Page 1

Glasnik OPĆINE VIŠKOVO

1

Prosinac 2008. • br. 61

Glasnik Općine Viškovo br. 61


B O Ž I Ć 2008. Božić je istina da ljubav opet dobiva srce čovjeka Božić! Toliko toga napisano, rečeno, proslavljeno – doživljeno. A ipak svake godine u dan Božića: Ljubav dobiva ruke i noge i toplinu ljudskog srca!

Zato ljudi danas govore i rade jedni protiv drugih. Zato danas mnogi trpe i pate, ostavljeni, pregaženi, raa, to je Božić. Prodor svijetla ljubavi u naša srca, u zočarani, prezreni i prevareni. naše susrete, u naše živote, u naše obitelji na ovom I sve je to zato jer su ljudi u sebi i oko sebe dozvolili da hladnom i tamnom planetu. umre ljubav. Bog, maleno djetešce došao je kao svijetlo u ljudsku noć, ali I zato svaki Božić je istina da ljubav opet dobiva srce čomnogi nisu prihvatili svijetlo. vjeka. U Božiću srce Boga počinje kucati ljudskim otkucaBog, koji je ljubav, svojim rođenjem poziva čovjeka na život jima. ljubavi, ali ljudi su u sebi zatomili taj poziv, čak pokatkad i Božić je Božji zov na ljubav među ljudima, na razumijepotpuno se oglušili. vanje i spremnost pomoći, na praštanje i pomirenje, na suZato danas ne mogu ljubiti! sret i prijateljstvo. Zato danas sve više ljudi boluje od pretjeranog vredno- Uz ove riječi Phila Bosmansa, takav doživljaj Božićne ravanja užitaka: htjeti imati, htjeti uživati. dosti, u ime župe sv. Mateja žele, te za svaki uspjeh u Novoj Zato danas mnogi bivaju zavedeni površnošću medija 2009. mole, koji truju duh u čovjeku, posebno mladih. Miroslav Pergl, ž. vikar Zato danas toliki bijegom u ovisnost: dima – alkohola – Ivan Šarić, đakon droge – traže krhotine svojih neostvarenih života. Ivan Androić, župnik

D

BLAGOSLOV OBITELJI 2008./2009. u župi Sv. Mateja ap. u Viškovu - U god. 2008./2009. blagoslivljamo obrnutim redoslijedom od prošle godine. Blagoslivljanje započinje ujutro od 9.30 sati. Molimo obitelji da nastoje osigurati blagoslov svoga doma u vrijeme predviđeno ovim rasporedom, jer naknadno blagoslivljanje neće biti moguće (u iznimnom slučaju da nijedan član obitelji, zbog obveza, ne može dočekati svećenika, pa čak ni susjed, obitelj neka napiše na vratima da svećenik ‘izvana blagoslovi dom’, što će on i učiniti). - Ove godine blagoslivljat će do 10. 01. trojica svećenika (župnik, župni vikar i p. Marko MSC) te jedan đakon (vlč. Ivan), a od 10. 01. dvojica svećenika i đakon. - Svećenici će nastojati držati se ovog rasporeda. Ako neke obitelji, ili čitavo naselje, iz nepredvidivih razloga ne uspijemo pohoditi (bolest, sprovod…), naknadno ćemo, u nedjeljnim oglasima, objaviti raspored tog blagoslova. - Blagoslovu treba da prisustvuju svi članovi obitelji koji to mogu (i djeca). Lijepo je imati na stolu Križ i zapaljenu blagoslovljenu svijeću (blagoslovljenu vodu nosi svećenik sa sobom). Svećenici ne nose sa sobom kalendare - kome je kalendar potreban, može ga nabaviti u našoj crkvi. - Molimo obitelji koje nemaju označen ‘kućni broj’ na svome domu da u dan blagoslova stave ručno napisani kućni broj, ili da pričekaju svećenika ispred svoga doma, što bi trebao postati stalni običaj! - u protivnom nećemo moći naći neke obitelji. Ako nas kod ulaza dočeka pas, ili nekoliko njih, bit će to znak da ta obitelj ne želi primiti svećenika te, zbog loših iskustava, nećemo ulaziti u taj dom, jer s nama idu i djeca (ministranti), za koju su, pred njihovim roditeljima, odgovorni svećenici. - Dan blagoslova Vaše obitelji poseban je dan kad Isus Krist pohađa Vaš dom. Neka blagoslov Vašega doma bude izraz Vaše vjere i svjedočanstvo pripadnosti Crkvi. Svećenik ne dolazi u svoje, već u Ime Božje i u ime Crkve čiji je službenik te donosi mir i radost Isusa Krista Spasitelja svijeta. Kome je to potrebno, znat će vrednovati 2 Božji blagoslov obitelji i svog doma.

RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI 2008./2009. 27. 12. 2008. (subota)

BENČANI, SKVAŽIĆI, GLOBIĆI - LUČIĆI, BENAŠI - ZORZIĆI - KLIĆI, GARIĆI

29. 12. 2008. (ponedjeljak)

SARŠONI - MARIĆEVA DRAGA, RONJGI, BIŠKUPI - BRTUNI

30. 12. 2008. (utorak)

BUJKI - MLADENIĆI - POGLED

31. 12. 2008. (srijeda)

VRŠAK, MELIŠĆA - VRTAČE, ILOVCA MARČELJI

02. 01. 2009. (petak)

MAVRI - GORNJI SROKI

03. 01. 2009. (subota)

KOSI - DONJI SROKI - ŠIROLI, BRNASI

05. 01. 2009. (ponedjeljak)

KULIĆI, VALJANI - FERENCI PEŠČIĆIĆI - DOVIČIĆI

06. 01. 2009. (utorak)

Blagoslov Žup. doma iza župne Sv. Mise od 14 h: VOZIŠĆE - TRTNI

07. 01. 2009. (srijeda)

VIŠKOVO - MILOHNI, DONJI JUGI

08. 01. 2009. (četvrtak)

JURAŠI - GORNJI JUGI

09. 01. 2009. (petak)

MARINIĆI, KAPITI

10. 01. 2009. (subota)

FURIĆEVO - MUČIĆI - MARINIĆI DRAGA

12. 01. 2009. (ponedjeljak)

ŠTEFANI - TRAMPOV BREG - BEZJAKI

13. 01. 2009. (utorak)

BLAŽIĆI - STUPARI - PETRCI

14. 01. 2009. (srijeda)

LUČINIĆI - STRAŽA

SRETNE BOŽIĆNE I NOVOGODIŠNJE BLAGDANE ŽELE VAM VAŠ ŽUPNIK p. Ivan MSC, ŽUPNI VIKAR vlč. Miroslav TE ĐAKON vlč. Ivan.

Glasnik Općine Viškovo br. 61


Dragi mještani Općine Viškovo! Polako se primiče kraj još jedne godine, a još kao da je bilo jučer, tu istu smo godinu dočekivali. Kao i sve godine do sada, sigurno nam je prebrzo protekla. Općina Viškovo se tijekom protekle godine suočavala s nizom problema, kao što je sanacija deponija Viševac, svakodnevne prometne gužve kroz Viškovo, nedostatna vodovodna mreža, nedovoljni kapaciteti dječjih vrtića. Većina tih problema je proizašla, kao rezultat velikog, u povijesti nezabilježenog naseljavanja na područje općine Viškovo. U proteklih godinu dana doseljeno je više od tisuću i pet stotina stanovnika. Treba spomenuti, da je prema popisu stanovništva 2001. godine na području Općine prebivalo 8907 mještana. Prema našim procjenama, danas na njemu prebiva oko 14 tisuća stanovnika. Vjerujem, da su ti naši novodoseljeni mještani došli u naš, a sada i njihov kraj, jer su prepoznali Općinu Viškovo, kao mjesto u kojem je ugodno živjeti, ali i raditi. Sigurno je da ćemo u novoj 2009. godini svi skupa imati puno posla, kako bismo osigurali uvjete za ugodan život svih naših mještana. Zajedno s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijeka rješavamo imovinsko-pravne odnose i dokumentaciju potrebnu za izgradnju prometnice RujevicaViškovo-Pogled, poznate i kao zaobilazica Viškovo. Ova prometnica će ubuduće rasteretiti središte Viškova prometnih gužvi. Pred dobivanjem smo građevinske dozvole za izgradnju dječjeg vrtića u Viškovu kapacitete cca 200

djece. Uz postojeće kapacitete smatramo da će ovaj kapacitet zadovoljiti potrebe za smještajem djece u dječje vrtiće. U izradi je dokumentacija za rekonstrukciju prometnica Mladenići-Saršoni, Viškovo-Marovičino-Pogled i prometnice kroz naselje Petrci. U idućoj godini očekuje nas intenzivna plinifikacija područja Općine. Također je u pripremi i dokumentacija za rekonstrukciju II. faze Doma Marinići. Spomenimo da je u I. fazi dom rekonstruiran za potrebe knjižnice. Najviše smo nezadovoljni što zbog kašnjenja na novoj lokaciji deponija Marišćina dolazi do prekoračenja roka korišćenja deponija Viševac. Pitanje koje se postavlja, a na koje nema odgovora, u slučaju da ne bude moguće odlaganje otpada na području Viševca nakon 2009. godine je: Kamo ćemo svi skupa s otpadom koji nastaje u našim domaćinstvima i gospodarstvu? Ipak, smatramo da će u proljeće sljedeće godine započeti isplata mještanima koji imaju nekretninu u neposrednoj blizini deponija, radi umanjene vrijednosti nekretnine. Vrijeme Božića i Nove godine je vrijeme, koje u nama budi nadu, da ćemo svi zajedno i naredne godine graditi ovaj naš kraj za nas i generacije koje dolaze.

Svim mještanima želim sretan Božić i Novu 2009. godinu. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

Izdvajamo iz sadržaja: Iz rada Općine /2 • Najveća donacija dječjoj onkologiji • Interaktivna "Pametna karta" Općine Viškovo • Komunalna problematika: Plan zimske službe

Istraživači glazene baštine Rijeke i okolice • Kiparska škola: Drvo kao nadahnuće • DVD Halubjan: 25 godina vatrogastva • Udruga umirovljenika: I dalje aktivni

• Odluke Općinskog vijeća • Kalić kao spomenik u parku Ruževac

Iz rada udruga/9 • Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje: Tradicija se nastavlja • ŽPZ Marinići: Prosinac obilježen nastupima • HTZ "Vila Halubja": Veseli zvuci tamburice • Puni krug: Ples - više od zabave • Ustanova I.M.Ronjgov: Promocija 14. zbirki "Čakavčići pul Ronjgi",

Predškolski odgoj/18 • Iz života vrtića

Sport Iz našega kraja Oglasi Pust 2009

Čestit Božić, sretnu i uspješnu Novu 2009. godinu žele vam Općinsko vijeće Općine Viškovo i Općinsko poglavarstvo www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 61 • Prosinac 2008. Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof.

Glavna urednica: Doris Brusić • Stručni savjet: Radovan Brnelić, Jadranko Lučić, Sanja Udović, Nevenko Sablić, Ines Strenja Linić, Goran Petrc • Adresa uredništva: Općina Viškovo, Vozišće 3, 51216 Viškovo, Naklada: 4000 primjeraka Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Foto Alex, Foto Matej, Iz arhive udruga • Naslovnica: Rajko Srok • Tisak: CHORDA CORUPTA d.o.o., Rijeka


Općina Viškovo donirala riječkom KBC 200 tisućaa kuna

NAJVEĆA DONACIJA

DJEČJOJ ONKOLOGIJI •

Sredstva će biti iskorištena za sanaciju krovišta i uređenje proširenog dijela odjela

T

reću godinu zaredom Općina Viškovo iz svoga proračuna izdvaja iznos od 200 tisuća kuna za Klinički bolnički centar Rijeka. U protekle dvije godine sredstva su bila dodijeljena Zavodu za kardiovaskularne bolesti i Klinici za neurologiju, a 2. prosinca ove godine isti iznos uručen je dječjoj onkologiji. - Ovdje se liječe i naša djeca, svjesni smo da se rješavanje problema našega zdravstva ne može postići samo decentralizacijom sredstava – ističe članica Općinskog poglavarstva zadužena za resor zdravstva i socijalne skrbi dr. Ines Strenja Linić, napominjući da su ovakve donacije poziv i drugim jedinicama lokalne samouprave da, ovisno o svojoj veličini i proračunskim sredstvima, uključe u svoje proračunske stavke pomaganje riječkom KBC-u.

Ček s iznosom od 200 tisuća kuna 2. prosinca pročelnici odjela dječje on-

kologije prof. dr. Jeleni Roganović uručili su predsjednik Općinskog vijeća Općine Viškovo Radovan Brnelić i članica Općinskog poglavarstva zadužena Predstavnici Općine Viškovo s pacijentima i pročelnicom dječje onkologije za resor zdravstva i koji dolaze iz cijele Hrvatske dobili socijalne skrbi dr. Ines Strenja Linić. dvije izolacijske jedinice u kojima će Prema riječima prof. dr. Roganović biti omogućeno 24-satno prisustvo njiriječ je o dosad najvećoj donaciji uruhovih roditelja. čenoj dječjoj onkologiji. Zahvaljujući se Predstavnicima Općine Viškovo na na donaciji pročelnica odjela istaknula je da će sredstva biti iskorištena za vrijednoj donaciji zahvalili su se i predsanaciju krovišta i uređenje proširenog stojnik Klinike za dječje bolesti prof. dijela odjela. Prvo proširenje odjela dr. Vladimir Ahel i pomoćnik ravnatelja koje je u tijeku treba osigurati odjelu za lokalitet Kantrida prof. dr. Mladen dnevnu bolnicu, čekaonicu i dnevni bo- Peršić, koji su posebno istaknuli izvrsne ravak za roditelje, dok bi cjelokupnim rezultate koji se na odjelu postižu u planiranim proširenjem, mali pacijenti liječenju malih pacijenata.

OSNOVANO VIJEĆE MJESNOG ODBORA MARČELJI

JOSIP BEGONJA – PREDSJEDNIK VMO

N

akon provedenih izbora za članove vijeća MO Marčelji, održanih 16. studenoga 2008., u skladu sa Zakonom i Statutom Općine Viškovo općinski načelnik Goran Petrc sazvao je Osnivačku sjednicu II. saziva članova vijeća Mjesnog odbora Marčelji. Sjednica je održana u utorak 2. prosinca u prostorijama MO Marčelji. U Vijeće Mjesnog odbora Marčelji po kandidacijskim listama izabrani su: Josip Begonja i Maja Molnar /Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)/, Dino Štefan /Nezavisna lista/, Bojana Marčelja i Milivoj Jugo /Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP)/. Na prijedlog Nezavisne liste i članova HDZ-a za predsjednika VMO Marčelji jednoglasno je izabran Josip Begonja, koji je funkciju predsjednika VMO obnašao i u prethodnom sazivu. Prva radna sjednica VMO sazvana je za četvrtak 4. prosinca.

4

OPĆINA VIŠKOVO DOBILA TURISTIČKU ZAJEDNICU

O

snivačka skupština TZ Općine Viškovo održana je 1. prosinca 2008. u Staroj školi Saršoni. Skupštinu čini 16 predstavnika pravnih i fizičkih osoba, a za predsjednicu TZ Općine Viškovo, te ujedno i predsjednicu skupštine jednoglasno je izabrana Sanja Udović, članica Poglavarstva zadužena za financije i proračun. Na skupštini su izabrani, također jednoglasno i članovi Turističkog vijeća: Radovan Brnelić, Snježana Črnjar, Guido Mušković, Igor Rubeša, Marinko Host, Ružica Štok, Biserka Štokić i Željko Mihelić. Za članove Nadzornog odbora izabrani su Goran Petrc, Nina Golac i Ksenija Srok. Na skupštini su usvojeni Statut i Poslovnik o radu skupštine. Sjedište TZ Općine Viškovo bit će na adresi Viškovo 31. Predsjednici Sanji Udović dana je suglasnost da obavlja sve poslove vezane uz osnivanje i rad TZ do imenovanja direktora turističkog ureda. Primorsko-goranska županija donirala je za osnivanje TZ 10 tisuća kuna.

Glasnik Općine Viškovo br. 61


odluke vijeća 30. sjednica /2. listopada 2008./

• Zaključak o prihvaćanju Plana intervencija za poboljšanje organizacijske sposobnosti općinske uprave izrađen od VI-DA savjetovanje, Zagreb i AleaRotunda.

• Zaključak o prihvaćanju Idejnog rješenja sportskog parka Sroki izrađeno od ovlaštenog arhitekta Đulijana Zulijani iz Rijeke.

• Zaključak o prihvaćanju Idejnog rješenja školskog sportskog parka izrađeno od ovlaštenog arhitekta Đulijana Zulijani iz Rijeke.

OPĆINA VIŠKOVO DODIJELILA 95 STIPENDIJA

O

pćina Viškovo, svake godine, izdvaja sve veća financijska sredstva za stipendiranje učenika i studenata, tako je za akademsku godinu 2008./09. dodijelila 95 stipendija i to: 63 stipendije za učenike srednjih škola u iznosu 300,00 kn, 23 • Odluka o raspisivanju izbora za stipendije za studente na fakultetima u Rijeci u iznosu od 500,00 kn i 9 stipendija članove Vijeća MO Marčelji za studente na fakultetima izvan Rijeke u iznosu od 700,00 kn. • Odluka o određivanju visine naSvečanost potpisivanja ugovora održana je 5. prosinca 2008. u Domu hrvatskih knade troškova izborne promidžbe branitelja Viškovo. Uz iskrene želje za uspješan nastavak obrazovanja, stipendiza izbor članova Vijeća mjesnog stima su čestitke izrazili općinski načelnik Goran Petrc i član Poglavarstva zadužen odbora Marčelji za Resor prosvjete, kulture i sporta Jadranko Lučić.

• Odluka o kapitalnoj donaciji Općini Ernestinovo

• Odluka o imenovanju ravnatelja Javne ustanove Narodne knjižnice i čitaonice "Halubajska zora" - za ravnatelja Javne ustanove Narodne knjižnice i čitaonice "Halubajska zora" imenuje se Branka Miočić, prof.

• Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim djelatnostima 31. sjednica /26. studenoga 2008.

Odluka o zaduživanju za financiranje kapitalnog projekta Izmjene i dopune planskih dokumenata za 2008. godinu:

3. izmjena i dopuna Proračuna Općine Viškovo za 2008. godinu

3. izmjena i dopuna projekcije Proračuna Općine Viškovo za 2009. i 2010. godinu

3. izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2008. godinu

3. Izmjena i dopuna Programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2008.

• 3. izmjena i dopuna Programa izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2008. godine Planski dokumenti za 2009. god.: • Proračun Općine Viškovo za 2009. • Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2009. godinu • Projekcija Proračuna Općine Viškovo za razdoblje 2010.-2011. godine Nastavak na sljedećoj stranici

Glasnik Općine Viškovo br. 61

Učeničke stipendije dobili su sljedeći učenici: Marta Zaher, Armin Bećirević, Matea Piković, Kristina Rukavina, Ivan Gnjidić, Krsitina Borštnar, Marina Krčalić, Brigita Blažević, Branimir Peraić, Ivan Alandžak, Dino Delač, Corina Ivkić, Marko Petrić, Iva Marincel, Jurišić Franjo, Sanela Sabljaković, Damir Vučko, Marina Brković, Anamarija Širola, Tatjana Šepac, Marko Pavičić, Patrik Nikolić, Tina Štefan, Igor Lončar, Vedran Rukavina, Ivana Vrban, Ivona Marić, Martina Antunović, Ivo Skorup, Ana-Marija Pešić, Sandra Kvaternik, Paulo Šanko, Ivana Barać, Tea Pavić, Nataša Smojver, Ana-Marija Tomić, Lara Štajduhar, Marina Mikelenić, Marina Sušanj, Anabella Malbaša, Mateja Trinajstić, Tina Ivanković, Robert Cvjetković, Andrea Rubeša, Dino Host, Marina Žiković, Martina Ljubotina, Marino Milković, Ivana Bertović, Dijana Badovinac, Dorjana Dodić, Ariana Sušanj, Andrej Šeškar, Anamarija Brnčić, Tomislav Došen, Mikela Vukorepa, Andrej Šircelj, Aleksandar Širola, Katarina Mulac, Deni Jančić, Ana-Marija Plazonić, Vedrana Miočić, Ivana Rakić. Stipendije za studente na fakultetu u Rijeci dobili su sljedeći učenici: Gordan Dorčić, Kristina Tadić, Anita Milardović, Sanjin Dokoza, Jelena Dropulja, Valentina Jugo, Katja Mladenić, Katarina Sušanj, Maja Vujatović, Sanjin Kasalović, Jelena Sušanj, Nina Lekić, Marina Kovačević, Kristina Dogan, Anamarija Šokac, Dragan Kordić, Vedran Klobučar, Tea Jukić, Nikica Mauhar, Vedran Tomić, Maja Štefović, Sonja Surina, Ivan Gržeta. Stipendije za studente izvan Rijeke dobili su sljedeći učenici: Majda Raspor, Dea Brunović, Katja Trinajstić, Sanja Marčelja, Aleksandra Stojaković, Maja Pušić, Bojana Mikelenić, Dajana Marelja, Franjo Žilić.

