Page 1

Glasnik Općine Viškovo br. 59

Srpanj 2008. • br. 59 1


Glasnik Općine Viškovo br. 59

2


Izdvajamo iz sadržaja: IZ DUHOVNOG ŽIVOTA /7 • Ljetna meditacija

DOGAĐANJA /8 • OŠ “SVETI MATEJ: Obilježen Dan škole: Od sportskih natjecanja do svečane priredbe • Ustanova Ivan Matetić Ronjgov: XXX. proljeće u Ronjgima, Kanat pul Ronjgi • Knjižnica Halubajska zora: Obilježen Dan knjižnice • 25. obljetnica postojanja BK “Marčelji”: S entuzijazmom u budućnost

IZ RADA OPĆINE/ 2

• Ivana Marčelja: Promocija CD-a i koncert • Plinifikacija Općine Viškovo

IZ RADA UDRUGA/16 • Halubajske mažoretkinje: Z halubjen va srce • Kunpanija z Halubja: Na karnevale va Budve • Limena glazba Marinići: Gostovanja za pamćenje • DVD Halubjan: U znaku vatrogasnih natjecanja

• Naknade vlasnicima stambenih i stambeno-poslovnih objekata u krugu do 500 metara od deponija Viševac • Obilježeni Dan državnosti i Dan antifašističke borbe • Općina Viškovo svečano primljena u članstvo Federacije europskih karnevalskih gradova • Analize: Poslovanje gospodarstva Općine Viškovo u 2007. godini: Upozoravajući ekonomski pokazatelji

• UABA Viškovo: Primljeni novi članovi

Sport

Iz našega kraja Putopis

Oglasi

www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 59 • Srpanj 2008. Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof.

Glavna urednica: Doris Brusić • Stručni savjet: Radovan Brnelić, Jadranko Lučić, Sanja Udović, Nevenko Sablić, Ines Strenja Linić, Goran Petrc • Adresa uredništva: Općina Viškovo, Vozišće 3, 51216 Viškovo, Naklada: 4000 primjeraka Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Aleksandra Jurdana, Vladimir Sušanj, Iz arhive udruga • Naslovnica: Foto Aleks; unutarnja: Željko Šepić • Tisak: CHORDA CORRUPTA d.o.o., Rijeka


PLINIFIKACIJA OPĆINE VIŠKOVO S

ukladno Zakonu Primorsko-goranska županija provodi postupak dodjele koncesije za plinifikaciju područja Općine Viškovo. Očekujemo, da će postupak dodjele koncesije biti okončan tijekom ove godine.

odluke vijeća

26. sjednica /3. travnja 2008. • 1. Izmjene i dopune Proračuna Općine Viškovo za 2008. godinu • Godišnji obračun Proračuna Općine Viškovo za 2007. godinu • Izvješće o izvršenju Programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2007. godine • Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2007. god.

Na području Općine Viškovo izgrađen je plinovod Marčelji-Viškovo-Marinići. Domaćinstva uz tu dionicu imala su mogućnost priključka na plinsku mrežu. U sklopu rekonstrukcije prometnice Viškovo-Mladenići prošle godine ugrađena je i plinska cijev za opskrbu naselja Mladenići. Ovih dana očekujemo priključenje te cijevi na plinovod u Viškovu, čime će mještani naselja Mladenići dobiti mogućnost opskrbe plinom. U tijeku je i plinifikacija Osnovne škole Sveti Matej. Osim toga poduzeće Energo je izgradilo još nekoliko manjih ogranaka plinovoda. Po dodjeli koncesije Općina Viškovo će zajedno s koncesionarom prići intenzivnoj plinifikaciji na način da svako domaćinstvo dobije mogućnost priključka na plinsku mrežu. Područje Općine Viškovo ima mogućnost da među prvima bude plinificirano, obzirom da se na području Općine nalazi mjerno-redukcijska stanica, a osim toga već je izgrađen osnovni plinovod. Plin je energent koji u odnosu na druge energente ima ekološku, ekonomsku i tehnološku prednost, pa od tuda proizlazi, opravdanost plinifikacije ne samo naše Općine nego i cijele Primorsko-goranske županije. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

• 1. izmjene i dopune programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo za 2008. god. • 1. izmjene i dopune programa godišnjeg održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Viškovo tijekom 2008. godine • 1. izmjene i dopune programa izgradnje kapitalnih objekata od interesa za Općinu Viškovo tijekom 2008. godine • Odluka o osnivanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova • Odluka o dodjeli prostora Planinarskom društvu Viškovo 27. sjednica /15. svibnja 2008. • Zaključak o prihvaćanju Idejnog rješenja boćališta u Marčeljima izrađeno od ovlaštenog arhitekta Tomislava Kukina d.i.a. iz Rijeke • Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Viškovo N1-1 /UPU 1/ • Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marinići K-1 /UPU 2/ • Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Radne zone Marišćina K-2 /UPU 3/ Nastavak na sljedećoj stranici

4

OPĆINA VIŠKOVO SVEČANO

PRIMLJENA U ČLANSTVO FECC-A Drage mještanke i mještani, obavještavam vas da sam kao predstavnik Općine Viškovo prisustvovala zajedno s ostalim članovima Hrvatske delegacije koja je brojila 20 članova 28. konvenciji FECC-a (Federation European Carnival Cities – Federacija europskih karnevalskih gradova – koja je osnovana 1980. godine i registrirana kod Luxemburškog suda) koja se održala u Francuskoj u mjestu Ploermel. Općina Viškovo postala je članom 11. lipnja 2007. godine, a ovom prilikom svečano je primljena u članstvo. Na konvenciji je sudjelovalo više od 260 članova FECC-a iz 26 različitih zemalja. U duhu karnevala uživali smo u ljepotama pokrajine Bretagne i ljubaznim stanovnicima. Prisustvovali smo ceremoniji otvaranja konven-

cije, sastanku Presidiuma, Generalnoj skupštini i svim ostalim planiranim posjetama i izletima. Hrvatsku smo posebno prezentirali u sklopu bretonske večeri kada smo bili odjeveni u Hrvatska obilježja i svim prisutnim podijelili poklone i omogućili kušanje najboljih hrvatskih vina. Nadam se da će puno novih poznanstva i iskustva iz Francuske uroditi novim gostovanjima i prijateljskim razmjenama karnevalista i karnevalskih grupa te da ćemo u svoj karneval unijeti neke od novina koje su prezentirane. I za kraj jedan FECC-ovski pozdrav: Yassou, yassou, yassou!!! vaš član Poglavarstva Sanja Udović

Glasnik Općine Viškovo br. 59


Foto Aleks

DAN DRŽAVNOSTI I DAN ANTIFAŠIZMA

OBILJEŽENI POLAGANJEM VIJENACA NA SPOMEN OBILJEŽJA

D

počast svima koji su na oltar Domovine položili ono najvrijednije – svoje živote.

Predstavnici Općinskog vijeća Općine Viškovo obilježili su polaganjem vijenaca na spomen obilježju na viškovskom groblju. Vijenac su položili općinski načelnik Goran Petrc i općinski vijećnik Luka Matanić. Minutom šutnje odana je

an antifašizma, 22. lipnja obilježen je polaganjem vijenaca na spomen obilježje parka u Viškovu. Svečanost trenutka polaganja vijenaca uveličana je pjesmom Ženskog pjevačkog zbora Marinići.

an državnosti, 25. lipnja – dan je kada je godine 1991. Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

D

iz rada općine

NAKNADE VLASNICIMA STAMBENIH I STAMBENO-POSLOVNIH OBJEKATA U KRUGU DO 500 METARA OD DEPONIJA VIŠEVAC

odluke vijeća Nastavak s prethodne stranice

S

ukladno Pravilniku i Odluci Općinskog vijeća Općine Viškovo vlasnici stambenih i stambeno-poslovnih objekata u krugu do 500 m od deponija Viševac imaju pravo na naknadu radi umanjene vrijednosti objekta.

• Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Turističko-ugostiteljske zone Ronjgi T-1 /UPU 4/

Foto Matej

Radi toga je svojevremeno Općina Viškovo objavila javni poziv vlasnicima tih objekata da podnesu zahtjev. Zahtjev je podnijelo više od 300 vlasnika objekata. Pravo na naknadu ostvaruju vlasnici legalno izgrađenih objekata koji su izgrađeni do početaka sanacije deponija (21. srpnja 2004. godine).

Općina Viškovo je, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, raspisala natječaj za odabir najpovoljnijeg sudskog procjenitelja, radi procjene vrijednosti objekta, jer očekujemo da će trošak procjenitelja biti oko 600 000 kuna. Prvi natječaj nije uspio jer se na natječaj javio samo jedan procjenitelj, koji nije dostavio potpunu dokumentaciju pa je natječaj poništen što je odgodilo početak procjene objekata. Po završetku ponovljenog natječaja i odabiru sudskog procjenitelja započet će procjena nekretnina, a prva obeštećenja bi trebala biti isplaćena do kraja ove godine. Svi oni koji su podnijeli zahtjeve bit će obaviješteni o stanju njihova zahtjeva, u slučaju da trebaju nadopuniti zahtjev ili ukoliko eventualno nemaju pravo na naknadu. Za sve informacije o svom predmetu zainteresirani se mogu obratiti u uredovno vrijeme referentu Zlatku Spinčiću. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

Glasnik Općine Viškovo br. 59

• Odluka o davanju u zakup javnih površina i drugih nekretnina na području Općine Viškovo za postavljanje privremenih objekata te reklamnih i oglasnih predmeta • Odluka o davanju u zakup poslovnog prostora Općine Viškovo • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu • Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redarstvu • Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o groblju • Odluka o prihvaćanju kapitalnog projekta Općine Viškovo – Dječji vrtić i jaslice na području DPU društveni centar Viškovo u vrijednosti od 33.000.000,00 kuna • Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Viškovo za 2008. godinu • Ispravak godišnjeg obračuna Proračuna Općine Viškovo za 2007. godinu

5


Foto Aleks

IZ RADA MO MARČELJI

USUSRET IZBORIMA

U

organizaciji MO Marčelji i BK Marčelji krajem lipnja održana je manifestacija „Marčejski dani“. U subotu 21. lipnja obilježen je naš dan boćarskim turnirom, a u večernjim satima nastupili su dječji zbor, klapa Opatija, tamburaški sastav „Vila halubja“ i Marinero band. Boćari su svih počastili besplatnim fažolom, halubajski zvončari pićem, a roštilj su spremali članovi MK Odlikaši. Cjelokupni program protekao je u najboljem redu, jedino što odaziv mještana nije bio zadovoljavajući. Nakon ljetnog razdoblja, u jesen nam predstoje izbori za Vijeće Mjesnog odbora Marčelji. Završio je četverogodišnji mandat postojećeg vijeća. Nakon četiri godine mandata i pokušaja da se stalnim dopisima i pritiscima prema Općini Viškovo te ostalim institucijama riješe problemi naših mještana, ostvareni su pozitivni koraci, ali ne onakvi kakve smo svi mi očekivali. Najvažnija zadaća bila nam je sprječavanje lokacije Marišćina za potrebu Županijskog deponija. Od strane Općine Viškovo i Županije Primorskogoranske nisu prihvaćene primjedbe na prostorni plan Općine u kojega je ucrtana Marišćina kao lokacija za odlagalište otpada. Mi smo se suprotstavili takvome rješenju, ali izgleda da nadležnima nije bitan stav ljudi koji žive kraj Marišćine. Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje

