritužbe i prijedloge građana j) Odbora za praćenje sanacije odlagališta komunalnog otpada Viševac i odlagališta u mirovanju opasnog tekućeg otpada Sovjak • Odluka o razrješenju i imenovanju predsjednika Odbora za statutarno pravna pitanja • Odluka o razrješenju i imenovanju člana Odbora za statutarno pravna pitanja • Odluka o razrješenju i imenovanju zamjenika predsjednika Odbora za izbor i ime-

Glasnik Općine Viškovo br. 66

• Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu • Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi • Odluka o kapitalnoj donaciji Općinskom sudu u Rijeci b) k.č. 3915/2, površine 28 m2 i k.č. 3915/3, površine 19 m2 k.o. Marčelji c) k.č. 4523/3, površine 38 m2 i k.č. 3949/3, površine 24 m2 k.o. Viškovo • Zaključak o prihvaćanju Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije 5. sjednica / 3. prosinca 2009.

Proračuna Općine Viškovo za 2009. godinu • 3. Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2009. godinu • 3. Izmjena i dopuna Programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2009. godine • 3. Izmjena i dopuna Programa izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2009. godine • Proračun Općine Viškovo za 2010. godinu i projekcija za 2011. i 2012. godinu • Odlukao izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2010. godinu • Plan razvojnih programa za razdoblje 2010. – 2012. godine • Program javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Općine Viškovo za 2010. godinu • Program javnih potreba u obrazovanju i kulturi za 2010. godinu • Socijalni program Općine Viškovo za 2010. godinu • Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2010. godinu

3. Odluka o kriterijima za ocjenjivanje službenika i namještenika i načinu provođenja ocjenjivanja

• Program godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2010. godine

• Program rada Savjeta mladih Općine Viškovo za 2010. godinu

• Programa izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo

• Zaključak o suglasnosti potpisivanja Ugovora za poslove projektnog nadzora i konzaltinga u izgradnji dječjeg vrtića i jaslica u Viškovu sa “Adriaprojekt” d.o.o. Rijeka

• Odluka o naknadi troškova i nagradi za rad predstavnika nacionalne manjine Općine Viškovo

• 3. Izmjena i dopuna Proračuna Općine Viškovo za 2009. godinu • 4. Izmjene i dopune Odluke o izvršavanju

• Odluka o skidanju statusa javnog dobra na k.č. 174, k.o. Viškovo, površine 59 m2 • Odluka o prijedlogu člana Nadzornog odbora KD Čistoća d.o.o. Rijeka

3


OPĆINA VIŠKOVO - MEĐU 8 NAJTRANSPARENTNIJIH LOKALNIH SAMOUPRAVA OPĆINSKI NAČELNIK GORAN PETRC, prof. Dragi mještani Općine Viškovo!

J

oš jedna godina je iza nas. Prošla je kao što to i obično biva brzo i prebrzo. Prošla godina obilježena je neizvjesnošću radi nastupajuće krize u gospodarstvu, lokalnim izborima, koji su provedeni po novom zakonu i direktnim izborom Načelnika Općine, a do kraja godine čekaju nas još i predsjednički izbori.

Bez obzira na nastupajuću krizu Općina Viškovo je protekle godine uspjela podmirivati sve preuzete obveze u predškolskom odgoju, školstvu, socijalnoj skrbi, zdravstvu, kulturi i sportu. Za narednu godinu planirali smo proračun u dijelu financiranja tih djelatnosti na razini protekle godine. Što znači da planiramo financiranje tih djelatnosti na istoj razini kao i u protekloj godini. Svjesni smo činjenice da postoji stalan pritisak na izdvajanje većih sredstava u prije navedenim djelatnostima radi stalnog porasta broja stanovnika, kao i prisutne gospodarske krize, koja onda uzrokuje veće troškove socijalne skrbi. Nadamo se da će se gospodarstvo Općine Viškovo u narednoj godini koliko je moguće bolje nositi s krizom i da neće doći do većeg zatvaranja poduzeća i obrta na području Općine Viškovo i otpuštanja mještana iz poduzeća u kojima su zaposleni. Pod tim uvjetom bit će moguće zadržati tu potrošnju ili je u skladu s mogućnostima povećavati. Financiranje izgradnje cesta, javne rasvjete dječjeg vrtića i ostale komunalne infrastrukture, čija je izgradnja u nadležnosti Općine, nije trenutno ugroženo nastalom krizom zahvaljujući višku sredstava za tu namjenu iz prijašnjih godina. Ove godine smo uspjeli ostvariti kvalitetnu suradnju s poduzećima Energo i Vodovod i kanalizacija i riješiti opskrbu vodom i plinom naselja Pogled, a u tijeku je rješavanje opskrbe plinom i vodom područja uz prometnicu Gornji Sroki-Donji-Sroki-Kosi i područja naselja Široli. Za drugu godinu planirali smo u suradnji s Vodovodom i kanalizacijom uložiti više od milijun kuna za početak rješavanja vodoopskrbe područja naselja Saršoni. U tijeku je rješavanje problema prijevoza djece u osnovnu školu s područja naselja Gornji i Donji Jugi, Milohni i Bezjaki. Dobivena je lokacijska dozvola za uređenje ceste kroz naselje Petrci, osigurana su sredstva za rekonstrukciju i odabran izvođač, ali je na lokacijsku dozvolu podnesena žalba pa se radovi neće izvoditi do okončanja žalbenog postupka. Moglo bi se još puno pisati o poslovima i problemima kojima se bave sve strukture Općine i problemima s kojima se suočavamo, ali budući se nalazimo pred blagdanima smatram da će naredne godine biti dovoljno vremena za suočavanjem i rješavanjem raznih problema koji tište naše mještane.

N

a Skupštini Udruge gradova u RH, održanoj 21. rujna 2009. u hotelu Westin u Zagrebu, predstavljeni su konačni nalazi istraživanja “Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava – LOTUS“ koje je tijekom ožujka i travnja 2009. proveo GONG, u suradnji s Udrugom gradova RH, te uz financijsku potporu od strane Europske komisije, dodijeljenih u sklopu PHARE 2006 programa. Istraživanje je predstavila Suzana Jašić, članica Vijeća GONG-a, a najtransparentnijim gradovima i općini, prema rezultatima istraživanja, dodijeljene su prigodne nagrade. Općina Viškovo osvojila je 8. mjesto s ukupno 7,5 bodova od mogućih 10 i jedina je općina koja se plasirala među 8 najtransparentnijih jedinica lokalne samouprave. Najbolji rezultat je 8,8 (Rijeka), slijede Opatija, Kutina, Osijek, Karlovac, Čakovec, Crikvenica te Općina Viškovo. Prvo sustavno ispitivanje Istraživanje LOTUS prvo je takvo sustavno istraživanje u Republici Hrvatskoj, kojim je obuhvaćeno svih 556 jedinica lokalne samouprave - 127 gradova i 429 općina, s ciljem analize stanja i izrade preporuka za povećanje transparentnosti u radu, unaprjeđenja njihove suradnje s civilnim društvom te uvida u funkcioniranje mjesne samouprave. Transparentnost rada JLS u ovom istraživanju shvaćena je kao otvorenost lokalnih tijela vlasti prema građanima i interesnim skupinama te je stoga istraživano 5 dimenzija transparentnosti lokalne samouprave, a svaka je analizirana u preko ukupno 41 indikatora. U istraživanju je korišteno više izvora informacija – od interneta, preko prikupljanja statuta i poslovnika vijeća, do upitnika i telefonskih poziva.

Nastupajući blagdani prilika su da se svi odmorimo od godine koja je iza nas, da se posvetimo onima koji su nam najdraži. U narednoj godini zaželimo jedni drugima ono što nam je najvrednije, a to je zdravlje, slogu i mir obiteljima.

Želim svim mještanima ugodne božićne blagdane i svako dobro u Novoj 2010. godini! Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

4

Općinski načelnik Goran Petrc prima nagradu

Glasnik Općine Viškovo br. 66


UČENICIMA I STUDENTIMA DODIJELJENO 79 STIPENDIJA

D

ana 20. studenog 2009. godine u Domu hrvatskih branitelja održano je potpisivanje ugovora o stipendiranju učenika i studenata za školsku godinu 2009/2010.

Općina Viškovo odobrila je 79 stipendija od toga 50 za učenike srednjih škola, 21 za studente u Rijeci i 8 stipendija za studente koji studiraju izvan Rijeke. Stipendija za učenike srednjih škola iznosi 300 kn, za studente u Rijeci 500 kn, a za studente izvan Rijeke 700 kn.

Učeničke stipendije dobili su sljedeći učenici: Arnisa Aličajić, Armin Bećirević, Dino Stanić, Iva Marincel, Antonijo Marincel, Domagoj Štefan, Ivana Vrban, Luka Matek, Ivan Sušanj, Andrea Kresović, Andrea Rubeša, Martina Ljubotina, Franjo Jurišić, Marko Petrić, Marko Pavičić, Tajana Rubeša, Barbara Sušanj, Marko Tomić, Corina Ivkić, Anamarija Širola, Branimir Peraić, Vedran Rukavina, Martina Dajak, Martina Antunović, Tamara Jurdana, Martina Šebalj, Željka Plazonić, Anamarija Plazonić, Patrik Nikolić, Matija Prša, Natalija Pavlović, Ivana Milardović, Matea Piković, Dorjana Dodić, Ariana Sušanj, Ivana Barać, Kristina Rukavina, Ivona Marić, Sandra Kvaternik, Tina Đorđević, Ivo Skorup, Nikol Kitić, Paola Blašković, Darija Jurjević, Silvia Krunić, Jasmina Mišković, Laura Fumis, Ivana Marić, Dubravka Šmidler, Mirela Vukorepa. Stipendije za studente na fakultetu u Rijeci dobili su: Ivan Alandžak, Lara Štajduhar, Marina Sušanj, Paulo Šanko, Tatja-

na Šepac, Igor Lončar, Kristina Borštnar, Daria Valenčić, Ivana Bertović, Ivana Senčanin, Andrej Šircelj, Gordan Dorčić, Damir Vučko, Mirta Lučić, Brigita Blažević, Vanja Baljak, Marina Mikelenić, Ivana Rakić, Dragan Kordić, Snježana Miter, Nikica Mauhar. Stipendije za studente izvan Rijeke dobili su: Ivan Gnjidić, Aleksandar Širola, Aleksandra Stojaković, Katja Trinajstić, Dea Brunović, Franjo Žilić, Dajana Marelja i Bojana Mikelenić.

POSJETA OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINI BARBAN

SURADNJA DVIJU OPĆINA Na poziv Općinskog načelnika Općine Barban Denisa Kontošića, Općinski načelnik Općine Viškovo Goran Petrc posjetio je 8. prosinca 2009. godine Općinu Barban. Povod za posjet bio je Dan Općine Barban. S Načelnikom su Općinu Barban posjetili predsjednik Odbora za međuopćinsku i međunarodnu suradnju Damir Petrc, član Odbora Milovan Marčelja i član Općinskog vijeća Jadranko Lučić. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća bio je nazočan predsjednik Republike Stjepan Mesić koji je proglašen počasnim građaninom Općine Barban, Istarski župan Ivan Jakovčić i Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Nakon svečane sjednice Predsjednik Republike položio je kamen temeljac za prvu trafostanicu nove radne zone u Barbanu. Nakon službenog dijela programa nastavljeno je druženje svih uzvanika

Glasnik Općine Viškovo br. 66

Načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, Župan Istarske županije Ivan Jakovčić, Predsjednik Republike Stipe Mesić, Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i Načelnik Općine Barban Denis Kontošić

na zajedničkom ručku. Općinski načelnici Općine Viškovo i Općine Barban potpisali su prije godinu dana pismo namjere o prijateljstvu i suradnji. Dogovoreno je da ove dvije

Općine nastave aktivnosti po potpisanom pismu s namjerom uspostave daljnjeg prijateljstva i suradnje ove dvije Općine. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

5


Piše: Mladen Peranić, inž. prom.

6

PRIJEDLOG ORGANIZACIJE PROMETNIH • jednosmjernim prometom do veće sigurnosti u prometu

Prometna organizacija područja naselja Viškovo 2, obuhvaća prostor zapadno od ŽC 5025 do granice K.O. Kastav i južno od LC58018 do ŽC5021, odnosno zone naselja Vozišće, Kulići, Valjani, Donji Sroki, Dovičići, Peščićići, Ferenci, Kosi i dio naselja Gornji Sroki

Glasnik Općine Viškovo br. 66


TOKOVA PODRUČJE NASELJA VIŠKOVO 2 N

a predmetnom području, postojeća mreža prometnica, s izuzećem perifernih cesta ŽC5025, LC58018 i ŽC5021, po karakteru funkcioniranja i korištenja ima ulogu kolnopješačke komunikacije, a u kategoriji su nerazvrstanih

cesta. Ulice su uske, dvosmjerne, zavojite i nepregledne, a u većini slučajeva ograničene ogradnim zidovima okućnica, pa kod prometovanja vozila u oba smjera uz prisutnost pješaka, dolazi do situacija nemogućeg mimoilaženja vozila i riskantnih situacija za pješake, a naročito djece. Zbog neplanske izgrađenosti naselja, pa tako i prometnice koje egzistiraju kao stambene ulice unutar naselje s individualnim obiteljskim i malim poduzetništvom, pretpostavlja se da neće prerasti u veliko frekventno prometno područje. Postojeće prometnice, koje su nekad bile staze, sada su uz manja proširenja i korekcije u funkciji svih prometnih potreba. U većem dijelu navedenih zona naselja, ulice su zaglavne, pa se iste moraju koristiti kao dvosmjerne komunikacije, međutim na sreću takve komunikacije nisu većih dužina pa nema značajne količine prometa. Iz navedenog i utvrđenog stanja, bilo je potrebno izraditi prometno rješenje, koje će u interesu cijelog područja zahvata navedenim zonama naselja, povećati sigurnost prometa, uvesti pravila reda i ponašanja u prometu, te maksimalno prilagoditi pravilima i normama prometne regulacije u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na javnim cestama. Temeljni princip uređenja prometa na javnim cestama za prometovanje vozila i pješaka na istoj razini, pogotovo s nedovoljnim i promjenjivim poprečnim širinama, je jednosmjerna regulacija s ograničenjem brzine kretanja i najavom kretanja pješaka na kolniku. Ovakav način regulacije smanjuje i ograničava tranzitni promet kroz naselje, te povećava sigurnost prometa pješaka. Na raskrižjima sa županijskim i lokalnim cestama smanjuje se broj konfliktnih točaka te povećava protočnost prometa na glavnoj cesti, zbog anuliranja čekanja na odvozu prema uskim nerazvrstanim cestama. Predložena organizacija prometa maksimalno zastupa jednosmjerni tok ulica. Uvođenjem jednosmjernih ulica, nastojalo se s manjim kružnim tokovima, maksimalno pojednostavniti privoze i odvoze pojedinim stambenim zonama. S obzirom na postojeću raspoloživu prometnu mrežu, poprečne dimenzije ulica i dužine preglednosti, neke dionice mogu se regulirati kao dvosmjerne ulice, a neke su morale zadržati dvosmjerni promet, jer su zaglavne ulice (tzv. "sljepe ulice), bez obzira što u većini slučaja nema ni minimum tehničkih uvjeta za dvosmjerni promet. Rješenje koje je prikazano grafičkim crtežom kao "prijedlog organizacije prometnih tokova" unutar zone zahvata, je kvalitetnije funkcioniranje prometa cijele zone u postojećim uvjetima cestovne mreže. Ukoliko bi se zahtijevalo i dalje zadržavanje dvosmjernog prometa, prema Zakonskim pravilima i normama za dvosmjerni promet mora se pristupiti adekvatnom građevinskom zahvatu za proširenje ulica na min. 5,5o m sa min. jednim pješačkim pločnikom širine 1,75 m. Budućim razvojem naselja, izgradnjom ili rekonstrukcijama prometnica, može se izvršiti odgovarajuća preregulacija. Do tada potrebno je da korisnici predmetnog područja uvažavaju novu prometnu regulaciju koja je od globalnog interesa za širu zajednicu i osobnu sigurnost u prometu. Na sjednici Općinskog vijeća Općine Viškovo, 26. listopada 2009. god. navedeni ponuđeni grafički prijedlog je u cijelosti prihvaćen, a nakon javne objave i konačnog usvajanja organizacije prometnih tokova područja naselja Viškovo 2, izraditi će se detaljno prometno rješenje s odgovarajućom vodoravnom i okomitom prometnom signalizacijom.

Glasnik Općine Viškovo br. 66

7


PRIJEDLOZI I PLANOVI Općina Viškovo provela je

• Detaljnom planu uređenja Groblja /G-2) / DPU 13/ • Detaljnom planu uređenja Vozišće / DPU 23/ • Detaljnom planu uređenja Juraši /DPU 20/ C. Izmjene i dopune detaljnog plana uređenja: • Izmjena i dopuna DPU-a Ark-mihelić /DPU 18/

održano je dana 17. 11. 2009. godine, u prostorima Doma hrvatskih branitelja u Viškovu s početkom: A. Urbanističkih planova uređenja: • Urbanističkog plana uređenja naselja Viškovo N1-1 / UPU 1 / u 19.30 sati • Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marinići K-1 / UPU 2 / u 19.00 sati B. Detaljnih planova uređenja: • Detaljnom planu uređenja Groblja /G-2) / DPU 13/ u 18.30 sati • Detaljnom planu uređenja Vozišće / DPU 23/ u 18.00 sati • Detaljnom planu uređenja Juraši /DPU 20/ u 17.30 sati C. Izmjene i dopune detaljnog plana uređenja: • Izmjena i dopuna DPU-a Ark-Mihelić /DPU 18/ u 17.00 sati

Javna rasprava za planove pod A i B održana je u razdoblju od 10. 11. – 10. 12. 2009. godine, a za plan pod C u razdoblju od 10. 11. – 24. 11. 2009. godine. Za vrijeme trajanja javne rasprave, prijedlozi predmetnih planova bili su izloženi na javni uvid prostoru Općine Viškovo, svaki radni dan u vremenu od 8 do 13 sati. Javno izlaganje za Prostorne planove

Očitovanja, primjedbe i prijedlozi na prijedloge predmetnih planova pod A i B mogli su se dati za vrijeme trajanja javne rasprave, do zaključno 10. 12. 2009., a za prostorni plan pod C do 24. 11. 2009. Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi, u skladu s člankom 90. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, je slijedeći: - nadležna tijela i tijela jedinice lokalne i

JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOZIMA A. Urbanističkih planova uređenja: • Urbanističkog plana uređenja naselja Viškovo N1-1 / UPU 1 / • Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marinići K-1 / UPU 2 / B. Detaljnih planova uređenja:

područne (regionalne) samouprave i osobe određene posebnim propisima koja su dala podatke, planske smjernice i dokumente za izradu prijedloga plana iz područja svog djelokruga, dostavljaju svoja pisana očitovanja, primjedbe i prijedloge do roka određenog u ovoj objavi. U protivnom smatrat će se da nemaju primjedbe. - građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog plana, mogu upisati primjedbe i prijedloge u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog plana izložen na javnom uvidu, postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, daju primjedbe u zapisnik na javnom izlaganju ili upućuju nositelju izrade plana pisane primjedbe i prijedloge u roku određenom u ovoj objavi. Svi prijedlozi i primjedbe koje su čitko napisane i potpisane imenom i prezimenom, s adresom podnositelja i u propisanom roku dostavljene na adresu Općine Viškovo, Upravni odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju Vozišće 3, 51 216 Viškovo uzete su u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi. Zamjenica općinskog načelnika Sanja Udović, dipl.oec.