POLAGANJEM VIJENACA OBILJEŽEN DAN NEOVISNOSTI

U

povodu 8. listopada - Dana neovisnosti predstavnici Općine Viškovo položili su vijenac na spomen obilježje na groblju Viškovo i odali počast onima koji su na oltar domovine položili svoje živote. Vijenac na Spomen obilježje položili su predsjednik Općinskog vijeća Radovan Brnelić i općinski načelnik Goran Petrc. Majka poginulog branitelja Elia Vlaha zapalila je svijeću s predstavnicima Općine Viškovo.

5


odluke vijeća Nastavak s prethodne stranice

• Plan razvojnih programa za razdoblje 2010.-2011. • Plan radnih mjesta za razdoblje 2009.-2011. god. • Program javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi Općine Viškovo za 2009. godinu

OPĆINE VIŠKOVO I BARBAN POTPISALE PISMO NAMJERE

• Program javnih potreba u obrazovanju i kulturi Općine Viškovo za 2009.

• U povodu Dana Općine Barban predstavnici općina Viškovo i Barban potpisali su u subotu, 6. prosinca Pismo namjere za pripremu potpisivanja Povelje o prijateljstvu i suradnji Općine Barban i Općine Viškovo

P

otpisivanje Povelje proisteklo je iz dosadašnjih susreta i kontakata dviju općina. Uvjereni da prijateljstvo i suradnja pridonose boljem upoznavanju, uzajamnom poštivanju, i napretku, predstavnici dviju Općina, općinski načelnici Denis Kontošić, prof. ing. i Goran Petrc, potpisivanjem Pisma namjere potvrdili su načela dobrih namjera za pripremu skorog potpisivanja Povelje o prijateljstvu i suradnji dviju općina.

U narednom razdoblju, tijela lokalne samouprave organizirat će susrete predstavnika Općine Barban i Općine Viškovo, kako bi međusobno predstavili svoje Općine i pripremili elemente Povelje. Krajnji cilj potpisivanja Povelje je povezivanje dviju općina s područja susjednih županija, Istarske i Primorsko-goranske te daljnje promicanje suradnje na području gospodarstva, turizma, kulture i sporta te razvijanje i unapređivanje međusobnih prijateljskih odnosa. Potpisivanje Pisma namjere upriličeno je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Barban u sportskoj dvorani nove OŠ Barban. Ovom prigodom, a povodom osnivanje knjižnice Barban predstavnici naše Općine darovali su domaćinima knjige tiskane u izdanju Ustanove Ivan Matetić Ronjgov. Svojim prilogom, kao nastavak dosadašnje uspješne suradnje s ravnateljicom Gradske knjižnice Pazin, svečanosti se pridružila ravnateljica Knjižnice "Halubajska zora" koja je knjižnici darovala 60 knjiga.

ukratko - Asfaltiranje nerazvrstanih prometnica – do kraja studenoga asfaltirano je cca 20 tisuća m2 i presvučeno novim slojem asfalta oko 5 tisuća m2 nerazvrstanih prometnica, što predstavlja 90% radova ugovorenih za 2008. godinu, te se do kraja prosinca očekuje u potpunosti ostvarenje plana.

- Pred završetkom su radovi na uređenju dječjeg igrališta u G. Jugima - Održavanje javnih površina izvršeno je prema predviđenom planu - Ugovoreni su radovi na proširenju, odnosno rekonstrukciji prometnice u Blažićima, koja se provodi u sklopu prometnog rje-

• Program godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2009. • Program izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2009. godine • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu • Odluka o imenovanju člana Upravnog vijeća Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu Primorskogoranske županije

• Zaključak o usvajanju Izvješća Državnog ureda za reviziju - Područnog ureda Rijeka o obavljenom uvidu u Proračun i financijske izvještaje Općine Viškovo za 2007. Potvrda glavnog projekta Ceste 2 28. studenoga - Općina Viškovo dobila je potvrdu glavnog projekta za Cestu 2 – spojna cesta od parkirališta Milihovo prema budućem vrtiću, time su stvorešenja Marinići koji će početi krajem ove ili ni preduvjeti za početak radova početkom sljedeće godine na nasipavanju terena. Početak - U izvođenju su radovi na postavljanju plin- radova predviđa se, ovisno o vremenskim uvjetima, krajem skog grijanja za zgradu Mavrovičino prosinca ili polovicom siječnja.

IZRADA URBANISTIČKIH PLANOVA I PROJEKATA - Izabrani su izvođači za izradu UPU projekti nove ceste Blažići – Drenonaselja Viškovo N1–1 i RZ Marinići K1 va, koji će do kraja godine biti predan nadležnim službama Županije - Pred završetkom je DPU groblja Bujki u daljnju proceduru. Nadležnim - Poglavarstvu su prezentirani idejni službama bit će proslijeđeni i idejprojekt novog dijela groblja Viškovo ni projekt ceste Blažići-Dovičići, DPU te prometno rješenje ceste Marinići i Halubjan i projekt oborinske kanali-

6

• Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2009.

• Zaključak o usvajanju programa rada Savjeta mladih Općine Viškovo za 2009.

Komunalni radovi u 2008. godini

- Dovršeni su radovi na uređenju prostora ispred Boćarskog kluba u Marčeljima, što podrazumijeva uređenje prostora, asfaltiranje i uređenje hortikulture.

• Socijalni program Općine Viškovo za 2009. godinu

zacije prema DPU Osnovne škole, tako da će Općina Viškovo sa već prethodno predanim projektima imati na čekanju 14 što idejnih, što kapitalnih projekata - U programu izrade planova i projekata do kraja godine bit će završena III. faza GIS-a

Glasnik Općine Viškovo br. 61


PRILAGODIMO VOŽNJU

ZIMSKIM UVJETIMA • OBILNE KIŠE, SNJEŽNE PADALINE I POLEDICE ZAHTIJEVAJU OPREZNOST SVAKOG SUDIONIKA U PROMETU: PJEŠAKA, VOZAČA, ALI I — ODGOVARAJUĆIH KOMUNALNIH SLUŽBI

K

ako bi se omogućilo što sigurnije odvijanje prometa izrađen je program uklanjanja snijega i leda te čišćenja i posipavanja nerazvrstanih prometnica u Općini Viškovo. Poduzimanje mjera za provođenje javnog reda smatra se obvezatnim i od javnog interesa za sve mještane. (Sukladno Odluci o komunalnom redu 55., 56., i 57. Sl. novine 16/96.) Operativnim planom i mjerama za provedbu utvrđuje se: - Čišćenje snijega i posipavanje nerazvrstanih prometnica vršit će se kada nastupe uvjeti. Prema preporuci općinskih i komunalnih službi i programu potreba za čišćenjem i posipavanjem, snijega smatra se kada padne 5 cm snijega. - Nerazvrstane prometnice, putevi čiste se isključivo zbog mogućnosti prometovanja redovnih autobusnih linija te prilaza pješaka do autobusnih stanica. - Vozači svih osobnih i drugih motornih vozila koji se koriste prometnim pravcima dužni su vožnju prilagoditi vremenskim uvjetima (po mogućnosti – ne voziti), jer suprotnim postupanjem preuzimaju osobnu odgovornost za nastale štete. Molimo mještane da svoja vozila parkiraju izvan prometnica i putnih pravaca kako bi se moglo pristupiti čišćenju i posipavanju kada nastupe navedeni uvjeti. - Za svojevoljno prometovanje nerazvrstanim prometnicama i putevima u vremenu snježnih padalina ili smrzavanja tla prometnica, Općina Viškovo ne snosi odgovornost za nastale štete (vozila, objekata i sl.) Općina Viškovo upozorava vlasnike svih poslovnih i stambenih objekata, da ispred stambene zgrade očiste snijeg i posipaju nogostup te time osiguraju nesmetano i sigurno kretanje pješaka. Također, molimo građane da uklone snijeg sa krovova zgrada, kada postoji mogućnost da padanjem s krova snijeg ugrozi sigurnost pješaka.

Glasnik Općine Viškovo br. 61

PLAN ZIMSKE SLUŽBE SA PRIORITETIMA POSIPAVANJA I ČIŠĆENJA SNIJEGA NA NERAZVRSTANIM PROMETNICAMA U OPĆINI VIŠKOVO ZA 2008./2009. I. Plan nastupa: redovito održavati, neovisno o stupnju pripravnosti PRIORITETI: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Široli-Dovičići-D. Sroki-Ferenci-Kraljevac Prilaz do OŠ "Sv. Matej" - Viškovo Marčelji-od spomenika na Ilovac kroz selo Trampi-Bezjaki do okretišta autobusa Okoliš oko Općine, pošte, Fine s parkingom Prilaz mrtvačnici

Plan nastupa po potrebi i preventivnoj spremnosti (manje vozilo sa posipačem ili veće s ralicom), što ovisi o okolnostima (I., II. ili III.) stupanj. Rok izvršenja 4-6 sati. II. Plan nastupa po stupnju pripravnosti, količini padalina ili nastalih ledišta od mraza (poledice). Usklađeno s planom po županijskim cestama - stalno održavati. PRIORITETI 1. Marčelji-Melišće-Garići 2. Marčelji-Vršak-Pogled - 3. Odvojka iznad trgovine u centru 2. Odvojka lijevo prema vrhu, do br. 7 ispred autobusne stanice 3. Vrtače desno, roletar kb 66. i do 63, sa spojem pogled 50 izlaz autobusno stajalište 4. Vrtače pogled - lijevo prema kb 98 do 100 na vrhu 5. Vrtače, put Mavri kb 25 6. Klići-Petrolejska cesta 7. Garići - put kb 27 do 28 8. Marčelji - izlaz sa glavne Geste pored kb 32 i prema centru Marčelji kružno do centra Marčelji 9. Mavri-Marčelj, n/n 10. Mavri kb 46 iza kafića Sanja 11. Lučići-Zorzići (sa odvojkom do kraja) - Globići put lovačka kuća - 2 odvojka i do Daewoo servisa sa odvojcima na županijsku cestu 12. Lučići put uz Crnu Ružu prema kb Zorzići 66 13. Garići-Benaši-Zorzići izlaz na Ronjgi-dio Marinićeva Draga izlaz gl. cesta kod gumi servisa 14. Skvažići Novo naselje, dva odvojka 15. Benčani - naselje 16. Benčani kod table Rijeka desno 17. Saršoni ispod klesarije kb 90 18. Saršoni lijevo kb 106 19. Marićeva Draga izlaz kod vodospreme, ulaz kod Zelenog gaja restoran-Saršoni 20. Ronjgi-Zorzići izlaz prema Biškupi 21. Ronjgi do tiskare 22. Brtuni-Biškupi (novo naselje) 23. Brtuni put oko trafo do kbr 6 24. Bujki - Mladenići izlaz kod kb 76 25. Bujki novo naselje i selo, lijevo i desno - izrada svijeća 26. Mladenići n/n-od centra lijevo do vrha 27. Mladenići n/n ispod centra desno cijeli krug 28. Mladenići iznad groblja Viškovo I. odvojka betonirani sa naseljem 29. Put za Turčinovo (uz trafo) 30. Viškovo-Vršak-Trtni izlaz Mladenići - i odvojak puta za Plešivac 31. Mladenići - kroz selo uzbrdica izlaz kod kb 76

7


32. Viškovo prema kb 154 do vrha naselja 33. Gornji Sroki-Donji Sroki - sa odvojcima put prema kb 3 i 4 izlaz Skan Marin 34. Donji Sroki - Kosi - izlaz na glavnu cestu - kb 5 do autolakirera 35. Gornji Sroki-prema vojnim zgradama 2. odvojka lijevo, desno, put Mavri - sa spojem uz halu Ferenčić 36. Gornji Sroki, Donji Sroki, izlaz kod Vatrogasnog doma 37. Dovičići-Vaktar (lijevo asfalt prema Brnasima)-Ferenci izlaz na cestu prema Kudelji 38. Kosi lijevo (asvaltirani dio) od konobe Kume izlaz u centar Kosi 39. Kosi-put prema kb 76 40. Gornji Sroki-uz autolakirera kb 52 do vrha - odvojak Mladenići 102 41. Valjani-Kulići 42. Vozišće -Valjani-Kulići 43. Trg Viškovo ispred marketa do crkve sa parkingom 44. Viškovo-iza marketa-prema Jugima uz kb Jug 4, 45. Viškovo-prema el. servisu uz kb 165 kružno 46. Furićevo-Gornji Jugi-Donji Jugi-Milohni sa ulazima u naselje - G Jugi, D. Jugi 47. Furićevo-Gornji Jugi-izlaz kod gumi servisa kb 37 iznad pumpne staniceuz kb 29 do vrtića Loptica - izlaz do Ark – nova hala, Marinići 93 48. Furićevo-Juraši-Blažići-Stupari sa ulazom u naselje Juraši-Trtni- 66 uz Vivino

iz rada općine

49. Juraši do vodospreme, RZ 7, Zekić 50. Blažići-izlaz uz Gramat do gl. ceste i prometnica uz RZ8 51. Blažići-Petrci (Kalina)-kroz Blažići 52. Straža, izlaz na glavnu cestu Rijeka-Viškovo sa odvojcima, Stupari preko puta Bakardi (nizbrdo), Stupari 31 53. Straža do vrha - izlaz na gl. cestuizlaz na Tibljaši, Auto Drago 54. Marinići-Straža-Lučinići-Stupari izlaz na gl. cestu uz prodaju plina 55. Marinići-Marinići Draga izlaz na gl. cestu oko uprave vodovoda, boćališta - pekara, izlaz Mefisto, Marinići 61 56. Štefani-Marinići ispod Blatobrana, Turkovo 58 - odvojak uz trafo - radiona Zekić desno 57. Marinići Bezjaki-karta 78 do tiskare odvojak kb 46/c 58. Marinići-prema Z.O.O. kb 38c do gl. ceste izlaz oko Kundića Blažići 1, DSK do Stupari 12b - odvojak pored vrtića "Maza" kb 82 i "Zvončica" kb 148 59. Široli selo do novog naselja izlaz kod Škole 60. Brnasi prostor prigodne prodaje 61. Brnasi novo naselje desno 62. Petrci od vrha desno prema Tibljašima, Petrci 46 63. Lokalna cesta od Stupari kroz naselje Petrci Rok izvršenja od 8 do 24 sata sa stalnim održavanjem. Visinske zone u prvotnom nastupu približno prema istoj nadmorskoj visini. I) Prva visinska zona: Marčelji, Ga-

Povjerenstvo za zbrinjavanje komunalnog otpada Općine Viškovo

SPREMNICI ZA SMEĆE premnici za smeće na javnim površinama odavno su postali neizbježan urbani dekor. Često oblijepljeni plakatima ili ispisani grafitima, ali kako su smješteni u prostoru?

Što bi trebalo učiniti? Naš prijedlog je da se uz prethodnu suglasnost komunalnog redara, Općinskog poglavarstva, a u suradnji sa stanovništvom pokuša pronaći prihvatljiva lokacija spremnika za smeće. Gdje god je to moguće potrebno bi bilo izvesti udubljenja u ravnini sa kolnikom koja bi se betonirala i obrubila rubnjacima što bi doprinjelo lakšim manipuliranjem prilikom njihova istovara

8

Ostali putevi i prilazi koji su eventualno propušteni idu po potrebi što odlučuje komunalni redar Općine Viškovo. Dinamika čišćenja ili posipavanja te redoslijed svih izvršenja po lokalitetima vrše se u pravilu po spisku, promjene plana odrediti će se u dogovoru s komunalnim odjelom Općine Viškovo, ako takvih potreba bude bilo. Prioritete i redosljed intervencije moguće je promijeniti što ovisi o vremenskim nepogodama intenzitetu i vrsti padalina. Poslovi za poledice (eventualna mrazišta) potrebno samo posipavanje ili čišćenje i posipavanje paralelno, što ovisi o visinskim zonama u Općini Viškovo (primjer Marčelji-Marinići). Svaka izmjena mora se dogovoriti s komunalnim redarom. Kritični momenti zatečeni na terenu cijele Općine Viškovo ili dojavljene (hitne intervencije, prva pomoć, vatrogasna intervencija imaju prioritet za intervenciju čišćenja i posipavanja u kritičnom dijelu, te nisu potrebne posebne naredbe. NOVOASFALTIRANE NERAZVRSTANE CESTE U 2008. GODINI NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO 1. 2. 3. 4.

S

Povjerenstvo za zbrinjavanje komunalnog otpada Općine Viškovo snimilo je na terenu postojeće stanje smještaja spremnika za smeće te uočilo jedan nedostatak. U većini slučajeva spremnici su: -razbacani -ne nalaze se na primjerenim lokacijama na raskrižjima te smanjuju vidljivost, što ugrožava sigurnost u prometu te nagrđuje okoliš.

rići, Zorzići, Klići, Lučići, Skvažići, Saršoni, Benčani, Mavri, Ronjgi, Vrtače, Brtuni – sva ostala naselja II) Druga visinska zona: Kosi, G. Sroki, D. Sroki, Dovičići, Mladenići, Petrci, Blažići, Vožišće, Viškovo, Jugi Donji i Gornji, III) Treća visinska zona su sva naselja ispod Viškova

a i pojedini stanovnici ne bi samovoljno mijenjali njihove lokacije. U tu svrhu Općina Viškovo trebala bi izdvojiti izvjesna sredstva za izvođenje navedenih radova. Nedvojbeno je da bi se takvom akcijom, na rizičnim mjestima otklonile potencijalne opasnosti na našim prometnicama koje su iz dana u dan sve opterećenije prometom. To bi dakako doprinijelo povećanju komunalnog standarda i ekološke svijesti mještana te bi se postojeće stanje riješilo u funkcionalnom i estetskom smislu.

Gornji Sroki ispod DVD-a G. Sroki - Mavri Boćalište Marčelji - Šetnica Od šetnice Marčelji lijevo do nove zgrade 5. Pogled 45 - Vrtače 92 6. Gornji Sroki ispod DND-a 7. Brtuni novo naselje 8. Viškovo (Blažićevo) prema br. 150 9. Benčani novo naselje (granica sa gradom Rijeka) 10. Trtni - Juraši novo naselje 11. Gornji Jugi od br. 51 (dječje igral. u izgradnji) 12. Donji Jugi od br. 28 (dječje igralište u izgradnji) 13. Donji Jugi prema novim zgradama 14. Trampov breg 15. G. Jugi - desni odvojak 16. Naselje Trtni - Juraši 17. Parkiralište kod Crkve 18. Viškovo od br. 78 19. Furićevo 30 20. Zorzići PRESVLAČENJE CESTA: 1. Benčani - naselje 2. Skvažići - naselje 3. Marinići kod br. 130 4. Pešćićići prema br 26 5. Lučinići - Plasi

Glasnik Općine Viškovo br. 61


INTERAKTIVNA »PAMETNA« KARTA OPĆINE VIŠKOVO

U

veljači 2006. godine, Općina Viškovo naručila je avionsko snimanje cijelog područja Općine te izradu digitalnog orto-fota u svrhu dobivanja slikovitog pregleda terena iz zraka. Izvođač radova bio je Geodetski zavod Rijeka d.o.o. Osim, avionskog snimanja, prikupljeni su svi listovi katastarskog plana, kao i listovi zemljišno-knjižnog plana. Prvo pitanje bilo je kako preklopiti katastar, odnosno gruntovnicu sa snimcima terena iz zraka, te tako objedinjenu kartu prilagoditi korištenju zaposlenicima Općine Viškovo. Ideja geoinformacijskog sustava (GIS) bila je u začetku. Faze projekta U jesen iste godine potpisan je ugovor sa Geodetskim zavodom Rijeka d.o.o. o inicijalnoj, tj. I. fazi GIS-a Općine Viškovo koja je uključivala, osim digitalnog orto-fota, katastra i gruntovnice, još i: Hrvatske osnovne karte u mjerilu 1:5000, topografske karte u mjerilu 1:25000, administrativne i katastarske granice. Sve te karte su objedinjene u jedan cjelovit projekt i prilagođene djelatnicima Općine. Korisnik sam odlučuje koje će slojeve prikazivati; omogućeno mu je pretraživanje entiteta na karti, identificiranje i tiskanje karata sa prikazom kakvog si sam definira.

Učestalim korištenjem interaktivnih karata GIS-a tijekom 2007. godine, javile su se potrebe za nadogradnjom inicijalne faze sa postojećim adresnim modelom Općine, objektima iz baze komunalne naknade (uz analize adresnog modela i baze komunalne naknade), vektoriziranim katastarskim i gruntovnim česticama te implementacijom novodonešenog prostornog plana uređenja Općine Viškovo. Ovime je završena II. faza GIS-a koja uvelike olakšava rad zaposlenicima u Općini na način bržeg i lakšeg dolaska do određenih informacija u prostoru. Npr. stranku zanima nalazi li se njena parcela u građevinskom području. U tražilicu se upiše broj čestice i interaktivna karta se pozicionira na traženu česticu. Zatim se uključi sloj prostornog plana – namjena površina čime se uspostavi automatsko preklapanje prostornog plana s katastarskim planom i snimkom iz zraka. Pretraživanje se može vršiti i preko adrese kao i preko naziva komunal-

Glasnik Općine Viškovo br. 61

nog obveznika koji su geopozicionirani u prostoru. Važno je napomenuti da se postojeći sustav koristi u Općini Viškovo te da se stalno javljaju nove ideje kako sustav nadograditi i poboljšati.

Jedina granica - mašta

Geografski informacijski sustav (GIS) računalni je sustav sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija, GIS je oruđe "pametne karte" koje dopušta korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika, analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka.