NA USLUZI OBRTNICIMA • Od izložbe do seminara • U pripremi Poduzetnički EHO - časopis namijenjen obrtnicima

U

druženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje aktivno je i na usluzi svojim obrtnicima. Na Skupštini Udruženja održanoj početkom ožujka istaknuto je da je Udruženje pravo mjesto s kojega trebaju kretati inicijative za rješavanje problema obrtnika i djelatnosti Udruženja usmjeravaju se upravo u tom smjeru. Značajan dio djelatnosti obrtnika je svakako rad kroz sekcije, kojih u Udruženju ima sedam. Upravo je sekcija ugostitelja bila nositelj manifestacije “Jurjeva na Liscu 2008.”, u sklopu koje je održano natjecanje u kuhanju lovačkog kotlića. Povodom “Jurjeva” Udruženje obrtnika je u suradnji s Općinom Klana održalo savjetovanje o poduzetničkim kreditima koje obrtnicima i poduzetnicima daje Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Iz aktivnosti Udruženja obrtnika na području Viškova izdvajamo aktivnosti vezane uz Dan Općine Viškovo, kada je u novouređenom prostoru Poduzetničkog doma u Sar-

6

Od ostalih ciljeva koje smo zacrtali uglavnom smo ih kroz naš cjelogodišnji rad i provodili. Održali smo trideset i pet sjednica VMO i desetak zborova mještana. Želja nam je bila osmisliti i organizirati razna društven događanja u našem kraju tako da smo organizirali manifestacije Mići zvončari pul Marčeji, poljoprivredna predavanja, predstave za djecu, proslavu marčejskog dana, degustacije kolača, obilježavanje „Martinje“ i drugo. U razgovorima s Načelnikom Općine Viškovo stalno smo ukazivali na probleme na području djelovanja našeg mjesnog odbora. Želja nam je da se na jesen, na sljedećim izborima čim više mještana aktivira na izborima za vijeće mjesnog odbora Marčelji kroz političke stranke i nezavisne liste. Mjesni odbor Marčelji obuhvaća naselja Marčelji, Garići, Klići, Benaši, Ilovca, Vrtače, Melišća, Pogled, Mavri. Jedino mi sami kroz aktivno uključivanje u rad mjesnog odbora možemo ostvariti ono o čemu svaki dan međusobno razgovaramo i riješiti probleme koje imamo u našem okruženju u kojemu živimo. Vidimo se na izborima

predsjednik VMO Marčelji Josip Begonja

šonima postavljena prva izložba likovne radionice za odrasle koja djeluje u sklopu Udruženja. Izložba slikara-amatera ostavila je nazočne bez daha i oduševila svojom maštom, spontanošću i kreativnošću. Iz redovnih djelatnosti ističemo aktivnosti vezane za pripremu manifestacije “Festival palente i sira 2008.”, koja je u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Jelenje, održana 27. i 28. lipnja 2008. Trudeći se da obrtnici uvijek budu pravodobno informirani, Udruženje obrtnika često organizira predavanja i seminare informativnog tipa. Tako je i 17. lipnja u Vijećnici Grada Kastva, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, organiziran informativni seminar o HACCP sustavu, na kojem su prisustvovali ugostitelji i subjekti koji posluju s hranom. Predavanje su održale djelatnice Zavoda, mr. sc. Đana Pahor i mr. Vedrana Jurčević-Podobnik, a svi nazočni dobili su potvrdu o sudjelovanju. U pripremi je časopis “Poduzetnički Eho” kojemu je cilj informiranje i edukacija poduzetnika našeg Udruženja, a poduzetnici s područja Grada Kastva, te općina Viškovo, Klana i Jelenje uvijek su dobrodošli da svojim prijedlozima i idejama kreiraju časopis namijenjen upravo njima. Nina Dukić

Glasnik Općine Viškovo br. 59


POSLOVANJE GOSPODARSTVA OPĆINE VIŠKOVO U 2007. GODINI

UPOZORAVAJUĆI EKONOMSKI POKAZATELJI F

inancijska agencija (FINA) – Regionalni centar Rijeka, zaprimila je i obradila godišnja financijska izvješća za 2007. godinu od 7.891 poduzetnika s područja Primorskogoranske županije, što je povećanje u odnosu na 2006. za 7,1%. U Općini Viškovo izvješća je predalo 327 poduzetnika, što je povećanje za 12,7%. Obradom su Piše: Tomislav Blažić, dipl. ek.

OSTVARENI ZBIRNI FINANCIJSKI REZULTATI Iz Tablice 1, vidi se da su gospodarstva Općine Viškovo i cijele PGŽ u godini 2007. zabilježila manju uspješnost u poslovanju u odnosu na 2006. godinu.

OPIS 1. Broj poduzetnika 2. Ukupni prihod 3. Ukupni rashodi 4. Ostvarena dobit (nakon oporeziv.) 5. Ostvareni gubitak (nakon oporeziv.) 6. Konsolidir. fin.rez. 7. Prosj. neto plaća

obuhvaćena sva trgovačka društva i samo manji dio obrtničkih tvrtki, slobodnih zanimanja, odnosno onih pravnih subjekata koji su obveznici plaćanja poreza na dobit. U analizi su korišteni podaci koje je FINA prikazala u tablicama »Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2007. god.«, za Općinu Viškovo, kao i za PGŽ. Tablica 1 (u 000 kn)

OPĆINA VIŠKOVO

PRIMORSKO GORANSKA Indeks ŽUPANIJA 2006. 2007. 112.7 7.368 7.891 107,1

Indeks

2006. 290

2007. 327

1.018.196 965.121

1.103.290 1.059.053

108,3 109,7

34.762.209 33.632.996

36.772.000 35.730.000

105,8 106,2

51.061

46.821

91,7

1,630.682

1,658.000

13.324 33.497 3.414

145,4 79,9 106,0

- 821.057 809.625 3.818

- 975.000 683.000 3.979

101,7 118,7

U viškovskom go– 9.163 spodarstvu malo brže 41.898 raste Ukupni prihod, 3.221 za 8,3% i rashodi 9,7%, a u PGŽ ukupni prihod raste za 5,8%, a rashodi za 6,2%. U gospodarstvu Viškova ostvarena je manja dobit nakon oporezivanja za 9,0%, dok je u PGŽ u odnosu na 2006. godinu povećana za 1,7%. Gubitak u Općini Viškovo u odnosu na 2006. godinu povećan

je čak za 45,4%, dok je u PGŽ povećan za 18,7%. Zbog većeg gubitka, ostvareni konsolidirani financijski rezultat gospodarstva u Viškovu manji je za 25%, a u PGŽ za 18,5%, što znači i smanjenje financijskih sredstava za proširenu reprodukciju.

Tablica 2 Indeks Br. zaposlenih Indeks Neto plaća po zap. Indeks % % % 2006. 2007. 2006. 2007. 2006. 2007. 3.091 88,7 A-Poljopr, lov i šum. 1 1 100,0 2 3 150,0 3.484 C- Rudarstvo i 0 0 vađenje 0 1 0 0 0 0 0 3.261 104,4 D-Prerađ. ind. 53 56 105,7 534 589 110,3 3.124 3.407 111,9 F-Građevinar. 53 65 122,6 302 294 97,3 3.044 G-Trgov.popr.mot. 3.732 108,9 voz.i pred. za kućan. 114 125 109,6 787 731 92,9 3.426 2.639 97,6 H-Hoteli i rest. 12 13 108,3 57 83 145,6 2.704 3.877 113,5 I-Prijev.,sklad.i veze 8 6 75,0 24 17 70,8 3.417 4.812 131,8 J-Financ.posred. 2 2 100,0 13 10 76,9 3.650 K-Posl.nekret.iznaj. 3.257 110,5 posl. usluge 38 49 128,9 76 118 155,3 2.948 3.841 143,7 M-Obrazovanje 1 1 100,0 10 4 40,0 2.673 N-Zdravstv.zašt. i 1.977 57,7 soc. skrb. 1 2 200,0 16 47 293,4 3.426 O-Ostala dr., 2.398 111,7 soc.i ost.usl 6 6 100,0 14 13 92,8 2.147 3.414 106,0 UKUPNO 290 327 112,7 1.835 1.909 104,0 3.221 Područja djelatnosti

84,4 104,2

Broj tvrtki

BROJ TVRTKI, ZAPOSLENIH I PLAĆE PO DJELATNOSTIMA Iz Tablice 2 vidimo da je u gospodarstvu Općine Viškovo u 2007. god., na bazi ostvarenih sati rada, radilo 4% više zaposlenika. Najveća stopa rasta i po toj osnovi izračunati broj zaposlenika, ostvarena je u djelatnostima: N – za gotovo tri puta, K – za 55,3%, A – za 50% i H – za 45,6%, dok je najveći pad zaposlenika za 2,5 puta manji u djelatnosti M. Plaće su po zaposleniku u Viškovu porasle u 2006. god. za manje od 1%, dok su u 2007. veće za 6%, ali još uvijek zaostaju 16,5% od neto prosjeka plaća u gospodarstvu PGŽ, koje su u 2007. iznosile 3.979 kn, uz povećanje od 4,2%.

BROJ TVRTKI, ZAPOSLENIH I PLAĆE PO DJELATNOSTIMA

Po veličini tvrtki 99,3% čine mali poduzetnici, nancijski rezultat po zaposlenom u dvije srednje tvrtke gdje je zaposleno 94,9% djelatnika. U grupi srednjih veći je za 51,3%, što znači da su njihovi poduzetnici za poduzeća, ostale su i 2007. god. samo dvije tvrtke, toliko bili uspješniji. a još u 2006. god. nestala je jedina velika tvrtka. Po Tablica 3 zaposleniku najveću dobit od 25.885 Broj Dobit Gubitak Kons.fin.rez. kn ostvarile su srednje tvrtke, što je Veličina 5,8% bolji rezultat nego što su ost- tvrtke tvrtki zaposl. uk. u 000 po zap. uk. u 000 po zaposl. po zaposl. varili zaposlenici u malim poduzećima. MALA 325 1.813 44.336 24,45 13.324 7,35 + 17.105 No, kako su prethodne godine ostvarili SREDNJA 2 96 2.485 25,88 0 0 + 25.885 veću dobit (62.000/zap.) i s manje zaposlenika (76), očigledno je da su i VELIKA 0 0 0 0 0 0 0 njima ekonomski pokazatelji efikasnoUKUPNO 327 1.909 46.821 24.526 13.324 6,98 + 17.546 sti manji. Ostvaren konsolidirani fi-

Glasnik Općine Viškovo br. 59

7


Tablica 4 Uk. prihod

Djelatnosti

2006. 2007. A-Poljopr., lov i šum. 445 438 C-Rudarstvo i vađenje 0 650 D-Prerađ. ind. 172.476 194.730 F-Građevinar. 254.100 114.848 G-Trgov.; pop.mot. voz.i pred. za kuć. 543.613 727.533 H-Hoteli i rest. 12.015 13.869 I-Prijevoz,sklad.i veze 10.141 9.838 J-Financ.posred. 2.743 2.524 K-Posl.nekret.iznaj. posl. usl. 17.912 33.860 M-Obrazovanje 1.251 835 N-Zdravstv.zašt. i soc skrb. 1.743 2.347 O-Ostala dr.,soc.i ost.usl 1.756 1.820 UKUPNO 1.018.195 1.103.290

DOBITAK, GUBITAK I KONSOLIDIRANI FINANC. REZULTAT PO ZAPOSLENIKU

Indeks %

Broj

A-Polj., lov i šum. C-Rudarstvo i vađenje D-Prerađ. ind. F-Građevinar. G-Trgov., popr.mot. voz. i pred. za kućan. H-Hoteli i rest. I-Prijevoz,sklad.i veze J-Financ.posred. K-Posl. nekret. iznaj. posl. usl. M-Obrazovanje N-Zdrav. zašt. i soc. skrb O-Ostala dr., soc.i ost.usl UKUPNO

Tablica 6 Stanje na dan 31. 12. 2006.