• Kako bi se omogućilo što sigurnije odvijanje prometa izrađen je program uklanjanja snijega i leda te čišćenja i posipavanja nerazvrstanih prometnica na području općine Viškovo • Poduzimanje mjera za provođenje javnog reda smatra se obvezatnim i od javnog interesa za sve mještane. (Sukladno Odluci o komunalnom redu 55., 56., i 57. Sl. novine 16/96.)

PRILAGODIMO VOŽNJU

ZIMSKIM UVJETIMA O

perativnim planom i mjerama za provedbu utvrđuje se:

- Prema preporuci općinskih i komunalnih službi i programu potreba za čišćenjem i posipavanjem, snijega smatra se kada padne 5 cm snijega. - Nerazvrstane prometnice, putevi čiste se isključivo zbog mogućnosti prometovanja redovnih autobusnih linija te prilaza pješaka do autobusnih stanica. - Vozači svih osobnih i drugih motornih vozila koji se koriste prometnim pravcima dužni su vožnju prilagoditi vremenskim uvjetima (po mogućnosti – ne voziti), jer suprotnim postupanjem preuzimaju osobnu odgovornost za nastale štete. Molimo mještane da svoja vozila parkiraju izvan prometnica i putnih pravaca kako bi se moglo

8

• OBILNE KIŠE, SNJEŽNE PADALINE I POLEDICE ZAHTIJEVAJU OPREZNOST SVAKOG SUDIONIKA U PROMETU: PJEŠAKA, VOZAČA, ALI I — ODGOVARAJUĆIH KOMUNALNIH SLUŽBI

pristupiti čišćenju i posipavanju kada nastupe navedeni uvjeti. - Za svojevoljno prometovanje nerazvrstanim prometnicama i putevima u vremenu snježnih padalina ili smrzavanja tla prometnica, Općina Viškovo ne snosi odgovornost za nastale štete (vozila, objekata i sl.) Općina Viškovo upozorava vlasnike svih poslovnih i stambenih objekata, da ispred stambene zgrade očiste snijeg i posipaju nogostup te time osiguraju nesmetano i sigurno kretanje pješaka. Također, molimo građane da uklone snijeg s krovova zgrada, kada postoji mogućnost da padanjem s krova snijeg ugrozi sigurnost pješaka.

Glasnik Općine Viškovo br. 66


DAROVI DJEDA BOŽIĆNJAKA

UREĐENJE CESTE KROZ BLAŽIĆE

P

lanira se uređenje ceste kroz Blažiće od raskrižja sa LC 58047 - naselje Stupari prema Blažićima u dužini od 260 m. Prometno gledajući dobit će se stambena ulica širine 5,5 m sa obostranim pješačkim pločnicima po 1,5 m i na taj način osigurat će se sigurnost u prometu pješaka i vozila.

P

rigodni božićni darovi i ove godine bit će podijeljeni najmlađoj i najstarijoj populaciji na području Općine Viškovo. Podjela paketa za starije osobe od 75 godina i teško bolesne počela je 1. prosinca. Podijeljeno je 550 paketa, koje su mještanima dostavile aktivistice Crvenog križa Viškovo. Poklon paketi sadrže: ulje PVC 1/1 biljno, cedevita 1/2 kg, napolitanke 500 g, bar caffe 100 g, šećer 1 kg, juice 1/1, knaip kava 250 g, kuhinjska krpa, bomboni mentol 100 g.

P

rigodne darove očekuju i najmlađi, a kao i svake godine njih će darovima obradovati Djed Božićnjak, koji će posjetiti vrtiće na području općine i osnovnu školu, dok će ostaloj djeca, na temelju prethodnih prijava, darove podijeliti na prigodnoj zabavi. PLAN RADA I ČIŠĆENJE DIMNJAKA AI UREĐAJA OPĆINE VIŠKOVO (7. 12. 2009. - 25. 01. 2010.)

Područje Marinići: • Turkovo, Pehlin, Plaši, Lučinići; dani: 7., 8. i 9. 12. 2009. • Lučinići, Straža; dani: 10., 11. i 12. 12. '09. • Marinići draga, Mučići; dani: 14., 15., 16. i 17. 12. 2009. • Stupari, Petrci, Blažići; dani: 14., 15. i 16. 12. 2009. Područje Viškovo: • Viškovo, Vozišće; dani: 17., 18., 19., 21. i 23. 12. 2009. Područje Mladenići: • Mladenići, Trtni, Bujki, Biskupi, Brtuni; dani: 28., 29., 30. i 31. 12. 2009. te 4. i 5. 01. 2010. Područje Saršoni: • Benčani, Skvažići, Saršoni, Lučinići; dane: 6., 7., 8. i 9. i 11. 01. '10. • Zorzići, Globići, Klići, Ronjgi, Marićeva draga; dani: 12., 13., 14. i 15. 01. 2010. Područje Kosi: • Ferenci, Kosi; dani: 16., 18., 19., 20. i 21. 01. 2010. Područje Marčelji: • Marčelji, Melišća, Vršak; dani: 22., 23. i 25. 01. '10. Područje Marinići: • Štefani, Trampov breg, Bezjaki; dani: 7., 8., 9. i 10. 12. 2009. Područje Viškovo: • Kapiti, Donji Jugi, Gornji Jugi; dani: 11., 12., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. 12. 2009. • Furićevo, Juraši, Široli, Brnasi, Dovičići; dani: 21., 22., 23., 28., 29., 30. i 31. 12. '09. Područje Sroki: • Pešćići, Kulići, Valjani, Donji Sroki; dani: 4., 5., 6., 07., 08., 09. i 11. 01. 2010. • Gornji Sroki, Mavri; dani: 12., 13., 14., 15., 16., 18. i 19. 01. '10. Područje Marčelji: • Ilovica, Vrtača, Pogled; dani: 20., 21., 22. i 23. 12. 2009. Dimnjačarska radnja "PAUN" Mome Paunovski, KRK,

Glasnik Općine Viškovo br. 66

Procjena investicije iznosi 1.025.000 kn. S ovim rješenjem poboljšat će se dio obilazne trase Marinići - centar Viškova.

ADAPTIRANA PROSTORIJA CRVENOG KRIŽA U MLADENIĆIMA

N

a objektu Crvenog križa u Mladenićima, u prostoru tlocrtne površine 23,36 m2 izvedeni su slijedeći radovi: demontiran je pod od oštećenog laminata, te plafon od drvene lamperije koja je bila oštećena od dugotrajnog prokišnjavanja krova. Sa tri vanjska zida otlačena je žbuka, postavljena hidroizolacija zidova, te završno oblaganje knauf vlagootpornim pločama koje se ventiliraju. Na plafon prostora postavljene su Amstrong ploče tip Cortega, uz prethodnu postavu daščanog poda i termoizolacije debljine 10 cm. Staru rasvjetu od jednog rasvjetnog mjesta zamjenili smo sa 5 armatura 4x18 W. Na podove je postavljena kvalitetna keramika, zidovi su oličeni uz prethodnu pripremu površina. Prostor se ventilira prirodno, te pomoću jednog ventilatora.

DEZINSEKCIJA D.O.O. • Novi koncesionar za obavljanje komunalne djelatnosti crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama Temeljem Odluke Općine Viškovo je od 7. 09. 2009. godine Dezinsekcija d.o.o. Rijeka je novi koncesionar za obavljanje komunalne djelatnosti crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama. Cijena usluge iznosi 84,49 kn/m3, bez PDV-a, odnosno 103,92 kn/m3 s uključenim PDV-om. Usluga se obavlja vakuum cisternom kapaciteta 5 m3. Za narudžbu je potrebno nazvati na broj tel. 506 920 ili 098 259 407. Pored usluge pražnjenja septičkih jama možemo ponuditi i uslugu pročepljivanja kanalizacijskog cjevovoda.

9


P L A N Z I M S K E S LU Ž B E PRIORITETI POSIPAVANJA I ČIŠĆENJA SNIJEGA NA NERAZVRSTANIM PROMETNICAMA U OPĆINI VIŠKOVO ZA 2009./2010.

10 10

Glasnik Gl G llaaassni snniik O Op Općine pććiine pći ine ne V Viškovo iškkoovo iš ovo vo bbr br. r. 66 66


Iz rada VMO Marčelji

USUSRET NOVIM AKTIVNOSTIMA Poštovani mještani, Aktivnosti u proteklom razdoblju možemo podijeliti u dva smjera, na komunalne aktivnosti te na društvena događanja. Na sastancima s općinskim načelnikom pokušavamo realizirati naše započete aktivnosti, a prvenstveno se to odnosu na izgradnju okretišta autobusa na Pogledu, te renoviranja stare škole i ograđivanja košarkaškog igrališta. Nažalost ponovno moram pozvati naše mještane da utječu na svoju djecu da ih upozore da ne uništavaju imovinu koja je namijenjena općem dobru, a posebno se to odnosi na dječja igrališta koja neodgovorni pojedinci redovito devastiraju. Prema inicijativi mještana nastaloj na ideji o postavljanju simbola Halubajskog zvončara na našem području, pristupili smo izradi skulpture Halubajskog zvončara koja će biti postavljena u ulici Ilovca uz glavnu prometnicu na ulazu u Savjet mladih Općine Viškovo

Marčelji. Prema skici akademskog slikara Dalibora Laginje dali smo izraditi skulpturu Halubajskog zvončara koja će službeno biti predstavljena mještanima na dan održavanja 6. smotre mićeh zvončari pul Marčeji 23. siječnja 2010. godine. I ove godine tradicionalno smo obilježili Martinju sa 30-ak izlagača domaćih vina. Uz stručnjaka koji je ocijenio vina, proglašena su i najbolja mlada vina, a to su vina Zvonimira Lončara, Zdravka Štefana i Miljenka Vlaha. Nakon službenog dijela upriličena je zakuska uz frigane slane i svježe ribe te kuhani krumpir. Ujedno zahvaljujem gostioni "Ferdinand" koji su nam na najbolji način pripravili slane ribe. Da proslava Martinje potraje dugo u noć potrudili su se muzikanti. Kao i svake godine u prosincu VMO Marčelji za najmlađe organizira predstavu u izvođenju "Ri teatra Kalvarija" - ove godine je to Zubić Vila. Svim našim mještanima želim,

Čestit Božić i blagoslovljenu Novu godinu! Josip Begonja

UKLJUČIVANJE MLADIH U JAVNI ŽIVOT

Humanitarni košarkaški turnir na parkiralištu Milihovo

S

avjet mladih Općine Viškovo savjetodavno je tijelo Općinskog vijeća Općine Viškovo koje je osnovano s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život Općine. U okviru svog djelovanja Savjet mladih raspravlja o pitanjima značajnim za rad Savjeta mladih kao i o pitanjima iz djelokruga rada Općinskog vijeća koja su od interesa za mlade. Što smo radili u 2009. godini? Sukladno Programu rada u 2009. godini zabilježene su sljedeće aktivnosti Savjeta mladih Općine Viškvo: - Održali smo edukativno predavanje s temom „Nasilje među mladima i konstruktivno rješavanje sukoba“, predavač je bila prof. defektolog Zorica Janković. Predavanje je održano u mjesecu travnju u suradnji s Osnovnom školom „Sv. Matej“. - Organizirali smo druženje svih Savjeta mladih s područja Primorsko-goranske županije u organizaciji Savjeta mladih Općine Matulji – putovanje u Gardaland – lipanj 2009. - Organizirali smo koordinaciju svih Savjeta mladih Primor-

Glasnik Općine Viškovo br. 66

Posjet Savjetu mladih Općine Čavle sko-goranske županije povodom manifestacije „Matejna 2009“ u Općini Viškovo, na kojoj su razmijenjena iskustva i neka razmišljanja. - Savjet mladih uključuje se u brojne programe humanitarnog karaktera, pa smo tako organizirali košarkaški turnir pod nazivom „Košarka za sve“ – donacija za kupnju košarkaškog koša djeci s poteškoćama u razvoju. - Redovito surađujemo s ostalim organizacijama Savjeta mladih (Matulji, Čavle...) - U mjesecu prosincu u Domu hrvatskih branitelja održan je koncert humanitarnog karaktera grupe „Bravis band“. U 2010. godini Savjet mladih nastavit će i dalje aktivno djelovati, te pritom istraživati potrebe mladih u društvu s ciljem utvrđivanja njihovog položaja u društvu i pronalaziti načine kako bi se taj položaj poboljšao. Mladima Općine Viškovo kao i starijim sumještanima želimo mnogo sreće, zdravlja i ljubavi u nadolazećoj 2010. godini., te ugodne Božićne blagdane.

11


UDRUŽENJE OBRTNIKA VIŠKOVO-KASTAV-KLANA-JELENJE

DESETA OBLJETNICA OBILJEŽENA SVEČANOM SJEDNICOM

U

druženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje održalo je svečanu sjednicu Skupštine 4. prosinca 2009., u Kulturnom domu Općine Jelenje, a povodom obilježavanja desetogodišnjice rada Udruženja. Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje osnovano je u prosincu 1999. godine i jedno je od najmlađih udruženja Obrtničke komore Rijeka. Osnivanje Udruženja, proisteklo je iz želje i potrebe za sagledavanjem zajedničkih potreba, interesa, te potpomaganja daljnjeg razvoja sve većeg broja obrtnika i malih poduzetnika koji djeluju na području četiri jedinice lokalne samouprave. Obim djelatnosti Udruženja, nakon deset godina djelovanja, sve je veći i sudjeluje u svim segmentima života općina Viškovo, Klana i Jelenje, te grada Kastva, ali i šire. Obrtnici organizirani u Udruženju provode mnogobrojne aktivnosti, naglašavajući kako je novouređeni Poduzetnički dom Saršoni, koji je u potpunosti u funkciji od 1. siječnja 2008. godine, postao okupljalište u kojem se razvijaju poduzetnički planovi i ideje, ali ujedno i mjesto druženja i stjecanja prijateljstava. Na Skupštini je predstavljen novi broj "Poduzetničkog eha", tiskanog povodom značajnog jubileja Udruženja obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje. To je list koji obrtnicima daje mogućnost prezentiranja svojih djelatnosti, ali se i trudi biti informativan i zanimljiv svakom čitatelju. Prosinac je mjesec darivanja i humanosti, pa je Udruženje obrtnika organiziralo humanitarnu akciju u kojoj se prikuplja financijska potpora obitelji Kaurin iz Dražica za njihovu teško bolesnu kći Dajanu. Za vrijeme Skupštine upriličena je humanitarna tombola, a prikupljen prihod je uručen obitelji.

Djelovanje Udruženja obrtnika i nadalje će biti usmjereno na stvaranje što boljih uvjeta poslovanja za obrtnike, na produbljivanje suradnje prije svega s predstavnicima lokalne vlasti u regiji u kojoj djelujemo, kao i institucijama u Republici Hrvatskoj, te na zaštitu prava i interesa obrtnika na svim razinama.

NATJEČAJ ZA NAJBOLJE MAŠKARAN POSLOVNI PROSTOR

U

druženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje u mnogobrojna maškarana događanja uključuje se i ove godine natječajem za najbolje maškaran poslovni prostor na području triju općina – Viškova, Jelenja i Klane, te grada Kastva. Svi obrtnici i poduzetnici koji prigodno, u duhu tradicije našeg kraja, urede svoje poslovne prostore, te prijave se u Udruženje obrtnika, na broj telefona: 057/297-926 ili putem maila udruzenje.obrtnika@vip.hr biti će u oštroj konkurenciji za vrijedne nagrade. Rok za prijave je 8. 02. 2010. Komisija će obići i fotografirati prijavljene poslovne prostore, te će u sklopu manifestacije paljenja Pusta u Viškovu, 16. 02. 2010. biti proglašeni oni najbolji.

Piše: Nina Dukić

Likovna radionica i anti-stres program

OPUŠTANJE KROZ UMJETNOST • Četiri grupne prodajne izložbe i nekoliko samostalnih izložbi polaznika radionice - potvrda su kvalitetnog rada i poticaj za daljnjim stvaranjem Kako bi se naši obrtnici i poduzetnici barem nakratko udaljili od svakodnevnih briga i poslova, Udruženje obrtnika organiziralo je anti-stres program koji se pokazao vrlo uspješnim i zanimljivim našim poduzetnicima, obrtnicima, ali i njihovim obiteljima. Likovna radionica za odrasle počela je s radom u siječnju 2008. godine. Zahvaljujući velikom odazivu osnovane su dvije grupe polaznika. Pod stručnim vodstvom profesorice likovne umjetnosti Zdenke Cetina grupe su se sastajale jednom tjedno. Prvi rezultati likovne radionice bili su vidljivi već nakon nepuna tri mjeseca rada, u okviru obilježavanja manifestacije "Dani Općine Viškovo". U Poduzetničkom domu Saršoni, Udruženje obrtnika organiziralo je izložbu radova likovne radionice, koja je bila izuzetno dobro posjećena.

hnike kojima će se posvetiti. Polaznici tečaja s radošću ističu organizaciju četiri grupne prodajne izložbe i nekoliko samostalnih, a trenutno svoje radove izlažu po ugostiteljskim objektima. Tijekom ljetne pauze slikari – amateri nisu mirovali, već su sudjelovali na ljetnim likovnim radionicama na Trsatu, u Kastvu i Kostreni.