Intencija Općine Viškovo je nadograđivati postojeći geoinformacijski sustav, kako s postojećim slojevima (npr. novo avionsko snimanje), tako i s ostalim slojevima (javna rasvjeta, nerazvrstane ceste, oglasno/reklamni prostori i panoi, javne zelene površine itd.).

Tehnologija geografskog informacijskog sustava može se koristiti za znanstvena istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta.

Nadalje, III. faza GIS-a, objedinjuje bazu vodovoda i hidranata na području Općine Viškovo, te bazu parcela u vlasništvu Općine, kao i bazu komunalnog doprinosa.

Kako bi velika količina podataka bila dostupna javnosti, tj. građanima Općine Viškovo, ali i šire, u planu je izrada tzv. »webgis-a« odnosno, distribucija određenog sadržaja podataka na internet putem interaktivne karte. Na ovaj način, građanima bi se omogućio uvid u katastarski i gruntovni plan, prostorni plan, adresni model itd. Višegodišnja suradnja sa Geodetskim zavodom Rijeka d.o.o. u potpunosti zadovoljava potrebe Općine Viškovo kako u (geo)informatičkoj podršci, tako i u geodetskoj podršci, u smislu stručnog prikupljanja terenskih podataka. Pokazano je da je nadogradnja sustava moguća u svim smjerovima, dok je jedina granica nedostatak mašte.

9


NA POGLEDU U MARČELJIMA

KALIĆ KAO SPOMENIK U PARKU RUŽEVAC K

Piše: Josip Lučić-Botrin

rševito okruženje protkano čvrstoćom kamena i oskudicom zemlje, od generacija radišnih i trpežljivih ljudi ovog kraja iziskivalo je znanje i dovitljivost u nastojanju da im priroda da svoje darove. Bili su to neumorni težaci, paleri, vapneničari i znalci ostalih teških fizičkih poslova da bi u ovom oporom okolišu preživljavali. Oplemenjivanjem okoliša s kojim su srasli, stvarani su uvjeti za bavljenje zemljoradnjom i na toj osnovi i stočarstvom.

Stočarstvo je bilo ograničeno prirodnim resursima, a osobito vodom. Uoči Drugog svjetskog rata u marčeljskim štalama bilo je 200 krava i junica, a postojala su samo dva prirodna pojilišta za stoku i to kalić na Melišću u donjem dijelu sela i prirodna lokva iza Pogleda, nedaleko Janjčenika, poznata kao Kalina. Ovi kalići nisu mogli ni izdaleka zadovoljiti narasle potrebe. Vodom na Kalini napajali su se gotovo svakodnevno studenjski volovi koji su se zapregnuti vraćali iz Rijeke ili nekih drugih mjesta u koja su vozili drva. Volovi su s kolima ulazili u vodu i na drugu stranu izlazili na cestu. U vrijeme vrućih ljetnih dana, kada je u Kalini bilo dosta vode rado su se u njoj kupala i djeca i baš u toj blatnjavoj vodi i naučili plivati. Pojilište i "bazen" Broj stoke u selu se povećavao, te je trebalo graditi umjetno sakupljalište kišnice. Tako je na rubnom dijelu marčeljskog naselja na lokalitetu Ruževac godine 1937. izgrađen betonirani kalić. Dugo je on služio svrsi za koju je izgrađen, mnogo krava se na njemu napilo vode, a i mnogo dječaka je u njemu proplivalo pa je zavrijedio da bude kratko opisan, jer ga danas više nema. Vrijedi spomenuti da je ovaj kalić bio prvo betonirano pojilište u ovom dijelu Kastavštine. I sam projekt ovog kalića bio je vrlo zanimljiv pa je šteta što je zatrpan. Izgrađen je uz sami put koji se strmo uspinje do ceste na Pogledu i to u obliku polukruga koji je bio otvoren prema putu s kojega se kišnica slijevala u njega. Polukrug je bio zidom odvojen na dva jednaka dijela. U donjem dijelu ovog poprečnog zida bili su otvori kroz koje se razina vode u oba dijela izjednačavala. Koso betonirano dno, u koje je bilo uloženo sitno kamenje da ne bude klizavo, spuštalo se do jednog i pol metra dubine. Kalić je u ljetnim mjesecima bio vrlo atraktivno kupalište za mušku djecu i to ne samo iz Marčelji, već i iz okolnih sela. Većina mlade djece kupala se gola, a oni malo stariji su na razne načine pokrivali intimne dijelove tijela. Kupaće gaćice su u tom vremenu bile nepoznati pojam. Iako površina kalića nije bila velika, ipak je zimi zaleđen bio klizalište. Voda u kaliću bila je nečista, jer je kišnica ispiranjem puta taložila blato na njegovom dnu. Blatnjava voda nije izazivala gađenje i nije mogla nadvladati želju za kupanjem. Kalić je bio prava škola za plivanje i nije bilo dječaka u selu koji nije proplivao, a bilo je i onih koji su izvodili bravure u skokovima u vodu što i nije bilo baš bezazleno u tako plitkom kaliću. Nije trebalo dugo čekati da kupačima u vodi društvo prave žabe pa i neke druge biološke vrste kojima je voda bila stanište. Žabe su u vodi imale i svoja potom-

10

stva, punoglavaca (paloglavaca) koji su se ubrzo preobrazili u male žabice. Ponekad se u vodi našla i bjelouška kao lovac na žabice. Ljetne suše smanjivale su količinu vode u ovom malom kaliću, koji je povremeno ostajao i prazan te je neposredno pred Drugi svjetski rat izgrađen novi, mnogo veći, nekoliko koraka daleko od starog. Kaliću su se posebno radovala djeca, kupači, jer je imao oblik pravog plivačkog bazena. Kalić - bazen bio je u toplim ljetnim danima prepun kupača iz sela, ali i iz naselja u okolici. Međutim, ove radosti brzo je poremetio rat, pa ni Ruževac više nije bio mjesto gdje se moglo okupljati i izgoniti krave. Prvo poratno proljeće Kalići na Ruževcu dočekali su puni vode, koja je tad bila gotovo prozirna jer je nisu svakodnevno mutile krave, a za kupanje je bila hladna. U nadolazećim toplijim danima Ruževac je očekivao neke nove klince koji će otvoriti ovu novu mirnodopsku sezonu škole plivanja i druženja. Ta se očekivanja nisu ostvarila, jer je tih poratnih proljetnih dana godine 1945., činom nesmotrenog mladenačkog nestašluka, u kalić pun vode ubačena, iza rata zaostala bomba, koja je eksplozijom nanijela teško popravljiva oštećenja i kalić je sve do današnjih dana zjapio prazan, ali i nezaštićen ogradom predstavljao opasnost. U zaboravu Društveno-političke promjene izmijenile su gospodarsku osnovu života u kojoj ovi kalići nisu imali svoje mjesto pa su potpuno zanemareni. Više puta im je prijetila opasnost da budu i zatrpani što se i onom manjem i dogodilo. Krave su ubrzo postale rijetkost u selu, a početkom ovog milenija i posljednja krava napustila je obiteljsku štalu baš na Pogledu kojega je dio i Ruževac. Susreti na ovom mjestu vraćaju nas u "sretne dane" ovih osamdeset godišnjaka, kad su se u smiraj ljetnih i jesenskih dana, ovdje održavale kravlje promenade s kojih su odzvanjali zvončići različitih intonacija po kojima su pastiri prepoznavali svoje krave. Ruževac je dio povijesti našeg kraja koja mora ostati upamćena, a to će doista i biti uređenjem ovog prostora kao spomen-parka u kojem će ovaj kalić biti spomenik koji će podsjećati na način življenja u Marčeljima, ali i u drugim dijelovima Halubajštine. Poglavarstvo Općine Viškovo osiguralo je u svom proračunu potrebna sredstva i jesenskih dana godine 2008. završilo sa graditeljskim i vrtlarskim oblikovanjem ovog prostora u spomen-park Ruževac. Ruževac je toponim koji je imenovan po nasadima loze (ruža) u vinogradima privatnih vrtova u okolišu, na kojem se sastaju marčeljska naselja Pogled i Vršak. Ovaj, mogli bismo reći kultni prostor, ne bi bio dovoljno osmišljen i cjelovit ako se na njemu ne bi podigla skulptura krave koja je bila hraniteljica stanovnika ovog kraja. Spomenuta skulptura dala bi posebno obilježje veduti ovog prostora.

Glasnik Općine Viškovo br. 61


Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje: Mladen Bezjak, vlasnik restorana "Mladenka" - pobjednik 21. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore

TRADICIJA SE NASTAVLJA U

meli su naši stari kuhat i delat slašćice, magari su mizerno živeli. Ako j' bilo i mizerno, ma j' bilo dobro! Kuhali su konpir i fažol, kompiricu od domaće muki, kapuz, repu, hrmentu, broskvi, ješmik. I sa ta jila živeju i dan danaska. I to najboje va Halubje, va restorane "Mladenka", va srce Viškova. Potvrjeno je to na 21. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore. Va hotele "Kvarner" v Opatije natjecalo se j' pedesetak ugostitelji z područja županije. Najboji Primorsko-goranski ugostitelji pokazali su svoje umijeće va različiteh kategorijah, mej kemi je ukupni pobjednik bil Mladen Bezjak, vlasnik restorana "Mladenka". Ponosni smo ča je član upravo našega Udruženja osvojil tako prestižnu nagradu, pa smo š njin malo poćakulali. Mladene! Najprvo vele čestitki! Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-KlanaJelenje ponosi se z Vami, ali i celi naš kraj. Ste kuntenat? - Presretan, zadovojan i štiman! Čuda puti san razmišjal o sakakovemi natjecanji ka se organiziraju, ma se nisan fidal prijavit se. Sada san probil led. Znan da vaja mojo delo. Poseban osjećaj je bit pobjednik, va onako veloj konkurencije. Kuliko ste dugo va ugostiteljstve? - Odvavek! Od kada znan za sebe. Rojen san va oštarskoj familije. Od 1969. leta dela "Mladenka" va Viškove. Otac je zamislel i storil oštarijicu va koj bi se va domaćoj atmosfere moglo dobro pojist i popit. Nutil je pršuta, sira, zarebrnik i kombasice. Z vremenon je gosti bilo se više, a rasla je i ponuda konkurentskeh objekti, pak se je moralo oštarijicu proširit. Na meste kade su rasle ruže i bil lep vinograd, storen je novi del oštarije ka je prerasla va restoran. Moran reć da je i moj nono

na Lisce imel oštariju. Stara je 120 let i zvala se Grmada. I tako san se ja kot otrok vavek motal med oštarskemi nogami i uvde i unde, pak san se tako i navadil delat. Kroz celu mladost san pomogal i nekad bil i štufan, aš nimaš ni blagdana ni sagdana, pak nisan otel poć va ugostiteljsku školu. Na kraje san se opet vrnul va ugostiteljstvo. Prezel san restoran od mami, po koj je i dobil ime. Bilo je to pred dvajsetak let. Ste zadovojni svojen delon? - San! Iman malo slobodnega vremena, aš san skroze v oštarije ili va dele okole nje. To je gušt. Trefiš čuda judi, saken poćakulaš, vavek si o semu informiran. Saki ki gre v oštariju želi se opustit, zabavit, pošalit, pak tako i ja. Kakove su ambicije? - Niman neke ambicije proširenja objekta. Otel bin ostat va oveh okvireh, ali vavek z željun da se poboljša kvaliteta hrani, ali i osoblja. Pratin se novitadi va strukeh. Naravno da volin i malo preuredit oštariju, aš judi vole promjene i osvježenja.

Ča Van znači nagrada? - Puno mi znači. Priznanje je mojoj familije, ali i sen bivšen i sadašnjen djelatnikon i mnogobrojnen goston ki su del sebe ugradili va Restoran "Mladenka". Nagrada mi je poticaj da moran još više delat, zmišjat noviteti. A moran zavin nagradi i kuharu dat veću plaću. Moremo Vas očekivat na još neken Gastro-takmičenje? - Sigurno. Sada jušto znan ča rabi i kako. Verujen da ću bit još boji! Uživate va hrane? - A tr se vidi! Uživan! Volin se jist. Lovac san, pa me posebno pijažaju jila od divljači. Inače san ljubitelj domaće hrani i nju radi spravjamo goston. Oni su to i prepoznali i zato nan se vavek vrnjaju. Želja za kraj? - Želin da se ugostitelji druže, da rešavaju problemi keh je se više. Konkurenciju ne rabi gledat kot suparništvo, leh kot poziv na suradnju. Prostora je za delat sen, samo se treba dokazat. I znaš ča jako želin. Organizirat neku izložbu, susret ili gastro priredbu ugostitelji našega kraja. Ako more Kvarner i Opatija imet takov susret, zač ne bi mogla i Kastafšćina! Sigurna san da smo na trage nekakovega novega gastro događaja. Veselimo se i očekujemo ga. Do tada uživajte va dobroj hrane ča van spravjaju va "Mladenke", ma i va onoj ča je sami umete parićat. A ča ćemo kad je tako gušno dobro pojist! Dobar tek!

Oštarija "Grmada" na Lisce 1930. leta

Glasnik Općine Viškovo br. 61

Za Vas pokušala i poćakulala Nina Dukić

11


Ženski pjevački zbor Marinići održao redovnu godišnju skupštinu

PROSINAC OBILJEŽEN NASTUPIMA

R

edovnu godišnju skupštinu članice Ženskog pjevačkog zbora Marinići održale su 14. studenoga u Domu u Marinićima. U kratkom osvrtu na aktivnosti tijekom protekle godine predsjednica zbora Ljerka Prpić naglasila je da se najveći broj nastupa zbora održao na području općine Viškovo. Sudjelovale su na svim manifestacijama na području Općine Viškovo – od polaganja vijenaca do organiziranja koncerata i suradnje s ostalim udrugama, nastupile su i u Domu "Vita-nova" na Marinićima te u crkvi Sveti Matej. Četiri nastupa održale su na području Rijeke i jedan na Zlobinu, te tako u jedanaest mjeseci dostigle brojku od devetnaest nastupa.

Članice Ženskog pjevačkog zbora Marinići prilikom nastupa u crkvi sv. Mateja

Ali time nastupi ne završavaju, unatoč činjenici da je zbor, u odsutnosti maestre Mirnić, dobio i novu ravnateljicu maestru Nedeljku Srebovt, prosinac dočekuju s velikim planovima: do kraja godine očekuje ih i tradicionalni humanitarni koncert povodom sv. Nikole u Domu za starije osobe na Kantridi, već 13. prosinca slijedi njihov tradicionalni Božićnonovogodišnji koncert u Domu u Marinićima, kojim će ujedno obilježiti 80. obljetnicu organiziranog pjevanja u Marinićima. Već 19. prosinca slijedi uzvratni koncert u Matuljima, 20. prosinca u Klani, te 21. prosinca u Ravnoj gori.

Uz obećanje da će se tradicija nastaviti potpredsjednica zbora Branka Stipetić osvrnula se na trenutno najveći problem koji prati i ostale zborove – a to je pitanje podmlatka članova, nadodajući u šali da će morati zatražiti i tretman pomlađivanja.

Zasebnu djelatnost zbora predstavlja organiziranje izložbe ručnih radova, starih fotografija i predmeta. Uz

Godišnju skupštinu članice udruge završile su kako to i priliči – pjesmom, i ugodnim druženjem.

LIKOVNA RADIONICA VA DUHE BOŽIĆNEGA UGOĐAJA

klasične ručne radove ove su godine predstavile autohtonu spavaću sobu prije sto godina, a svojim radovima izložbi su se pridružila i djeca dječjih vrtića s područja općine – naglasila je predsjednica zbora.

STORITE SAMI BOŽIĆNI VJENČIĆ

L

ikovna radionica ka dela va sklope Udruženja obrtniki Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje va deveten mesece opet je oprla svoja vrata. Polaznici su komać čekali da se, nakon letnje pauzi, opet počnu družit. Još dok je vane bilo teplo i dok je dural lep jesenji štajon, naši likovnjaci-amateri, skupa z voditeljicun Zdenkun Cetina, družili su se na friškoj arije, va šume, kade su nahranili inspiraciju i storili prava umjetnička djela. Verujemo da se posetiocima svidela humanitarna izložba ku je za Matejnu parićala naša likovna radionica. Nakon Matejni, prijavilo se j' još judi ki su oteli iskušat svoje likovno znanje i kreativnost, pak se je va radionice formirala još jedna grupa - početniki. Stareja je grupa pak poduplala ure. Oni su usvojili početničko znanje i sada na oven višen stupnje tečaja saki polaznik se mora opredijelit za određenu tehniku ili motiv, ovisno o želje sakega od njih. Bite radi znat ča se dela va ovi predblagdanski štajon? Ma sega i sačesa lepega! Vredne ruki koriste kolaž, dekorativni i slikarski materijal i stvaraju interesantni motivi božićnega i novoletnjega ugođaja. Kako bite i vi doma mogli bit kreativni predlažemo van da se poigrate i iznenadite neku dragu osobu, a morda i sami sebe, delajuć vjenčić po uputah ke van nudi voditeljica. Srećnu Van i kreativnu 2009. želi Likovna radionica

12

O

d kartona se stori krug za vjenčić, veličini ku želite. Karton se premaže z lepilon (bilo bi dobro da bude drvofix) i po njin se lepi kikiriki va ljuske i slaže va dva reda. Kad se lepilo osuši i kikiriki zalepi, pospreja se z zlatnen sprejon, kega je va ovo božićno vreme sagdere za kupit. Takov se vijenčić ukrasi z čen god i z kemi god bojami – morete na njega stavit boćice, fijoki, zvončići, božikovinu, kitice jelvice i javoriki, al pak ča god drugo najdete.

Po sen na kraje pošpricajte snega va spreje!

Glasnik Općine Viškovo br. 61


HRVATSKI TAMBURAŠKI ZBOR "VILA HALUBJA" - IX. TAMBURAŠKA SMOTRA VIŠKOVO 2008.

VESELI ZVUCI TAMBURICE

• HTZ "Vila Halubja predstavila svoj prvi CD

D

eveta tamburaška smotra Viškovo 2008., održana u Domu hrvatskih branitelja u subotu 29. studenoga u organizaciji Hrvatskog tamburaškog zbora "Vila Halubja" okupila je sedam tamburaških sastava Primorsko-goranske županije. Uz organizatore smotre u prepunoj sali Doma nastupili su Ravnogorski tamburaši iz Ravne gore, tamburaški KUD Delnice, KUD "Žažara" Zlobin, KUD "Lipice" iz Brod Moravica, KUD "Eugen Kumičić, Križišće, KUD "Zametski koren" Rijeka, te KUD "Izvor" Viškovo.

HALUBAJSKE MAŽORETKINJE

Z POTRESUJKOM VA PIVKU

K

ako vreme brzo leti! Nismo se ni obrnule, a već je leto na kraje. Bilo nan je veselo i štrmorasto. Mladost je mladost, ma kakova god da je. Nema, lepa, smešna, vragolasta, dešpetjiva, no ona je budućnost našega Halubja i mi njoj uz Halubajske mažoretkinje posvećujemo velu pažnju. Divojki se razvijaju i govore, kroz igru, ćakulu i tanac. Tancale smo sakako i sagdere kroz celo leto i vavek nan je bilo lepo. Od jeseni se j' opet održaval tečaj potresujki. Čuda se j' judi treslo va našen Dome. Prišli su novi ki su oteli navadit tanac po domaću, a vrnuli su se i oni lanjski ki su želeli svoje znanje utvrdit i dobro se zabavit. Tečaj potresujki ni samo tanac, to je mesto druženja, na ken su se dogodile samo lepe stvari, pa i neke nove, vele jubavi. Ovega vijaja tečaj je prešal va međunarodno druženje, aš ćemo na poziv prijatelja Slovenca gostovat va susednoj države va Pivke, skupa z Pešekani. Vavek rečen da ćemo lagje i prej va Europu z kanton, tancon i maškarami, lego z politikun. A još van rabimo reć da čuda delamo i vježbamo, aš se parićujemo za Državno natjecanje va mažori-tance va Soline, ko je va četrten mesece. Oveh dan crtamo i študijamo pusnu monturu. Aš nan je taj najlepči štajon pred vrati, pak ga moramo parićano pričekat! Ne smemo reć ča ćemo bit, zato nas morate kumpanjat – pak ćete znat! Sako dobro žele van Halubajske mažoretkinje!

Tamburaški sastavi mahom su se predstavili svojim najmlađim članovima. Raznovrsni repertoar i kvaliteta svirke potvrdili su upornost i kvalitetu njihova rada. Zvuci tamburice zatitrale su poznatim pjesmama, od onih narodnih do zabavnih, pa i opernih skladbi: Sopci, Otvori ženo kapiju, Na brigu kuća mala, Moravički kraju moj, Polka, Besame mucho, Can-can, Napitnica iz opere La Traviata.... Na kraju večeri HTZ "Vila Halubja" predstavio je i svoj prvi samostalni CD na kojem su snimili devetnaest pjesama iz njihova raznovrsnog repertoara. Za više informacija o CD-u zainteresirani se mogu javiti na mob: 098/216 111.