2007.

%

2006.

2007.

Dugotrajna imov.

254.668

340.577

133,7

35,91

39,87

Kratkotrajna imov.

441.565

494.216

111,9

62,26

57,86

1.816

2.468

135,9

0,26

0,29

11.161

16.815

150,6

1,57

1,97

709.210

854.076

120,4

100,00

100,00

UKUPNA AKTIVA

108,6 111,7 43,8 136,7 125,8 91,3 88,0 198,3 65,9 318,9 102,9 109,7

U Tablici 4 vidimo da je najbrži rast ukupnog prihoda, s povećanjem od 89,0%, ostvaren u djelatnosti K. Povećanje kod djelatnosti G iznosi 33,8%, kod D 12,9%, kod H 15,4%, kod N 34,6% i O 3,6%. Ostale djelatnosti ostvarile su manji ukupni prihod nego 2006. god.

DOBIT

GUBITAK

KONS.FIN.REZ.

zaposl. uk. učeš. po zap. uk. učeš. po zap. uk. po zap. 3 26 0,06 8,7 0 0 0 26 + 8,67 0 367 0 0 0 367 589 12.267 26,19 20,8 2.041 15,3 3,46 10.226 +17,36 294 9.190 19,63 31,3 1.702 12,7 5,79 7.488 +25,47 731 20.759 83 133

44,33 0,28

28,4 3.300 1,6 2.357

24,8 17,7

4,51 17.459 +23,88 28,39 - 2.224 - 26,79

17 10

226 229

0,48 0,49

13,3 22,9

123 0

0,9 0

7,23 0

103 + 6,06 229 +22,90

118 4

3.480 24

7,43 0,05

29,5 6,0

561 0

4,2 0

4,75 0

2.919 +24,73 24 +6,00

47

36

0,08

0,8 3.123

23,4

66,45 - 3.087 - 65,68

6,5 117 0,9 24,5 13.324 100,00

9,00 -32 - 2,46 6,98 33.498 +17,55

13 85 0,18 1.909 46.822 100,00

BILANCA STANJA NA DAN 31. PROSINCA 2007.

VRSTA IMOVINE

Gubitak iznad kapit.

Indeks OSTVARENI FINANCIJSKI % REZULTATI PO DJELATNOSTIMA

Tablica 5 Djelatnosti

Iz Tablice 5 vidimo da su tri djelatnosti H, N i O u 2007. god. ostvarili veći gubitak od dobiti, a time i negativan konsolidirani financijski rezultat. Najbolji konsolidirani financijski rezultat ostvarila je djelatnost F od 25.469 kn po zaposleniku. Dok je ukupno viškovsko gospodarstvo u 2006. god. ostvarilo 41.898.000 kn konsolidirani financijski rezultat, što je 22.830 kn po zaposleniku, u 2007. god. ostvarilo je 33.498.000 kn, što je manje za 25,1%, odnosno 17.547 kn po zaposleniku ili manje čak za 30%.

Vrem. razgran.

Uk. rashodi

2006. 2007. 98,4 373 405 0 283 112,9 162.607 181.699 45,2 240.782 105.598 133,8 515.465 704.746 115,4 12.785 16.084 97,0 10.608 9.682 92,0 2.538 2.234 189,0 15.253 30.250 66,7 1.220 805 134,6 1.701 5.426 103,6 1.790 1.841 108,4 965.121 1.059.053

Indeks

Struktura u%

U Tablici 7 kod pasive vidimo da su se dugoročne obveze povećale za 73,0%, pa je i njihovo učešće u strukturi kapitala poraslo od 17,3% na 24,8%. Vremenska razgraničenja u pasivi kapitala više su nego prepolovljena, te je i u strukturi ukupne pasive njihovo učešće palo sa 0,8 na 0,4%.

Ukupna vrijednost iskazane imovine, odnosno kapitala i obveza poduzetnika u Općini Viškovo na dan 31. prosinca 2007. iznosila je 854.076.598 kuna i veća je za 20,4% u odnosu na isti dan 2006. god. U Tablici 6, prikazano je stanje aktive gospodarstva po vrstama imovine i njihova promjena u godinu dana. Pozitivno je da se dugotrajna imovina povećala za 33,7% pa je i u strukturi njezino učešće poraslo sa 35,91% na 39,87%. Kratkotrajna imovina također je povećana za 11,9%. Vremenska razgraničenja porasla su za 35,9%, dok je gubitak iznad visine kapitala nažalost zabilježio visoki porast, čak za 50,6%, što će se negativno odraziti na razvoj gospodarstva. Tablica 7 VRSTA KAPITALA I OBVEZE

Stanje na dan 31. 12. 2006.

2007.

Indeks %

Struktura u% 2006.

2007.

Kapital i rezerve

228.762

238.305

104,2

32,3

27,9

Dugoročne obveze

122.742

212.346

173,0

17,3

24,8

UMJESTO ZAKLJUČKA

Kratkoročne obveze

351.905

400.287

113,7

49,6

46,9

Iako su većina fizičkih pokazatelja u poslovanju gospodarstva Općine Viškovo u 2007. god. ostvarili povećanje u odnosu na 2006., ključni ekonomski pokazatelji gospodarstva su nepovoljni. Iz analize vidimo, da su brojčano porasli: broj tvrtki za 12,7%, Ukupni prihod za 8,3%, nažalost brže su rasli Rashodi i to za 9,7%, a najbrže raste ostvareni gubitak za 45,4%. Iako plaće bilježe rast za 6,0%, još uvijek zaostaju od prosjeka neto plaća u gospodarstvu PGŽ za 16,5%.

Vremenska razgran.

5.801

3.138

54,1

0,8

0,4

709.210

854.076

120,4

100,0

100,0

Smanjeni rezultati ostvareni su: kod dobiti za 11%, stupnja financijske stabilnosti gospodarstva za 14,1%, rentabilnosti prometa za 6,5%, rentabilnosti ukupne imovine za 11,8% i rentabilnosti vlastitog kapitala za 2%. Koeficijent ekonomičnosti poslovanja smanjen je za 30,2%. Niže plaće po zaposlenom ostvarile su djelatnosti: A za 12,7%, H za 2,5% i N za 173,3%. Najviša plaća isplaćena je u djelatnosti

8

UKUPNA PASIVA

Financijsko posredovanje, od 4.812 kn. U godini 2007. najgore je prošla Djelatnost građevinarstva, jer iako je poslovalo 22,6% više tvrtki, više je nego prepolovilo ostvareni ukupni prihod. Manje prihode iskazale su i djelatnosti: I za 3,1%, J za 8,7% i M za 49,8%. Koeficijent zaduženosti poduzetnika povećao se od 6,4 na 7,7 godina. Nažalost visoko je povećan i gubitak iznad kapitala, čak za 50,6%. Opći zaključak dobiven analizom pokazatelja poslovanja gospodarstva u Općini Viškovo u godini 2007. pokazuje: manju ekonomsku uspješnost u odnosu na prethodnu godinu, što govori da su se uvjeti poslovanja i situacija na tržištu za većinu poduzetnika znatno pogoršali.

Glasnik Općine Viškovo br. 59


LJETNA MEDITACIJA

SVEMOGUĆA LJUBAV udski život vrlo je kratak. Pođimo od pretpostavke da ćemo (Vi i ja) živjeti 70 godina. Koliko je to dana? Samo 25 tisuća dana. Koliko sati? Samo 600 tisuća (za milijun sati morali bismo živjeti 115 godina). Odbijmo na spavanje i na godine djetinjstva 33%, pa ćemo ukupno imati 350 tisuća sati. Što iz toga vidimo? Ako ništa drugo, a ono barem to da ne smijemo nijednu sekundu izgubiti namjeravamo li učiniti štogod ozbiljno. Ovo ljeto 2008.: hoće li mi to biti jedno ljeto više ili manje? Više, u smislu da ću odmoriti i duh i dušu i tijelo, ili manje da planiram odmoriti samo tijelo? Drugim riječima, jesam li spreman učiniti ovog ljeta nešto više za sebe, za drugoga, za Boga?... Božji poziv Na sudu Božjem, srest ćeš se licem u lice s Kristom. On će pokazati najprije svoje rane: Ovo sam za tebe učinio... Onda trnovu krunu, pa suze svoje majke, pa križ, pa udarce, pa smrt... A ti, što si ti za mene učinio? Ima li na tvojim rukama žuljeva za mene? Ima li na tvome čelu kapi znoja za mene? Ima li na tvojim usnama lijepa riječ za mene?... Uzmimo, na primjer, apostole: različiti temperamenti, društveni statusi, mogućnosti i očekivanja. Svi su umrli mučeničkom smrću, osim Ivana koji je podnio mučeništvo bez krvi (bijaše prognan na otok Patmos...), i Jude, ‘sina propasti’, koji je izdao Isusa... Petra je na smrt osudio zloglasni car Neron. Prije svoje smrti, izražava želju da može na križu visjeti naglavce, jer nije dostojan umrijeti kao njegov Učitelj’. Brat mu Andrija završava svoj život smrću raspećem; moli da bude okrenut naglavce, jer i on ‘nije dostojan da umre kao njegov Učitelj’; umire na križu koji je bio nakoso, u obliku slova ‘X’. Jakovu je mačem odsjekao glavu kralj Herod. Jakova Starijeg su bacili s visokog mjesta blizu jeruzalemskog hrama, a onda mu maljem zdrobili glavu. Filipa su bacili u tamnicu, bičevima ga udarali nemilice, na križ ga razapeli, okrenutog glavom prema dolje, a onda ga na križu kamenjem zasuli. Bartolu (Natanaelu) su odsjekli glavu. Tomu je, za vrijeme jednog misionarskog putovanja, neki poganin ubo nožem, prema drugom izvoru, poginuo je pod strjelicama sav izranjen. Naš Matej je kamenovan, ili prema drugom izvoru, živ spaljen. Šimuna su pilom presjekli, prepilili na dva dijela. Judi Tadeju su sjekirom odsjekli glavu... To je njihov odgovor na Božju ljubav i na Božji poziv... Nije svaki život trnovit, ali svaki je težak. Nije svaki užitak otrov, ali je svaki prolazan. Nije ništa na svijetu bezvrijedno, ali je sve manje vrijedno od Krista. I karijera, i novac, i položaj, i odmor... – ne smije uništiti ljubav prema Bogu... Kakvo ti je blago, takvo će ti biti i blaženstvo... Ljubav je najčešće patnja. Darivanje znači smrt sebi... Smiješno je Isusa nazivati Gospodinom, ako u životu ne vršimo ono što On govori. I ovog ljeta, Božje zapovijedi se ne ukidaju, Bog je i dalje isti, On nije na godišnjem odmoru...