Ove godine u mjesecu rujnu upisana je treća generacija početnika koji žele iskušati svoje slikarske sposobnosti i naučiti kako pravilno crtati i slikati, te izraziti svoju kreativnost. Svakako treba naglasiti kako smo uočili veliki interes polaznika od početka tečaja, pa tako s radošću ističemo da je prva grupa koja je počela s radom i dalje u punom sastavu. Oni su osnove crtanja i slikanja svladali, te sada sami biraju tehnike i motive, a voditeljica im pristupa individualno. Druga grupa ove godine ponavlja osnove slikarstva koje su naučili tijekom prve godine učenja, te individualno biraju te-

U sklopu djelovanja organizirali su i edukativni izlet u Grad Grobnik, gdje je bila postavljena izložba svjetski priznatih umjetnika, te se educirali, družili i zabavili. Planiraju i dalje organizirati posjete izložbama, ali i sami ih organizirati, pa tako već sada rade na određenim prigodnim motivima. Radovi će biti prikazani na nekoj od sljedećih izložbi. Ukoliko i vi želite osloboditi svoju reativnost, družiti se i zabavljati, ponešto naučiti, a niste nam se priključili ove godine, svakako to učinite iduće. S nestrpljenjem Vas očekujemo!

12

Glasnik Općine Viškovo br. 66


Ustanova "Ivan Matetić Ronjgov" - u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci

PREDSTAVLJENA 15. ZBIRKA

"ČAKAVČIĆI PUL RONJGI"

U

utorak, 24. studenoga 2009. u prepunoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Rijeka svečano je predstavljena 15. zbirka literarnih radova učenika Primorsko-goranske županije "Čakavčići pul Ronjgi 15". Nakon uvodne riječi ravnatelja Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" Darka Čargonje zbirku su predstavile urednice pjesnikinje Cvjetana Miletić i Zdravka Žeželić Alić. Nagrađane radove pročitali su mladi autori, a u glazbenom dijelu programa koji je vodila Nina Dukić, posebno zanimljivo bilo je čuti izbor pjesama s Dječjeg festivala »Kvarnerić« ‘09. Na ovogodišnji, petnaesti natječaj za literarna ostvarenja na čakavskom jeziku, u organizaciji Ustanove “Ivan Matetić Ronjgov”, pristiglo je mnoštvo radova: čak 482 dječjih radova čakavske poezije i proze, koji su djelo 326 učenika. U njihovom stvaranju usmjeravalo ih je i savjetovalo 88 voditelja-mentora. Odazvalo se 44 osnovnih i područnih škola s područja Primorsko-goranske županije. Prosudbena komisija od tri člana, u sastavu: Cvjetana Miletić, Zdravka Žeželić-Alić i Ljubomir Stefanović, imala je težak zadatak odabrati najuspješnije radove. Nagrađeni su sljedeći učenici: u kategoriji učenika mlađih razreda, 1. nagradu je dobila je Emily Brumnić (2. r., PŠ “Brseč”) za pjesmu Čeper, dodijeljene su tri 2. nagrade: Roberta Šabalja (3. r., OŠ “Gelsi”) za pjesmu Dijalektalni multipraktik, Kalista Pohl (1. r., OŠ “Vladimira Nazora”) za pjesmu Božić i Lea Hviždalek (4. r., PŠ “Šmrika”) za pjesmu Moje mesto, dok 3. nagradu dijele Makso Frančišković (4. r., PŠ “Praputnjak”), za pjesmu Va mojoj kuće vavik neč fali, Mateo Šepić (1. r., PRO “Rukavac”), za pjesmu Daž, Enea

Abramović (2.r., OŠ “Turnić”), za pjesmu Jaglac te Anastazija Božić (3. r., OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić”). U kategoriji učenika starijih razreda, prvu nagradu osvojio je Mateo Kirinčić (8. r., PŠ “Dobrinj”), sa pjesmom Čovik z mora, tri druge nagrade dobili su Mate Mrša (5. r., OŠ “Sveti Matej”), za pjesmu Oreh, Gea Ujčić (7. r., OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić”) za pjesmu Lanterna te Leo Brdar (8. r. OŠ “Vladimir Gortan”) za pjesmu Stomorina, dok su treću nagradu osvojili Bruno Štefančić (8. r., OŠ “Vladimir Gortan”) za pjesmu Užanci, Mateo Matušan (6. r., OŠ “Maria Martinolića”) za pjesmu Jesen, Andrea Domijan (7. r., OŠ “Kraljevica”) za pjesmu Kirska mlikarica te Damjan Francetić (7. r. OŠ “Fran Franković”) za pjesmu Bez inspiracije. Dvije Ekološke nagrade dobili su Leo Brdar (8. r. OŠ “Vladimir Gortan”) za pjesmu Primorske minijature, te grupa učenika 3. i 4. razreda PŠ “Kukuljanovo” za pjesmu Moderno življenje dok su učenici OŠ “Škurinje” (Ana Jelinić, 1. r., Michella Galich 1. r. i Veronika Rigović, 1. r.), osvojili Skupnu nagradu za pjesmu Ča je jubav?. Zbirka je obogaćena i radovima učenika likovnih radionica, a čast da ukrasi naslovnicu ovogodišnje zbirke pripala je radu učenice Emilly Komadina, 4. razred OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica.

U RONJGIMA OBILJEŽENA 150. OBLJETNICA ROĐENJA GLAZBENOG VELIKANA MATKA BRAJŠE RAŠANA

IME VAŽNO I ZA

NAJSTARIJU POVIJEST HRVATSKOG STVARANJA • I ovom prilikom posebno je naglašeno da je Matko Brajša Rašan, otac Istarske himne, značajna ličnost čiji je opus nažalost još uvijek nedovoljno istražen

P

ogovorom o melografu i skladatelju Matku Brajši Rašanu, održanom 24. listopada u glazbenoj slušaonici Spomendoma Ivana Matetića Ronjgova u Ronjgima, obilježena je 150. obljetnica njegova rođenja (Pićan, 11. XII. 1859. – Zagreb, 5. IX. 1934.). Bio je to treći u nizu pogovora održanih u organizaciji Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, posvećen, kako je i ovom prigodom naglašeno, još uvijek nedovoljno istraženom hrvatskom glazbenom velikanu. Nakon uvodne riječi ravnatelja Ustanove Darka Čargonje, prof. o životu i radu Matka Brajše Rašana govorila je Lovorka Ruck, prof., dok je središnji dio Pogovora predstavljalo predavanje mr. sc. Mirjane Veljović na temu Melografski rad i harmonizacije Matka Brajše Rašana. U drugom dijelu Pogovora o Duhu narodnog preporoda u glazbi Matka Brajše Rašana, govorio je mr. sc. Darinko Munić. - Istarski glazbeni velikan Matko Brajša Rašan glazbeničko

Glasnik Općine Viškovo br. 66

djelovanje posvetio je svome rodnom poluotoku (iz ljubavi prema rodnom kraju uzima si pridjevak Rašan, po rijeci Raši), naglasila je u uvodničarskoj temi Pogovora voditeljica Lovorka Ruck, prof. Nažalost, cjelokupna Brajšina ostavština nije sačuvana, dio ostavštine pohranjen je u Institutu za etnologiju i folkloristiku Zagreb, a jedan mali dio pohranjen je i u Ustanovi Ivan Matetić Ronjgov. Pored sakupljanja narodnih popijevki Brajša, iako glazbeno samouk, prionuo je i harmonizaciji, kao i umjetničkoj obradi pučkih melodija. O melografskom radu i harmonizacijama Matka Brajše Rašana nadahnuto je govorila mr. sc. Mirjana Veljović. Izuzetan značaj njegova rada potvrđuje zbirka, od 50 što duhovnih što crkvenih zapisa, objavljena 1910. godine u Puli pod nazivom Hrvatske narodne popijevke iz Istre. Osim što donosi prvo sustavnije bilježenje folklornog dvoglasja, koje je zbog specifičnosti tonske građe u glazbenim krugovima onog vremena predstavljalo svojevrsni glazbeni kuriozitet, ujedno je i prva zbirka folklornih zapisa s istarsko-primorskog područja. Posebnu pažnju publike, većinom učenika Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Rijeke privukla je upravo stručna analiza Brajšinih zapisa tonske strukture napjeva, te paralelna usporedba s njegovim glazbenim nasljednikom Ivanom Matetićem Ronjgovom i tzv. istarskom ljestvicom, što je mr. sc. Mirjana Veljović vrlo znalački i stručno približila mladim generacijama.

13


ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR MARINIĆI

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA N

a izbornoj skupštini udruge 6. studenoga 2009. u Domu u Marinićima funkcija predsjednice zbora i u predstojećem mandatu povjerena je gospođi Ljerki Prpić. Za podpredsjednicu ponovno je izabrana i Branka Stipetić, te tajnicu Bosiljka Tibljaš. U izvršni odbor izabrane su: Ljerka Prpić, Branka Stipetić, Sonja Filčić i Elvira Ban. U kratkom izvješću o radu udruge tijekom protekle godine predsjednica Ljerka Prpić posebno se osvrnula na gostovanje zbora na međunarodnoj smotri zborova u San Marinu, na kojem je nastupilo dvadeset i pet zborova iz

devet europskih zemalja. Zapažen nastup na smotri potvrdio je potrebu da zbor i ubuduće ostvaruje barem jedan godišnji nastup u inozemstvu. Ostvareni planovi Planovi koje su članice zbora zacrtale i ostvareni su – uz tradicionalnu izložbu ručnih radova u povodu Matejne, koja je ove godine održana pod sloganom Stare slike iznad kreveta zbor je sudjelovao na svim događanjima na području naše općine od svečanih polaganja vijenaca do koncerata, a zabilježeni su i nastupi izvan granica općine, tako da su ostvarile jedanaest javnih nastupa, tri nastupa u Italiji i San Marinu i 14 iz-

van područja naše općine, a očekuju ih još nastupi u Čavlima, Ravnoj Gori, Cerniku, Domu na Kantridi te Božićni koncert na Marinićima. Kao primjer posebno uspješne suradnje naglašeni su nastupi zbora sa članovima zbora Karezin. Riječima podrške u daljnjem radu članovima skupštine obratili su se zamjenica općinskog načelnika Sanja Udović i član Općinskog vijeća Damir Petrc. Kao kulturno-umjetnički dodatak zbor je otpjevao nekoliko pjesama, a skupština je završila prigodnim druženjem.

OSVRT NA RAD KUD-A „HALUBJAN“

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO N

a izbornoj skupštini udruge održanoj 5. svibnja 2009. godine, izabrano je novo rukovodstvo: za predsjednika je imenovan Goran Vuković, za dopredsjednicu Mirela Biro, tajnicu Jelena Dragović. Upravni odbor izabran je u sastavu: Zoran Badjuk, Goran Vuković, Mirela Biro, Bruno Bezjak, Merica Grdinić-Žic, Milivoj Mladenić, Branka Pleše, Nives Prša, Ljiljana Sladonja, Ozren Štefan i Bojan Tuhtan. Nadzorni odbor čine: Jelka Đurić, Sanja Pernar i Nada Vidas, a blagajnica je i dalje Vesna Brnčić.

Mješoviti zbor trenutno broji 30 članova. Pod ravnanjem dosadašnjeg maestra Zorana Badjuka i stručnom pripomoći maestra Vinka Badjuka, zbor je s različitim repertoarom pjesama, od popularne glazbe do čakavskih, narodnih i klapskih pjesama nastupao na svim važnijim manifestacijama na području Općine Viškovo (Dan općine, Matejna '09), ali i šire: u lipnju, na Danima pastrva u Moravicama, u srpnju,

14

U PRIPREMI

na županijskom susretu umirovljenika u Park šumi Golubinjak, u rujnu, na Danima šljiva u Brod Moravicama, u listopadu, povodom Dana umirovljenika, u domu umirovljenika na Marinićima i na Bundevijadi u Vrbovskom. Završetak godine mješoviti pjevački zbor KUD „Halubjan“ provodi aktivno uvježbavajući božićne i novogodišnje pjesme zbog skorašnjih nastupa, te prikupljajući dokumentaciju o radu pjevačkog zbora u proteklih 100 godina, zbog izdavanja monografije Zbora. Probe zbora održavaju se utorkom i petkom od 20 do 22h, pozivamo i sve ljude dobre volje i želje za pjevanjem i druženjem da se odazovu na naše probe, postanu član našeg zbora i nastave se družiti s nama kroz pjesmu i ugodnu atmosferu. Ugodan Božić te sretnu i raspjevanu 2010. godinu žele vam pjevači KUD-a „Halubjan“!

MONOGRAFIJA ZBORA Molimo sve mještane, a posebno bivše članove i članove njihovih obitelji, koji imaju dokumente, fotografije, zapis ili usmeno saznanje o radu pjevačkog zbora od 1909. godine do danas, da ih donesu na posudbu u prostorije KUD-a (preko puta OŠ „Sv. Matej“, ispod knjižnice) u vrijeme održavanja proba ili da se jave na broj mob. 091/597 30 83 (predsjednik zbora).

Glasnik Općine Viškovo br. 66


Ljudi iz našega kraja: Josip Lučić Botrin - jedan od počasnih članova Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" i autor brojnih tekstova posvećenih svome rodnom kraju - Marčeljima

ŽIVOTNI IZAZOV PROSVJETNO-PEDAGOŠKI RAD P

isati o rodnom kraju i ljudima koji su ga obilježili poseban je izazov. Ipak, malo je zapisa o povijesti Halubja i područja koje danas obuhvaća područje općine Viškovo. Najvrijedniji zapis svakako predstavlja knjiga Kastavština Ive Jardasa, koji je nevjerojatnom preciznošću bilježio običaje svoga rodnoga kraja. Jedan od malobrojnih čiji će zapisi o Marčeljima ostati sačuvani je Josip Lučić Botrin. I iako ga je životni put odveo daleko od svoga rodnoga mjesta odlaskom u mirovinu sve se češće prihvaćao pera bilježeći i objavljujući svoje tekstove u raznim publikacijama – Glasniku Općine Viškovo i drugim edicijama. Počasni član Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, jedan je od njezinih začetnika, cijeli život posvetio je prosvjetno-pedagoškom radu, istovremeno nastojeći da se očuvaju običaji i tradicija kraja iz kojega je potekao. Međutim, malo je poznat njegov profesionalni i volonterski rad o kojemu svjedoče brojna priznanja. Ipak, sjećanja na ta vremena još su uvijek vrlo živa: - Vrijeme mog rođenja 10. svibnja 1928. godine u Marčeljima mogla bi se nazvati međuratnim, jer je zapravo to bio predah između dva svjetska rata u kojem je život ljudi u ovom istočnom

dijelu Kastavštine, okruženom i žicom zapriječenom talijanskom granicom bio težak do nepodnošljivosti. Glavni i gotovo jedini oslonac za preživljavanje bio je krševiti okoliš na kojem ni trava nije mogla izrasti, jer su je brojne krave popasle čim je u rano proljeće počela nicati. U takvom ozračju odvijalo se moje odrastanje i školovanje koje se okončalo završetkom Delavske škole u Kastvu, 1942., u drugoj godini talijanske okupacije. Umjesto praktičnog osposobljavanja u krojačkom zanatu, koji sam odabrao tijekom dvogodišnjeg školovanja u Delavskoj školi, morao sam napustiti svoj dom koji su talijanski fašisti zapalili i uključiti se u antifašistički oslobodilački pokret. Nakon rata vaš je životni tijek krenuo sasvim drugim putem?

- Izmijenjene društveno-političke okolnosti nakon završetka Drugog sv. rata omogućile su mi nastavak školovanja u ponovno otvorenoj Učiteljskoj školi u Kastvu. Diplomirao sam i stekao zvanje učitelja u prvoj generaciji ove škole i nakon svega nekoliko dana raspoređen na rad u Osnovnoj školi Rapavel u ondašnjem Kotaru Poreč. Kako je izgledao rad učitelja u poslijeratnim danima?

- Prostor za rad bio je u podrum jedne seoske kuće. Iznad te učionice s daščanim stropom stanovala je obitelj vlasnika kuće. U toj polumračnoj prostoriji bile su u dva reda složene klupe, školska ploča i računalo i ništa drugo. Često se prisjetim okolnosti u kojima sam se našao sa tek navršenih 18 godina, sa skromnim općim i pedagoškim obrazovanjem, bez priručnika, udžbenika i bilo kakvog drugog pomagala za rad s djecom. U poratnoj neimaštini bio sam i bez garderobe i drugih svakodnevnih potrepština. Jedino čime sam mogao prevladati zatečene okolnosti bio je mladenački entuzijazam. Nakon kraćeg vremena mog učiteljevanja došao mi je u kontrolni i savjetodavni pregled kotarski referent za Josip Lučić Botrin ispred škole u Barbanu u kojem je Ivan Matetić Ronjgov bio učitelj prve školske godine prošlog stoljeća

Glasnik Općine Viškovo br. 66

prosvjetu iz Poreča, Franjo Mladenić, Maretin (rodom iz Viškova) i u kontrolnu školsku knjigu upisao: Škola se nalazi u privatnoj zgradi, djelomično je opskrbljena drvima, peć je dobra, namještaj postoji, potreban je ormar. Od pomagala ima ploču i računalo. Učenici polaze školu dosta neredovito, jer ima deset učenika koji nikako ne dolaze u školu. Novoimenovani učitelj Lučić Josip snašao se u radu. Radi s voljom, nastoji sam naći pomagala za rad. Drugarski se odnosi spram djece, ima nade da će uspjeh biti polučen. Učitelj ima sobu u privatnoj kući, hranu prima redovito u prvoj polovici mjeseca. Ovdje bi još trebalo dodati da se učitelj u stanu grije uz ognjište, i uz svjetlo plamena na ognjištu se priprema za rad s djecom. Tada gotovo niti jedna kuća nije imala drukčije grijanje. Nakon kraćeg rada u Rapavelu premješten sam u Osnovnu školu Šterna u Kotaru Buje. Ugodno sam bio iznenađen kad sam nakon podužeg vremena dobio zahvalnicu povodom 35. obljetnice oslobođenja zemlje i osnivanja narodnih škola u slobodi za svestrani pionirski rad na području Bujštine u razdoblju prvog poratnog desetljeća. Jednu školsku godinu radio sam i u školi Barban. Nakon dvogodišnjeg prekida rada u prosvjeti imenovan sam na dužnost ravnatelja Brodograđevne škole i đačkog doma u Kraljevici, a nakon jedne školske godine vraćam se na rad u osnovnu školu i to u Studenu, nakon koje sam bio ravnatelj i škole Brešca. U Rijeku odlazim na mjesto referenta za školstvo, kulturu i sport u Općini Zamet. Općina Zamet donijela je još 1960. godine rješenje za osnivanje Škole za odgajatelje u Kastvu. Čast otvaranja nove škole pripala mi je 5. rujna 1951. godine. Bila je to druga škola za od-

15


gajatelje u Hrvatskoj. U prvoj generaciji upisano je pedeset učenika, od kojih je 40 imalo domski smještaj. Škola u Kastvu djelovala je do 1965. godine, kada je premještena u Rijeku, čime je prekinuta pedagoška uloga Kastva u hrvatskom školstvu. Nakon spajanja triju gradskih općina deset godina bio sam ravnatelj OŠ Nikola Tesla u Rijeci. Škola je tada bila vježbaonica Pedagoške akademije, ali i jedna od deset eksperimentalnih škola u Hrvatskoj. Uz usku suradnju i pomoć Zavoda za školstvo Republike Hrvatske u školi su se provodili brojni projekti za unapređenje pedagoške prakse. Bila je to i prva škola u Rijeci koja je dobila Nagradu grada Rijeke. Timovi u kojima sam sudjelovao organizirali su programske zadatke u cilju općeg i gospodarskog razvoja na prostoru Općine Rijeka. Posebno ističem da je uz sudjelovanje omladinskih radnih brigada započela, i većim dijelom dovršena izgradnja vodovodne mreže u kastavskim naseljima, što je bitno izmijenilo životne uvjete na ovom prostoru. Bio sam i pokretač za osnivanje inicijativnog odbora koji se sastao u vrlo velikom sastavu iz svih kastavskih mjesnih zajednica u Kastvu 1975. godine i donio odluku za pokretanje svih neophodnih radnji za izdavanje Zbornika Kastavštine. Njegov prvi broj objavljen je 1978. godine. Zbornik nastavlja sa izlaženjem i danas, ali sadržajno ne obuhvaća prostor kojem je namijenjen. Svoje aktivnosti usmjerili ste i na rodni kraj, Spomen-dom u Ronjgima?