PUNI KRUG

U

PLES – VIŠE OD ZABAVE

druga Puni krug svoje dvogodišnje djelovanje predstavila se na ovogodišnjoj Matejni u dva navrata: samostalnim nastupom pod šatorom uz demonstraciju standardnih i latino-američkih plesova te nastupom na modnoj reviji održanoj u organizaciji Udruženja obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje. Atraktivnost demonstracije plesa redovito privlači pažnju svih dobnih uzrasta. Prema riječima voditeljice projekta Biserke Štokić posebno je važno naglasiti brojne dobrobiti bavljenja plesa, naročito u školskoj i srednjoškolskoj dobi. Ples, osim što aktivira cijelu muskulaturu, uključuje i emocije te razvija i desnu i lijevu polutku mozga, poboljšava tjelesne funkcije, učenje i

Glasnik Općine Viškovo br. 61

komunikaciju, što je posebno važno za srednjoškolski uzrast. Razvijanjem tih vještina pobuđuje se samopoštovanje i sigurnost, pa i oslobađa od straha od javnog nastupa, što naročito pomaže u tinejdžerskoj dobi prilikom sklapanja novih poznanstava i kontakata. Osim toga, ples izuzetno dobro djeluje na pravilno držanje tijela i razvoj kralježnice, čime se sprječavaju različite deformacija te podiže kreativna energija. U svrhu populariziranja plesa, poticanja na ugodno druženje, u planu Udruge je i organiziranje plesnih večeri.

utorkom i četvrtkom od 18 do 20 sati (djeca) i od 20 do 22 sata odrasli.

Plesne radionice udruge koja djeluje u Vatrogasnom domu u Gornjim Srokima, održavaju se dva puta tjedno

Svi zainteresirani od 7 do 107 godina mogu se prijaviti na tel.: 258-161.

13


Ustanova Ivan Matetić Ronjgov

PROMOCIJA 14. ZBIRKI "ČAKAVČIĆI PUL RONJGI"

D

až je padal ča bi judi rekli – kot z kabla! Maglina j' obukla nekakove duge sviti i flendrala jih po našeh krajeh. Ma grad na Rečine bil je okupan veseljen, jubavun i svetlobun i pun lepeh dogajanji. Tega dana čekalo se Mikulu, zablešćilo j' hijadu lampic po Korše, a va Filodramatike se soplo i ćakulalo po domaću. Svečano je predstavljena 14. zbirka poeziji i prozi školani osnovneh škol naše Županije. Prva zbirka tiskana je 1995. leta, pak je Ustanova Ivan Matetić Ronjgov štimana z trinajst let dečjega stvaralaštva, aš je ono velo veselje familije pul Matetićevega ognjišća. Ova, kot i oneh trinajst knjih prvo, bogatstvo je lepoti, jubavi i vedrini djetinjstva povedeno z dečjega srca. Pišuć i govoreć na domaćen zajike, otkrivaju nan i su bogatiju čakavskega narječja. Dečje duši delaju sličice ke va nami bude veselje. Šapiću nan svoje želji, jubavi, tajni, svoji strahi i nadanja. Pišu i o modernemu živjenju i z besedami slikaju svoje želji. Zbirka "Čakavčići pul Ronjgi" je ognjišće ko skroze hita iskrice i se je više oneh ki pišu uživajuć va ten. Da bi iskrice ke tinjaju va dečjoj duše obastale, neki va njih mora i puhnut. Pušu va njih voditeljice i voditelji, rivaju, motiviraju i pomoru dečice i zato meritaju zahvalu. Hvala školanon, meštrican, meštron, nonićen i nonan i sen onen ki njeguju čakavsku besedu. Na ovoletnji natječaj prišlo je 312 literarneh radi z 35 osnovneh i područneh škol z područja naše županije. Nagradi

su razvrstane va dve kategorije – od prvega do četrtega razreda i od petega do osmega razreda, a dodeljene su za saki uzrast po tri treće nagradi, dve druge i jena prva nagrada. Pozdravnun besedun prepunoj dvorane obratil se ravnatelj Ustanove, Darko Čargonja, a knjigu je predstavila članica prosudbene komisije Cvjetana Miletić. Jedanput je Ronjgov rekal: "Šli su stari panji Zatrl njin se j' koren, Pusto j' dole i pusta j' Glavica Pul Ronjgi – se sama tujica..." Ako nas je Ronjgov čul, bit će kuntenat. Pul Ronjgi ni tujice. Na njigoven se ognjišće teple i oganj drže si oni ki ovo naše ČA nose duboko va srce, znajuć da: "Ni ti glasa ča j ' domaći glas, Ni grada ča j' domaća vas, Ni te svete zemji, ča j' domaća zemja." Nina Dukić

IZ RADA KIPARSKE ŠKOLE DELAVSKE KATEDRE

DRVO KAO NADAHNUĆE

S

voj prvi rođendan u siječnju 2008. polaznici kiparske škole obilježili su petodnevnom radionicom u OŠ Sveti Matej, kojom prilikom je četrdesetak polaznika – djece, ali i dvanaest starijih izradilo čak 270 uradaka. Nastali radovi bili su prikazani u novootvorenim prostorima Delavske katedre, koje je dobila od Općine Viškovo. - Naš kraj gravitira šumama Učke i Gorskog kotara i svatko tko jednom osjeti toplinu drva zauvijek nosi taj osjećaj u sebi. Želimo da naši polaznici nauče koji je to divni prirodni materijal drvo i što se sve s njim može izraditi, a ako među mladima “bukne” i kakav novi talent – naš je cilj postignut! – riječi su Rajka Sroka, predsjednika Delavske katedre, koja je nakon postignutih uspjeha u radu s djecom po prvi puta organizirala i kiparsku koloniju za odrasle, na kojoj je sudjelovalo devet kipara, ujedno i osnivača kiparske škole Mato Tijardović iz Viškova. Od 18. do 22. kolovoza 2008. održana je druga, ljetna radionica kiparstva za djecu i odrasle u dvorcu Stare

14

Sušice. I ove godine prijavio se veliki broj djece, koja su svojim marljivim radom postigla fantastične rezultate u izražavanju svoje mašte i kreiranja pravih umjetničkih djela. - U pet dana boravka u dvorcu napravljeno je 286 radova, od toga smo 36 radova poklonili osoblju dvorca Stare Sušice, kako bi ostavili trajnu uspomenu na ovo naše druženje. I ove godine bila su zastupljena djeca s područja većeg dijela naše Županije, a sada se već polako i prepoznaju kvalitetniji radovi djece s kojima se kontinuirano radilo u proteklom razdoblju. Naime, možemo se pohvaliti da imamo već malih umjetnika koji su spremni sami odraditi kompletan rad bez ičije pomoći. To za nas organizatore puno znači, jer je to u stvari i dokaz da se samo kontinuiranim radom mogu postići dobri rezultati. - Zadovoljstvo mi je istaknuti da je sedamdesetak posto djece koja su

radila u Staroj Sušici, u stvari s nama od prvog dana osnutka naše školice. Također, moramo reći, da nam puno znači i prostor Delavske katedre, na čemu se i ovim putem zahvaljujemo Općini Viškovo. Novouređeni prostor Delavske katedre u Gornjim Srokima nam omogućava kontinuirani rad s djecom i odraslima, a isto tako lijepo je imati i učionicu, radionicu i galeriju, u kojoj se može pokazati sve ono što su mali umjetnici stvorili. Zahvaljujemo se svima koji su omogućili uspješan dosadašnji rad ove naše školice, jer upravo njihovi radovi i broj zainteresirane djece za ovu vrstu kreativnosti pokazuje da smo našim dosadašnjim radom opravdali njihovo povjerenje, a nama je to ujedno velika obveza da ustrajemo u još kvalitetnijem daljnjem radu ove škole. Zahvaljujemo se roditeljima i djeci, bez čije zainteresiranosti i podrške ova školica ne bi imala svrhe.

Glasnik Općine Viškovo br. 61


USTANOVA IVAN MATETIĆ RONJGOV - BOGATIJA ZA JOŠJEDNU KATEDRU

ISTRAŽIVAČI GLAZBENE BAŠTINE RIJEKE I OKOLICE

• Zahtjevan projekt istraživanja glazbene baštine, provjeren je našim vodećim muzikologinjama dr. sc. Diani Grgurić, mr. sc. Mirni Marić i Lovorki Ruck, prof.

U

dogovoru Ustanove "Ivan Matetić Ronjgov" i Odjela za kulturu grada Rijeke, inicirano je osnivanje nove stručne katedre za istraživanje glazbene baštine Rijeke i okolice. Svojim programom i ciljevima katedra se nadopunjuje s djelovanjem Ustanove na području istraživanja i vrednovanja muzikološke i etnomuzikološke građe područja Primorsko-goranske županije, kao i nastojanjima na području širenja spoznaja o glazbenicima našeg područja i njihovim ostvarenjima, međusobnim prožimanjima i utjecajima. Katedra je ujedno nastavak i proširenje težnji za sustavnim proučavanjem glazbene ostavštine našega kraja, te njezinog znanstvenog vrednovanja i sistematiziranja. Rad katedre u potpunosti će financirati Odjel za kulturu Grada Rijeke, a organizacijski i istraživački poslovi povjereni su stručnom timu, kojeg čine etnomuzikologinja mr. sc. Mirna Marić te muzikologinje dr. sc. Diana Grgurić i Lovorka Ruck, prof. Zahtjevan projekt istraživanja glazbene baštine, provjeren je našim vodećim muzikologinjama, kojima ovaj projekt predstavlja logičan nastavak njihova dosadašnjeg djelovanja, njihov razvojni zadatak. Naime, one su se, svaka na svoj način, u svom dosadašnjem djelovanju bavile istraživanjem glazbene baštine, o čemu svjedoče i njihovi brojni radovi. Rad na projektu odvijat će se u nekoliko faza – ističu naše sugovornice. Prema riječima muzikologinje Lovorke Ruck gotovo ni jedna sredina u Hrvatskoj ne može reći da ima obrađenu kompletnu glazbenu baštinu. Većina stvari u privatnim je rukama i raspolažemo vrlo malim fondom, bilo da se radi o rukopisima ili ostavštinama, koji je pohranjen u nekim institucijama. Slijedom raznih povijesnih previranja Rijeka je po tom pitanju još specifičnija jer poznato je da je Rijeka nekada imala jako bogati glazbeni život. Postavlja se pitanje što mi od toga još danas imamo i o čemu možemo svjedočiti kad je građa razasuta? - napominje profesorica povijesti glazbe i knjižničarka u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova, koja je veliki dio svoga stručnoga rada posvetila upravo istraživanju riječkog glazbenog života. Rad na otkrivanju glazbene baštine zahtjevan je, višegodišnji rad, koji

Glasnik Općine Viškovo br. 61

zahtijeva i različite znanstvene pristupe ističu naše sugovornice. - Naš će rad imati više faza, a Članice novoosnovane katedre u društvu s svaka od njih zahtijevat će novi ravnateljem Ustanove Ivan Matetić Ronjgov pristup. Prva faza predstavlja snigrupa, osnovana kao nukleus tima vrlo manje na terenu, da se utvrdi čime vjerovatno će se morati proširiti. raspolažemo. Na području glazbe sve Etnomuzikologinja mr. sc. Mirna Maje više – manje u začetku – naglašava dr. sc. Diana Grgurić, predavač na rić, s Filozofskog fakulteta u Puli, na Filozofskom fakultetu u Rijeci, jer - kojem predaje povijest glazbe i uvod rijetko koji glazbenik je obrađen na u etnomuzikologiju smatra da je etnoodgovarajući način, izuzeci su naravno muzikologija izvršila veliki značaj na Zajc, Polić i Gržinić, čija su djela ut- razvoj glazbene umjetnosti općenito, kana u društveni život i koji su u svom pogotovo danas u 21. st., kada se poživotu interferirali sa cijelomem glaz- dručje etnomuzikologije sve više širi, pri čemu se njezin utjecaj ne odnosi samo i benom kulturom. isključivo na popularnu glazbu, već i na Djela glazbenika su izvođena, ali sve ono što se dešava i što je povezano trebaju se "umrežiti" u cijelu priču s čovjekom. Stoga istraživanja riječke glazbenog života u Rijeci, stoga je prvi glazbene baštine, kao i korak istraživanje glazbene baštine. baštine njezine okolica Kad se završi priča oko povijesti, slijedi predstavlja veliki izarad na sistematizaciji, a usporedno s zov. time i prezentaciji javnosti. Zadovoljstvo osnivanjem jedne taIstraživanje će obuhvatiti sva kulturna kve stručne katedre pri Ustanovi Ivan područja od izvođaštva, književnosti, Matetić Ronjgov ne krije ni njezin ravkazališta, posebno zanimljivo je pitanje natelj Darko Čargonja, prof. koji ističe identiteta Rijeke, Liburnije i Županije da se program katedre uklapa u pro- i da li se uopće može izvesti lokalni grame Ustanove. Naime, pokušaj ili županijski identitet ili ne, da li je on osnivanja jedne takve katedre, posamo rezerviran za folklornu glazbu – taknuo je nedavno preminuli mr. sc. sve su to pitanja na koja će se moraDarko Deković još prije dvadesetak ti danas - sutra odgovoriti – ističe dr. godina. Inicijativa je urodila osnivasc. Diana Grgurić posebno se osvrčući njem Riječkog oratorijskog zbora Ivan na intermedijalnost glazbe, koja se ne Matetić Ronjgov – stoga mi je jako može smatrati kao jedan izolirani medij, drago da katedra istraživanje glazbene već se mora promatrati u složenom dibaštine pojavila kod nas jer tu i prijelu društvu i kulture. Stoga će ovaj pada, a ona će vjerojatno jednog dana višegodišnji vrlo ozbiljni rad zahtjevati prerasti i u muzej. i različite znanstvene pristupe, a ova D. Brusić

kultura

PREDSTAVLJENA NOVA KNJIGA SREĆKA KABALINA

NOVI GRADE – GNIJEZDO SOKOLOVO

U

sklopu "Večeri pul Matetićevega ognjišća" u Ronjgima je 25. studenoga predstavljena nova knjiga Novljanina Srećka Kabalina "Novi grade – gnijezdo sokolovo". O knjizi su govorili dr. sc. Branko Blažević, Miljenko Žanić, te autorov brat, pjesnik David Kabalin. Uz autorova sjećanja na djetinjstvo, knjiga donosi životne štorije te pučke izreke, čija zajednička komponenta predstavlja ljubav prema Novom Vinodolskom, ali ona donosi i mnogo više od toga – ona govori i o budućnosti našega grada – naglasio je dr. sc. Branko Blažević, dok je David Kabalin ukazao da su ovom knjigom dragulji čakavskog novljanskog govora otrgnuti od zaborava. U glazbenom dijelu programa nastupili su članovi KUD-a "Ilija Dorčić", članovi Katedre čakavskog sabora "Novljansko kolo", te devedeset četverogodišnji svirač na trieštinki Branko Deranja-Dilber. Odabrane ulomke knjige čitale su autorove unuke Krunoslava i Marija.

15


Detalji s osnivačke skupštine 1983. godine

1983.-2008. DVD HALUBJAN OBILJEŽAVA ZNAČAJNU OBLJETNICU

25 GODINA VATROGASTVA Biti vatrogasac ne znači samo boriti se protiv vatrene stihije i elementarnih nepogoda spašavajući ljude i imovinu, već istodobno znači: preventivno djelovati na zaštiti od požara, a u skladu s tim i na zaštiti i dobara i životnog okoliša.

16

G

odine 1983. među ostalim dobrovoljnim vatrogasnim društvima u "riječkom prstenu" osnovano je i Dobrovoljno vatrogasno društvo Viškovo. Kao potpora profesionalnoj vatrogasnoj jedinici DVD Viškovo djelovalo je u 12. požarnom rajonu Vatrogasnog saveza općine Rijeka. Društvo je dobilo jedan kombi u koji je moglo stati devet osoba i nešto vatrogasne opreme, a za službene potrebe koristili su prostorije čitaonice u Srokima. Prvi predsjednik DVD-a bio je Radivoj Blažić, prvi zapovjednik Stevo Kružić, a prva tajnica bila je Katica Škrobonja. Dio članstva aktivno sudjeluje u Domovinskom ratu, zbog čega dolazi do osipanja članstva i smanjenog intenziteta djelovanja. Donošenjem novog Zakona o vatrogastvu (1993.) i novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske (osnivanje Općine Viškovo 1994.)

stvoreni su povoljniji uvjeti za daljnji razvoj vatrogasne postrojbe. Sukladno novim zakonskim obvezama društvo se moralo ponovno registrirati i od tada djeluje pod nazivom DVD Halubjan. Novim zakonskim odredbama DVD postaje udruga građana od posebnog interesa za državu, sa statusom humanitarne organizacije. Danas DVD Halubjan pripada u sam vrh udruga naše općine prema broju aktivnosti i predanosti svog članstva. Društvo broji 30-ak aktivnih članova (24 vatrogasca, 1 vatrogasni dočasnik i 5 vatrogasnih časnika), 20-ak djece i mladeži te 10-ak pričuvnih članova. Obuka, održavanje i rad sa vatrogasnom tehnikom provode se u Vatrogasnom domu Sroki. Zahvaljujući Općini Viškovo na domu su godine 2007. dovršeni radovi nadogradnje, uređivanja i opremanja. Osnovna djelatnost društva je preventivna

Glasnik Općine Viškovo br. 61


obljetnice zaštita, gašenje požara, te, spašavanje ljudi i imovine. Samo gašenje požara je krajnja mjera spašavanja onog, za što je često kriv čovjek. Nažalost požari nisu rijetkost, u ovo proteklo vrijeme društvo je više puta interveniralo u zaleđu Rijeke, Opatije, Crikvenice i Novog Vinodolskog.

Društvo također vrši usluge ispumpavanja i čišćenja javnih i privatnih šterni, prijevoza za razne udruge, a sudjelovalo je u skoro svim javnim manifestacijama na području općine Viškovo. Društvo brine o starijim članovima, a sjete se i pokojnih članova.

Osim uobičajenih aktivnosti, vatrogasna postrojba posebnu pažnju poklanja preventivnim aktivnostima kao što su: čišćenje i spaljivanje raslinja uz prugu, ophodnja terena tijekom požarne sezone, nadzor provedbe propisanih mjera zaštite od požara.

Zahvaljujući radu voditelja mladeži članstvo je "osvježeno" podmlatkom, koji sudjeluje na vatrogasnim i sportskim natjecanjima, vježbama, izletima i osposobljavanjima.

AKTUALNO: • Sezona je grijanja! • Kamo bacate vrući pepeo? • Kad ste zadnji put očistili dimnjak?

Glasnik Općine Viškovo br. 61

Povećanjem članstva, obima aktivnosti i zakonske obveze nalažu kontinuiranu nabavku i obnovu vatrogasne opreme. U predstojećem razdoblju potrebno je izvršiti kompletnu obnovu voznog parka, koji zbog zastarjelosti opreme i dotrajalosti mehanike ne može učinkovito ispuniti svoju operativnu funkciju.

17


KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA:

OBILJEŽEN MJESEC HRVATSKE KNJIGE

KOMEDIJA "PAPUČARI"

U

oči obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Knjižnica je u Domu hrvatskih branitelja ugostila "Teatar Gavran" iz Zagreba s komedijom "Papučari". Do zadnjeg mjesta ispunjena sala Doma govori nam kako je, nakon dnevnih obveza i problema, svima potrebno smijeha i zabave, što nam je Teatar Gavran s profesionalnim glumcima ponudio u izobilju.

OSVOJILA MNOGOBROJNU HALUBAJSKU PUBLIKU

KREATIVNE LIKOVNE RADIONICE JESENJE KRALJEVSTVO

VESELA ŠKOLA GLASOVA

U

ČAROBNO STABLO

U

subotu, 25. listopada u Središnjoj knjižnici u Marinićima, u kreativnoj likovnoj radionici za osnovnoškolce "Čarobno stablo" izrađena su prekrasna i nadasve osebujna čarobna stabalca koja će krasiti policu u dječjem kutku, a koja će za božićne blagdane, autori ponijeti u svoje domove.

U

subotu, 8. studenoga u kreativnoj likovnoj radionici djeca su s puno ljubavi i pažnje izradila svoje "Jesenje kraljevstvo", s kojim će sudjelovati u nagradnoj igri "Tino nagrađuje" u organizaciji revija Unikat.

POSJETI

subotu, 18. 10. i 15.11. u Ogranku Viškovo su održane igraonice za predškolce "Vesela škola glasova". Knjižnica je sudjelovala i u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja, što ga svake godine organizira Hrvatski centar za dječju knjigu pri Knjižnicama Grada Zagreba. Tema je ove godine bila vezana za obilježavanje 500 godina od rođenja Marina Držića. Dorjana Dodić, koja je izvučena iz naše Knjižnice nagrađena je prigodnim knjigama. U čast Marina Držića u Knjižnici na obje lokacije postavljene su i izložbe o životu i djelu našeg velikog komediografa.

PRVAŠIĆI OŠ "SVETI MATEJ" I "PEHLIN"

B

rojni prvašići iz OŠ "Sveti Matej" posjetili su Ogranak Viškovo, a Središnju knjižnicu u Marinićima prvašići (1.a) iz OŠ "Pehlin", sa po prvi puta organizirane cjelodnevne nastave. Upoznali smo ih s radom i fondom knjižnice, podsjetili na razliku knjižnice i knjižare te razliku školske i narodne knjižnice. Pokazali smo im kako se knji-

Dječji vrtić Maza OŠ "Pehlin"

OŠ "Sveti Matej"

ge čuvaju, ali nažalost i suprotne primjere, kad se knjige oštećuju. Školski sat brzo je prošao, a mi se radujemo našim budućim susretima jer ako se knjige zavole od malih nogu, vjerojatno će to prerasti u cjeloživotno druženje s pisanom riječi.