Glasnik Općine Viškovo br. 59

Foto Matej

Lj

Ne možemo biti Božji prijatelji, a da u isto vrijeme pogrđujemo Njegovo Ime. Ne možemo reći da smo Božji prijatelji a ne poštujemo Dan Gospodnji (nedjelju), varamo svoga bližnjega ili državu, ne poštujemo roditelje, ne pokazujemo milosrđe... Nikada te nisam poznavao. Odlazi od mene, ti bezakoniče! (usp. Mt 7,23). Na Dan suda, Gospodin će izreći pravorijek na koji nema priziva. On poštiva naš izbor i dat će nam ono što izaberemo. Mudar čovjek se opredjeljuje za Boga, za svemoguću Ljubav. Tek onda je siguran... Ne možemo Boga ‘potkupiti’ samo nekom molitvicom, nekom našom tradicijom koja nas malo ‘košta’. Kada dođe do brodoloma, utopljenike ne spašava potvrda o završenom tečaju plivanja, dobivena na brzinu ili preko veze, već samo činjenica da znaju plivati. Hoću li se zbog svog načina života jednom utopiti? Isusa prihvaćamo kad ne radimo jednako kao onaj koji nas ignorira, nego ga mi prvi prijazno pozdravimo ili mu uputimo ljubazan pogled... kada vidimo da svi govore protiv nekoga čovjeka, a mi se trudimo da ne kažemo ništa ili da kažemo neku riječ razumijevanja... ako poštivamo svakog čovjeka kao da je on Isus... ako pogrješku bližnjega zaključam kao tajnu sa 7 ključeva i zadržim je za sebe do trenutka kad legnem u grob... Neće mene pred Bogom spasiti moje svećeništvo, niti Tebe to što si se krstio, bermao, vjenčao... već samo dobra djela. Ne ime upisano u župnu maticu, već svakodnevno u Knjigu života. Pred Bogom ne vrijedi samo to što si svom djetetu dao Sakramente (pa sve smo mu dali...)... niti time što si ranije bio ministrant ili išao redovito nedjeljom na Misu, a sada, eto, ovdje si Boga napustio (sjeti se, i Juda je dobro započeo)... Ne možemo neki sitniš ubaciti za ‘milostinju’ i time ‘kupiti’ Boga. Možda će se i među kršćanima naći kakav nesretni Juda, koji smišlja kako će izdati svoga Učitelja, tj. zatajiti svoje vjersko uvjerenje... Koliki će tako razapeti i pokopati ljubav u sebi!... Ja se ne moram moliti, ni u crkvu ići... Često tako govore i muževi koji ostanu doma a u crkvu ‘pošalju’ svoju ženu i djecu; no djecu se ne ‘šalje’ u crkvu, niti dočekuje pred crkvom, njih se vodi... Bog od svakoga od nas očekuje plodove (usp.: Mt 16-20; Lk 6,44). Ne može jedno drvo donijeti ploda za drugo drvo. Niti se dobrota ljudske osobe računa u prosjeku... Zašto me zovete ‘Gospodine, Gospodine!’ a ne vršite što kažem (Lk 6,46)... Čovječe, pazi da ono što čitaš vjeruješ, što vjeruješ učiš, a što druge učiš to i živiš! Neka je muž pijanac, žena ipak, treba biti nebo; neka on ima mogućnost vidjeti to nebo. I neka je žena svakakva. Neka uz nju muž bude nebo. Uz nebo će i oni postajati nebo. Isus je volio i Judu; On je i za njega umro; nije pitao komu treba biti dobar nego je svima bio dobar.

9


SPREMNOST DJETETA ZA ŠKOLU

Ne reci za nekoga: Sam je kriv što se nalazi u bijedi; mogao se snaći kao i ja. Tako govoreći, sam sebe osuđuješ... Kad ovog ljeta susretneš čovjeka koji je prekinuo s Bogom i s Crkvom, možeš moliti: Bože, vrati u svoju očinsku kuću ovoga izgubljenog sina! Kad ugledaš kakav izazovan i sablažnjiv plakat ili prizor, zavapi: Bože, ne dopusti da ljudi tome nasjedaju! Kad pored tebe projuri ‘tatin sin’ u kakvom luksuznom ‘mercedesu’, reci: Bože, daj da budem zadovoljan i s onim što imam! Kad čitaš u novinama o ratu, terorizmu, o nasilju, zamoli: Bože, daj da naš nemirni svijet upozna da si Ti jedini uzročnik pravoga i trajnoga mira! Kad na TV gledaš kakav film plitkog sadržaja i nešto čega se stidimo, možeš svom dobrom Bogu zavapiti: Bože, oprosti onima koji takvo što rade i snimaju i našu djecu i mladost truju! Sačuvaj mlade i sve ljude od zavođenja i svih napasti modernoga vremena! Ako si obeshrabren pred zlom kojeg vidiš kod drugoga, ponavljaj u sebi riječi sv. Pavla: gdje ima obilje grijeha, ima još veće obilje milosti (Rim 5,20). Isuse, ja se pouzdajem u Tebe! I u smrtnoj tami ponavljaj još srdačnije: Isuse, ne vidim Te više, ne čujem Te više – ali se ipak pouzdajem u Tebe! I ako padneš na svom putu – pa bilo to i tisuću puta – ponovno hrabro zapjevaj svoju pjesmu ljubavi: Vjerujem u Tvoju Svemogućnost. Ti me možeš učiniti svetim usprkos mog velikog duhovnog siromaštva i bijede! Jer Ti si Svemoguć! I vjerujem da ću Te ljubiti kako Te još nitko nije ljubio. I vjerujem da ću spasiti toliko duša kao što ih dosada nitko nije spasio. Vjerujem da si dovoljno dobar da me spasiš, dovoljno jak da mi pomogneš, dovoljno mudar da prosvijetliš moju pamet, dovoljno dobrostiv da mi podaš sve što mi je potrebno za spasenje. I vjerujem da si Bog milosrđa koji moju bijedu pretvara u milost i od zmije mojih nevjera činiš lijek koji me vodi k zdravlju... Ako Bogu ne daš prostora (povjerenje), kako će se On iskazati!? Daj da po tebi Bog ljubi Tvoju braću. Zaustavi se, vidaj ranu, ublaži bol... Ova stara priča, koju nudimo za cjeloljetnu meditaciju, možda Ti pomogne da nađeš mjeru svoje ljubavi: Ostala je udovica majka s jedinim sinom koga je mukotrpnim radom podizala na noge. Kad je poodrastao, sin se odmetnuo u svijet te se dogodilo da je zapao u najlošije društvo razbojnika. Očarali su ga svojim spektakularnim zlodjelima te je htio biti član najstrašnije bande u zemlji zvane ‘Legija smrti’. Oni mu rekoše da ga primaju uz uvjet da im donese srce svoje majke. Strašno za čuti, a kamoli učiniti. Ipak sin, otupio u toliku zlu, pođe kući. Izdaleka ga ugledala majka i sva sretna potrčala mu u susret. Dok ga je grlila u suzama radosnicama, on joj je izvadio srce i počeo bježati. U suludom trku spotakao se o kamen i pao. Srce još toplo iskoči iz ruku te zabrinuto progovori: ‘Jesi li se povrijedio, sine?’ ... I Bog je ljubio svijet svim srcem, a ljudi su to srce proboli na križu. Nevjerojatne li ljubavi koja ih je grijehom ranjenim srcem nastavila ljubiti da ‘nijedan ne propadne’. pater Ivan MSC, župnik

10

•POLAZAK U PRVI RAZRED JEDAN JE OD NAJVAŽNIJIH TRENUTAKA U ŽIVOTU SVAKOG DJETETA, ALI I RODITELJA

D

jeca se za školu pripremaju od svog rođenja: kroz igru te odnose s drugim ljudima iz svoje sredine. Polazak djeteta u školu vrlo je važan događaj za svako dijete; vaše dijete se nalazi pred novim obvezama i zadacima, dolazi u novu sredinu, upoznaje nove osobe i prostore.

Obavještavamo Vas da Savjetovalište Općine Viškovo “Malo sunce” neće raditi tijekom srpnja i kolovoza 2008.

Zrelost djeteta za školu sastoji se od: - Fizička i motorička zrelost (tjelesna razvijenost s obzirom na kronološku dob, spretno je i voli biti u pokretu, pravilno drži olovku, voli crtati, pisati i izrezivati, crtež odgovara dobi) - Intelektualna zrelost (inteligencija kao opća sposobnost koja se mjeri testovima inteligencije važna je za školski uspjeh, ima dobru pažnju i može se baviti aktivnostima duže vrijeme, ustrajno je i uporno u radu, imenuje boje i nijanse, uspoređuje i imenuje prostorne i vremenske odnose: veće-manje-jednako, gore-dolje, isprediza, razlikuje lijevo-desno, pamti i reproducira pjesmice i priče, ima važna predznanja o sebi i obitelji) - Emocionalna i socijalna zrelost (samostalan je u oblačenju, svlačenju, jelu, ima razvijeno strpljenje, pravilno usmjerava pažnju, kontrolira vlastite impulse, izražava emocije primjereno situaciji, surađuje s djecom i odraslima, uvažava tuđe želje i potrebe, poštuje dogovorena pravila, dogovorom rješava sukobe, slobodno komunicira s drugima) - Govorna zrelost (izgovara glasove čisto, razumije i slijedi upute, sluša i sudjeluje u razgovoru, može spojiti i rastaviti riječi na glasove) Kod djece treba poticati: da bude samostalan u svlačenju, oblačenju, otkopčavanju, zakopčavanju, izuvanju, obuvanju, održavanju svakodnevne higijene ruku, lica, zubi. Treba poticati dijete da izražava misli, zapažanja, samostalno komentira, samo priča, prepričava, objašnjava osjećaje, ponašanje, pravila igre, postavlja pitanja, odgovara na njih, recitira. Mora znati pravilno držati olovku i snalaziti se na papiru – korisni su radni listovi, precrtavanje, crtanje, nizanje perlica i sitnih predmeta, igra plastelinom i glinom. Opažanje detalja, razlika i sličnosti važno je za usvajanje znakova za slova i brojeve. Važno je naučiti razlikovati je li predmet dugačak ili kratak, velik ili mali, okrugao ili četvrtast, debel ili tanak. Osluškivanje zvukova iz okoline, prepoznavanje zvukova, rastavljanje riječi na glasove i prepoznavanje izrečenog važne su predčitačke vještine. Izgrađivanje radnih navika, postavljanje malih zadataka koje dijete može izvršiti – redovito pospremanje igračaka, spremanje i raspremanje kreveta, uredno slaganje odjeće i obuće nakon svlačenja, mala zaduženja za pospremanje stana, pomoći će djetetu da lekše savlada i usvoji navike učenja i pisanja zadaća. Podrška roditelja i poticanje učenika na izvršavanje obveza na samom početku školovanja od izuzetne su važnosti u formiranju dječjeg odnosa prema učenju. - pričajte s djecom o školi - pohvalite dijete za uloženi trud i uspjeh Zorica Janković, prof. Daina Udovicich, mag.