- Nešto više od trideset godina aktivno sam surađivao i sudjelovao u razvijanju brojnih aktivnosti Društva, odnosno Ustanove, kasnije sam i kao umirovljenik nastojao biti aktivno uključen u mnoga zbivanja u Rijeci i svom halubajskom kraju. Radni vijek završio sam kao voditelj Zavoda za zapošljavanje u Rijeci. Više slobodnog vremena omogućilo mi je da objavim i neke zapise o svom zavičaju u Glasniku Općine Viškovo, pa i nekim drugim edicijama. Doris Brusić

16

Humanitarnom akcijom OŠ „Sveti Matej“ Viškovo pridružila se projektu UNICEF-a

ŠKOLE ZA AFRIKU

U sklopu UNICEF-ovog projekta Škole za Afriku djelatnici, učenici i učitelji OŠ „Sveti Matej“ mnogobrojnim humanitarnim akcijama i aktivnostima prikupljaju financijska sredstva kojima će se djeci afričkih zemalja (ove godine prikupljeni se novac odvaja za Ruandu) omogućiti sretnije djetinjstvo i kvalitetnije školovanje.

U

čenici su uz pomoć svojih učitelja izradili štedne kasice u koje izdvajaju novac ušteđen ili prikupljen za djecu Afrike, a svoju, već prema tradiciji škole razvijenu ekološku svijest, usmjerili su k istom cilju pa marljivo prikupljaju plastičnu ambalažu i stari papir a dobivena novčana sredstva odvajaju za svoje afričke prijatelje.

Središnja aktivnost ovog projekta održana je 21. studenoga u sportskoj dvorani u Viškovu na kojoj su se učenici petih, šestih, sedmih i osmih razreda međusobno natjecali u raznovrsnim štafetnim igrama i pritom je svaka ekipa nosila ime jedne afričke države. Na tribinama su ih bodrili brojni navijači – učenici, njihovi roditelji, ali i svi ostali koje je zainteresirala ova akcija te su kupnjom ulaznice podržali akciju.

Svoja sportska umijeća pokazali su i učitelji koji su za kraj odigrali odbojkašku utakmicu i time razveselili svoje učenike. Nakon gotovo tri sata, koliko je trajala ova sportska manifestacija, učenicima pobjedničkih ekipa podijeljene su zaslužene diplome. Duh dječjeg zajedništva Toga dana svi smo imali jedan cilj – kupnjom ulaznica pomoći onima kojima je pomoć potrebnija nego nama, a srčanim natjecanjem i glasnim navijanjem za afričke ekipe probuditi duh dječjeg zajedništva i iskrene humanitarnosti. Od srca hvala svima koji su se uključili u ovaj naš projekt koji se nastavlja, jer naša škola ima još ideja i načina kako otvoriti svoje srce onima koji nas trebaju. U prosincu ćemo tako svoje aktivnosti usmjeriti izradi i prodaji blagdanskih čestitki i ukrasno-uporabnih predmeta, a našu ćemo školsku božićnu priredbu tematski povezati s djecom u Africi kojima pomažemo i čije živote nastojimo uljepšati. Danijela Bartolović, učiteljica Nije izostala ni podrška publike

Glasnik Općine Viškovo br. 66


PUTOVANJE KROZ VRIJEME Radionica ručnog uvezivanja knjiga

Knjižnica Halubajska zora

U

subotu, 24. listopada, u čitaonici Narodne knjižnice Halubajska zora u Marinićima, u povodu Mjeseca hrvatske knjige, održana je radionica ručne izrade uvezivanja knjiga kako se to radilo u Guttenbergovo doba (15. st.). Sudjelovalo je petnaestak ljubitelja knjige koji su subotnje prijepodne proveli u izradi uvezivanja knjižica s logotipom knjižnice, a sve pod stručnim vodstvom Igora Kužnika, specijaliste knjigoveže i vlasnika Libre Autentice – Rokodelskog umetnosnog obrta. Sudionici su knjižnicu napustili obogaćeni novim iskustvom i spoznajom koliko je truda potrebno u izradi jedne knjige. Knjižice izrađene svojom rukom ovaj puta mogli smo, ponijeti sa sobom bez zaduživanja kao trajnu uspomenu na neuobičajenu radionicu.

Uzz ru U ruč uččnu nu izr izradu zraadu zr du u kknjig igge,, u knj kn knj njižn žn nici icci ci u M Mar arriini in n niićim ićim ćimaa priri ggod odn od no o je je po pos p o osstavvllje ljje jena na i izzlo ložžba žb baa an ant ntkv nt kkvi vviitet te ettnih niih n h kkn njig jigga iizz knji ji jiga njiižžno nog n fon fo fonda on o nda da na naše naš aašše kn knj njižnice, nji žniice, al ali i iizz pri p pr rivvaaatne rivat ri ne zbirk rke ke Đ ke Đosii Cet Ce e ina etina et ina in naRo Rom R o om mih iih, h,, pr h prof prof. of. o f..

NA SVEČANOM SVEČA ANOM OTVARANJU MJESECA HRVATSKE KNJIGE A Djelatnice naše Knjižnice prisustvovale su svečanom otvaranju Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici u Pazinu, gradu književnosti (spomenimo između ostalih Mathiasa Sandorfa, Jules Vernea, Istrakon, uskoro i projekt Kuća za pisce). Nakon razgledavanja prigodne izložbe 100 godina pazinskog hrama knjige bili smo počašćeni zanimljivim predavanjem Maje Crnić, prof.: Spacegard, mala tijela Sunčeva sustava, prijetnja i šansa. Profesorica Crnić, koja je zaposlena u Znanstvenom edukacijskom centru u Višnjanu kao voditeljica projekta iz eksperimentalne arheologije i arheoastronomije, a u sklopu Hrvatske meteorske mreže vodi meteorsku opažačku stanicu, provela nas je i kroz novu zvjezdarnicu u Tičanu, te kroz živopisni Višnjan

POSJET DJECE DJEČJEG VRTIĆA RIJEKA

U

Mjesecu knjige knjižnicu su posjetila djeca iz Dječjeg vrtića Rijeka. Pročitali smo im priču Klaun, u kojoj su pažljivo slušajući zanimljiv način saznala što i kako se radi u knjižnici. Njihov dar što su ga sami izradili – šarena košarica s voćem i povrćem krasit će policu na našem dječjem odjelu. Nasmiješenih lica napustili su naš kut za najmlađe s obećanjem da će se vratiti s roditeljima i postati naši mali budući korisnici, uslijedio je pozdrav: do čitanja!

BAJKE - BOJANKE PREDSTAVILA AUTORICA TATJANA UDOVIĆ U knjižnici u Marinićima Tatjana Udović uvela nas je u svoj svijet bajke iz slikovnica - bojanki - Plavobradi čarobnjak i Vjerkina Pekara. Učenici 3. raz. OŠ Pehlin s učiteljicom Jasenkom Travalja i djeca iz Dječjeg vrtića Maza bili su oduševljeni zabavnom, zanimljivom i nadasve poučnom susretu s mladom spisateljicom. Mlada glazbenica Ana Antolović predstavila se svojom pjesmom i sviranjem na gitari.

Glasnik Općine Viškovo br. 66

PUTEŠESTVIJE PO TATRAMA

K

njižnicu u Marinićima pohodilo je Planinarsko društvo Viškovo na čelu s predsjednikom Radovanom Brnelićem. U ugodnom okružju posjetitelja i planinara koji su sudjelovali u pohodu na Tatre, Radovan nam je vrlo duhovito, poučno i nadasve zanimljivo dočarao putešestvije po Tatrama u prezentaciji s prekrasnim fotografijama. U godini koja je proglašena godinom astronomije, naši hrabri planinari dosegnuli su ipak dio nebeskih visina u posjećenim planinskim vrhovima.

17


NAŠIH DESET GODINA pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

30. 12. 1999. osnovana Javna ustanova Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska zora sa sjedištem Vozišće 13

• profesionalizacija knjižnične djelatnosti

• zaposlena dipl. knjižničarka kao ravnateljica • 3000 naslijeđenih knjiga od Povjerenstva MH Viškovo

• 42 m2 u zgradi pored OŠ Sveti Matej - potražnja za odgovarajućim prostorom - suradnja s matičnom službom Gradske knjižnice Rijeka - već početkom 2001. potpuno automatizirana cirkulacija knjižne građe u knjižničnom programu Medved - 19. 09. 2003. za obilježavanje Matejne svečano otvorena Središnja knjižnica u Marinićima na 160 m2

• nakon provedene ankete iz Elaborata u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka o smještaju Središnje knjižnice -početkom 2003. započelo uređenje prizemlja Doma Marinići za potrebe knjižnice

• usluga pretraživanja Interneta(ISDN) • redovita nabava knjižne građe sredstvima iz proračuna Općine i Ministarstva kulture

• usluga pretraživanja Interneta(ISDN) • redovita nabava knjižne građe sredstvima iz proračuna Općine i Ministarstva kulture

- nove usluge i novi odjeli 15. 05. 2004. proslavili 100 godinu od osnivanja čitaonice

• 9500 naslova • 790 aktivnih članova

- postavljena spomen ploča na zgradi u centru Viškova, nekadašnjeg prostora 5. savjetovanje za narodne knjižnice u RH, u Lovranu, 2006. g. – predstavljena knjižnica i njene usluge

• prezentacija je i sada vidljiva na

- za Matejnu 2008. Središnja knjižnica proširila se u prostor bivše Privredne banke Zagreb

• za Dan općine 2009. u prostoru bivšeg bankoma-

Internetu naše i Gradske knjižnice Rijeka

ta otvorena nova knjižnična usluga – knjigomat – jedini u PGŽ- trenutačno razdužuje knjižnu građu

- korisnici dobili čitaonicu, a najmlađi svoj zasebni kut - tijekom svih godina posebna briga za djecu kroz raznovrsne aktivnosti

• likovne radionice, pričaonice • akcije besplatnog upisa jednogodišnjaka • posjete škola i vrtića

- od početka 2009. knjižnica ima svoju web stranicu www.halubajska –zora.hr

• pretraživanje knjižnog fonda • rezervacija pojedinih naslova

- HOBI NAŠIH KORISNIKA

• izložbe vezane za maškare u suradnji s udrugama

- svim korisnicima omogućeno izlaganje svojih djela u raznim tehnikama i materijalima

• organiziranje predstava, književnih večeri

DANAS

ČLANOVI

KNJIŽNI FOND BLIZU 29 000 NASLOVA

• PREKO 1600 AKTIVNIH ČLANOVA

ZAHVALA

• zato danas imamo knjižnicu koja predstavlja informacijsko, kulturno središte i ponos je naše općine

- svima koji su svojom voljom, trudom i entuzijazmom uvijek pred sobom imali svijetlu sliku zore

18 8

i ustanovama i naše općine

Glasnik Općine Viškovo br. 66


OPĆINA VIŠKOVO (17. siječnja - 16. veljače)

P U S T 2010

PROGRAM

24. siječanj (nedeja)

17. siječanj (nedeja) - A N T O N J A

Dom hrvatskeh branitelji

Breg Viškovo

16,00 Dečji maškarani tanac uz grupu "Morčić"

16,30 Okupljanje maškar i zabavni program 17,00 Marinićeva muzika

30. siječanj (subota)

17,15 Nastup dečjeh zbori (Halubajčići i Zvona Viškova)

Dom hrvatskeh branitelji 20,30 Pusni tanac uz grupu "Fiesta"

17,30 Predaja općinskega kjuča Pusnemu meštru i maškarami i obešanje pusta Općina Viškovo 20,00 Prijem kandidatkinj za kraljicu Halubajskega karnevala kod općinskega načelnika Dom hrvatskeh branitelji 20,30 Pusni tanac uz grupu "Fiesta" i izbor kraljice Halubajskega karnevala 21. siječanj (četrtak) Knjižnica i čitaonica Halubajska zora i Dečji vrtić „Viškovo“ - Marinići 18,00 „Naše maškari va pasaneh 10 let“ Izložba maškaraneh kostimi Dečjega vrtića “Viškovo“ va pasaneh 10 let

31. siječanj (nedeja) Dom hrvatskeh branitelji 16,00 Dečji maškarani tanac uz grupu "Morčić" 6. veljače (subota) Dom hrvatskeh branitelji 20,30 Pusni tanac uz grupu "Fiesta" 13. veljače (subota) Dom hrvatskeh branitelji 20,30 Pusni tanac uz grupu "Fiesta" 14. veljače – P U S N A N E D E J A Marčeji 08,00 Obahajanje Halubajskeh zvončari

22. siječanj (petak)

15. veljače – P U S N I P U N D E J A K

Boćarija pul Marinić 17,30 Pusni turnir va briškule i trešete (župan, gradonačelnici i načelnici susjednih gradova i općina)

Polazak od Marčeji 08,00 Obahajanje Halubajskeh zvončari 16. veljače (utorak) - P U S T

18,00 Osmi maškarani ženski boćarski turnir

Polazak od Marčeji

21,00 Maškarani tanac uz grupu „Brevis“

08,00 Obahajanje Halubajskeh zvončari

23. siječanj (subota) Marčeji 09,30 Svečano otkrivanje skulpture „Halubajski zvončar“ 10,00 6. smotra mićeh zvončari Dom hrvatskeh branitelji 12,00 Prijem za predstavniki karnevalskeh grup Plodine-parkiralište Milihovo 14,00

Breg Viškovo 16,30 Okupljanje maškar i zabavni program uz voditelje Irenu Grdinić i Maria Lipovšeka 17,00 Proglašenje naj maškaran poslovni prostor 17,30 Zvončarska tombula (drugi del) 18,00 Prihajanje Halubajskeh zvončari

11. HALUBAJSKI KARNEVAL

18,15 Zvončarska tombula (drugi del) 18,30 Paljenje pusta i VATROMET

Va prostore Pikado kluba "Nevera", Dom Marinići 17,00 Maškarani pikado turnir "Crazy cricket"

Dom hrvatskeh branitelji

Dom hrvatskeh branitelji

20,30 Pusni tanac uz grupu "Fiesta"

20,30 Pusni tanac uz grupu "Fiesta"

OBAVIJESTI

PRIJAVA ZA IZBOR KRALJICE HALUBAJSKEGA KARNEVALA Izbor za kraljicu Halubajskega karnevala održat će se nedeju, 17. 01. 2010. za vreme pusnega tanca va Dome hrvatskih branitelji va Viškove. Pozivamo zainteresirane meštanke od 16 do 76 let da se prijave va što većen broje. Prijave se primaju va Općine Viškovo do 15. 01. (tel. 503770). Glavni kriterij za se kandidatkinje - da je iz našega kraja i da je učesnica Halubajskega karnevala. Za pobjednicu i dve pratilje osigurane su bogate nagrade.

Glasnik Općine Viškovo br. 66

HALUBAJSKI KARNEVAL

PRIJAVE:

halubajski karneval održat će se u subotu, 23. siječnja 2010. u 14 sati, a povorka će se kretati od industrijske zone GramatPlodine do parkirališta Milihovo, nasuprot zgrade Općine Viškovo. Okupljanje karnevalskih grupa bit će od 13 sati kod navedene industrijske zone, a nakon završetka svog nastupa svaka grupa bit će počašćena hranom i pićem.

11.

Za prijave i sve potrebne informacije zainteresirane grupe mogu se javiti u Općinu Viškovo tajnici Snježani Črnjar, tel. 051/503-770, mob: 098/ 472-018; e-mail: snjezana-crnjar@opcinaviskovo.hr. Rok prijave je 15. siječnja 2010. Uoči karnevala održat će se sastanak s predstavnicima svih grupama, o čemu ćemo vas na vrijeme obavijestiti.

REGULACIJA PROMETA ZA VRIJEME TRAJANJA 11. HALUBAJSKOG KARNEVALA Obavještavaju se svi sudionici u prometu

prostor za parkiranje vozila, zbog zatvaranja ceste kroz središte Viškova. Molimo prometne subjekte da izbjegavaju parkiranje u središtu Viškova, odnosno na Trgu Viškovo, ispred groblja i parkiralištu Milihovo, te da koriste prostore za parkiranje na sporednim ulicama gdje se ne ometa prometovanje.

da će dana 23. siječnja 2010. (subota) u vremenu od 14,00 - 16,00 sati biti zatvoren dio županijske ceste kroz mjesto Viškovo i to na potezu od poslovne zone Gramat (Plodine) do Općine Viškovo, radi održavanja 11. Halubajskog karnevala. ***

Obavještavaju se sudionici u prometu da će na području općine Viškovo u vrijeme održavanja 11. Halubajskog karnevala 23. siječnja 2010. u vremenu od 14,00 do 16,00 sati biti ograničen

REGULACIJA PROMETA 16. VELJAČE '09. Obavještavaju se svi sudionici u prometu da će dana 16. veljače 2010. (utorak) u vremenu od 17,00 - 19,00 sati biti zatvoren dio županijske ceste kroz mjesto Viškovo i to na potezu od poslovne zone Gramat ( Plodina) do Općine Viškovo, radi održavanja manifestacije povodom paljenja Pusta.