D

ječji vrtić Malik svoje je ime dobio prema legendi o patuljku Maliku koji je duboko u šumi čuvao svoje blago – zlatnike. Potaknuti tom pričom, vrijedne ručice malih Malikovaca izradile su likovnim radovima priču o Maliku koje smo izložili u predvorju knjižnice u Marinićima. Malikovci su posjetili i Ogranak Viškovo.

18

Dječji vrtić Malik

D

jeca iz dječjeg vrtića MAZA u svojoj posjeti našoj knjižnici uživali su u novouređenom, proširenom dječjem odjelu. Da su se uistinu dobro pripremili i oboružali za svoj pohod, dokazuju i darovi koje su nam donijeli. Priče i bajke koje su im tete pročitale, pretočili su u mala umjetnička djela - u prekrasne bookmarkere. Središnja knjižnica je proširila dječji odjel za dio čitaonice koji će biti preseljen u novouređeni prostor Privredne banke, kojega ćemo otvoriti 19. prosinca u 16 sati. Tako smo dobili funkcionalno odvojen, prema dobnoj granici, kutak za malene koji oni već od prvoga dana u pratnji svojih roditelja, rado posjećuju. Potvrda je to da se knjiga i čitanje voli i zavoli već od malih nogu.

Glasnik Općine Viškovo br. 61


UDRUGA UMIROVLJENIKA VIŠKOVO

I DALJE AKTIVNI Ž

ivot umirovljenika ne mora uvijek biti samotan i tužan. Usamljeni su samo oni koji to žele biti ili ih, ne daj Bože, teška bolest zatvori u četiri zida. Izvršni odbor Udruge umirovljenika Viškovo riješio je taj problem organiziranim posjetima starijim i nemoćnim članovima, uz simbolične poklone.

Novih članova svaki dan je sve više, jer nam je zajedno lijepo, ali nažalost, od mnogih se uz tugu rastajemo zauvijek. Poručila bih svima u svoje ime i u ime cijelog Izvršnog odbora – pridružite nam se – pomozite nam, jer tako ste i sebi pomogli.

Dva puta tjedno u prostoru Udruge odvijaju se razne aktivnosti, kao na primjer prikupljanje članarine, vršenje upisa za besplatne preglede: UTZ trbuha za žene i muškarce, denzitometriju, dopler vena u suradnji s Općinom Viškovo, predbilježbe za parcijalnu masažu tijela, skupne vježbe protiv osteoporoze uz stručno vodstvo fizioterapeuta, zatim predbilježbe za lječnički pregled dermatologa i ortopeda firme “Ortomedical” iz Rijeke koje se obavljaju u našem prostoru za rad, zatim terapije aparatom za prokrvljenost organizma, predbilježbe za toplice, nabavku zimnice, izlete, posjeta kazališnim predstavama, te informatičko opismenjavanje članova.

Udruga je uz financijsku pomoć Općine organizirala još jednu korisnu aktivnost za svoje članove koji imaju zdravstvenih tegoba s kralježnicom, zglobovima i cirkulacijom krvi u ekstremitetima. Pod vodstvom stručne osobe – fizioterapeuta gosp. Hrvoja Usmijanija pedesetak članova (ženske) okuplja se dva puta tjedno (po dvije smjene) u sali Doma hrvatskih branitelja. Svi su zadovoljni odazivom i kvalitetom fizikalne terapije, pa se povećava zanimanje novih vježbača.

Želimo da nam starost bude ljepša - Najgore je starjeti. Mnogo je lakše kad si već star - rekla je pod stare dane knjiženica Elsa Triolet. Doista se moramo zamisliti nad ovom rečenicom želimo li da nam starost bude što ljepša i što duža. Zato mi u Udruzi pomažemo koliko je moguće da svim starijim osobama olakšamo i učinimo barem jedan dan lijepim. Izvršni odbor Udruge zauzeo je stav da u mjesecu listopadu povodom »Dana starijih osoba« imamo niz aktivnosti i to: posjeta starijih članova te onih koji su uslijed bolesti vezani za svoj dom, članova koji su smješteni u domovima za starije. To smo učinili uz pomoć ljudi velikog srca, kupili poklone i nakon toga otvorili pedesetak vrata za »Dan starijih ljudi«. Mnogo više od poklona značio je tim ljudima stisak ruke, prijateljska riječ i osjećaj da nisu zaboravljeni. Zamislite pedeset osmijeha, pomiješanih sa suzama: »Hvala! I nek vama bude ljepše nego nama«. Osim toga u Domu hrvatskih branitelja održan je koncert Ivane Marčelja s bendom. Pod pokroviteljstvom Primorskogoranske županije, u mjesecu studenom Zajednica Udruga umirovljenika Županije organizirala je u Teatru Fenice predstavu »Stilske vježbe« za više od 500 umirovljenika. U našem prostoru za rad susrećemo se s prijateljima, popričamo, olakšamo dušu i život teče dalje. Svakog mjeseca, organizirali smo po jedan izlet i družili se.

Glasnik Općine Viškovo br. 61

Terapeutske vježbe

Informatičko opismenjavanje umirovljenika Polovicom mjeseca siječnja počinje tečaj informatičke pismenosti prilagođen umirovljenicima u trajanju od 30 sati. S obzirom da najveći broj umirovljenika ne zna koristiti kompjutor očekujemo da će se članovi uključiti u program. U programu će se teorijski i praktično obraditi sljedeće teme: Kako se koristi računalo, Internet, Elektronska pošta, Multimedija i Što se kako radi? Suradnja s Poglavarstvom Općine Briga Udruge za ljude treće životne dobi uz suradnju s Poglavarstvom Općine, a pogotovo sa Resorom za zdravstvo i socijalnu skrb je dobra jer su dobro upoznati sa našim nevoljama. Izvršni odbor Udruge smatra da »briga i razumijevanje« lokalnih organa vlasti za starije ljude treba biti još bolja. Iz proračuna Općine premalo se izdvaja za ovu populaciju ljudi s obzirom na broj članova (1100) Udruge. Premali prostor za rad udruge Za ovako veliku populaciju umirovljenika i starijih osoba prostor koji koristimo nama je premali za sve aktivnosti koje smo Programom rad zacrtali. Zato još jednom apeliram na Poglavarstvo Općine da nam u skorije vrijeme pronađe još jedan prostor u kojem bi se umirovljenici svakodnevno družili i pročitali novine. Sve što je učinjeno za naše članove rezultat je dobre suradnje Udruge umirovljenika i lokalne vlasti Općine Viškovo, te entuzijazma stručnih osoba i umirovljenika volontera. Zahvaljujemo i sponzorima koji nas u bilo kojem vidu pomoći podržavaju.

OBAVIJESTI Odmor u toplicama Topusko i Istri U mjesecu travnju 2009. bit će organiziran odmor u toplicama – paket aranžman od 10 dana, uz mogućnost plaćanja u 4 rate, a odnosi se na za korisnike medicinskih usluga koje podmiruje Fond zdravstva RH (uputnica od liječnika), a postoji i mogućnost organiziranog prijevoza autobusom. Za Istarske toplice bit će organiziran odmor u ožujku 2009. - uvjeti isti kao i za Topusko. Zainteresirani se trebaju predbilježiti do 25-tog u mjesecu. Informacije na tel. 257-622 ponedjeljkom i četvrt. od 8,30–11,00 sati. Predblagdansko druženje umirovljenika Održat će se 20. prosinca 2008. u Domu hrvatskih branitelja s početkom u 18,30 sati uz prigodni program, bogatu tombolu, domjenkom i plesom. Doček Nove godine Vršimo upis članova za doček Nove godine u Domu hrvatskih branitelja s početkom u 19,00 sati. Dragi umirovljenici, starije osobe i ostali žitelji općine Viškova! Dani, mjeseci i godine, pogotovo u našoj dobi sve brže prolaze i evo nas pred završetkom i ove godine. Povodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana u ime Udruge umirovljenika Viškovo i u svoje ime od srca želim da ih dočekate sa svojim najmilijima u miru i veselju. Da Vas u novoj 2009. godini prati zdravlje, sreća i zadovoljstvo. Zorka Rubeša

KUMPANIJA Z HALUBJA SLAVI 15 LET POSTOJANJA

NAŠEH 15 LET KROZ KOSTIMI, FOTOGRAFIJE

O

vega leta slavimo 15 let postojanja. Va našeh 15 let stalo je čuda lepeh kostimi, karnevali, gostovanji... Čuda prijateljstva, smeha, zabavi, dešpetarije i jubavi... Jubavi ku smo regalevale kuda god smo hodile. I z tako velun jubavun parićujemo izložbu ka će bit oprta va knjižnice "Halubajska zora", pul Marinić 22. 01. 2009. Bit će to prikaz našeh 15 let kroz kostimi, fotografije i interesantni događaji. Sakako morate prit i vi ki ste s nami bili seh oveh 15 let, kumpanjajuć nas i davajuć koraja. Hvala van na podrške i čekamo vas 22. 01. Dobro nan prišli!

19


EKO - VREĆICA DJEČJEG VRTIĆA "MAZA"

"NE, HVALA, IMAM SVOJU VREĆICU!!" J

edna od specifičnih karakteristika dječjeg vrtića Maza - Viškovo odnosi se, između ostalog, i na stalno razvijanje ekološke svijesti djece. Iz godine u godinu potaknuti smo činjenicom naglog zagađenja, degradacije i osiromašenja životne okoline. Svakim danom svjedoci smo raznim oblicima narušavanja i ugrožavanja čovjekove okoline. Neracionalna eksploatacija prirodnih resursa, zagađenja biosfere štetnim otpacima, porast buke, smanjivanje poljoprivrednih površina i suženje slobodnog prostora za odmor i rekreaciju samo su jedni od niza oblika na koje želimo upozoriti našu djecu. Stajalište za zaštitu i unapređenje životne okoline, od kojeg polazimo u našem radu, većinom je sociološko, estetsko, higijensko, ekološko, ali prvenstveno pedagoško, s naglaskom da mladu generaciju treba upoznati, pripremiti i uključiti u takav proces. Predmet pročavanja naših ekoloških aktivnosti odnosi se na proučavanje odnosa živih bića prema njihovoj sredini, njihov međusoban odnos u sredini te utjecaj sredine na njih, odnosno, na proučavanje međusobnih odnosa živih bića u ekosistemu. Pod pojmom "čovjekove životne okoline" baziramo se na radnu okolinu, okolinu za stanovanje te na životnu okolinu namijenjenu za rekreaciju. Konkretne posljedice s kojima upoznajemo djecu većinom se odnose na posljedice industrijalizacije (uništavanje šuma, pitke vode; nužnost štednje), urbanizacije (neracionalna potrošnja prostora, ugrožavanje kvalitete zraka, zelenih površina), prometa (onečišćenje zraka, vode, tla, buka) i zagađenja (reakcije proizvodnje u kojoj se pojavljuje dio energije koji je prešao u okolinu). Kao i svake godine, pa tako i ove, krenuli smo u realizaciju našeg ekološkog projekta koji je svoj kraj-

nji ishod imao u izradi eko – vrećica. Nakon što su se djeca putem različitih djelatnosti upoznala sa značenjem važnosti platnene vrećice te štetnim utjecajem plastičnih vrećica u životnoj okolini, djeca su krenula u njihovu izradu koja se odvijala u dvije faze. Sve je započelo mjerenjem točnih dimenzija vrećice nakon čega smo tkaninu

"NE, HVALA, IMAM SVOJU VREĆICU!!", dajući tako svim živim bićima veću šansu za bolji budući život.

(žuticu) rezali na manje, odgovarajuće dijelove, odnosno, na glavni dio i na dijelove za ručke. Kada je to bilo napravljeno, djeca su na tkanini vezala čvoriće špagicama i gumenim lastikama nebi li tako pripremili vrećice za bojenje. Kada smo čvoriće zavezali, isprali smo platno u običnoj vodi, a potom ga odnijeli u vrtićku kuhinju na bojenje. U velikoj posudi zakuhali smo vodu, dodali joj boju za tekstil, a zatim umočili žuticu na bojenje koje se odvijalo barem sat vremena, sa konstantnim mješanjem. Ohlađeno platno ponovno smo isprali običnom vodom, a potom octom ne bi li boja ostala kvalitetnija. Ovime smo završili prvu fazu izrade eko – vrećice. Druga faza izrade odnosila se na oblikovanje, odnosno, šivanje i glačanje vrećica, te na davanje individualnog izgleda svakoj vrećici. Nakon što smo žuticu osušili vani na svježem zraku, počeli smo je glačati, glavne dijelove i dijelove za ručke. Tako smo je pripremili za šivanje. Kada su se vrećice dobile svoj prepoznatljiv izgled, započeli smo s njihovim ukrašavanjem te je na takav način svaka eko – vrećica postala svojevrstan eko – unikat. Shvativši bit onoga što su sami proizveli i osjećajući ponos zbog toga, djeca će pozvati svoje roditelje, bližu rodbinu i prijatelje na sudjelovanje u eko – akciji u kojoj će ono što su spoznali i ono što su napravili moći proslijediti dalje, a odnosi se na štetnost plastičnih vrećica u prirodnoj okolini, korištenje platnenih vrećica i život sa motom

20

Pripremili: odgojitelji i stručni tim dječjeg vrtića „Maza-Viškovo“ Marinići 80B Nosioci projekta: Matea Mikić i Jasna Pamuković, dipl. odgojitelji predškolske djece

Provodeći ovakve tipove aktivnosti u našem vrtiću omogućujemo djeci da kroz neposredan rad steknu praktična iskustva te uključenost sve djece u identifikaciji, razvoju i vrednovanju projekta. Na ovakav način djeca poboljšavaju svoje sposobnosti, poput sposobnosti komunikacije i međusobne suradnje. Kako je jedna od karakteristika projekta različiti stilovi učenja, svako dijete ima priliku da sudjeluje u jednom ili više zadataka projekta na način da samo bira ono što ga najviše interesira. Projekt se provodi tako da omogućuje svoju interdisciplinarnost, odnosno, obogaćuje svako područje razvoja djeteta, primjenu znanja i vještina te uključivanje drugih činitelja poput roditelja, šire vanjske zajednice. Tako smo u suradnji s najmlađim učenicima iz Osnovne škole „Klana“ koji su kreirali i izdali svoju eko-slikovnicu pod nazivom „Eko abeceda“ nadopunili svoje dosad stečeno znanje, te rješavali radne liste pod nazivom „Eko mozgalica“. Malim koracima svakog dana pokušavamo provoditi smisao ekologije napuštajući neobazrivo ponašanje čovjeka u okolini, bezgranične potrošnje iz okoline te provodeći kulturno ponašanje prema eko – sistemu. Djeca pomalo uočavaju činjenicu da je ekološka kriza stanje duboke poremećenosti prirodnih i socijalnih sistema i njihove koegzistencije. Mišljenja smo da su igre u predškolskim ustanovama osnova za razumijevanje okoliša i buđenje interesa za ekološke aktivnosti djece. Kvaliteta odgoja i obrazovanja za unapređenje okoliša podrazumijeva razvijanje dječjih osjećaja i svijesti, povećanje znanja, aktivno sudjelovanje i rješavanje problema te njegovanje pozitivnih stavova što smo mi, provođenjem učestalih projekata na ovu tematiku, i uspjeli s vremenom postići.

Glasnik Općine Viškovo br. 61


DJEČJI VRTIĆ "MALIK"

PROSINAC - NAJVESELIJI MJESEC Prosinac - mjesec je veselja, zabave - i iščekivanja - sv. Nikole, Djeda Božićnjaka. U vrtiću Malik male ručice vrijedno izrađuju razne božićne ukrase: kuglice, čestitke, svijeće, staklene bočice... glinamol je u stalnoj upotrebi, jer mašti nema kraja. Ali, prosinac je i mjesec posvećen predstavama, spremaju se pjesme recitacije, ples, Da sve ne ostane na "velikim" obavezama, u sklopu projekta "Bajke" posjetit će Trsatsku gradinu. Nakon Nove godine očekuje ih odlazak u Kraljevicu, a zatim i posjet Nehaj kuli.

DJEČJI VRTIĆ "LOPTICA"

JEDAN (NE)OBIČAN DAN U ŽIVOTU LOPTICA

T

ko god je čuo za nas, čuo je i za to da osim što provodimo dane u našem vrtiću, jako volimo putovati. Nakon «osvajanja» našeg kraja, Istre i Gorskog kotara, krenuli smo u pohode na metropolu.

Pri samom spomenu da idemo na izlet, klinci postaju uzbuđeni i izluđuju nas, tete, dok ne stignemo na određenu destinaciju. Tako je bilo i ovoga puta. Nakon marende u vrtiću, brzo smo se spremili, obukli punu ratnu opremu, pri tom misleći na kape, šalove, rukavice i jakne (ipak je kraj studenoga), i krenuli prema autobusu koji nas je čekao nedaleko od vrtića. »Dugo« vrijeme vožnje kratili smo pjevajući pjesmice i gledanjem crtića. Prva stanica bio je dječji park na Prisavlju, gdje smo se odmorili od putovanja i protegnuli noge. Bilo je toliko toga za vidjeti, isprobati, spustiti se, provući, preskočiti... u jednom trenutku su svi stajali i u čudu gledali gdje će prvo – potopljeni gusarski brod, srušeni avion, viseći mostovi, neobične ljuljačke, raznorazne penjalice, tobogani, kuće od Fifi i cvjetnog društva... Nakon sat i pol igre, uputili smo se prema Domu sportova i onome zašto smo zapravo i došli u Zagreb. Klizački klub Medo već niz godina organizira predstave na ledu prema slavnim bajkama. Uz poznatu baletnu glazbu, raskošnu rasvjetu, scenografiju i kostime, otklizali su za prepunu dvoranu romantičnu priču, "Čarobnjak iz Oza". Klinci su u

DJEČJI VRTIĆ VIŠKOVO

PROSINAC - MJESEC PJESME I PLESA

P

rosinac je onaj mjesec u godini kada se zbrajaju rezultati, viškovi, manjkovi, rade se inventure, završni računi... U našem je vrtiću prosinac mjesec pjesme, plesa, radosti, veselja i darivanja. Pametne dječje glavice usvajaju nove stihove i pjesmice, a vrijedne ručice crtaju, mijese, slikaju, oblikuju,... S nestrpljenjem očekujemo dolazak Djeda Mraza, jer pisma njemu smo već odavno napisali, a svakim se danom trudimo biti sve bolji i bolji kako bi njegova vreća bila puna poklona za nas. Uz posjet Djeda Mraza vrtiću, očekuje nas i odlazak u Gradsko kazalište lutaka na predstavu "Božić dobrog srca 2", te nastupi na humanitarnoj reviji mažoretkinja Halubajki, te u VTC-u.

Za djecu s područja naše Općine koja ne pohađaju viškovske vrtiće i školu, naše vrijedne odgojiteljice pripremile su, u suradnji s Općinom Viškovo, podjelu poklon paketa koja će se održati 16. prosinca 2008. od 16 do 18 sati u školskoj dvorani.

Glasnik Općine Viškovo br. 61

jednom dahu odgledali punih šezdeset minuta priče, a mi, malo stariji uživali smo u divnoj glazbi i vještini klizačica i klizača (treba napomenuti da su sudionici bili u dobi od 4 do 30 godina). Kada smo već došli u Zagreb, bilo bi šteta ne vidjeti još nešto, pa smo zamolili našeg vozača da nas odveze i do centra grada. Na samom Trgu, sjeli smo u turistički mini tramvaj koji nas je provozao širim centrom. Od svih znamenitosti, u najljepšem sjećanju ostao im je Ban Josip Jelačić i priče o njegovim borbama. Na povratku kući, mislili smo skratiti vrijeme pjesmom, ali smo bili toliko umorni, da nas je prevario san. Do nekog sljedećeg druženja i putovanja, gledajte na http://vrticloptica.blog.hr. Pozdravljaju vas djeca i tete iz Dječjeg vrtića Loptica. Teta Sandra

Uz susret i razgovor sa Djeda Mrazom, djeci se pruža prilika da izraze svoju kreativnost i naprave si nešto što će ih podsjećati na ovaj dan. A izbora je uistinu mnogo: djeci će se ponuditi izrada čestitki, ukrasa od češera, anđelića od pašte i još koječega. Kako već šestu godinu smišljamo i organiziramo ovu podjelu, iskustvo nam je pokazalo da se većina djece opredijeli ne samo za jednu radionicu, već da žele sve isprobati, što im mi i omogućimo. Da sve bude još veselije i svečanije, naše male plesačice iz plesno-ritmičke igraonice otplesat će nekoliko svojih točaka koje su marljivo uvježbavale tijekom proteklih mjeseci. Uz veselje, priču, pjesmu i pokoju šalu nastaju prava mala remek djela, a zadovoljstvo i osmijeh na dječjim licima iz godine u godinu potvrđuje nam da smo na pravome putu.