Glasnik Općine Viškovo br. 59


Foto Matej

30. SVIBNJA 2008. OŠ “SVETI MATEJ” VIŠKOVO OBILJEŽILA DAN ŠKOLE

OD SPORTSKIH NATJECANJA DO SVEČANE PRIREDBE • UZ BOGATI SPORTSKI PROGRAM POSEBNU POZORNOST PRIVUKLA JE 1. KINDER KROS UTRKA • POSLIJEPODNEVNI SATI BILI SU REZERVIRANI ZA KULTURNE AKTIVNOSTI IZLOŽBE, SVEČANU PRIREDBU, TRADICIONALNO PROGLAŠENJE UČENICE GENERACIJE I PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA TRATINČICE

O

snovna škola “Sveti Matej” 30. svibnja tradicionalno je proslavila svoj dan. Taj su petak obilježile sportske i kulturne aktivnosti učenika koje su zaokružene prigodnim svečanim programom na kojem je za učenicu generacije za školsku godinu 2007./2008. proglašena Marta Zaher. Kao i svake godine i ova je proslava Dana škole započela u prijepodnevnim satima sportskim aktivnostima, koje su se zbog raznosvrsnosti programa odvijale na tri lokacije: školskoj sportskoj dvorani, nogometnom igralištu Halubjan te boćalištu u Marčeljima. Tribine su bile prepune navijača koji su bodrili učenike u njihovim sportskim natjecanjima. I dok su se učenici starijih razreda nadmetali u nogometu, košarci, rukometu, odbojci, boćanju ili šahovskom prvenstvu, najmlađi su svoje snage odmjeravali u

Glasnik Općine Viškovo br. 59

graničaru. Posebnu pozornost privukla je 1. kinder kros utrka, na kojoj je sudjelovalo 110 dječaka i djevojčica od 2. do 4. razreda, koji su pretrčali 500 metara dugu stazu. Natjecanja u ljepoti nisu zaobišla ni našu školu, već četvrtu godinu za redom u povodu Dana škole organizira se izbor mis i mistera sporta. Ove godine titule su osvojili: Corina Ivkić (rukomet) i Toni Barišić (plivanje). Poslijepodnevne sate obilježile su kulturne aktivnosti i izložbe. U predvorju škole otvorena je izložba radova članova Kluba mladih tehničara, Učeničke zadruge i likovne grupe. Uslijedila je prezentacija školskih listova “Tratinčica”, Halubjan info, a predstavljen je i Vodič etno-geografske školske zbirke. Vrhunac bogatog sportsko-kulturnog programa predstavljala je svečana priredba i u kojoj su sudjelovali članovi školskoga zbora, učenici Katedre “Mladi glazbenici” iz Ronjgi, te plesna grupe “Puni krug”.

11


PROLJEĆE U RONJGIMA N

a prostoru Spomen doma, 28. svibnja ove godine okupilo se 125 učenika iz dvadeset i dvije osnovne škole s područja naše Županije. Mlade stvaraoce, razvrstane u radionicama (zbor, mladi skladatelji, instrumentalna grupa, novinari, foto radionica, likovna i kiparska radionica) vodilo je 12 mentora.

Foto Matej

Tradicionalna manifestacija stvaralaštva učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije obilježila tridesetu obljetnicu

Sudionici XXX. Proljeća u Ronjgima

Tijekom prijepodneva učenici su dali sve od sebe da na najbolji način ostvare ciljeve svake radionice, a svoje su uradke demonstrirali u poslijepodnevnom dijelu programu. Ovogodišnjem Proljeću nije nedostajalo gostiju, pa je tijekom programa nastupio istarski glazbenik Bruno Krajcar, Grobnički tić 2008. Daniel Šimek, te zborovi “Vežički tići” i “Hreljinski svićurići”. Proglašeni su i pobjednici literarnog natječaja “Čakavčići pul Ronjgi”, a nagrađeni učenici pročitali su svoje radove.

Maestro Prašelj uručuje zahvalnicu

Program je bio bogat i raznovrstan, učenici su oduševili svojim talentima, a sve je gostu Proljeća glazbeniku Brunu završilo ukusnim ručkom pripremljenim u Restoranu Ronjgi. Krajcaru

KONCERT MLADIH GLAZBENIKA Ponedjeljak, 23. lipnja 2008. - Prigodnim koncertom u glazbenoj slušaonici Spomen doma članovi katedre “Mladi glazbenici” obilježili su ovogodišnji rad te roditeljima i svojim najbližima pokazali nove majstorije muziciranja. Na klaviru su nastupili Laura Mrša, Ana Žauhar, Melissa Magić, Lorena Grenko - klavir, Ena Milih, Stella Marelja, Ani Vuković, Mia Tomljanović, Mateo Saršon-Zorić, na gitari: David Peloza, Jakov Jadreškić, Petar Marelja, Renato Črnjar, Mate Mrša, Domagoj Štefan. Voditelji tečajeva katedre Mladih glazbenika, jedne od mlađih katedri koja pri Ustanovi djeluje od 2004. godine su nastavnici Tanja Butković Verzon (klavir) i Nenad Mrazovac (gitara).

12

Glasnik Općine Viškovo br. 59


U

petak, 13. lipnja 2008., održan je Kanat pul Ronjgi, tradicionalno okupljanje amaterskih zborova Primorsko-goranske županije. Zbog loših vremenskih uvjeta Kanat je ove godine umjesto na otvorenom prostoru Spomen Doma u Ronjgima, održan u u sportskoj dvorani OŠ “Sveti Matej” Viškovo. U prepunoj dvorani nastupilo je šesnaest zborova s područja naše županije. Okupljeni zborovi predstavili su se izvedbama skladbi domaćih autora. Na repertoaru su se našle skladbe: Matetića, Milottija, Kaplana, Prašelja, Cossetta i dr.

Foto Matej

Kanatpul Ronjgi Na ovogodišnjoj manifestaciji Kanat pul Ronjgi nastupilo je šesnaest zborova Primorsko-goranske županije

Može se reći da je publika zaista uživa u domaćem kantu. Nastup MPZ “Matko Laginja” iz Klane, kojim dirigira Nedeljka Srebovt, popraćen je glasnim aplauzom, Ženska vokalna skupina “Lira”, kojima dirigira Doris Kovačić, oduševila je prisutne, pažnju je privukao i nastup Ženskog vokalnog sastava “Zvir” kojim dirigira učenik Glazbene škole Ivana

Matetića Ronjgova Davor Juretić. Dirigentsku palicu uzeli su i sadašnji i bivši dugogodišnji ravnatelj Ustanove, Darko Čargonja nastupio je sa svojim zborom KUD “Sloga” Hreljin, a Dušan Prašelj sa članovima ROZ “Ivan Matetić Ronjgov”, jedne od katedri Ustanove. Nezapaženo nisu prošli ni nastupi zborova KUD-a Halubjan, kojim ravna Zoran Badjuk, ujedno dirigent i zbora MPZ DVD Drenova te nastup Ženskog pjevačkog zbora Marinići na čelu s dirigenticom Marianom Mirnić.

Pred kraj službenog dijela programa ravnatelj Darko Čargonja obratio se prisutnima s nekoliko riječi te podijelio priznanja svima koji su dali svoj doprinos uspješnom održavanju ove manifestacije. Za kraj, svi članovi zborova, ali i gosti, otpjevali su skladbe “Draga nam je zemlja” i “Svečana pjesma PGŽ”.

kultura

Halubajski koreni skulptura je čija kompozicija predstavlja prikaz tradicionalnog dela našeg kraja, a ovjekovječeni su: kopač, kosac, kovač, kolar, bačvar, mlekarica pa i ženska s plašćenicom. Na vrhu kompozicije izrađena je boća kao simbol naših tradicionalnih igara. Zanimljiva jiva ne skulptura bit će sastavni dio stalne izložbene apostave u prostoru kiparske škole, kao trae i jni spomenik na osnivače kiparske škole ro1. kiparsku koloniju održanu na ovim prostorima.

Delavska katedra Ustanove Ivan Matetić Ronjgov

U NOVIM PROSTORIMA

P

Kao zasebnu skulpturu voditelji kiparske ke škole izradili su figuru kopača u prirodnoj noj veličini, koja je prema riječima predsjedednika Rajka Sroka prva u nizu skulptura ra posvećenih tradiciji našega kraja, koje bi jednoga dana trebale naći mjesto u prigoddnom parku skulptura. Kiparska radionica za djecu i odrasle e ru Od 1. svibnja s radom u novom prostoru počela je i Kiparska radionica za va djecu i odrasle. Tečaj se održava kontinuirano jednom tjedno, i to ponedjeljkom u 18 sati, međutim m zbog sve većeg broja prijava planinira se otvaranje novih tečajeva, va, stoga polaznici i voditelji tečaja ja poručuju:

očetak rada u novim prostorima Delavska katedra obilježila je održavanjem 1. kiparske kolonije za odrasle, koja je održana u povodu obilježavanja Dana Općine Viškovo. Na koloniji je sudjelovalo šest kipara s našeg područja: Josip Lučić, Sanjin Blažević, Rajko Srok iz Viškova, Marijo Marinac i Željko Simčić iz Klane, Veljko Franović iz Grada Grobnika te Na proljeću u Ronjgima Ivan Tolić, Mato Tijardović i Ivan Forijan iz Ernestinova. Pozivamo djecu i odrasle koji nam se žele ele Za ovu posebnu priliku uz izložbu duboreza i skulptura ki- pridružiti da dođu u navedenom terminu nu pari su izradili i dvije impozantne skulpture. Halubajski koreni (ponedjeljak u 18 sati) i pogledaju kako o i kopač sada krase prostoriju kipara. mi to radimo!

Glasnik Općine Viškovo br. 59

13


Dan knjižnice, 15. svibnja proslavili smo zajedno u Središnjoj knjižnici u Marinićima

Program: HOBI

NAŠIH KORISNIKA

• predstavljanje knjige ”TRIESDUJA“, autorice Tatjane Udović • otvorenje izložbe slika “ČARI ŽIVOTA”, autorice ANDREE HOST /izložba je postavljena do 1. 07.’08./

“Naša sloga” od 26. V. 1904.