19


KORAK OD MORA, DVA OD GORA • U akciji Primorskog radija i Turističke zajednice Primorsko-goranske županije Viškovo predstavilo svoje znamenitosti: Šetnicu Plešivac - Matejnu - gastro ponudu restauranta „Šmrika“ smještajne kapacitete i Halubajske zvončare Vizualni identitet Turističke zajednice Općine Viškovo

Na 3. sjednici turističkog vijeća Turističke zajednice Općine Viškovo održanoj 30. srpnja 2009. godine, uz aktivno sudjelovanje članova vijeća prihvaćen je vizualni identitet Turističke zajednice Općine Viškovo. Prilikom izrade idejnog rješenja prepoznatljivog znaka Turističke zajednice vodilo se računa o isticanju kulturnopovijesnog značaja, a to je značilo odabir simbola i motiva koji će značiti prepoznatljivost Viškova. S obzirom da je tradicija Halubajskih zvončara od velikog značaja za viškovski kraj bilo je sasvim prirodno da se ta tradicija prenese i na znak Turističke zajednice. Tako je logo Turističke zajednice Općine Viškovo postao još jedan podsjetnik na autohtoni narodni običaj ovog kraja – Halubajske zvončare i njihov pohod kroz sela svoga zavičaja. Osnova znaka počiva na stiliziranom motivu zvončara, a kombinacija boja slova inspirirana je toplinom zemlje i crvene trake koja je sastavni dio detalja na bijelim hlačama zvončara. Turistička zajednica Općine Viškovo zahvaljuje Halubajskim zvončarima na suglasnosti pri korištenju znaka.

20

Turistička zajednica Općine Viškovo 24. studenog 2009. godine sudjelovala je u akciji koju već dugi niz godina provodi Primorski radio i Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, a u kojoj se promoviraju mala mjesta na Kvarneru. Turistička zajednica u toj je akciji predstavila šetnicu „Plešivac“, te smo pod stručnim vodstvom gospodina Radovana Brnelića, predsjednika Planinarskog društva Viškovo prošetali dijelom šetnice do ostataka a Jeberinove ruševne kuće, od koje je ostala još samo kamena a volta i šterna. Tajnik BBK „Kvarner Inox Adria“ Viškovo Ildo Gržić otkrio nam je tajne brdskog biciklizma po šetnici „Plešivac“ idealnoj i za rekreativce i početnike. Predstavili smo i jednu od omiljenih i već nadaleko poznatih oznatih manifestacija „Matejnu“. Sudjelovanjem u „Matejni“ niz kulturnih, turnih športskih i drugih udru udruga predstavlja svoj rad kroz prigodan program i natjecanja. Od smještajnih kapaciteta predstavili smo novost u našem kraju, a to je pojava i prvog privatnog iznajmljivača, vlasnica je Barbara Lović, smještajni kapaciteti, 2 dvokrevetne sobe nalaze se u sklopu Gostionice „Ferdinand“. U gastro ponudi predstavio se restaurant „Šmrika“. Ugodan ambijent restorana "Šmrika", u okruženju galerije i etno-zbirke, pravo je mjesto za vrhunski gastronomski užitak u kojem se nudi široka lepeza domaćih, autohtonih jela kastavske kuhinje kao i vrhunskih specijaliteta internacionalne kuhinje. Halubajski zvončari govorili su o svojoj tradiciji zahvaljujući kojoj su glas Kastavštine pronijeli Hrvatsko (u 2007. godini proglašeni su kulturnim nematerijalnim do-Barbara Lović - privatni znajmljivač brom od značaja za Republiku u Hrvatsku) i svijetom, a njihov je e »Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva« « 2009. uvršten na UNESCO-ovu reprezentativnu listu ne-materijalne kulturne baštine. Potrudili smo se dragim gostima iz Novog Vinodolskog g i Skrada, kao i članovima žirija prezentirati našu Općinu u na najbolji mogući način, ističući kvalitete stanovanja u malom mjestu opremljenom svim potrebnim sadržajima a za kvalitetan i ugodan život. Emisija o Viškovu emitirana je u petak, 27. studenoga a u 13 sati.

Pansion restaurant Šmrika

Glasnik Općine Viškovo br. 66


MATICA HRVATSKA VIŠKOVO PREDSTAVILA MONOGRAFIJU

SELO GORNJI KUTI I NJEGOVA "HRVATSKA ČITAONICA" • Posebnu vrijednost knjizi daje činjenica da samo malobrojne hrvatske knjižnice imaju tiskanu knjigu o svojoj povijesti • Ovim projektom započela je suradnja Viškova i Brod Moravica

M

atica hrvatska Viškovo i Matica hrvatska ogranak Rijeka predstavile su 14. listopada 2009. u velikoj dvorani Filodrammatica, na riječkom Korzu, knjigu mr. sc. Karmen Delač-Petković “Selo Gornji Kuti i njegova Hrvatska čitaonica”, iscrpno i kvalitetno znanstveno djelo o povijesti “Hrvatske čitaonice sela Kuti”, ustanove koju su mještani Gornjih Kuti sami osnovali 1936. godine i od onda do danas se o njoj volonterski brinu. Knjiga je pisana jednostavno i “pitko”, na 440 stranica opisala je sve osebujnosti dugovječne Čitaonice, a opremljena je brojnim fotografijama i preslikama dokumenata te izvrsnim znanstvenim aparatom. Stoga može poslužiti i kao temelj za daljnja povijesna istraživanja, odnosno literatura studentima knjižničarstva. Posebnu vrijednost daje joj činjenica da samo malobrojne hrvatske knjižnice imaju tiskanu knjigu o svojoj povijesti. Uz autoricu, knjigu su predstavili prof. Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci i predsjednik Matice hrvatske Ogranak Rijeka, dr. sc. Marina Čizmić Horvat, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i prof. Gordana Mulac, predsjednica Matice hrvatske Viškovo. U zabavnom dijelu programa nastupili su Etnoskupina iz OŠ Brod Moravice te sedam izvrsnih tamburaša KUD-a “Lipica” iz Brod Moravica. Velik broj zadovoljnih posjetitelja pokazao je izniman interes za ovaj kulturni događaj. U OŠ Brod Moravice monografija je predstavljena 23. listopada 2009., čime je zaključen projekt obilježavanja 70. obljetnice Čitaonice, koji je 2006. godine započet baš u školi Brod Moravice. Na ovoj svečanosti knjige i pisane riječi okupio se velik broj mještana koji su s pažnjom pratili zanimljiv program što su ga pripremili školarci sa svojim učiteljima. Čuli smo standardni književni, ali i brodmoravički kajkavski govor Literarno-recitatorske družine, poslušali domaću glazbu poznatih “Kočkih tamburaša” te uživali u narodnim goranskim plesovima školske Etnoskupine. Autoricu i knjigu predstavila je prof. Gordana Mulac, predsjednica Matice hrvatske Viškovo, jednog od suizdavača ovog djela. Autorica, koja je čitav dvadesetpetogodišnji radni vijek odradila u

srednjoškolskoj knjižnici, a u ovu je knjigu utkala osamnaest godina svoga slobodnog vremena i mnogo ljubavi prema svom zavičaju, poimence se zahvalila svim brojnim suradnicima – posebno “Hrvatskoj čitaonici sela Kuti”, Matici hrvatskoj Viškovo, OŠ Brod Moravice, Općini Brod Moravice i Udruzi za očuvanje brodmoravičkih starina “Turanj” – te najavila svoja buduća djela: edukativnu slikovnicu o Čitaonici za najmlađe, povijest tamburaštva u Gornjim Kutima i biografiju nedavno preminulog goranskog književnika, pedagoga i prevoditelja Ivana Brajdića. Svečanost je završila prijateljskim druženjem uz tamburašku glazbu i domjenak. Za starije članove Čitaonice koji nisu mogli doći do Brod Moravica ili Rijeke mr. sc. Delač-Petković je na Godišnjoj skupštini “Hrvatske čitaonice sela Kuti” održanoj 26. listopada 2009. pripremila iznenađenje – svim je svojim suradnicima, mještanima G. Kuti i Brod Moravica – darovala po jedan primjerak ove vrijedne knjige. Suradnjom na ovoj knjizi, Matica hrvatska Viškovo pokazala je da zna prepoznati i poduprijeti kvalitetno djelo (knjiga je u međuvremenu dobila izvrsne kritike od strane čitatelja i stručne javnosti). Ovim projektom započela je suradnja Viškova i Brod Moravica, udaljenih, ali u kulturnom pogledu sličnih hrvatskih krajeva. Nadamo se da će se ova suradnja nastaviti i učvrstiti druženjima, kakvo smo proljetos organizirali u Brod Moravicama za članove viškovske matice i njihove prijatelje. Dijana Arbanas i Gordana Mulac

Turisticka zajednica OPCINE VIŠKOVO

U sklopu promotivne vožnje - Preluk 2009.

OLDTIMERI U VIŠKOVU O

ldtimer klub Rijeka organizirao je promotivnu vožnju u subotu 26. rujna 2009. godine pod nazivom „Preluk 2009“ za oldtimer motocikle i automobile. Sva su vozila iznimne povijesne vrijednosti, uvijek atraktivna za gledatelje i medije. Tako se na jednom mjestu moglo vidjeti oko 60-tak vozila i motocikala, od mercedesa, fiata i triumpha do vespi i BMW-a. U tom smislu ova manifestacija doprinosi promidžbi gradova i općina kroz koja vozila prolaze. Odabir mjesta kroz koja prolaze njihovim vozilima izvršen je prema članovima kluba koji žive u tim mjestima, općinama i gradovima: start Preluk – Opatija – Matulji – Kastav – Viškovo – Čavli – Klana – Škalnica – Rupa – Brgud – Preluk cilj. Turistička zajednica Općine Viškovo zaželjela im je dobrodošlicu na parkiralištu Milihovo u subotu 26. rujna 2009. godine.

Glasnik Općine Viškovo br. 66

21


MALA ZEMLJA - VELIKIH VRIJEDNOSTI: HALUBAJSKI ZVONČARI

Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva - dio UNESCO-ove reprezentativne liste nematerijalne kulturne baštine

O

značaju Haubajskih zvončara na nacionalnom i svjetskom nivou dovoljno govore dva izuzetno vrijedna priznanja s kojima se malo koja udruga koja konstantno radi na očuvanju tradicije i promicanju rodnog kraja može podičiti. Prvo je na adresu Halubajaca stiglo listopadu 2007. godine i to u vidu rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske kojim se oni, kao i njihov pokladni pohod, proglašavaju kulturnim nematerijalnim dobrom od značaja za Hrvatsku, te su slijedom istog upisani i u Registar kulturnih dobara Hrvatske.

Cijeli proces oko proglašenja Halubajskih zvončara kulturnim nematerijalnim dobrom trajao je pune četiri godine, a sama činjenica da su u konačnici i proglašeni kulturnim nematerijalnim dobrom predstavlja velik korak u očuvanju tradicije zvončara, kao i zaštite ophoda i izgleda Halubajskih zvončara, tako da njihov lik i običaje više nije moguće koristiti bez odobrenja. Inače, pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća prakse, predstave, izraze, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Samo rješenje Ministarstva kulture

sastoji se od dva dijela te su tako u prvom dijelu, u svojstvu kulturnog dobra, uvršteni zvončari i njihov godišnji pokladni ophod, dok su u drugom dijelu detaljno opisani vrijeme i način ophoda, izgled odore zvončara, kao i sastav zvončarske grupe i povorke. Izuzetno je bitno kako je rješenjem utvrđen i sustav mjera zaštite, tako da zvončari i njihov pohod moraju promicati funkciju i značaj dobra u društvu, te uključiti zaštitu dobra u programe planiranja. Nadalje, moraju osigurati održivost kroz izobrazbu, identificiranje, dokumentiranje, znanstveno istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, povećanje vrijednosti, mogućnost prenošenja tradicije nasljednicima putem formalnog i neformalnog obrazovanja te revitalizaciju napuštenih segmenata društva. Moraju i senzibilizirati javnost i podupirati zaštitu i očuvanje dobra kako bi se izbjegla opasnost nestajanja, uništenja ili komercijalizacije. Naravno, Halubajski zvončari kroz sve ove godine svog postojanja i djelovanja upravo to i čine.

22

Što se tiče priznanja na svjetskom nivou, ono je novijeg datuma, odnosno datira iz rujna 2009., a riječ je o uvrštenju Halubajskih zvončara na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta ustanovljenu Konvencijom o zaštiti nematerijalne kulturne baštine u 2003. godini. Na UNESCO-ovu listu uvršten je »Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva« uz pojašnjenje kako u vrijeme poklada, odnosno od 17. siječnja pa do Pepelnice u Kastavštini desetak grupa muškaraca u obilazi svoja i susjedna sela na višekilometarskih ophodima po tradicijskih putovima. Neki imaju maske, a neki različita oglavlja koja simboliziraju vegetaciju i plodnost. Svi imaju ogrnute naopako okrenute ovčje kože i zvona, po kojima su i prozvani zvončari. Njima zvone krećući se na različite načine, što sve iziskuje određeno umijeće i fizičku izdržljivost. Stoga se smatra da ne može svatko biti zvončar. Premda s jedne strane vidljivo utjelovljuje drevna magijska značenja rituala kojim se trebala prizvati plodnost krajem zime, ovaj je običaj i danas izuzetno vitalan. Omogućujući interakciju grupe zvončara (i ljudi koji ih prate u ophodu) sa stanovništvom sela kroz koja prolaze, zadržao je i naglasio društveno značenje i funkciju, izuzetno važnu za koheziju sela u kojima se održava, a tako i za međusobne odnose naselja u Kastavštini. Pojedine grupe zvončara i danas odbijaju odlazak izvan vlastite sredine da bi se pokazali u gradskim središtima, dok, istovremeno nastaju i nove grupe zvončara u regiji. Uz ovaj običaj vezana su i specifična jela, rukotvorstvo (izrada maski, oglavlja, zvona), plesovi i različiti oblici društvenog ponašanja. Na ovom su projektu Halubajski zvončari radili pune tri godine tijekom kojih su morali dokazati ono što je njima itekako poznato, no, trud se i ovog puta u konačnici isplatio. Uglavnom, Halubajci su morali dokazati kako postoje cca. 150 godina, prikupljali su fotografije i dokumente koji datiraju iz tog vremena, a na kojima se jasno vide obilježja Halubajskih zvončara, njihov pohod, specifičan hod i okupljanje u kolo. Morali su i garantirati da će nastaviti tradiciju zvončarstva, te da će sustavno raditi s mlađim generacijama kako tradicija zvončara ne bi izumrla.

Glasnik Općine Viškovo br. 66


FENOMENI HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE DVOGLASJE TIJESNIH INTERVALA HRVATSKOG PRIMORJA I ISTRE

P

otvrda vrijednosti čuvanja Dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja stigla je njezinim uvrštenjem na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštinekrajem rujne ove godine. Značajno mjesto u očuvanju i njegovanju ovog segmenta kulturne baštine pripada Ustanovi "Ivan Matetić Ronjgov". Naime, na temelju poziva Ministarstva kulture Ustanova "Ivan Matetić Ronjgov" i njezin dugogodišnji član i suradnik Ivan Pavačić – melograf i učitelj sopnje i kanta izradili su elaborat o dvoglasnom pjevanju i svirci sopela te ga proslijedili u proceduru za uvrštenje u reprezentativnu UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Posebnost zvuka svirke sopela i arhaičnost pučkoga pjevanja otoka Krka, Hrvatskog primorja i Istre, slušatelj iz unutrašnjosti Hrvatske ili stranac doživljava kao nešto egzotično i strano njegovu uhu. Slušatelju naviknutom na temperiranu glazbu, taj je zvuk opor i stran. Tajna ove osobitosti i danas predstavlja izazov mnogim muzikolozima. Mnogi su se muzikolozi u 19. i 20. st. bavili proučavanjem problema ove specifičnosti. Prvi naš sakupljač narodnih napjeva muzikolog i folklorist Franjo Ksaver

Dva od sedam fenomena hrvatske kulturne baštine uvrštenih na UNESCO-voj listi 2009. godine vezani su uz naš kraj: Halubajski zvončari i Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, (svirka sopela i pučko svjetovno i duhovno pjevanje)

Kuhač (1834.-1911.), kojega s pravom nazivamo ocem hrvatske muzikologije, kaže o svirci na otoku Krku, Hrvatskom primorju i Istri, da se kreće u glazbenoj ljestvici koja ne postoji ni u jednoj poznatoj nam europskoj narodnoj glazbi. Njegovi zapisi krčkih narodnih pjesama "Vrbniče nad morem" i "Popuhnul je" pisani su u temperiranom polutonskom sustavu zasnovanom na harmonijskim temeljima tradicijske umjetničke glazbe, ljestvici dura i mola. O naturalističkoj svirci na sopelama i narodnom pjevanju na otoku Krku piše Krčanin iz Sv. Vida Miholjice Ignacije Radić (1876.-1965.). Temeljem svojih zapažanja upozorava, da sav narod pjeva u opsegu "kvarte" (četiri tona temperiranog sustava), te da nije uspio pronaći nekakav akord, kako bi na klavijaturi mogao pratiti taj glazbeni kuriozitet. O sličnim zapažanjima piše i Dalmatinac, skladatelj Bernardin Sokol (1890.-1944). Češki muzikolog i folklorist Ludvig Kuba (1863.-1965.) zapisao je veliki broj zapadnoslavenskih narodnih pjesama. O krčkoj svirci na sopelama i pučkom pjevanju "na tanko i debelo" kaže da se kreće u okvirima "sekste". Veliki broj narodnih napjeva Istre i Hrvatskog Primorja zapisao je Istranin Matko Brajša Rašan (1859.1934.), ali na temeljima tradicijske umjetničke glazbe. Imao je i neke svoje znakove i notografske oznake. Svi su ovi pokušaji bili aproksimativna bilježenja narodnih napjeva. Netemperirani tonski niz teorijom heksakordike odgonetnuo je i fiksirao posebnim notnim sustavom muzikolog, skladatelj i glazbeni pedagog Ivan Matetić Ronjgov (1880.-1960.). Na tom Manifestacija Ustanove Ivan Matetić Ronjgov Mantinjada pul Ronjgi, posvećena njegovanju jednog od najarhaičnijih glazbenih izraza ove je godine obilježila 28. obljetnicu

Glasnik Općine Viškovo br. 66

istraživanju radio je više od dvadeset godina. Sakupljao je i zapisivao narodne pjesme po Istri, Hrvatskom primorju i otocima Sjevernog jadrana. Na otoku Krku boravio je više puta u Omišlju, Baški, Dobinju i drugim mjestima, te zapisao mnoge krčke pučke pjesme. Tako je nastala "Istarsko primorska pjevanka" sa 128 zapisa, zapisanih na temelju naturalističke i temperirane glazbe. Kao krajnji rezultat njegova dugogodišnjeg istraživanja nastaje ljestvica tijesnih intervala, tzv. istarska ljestvica. Matetić objašnjava: čakavci riječkog područja muziciraju na temelju četiriju istarskih ljestvica. Liburnija, Hrv. Primorje i Kvarnerski otoci poznaju samo jednu – četvrtu ljestvicu, a u unutrašnjosti Istre su još tri. Ljestvica uvijek završava frigijskom kadencom. Raspon ljestvice je šest stupnjeva (e – ces). Za istarsku ljestvicu je značajno da u svom sustavu nema dva uzastopna cijela tona, već se poluton izmjenjuje s cijelim tonom. Po Matetićevoj teoriji trikorda, polutonom su razlučena dva trikorda, i dalje navodi da ljestvica onako kako je zapisana ne odgovara točno originalnom starinskom pjevanju i svirci sopela. Stvarnosti odgovara samo završna kadenca u unisonu ili oktavi. Ljestvica je fiksirana prema temperiranoj glazbi, a puk pjeva naturalistički u netemperiranom sustavu. Velika je zasluga Ivana Matetića Ronjgova što je fiksiranjem istarske ljestvice omogućio melografima bilježenje narodnih napjeva sjeverno - jadranskih otoka, Hrvatskog Primorja i Istre i skladanje na temeljima narodne glazbe.