21


Dječji zbor "Halubajčići" i Dječji zbor "Zvona Viškova"

PROSINAC - NAJLJEPŠI I NAJSRETNIJI MJESEC

P

rosinac je posljednji mjesec u godini, ali ne manje važan od ostalih, za mnoge je on najljepši i najsretniji. Tako je i za dječje zborove koji u mjesecu prosincu daruju svoje pjesmice i svoje vrijeme onima koji su usamljeni, bolesni i nemoćni ili uskraćeni roditeljske brige i ljubavi. Tako su Dječji zbor "Halubajčići" i Dječji zbor "Zvona Viškova" najaktivniji u mjesecu prosincu, jer tada treba dočekati sv. Nikolu, radost podijeliti s drugima, te pjesmom i ljubavlju zahvaliti za još jednu godinu koja je ubrzo iza nas. Ove jeseni u trg. centru Merkator proslavili su njihov prvi rođendan uz Jacquesa Houdeka i Ivanu Kindl. U iščekivanju sv. Nikole posjetili su dom starijih osoba "Vita nova" na Marinićima

i razveselili sve štićenike doma, te im poklonili zvončiće koje su sami izradili. U VTC-Viškovo također je dočekan sv. Nikola uz prigodne pjesmice, a djeca iz DV "Zvončica" izvrsno su odglumila sv. Nikolu i Krampusa. Na blagdan sv. Nikole "Halubajčići" su pjesmom pozdravljali posjetitelje trg. centra "Pevec". Osim darivanja pjesama Dječji zbor "Halubajčići" i Dječji zbor "Zvona Viškova" uključili su se i u humanitarni koncert koji je održan 12. 12. 2008. u dvorani Filodramatike u Rijeci. Humanitarni koncert je održan za djecu doma "I.B.Mažuranić" iz Lovrana. Tom akcijom je prikupljeno mnogo školskog pribora, slatkiša, higijenskih potrebština i novčanih sredstava.

Pred same blagdane za sve roditelje, djecu i građane Marinića i Viškova održan je Božićni koncert u Domu Marinići 16. 12. 2008., a u crkvi sv. Matej 21. 12. 2008. iza večernje mise nastupit će uz zborove "Halubajčići" i "Zvona Viškova" i dječji zbor "Ljiljani" iz župe "Sv. Josip" na Turniću. Dođite svi i podijelite s nama radost i mir djeteta Isusa.

SAVJETOVALIŠTA ZA DJECU, ADOLESCENTE, OBITELJ I OSOBE STARIJE DOBI »MALO SUNCE«

PRVA OBLJETNICA SAVJETOVALIŠTA S

avjetovalište je mjesto u kojem možete slobodno izraziti svoje osjećaje, gdje možete razgovarati sa stručnom osobom bez srama o sudu i mišljenju drugih ljudi i vršnjaka. Program je namijenjen svim stanovnicima Općine koji imaju ili osjećaju potrebu da se savjetuju u svezi svog ponašanja ili svojih osjećaja, rješavanju životnih problema ili dilema. Savjetovalište je zamišljeno kao organizirani sustav stručne pomoći i podrške djeci, mladima, osobama srednje i starije životne dobi. Cilj: - pružanje psihosocijalne pomoći - poboljšanje kvalitete života - informiranje i usmjeravanje - socijalna podrška i osnaživanje obitelji te pojedinaca - edukacija. Savjetovalište je namijenjeno: Djeci i adolescentima koji se susreću s cijelim nizom problema od potisnutih emocija, strahova, odrastanja, sukoba s roditeljima i ostalim autoritetima do potrebe da ih se poštuje i uvažava kao odrasle članove zajednice. Vrlo često ostaju bez stručne potpore i pomoći, stoga smatramo da će im ovo savjetovalište pomoći u zdravijem odrastanju. Specifičan program rada čini rehabilitacijski rad na senzomotornoj stimulaciji, razvijanje govora, vježbama za razvoj socijalne kompetencije, psihomotorne vježbe u funkciji pripreme djece za školu, unapređivanje osobnosti učenika kroz snalaženje u obitelji, lokalnoj zajednici i društvu, stručna potpora i rad na agresivnosti, plašljivosti, hiperaktivnosti. Osobama srednje i starije životne dobi kroz savjetovanje unutar obitelji s posebnim naglaskom na partnerskoj komunikaciji, pružanju pomoći pri donošenju važnih životnih odluka, problemima s izražavanjem emocija te u suočavanju s krizama i problemima poput nasilja, alkoholizma u obitelji, teške bolesti, razvoda, smrti supružnika. Samohrani roditelji koje žele podršku i savjetovanje, umirovljenici koji imaju potrebu za razgovorom te osobe koje žele naučiti kako se nositi sa stresom. Ako osjećate potrebu javite nam se na brojeve telefona: 098/505918 i 091/5832807

22

Povodom prve godišnjice rada Savjetovalište „Malo sunce“ organizira prvi u nizu jednodnevnih stručnih skupova na temu „ADHD- Deficit pažnje, hiperaktivni poremećaj, na kojem sudjeluju mr. sc. Snježana Sekušak-Galešev, prof. psiholog i Marko Ferek iz Udruge za razumijevanje ADHD-a „Buđenje“. Skup će se održati 24. siječnja 2009. u Domu na Marinićima (iznad knjižnice Halubajska zora), i namijenjen je odgajateljima, učiteljima, profesorima i roditeljima. Rad će se odvijati u dva dijela, teorijski i praktični kroz radionice posebno za odgajatelje i posebno za učitelje (individualizirani edukacijsko rehabilitacijski programi za djecu s ADHD-om). Prijave za sudjelovanje vrše se do 15. siječnja 2009. na brojeve telefona: 091/5832807 i 098/505918. Savjetovalište Općine Viškovo „Malo sunce“ započelo je s radom nakon zaključka o prihvaćanju Programa rada savjetovališta na 103. sjednici Općinskog poglavarstva, a pokrenuto incijativom članice Poglavarstva zadužene za zdravstvo, socijalnu skrb i brigu o djeci dr. Ines Strenja-Linić prema kojemu Zorica Janković, prof. i Daina Udovicich, mag. pružaju psihosocijalnu pomoć obiteljima i djeci s područja Općine Viškovo. Program se provodi tri puta tjedno utorkom, srijedom i četvrtkom u popodnevnim satima od 17 do 20 sati, a po potrebi se dolazi i izvan dogovorenih termina u slučajevima kada korisnici nisu u mogućnosti doći u predviđeni termin. U prvih šest mjeseci rada odrađeno je 106 susreta individualnog savjetodavnog rada, a stručni tim je održao i: • 2 edukativne radionice na temu »Priprema djece za školu« u Dječjem vrtiću Zvončica i Dječjem vrtiću Maza • 1 kreativna radionica u Udruzi umirovljenika • 20-tak telefonskih razgovora individualno-savjetodavnog tipa Suradnja se ostvaruje sa sljedećim ustanovama: - Općina Viškovo (Resor socijale i zdravstva) - Dječji vrtići na području Općine Viškovo - Osnovna škola Sv. Matej - Udruga umirovljenika Općine Viškovo - Centar za socijalnu skrb

Glasnik Općine Viškovo br. 61


PLANINARSKO DRUŠTVO VIŠKOVO

GODINA OBILJEŽENA AKTIVNOSTIMA

P

laninarsko Društvo Viškovo sa zadovoljstvom može predstaviti svoje aktivnosti u protekloj godini. Pohodili smo mnoge dijelove Lijepe Naše ali i susjedne nam Republike Slovenije. No nismo zaboravili ni naše okruženje koje ima prekrasnih šumskih staza i vrhova s lijepim vidicima na Kvarner. Na našim izletima sudjelovalo je oko 400 sudionika, a uspostavljena su i brojna nova poznanstva i prijateljstva.

Viškova do izvora Rječine, te Viškovo (Lubanj) do Lončeve griže i Kastav (Mačkov vrh) ostale su u lijepim sjećanjima sudionicima tih pohoda. Mnogi individualni izleti naših članova rezultirali su uspješnim usponima na Triglav i slovačke Tatre. Nakon svakog pohoda umorni, ali

zadovoljni i obogaćeni novim iskustvima "slažemo" ideje za nove pohode koji slijede u narednom razdoblju. Iščekujući nove susrete s planinama pozdravljamo Vas te Vam želimo Sretan Božić i Novu 2009. godinu! Članovi Planinarskog društva VIŠKOVO

Godinu smo započeli zimskim izletom na Pliš. Škrto zimsko sunce pratilo nas je na vrh Slavnik s lijepim vidicima na Kopar i tršćanski zaljev. Osjetili smo čari kišnog i maglovitog vremena na usponu na Sisol, Tuhobić i Kamenjak. Zimski uvjeti pratili su nas na uspon na Viševicu, no prekrasni vidici s njena vrha brzo su donijeli zaborav na prtenje osamdesetak centimetara snijega. Pješačenjem Premužićevom stazom od Zavižana do Alana Velebit „Kralj„ hrvatskih planina očarao nas je svojom ljepotom. Risnjak, Snježnik i Guslica vrhovi Gorskog Kotara naprosto su nas mamili da pohodimo te vidikovce Kvarnerskog zaljeva i Gorskog kotara. Putovali smo u susjednu Sloveniju na Golicu, gdje nas je nevrijeme spriječilo da uživamo u ljepotama vidika koji se s vrha pruža na dolinu Drave u Austriji. Gusta magla dočekala nas je na Krvavcu ali nakon šest sati hodanja do Kalškog grebena i Korena vidici su se raščistili i pokazali sve ljepote tog dijela Slovenije. Ivanščica nas je očarala svojom ljepotom a prekrasni vidici na Hrvatsko zagorje bili su lijepa nagrada za uloženi trud pri savladavanju 800 m nadmorske visine. U našoj okolici pješačke ture od

KOŠARKAŠKI KLUB VIŠKOVO

MOJ PRVI PLANINARSKI IZLET Planinarsko društvo Viškovo organiziralo je izlet za učenike četvrtih razreda OŠ Sveti Matej

sport

P

laninarsko društvo Viškovo u sklopu svojih aktivnosti organiziralo je 25. listopada izlet za učenike četvrtih razreda OŠ Sv. Matej na vrh Pliš iznad Lisca. Lijep sunčan dan naprosto je mamio za izlet u planine. Dolaskom u Lisac započeli smo pješačenje prema vrhu Pliša. Učenici pripremljeni za planinarsku avanturu s ruksacima na leđima slušajući svoju učiteljicu Stelu, laganim korakom su hitali prema vrhu. Nailazeći na neočekivane prepreke poput srušenog drveća nasred puta, kao posljedice nevremena, vješto su napredovali te za nekih sat vremena stigli do betonske kocke koja označava da smo stigli na 933 m visok Pliš. Lijepi pogled na Kvarner, žigosanje pečatom s vrha i fotografiranje bila je nagrada za uloženi trud i napor. No umor još nije savladao male planinare pa smo se unatoč jakom vjetru popenjali na susjedni vrh Grmada 940 m. Nakon kraćeg zadržavanja na Grmadi počeli smo silazak prema Liscu te se još malo zaigrali na jednoj livadi. Uz vješto vođenje iskusnih planinara Alena i Matije stigli smo u Lisac gdje nas je sačekao autobus te smo se umorni ali zadovoljni uputili u Viškovo.

KOŠARKA ZA DJEVOJČICE

N

a popisu udruga koje djeluju na području na Viškova od ovog proljeća pridružio se i Košarkaški klub Viškovo, namijenjen ženskom dijelu populacije, odnosno djevojčicama uzrasta od 2. do 8. razreda osnovne škole. Na osnivačkoj sjednici kluba sa sjedištem u Klićima za predsjednika je imenovan Damir Šiljeg, a za tajnika Marko Malić. Klub počinje s radom u sportskoj dvorani OŠ "Sveti Matej" s početkom školske godine, i okuplja tridesetak djevojčica. Rad s djecom organiziran je u dvije grupe, odnosno dobne skupine koju treniraju mladi treneri Andreja Baričević (od 2. do 5. razreda) i Franjo Šiljeg (od 5. do 8. razreda). Treninzi se održavaju dva puta tjedno, i to: srijeda (1819 sati) i subota (8-9 sati) Svi zainteresirani za učlanjenje u klub mogu se doći prijaviti u vrijeme treninga.

Glasnik Općine Viškovo br. 61

23


OO CRVENI KRIŽ VIŠKOVO

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA

N

a izbornoj skupštini OO CK Viškovo, održanoj 22. studenoga u Domu u Marinićima, mandat predsjednice ponovno je povjeren Nataliji Mladenić. U odbor udruge izabrane su članice: Zvijezda Saršon, Anka Jardas, Marijana Jelaš, Jugoslava Seršić, i Kajfeš Biserka. Predsjednica Natalija Mladenić zahvalila se članicama na ukazanom povjerenju, koje je ujedno i obvezuje na što kvalitetniji rad.

Osim pružanja pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija članice Crvenog križa svake godine sudjeluju u podjeli poklon paketa, koje Općina Viškovo daruje starim i invalidnim osobama. Jedna od redovnih aktivnosti udruge je i održavanje akcije Solidarnost na djelu. Ovogodišnja akcija, u kojoj je prikupljena tona robe, održana je 13. studenog, u potpunosti je uspjela zahvaljujući brojnim dobrim ljudima koji su svojim darovima podržali akciju te svima onima koji kupnjom bonova pomaži nepoznatima u nevolji. Ovo je ujedno i prigoda da se podsjeti ili upozna mještane sa namjenom sredstava prikupljenih od prodaje bonova CK: 30% sredstava raspoređuje se u skladu s motom Pomozimo onima kojima je pomoć najpotrebnija, 30% za opremanje

interventnih ekipa za djelovanje u posebnim situacijama (nesreće i katastrofe) te po 10% - Fondu solidarnosti, Gradskom društvu CK Rijeka, Zajednici društava CK PGŽ te za troškove organiziranja akcije. - Ovim putem zahvaljujemo se svim mještanima i nadamo se njihovoj suradnji, naglasila je Natalija Mladenić ujedno svim mještanima i mojim vrijednim i dragim aktivisticama želim sretan Božić i da Novu godinu provedu u mira, zdravlju i veselju.

BK MARČELJI

PONOSNI PODMLADKOM KLUBA

P

rvenstvenu sezonu BK Marčelji i ove je godine završio na drugom mjestu, ali kako ističu prvo mjesto im za sada nije imperativ, naime postojeće boćalište ne zadovaljava uvjete za natjecanjima u prvoj ligi. S obzirom da bi se uređenje boćališta, prema proračunskim planovima, moglo relativno brzo očekivati, pokušaj proboja u prvu ligu planiraju poduzeti sljedeće godine. Međutim, ambicije kluba usmjerene su na omasovljenje igračkog kadra sa mlađim kategorijama. I ove godine uključili su se učenici škole, koji su dva puta tjedno trenirali boćanje i to na igralištima Halubjan i Marčelji. Pred mladom ekipom od 15 učenika uzrasta od 4. do 8. razreda, koje vodi Vlado Ograjšek, već predstoje boćarski turniri za Dan škole, koji oni sa zadovoljstvom očekuju.

BK HALUBJAN

USUSRET NOVOJ SEZONI P

rvenstvo Druge županijske lige 2008. godine završilo je 5. listopada. Boćarski klub "Halubjan" startao je u prvenstvo veoma oslabljen u odnosu na 2007. godinu. Na kraju je zauzeo 7. mjesto i tako osigurao opstanak u ligi iz koje su ispale tri najslabije plasirane ekipe. S obzirom na raspoloživi igrački kadar "osvojeno" 7. mjesto i ostanak u ligi može se smatrati relativno dobrim rezultatom, možda boljim nego 2007. kada je osvojeno 4. mjesto. Do završetka svih utakmica posljednjeg prvenstvenog kola nije se znalo koliko će ekipa i koje napustiti ligu i prijeći u niži rang natjecanja. Srećom po nas, sve je dobro završilo, pa se možemo posvetiti traženju pojačanja za sljedeću natjecateljsku sezonu. Osim prvenstvenih utakmica ekipa "Halubjan"-a sudjelovala je na desetak turnira u zemlji i inozemstvu, na kojima je zauzela dva prva te nekoliko drugih i trećih mjesta. Redovna godišnja skupština kluba održat će se krajem

24

mjeseca siječnja 2009. godine. Na dnevnom redu, između ostalog, razmotrit će se izvješća o radu i ostvarenim sportskim rezultatima, kao i financijsko izvješće za 2008. godinu, te utvrditi program rada za 2009. godinu. Godina 2008. prva je godina u kojoj smo trenirali i igrali prvenstvene i ine utakmice na "svojim jogima" na Milihovu. Bilo nam je veliko zadovoljstvo i pogodnost u svakom smislu, jer smo bili "svoji na svome". Nažalost, odlukom Skupštine BS Primorsko-goranske županije iz veljače ove godine, i II. županijska liga u broju disciplina izjednačava se s ligama višeg ranga. Povećava se broj utakmica od 18 na 22 zbog povećanja broja disciplina sa 9 na 11, zbog čega se sve prvenstvene utakmice moraju igrati na 4 joga (staze) (može i na 2+2 joga), a od 2010. na 4 paralelna joga na jednome mjestu. To znači da će BK "Halubjan" svoje prvenstvene utakmice u 2009. godini morati igrati na Milihovu i u Marčeljima. Nadamo se da će odgovorni u Općini Viškovo udovoljiti molbi našega kluba, koju smo izrazili u pismenom obliku u mjesecu svibnju ove godine, u svezi dogradnje – proširenja boćališta Milihovo na 4 staze (joga), jer za to postoji prostorne, a vjerujemo i financijske mogućnosti.

Glasnik Općine Viškovo br. 61


GARIĆI

očuvana autentičnost halubajskog sela

N

isu Garići ni najveći, ni najznačajniji, niti su neko povijesno, kulturno mjesto, središte ili slično. Gotovo bi se čovjek zapitao što se uopće ima pisati o njima! Ali Garići su zanimljivi na mnogo načina, a možda ponajviše zbog toga što mogu poslužiti kao idealan primjer nečega što se može nazvati tipično ili autentično halubajsko selo, još uvijek očuvano, a ujedno i mjesto gdje se još uvijek može susresti stari način života. Zbijenost ispod brda, trg u središtu, stare kuće s voltama, pomalo već zaboravljene tornice, šterne, okruženost vinogradima, brojne lijehe, obradivi dolci i drugi detalji na ovom malom prostoru, nesvjesno čovjeku vode misli u povijest, ne samo ovog sela, već i ovoga kraja. Netko manje upoznat s povijesti ovoga naselja drukčije ga doživljava, prepoznaje ga uglavnom po igralištu koje je zadnjih godina oživjelo ovo naselje i učinilo ga rado posjećenim, ostavljajući tako dojam da selo živi punim plućima. Nastanak naselja Ne zna se točno pa čak ni približno kada je selo nastalo, ali gotovo je sigurno da je to bilo tijekom 18. stoljeća. Jedan od najvrijednijih izvora infor-

Glasnik Općine Viškovo br. 61

macija o povijesti ovog kraja, “Popis kastavskih domaćinstava” Jurja Vlaha iz godine 1723., ne spominje Gariće, a ni prije ni poslije se to prezime ne susreće u Kastavštini. Međutim, nije sasvim isključeno da je već tada na prostoru Garića živjela jedna obitelj (Lučić). Ipak, pretpostavka je da je kasnije, tijekom 18. st. ovdje došao čovjek prezimena Garić, najvjerojatnije iz Lipe ili okolice Lipe, koji nije imao muškog nasljednika te se prezime odmah ugasilo, ali toponim Garići je ostao. Došli su zetovi, zasnovane su obitelji Tibljaš i Jardas i uz Lučiće to su, koliko se zna, najstarije obitelji u selu (npr. loza poznatog kroničara Kastavštine, Ive Jardasa potječe iz Garića). Malo kasnije dolaze obitelji Kukuljan, Marčelja i Mladenić te je iz tih prezimena proizašlo i zadržalo se u konačnici u jednom dužem razdoblju dvanaest obitelji poznatijih po svojim obiteljskim nadimcima kao Tonkini, Lucini, itd.1 1845. je najstarija uklesana godina u kamenu kuta kuće (Vajankini), zatim susrećemo 1858., 1867. itd. na bangarima2, iako se za jednu kuću, doduše oronulu i propalu, smatra da je izgrađena 1820-ih (do tada je bio običaj graditi kuće od slame i općenito se rijetko nalaze obiteljske kuće starije od 1800. godine). Ta je kuća kasnije postala dijelom od četiri kuće u nizu, od kojih su tri imale skod i voltu. Godine 1859. iz jedne od tih kuća, Cenetini sele u novu kuću, koja je s podrumom, prizemljem i katom iznimno velika za to vrijeme, a izgrađeni su skod, volta i tornica. Ta kuća je očuvana i danas je spomenik kulture nulte kategorije. Još jedna velika rijetkost vezana uz tu kuću je isklesani cvijet u kamenom dovratku tzv. rozeta. Iako je malo naselje, ljudi su ga svejedno podijelili na tri dijela, Garići su bili sadašnji stari dio naselja, dio ispod trga, danas Petrolejske ceste, zvali su Friculi (nekad je tu bilo još kuća), a predio gdje je da-

udi nas igralište, ljudi su zvali Brdo. Život kroz povijest Zahvalni sugovornik Milovan Lučić Široličin otkrio nam je kako su u Garićima u 19. stoljeću živjele obitelji ovčara, bilo je tu dvoje velikih i u regiji poznatih ovčara sa stadima od nekoliko stotina grla, a ovce su se vodile na ispašu od obronaka Snežnika (SLO) do zapadne istarske obale. Do 20. stoljeća stada su rasprodana, a ovce se polako zamjenjuju kravama. Razlog tome je razvoj i širenje grada Rijeke, a prodajom mlijeka moglo se zaraditi više nego s ičim drugim. No, nije to bio i najlakši način zarade, rado nam o tome govori Zvjezdana Marčelja Juretova, prisjećajući se vremena uoči 2. svjetskog rata, kada su u ovom malom selu bile 33 krave i 6 junadi. Mnogo puta smo čuli o grobničkim mljekaricama, ali malo se čuje i za žene iz Marčelja, Garića i okolnih sela u tom kontekstu, mada ih je bilo mnogo. Za današnje pojmove nevjerojatno zvuči da su žene, od početka 20. st. nadalje, svakoga dana pješice nosile od 20 do 40 litara mlijeka na leđima od Garića