HALUBAJSKA ZORA

“U nedjelju 15. ovog mjeseca sastaše se naši prva-

OBILJEŽEN DAN KNJIŽNICE

ci kapelanije svetomatejske (općina Kastav) u rodoljubnoj kući gospodina Saršona Ivančića, da se pogovore o ustrojenju nove čitaonice. Tom prigodom pročitaše Pravila, odobriše ih i otposlaše Namjesništvu na potvrdu. Novu čitaonicu okrstiše liepim domaćim imenom “Halubajska zora” (onaj dio Kastavšćine zove se Halublje). Odmah na početku prijavilo se 30 članova, što domaćih, što izvanjskih“

• 25. PROMOCIJA ROMANA TRIESDUJE, AUTORICE TATJANE UDOVIĆ Autorica romana je za svoju temu uzela vožnju na liniji 32, jer je ona obilježila njeno srednjoškolsko obrazovanje. To nije obična vožnja autobusom već je to učenje preživljavanja u prilično nehumanim okolnostima. Sedmodnevno putovanje triesdujom dočarala je vrlo realistično i duhovito, jezikom svoje generacije. Tatjana, kao sveznajući pripovijedač, iznosi dokumentarno sve što se zbiva u tih sedam dana. Priča je to o odrastanju, o adolescentima koji su vječno u sukobu sa svijetom oko sebe, a najbolje se osjećaju u ulozi pijanih divljaka, sami protiv svih. Iz recenzije Tatjane Makovac: »Kao što putovanje triesdujom neizvjesno krije niz opasnosti, uostalom kao i život sam, takvo je i književno putovanje na koje je krenula mlada Tatjana. Nastaviti mogu samo najhrabriji i dakako najuporniji u izgrađivanju osobnog stila. Pa sretan put do sljedeće stanice!«

Promocija knjige Tatjane Udović i izložba slika Andree Host privukli su veliki broj posjetilaca

IZLOŽBA ČARI ŽIVOTA, ANDREE HOST O izložbi »Čari života« Andree Host, koja je otvorena 15. svibnja na Dan knjižnice u Središnjoj knjižnici u Marinićima Maša Cerovac je o sestri Andrei i njezinom, za sada hobiju, rekla: – Andrea je počela slikati na zidu spavaće sobe na način da može i ona kada tako radi i njezina sestra. Sada je maturantica srednje glazbene škole, svira nekoliko instrumenata, pa uz ovu izložbu pokazuje svoju umjetničku svestranost. Izloženim slikama dočarala nam je svijet kako ga ona vidi, a u njezinim djelima nazire se polagano ali sigurno sazrijevanje linija i kolorita. Nadajmo se da je ova izložba prva stepenica u njenom priznanju slikarskog umijeća i da će ih biti još!

14

Statistički podaci govore nam više od riječi... Prostor se s godinama povećavao: 1991. – Knjižnica je djelovala u jednoj prostoriji današnje Općine Viškovo 1999. – preselila se u zgradu pokraj OŠ “Sv. Matej” - današnji Ogranak Viškovo (43 m2) 2003. – otvorena Središnja knjižnica u Marinićima (160 m2)

stanje fonda br. korisnika br. posuđenih knjiga 821 100

1991. 2007.

23861

1420

48515

ZANIMLJIVOSTI: PROZOR OGRANKA KNJIŽNICE U VIŠKOVU - SIGURAN KUTAK ZA BEBE

Snimila: Danijela Štokić

Glasnik Općine Viškovo br. 59


Foto Aleks

BK “MARČELJI” OBILJEŽIO 25. OBLJETNICU POSTOJANJA

S ENTUZIJAZMOM U BUDUĆNOST S

rebrni jubilej – 25. obljetnicu osnutka i uspješnog djelovanja Boćarski klub Marčelji obilježio je dvodnevnim manifestacijama. U subotu 21. lipnja boćarskim turnirom uz natjecanje trojki te izbijanje i koštenje. Na turniru je sudjelovalo 24 ekipa i uzbuđenja nije nedostajalo. S obzirom da BK “Marčelji” u suradnji s Mjesnim odborom Marčelji nekoliko posljednjih godina redovito organizira Marčeljski dan i ovogodišnja fešta u punom je smislu te riječi opravdala svoj smisao. Obilježavanje značajne obljetnice nastavljeno je u ponedjeljak 23. lipnja, Svečanom konferencijom u Domu hrvatskih branitelja u Viškovu. Uvodnom riječi nazočnima se obratio predsjednik kluba Boris Radović Beli, naglasivši da je riječ o mladoj obljetnici kluba osnovanog na temeljima dugogodišnje tradicije. O povijesti kluba govorio dugogodišnji član uprave Josip Crnić. Podsjetivši na dane osnutka Boćarskog društva i 1983. godinu Crnić je

posebno istaknuo važnost i ulogu današnjeg Boćarskog kluba za društveni život i razvoj Marčelja. Tijekom svog postojanja klub je prošao sve natjecateljske stepenice, počevši od Općinske boćarske lige Rijeka do Prve hrvatske boćarske lige, a danas se natječe u Drugoj hrvatskoj ligi. Uz postignute uspjehe s ponosom ističu da je tijekom proteklih godina, uz brojne poznate boćare klub iznjedrio i mladog svjetskog prvaka Kristijana Vlaha, a da je budućnost boćanja u Marčeljima osigurana potvrđuje i njihova Škola boćanja, koju uglavnom pohađaju djeca OŠ “Sveti Matej”. U bogatom glazbenom programu nastupili su pjevači Ivana Marčelja i Damir Badurina te gitaristi Mario Šimunović i Damir Halilović Hal. U ugodnoj atmosferi program je nastavljen podjelom plaketa i priznanja zaslužnim pojedincima i članovima, prijateljima kluba i raznim institucijama te dodjelom zahvala svima koji su tijekom proteklih godina pridonijeli radu i razvoju kluba. Ponosni na protekle godine u budućnost gledaju s optimizmom i vjerom da će se ubrzo ostvariti njhov san o dovršetku izgradnje boćarskog sportskog centra, čije je Idejno rješenje nedavno usvojeno na Općinskom Vijeću Općine Viškovo. Uz nadogradnju postojeće građevine planirano je uređenje boćališta natjecateljskih dimenzija sa četiri staze. U prizemlju građevine predviđene su prostorije namjenjene klupskim aktivnostima, svlačionice, i sanitarije, dok je ugostiteljski program smješten na prvoj etaži. Idejnim projektom planirana je i izgradnja tribina i parkirališnog prostora te uređenje jednog polivalentnog igrališta. D. B.

Idejno rješenje športsko-rekreacijskog centra u Marčeljima

Glasnik Općine Viškovo br. 59

15


DJEČJI VRTIĆ VIŠKOVO HUMANITARNA AKCIJA DJECE DJEČJEG VRTIĆA VIŠKOVO ZA DJECU U AFGANISTANU

POMOĆ DJECI VRTIĆA U KABULU a humanost ne poznaje granice potvrdila su i djeca iz Dječjeg vrtića Viškovo. Zahvaljujući humanitarnim vezama stigao je glas o izuzetno teškim uvjetima u kojima žive djeca vrtića u afganistanskom mjestu Kabulu. “Vrtić”, ili bolje rečeno prihvatilište, u kojem je smješteno pedeset i petero djece, uzrasta od 3 mjeseca do 6 godina u vrlo je lošem stanju, a djeca nemaju riješene ni osnovne životne potrebe.

Možda bi to i ostala još samo jedna tužna zabilježena priča, da se nije, opet zahvaljujući humanitarcima i uz pomoć članice Poglavarstva Općine Viškovo zadužene za zdravstvo i so-

cijalnu skrb dr. Ines Strenja Linić otvorila mogućnost da se djeci u Kabulu uputi pomoć. Uz organizaciju i podršku uprave vrtića, teta i roditelja prikupljena je donacija za djecu sa željom da im se, koliko god je moguće više, pomogne i tako olakšaju izuzetno teški uvjeti u kojma žive. Prikupljena je odjeća, obuća, prekrivači za postelje i naravno – igračke. Kako bi djeci dočarali kraj iz kojeg je pomoć upućena mališani Dječjeg vrtića Viškovo potrudili su se izraditi crteže vrtića i svojih prijatelja. Prikupljena donacija krenula je iz Dječjeg

Foto Aleks

D

vrtića Viškovo 13. lipnja put Zagreba, odakle će humanitarnim putovima biti upućena izravno u Kabulu.

TINA ĐORĐEVIĆ, UČENICA OŠ SVETI MATEJ – NA NATJEČAJU ŠKOLSKOG LISTA, POSEBNOG PRILOGA NOVOG LISTA

MEĐU PET NAJ UČENICA ŽUPANIJE

Z

avršetak sedmog razreda Tina Đorđević, učenica OŠ “Sveti Matej” iz Brnasi okrunila je i jednim izuzetnim priznanjem, na natječaju za naj učenicu Školskog lista, posebnog priloga Novog lista, odabrana je među pet najboljih. Finale natjecanja održano je upravo na Dan OŠ “Sveti Matej”. Uz proglašenje rezultata i pobjednika 30. svibnja u prepunoj Dvorani mladosti na Trsatu održan je prigodni zabavni program. Postignuti uspjeh, u konkurenciji od 32 učenice s područja naše Županije sasvim sigurno predstavlja najbolji poticaj za daljnja natjecanja i napredovanje. • Osim školskog uspjeha, bodovano je i sudjelovanje na raznim natjecanjima? – Da, natjecala sam se na županijskom natjecanju Lijepa naša, održanom

16

u Srdočima, gdje smo osvojili prvo mjesto, dok smo na Državnom natjecanju bili 4., na Danima kruha također smo osvojili 1. mjesto. Sudjelovala sam i na županijskom natjecanju iz biologije, iz debate na županijskom i državnom i na odbojkaškim natjecanjima, gdje smo također bili prvi. • To pretpostavlja i tvoje sudjelovanje u više različitih slobodnih aktivnosti? – Da, članica sam etnografske i povijesne grupe, pohađam dodatno i geografiju, član sam debatnog kluba, od aktivnosti izvan škole engleski i – odbojku. • Voliš pjesmu, glazbu i ples, druženje... da li uz sve te aktivnosti nađeš li vremena za zabavu? – Imam dosta slobodnog vremena za sve! Aktivnosti mi nisu u istom danu, različiti su i vremenski razmaci, neke slobodne aktivnosti imamo samo jednom tjedno ili jednom u 15 dana. Kada smo na natjecanjima oslobođeni smo školske nastave pa se možemo pripremiti i malo odmoriti. Tako sve stignem .... i uvi-

jek se nađe vremena za prijatelje i druženje. • Što te se najviše dojmilo na ovom natjecanju? – Dobro sam se provela i drago mi je da su me prijatelji iz razreda, s odbojke i ostali došli gledati i bodriti. Svima sam zahvalna na podršci: roditeljima, razrednici i prijateljima. Bilo mi jako lijepo i sigurno će se prijaviti i sljedeće godine. • Na pragu si osmog razreda, imaš li već neke planove za budućnost? – Namjeravam se upisati u gimnaziju, a zatim na fakultet. Biologija mi je oduvijek bila najdraži predmet i željela bih postati profesorica biologije. Poželimo našoj Tini još puno školskih i natjecateljskih uspjeha. D. B.