23


Iz rada Delavske katedre

RADOST ŠKOLE KIPARSTVA N

a nagovor književnika Josipa Palade, zaputio sam se do Stare Sušice, kamenog zdanja frankopanskog dvorca u Gorskom Kotaru, koji mi je poznat po održavanju Škole u prirodi koju organizira Dom mladih iz Rijeke. Međutim, ovoga puta sam trebao upoznati rad kiparske škole „Mato Tijardović“ Viškovo, koja pod vodstvom Rajka Sroka djeluje u sklopu Delavske katedre Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“. Radeći s djecom duboreze u drvu od 17. 08. do 21. 08. 2009. bila je to 3. ljetna kiparska škola „Mato Tijardović“ Viškovo, a ujedno i 1. međunarodna u kojoj je sudjelovalo 35 učenika. Sve se posložilo i sa športskim uspjehom leta u vis Blanke Vlašić, što smo zajednički odgledali putem TV (20. 08. 2009.) i zajedno se radovali. A zatim pobjeda „Dinama“.... Zanesena lica učenika, njih 35 s područja Primorskogoranske županije i tamošnjih osnovnih škola od prvog do osmog razreda, dva učenika iz OŠ Ernestinova i dva učenika iz Republike San Marino (Italia), bili su zaokupljeni radom. Organizatori na

Piše: Fabijan Lovrić

terenu: Rajko Srok, Mato Tijardović, Danijela Sočnić Kesić, Ivica Tolić i Ivan Forjan, davali su djeci potrebite upute kako bi njihova radost kreativnog bila još veća, a napravljeno je oko 230 radova u duborezu. Kako ovakva kolonija ima humanitarni karakter, ovogodišnji radovi su namijenjeni Centru za rehabilitizaciju Zagreb, Podružnica Paunovac, čiji je voditelj mr. sc. Ante Živković Fošar, i sam umjetnik, slikar. Škola djeluje četiri godine u vremenu zimskog i ljetnog razdoblja, o čemu nam je govorio Rajko Srok. Ljeti je to u Staroj Sušici, a zimi se radionica održava u OŠ Viškovo. S djecom se radi tijekom cijele godine, jedan puta tjedno na lokaciji Delavske katedre u Viškovu, kao i u Multimedijalnom centru općine Klana. Kroz školu je prošlo oko 150 učenika, od toga više od 100 pohađa povremeno ili stalno ovu školu. Rad duboreza u drvu, za djecu je novina, izazov koji rado prihvaćaju, o čemu svjedoče uspjeli radovi. Voditelj Kiparske škole „Mato Tijardović“ Viškovo, Rajko Srok, ističe

spremnost suradnje i mogućnost darivanja radova ustanovama kojima je to potrebito i koje se jave za ovakvu suradnju. Do sada su radovi darovani: Dječja bolnica Kantrida, bolnica Vukovar i bolnica Osijek (dječji odjeli). Ovo je dokaz kako rad s djecom može biti uspješan spoj profesije i ljubavi spram umjetnosti, radosti u otkrivanju talenata, mogućnosti kroz stvaralački izraz. Dogovorena je i mogućnost darova štićenicima Udruge „Sveti Bartolomej“ iz Knina.

OBAVIJEST IV. kiparska školica "Mato Tijardović" Viškovo za djecu i odrasle održava se u prostorijama OŠ «Sveti Matej» od 7. do 10. siječnja 2010. godine. Prijave se primaju do kraja 2009. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na mob: 091/20 50 816. Prijem u Općini Viškovo za goste iz Knina

DAROVI ZA KNIN

***

K

ao što je bilo dogovoreno u Viškovo, pošli smo, pročelnik za društvene djelatnosti grada Knina, Nenad Damjanović, i ja. Putovali smo 19. studenoga 2009. (četvrtak), a neočekivano srdačan doček priredili su nam, općinski načelnik Goran Petrc i zamjenica općinskog načelnika Sanja Udović. Nakon izmjene darova, prijateljskog razgovora, pošli smo u pratnji domaćina, Rajko Sroka, do Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ u Ronjgima, gdje nas je dočekao ravnatelj Darko Čargonja, prof. U društvu domaćina posjetili smo Spomen sobu znamenitoga glazbenika Ivana Matetića Ronjgova, upoznali povijest Spomendoma iz govora Darka Čargonje, a onda bili posluženi kraljevskim ručkom. Nakon ručka, šetnja dobro dođe. Pošli smo u centar Viškova gdje je smještena galerija Delavske katedre pri kojoj radi i kiparska škola

ZANOS U RONJGIMA Viškovo, Ronjgi,

„Mato Tijardović“ čiji radovi (oko 150 radova u drvu), dar su Kninu, odnosno štićenicima Udruge „Sveti Bartolomej“. Brend Viškova su zvončari, a skulpture koje su uradili umjetnici i postavili u vrtu kod OŠ „Sveti Matej“, s pozornošću smo razgledali. Spomena radi, Svjetovna škola je osnovana 1850. godine. Nakon preuzetih radova, koje je upakirao naš prijatelj Srok, prepuni pozitivnih impresija, krenuli smo za Knin. A u Kninu radost. Štićenici i djelatnici Udruge „Sveti Bartolomej“, oduševljeno su prihvatili darove, a voditeljica Jovanka Trišić obeća kako će pozvati prijatelje iz Viškova u posjetu Kninu. Tako je lijepa gesta rodila novo suradništvo i prijateljstvo.

Matetić, Srok, Delavska katedra, Sušice tok, Tijardović, Palada, nada je rada pružiti ruku, spremiti dar: za Knin i Zagreb, za Vukovar... Umjetnost nikad granicu nema. Čargonja svira klasične skladbe, a kad se društvo u Ronjge skupi;

Djeca štićenici udruge Sv. Bartolomej – Knin, kojima smo donirali radove sa 3. zimske školice kiparstva Viškovo '09.

24

valovi kopnu, najave svadbe. Knin, 1. prosinca 2009.

Glasnik Općine Viškovo br. 66


Dječji vrtić Zvončica

VIŠ

KA V

CA

D

ječji vrtić Zvončica djeluje na području općine Viškovo od 2005. godine. Započeo je s radom s jednom skupinom i dvije odgajateljice, dok se sada odgojno-obrazovni rad odvija u četiri skupine s osam odgajateljica i pedagogom. Specifičnost vrtića predstavlja i njegova prilagodba potrebama zaposlenih roditelja te, kao rijedak na području naše županije, ima organiziranu i popodnevnu smjenu. Već od početka svoga rada aktivno se uključuje u sva događanja na području općine. U dane obilježavanja najvećeg viškovskog blagdana Dana sv. Mateja zaštitnika župe i općine, djeca vrtića nastupaju na svečanoj sjednici Općinskog vijeća i sudjeluju u brojnim manifestacijama vezanim uz Matejnu. Tom se prigodom održava i susret dječjih zborova čiji je organizator i domaćin Dječji zbor Halubajčići čiji su članovi uglavnom djeca iz vrtića Zvončica, ali i ostali predškolci koji vole pjesmu i glazbu. Uoči božićnih blagdana djeca i tete pripremaju poseban prigodan program s kojim sudjeluju na dječjoj polnoćki u crkvi sv. Matej, a za svoje roditelje, rodbinu i prijatelje u domu Marinići organiziraju druženje uz pjesme, recitacije, ples...

U našem je kraju karneval događaj koji rijetko tko može propustiti, ali djeca iz DV Zvončica nikako. U maškaranim povorkama mogli ste ih vidjeti kao lavove, cvjetnu livadu, pačiće, limune i naranče... A u što li će se pretvoriti za predstojeći pust? Ima još jedno druženje koje mališani neizostavno priređuju svake godine u Filodrammatici, a posvećeno je njihovim najvoljenijim osobama – mamama. U DV Zvončica ne vole samo proslave, već se brinu i za zdravlje te razvijaju sportski duh. Od njih je potekla inicijativa da se u sklopu

obilježavanja Dana Općine organizira sportski susret djece iz vrtića s područja Viškova. Održana su tri susreta na kojima su svi sudionici bili pobjednici. Svako je dijete dobilo medalju, svaki vrtić pehar, jer cilj natjecanja nije pobijediti, već druženje, zabava i zajedništvo. Uz igru, u vrtiću se mnogo radi na razvoju i poticanju suosjećajnosti i senzibilizaciji svakog pojedinca prema onim osobama kojima je potrebna pomoć. Tako su se djeca zajedno s roditeljima i tetama, uključila u razne humanitarne akcije od kojih su neke i sami inicirali: prikupljali su školski pribor i novčane priloge za djecu doma Ivana Brlić Mažuranić u Lovranu, hranu i higijenske potrepštine za sumještane slabijeg materijalnog stanja. posjećivali su dom za starije osobe Vita nova, sudjelovali na humanitarnim koncertima i dr. Među posljednjim akcijama gdje su pokazali da "mali ljudi" imaju veliko srce prikupili su 10.000,00 kuna kao pomoć za liječenje svojeg vršnjaka Roka Vulića. U DV Zvončica kao i u svim vrtićima dočekat će vas razigranost, beskrajan svijet mašte, dječji smijeh, glazba i mnoštvo kreativnih ideja, ali koliko god postoje sličnosti, postoje i različitosti.

DJEČJI ZBOR "HALUBAJČIĆI"

NASTUP U VATROSLAVU LISINSKOM U ZAGREBU

Č

lanovi Dječjeg zbora "Halubajčići" predškolske su dobi. Svojim nastupima uspješno predstavljaju Općinu Viškovo po cijeloj Hrvatskoj. S pjesmom Pobjegli zec, za koju je glazbu napisala Doris Kovačić, tekst Stanislav Femenić, a aranžman Aleksandar Valenčić, zbor je 22. studenoga 2009. nastupio na Hrvatskom dječjem festivalu u koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu. Nastup je bio veoma zapažen i nagrađen velikim pljeskom, kako zbog nasmiješenih lica članova zbora i petogodišnje solistice Nicole Sikirice, tako i zbog osmišljene koreografije i kostima. Na festivalu je sudjelovao 21 zbor iz cijele Hrvatske,

Glasnik Općine Viškovo br. 66

među kojima osam iz Primorsko-goranske županije, a sve pod sloganom: Djeca nose svjetove na dlanu. Pred nama je mjesec prosinac, mjesec darivanja u kojem Halubajčiće očekuje više nastupa i božićnih priredbi, između ostalih nastupa s nestrpljenjem vas očekujemo: 17. prosinca u 18 sati u Domu Marinići i na Božićnom koncertu u crkvi Sv. Matej u Viškovu u 19 sati na kojem će sudjelovati i Dječji zbor Zvona Viškova. Veselimo se vašem dolasku i želimo vam čestit Božić, uspješnu i blagoslovljenu 2010. godinu.

25


M

i smo pak odlučile bavit se z politikun! Za vin čega, pitate? Pak zavin tega da ne naslišamo saki dan kako Slovenija neč blokira Hrvatsku, onda se pak Hrvatska jadi na Sloveniju, a mi obični mići judi to tako ne vidimo, leh se lepo slažemo i zabavjamo. Ni nan ćaro ča se to dogaja tamo na vrhe. Moramo stvari zet va svoje ruki i posložit jih kako rabi, a verujte mi, to umemo. Imamo i pregovaračku skupinu, komisiju, članstvo i sega vranića. Naši su pregovarači ovoletnji tancuri potresujki, va komisije su oni lanjski ki su se već navadili, a tu je i mnogobrojno članstvo, ko je kroz tri leta ča se održava tečaj, navadilo ta lepi starinski tanac i hopsa ga, veseli se i juhuha va sakoj prigode. Sigurno se pitate kakove vezi ima Slovenija i Hrvatska z potresujkun. Pak čujte: i ovo leto su Halubajske mažoretkinje organizirale tečaj potresujki na kega se je prijavilo 70-tak judi. Prišli su z Škrjeva, Križišća, Mlaki, Mošćeničke Dragi i Ilirske Bistrice. Ja, ova ekipa z Bistrice bila je posebno interesantna. Predvodil ju je Rok Jenko, šestan Slovenac ki ima 27 let i ki je na

Sara Saršon ima lih 12 let, a već je meštrica potresujki. Ona van je marčejska divojčica, Buketova unučica, ka je uz nonota navadila se ča mora znat jedna domaća ženska. Ona već trećo leto va škole potresujki vadi drugeh tancat. Nju je navadila teta Danijela još dokle j' mića bila. I va škole vadi svoji vršnjaki, ken se to pijaža. Štimana je da š njun saki rad tanca, aš da reču kako j' lahka. Sara je pozvala seh ki ne umeju potresujku zatancat, da se prepuste njijemu vođenju i uspjeh neće izostat! Pak, provajte z Sarun zatancat! Beloj nedeje pročital obavijest o škole potresujki, pak je prišal navadit je tancat. Rekal je da se j' i va njiheh krajeh nekad tancal sličan tanac, ki se zove potrjsca.

Stareji judi umeju ga tancat, a mlaji već ne. Jedino onisti ki bivaju uz granicu z Hrvatskun, tamo okol Jelšan i Novokračin i ki hode va naši kraji na fešti, umeju tancat potresujku. Rokova nona zna lepo tancat Potrjscu i jako bi rada da ju i njiji unuk tanca, zato njoj je obećal da će ovega pusta skupa zatancat. None za jubav saku je subotu prihajal va Dom i z čuda voji hopsal, tancal i navadil se. "Ča je to udaljenost? Ma nismo mi udaljeni! Blizu smo i bliski smo! Naši judi imaju isti način živjenja, svjetonazora, odvavek su se družili i pomagali, povedal je Rok lepo i iskreno. I saka mu je na meste. Se ono ča se je navadil, ovega će pusta pokazat va svetomatejsken dome, al pul Jušić, Permani, Matuj... I prit će z svojemi slovenskemi prijateli i celun kunpanijun. Pak ča nan ne rabe ovakovi sporazumi? Mi se jako dobro razumemo. Volimo armuniki, tanac, potresujku... Znamo, umemo, želimo i ćemo zidat prijateljstvo i jubav! Halubajske mažoretkinje čekaju vas i k letu na 4. po rede škole potresujki!

Maja Skalamera, voditeljica školi potresujki rekla je da bi rada pohvalila si ovoletnji školani, aš da su bili simpatični i delavi, pak su i si navadili tanac. Imela je i pomoćnice – Ines Cech, Emanuelu Slavić i Saru Saršon, a sakako pohvalit trebe sopci armunikaši – Eugena Travalju i Deana Čermelja, ki su z čuda upornosti kumpanjali tancuri i uljepšavali njiha druženja.

Valter i Duška Pucci prišli su z Mlaki. Nekad su bili naši sumještani, bivali su va Sveten Mateje, pa su jako vezani za naš kraj, posebno za maškarani štajon, ma i se druge fešti, na ke vavek radi prihajaju. Videli su kako se više mladi tancaju potresujku, to jih je jako zapijažalo i potaknulo da sami provaju. Po prvi put su ovo leto sudjelovali va škole potresujki. Valter je jako zadovojan, aš je vaje mot ćapal i dobro hopsa, pak računa da će ovega pusnega štajona ženske lagje lovit. Duška j' pak jadna sama na se. Ne gre njoj lahko kako bi otela. Rekla je da neč dobro ne čuje i ne more ćapat korak. Misli da potresujku ni lahko tancat, zato i reče da već let gjeda judi kako se dobro zabavjaju tancajuć potresujku. I ona žarko želi navadit. Ni baš uspješna, ali neće odustat tako lahko. Drugo leto će opet prit i to z celun kunpanijun!

26

Glasnik Općine Viškovo br. 66


HALUBAJSKE MAŽORETKINJE

LEPO JE BIT MAŽORETKINJA M

a no! Već smo na kraje još jednega leta, a para nan se kot da je vlih počelo. Zasprave vreme nima lazno, leh samo žvelto naprvo teče. Jušto tako van je i pul nas. Skroze nekamo suvamo, neč delamo i tiramo naprvo, naprvo! Ni se lazno obrnjat nazada, magari bimo imele čuda tega da se obrnemo i posložimo se ča smo pasanega leta storile, aš je tega bilo zasprave čuda. Organizirale smo još jednu, 12. po rede smotru mažoretkinj na koj je sudjelovalo 20 timi z seh kraji Lepe Naše. Obnavjalo se prijateljstva, stvaralo nova, šireć duh zajedništva i povezanosti kroz mažori – tanac.