25


do centra grada i još bi nakon povratka obavljale poslove u domaćinstvu. Nije se nosilo samo mlijeko u košarama, još bi se stavilo malo putra, jaja, sezonskog voća i povrća pa čak i ugljena. Radni dan bi im izgledao otprilike ovako: ustajanje u 3 ujutro, čišćenje štale, mužnja, spremanje, oko 5 ujutro odlazak u grad, povratak oko podne, ručak, navečer odmor i održavanje kućanstva. Nerijetko bi na putu u grad imale problema na granici koja se nalazila na području današnje Rujevice. Nezapamćena suša godine 1921. umalo je završila kobno za tadašnji uzgoj krava, koliko zbog nedostatka vode, toliko i zbog nestašice trave i sijena. Upravo nakon te godine većina stanovnika Garića gradi još po jednu šternu, a neke kuće i danas imaju dvije šterne. Inače, sijeno se kosilo na Gumancu i Trsteniku. Ovdje nije bilo puno palera3, u odnosu na neka druga mjesta, ali tu su bila skladišta ugljena, a Ivan Lučić Vajankin otvorio je trgovinu drvima i ugljenom na Sušaku godine 1935. Ugljen je tih godina bio vrlo tražen u Rijeci. Muški dio Garića uglavnom je vodio brigu o polju, drvima, radili su se zidovi, prezidi i nasipavale lijehe, kosilo se, obrađivali su se vinogradi i sl. Djeca bi nakon škole čuvala krave (od 1850. do 1881. godine i osnutka škole crkva “na Brege” ima prosvjetnu ulogu). Sredinom 20. st., pojavili su se prvi kamioni i autobusi

(iz Marčelja), koji su kudikamo olakšali mljekaricama život. Zanimljivo je da se i košare tada mijenjaju, iz izduženih, plićih u malo uže i više, kakve se i danas još mogu pronaći. Razlog tomu je praktičnost, naime takve košare su manje smetale pri putovanju. Vrijedi spomenuti da je tu bila i jedna pekara, držali su je Juretovi potkraj 1880-ih u svojoj tornici. Zbog teškog načina života, koji se zasnivao na malo škrte zemlje, ovo je kraj u kojem je iseljavanje bilo izrazito prisutno. Niti Garići nisu bili iznimka te pred kraj 19. st. pa do 1. svjetskog rata gotovo da i nije bilo obitelji u kojoj netko nije otišao u SAD, a nakon 1. sv. rata i zatvaranja granica SAD-a, neki su otišli i u Francusku. U Americi su ljudi radili teške fizičke poslove, uglavnom u rudnicima i u šumama. Neki su se vratili, neki su ostali živjeti tamo, a neki su nažalost ostavili živote u rudnicima. Iseljavanje je ujedno i razlog što naselje nikad nije naraslo u veće mjesto, unatoč činjenici da su obitelji bile mnogočlane, tako su npr. 1939. god. u selu živjele 53 osobe. Izgled naselja Oko većih središta u kastavskom kraju redovita je pojava manjih zaseoka od svega nekoliko do desetak kuća. U takvim zaseocima ljudi su se isključivo bavili poljoprivredom, a i inače je malo ljudi iz Halubja radilo u riječkim tvornicama. Garići ipak nisu zaselak s nekoliko razbacanih kuća te imaju svoju vizuru. Danas je to izuzetno lijepo naselje, na južnim obroncima brdovitog šumskog predjela Marišćine na 430 do 450 m nadmorske visine, s pogledom prema

Kvarneru i Kastvu. Mjesto ima svoj središnji trg od 1958. godine kada je izgrađena bijela cesta od Zorzića do Garića, čija je gradnja započela još 30-ih godina prošloga stoljeća. Tada su dvije obitelji (Barbovi i Žandarićevi) poklonile svoj privatni teren za širenje trga. Te godine trg postaje okretište autobusa koji je od tada počeo dolaziti iz Rijeke. Godine 1972. kroz selo prolazi nova cesta, tadašnja Riječka zaobilaznica, poznatija kao Petrolejska cesta. Dio ispod trga nije izvorno sačuvan, neke su kuće srušene (na odvojku sadašnjih cestica prema Marčeljima, odnosno Ronjgima). Na predjelu Brdo, dakle već spomenutom dijelu oko igrališta, do 1970-ih godina bila je samo jedna kuća izgrađena oko 1900. godine (Brdovi). Ostale kuće izgrađene su nakon 1970. Iznad trga, uz malu cesticu zbijeno je desetak naseljenih kuća, nešto ruševnih i još nekoliko gospodarskih objekata. Između ostaloga tu je i jedna štala, a krava unutra je razlog što su livade ponad sela uvijek pokošene i uredne, za to se naravno brine barba Milovan. Do unazad nekoliko godina bile su dvije ili tri, ali i ova jedna, jedna je od zadnjih krava u Halubju. Ovdje nema novih objekata, jedino su neke kuće renovirane. Sve su to kamene kuće izgrađene od sredine 19. do početka 20. st., o čemu svjedoče uklesani natpisi iznad vrata. Izgrađene su klasičnom pučkom arhitekturom, koju se prepoznaje po debelim zidovima, kamenim dovratcima (erte i bangari), klesanim stepenicama (skalini). Neke kuće imaju skod i voltu, a negdje su očuvane i stare fasade. Teško je već u današnje vrijeme pronaći nekoliko tornica u našoj općini, a u Garićima možemo vidjeti još dvije (Cenetini, Juretovi). Tornice su se uglavnom rušile zbog pojavljivanja vlage u kućama, podsjetimo, u njima se u

1 Usp. Jardas, Ivo: Kastavština: građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru. Ri, Kulturno-prosvjetno društvo "Ivan Matetić Ronjgov", 1994. 2 Erte i bangari - kameni blokovi oko prozora odn. iznad vrata 3 Paleri – staro zanimanje, ljudi koji su od drva radili drveni ugljen

26

Glasnik Općine Viškovo br. 61


sredini ložila vatra (ognjišće), oko koje se obitelj okupljala i kuhalo se u kotliću što je visio nad vatrom. Još jedna tipičnost ovog kraja su šterne. U Garićima se nalazi 11 šterni izgrađenih u razdoblju od 1874. do 1922. Šterne napravljene od klesanog kamena prava su mala umjetnost. Vinogradi su ispod i iznad sela te su pravi ukras naselja. Brižljivo se čuvaju i održavaju, a vrijeme berbe okupi mnogo ljudi iz sela i okolice. U prošlosti su obitelji imale od nekoliko stotina pa do 5,6 tisuća kilograma grožđa. Vino se radilo za vlastite potrebe, a tek se višak prodavao, uglavnom na Grobnik. Može se reći da su Garići bili dosta povezani s Grobnikom, ljudi iz Kukuljana i Zoretića bi prolazili kroz Gariće na putu do Kastva, dok bi ovdašnji ljudi često znali ići po vodu na Rječinu. Kako je ovo naselje na rubu velike šume, ne treba zaboraviti spomenuti i prirodu. Mnogi ljudi dolaze prošetati ponad sela, uživati u miru i svježini. Urednost, prohodnost i ograđenost glavne su karakteristike bližeg dijela šume. Do 1 km oko sela u šumu vidljivi su još znakovi obrađivanja zemlje, tu su brojne lijehe, a tu su i pojilišta

Zabilježili smo:

kao dokaz bavljenja stočarstvom u prošlosti. Šuma je također bogata faunom, naročito česte životinje su srna, zec i lisica, a zanimljivo je da stariji ljudi kažu kako nije bilo toliko životinja prije te da nisu imali velikih šteta od njih. Danas se nerijetko dogodi da srna koja dođe, praktički u naselje, pojede veliki dio proljetnog truda! Garići danas Garići su danas prepoznatljivi uglavnom po svom igralištu koje je uz školsko igralište, jedino javno sportsko igralište na Viškovu. Igralište se počelo graditi godine 1999. inicijativom mještana, koji su od neuglednog komada zemljišta, ustupljenog od Općine Viškovo, napravili temelje, nasuli i poravnali teren, ogradili ga i pripremili za asfaltiranje te donijeli konstrukcije za koševe. Općina je zatim financirala asfaltiranje, a naknadne radove (stup, reflektori, linije, sadnice platana ) financirala je, nakon prijave na natječaj, Udruga za razvoj civilnog društva “CroNGO” Iz Rijeke. Igralište okuplja veliki broj djece, mladeži pa i onih nešto starijih, ne samo s područja Viškova, nego i šire, a zadnjih nekoliko godina poprište je održavanja malonogometnih turnira povodom Dana Općine Viškovo i Marčeljskog dana. U dogovoru s mještanima, Općina Viškovo 2007. godine gradi dječji park uz igralište i tako je zaokružena jedna lijepa cjelina. Inače, dječji park je izgrađen u starinskom duhu, tehnikom suhozida.

Iz šale su mještani 18.8.2007. godine organizirali i svoj “Garićki dan”, koji se održao i ove godine, tako da je lako moguće da ovaj dan postane tradicionalan. U cijelodnevnom druženju neizostavni su bili kotlić, odojak s ražnja, kartanje, zabava i ples, kao i revijalna malonogometna utakmica između mlađih i starijih, a vrhunac je bio veliki vatromet nakon ponoći. Od 2006. godine u Garićima djeluje Društvo za sportsku rekreaciju “Borac” Viškovo ili popularno “Borac” Garići. Dakako da ova udruga ima izvorište u igralištu, okuplja 20-ak stalnih članova s područja Viškova i iz Rijeke, za sad djeluje kao malonogometna ekipa. Iako članovi ističu da im je primarno uživanje u sportu, ekipa ima i natjecateljskog iskustva, a najveći im je uspjeh do sada 2. mjesto na turniru u Škalnici 2008. godine. Velika reklama za selo je autobus, mnogi ljudi su čuli za ovo selo zahvaljujući natpisu na autobusu, a ponekad zbog rute autobusa misle da su Garići negdje na Drenovi! Za kraj Garići su uistinu zaslužili da se čuje o njima. To je naselje gdje suvremeno ne šteti tradicionalnome, a tradicionalni pečat daje posebnu vrijednost mjestu, pogotovo u današnje vrijeme kada stanogradnja guta vinograde, lijehe pa čak i dolce uzduž ovog kraja. Nije “procvat stanogradnje” zaobišao niti ovo selo, ali slučajno i srećom, ipak mu nije bitno narušio izgled. Pitanje je samo hoće li tako i ostati, no to je već druga tema. Pozdrav iz Garića! Robert Pešić, Danijela Štokić

stream - sportski centar u Marinićima

P

odručje Gramata mnogima je poveznica s trgovačkim centrima, stoga nije čudno da malo tko od "običnih" posjetilaca zna da se među bezbroj hala krije i sportski centar stream.

Moderan objekt na 650m2 natkrivenog i 1500m2 otvorenog prostora nudi bogat izbor sportskih sadržaja: od suvremeno opremljene teretane, saune, solarija do - protein bara u kojemu se nude sokovi za sagorijevanje masnoća, do raznih proteina za dodatak prehrani za aktivne sportaše. Ljubiteljima sporta i rekreacije nudi se širok spektar sportskih i zabavnih sadržaja: aerobic, pilates, kick box rekrea-

Glasnik Općine Viškovo br. 61

cija, razne masaže /klasična, sportska, refleksoterapija, aromatska masaža/, pa i stolni tenis. Individiulane treninge u teretani možete raditi samoinicijativno ili nakon savjeta s trenerom, a po potrebi i mogućnosti i u njegovoj prisutnosti i nadzorom. Vanjski tereni zasebna su priča, a namijenjeni su ljubiteljima malog nogometa. Pokriveni umjetnom travom novije generacije, sa Geofillom, jedini su takve vrste u Hrvatskoj. Uz otvorena igrališta mogućnost korištenja cageball-a, odnosno natkrivenog dijela, omogućuje igranje malog nogometa i u lošim vremenskim uvjetima.

27


•Blagdani • Blagdani •

Z E L E N–OVOLIN ZELENO •Blagdani prihajaju. Ča ćemo kuhat? Morda ćete ča i od ovega provat. Parićajmo zelenu juhu, dva mesna obeda, salatu i kolač. Juha od prokule Prokula al zeleni kaul već je fanj vremena va mode. Stavimo va lonac malo više od litre vode, posolimo je i kad zavre stavimo kuhat petšest cveti prokule. Neka se dobro raskuha. Ne rabi joj puno, mehka je. Kada je prokula kuhana, znamimo je z vode i propasirajmo, ma nemojte vodu hitit ća. Spasiranu prokulu vrnimo nazad va vodu va koj se je kuhala. Zmešajmo žlicu muke i dve žlice vrhnja za kuhanje. Lejmo to va juhu i zakuhajmo. Trebe to i provat da se vidi česa fali – ako rabi dosolimo i paprimo. Polpetone z jaji Rabi van: 60 deki mljevenega mesa, 6 jaj, fanj petrsina, kiselo vrhnje, 4 režnjići česna, 1 mića kapulica, landica kruha i malo mleka, sol i papar, uje. Petrsin i česan dobro speštajmo. Kapulicu narežimo na stino i stavimo da lih malo ostakleni na žlice uja. Se to stavimo va meso i dodajmo 2 jaja. Landicu kruha razmočimo va mleke, ožmemo i dodamo mesu. Dobro zmešajmo. Skuhajmo na trdo 4 jaja, ostudimo ih va mrzloj vode i olupimo. Meso na daske malo rastanjimo i mesrede posložimo trdo kuhana jaja. Zarolajmo kot debelu konbasicu, premažemo z kiselan vrhnjen i stavimo peć va nauljini štamp malo više od ure vremena. Sako toliko meso polejemo z masnoćun, dolejemo i sled teple vode. Kada je meso napol pečeno, va štamp dodajmo konpir i se to skupa neka se peče dokle konpir ni finjen. To se još zove i Stephanie odrezak. Nabodena puretina Rabi nan za 4 peršone: pureća prasa (2 komada), 10 deki suhe pancete, 8 režnjići česna, 8 mladic (vršići) ružmarina, sol i uje. Puretinu nabdimo z pancetun, česnon i ružmarinon tako da z nožićen storimo škujicu i nutar zabodemo česan, pancetu i ružmarin (ma sakega va svoju škujicu). Malo posolimo i popečemo ne teplen uje da dobije koricu. Meso onda složimo va naujeni štamp i okole složimo par merlini, jenu rasečenu kapulu i korabicu, jenu papriku i malo konpira. Stavimo va peknicu, podlevajmo i kad je se skupa pečeno, povrće propasirajmo i na to stavimo pečeno

28

meso. Kot prilog poslužimo pire konpir. Salata po voje. Prokula na salatu Malo više od pol kila prokule, voda sol, maslinovo uje, domaći ocat. Voda neka zakuha, hitite nutra soli i va kipuću vodu stavimo prokulu. Neka samo malo zavre. Ocedimo je i stavimo va zdelu. Pouljimo i pooctimo i provajmo ako je dosta slano, ki voli more i paprit. Prekmurska gibanica Rabi nan: 1 putar al margarin, kore za šturdel (kupite ih ako ih ne umete zamesit), 10 deki zmljeveneh orehi, 10 deki zmeljevenega maka, 4 jabuke, pol kila friškega sira, 2 žlice meda, pol deci mleka, 4 vanilijeva cukara, 1 lemuncin, cimet, kiselo vrhnje. Tega san čuda nabrojila, ma ni tu nekega velega dela – parićajmo se po rede pa će se počet brže. Zamimo dumboki štamp i namažimo ga. Putar al margarin otopimo, ma zapametimo – na početke i između dva nadjeva stavlja se dve kore i saka mora bit premazana z rastopljenen putron (margarinon). Na prvu koru stavimo zmeljeni

orehi keh smo malo pofurili z par žlic mleka i malo ruma. Posipajmo z vanilij cukaron, dodajmo žlicu meda i žlicu cukara. Sada stavimo dve kore, naribajmo jabuke, stavite cimeta, žlicu-dve cukara i vanilij cukar. Pokrijmo z dve kore i premažemo z mlevenen makon kega smo pofurili z vrelen mlekon, primešali žlicu meda, malo cukara, vanilij cukara i malo ruma. Mak pokrijmo z dve kore i razmrvimo sir va kega smo stavili par žlic kiselega vrhnja, posipajmo z dve žlice cukara, malo soka i naribane korice od lemuncina. Pokrijmo sir zadnjemi korami. Njih rabi premazat z kiselen vrhnjen i posipat z vanilij cukaron. Peče se va peknjice, kada se prohladi reže se na kocke.

Dobri blagdani i dobar van tek! Jelka Žilić

NOVOGODIŠNJA TORTA

Piše: Jasminka Sušanj

P

ul nas su za vreme Božića još od nekad popularni sitni kolačići puni oreha i putra. Već nan sen više-manje do Novega leta na uši vanka hode i rošćići i kiflići pa san van odlučila napisat recept za novogodišnju tortu. Za biskvit van rabi: - 25 deki putra - 25 deki cukara - malo cimeta - 10 deki cikuladi - 5 jaji - 15 deki cveta - 15 deki gustina - malo kuhanega kafa Mehki putar zmešajte z cukaron, žutanjki i cikuladun. Pomalo dodavajte stučeni belanjki i cvet z gustinon i pecilnen praškon. Na kraje dodajte kafe i kladite peć tri kvarti uri na 170°C. Pečenu tortu dobro ohladite i razrežite na tri dela. Za filu skuhajte puding od vanilije i va vrelega umešajte 20 deki sjeckaneh orehi i 10 deki ci-

kuladi va prahe. Kad se to ohladi olupajte 25 deki mehkega putra i napunite tortu. Tortu pustite va frižidere preko noći, a drugi dan se z njun malo poigrajte. Morete ju z vani namazat z šlagon, pa okole klast lep črjeni fjok i na vrh ku rožicu, ili pak prelet z cikuladun i ukrasit z zlatnemi zrni cukara. Dajte si mašte na voju i vaši će novogodišnji gosti ostat ugodno iznenajeni. Dobar tek!

Glasnik Općine Viškovo br. 61


Glasnik Općine Viškovo br. 61

29


30

Glasnik Općine Viškovo br. 61


OBAVIJEST ODVJETNIČKI URED EDVARD TOMAK od 15. rujna 2008. posluje na novoj adresi: MAVRI 48, VIŠKOVO Tel/fax: 051/215-091 Mob: 099-5215-091 Radno vrijeme: pon.-pet.: od 8-16h ili po dogovoru

OBAVIJEST Općinsko poglavarstvo Općine Viškovo donijelo je na 145. sjednici sljedeću odluku: Produžuje se radno vrijeme ugostiteljskih objekata na području općine Viškovo u danima Božićnih i novogodišnjih blagdana i to:

Želimo vam sretan Božić i uspješnu Novu 2009. godinu! Glasnik Općine Viškovo br. 61

- 25. prosinca 2008.

- do 02,00h

- 26. prosinca 2008.

- do 02,00h

- 01. siječnja 2009.

- do 06,00h

31


Želimo vam sretan Božić i uspješnu Novu 2009. godinu! 32

Glasnik Općine Viškovo br. 61


Glasnik Općine Viškovo br. 61

33


Želimo vam sretan Božić i uspješnu Novu 2009. godinu! 34

Glasnik Općine Viškovo br. 61


Glasnik Općine Viškovo br. 61

35


36

Glasnik Općine Viškovo br. 61


Glasnik Općine Viškovo br. 61

37


PRIJAVA ZA IZBOR KRALJICE HALUBAJSKEGA KARNEVALA Izbor za kraljicu Halubajskega karnevala održat će se subotu, 17. januara 2009. za vreme pusnega tanca va Dome hrvatskih branitelji va Viškove. Pozivamo zainteresirane meštanke od 16 do 76 let da se prijave u što većem broju. Prijave se primaju u Općini Viškovo do 17. januara (tel. 503-770). Glavni kriterij za sve kandidatkinje je da su vesele naravi i da se znaju zabavjat. Za pobjednicu i dve pratilje osigurane su bogate nagrade.

HALUBAJSKI KARNEVAL

9.

halubajski karneval održat će se u subotu, 31. siječnja 2009. u 14 sati, a povorka će se kretati od industrijske zone Gramat-Plodine do parkirališta Milihovo, nasuprot zgrade Općine Viškovo. Okupljanje karnevalskih grupa bit će od 13 sati kod navedene industrijske zone, a nakon završetka svog nastupa svaka grupa bit će počašćena hranom i pićem. PRIJAVE: Za prijave i sve potrebne informacije zainteresirane grupe mogu se javiti u Općinu Viškovo tajnici Snježani Črnjar, tel. 051/503770, e-mail: snjezana-crnjar@ opcina-viskovo.hr. Rok prijave je petak, 23. siječnja 2009. Uoči karnevala održat će se sastanak sa predstavnicima svim grupama, o čemu ćemo vas na vrijeme obavijestiti.