Glasnik Općine Viškovo br. 59


NA KASTAVSKEN KULTURNEN LETE 30. 7. NA CREKVINE

PROMOCIJA CD-A I KONCERT IVANE MARČELJA • NA CD-U “MOJOJ VILE” UZ ISTOIMENU PJESMU NAĆ ĆE SE JOŠ 11 PJESAM - OD ONEH VEĆ DOBRO POZNATEH DOMAĆOJ PUBLIKE DO NEKEH NOVEH KE ĆE VERUJEMO BRZO NAĆ PUT DO UHA I SRCA

N

akon kazeti “Ča volin te ja” ku je Ivana snimila još kot tinejdžerica uskoro će svetlo dana ugledat i prvi samostalni CD va izdanje “Adria recordsa”. CD će se zvat “Mojoj vile” po istoimenoj pjesme izvedenoj pred dva leta na kastavsken Čansonfeste. Ivana ovaj CD posvećuje svojoj mame Ermine, a uz spomenutu pjesmu na oven CD-u će se nać još 11 pjesam i to od oneh već dobro poznateh domaćoj publike pa do nekeh noveh za ke verujemo da te nać put do uha i srca publiki. Pjesmi potpišuju Ivanina standardna ekipa suradnici Senka Laginja, Alfred Šaina, Robert Grubišić i Igor Lesica.

glazbeni doživljaj, da bude i smeha i zabavi pobrinut će se glumačka ekipa Meri i Raul Cech, Eni Demark, Vedran Jurdana i Ema i Sara Sušanj. Si ki su gledali Ivanin koncert “Na viliju božju” sigurno će rada prit videt ča se z našun “ćapanun familijun” dogaja va ovi letnji štajon.

Treba spomenut da va oven projekte još gostuju Tomi Kresevič va “Potresujke”, Mirko Cetinski va pjesme “Opet skupa” i Eni Demark va “Staren škabeline”. Tijekom jeseni CD “Mojoj vile” bit će va prodaje i preko Novega lista.

Voditeljsku “palicu” držat će Neno Pavinčić, a se to skupa, da ne pozabimo reć, počet će na 9 ur večer, kad malo zaškuri i teplina prepasa. Ulaznice za koncert moć će se kupit va TURISTIČKOJ AGENCIJE “KASTAVEA” va Kastve, va TURISTIČKO INFORMATIVNOM CENTRU RIJEKA, Korzo 16 i preko interneta na adrese:www. kulturaplus.com.

Sam izlazak CD-a bit će obilježen i z koncerton Ivana i gosti ki će se održat sredu, 30. 7. va sklope Kastavskega kulturnega leta va Kastve na Crekvine. U slučaju lošega vremena koncert se odgaja za drugi dan, četrtak 31. 7. Ivanu i njeji gosti pratit će uživo orkestar sastavljen od vrsneh muzičari ovega kraja, a kot gosti nastupit će Mario Battiffiaca, Mirko Cetinski, Duško Jeličić i ansambl “Žvejarini”. Imena su to ka garantiraju vrhunski

Si ki ne budu mogli prit na koncert moć će ga uživo pratit na Radio Istre, a snimka koncerta moć će se pogladat va programe Kanala RI, Nezavisne Istarske televizije i Gradske televizije Zadar. A. Š.

IZDAVANJE CD-A I KONCERT OMOGUĆILI SU: OPĆINA MATULJI

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA VIŠKOVO

RESTAURANT

ZANATSKA RADNJA ”VUKELIĆ MILE”

GRAĐEVINSKI OBRT “BEDENIK”

Glasnik Općine Viškovo br. 59

17


Halubajske mažoretkinje

Z HALUBJEN VA SRCE

O

pet smmo s vami! Ako ste misleli da su Halubajske mažoretkinje počivale, onda ste se fanj prevarili. Mi nikada ne počivamo, vavek smo pune voji i kuraja i prisutne na seh događanjeh va našen kraje. Najveć volimo poć okolo, zabavjat se i hludit. A znate kako reču. Tr ni kopat! Najprvo van moramo povedet da su Halubajske mažoretkinje čestitale svojoj Općine 15. rojendan i bile del seh važneh događanji okolo te fešte. A velo smo delo a još veći gušt imele pul Brnas. Nogometni klub Halubjan bil je domaćin i organizirator štimanega susreta na našen igralište pul Brnas. Tamo se je krajen petega meseca održavala Kvarnerska rivijera, na ku su prišli vela imena i poznati nogometni klubi, kot ča je talijanski “Milan” i slovenski “Interblock”. I Halubajske mažoretkinje su dale svoj doprinos njihovemu susretu. Pasani smo van put povedeli kako nan je bilo na Državnen natjecanje va Twirlinge ko se j održavalo va Ludbrege, ma to je komać bil početak našeh natjecanji. Ni bilo lazno počivat! Nastavile smo naporno trenirat, delale su se nove koreografiji, tancalo se po

celi dan. Parićevale smo se za još jeno važno natjecanje aš smo na početke petega meseca partile va Sinj, ki je bil domaćin ovoletnjega Državnega natjecanja va mažoret tance. Ima Sinj Alku, ima i krepki alkari ma je oćutil i lepotu tanca. Va solo tance natjecale su se Lorena Udović i Veronika Rigović, naše najmanje mažoretkinje – pikolice, ke su svojun simpatičnošću osvojile seh va dvorane, ma ni suci nisu ostali ravnodušni, zato su i ostvarile visok plasman. Ma niš huje nisu bile ni one malo veće divojčice, kadetkinje Vedrana Miočić i Marina Brković, ke su svojun okretnošću i umijećen tanca pustile seh bez daha. Va due su tancale mlađe juniorki Silvija Šepić i Laura Dessardo, kadetkinje Vedrana Miočić i Marina Brković, Tea Pavić i Martina Gibičar, Ana-Marija Maras i Andrea Klarić, te juniorki Maja Jelačić i Tajana Jardas. Verujte da ni lahko tancat va due, aš vavek moraš pazit da tancaš jenako kot i tvoja partnerica. A Halubajske mažoretkinje to su odlično usavršile, pak su tako i va due osvojile čuda bodi i visoku poziciju. Sen se je najviše pijažala koreografija va kategorije grupa s rekvizitima, kade su se skupa tancale kot jena. A na kraje petega meseca od 23. do 25. 05., naša vječna dama od turizma, draga nan Opatija, bila je domaćin In-

NA KARNEVALE VA BUDVE

N

Ženske z Kunpanije z Halubja nosile su majice z jako istaknuten natpison 100% DOMAĆE, ki je izazival dosti smutnji i pitanj. Uglavnon muška populacija se interesirala ča smo mi domaće, al je ono spod majice domaće, al ča pak taj natpis znači. Ča da, da...neka ga tumači kako ki ume, zna i će. Krenule smo 30.04. večer, z punun kurijerun maškaraneh kostimi i dobrega raspoloženja kega j’ održaval sopac z Selca, Franjo, Joso, al Jure (a zaspravje se zove Andrej). Njega smo zajedin zele pod svoje, pak je sopal kako smo mi tancale. Celu smo se noć tramakali po teh našeh noveh auto-puteh, ki su malo oprti, malo zaprti i jutro prišle va gosparski Dubrovnik. A kako ćeš pasat, a ne posjetit to njazlo naše kulturi. Obahajale smo grad i uživale va sen onen ča su kroz povijest pustili si oni ki su ovuda pasevali i bivali.

18

Kako nan prihaja leto, Halubajske mažoretkinje će malo počinut, a onda trebe nastavit z treningi, aš je pred nami organizacija 11. Smotri mažoretkinj ka će se održat za Matejnu. Parićujemo opet vesela događanja. Ma više o temu povedet ćemo van drugi put. Do onda van želimo teplo i osunčano leto i počinete od sakidajnega dela i brig. Nina Dukić

KUNPANIJA Z HALUBJA

a poziv našeh drageh prijatelji Crnogorci, Kunpanija z Halubja putovala je na Budvanski karneval. Nismo šle same, leh va drugoj polovice kurijeri s nami su šli dragi prijatelji Selčani. Ma da samo znate kakova j’ to kombinacija bila! Nosili smo sobun dih primorskega kraja, običaji, teplinu i jubav našega domaćega čoveka.

ternacionalnemu festivalu mažoretkinj – European Grand Prix. Kako niš ne more pasat bez lepeh divojak z Halubja pasat, Halubajske mažoretkinje su prisustvovale i susretu v Opatije, kade su ponosno predstavjale svoje Halubje. I tamo su se natjecale va čak pet kategorij i postigle zapaženi rezultati.

Dubrovčani su nas kuntento pozdravjali dragi prijatelji, aš mi smo već svoji. Bili su oni va našen Halubje, a pred malo su njin i Halubajski zvončari pokazali ča j’ Halubje. Sad još i mi! Van govorin, za Halubje znaju si va Dubrovnike. No i tanto smo arivali va Budvu. Prekrasan grad z čuda zelenila, parki i dugeh, dugeh pješčaneh plaži. Smjestili su nas va bungalovi uz more, a domaćin je bil neki simpatičan mladić Miloš, ki se j’ držal malo na “pus’me ća”, pak su mu vražje ženskice prišile ime Ćućmile. Bungalovi su nan bili na prolaze do glavnega hotela, a kako j’ va njimi bil jako veli šušur, si su judi malo pobadali nos va naše druženje i uživali va kante, sopnjade i potresujke. Po pravice, malo su se čudili kakova se to pijača pije z pajići. Ma to smo van mi namešale... (Najboje da ne poveden, aš me vavek špotaju da ne moren mučat!). Noćni je život va Budve jako buran, pak smo i to morale provat. I tako arivaš odspat uru-dve (ako uopće arivaš), pak

nastavjaš dan z črnemi oćali na nose, ki pokrivaju veli podočnjaki i krvave i pešćevate oče. Ma, ni lazno bit trudan, aš jedan je skroze navijal “Fenomenomenalno se osjećam...” (morete mislet kako to lepo zvuči va njihen karakterističnen melose). I tako se moraš osjećat kad se ukrcaš na brodić ki te peja videt veličanstven otočić Sv. Stefan. Tirkizno plavo more, duge pješčane plaži, hoteli... Elitno mesto ko vero ne more saki guštat. I mi smo lih z duga se to doživele, aš su nan rekli da je otočić sada va privatnen vlasništve i na njega moru samo odabrani – a mi to ovega puta nismo bile. Ako smo, ako ne! Sam karneval okupja čuda maškar, domaćeh i oneh z okolneh držav. Upoznali smo maškarani judi z seh kraji ki misle i ponašaju se isto kot i mi. Sen nan je cilj bil dobro se zabavit, sprijateljit i upoznat neki novi kraji i običaji i na taj način širit prijateljstvo i suradnju. Va ten smo sigurno uspjele, aš su si bili oduševljani z nami, srdačno su nas pozdravjali i oteli nas kumpanjat na saken korake. Da je tako, govori i činjenica da smo dobile niz pozivi za gostovanja. Za neka od njih već se i parićujemo, aš naša je zadaća širit jubav i prijateljstvo, a Kunpanija z Halubja puna je jubavi za seh i zato nan je drago da ste čitajuć ovu štoriju i vi bili del nas. Kumpanjajte nas zavavek!