Pred nami je državno prvenstvo ko se ovo leto održava va Novoj Gradiške. Vježbamo nove koreografije, parićujemo se za takmičenje va različiteh kategorijah, želeć dostojno predstavit svoj kraj, baš onako kako to i merita. Se mažoretkinje osjećaju svoju važnost. Znaju da je saka od njih jednaka i jako važna za uspjeh ekipe. Vredno i aktivno se uključuju i z čuda jubavi i veselja stvaraju novi pokreti, figuri i si oni čudesni elementi ki mažori plesu davaju poseban čar. Poćakulala san z nekemi od njih.

Iva Božičević: Moj prvi trening

Laura Desardo: Najviše volin putovanja

Iva Božičević je mažoretkinja dva leta. Ima 9 let i prišla je va mažoretkinje na nagovor prijatelice. Spamećuje se svojga prvega treninga. "Uf, nije mi bilo lagano. Došla sam i sjedila, gledala i razmišljala. Sljedeći put uzela sam palicu, mahala s njom i nešto pokušavala. Kasnije je krenulo samo od sebe. Sada se svakodnevno družim s palicom i jako je volim!"

Laura Desardo ima 11 let i već je mažoretkinja z trogodišnjen stažon.

Ča ti znače mažoretkinje? To je mjesto druženja, šale, zabave. Uvijek nešto naučim. Pozivam i nagovaram svoje prijateljice da nam se pridruže. Bit će im lijepo! Laura Pavičić: Igra i zabava Laura Pavičić ima 7 let. Sada je već prava školanka, a va mažoretkinje je prišla z 5 let. Imela je neke poznate divojčice va mažoretkinjah, pa kad jih je videla kako veselo vrte z palicun, to njoj se j' jako zapijažalo, pak je poželela i sama provat Kroz mažori ples ona se igra, razveseli i dobro zabavja. Rekla je da bi i druge prijatelice rado prišle, ma imaju puno aktivnosti, pa ne arivaju na se. No, našoj Laure mažoretkinje su na prven meste i misli da će se još dugo bavit mažori pleson.

Glasnik Općine Viškovo br. 66

- Fora mi je. Ni lahko ko ča se čini. Mažoretkinje mi puno znače. Osim ča san puno naučila o plesu, upoznala san mnoge prijateljice, naučila sam se družiti, a upoznala san i neke nove krajeve i ljude. Najviše volim putovanja i lude provode... To je fora! Marina Brković: Vela jubav Fora je i naša Marina Brković, ka ima 16 let i mažoretkinja je od prvega razreda osnovne školi. Zasprave već ima zapažen mažori – staž. Pitala san Marinu ča ju je zadržalo va mažoretkinjah. - Ha, ha! Jednostavno volim to! Temelje mi je usadila sestra koja je također bila mažoretkinja. Posebno me privlači twirling. Volim rad s palicom, tu brzinu i vještinu! Mažoretkinje doživljavam kao lijepu obavezu i dragu naviku. Nikad ne izostajem s treninga. Imam iskrene prijateljice s kojima se družim i izmjenjujem znanja i iskustva. Najdraža su mi putovanja, jer se uvijek nešto posebno doživi. Želim još dugo biti mažoretkinja. Ugodno je, lepo i sretno bit delić mažoretkinj. Š njimi se vavek ćutiš mlado, poletno i neopterećeno. Iza mažoretkinj stoji iskustvo, uspjehi i kvalitetan rad. Pridružite nan se. Z radošću vas očekujemo, a do tad neka vas kumpanja radost i veselje i neka van se va 2010. ostvare se vaše želje! Halubajske mažoretkinje!

27


UDRUGA UMIROVLJENIKA, VIŠKOVO

KVALITETNI PROGRAMI PRIVLAČE UMIROVLJENIKE

U

druga umirovljenika dala je puno truda u osmišljavanju raznih aktivnosti u 2009. godini, kao što su: omasovljenje članstva, posjet kazališnim predstavama s organiziranim prijevozom, sudjelovanje na karnevalima, informatičko opismenjavanje članova, besplatni liječnički pregledi, terapije za prokrvljenost organizma, vježbe protiv osteoporoze, parcijalna masaža u prostorijama Udruge, besplatni pravni savjeti, besplatni liječnički savjeti na drugo mišljenje, psihološka pomoć, medicinska predavanja, čitanje novina i ostale literature, posjeta bolesnim članovima, odmor u toplicama, izleti, druženja, posmrtna pripomoć, nabava zimnice... U Udrugu umirovljenika učlanjeno je preko 1200 umirovljenika i svakodnevno pristižu novi zahtjevi za članstvo. Moram naglasiti da za ovakav porast članstva zasluga pripada u prvom redu, kvalitetnim godišnjim programima, koji su u mnogome pogodovali našim umirovljenicima. Tijekom 2009. godine učlanjeno je 150 novih članova. Novih članova svaki dan je sve više, ali nažalost, od mnogih se uz tugu rastajemo zauvijek. Izvršni odbor Udruge zauzeo je stajalište da na prvo mjesto valja staviti aktivnosti za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika i starijih osoba. Uz skromni poklon posjećujemo bolesne članove, a posebnu pažnju posvećujemo članovima starijim od 80 godina. Oni su ujedno i počasni članovi, a imamo ih 60-ak. Uz čestitku sjetimo se njihovih rođendana, povodom Dana starijih ljudi posjećujemo ih uz prigodan poklon, a mnogo više od poklona znači im stisak ruke, lijepa riječ i osjećaj da nisu zaboravljeni. Zdravstveni pregledi

Poglavarstvo Općine Viškovo u 2009. godini podržalo je Program besplatnih preventivnih zdravstvenih pregleda "Živimo aktivno-živimo zdravo" za žitelje Općine u specijaliziranim poliklinikama i to: UTZ trbuha, denzitometrija – mjerenje gustoće kostiju, mamografija, color ultrazvuk krvnih žila mozga, kao prevencija moždanog udara, ultrazvuk krvnih žila nogu za mještane koji imaju tegobe s trombozama, jer se na pregled čeka i više od pola godine, zatim Oftamološki pregledi za svu djecu, učenike i studente kao i starije

28

mještane s niskim primanjima. Preventivni pregledi naišli su na izuzetan odaziv, a upisi su vršeni u prostorijama Udruge umirovljenika. U moje ime i u ime svih članova Udruge iskreno bi se zahvalila dr. Ines Strenja Linić – koja je nesebično puno vremena i truda uložila da bi se ove akcija pokrenula, a s ciljem poboljšanja zdravlja svih mještana i sprečavanju zloćudnih bolesti koje su u stalnom porastu. Tjelovježba u svrhu prevencije od osteoporoze Na prijedlog dr. Ines Strenja-Linić nastavljeno je i sufinanciranje tjelovježbe protiv osteoporoze za umirovljenice pod stručnim vodstvom fizioterapeuta što možemo također zahvaliti i općinskom Poglavarstvu koje je njezin prijedlog podržalo. Tjelovježbe se održavaju u Vatrogasnom domu Sroki (dvije grupe), u staroj školi Saršoni (jedna grupa) u Domu Marinići (jedna grupa), i rizična skupina kod Zdravstvene ustanove Gordane Vuković u Viškovu. Svakim danom sve je više zainteresiranih članica. Aktivnosti koje se održavaju u prostoru PREDBLAGDANSKO DRUŽENJE I

NOVOGODIŠNJI BAL

18. prosinca Pedblagdansko druženje s kulturno umjetničkim programom, bogatom tombolom, domjenkom i plesom. Natupaju: Čakavčići OŠ Sveti Matej, KUD Halubjan Viškovo, Klapa Drenova, sastav Bonaca i Duško Jeličić. 31. prosinca Novogodišnji bal uz svečanu večeru. Bit će to bal zatvorenog tipa. Predbilježbe vršimo do popunjenja mjesta u prostoru Udruge. Ovakva druženja osvježavaju prijateljstva, uspostavljaju se nova, bude se mladenačke uspomene a zaboravljaju se umirovljeničke brige jer je jača volja umirovljenika za druženjem od siromašnog džepa. Vedrina i raspoloženje zrače iz svakog sudionika, jer na ovako lijepom načinu zabavljanja umirovljenika mogu nam i mladi pozavidjeti. Mogu reći da starija životna dob nije prepreka za veselje i zabavu.

Izlet Trakošćan-Krapina

Udruge su: - upisi novih članova - upisi za posmrtnu pripomoć - nabavka zimnice - upisi za besplatne preventivne zdravstvene preglede u specijaliziranim poliklinikama za sve stanovnike općine Viškovo, - besplatni pregledi koje dogovaramo sa tvrtkom “Ortomedical” i to pregled kralježnice i stopala, parcijalne masaže i dermatološki pregled kože - besplatni liječnički savjeti na drugo mišljenje kao i pravni savjeti koje dobivamo od PGS Udruge «Preventiva» - dva puta tjedno u popodnevnim satima radi savjetovalište «Malo sunce» koje je namijenjeno svim mještanima, djeci, mladima, obiteljima i osobama starije dobi koji trebaju stručnu pomoć psihologa i defektologa - od ponedjeljka do petka u jutarnjim satima dostupan je prostor svim članovima za čitanje dnevnih novina kao i drugih časopisa interesantnih za stariju dob - vršimo i predbilježbe za 10-dnevni odmor u toplicama uz medicinske terapije i osiguran prijevoz. Obilježavanje Međunarodog dana starijih osoba Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada. Taj dan je svojevrsni podsjetnik na cjelokupni doprinos starijih osoba u izgradnji suvremenog društva i obilježava se u cijelom svijetu da bi se naglasila važnost osiguranja životne sredine, koja se može prilagoditi potrebama osoba treće životne dobi. Uvažavanje i razumijevanje starijih osoba temelj je svakog razvijenog društva, pa se u skladu s time i u našoj zemlji osmišljavaju brojni programi kojima se promiče aktivno starenje. Izvršni odbor donio je odluku da ćemo Međunarodni dana starijih osoba obilježavati tijekom cijelog mjeseca listopada. Organizirali smo koncert

Glasnik Općine Viškovo br. 66


Ivane Marčelja i njezinih gostiju uz dobrovoljni prilog, koji je bio i humanitarnog karaktera a glasio je Za malog Roka. Prikupljena sredstva uplaćena su na žiro račun obitelji malog Roka za njegovo liječenje u inozemstvu. Također smo u kazalištu Ivana Pl. Zajca gledali predstavu Travanj zvan žudnja te posjetili starije, bolesne i nemoćne umirovljenike te one koji su smješteni u domovima za starije. Informatičko osposobljavanje Udruga u suradnji sa tvrtkom ICOori d.o.o. Viškovo, uz potporu Općine Viškovo omogućuje članovima edukaciju za informatičko osposobljavanje. Izleti i druženja Tijekom 2009. godine organizirali smo 15 izleta 4 druženja i to: sudje-

lovanje na Halubajskom karnevalu, Maškare u Crikvenici, sajam cvijeća u Porddenone i Udine, Valentinovo u Veroni, druženje umirovljenika 8. ožujka, razgledavanje Nina, izlet GrožnjanUmag-Žminj, Dani Pastrva Vrbovsko, Mali Lošinj-Susak, 3-dnevni izlet za Sarajevo, izlet u Poreč-Limski kanalRovinj, zatim Bled-Begunje, druženje u Golubinjaku, 3-dnevni izlet KorčulaMljet, Dani Šljiva u Brod Moravicama, Krapina-Trakošćan, Bundevijada Vrbovsko, Dani pršuta u Tinjanu, Martinje u Vrbniku. Druženje na putovanjima jedan je od najdražih oblika aktivnosti za ljude treće životne dobi ili kako sami šaljivo kažemo druge mladosti. Zajedničkim sudjelovanjem u svim akcijama čini se mnogo, što još jednom pokazuje da

se uz malo truda može umirovljenike otrgnuti od jednolične svakodnevnice. Sve što činimo rezultat je dobre suradnje Udruge s Općinom Viškovo koja nas financijski prati kao i entuzijazam stručnih osoba i umirovljenika volontera. Dragi umirovljenici, starije osobe, dragi mještani, Dani, mjeseci i godine, pogotovo u našoj dobi sve brže prolaze i evo nas pred završetkom i ove godine. Povodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana u ime Udruge umirovljenika Viškovo i u svoje ime od srca želim da ih dočekate sa svojim najmilijima u miru i veselju. Da Vas u novoj 2010. godini prati zdravlje, sreća i zadovoljstvo. Zorka Rubeša

KK "VIŠKOVO"

TRIBINA: "SPORTOM PROTIV OVISNOSTI" U

organizaciji Košarkaškog kluba "Viškovo", pod pokroviteljstvom općine Viškovo, dana 23. rujna 2009. u Domu hrvatskih branitelja, održana je tribina pod nazivom "Sportom protiv ovisnosti". Tribina je bila namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola te njihovim roditeljima sa svrhom upoznavanja zloupotrebe droge i alkohola. Težište tribine je na razvijanju pozitivnih obrambenih mehanizama od droga i alkohola kod mladih; posebice razvijanja odgovornosti, radnih navika i discipline, te etičkih vrijednosti. Predavanja na tribini je održala udruga građana "Hrvatska protiv droge". Predavač je bila dr. sc. Veronika Reljac s višegodišnjim

UDRUGA PUNI KRUG

iskustvom rada s ovisnicima. U prvom dijelu programa prikazan je film "Zbogom Enna" kojeg je snimila istoimena udruga, a drugi dio je bio predavački. Osnovnoškolci su svojim pitanjima pokazali velik interes da upoznaju koliko droga i alkohol mogu biti ubojiti. Tribini je prisustvovalo 40-ak učenika i roditelja (uobičajeno je da prisustvuje puno manji broj ljudi), što je pokazatelj kako mladi i njihovi roditelji žele biti upoznati s velikom opasnošću koja sve više zahvaća mlade živote. U 2010. god. KK "Viškovo" prema svom programu organizirati će još jednu ovakvu tribinu. Svi ste pozvani jer ovisnost ne bira.

USUSRET NASTUPIMA

Udruga Puni krug priprema se za nove nastupe. U punom su jeku pripreme za plesnu točku najmlađih članova Punog kruga na božićnom sajmu 13. prosinca 2009. u Domu hrvatskih branitelja u Viškovu i humanitarnog je karaktera. Djeca će svojim nastupom otvoriti plesnu večer. Užurbano vježbamo i plesnu koreografiju za Halubajski karneval 2010. Posebno su zahtjevne pripreme za snimanje spota „Promoviranje kulture plesa u Hrvatskoj”, što uvježbavamo u suradnji s plesnom školom Tactus (matična plesna škola Ištvana Varge). Još jedna u nizu humanitarnih manifestacija za

Glasnik Općine Viškovo br. 66

koju se pripremamo i u kojoj ćemo sudjelovati je „Plesom protiv droge” koja će se održati u ožujku 2010. u „Dvorani mladosti” u Rijeci. Neizostavno je i naše sudjelovanje na manifestacijama na području općine Viškovo na kojima sudjelujemo od našega osnutka, poput: Dana Općine Viškovo, Dana škole i sl. Biserka Štokić Treninzi se održavaju u 3 grupe utorkom i četvrtkom od 18-21 sati. Svi zainteresirani mogu se priključiti i prijaviti na broj tajništva 051 258 161.

29


Limena glazba Marinići

LE ET TO OKRUN NJJENO NO NOVOLE ET TN NJJIN KONCER T TE EN

D

ragi naši judi, evo i par besed od nas. Mi kod i vavek sopemo, vježbamo, hludimo i feštamo. Tr zato i sopemo va muzike. Od prob van niman ča jako povedet, ki put su malo kraće ki put malo duje, a ki put se bome i dobro spotimo. Imamo neč noveh člani ki se malo više moraju trudit i pazit, a mi stareji arivamo malo i poćakulat i pošalit se kad bi rabilo sost, ča jako “veseli” našega dirigenta.

Moramo se pohvalit i z jenen lepen gostovanje. Od 24. do 29. devetega ovega leta bili smo va Krakowe va Poljskoj. Bilo nan je jako lepo i čuda tega smo videli, a malo smo i zasopli. Prvi koncert smo sopli va dečjoj bolnice va Krakowe pa smo na ti način oteli dece ulepšat dani. Po pljeske i po osmeheh na obrazićeh smo znali da su bar na malo pozabili na svoje boli. Drugi koncert smo sopli va Zavojah na njihoj veloj fešte, neč ala naša Bela nedeja. Bilo je puno izvođači, nekoliko muzik, plesači, pjevači, bendi. Mi smo kod posebni gosti dobili najboje vreme za sost tako da nas je jako čuda judi gledalo i naslišalo i bili su ugodno iznenađeni aš nisu navajni da pleh muzika sope na ovako moderan način i poznate stvari. Toliko o službenemu delu gostovanja. Kad smo već bili va tujeh krajeh, bilo bi škoda da nismo šli videt ča sega ima va ten dele sveta. Posjetili smo rudnik soli Wieliczka, jedan od najstarejeh i najlepših va svete, bili smo va logori Auschwitz i Birkenau, Wadovice, videli smo rodno mesto pape Ivana Pavla II. i razgledali smo Krakow. Va celoj organizacije ovega gostovanja puno su nan pomogli g. Tomislav Širola z Viškova i g. Jurek Rudnicki z Poljske, kemi se i oven puton zahvaljujemo i preporučamo za još ki put aš nan je bilo jako lepo.

Ne smemo pozabit ni nastupi va • Božićnonašen kraje, ki iako su blizu nisu novoletnji konniš manje lepi i važni. Sopli smo cert 19. 12. va na smotre mažoretkinj ku organiziraju Halubajske mažoretkinje, Dome va Viškove a zasopli smo i na 20. rojendane uz gošće divojki Udruge Halubajki. Kod i sako leto z vokalne skza Matejnu smo storili jedan koncert nedeju zapolne na ken nas upine Yamas je naslišalo fanj judi. Sopli smo već tradicionalo za Si sveti na cimitereh va Jelenje, Zamete i Viškove, a sopli smo i na polaganje vjenci za Dan antifašističke borbi i za poginuli va Domovinsken rate. Bilo bi još fanj za napisat, ma boje reč ča nas još čeka. Božićno-novoletnji koncert imet ćemo 19. 12. na ken će nan gošće bit divojki z vokalne skupine Yamas. Koncert će se kod i vavek održat va Dome va Viškove, pa vas oven puton seh pozivan da nas pridete čut. Fanj smo vježbali i parićevali se i sigurni smo da ćete se lepo zabavit. Potle Božića i Novega leta vaje pride Pust i pusni špaši pa ćemo i za onda morda ča parićat ali o temu drugi put. Na kraje, kot i vavek, pozivamo si oni ki bi voleli ča navadit sost i prit k nan va muziku da nan se jave. Morete prit saki pundejak ili četrtak va Dom pul Marinić ili zvat na broj 092/218-8973 pa ćemo se se dogovorit.