REGULACIJA PROMETA ZA VRIJEME HALUBAJSKEGA KARNEVALA Obavještavaju se sudionici u prometu da će na području općine Viškovo u vrijeme održavanja 10. Halubajskog karnevala 31. siječnja 2009. u vremenu od 14,00 do 16,00 sati biti ograničen prostor za parkiranje vozila, zbog zatvaranja ceste kroz središte Viškova.

Molimo prometne subjekte da izbjegavaju parkiranje u središtu Viškova, odnosno na Trgu Viškovo, ispred groblja i parkiralištu Milihovo, te da koriste prostore za parkiranje na sporednim ulicama gdje se ne ometa prometovanje. Općina Viškovo

38

P U S T 2009 OPĆINA VIŠKOVO (17. siječnja - 24. veljače)

PROGRAM

17. siječanj (subota) – A N T O N J A Breg Viškovo: 16,30 – Okupljanje maškar i zabavni program 17,00 – Marinićeva muzika 17,15 – Nastup dečjeh zbori 17,30 – Predaja Općinskega ključa Pusnemu meštru i maškarami – Obešanje pusta Općina Viškovo: 20,00 – Prijem kandidatkinj za kraljicu Halubajskega karnevala Dom hrvatskih branitelji: 20,30 – Pusni tanac uz grupu “Kolaž” i izbor kraljice Halubajskega karnevala 22. siječanj (četrtak) Knjižnica i čitaonica "Halubajska zora" 18,00 – Izložba slik povodom 10 let Halubajskega karnevala i Marinići izložba maškar "Kumpanije z Halubja" povodom njiheg 15 let 24. siječanj (subota) Dom hrvatskih branitelji: 20,30 – Pusni tanac uz grupu “Kolaž” 25. siječanj (nedeja) Dom hrvatskih branitelji: 15,00 – Dečji maškarani tanac uz grupu "Morčić" 30. siječanj (petak) Boćalište Marinići: 17,30 – Pusni turnir va briškule i trešete (župan, gradonačelnici i načelnici općina) 18,00 – 7. maškarani ženski boćarski turnir 21,00 – Pusni tanac 31. siječanj (subota) Marčeji: 10,00 – 5. smotra mićeh zvončari Dom hrvatskih branitelji: 12,00 – Prijem za predstavnike karnevalskeh grup Plodine-parkiralište Milihovo: 14.00 – 10. HALUBAJSKI KARNEVAL Dom hrvatskih branitelji: 20,30 – Pusni tanac uz grupu “Kolaž” 6. veljače (petak) Boćalište Marinići: 20,30 – Pusni tanac 7. veljače (subota) Dom hrvatskih branitelji: 20,30 – Pusni tanac uz grupu “Kolaž” 8.veljače (nedeja) Dom hrvatskih branitelji: 15,00 – Dečji maškarani tanac uz grupu "Morčić" 13. veljače (petak) Dom Marinići: 20,00 – Maškarani koncert Marinićeve muziki Boćalište Marinići: 20,30 – Pusni tanac 14. veljače (subota) Dom hrvatskih branitelji: 20,30 – Pusni tanac uz grupu “Kolaž” 20. veljače (petak) Boćalište Marinići: 20,30 – Pusni tanac 21 veljače (subota) Dom hrvatskih branitelji: 20,30 – Pusni tanac uz grupu “Kolaž” 22. veljače - PUSNA NEDEJA Od Marčeji: 8,00 – Obahajanje Halubajskeh zvončari 23. veljače - PUSNI PONDEJAK Od Marčeji: 8,00 – Obahajanje Halubajskeh zvončari 24. veljače (utorak) - PUST Od Marčeji: 8,00 – Obahajanje Halubajskeh zvončari Breg Viškovo: 17,00 – Okupljanje maškar i zabavni program 17,30 – Zivučevanje zvončarske tombule (I. del) 18,00 – Prihajanje Halubajskeh zvončari 18,15 – Zivučevanje zvončarske tombule (II. del) 18,30 – Paljenje pusta i VATROMET Dom hrvatskih branitelji: 20,30 – Pusni tanac uz grupu “Kolaž”

Glasnik Općine Viškovo br. 61


JOŠ MALO O SREDNJOJ EVROPE M

i, ki smo zemljopis prestali vadit pred petnajst, al više let, još vavek se teško snahajamo va noveh evropskeh državah i ni nan najjasneje ki del bivše Čehoslovačke je Češki, a ki Slovački. Za nas je to se jednako aš, dok se ne uputimo va taj del Evropi, rado se zmišjamo kako je bilo nekada: veli strah radi kega smo se mi ćutili slobodni i moćni, cena hrana i roba ča je nan davalo osjećaj bogatstva i razvijalo bahatost ku nismo mogli inače osjetit živuć blizu Trsta. Kad su se konačno oslobodili i dobili mogućnost putovat, pa prišli na njin tako željeno more, i daje su ih naši judi gjedali kod manje vredneh i obrugevali se na njih račun. Zato bi sakemu, posebe onen ki su va davna leta proputovali nekadajnju Čehoslovačku, bilo dobro da gredu malo prama sjeveru, pa da vide, ne kako je njin, nego kade smo mi u odnosu na njih. Da bi se zaspraven doživelo neku državu, ni dosti poć samo va glavni grad, lego treba proputovat i druga mesta kade se more upoznat pravo živjenje. Takovo putovanje treba detaljno splanirat: ča se želi videt, kuda poć, kade spat. Češka i Slovačka ne koriste euro, nego imaju saka svoju krunu. Tako prej polaska treba parićat valutu s kun ćete platit vinjeti i hranu. Najkraći put je preko Maribora. Samo oni ki jako dobro poznaju Maribor, moru zbeć plaćanje vinjet, a za seh drugeh je najceneje kupit ju na benzinskoj pumpe, aš prej izlaska z državi Slovenci kontroliraju. Potle nekuliko ur vožnji kroz Austriju treba odlučit kamo: va Slovačku preko Bečkega Novega Mesta do Bratislavi, al va Češku preko Graza za Brno, al po najkraćen pute za Prag - preko Linza. Putovanje će odredit i kako ste i kade organizirali noćenje. Va Slovačkoj je sagdere skupje spat nego va Češkoj. Kako je Austrija još skupja od Slovačke, najpraktičneje je samo jenu noć prespat va Slovačkoj, a se drugo va Češkoj. 45 kilometar sjeverno od Bratislavi je grad Trnava. Va jedan dan bez problema pridete va Bratislavu, razgledate je i na večeru arivate va Trnavu. Središte Bratislavi će vas izgledon i veličinun podsjetit na zagrebački Gornji grad. No, kako je o Bratislave već pisano, remo daje, va Trnavu kade je smještaj, provjereno, najceneji. Taj gradić je nekad imel velo značenje. Tu je bilo jedino ugarsko sveučilište, ko je kašneje preseljeno va Budimpeštu. I danas je Trnava sveučilišni i najveći industrijski grad va Slovačkoj. Centar je velik jušto za večernju šetnju. Glavna ulica sliči na naše Korzo, a va blizine je nekoliko velikeh i značajneh crekav. Ulice, kuće, portuni dosti su neurejeni, pomalo zapušćeni i vidi se da se tu ne ulažu veli soldi. Ceni su kod pul nas i, nažalost, više ne vredi onaj mit o jeftinoj Slovačkoj. Ki ima vremena, more poć još uru vožnji na sjever do Pještany, grada ki leži na termalneh izvoreh. Ako van vreme i soldi ne dopušćaju dulji boravak va Slovačkoj, najboje je krenut va smjere Maleh Karpati ki čine prirodnu granicu z Češkun. Slovačka je

Glasnik Općine Viškovo br. 61

nizinska zemja i pejzaž bi se mogal usporedit z našun Slavonijun: jed- Piše: naka sela va obrađenoj ravnice. Marina Frlan-Jugo Mali Karpati i po visine i po vegetacije podsjećaju na Učku, a zad njimi, va Češkoj, teren je više brežuljkast nego ravničarski, a površini se čine uredneje. Prelazak preko granice je neprimjetan. Samo se treba zmislet prej kupit vinjetu.

putopis

BRNO Do Brna pridete za čas. Prej dolaska va grad, uz samu cestu će vas obilježje zmislet da se tu odigrala bitka kod Austerlitza. Brno je drugi grad po veličine va Češkoj i reču da je pravo mesto za upoznat Čehi i Češku bez gužvi. Središte grada opet podsjeća na Zagreb, al ovaj put na zagrebački Dolnji grad. Čini van se da je neki prenesal Ilicu i Jelačićev trg, samo su veći, širi i boje urejeni. Brno je zaspraven ugodan grad. Parkirat morete na place spod tramvajske stanice od ke je centar dugo samo sto metar. Sakako treba videt prekrasnu katedralu sv. Petra i Pavla. Si će reć da treba poć va Pariz videt Notre Dame, al za doživet veličanstvenost gotiki i uživat va detaljeh, boje je poć va Brno aš tu ni gužvi pa se zaspraven more oćutit snagu vremena, posebe ako vas posluži sreća pa čujete orgulji ke su tako velike da proizvode zvuk ki pasa celega čoveka. To je jedinstven doživljaj. Ki ima hrabrosti, neka se poprti na toranj i pogjeda panoramu grada. Kad se spustite z katedrali, prihajate na pješačku zonu ka peja na suprotnu stran – prema već opisanemu centru, tj. Masarikovoj ulice. Tu morete uživat va prekrasneh zgradah, veličanstveneh crekvah i retko ugodnoj atmosfere. Va Brne je va većinu znamenitosti slobodan ulaz, a za poć na toranj katedrali plaća se obiteljsku ulaznicu, kod i za muzeji i slične znamenitosti va soj Češkoj i Slovačkoj. Cena ku familija plaća tek je malo veća od ceni ulaznice za jednega čoveka. Zato su njihi muzeji puni judi. Va Brne se zaspraven morete osjećat slobodno, ugodno, sigurno, kod doma. To je jedan od retkeh evropskeh gradi va ken naš čovek more bez straha od cen sest va najlepči restoran va centre i opustit se. Ceni su manje nego va Prage, ma najveć tega ča je po izlogeh, još ceneje more se kupit va veleh trgovačkeh centreh. Va Brno se sakako vredi vrnut. Čini se da jedino ča je va Češkoj ostalo kod nekad, je autoput Brno – Prag. To je betonirana cesta po koj su nekad vozili tenki i, zahvaljujuć temu, današnji putniki imaju priliku uživat va krajolike, aš bubregi ne moru podnest brzinu veću od 70 km/h. Morda se zato i čini da put traje jako puno. Va Prage morete nać jako dobar hotel za fanj manje soldi nego prosječan bilo kade va Slovačkoj. Zato je boje, kad ste arivali do glavnega grada, spat va Prage pa ž njega daje delat izleti. Kamo poć? O temu drugi put.

39


ŠTORIJA O

VINU T

aj vječni pratilac ljudskoga roda još od Antike pa do današnjih dani vječno je osporavan ili hvaljen. Stari Grci smatrali su ga pićem bogova. Religije ga uglavnom ne vole, sociologija alkohol smatra jednim od glavnih uzročnika patoloških pojava u društvu, medicina ističe pogubno djelovanje prekomjernih količina alkohola na zdravlje. Politeizam (mnogoboštvo) je sklon alkoholu pa tako u Politeističkom hramu bogova najčešće ima i boga vina. Najpoznatija inkarnacija mu je Dioniz odnosno Bakho. Monoteizam nije sklon alkoholu. U Starom zavjetu već se počinje javljati osuda vina. U knjizi proroka Isaije piše: »Jao onima što već jutrom na uranku žestokim se pićem zalijevaju i kasno noću sjede vinom raspaljeni.« Jedna legenda govori da je na tlu prvoga vinograda Vrag zaklao janjca, lava, majmuna i prasca. Od tada tko popije malo vina, miran je kao janjac, tko popije nešto više hrabar je kao lav, daljnji stadij nosi majmunarije a tko pretjera s pićem valja se po blatu kao prasac.

Piše: Zlatko Krašković

"Tako ova priča o ružami i grozju počinje zapravo z besedami ke govore o vinu, toj čudesnoj i zadivljujućoj tekućine. Još od antičke Grčke pjesnici hvale vino: Alkej, Anakreot pa i sam Homer a kašneje to delaju srednje vjekovni pjesnici i si njihi nasljednici do današnjeh dan. Naši su judi i trsi nazvali "ruže" kot i krajicu rožic »ruža«. Reče se: »greš va trsi, uredit ruže.« Vino je vjerni pratilac seh naših važnih životnih događanj. Ne more se zamislet rojenje, ženidba, poslovni susreti ali i manje sretni događaji, a da se ne nazdravi i popije žmuj vina va društve dobreh prijateli.

U kršćanstvu javlja se izvjesna blagonaklonost prema vinu pa se tako u najsvečanijem činu kršćanskog kulta-obreda euharistije, kruh i vino simbolički pretvaraju u tijelo i krv Isusovu. Pred islamski Arapi bili su velike vinopije. Na početku objave Kur/ ana nije branilo vino, međutim kasnije dolazi do potpune zabrane alkohola. Nasuprot ovih pomalo proturječnih religijskih odnosa prema vinu odnosno alkoholu, književnost je vino oduvijek cijenila. Među brojnim alkoholnim pićima vino se u književnosti uvjerljivo najčešće spominje.

Kako je nekada bilo va Halubju malo ki se spamećuje. Neč malo je zapisano, a malo se po priče njegoveh stareh spamećuje jedan od starejih vinari pul Kosi Joško Lučić Antićev s ken povedan va njegove konobe va koj se malo ča promenilo od kad je storena. Do pol va zemje po lete mrzla, puna bačav i oruđa sto let stareh pokriveneh z patinun pasanega vremena. Kot otrok počel je z ocon delat okol ruž. Držal se stare istini da: »ruže ne rabe gospodara lego slugu«. Ruže trebe volet i delat celo leto okol njih, ako želiš da te nagrade z rodon. Ne zna se jušto kad su se va Halubje počele ruže sadit, moglo je to bit prej fanj let. To se vidi po lozinke, ka j' ostala od stareh ruž ken ni škodila bol. A ča j' lozinka? One dive ruže ke se po umejkeh pletu po drevu se zovu lozinka. Nekada su po Halubje sadili najveć črno grozje. Najraji su sadili debeli i srednji plavac, jarbolu i črno škojsko ale bodulsko grozje. Plavac je jako rodan ale teško i kasno zori.

Vino va Kastafšćine Nekada je Kastafšćina imela ruž više lego ima danaska. Neki podatki govore da je bilo zasađeno okol hijadu hektari. Najviše ruž bilo je pul mora pod Srdoči. Srdočeva županija delala je okol hijadu dvesto spudi vina (spud je stara mera za tekućinu, a iznosi 56 litar op. a.), Jurčići okol hijadu, a Rubeši okole osansto spudi. Sa Kastafšćina je storila okole pet hijad spudi vina, ali to je onaj del ki ni bil pod Taliju. Kad su Talijani okupirali ovi naši kraji, judi z županij Srdoči, Jurčići i Rubeši, ki su najveć delali po Reke i va Opatije su ostali brez dela. Tako su počeli obdelevat grunat krčit umejki i sadit ruže. Jako lepo su to delali i na-

Glasnik Općine Viškovo br. 61

sadili su samo dobre sorte ruž. Oni su prvi počeli stavjat žicu med kolci mesto mjavic a pul sake ruži je bil tanji jasenov kolac.

Od belini sadili su veli, srednji i mići verdić i malvašiju. Tu su judi manje sadili ruže lego on kraj spod Kastva, aš kraj ni tako dobar za ruže, kako j' dole pul mora, aš je jače na bure. Va Halubje su najboje ruže rodile pul Kosi. Najveći vinari od starini bili su Marićevi a potle drugega rata Drago Stupar i Lojzo Klanjičin. Halubjani su po lete najveć po gorah, palili ugjeve a doma j' bil kakov starac, ženske i deca, pak ni bil ki okol ruž delat, zato je malo ki va Halubje imel tuliko ruž da je od njih mogal živet. Joško se spamećuje da su povedali kako j' njiji nono uževal storit okol 170 litra vina. Sto litar su zajedin stavili na stran za prodat a sedandeset litar je jušto za njega bilo za celo leto i to da j' pil z jenega lončića samo za obed. Potle drugega rata judi su va Halubje počeli malo više sadit ruže, aš se vino moglo lagje prodat i neč zaslužit, a glavni kupci bili su gromiški oštari. Nastavak u sljedećem broju

40


preporučamo BELETRISTIKA ZA ODRASLE B

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr

STRUČNA ZA ODRASLE

MATIĆ, Edi: OVDJE FALI ŽENSKA RUKA (prazan list LLOYD, John: KNJIGA OPĆEG NEZNANJA M

papira možda najbolje opisuje prazninu koju s smo svi osjetili u nekom trenutku života) BODROŽIĆ, Marica: TIŠINA, RASTANAK (miris maslinov va drveta, okus vina i ulja... pridonosi atmosferi pripovjedne struje, kao i jezik koji svojom lirskom o osebujnošću podsjeća na Rilkea) RADONIĆ, Joško: LABIRINT (u labirintu sjećanja nema samilosti, ali ima autentične ljudskosti i lakoće pripovijedanja) MIMICA, Lea: LEA IDE U HOLLYWOOD (roman je napisan pod utjecajem post “Mathilde sindrom”, prvog filma ove redateljice) QUICK, Amanda: TREĆI KRUG (intrigantna saga...) MONALDI&SORTI: SECRETUM (nastavak svjetskog bestselera Imprimatur (još napetiji, jedan od najboljih povijesnih trilera) WOOD, Barbara: ZVIJEZDA BABILONA (još jedan roman u čijem je središtu uvijek snažna i nezavisna žena, napeta priča prepuna spletki i avantura koje će vas čitavo vrijeme držati prikovanima uz knjigu) DAVIDSON, Andrew: VODORIGA (pripovijedanje nenalik ičemu što smo imali prilike pročitati, priča koja će vas zaokupiti do posljednje stranice)

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ

WINX KLUB: MIRUJ SRCE MOJE (Winxice te vode kroz ljubavne radosti i tuge...) SUPERMODA (modni savjeti trendi Winx kluba), MAGIČNOST ŠMINKE (savjeti za šminkanje Winx kluba) STINE: PIŠIVA ŠKOLA (naslov Turbo prežderavanje i Natjecanje u pravopišu i sami govore o kakvoj se školi radi...) BUKOVICA, Jadranka: TAJNA CRNE KABANICE (sunce, more, ljeto... Može li išta biti bolje od neplanirane pustolovine?...)

STRUČNA ZA DJECU

(sveobuhvatan pregled iskrivljenih predodžaba, grešaka i pogrešno shvaćenih stvari u općem znanju...)

GARDNER, Laurence: LOZA SVETOGA GRALA (zanimljiva priča o kraljevskoj lozi, otkriva detalje genealoškog prikaza mesijanske kraljevske krvi) HOGAN, Kevin: UMIJEĆE UTJECANJA (kako pridobiti druge u svega 8 minuta) DEGORICIJA, Slavko: NIJE BILO UZALUD (riječi autora: Nadam se da će ova knjiga koristiti mnogima, prvenstveno onima koji žele što bolje upoznati povijest domovinskog rata) CAR; Goran: HRANOM PROTIV DEBLJINE (zašto debljinu treba liječiti, zadnja knjiga o mršavljenju koja će vam ikada trebati) DEDIĆ, Ankica: ZRNO ZDRAVOG ŽIVOTA (poznata TV kuharica objašnjava kako koristiti integralne i zdrave namirnice) BELAK, Boris: MA TKO SAMO SMIŠLJA TE REKLAME?!? (zanimljivo uvođenje u problematiku pisanja za komercijalnu komunikaciju) VIOLIĆ, Božidar: ISPRIKA (knjiga memoarske naravi, nevjerojatno osobna i otvorena)

KUTAK ZA RODITELJE SINDIK, Joško: SPORT ZA SVAKO DIJETE (kako odabrati pravi sport, brinuti se o zdravlju...)

BERKMANN, Marcus: OČINSTVO – KONAČNA ISTINA (vodič naklonjen muškarcima, nudi im spasonosnu pomoć da prebrode fenomen koji se zove trudnoća...)

CVETKOVIĆ Lay: jasna: DAROVITO JE, ŠTO ĆU S NJIM? (priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi)

OUSSOREN, Ragnhild: PLES PISANJA ZA NAJMLAĐE (program

GDJE ŽIVE VILE I VILENJACI (otkrij tajanstveni vilinski svijet, predvježbi za djecu u dobi od 3 do 5 godina) VALINEJAD, Carol: KAKO ODGOJITI SRETNU BEBU (uz obilje stručnih ZMAJOLOGIJA (terenski priručnik za zmajologe, sadrži savjeta i praktičnih primjera u duhu pozitivnog roditeljstva kn-

...)

12 znanstveno precizno izrađenih modela zmajeva...)

Glasnik Općine Viškovo br. 61

jiga otkriva tajne odgajanja sretne i dobro prilagođene djece)

41


Glasnik Općine Viškovo br. 61

42

61_glasnik  

OPĆINE VIŠKOVO Prosinac 2008. • br. 61 Glasnik Općine Viškovo br. 61 1

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you