Sretan Božić i dobri blagdani žele van Muzikanti Marinićeve muziki!

OSNOVAN NOVI RUKOMETNI KLUB "HALUB"

PRIPREME ZA POČETAK SEZONE • Za predsjednika kluba izabran je Goran Starčević • Ime kluba potječe od Halubja • Bordo/zlatna boja dresova boje su Općine, a u grbu se nalazi rukometna lopta s rogovima koji simboliziraju Halubajske zvončare Dana 22. listopada, u Domu hrvatskih branitelja u Viškovu održana je Osnivačka skupština rukometnog kluba "Halub". Inicijativa za osnivanjem rukometnog kluba u Viškovu potekla je od roditelja čija djeca koja se bave ovim sportom, zbog nepostojanja vlastitog kluba, treniraju u rukometnim klubovima susjednih općina ili na području Rijeke. Osnivanju kluba, osim mnogobrojnih mještana, nazočili su i načelnik općine Viškovo Goran Petrc, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Viškovo Luka Matanić, tajnik Rukomet-

30

nog saveza županije primorsko-goranske Željko Milanović. Za predsjednika kluba izabran je Goran Starčević koji je u obraćanju naglasio da je želja roditelja - osnivača kluba, pa i njega kao predsjednika, pružiti djeci ovoga kraja mogućnost da svoje slobodno vrijeme provode aktivno i kvalitetno, trenirajući sport u kojemu je naša zemlja poznata daleko izvan svojih granica. Kako je tijekom večeri rečeno "Ime kluba potječe od Halubja, kraja u kojem živimo, bordo/zlatna boja dresova boje su Općine Viškovo, a u grbu se nalazi rukometna lopta s rogovima koji simboliziraju Halubajske zvončare." Obzirom da je natjecateljska sezona 2009./10. već počela, RK "Halub" za sada ne vrši upis članova već uprava kluba namjerava obaviti sve potrebne pripreme za aktivno sudjelovanje do početka nove sezone. O početku upisa članova u klub, javnost će se na vrijeme obavijestiti.

Glasnik Općine Viškovo br. 66


AKTIVNOSTI PLANINARSKOG DRUŠTVA SV. MATEJA 2009. GODINI

Treći dan hodočašća od Sv. Jurja prema Krasnu 14. kolovoza 2009. godine

Od svetišta do Kleka • S koje li se god strane priđe, Klek svaki put pokazuje drugi oblik, ali pogled uvijek privlači njegova okomita, 200 metara visoka vršna stijena i Klečice

S

ukladno našem nazivu, uz uobičajene aktivnosti planinarenja, PD „Sv. Matej“ je i ove godine organiziralo hodočašće članova društva marijanskom svetištu u Krasno. Nakon hodočašća u Krasno organizirali smo planinarenje na Velebit, hrvatsku planinu svih planina, odnosno najveću našu planinu. Izabrali smo sjeverni Velebit i to novu planinarsku stazu „Četiri vrha“ koja je nedavno markirana. Kako smo znali da je to dugo i naporno planinarenje odlučili smo prenoćiti u planinarskom domu na Mrkvištu. Kad smo se okupili u jutarnjim satima na odredištu za polazak na

Odmor na vrhu Veliki Golić prilikom obilaska staze „četiri vrha“ na Velebitu

planinarenje imali smo sreću da je u domu bio nazočan autor te staze Vlado iz planinarskog društva „Zavižan“ iz Senja koji nam je opisao stazu i dao nam preporuke koja mjesta na stazi moramo obvezno posjetiti. Tako smo nas preko 20 članova našeg društva, krenuli makadamskom stazom koja vodi od Mrkvišta prema planinarskom domu na Alanu, te smo se nakon sat vremena počeli uspinjati prema vrhu Veliki Golić. Nakon uspona na Veliki Golić, nastavili smo hodati prema najvećem vrhu na ovoj kružnoj stazi, vrhu Goljak koji je visok 1605 metara. Zatim smo posjetili Mali Golić i na kraju

Tadijevac. Nakon šest sati hoda stigli smo na polaznu točku, planinarski dom Mrkvište. Za neke naše članove to je bilo „vatreno krštenje“, pa su bili dosta umorni po povratku s planinarenja i otišli odmah na spavanje. Ostali dio ekipe se dugo u noć provodio uz logorsku vatru prepričavajući iskustva i diveći se ljepotama Velebita u kojima smo uživali prethodnog dana. Sljedeća točka našeg planinarenja tijekom rujna bio je Klek, najstarije planinarsko odredište u Hrvatskoj. Dosad smo Klek gledali s ceste ili željezničke pruge kada smo putovali prema Zagrebu, koji se doima kao usnuli div, kojemu su stijene vrha Klečice, izgledaju kao noge, a vrh Kleka kao glava. U jutarnjim satima smo autima stigli u Bjelsko, te smo od ceste krenuli na uspon na Klek. Nakon sat vremena smo stigli do planinarskog doma „Klek“. Nakon malog odmora krenuli smo na uspon na sami vrh Klek. Nažalost nismo imali sreće što se tiče vremena, bila je magla, pa nismo mogli uživati u ljepotama i vidicima koji se pružaju sa vrha. Ali to nije umanjilo naše zadovoljstvo, te smo prilikom silaska s vrha uživali u onome što smo vidjeli taj dan, jer će i to ostati nezaboravno i tada nam je postalo jasno zašto je uostalom vrh Kleka na amblemu Planinarskog saveza Hrvatske. Predsjednik mr. sc. Duško Brkić, dipl. oec. Kako je lijep pogled sa Kleka

Glasnik Općine Viškovo br. 66

31


HUMANITARNI KONCERT

„ROCKOM ZA ROKA“

• Zahvala organizatora svima koji su svojim prilogom poduprli ovu dobrotvornu akciju

„Rockom za Roka“ naziv je humanitarnog koncerta u organizaciji Mladeži HDZ-a Viškovo koji je održan 26. rujna 2009. u Domu hrvatskih branitelja u Viškovu. Maleni Roko mještanin je općine Viškovo za kojeg smo saznali sasvim slučajno, putem letka koji su njegovi roditelji tiskali očajnički tražeći pomoć. Stupivši u kontakt s obitelji Vulić, ubrzo smo shvatili da je ovoj obitelji zaista potrebna i dobrodošla svaka pomoć. Naime, Roko Vulić je četverogodišnji dječak koji boluje od cerebralne paralize i teškog oblika epilepsije zbog koje ne spava mirno od rođenja. Zahvat ubrizgavanja matičnih stanica direktno u mozak u Xcell-centru u njemačkom Koelnu jedina je preostala mogućnost da se malom Roku smanje jaki epileptični napadi, a cijena liječenja iznosi oko 35 000 eura. Koncert je, osim prikupljanja prihoda od prodaje karata, imao za cilj upoznati ostale mještane sa problemima obitelji Vulić i zamoliti ih za pomoć. Reakcija mještana na koncert je bila izuzetno pozitivna. Svih 720 ulaznica rasprodano je u samo nekoliko dana, a gospodin Vulić nas je obavijestio da mu svakodnevno stižu uplate što je bio znak da su oba cilja ostvarena. U organizaciji koncerta su nam pomogli brojni ljudi od kojih je potrebno istaknuti pjevača grupe Why Not? Danijela Grubića, udrugu Ri Rock koja je donirala ozvučenje, dok je Goran Vrkić donirao rasvjetu za koncert. Nastupili su: WHY NOT?; KEOPS; BUMSLANG; ORGINAL. Obitelji Vulić će u komunikaciji sa stručnjacima i drugim osobama u Njemačkoj pomoći Anto Pujić. Posebno se želimo zahvaliti svim poduzetnicima, Župi „Sv. Matej“ OO HDZ-a Viškovo, OO SDP-a Viškovo koji su kupili veći broj ulaznica za koncert kao i svakom pojedincu koji je kupio ulaznicu i na taj način doprinijeli humanitarnoj akciji, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Predsjednica MHDZ-a Marina Tomić

13. ožujka 2010. - u organizaciji Triatlon kluba "Rival", Rijeka i Saveza školskih športskih društava Grada Rijeke

3. RIVAL MALA LIGA U TRČANJU I U VIŠKOVU ŠETNICA PLEŠIVAC - DOMAĆIN 6. KOLA

Š

etnica Plešivac biti će domaćin šestog kola „3. Rival mala liga u trčanju“, utrke u trčanju za djecu osnovnih škola.

U

trka se sastoji od osam kola koja se trče u Rijeci, Bakru, Mošćeničkoj dragi, Kastvu, Viškovu, Kostreni, Matuljima i Malinskoj na Otoku Krku. Sva djeca, sudionici utrke, dobivaju diplomu, a prvoplasirani trkači i trkačice dobivaju medalje i pehare. Proglašavaju se i tri najbrže škole. Utrka je namijenjena djeci od prvih do osmih razreda osnovnih škola Grada Rijeke i susjednih Gradova i Općina. Organizatori utrke su Triatlon klub „Rival“ iz Rijeke i Savez školskih športskih društava Grada Rijeke. Prvo kolo „3. Rival male lige u trčanju“ završeno je 14. studenog 2009., na Costabelli, u Rijeci. Utrka se sastoji od osam kola, a novost je da se, osim u Rijeci i Kostreni, od ove godine trči u Bakru, Mošćeničkoj dragi, Kastvu, Viškovu, Matuljima i Malinskoj na Otoku Krku, pa će djeca i roditelji imati priliku upoznati ljepote šetnica i staza šireg područja. Šesto kolo „3.Rival male lige u trčanju“ održat će se 13. ožujka 2010. na Šetnici Plešivac u Općini Viškovo, a startno-ciljna pozicija utrke je ispred BK „Marčelji“ u Marčeljima. Sve informacije o utrci mogu se naći na www.rival.hr, prijave za utrku mogu se napraviti u školama, na dan utrka ili na e-mail: triatlon@rival.hr.

IZ RADA AKTIVA DDK VIŠKOVO

IZLET U ŠIBENIK I NACIONALNI PARK KRKA D

obrovoljni darivatelji krvi organizirali su sredinom listopada izlet u Šibenik i Nacionalni park Krka. Krenuli smo u ranim jutarnjim satima kada su darivatelji još uvijek bili malo pospani. Vožnja prekrasnom obalom i maglovitim planinama razbudila je izletnike te smo u ranim prijepodnevnim satima stigli u sunčani Šibenik, grad na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, koji se nalazi na ušću rijeke Krke. Razgledali smo katedralu

32

Sv. Jakova koja je uvrštena u UNESCOov popis svjetskog kulturnog nasljeđa te je naznačajnije graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske. Nakon toga smo se prošetali gradom, uz zvukove armunike i saksofona z Halubja, i popili kavu te se polako zaputili prema Nacionalnom parku Krka. Očarala nas je ljepota brojnih slapova, jezera i brzaca. U poslijepodnevnim smo satima krenuli prema Etnolandu Pakovo Selo,

gdje su nas dočekali iznimno ljubazno, poslužili nas domaćim specijalitetima kao što su rakija i pršut, upoznali s nekadašnjim životom na tom području. Objedovali smo uz zvukove mandoline i gitare. Proveli smo jedan veoma zanimljiv dan u društvu darivatelja svih generacija koji svojom humanom gestom darivanja krvi daruju nekome život. I to je dovoljan razlog da svi ti ljudi zaslužuju naše divljenje. Jasna Petrc

Glasnik Općine Viškovo br. 66


BOŽIĆNI KOLAČIĆI Dragi judi dobar dan! Parićuje nan se Božićno vreme. Kot i sakemu pravemu sladokuscu ovo mi je nadražo doba va lete i zato san van parićala svoja tri najdraža recepta za sitni božićni kolačići.

Orehovi kupići Za testo: 20 deki cveta 20 deki putra 20 deki mleveneh orehi 1 jaje 15 deki cukara vanilija i malo soli Za vrh: 20 deki orehi (mleveneh)

Želimo vam blagoslovljen Božić i sretnu Novu godinu!

20 deki cukara 2 belanjka Od navedeneh sastojki umesite testo i pustite da odstoji na mrzlen. Za punjenje stucite belanjki z cukaron i dodajte mleveni orehi. Testo razvajajte i režite z kalupići kako van srcu drago. Na saki sirov kolačić kla0 dite žličicu file i takovi kolačići kladite peć na 150 C oko 20 minuti. Pečeni dobro ohladite i spravite va škatule.

Husari (božićne okice) 20 deki cveta 20 deki putra 20 deki mleveneh lešnjaki 15 deki cukara vanilija i malo soli Omesite testo i kad odstoji na mrzlen od njega z rukami omesite miće boćice. Kladite ih na lim i na sakoj storite škujicu z prston, pecite na 1500C oko pol uri. Kad su kolačići pečeni još teplen va škujicu kladite malo marmeladi od marelice. Kad se kolačići ohlade, a marmelada dobro osuši spravite jih va škatulu. I to je to! Recepti su jako jednostavni, a dobri. Kolačići se moraju omesit fanj prej Božića, aš ča duje stoje to se lepše tope va usteh. Želin Van sretan i blagoslovjen Božić, puno zdravja i sreći.

Glasnik Općine Viškovo br. 66

33


34

Glasnik Općine Viškovo br. 66


Glasnik Općine Viškovo br. 66

35


36

Glasnik Općine Viškovo br. 66


preporučamo

BELETRISTIKA ZA ODRASLE

PINOL Sanchez, Albert: PANDORA U KONGU (živopisna halucinacija, o borbi za opstanak) KARISTJANI, Joana: MALA ENGLESKA (živopisni opisi dalekih luka i životnih drama...) NOVAKOVIĆ, Josip: PRVI APRILA (o olovnim godinama jugoslavenskog socijalizma, suvremene banana Hrvatske i portret čovjeka bez duše...) VANGELIS, Aurora Amarena: PISMA IZ LIMBA (tehnika montaže fictiona i non-fictiona...) BERG, Sophie: KOVČEG LJUBAVI (humoristično, jedinstveno i poletno napisan ljubavni roman...) MURAKAMI, Haruki: KAD PADNE MRAK (prepoznatljiv rafinirani piščev koktel psihologije, humora...) HOSSEINI, Khaled: TISUĆU ŽARKIH SUNACA (portret jedne ranjene zemlje i duboko potresna priča o obitelji i prijateljstvu...) BROWN, Dan: IZGUBLJENI SIMBOL (sjajno istkana tapiserija skrivene povijesti, tajnih ikona i zagonetnih kodova)

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ PORTER Hodgman Eleanor: POLLYANNA (saznaj: jesi li optimist ili pesimist, želiš li biti krojač svoje sreće ili...) JONELL, Lynne: EMMY I NEVJEROJATNI ŠTAKOR STISKAVAC (humoristički napisan roman) TRIVIZAS, Eugenios: POSLJEDNJI CRNI MAČAK (priča prepuna obrata dotiče teme praznovjerja, progona nepoželjnih i urođene ljudske okrutnosti...) MIHALJEVIĆ, Nada: JUNACI PRAŠNJAVOG TORNJA (ima dana kada vam ništa ne polazi za rukom, a kako će se jedan smušeni dvanaestogodišnjak iz toga izvući...) MONTANA, Hannah: NEZABORAVNO PUTOVANJE (podli novinar ima zadatak otkriti tajnu o Hanni Montani...) SCHMIDT, Annie M.G.: MIMA (o mački koja se zatekla u ljudskoj koži odnosno u tijelu lijepe djevojke...)

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr

STRUČNA ZA ODRASLE ZAKARIA, Fareed: SVIJET NAKON AMERIKE (štivo jednog od najoštroumnijih vanjskopolitičkih analitičara, za sve one koje zanima globalizacija i budućnost...) JENGIĆ – ŠENDULA, Vesna: UNAPRJEĐENJE KVALITETE RADA U DOMOVIMA ZA STARE I NEMOĆNE (knjiga je rezultat praktičnog rada) CAMPBELL, Colin Sc.T.: KINESKA STUDIJA (prekretnica u našem razumijevanju zdravlja, jedna od najvažnijih knjiga o prehrani) MATVEJEVIĆ, Predrag: KRUH NAŠ (iz povijesti kruha izdvaja se pripovijest – o kruhu svagdanjem i vječnom,...) GRŽINIĆ, Jasna: ZORAN KOMPANJET – SMIJEH KAO KNJIŽEVNA (O)PORUKA (život i djelo Zorana Kompanjeta u okviru smjehovnog obilježja) ZISCHLER, Hanns: NOS ZA NOVOSTI (o tome što je roman modernog doba učinilo modernim romanom) TAMMET, Daniel: ROĐEN JEDNOG PLAVOG DANA (intrigantana ispovijest osobe o svijetu autista...) COOK, Michael: KRATKA POVIJEST LJUDSKE RASE (na domišljat i jedinstven način istražuje prijelomne trenutke ljudske povijesti koji su oblikovali našu prošlost, sadašnjost, a imat će utjecaja i na našu budućnost)

KUTAK ZA RODITELJE

BRACK, Jenny Clark: UČENJEM DO POKRETA, KRETANJEM DO SPOZNAJE (program seizmotoričkih aktivnosti za djecu predškolske dobi) POSOKHOVA, Ilona: MAMINE PJESMICE ZA DJECU I MALIŠANE (da zabave bebu i potiču njezin razvoj) IVANKOV, Hana: KAŠICE (vodič o dohraSTRUČNA ZA DJECU I MLADE ni za roditelje početnike i bebe kritičare) BOAL, Augusto: IGRE ZA GLUMCE I NE-GLUMCE (preko 350 igaKALIČANIN, Ivana: VAŠE DIJETE IMA DIJABETES? (mali ra, vježbi i opisa konkretnih iskustava, o kazalištu potlačenih...) savjeti za veliku promjenu u životu jedne obitelji) PETI-STANTIĆ, Anita: JEZIČNE IGRE ZA VELIKE I MALE (o igraDI PIETRO, Paola: KAKO PREŽIVJETI DJETETOVU ŠKOLU ma slušanja i govorenja te o igrama čitanja i pisanja...) (poticaji za uspješno bavljenje domaćim zadaćama, odnosima PISKAČ, Davor: KAKO NAPISATI ESEJ NA DRŽAVNOJ MATURI s učiteljicom, razrednim okupljanjima ...) (radni priručnik s primjerima i vježbama)


Glasnik br. 66  

Glasnik Opcine Viskovo br. 66

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you