Glasnik Općine Viškovo br. 59


RAZGOVOR S TATJANOM UDOVIĆ, MLADOM KNJIŽEVNICOM IZ MARINIĆA, ČIJI JE PRVI ROMAN “TRIESDUJA” U POVODU DANA KNJIŽNICE HALUBAJSKA ZORA OBILJEŽIO 25 PROMOCIJU

TRIESDUJA OGLEDALO STVARNOSTI • UPRAVO MALU DJECU USMJERAVATI I UČITI PRAVIM VRIJEDNOSTIMA ŽIVOTA KAKO BISMO JEDNOG DANA IMALI BOLJI SVIJET

T

atjana Udović, mlada književnica iz Marinića, čiji je prvijenac Triesduja” roman u izdanju MH Viškovo objavljen u rujnu prošle godine, već je zabilježio i svoju 25. promociju. Tatjana je s književnim stvaranjem započela vrlo rano, a već sa šesnaest godina svoje uradke objavljuje i u poznatoj rubrici Novog lista - Beseda. Piše i crtice, vijesti, intervjue za Glasnik Općine Viškovo te mnoge internet stranice. Potvrda i poticaj njezinom stvaralaštvu pristigla je i ove je godine – jedna je od sedam dobitnika ovogodišnje nagrade “Pričigina” – hrvatskog festivala pričanja priča u Splitu. • Tko je u stvari Tatjana Udović? - Osoba puna energije i života! Spisateljica koja zamjećuje detalje, smatra vrijednim i želi ovjekovječiti pojedini trenutak ili pak smisliti novu priču koja nosi pouku iz koje možemo nešto naučiti. Animatorica (turistički animator) koja podiže atmosferu, organizira različita događanja i vodi programe (karneval, dječje redute, mini disco itd.). • Kako je teklo izdavanje tvog prvog romana Triesduja i što misliš o položaju mladih umjetnika u našem društvu? - Kao i svi početnici, nailazila sam na

prepreke odnosno slijepe ulice. Postoji veliki problem za nova neafirmirana lica. Triesduja je nakon poduže odležanog vremena u ladicama različitih izdavačkih kuća, ugledala svijetlo dana uz pomoć Matice hrvatske – ogranka Viškovo kojima sam neizmjerno zahvalna na pomoći i podršci. Danas slobodno mogu pohvaliti novo Hrvatsko književno društvo “Osvit” iz Rijeke čiji sam već i sama član. Društvo je nastalo upravo zato što je hrvatska književna scena vapila za još jednim društvom koje će posebno pružati priliku mladim još neafirmiranim piscima. Tako bih svima koji nailaza ne početničke poteškoće preporučila da se obrate upravo njima. Turneje po županiji • Dvadeset i pet promocija u svega osam mjeseci - gdje su održane i da li si zadovoljna reakcijom publike i tvojih gostiju? - Da, možemo reći da sam napravila malu turneju s promocijom Triesduje po Primorsko-goranskoj županiji. Promocije su održavane u osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima i knjižnicama. Organizatori promocija (ravnatelji, profesori) smatraju moje promocije posebnim i drukčijim od drugih jer se na njima

osim samog predstavljanja knjige, pokreću poučne rasprave i parlaonice. A kako bi promocije bile zanimljivije i dinamičnije, gotovo uvijek je sa mnom i jedan od mojih gostiju kojima se ovim putem također zahvaljujem: Dražen Turina-Šajeta (kantautor), Neno Pavinčić (voditelj), Nino Bijelac (glumac), Ivana Marčelja (pjevačica), Dino Antonić (glazbenik), Nikolina Marčelja (pjesnikinja), Robert Žeželić (pjesnik), Anđelo Grlaš (glazbenik), Leo Pavela (novinar), Barbara Drezga (spisateljica), Nina Di Leo (pjevačica). A posjetili smo: VTC Viškovo, Prvu riječku hrvatsku gimnaziju, Strojarsku školu za industrijska i obrtnička zanimanja, Hotelijersko - turističku školu u Opatiji, Gimnaziju Eugena Kumičića, Ugostiteljsku školu, OŠ “Sv. Matej”, OŠ “Podmurvice”, OŠ “Srdoči”, OŠ “Pehlin”, Gimnaziju Andrije Mohorovičića, OŠ “Jelenje - Dražice”, Učenički dom “Lovran”, Trgovačku i tekstilnu školu, Strojarsko-brodograđevnu školu, OŠ “Pećine”, Učenički dom “Kvarner”, OŠ “Kantrida”, Ekonomsku školu Mije Mirkovića, OŠ “Trsat”, OŠ “Čavle”, OŠ “Milan Brozović”, Salezijansku klasičnu gimnaziju, OŠ “V.C. Emin”, OŠ “Zamet”. Ono što moram istaknuti što mi je bilo osobito drago, da je baš jubilarna 25. promocija bila održana u Knjižnici “Halubajska zora” u Marinićima – u mom mjestu stanovanja!

Foto Aleks

Reakcijom publike, pogotovo učenika sam jako zadovoljna. Svi su zainteresirani jer Triesduja je ogledalo njihove stvarnosti i svakodnevnice, a opet nosi pouku iz koje mogu naučiti mnogo o ispravnom ponašanju mladih – što i obrađujemo na parlaonicama nakon predstavljanja samog romana.

Glasnik Općine Viškovo br. 59

19


Bajke i romani • Jedan od uspjelijih žanrova u kojima si se okušala su - bajke, kada si ih počela pisati i što te je potaknulo? - Kada sam shvatila da živimo u sve negativnijem svijetu, da su ljudi većinom namrgođeni, ljuti i nezadovoljni, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja objašnjavanja pojedincima da ne treba imati tako pesimistične stavove, shvatila sam da je odraslim osobama teško objasniti bilo što i da bi zapravo ispravno bilo baš malu djecu usmjeravati i učiti pravim vrijednostima života kako bismo jednog dana imali bolji svijet. A u međuvremenu sam dobila i nećakinju, te sam odlučila početi pisati bajke za djecu iz kojih oni mogu izvući pozitivne životne pouke. Što se tiče bajki, održavam i književne susrete u dječjim vrtićima, gdje djeci pričam bajke koje oni potom obrađuju. • Kutija života, stil je dosta neuobičajen za tebe, da li to znači sa-

zrijevanje ili umjetničko traženje? Što ti znači nagrada “Pričigin”? - Hm, da! Najnovije od mojih književnih uspjeha je to da sam jedna od sedam dobitnica ovogodišnje nagrade najprestižnijeg hrvatskog festivala pričanja priča „Pričigina“ u Splitu i to s pričom “Kutija života” za što bismo mogli reći da je neobičan stil za mene. To je jedna psihološko-socijalna priča koja je nastala čisto iz moje težnje za improvizacijom. To smatram jednom dobrom potvrdom i poticajem za dalje. • Spremaš li neki novi roman, bajku... - Novi roman “Ludilo” već je u tisku preko izdavača HKD “Osvit”. Više o njemu, u dogledno vrijeme! A što se tiče pisanja novih bajki i priča, za to sam uvijek spremna. Pogotovo vjerujem da ću uskoro imati veliku inspiraciju jer se spremam odraditi još jednu turističku sezonu kao dječji animator.

• Humanitarni rad - što te potaknulo i kako si se priključila akciji za pomoć autističkoj djeci? - Pošto je Triesduja u malo vremena postigla zapaženi uspijeh, želja mi je bila kao i još šestorice mojih kolega književnika – Barbare Drezge, Marka Lukića, Valeria Orlića, Sanje Barić, Vesne P. Miculinić, Božidara Prosenjaka, da dio prihoda od našeg umjetničkog rada ide u humanitarne svrhe – za one kojima je pomoć najpotrebnija. Tako je započela suradnja sa Centrom za autizam i pokrenuta je akcija “Snjeguljica u srcu” u kojoj pisci daruju svoje pjesme, priče i bajke za potrebe djece s autizmom. Uz pomoć naše vrijedne PR menađerice za odnose s javnošću Mirne Međimorec, uspjeli smo postići željeno i senzibilizirati javnost o problemu autizma te skupiti određena sredstva za njihove potrebe, ali akcija traje i dalje… Doris Brusić

LIMENA GLAZBA MARINIĆI

GOSTOVANJA

ZA PAMĆENJE

V

i ste već navajni, sako malo, va našen Glasnike pročitat ča je novega s nami pa ako imate minut, sedite i pročitajte i ov put. Mi smo, kod i vavek delavi, veseli, puni voje za sost, feštat i hludit. Redovito imamo provi, vadimo nove melodije i vavek smo parićani za pokazat se. Krajen maja meseca bili smo gosti Limene glazbe Josip Kašman z Malega Lošinja na njihoj 3. međunarodnoj smotre puhačkeh orkestri. Osim nas na smotre je bilo još 5 muzik i bilo je se jako lepo za videt, a još lepče za čut. Da ta smotra ne bi bila samo prit tamo, odsost i poć ća, mi smo lepo organizirali noćenje va jenen lepen hotelčiće i ostali va Lošinje dva dana. More, plaža, roštilj, kumpanija… gostovanje za pamćenje. Dana 14. 06. smo bili pozvani na proslavu 110 let Gradske glazbe z Palmanove, zvali smo i Halubajke, ke su se z gušton spravile s nami pa smo se si skupa zaputili va Taliju. Na proslave je bilo 9 muzik z Italije, Slovenije i mi kod predstavnici z Hrvatske. Nakon sopnjadi na glavnen gradsken trge, si skupa smo šli na večeru, a potle smo naslišali koncert Glazbene škole Sežana z Slovenije. Po pute doma smo dobili

20

velikodušno sponzorstvo Agipa kemu se oven puton zahvaljujemo. Ovo je bilo dosti od onega ča je bilo, a sad malo pročitajte ča će bit. Krajen osmega meseca ćemo već po užance organizirat 5. smotru limeneh glazbi. Kod i sako leto imet ćemo troji gosti, a sost ćemo, normalno, i mi pa vas seh već sada pozivamo da nas pridete videt i čut. Potle ćemo organizirat druženje ili bimo po domaću rekli feštu na koj će nas zabavjat Lady Luna. Ne pozabimo ni naš interni glazbeni tečaj ki, vadi sost mladi, a i oni malo manje mladi sost i pomalo pojačavamo našu muziku novemi muzikanti. Ako je mej vami, neki ki ima voji i žeji za navadit neki instrument, neka nan sepridruži. Pozivamo ga da pride saki pundejak i četrtak od 8 do 10 (večer, da ne bi ki jutro prišal) va dom pul Marinić ili da zazove na broj 092/218-8973 pa ćemo mu povedet se ča ga interesira. Do drugega puta puno pozdravi od muzikanti Marinićeve muzike!! Matija Host

Glasnik Općine Viškovo br. 59


DVD HALUBJAN

U ZNAKU VATROGASNIH NATJECANJA • MLADEŽ I DJECA DVD-A HALUBJAN NA DRŽAVNOM I ŽUPANIJSKOM NATJECANJU • KLAUDIJO FILČIĆ NOVI ZAPOVJEDNIK DRUŠTVA

U

Makarskoj je 17. i 18. svibnja održano Državno natjecaje vatrogasne mladeži, 8. po redu, pod pokroviteljstvom Predsjednika RH Stjepana Mesića. Natjecanje je organizirala Hrvatska vatrogasna zajednica uz suradnju Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Makarska. Na natjecanju je sudjelovalo 111 ekipa vatrogasne mladeži iz cijele Hrvatske s 1300 natjecatelja i 4 gostujuće ekipe mladeži iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Slovenije s ukupno 50 natjecatelja. Natjecanju su bili nazočni i predstavnici Međunarodne organizacije spasilačkih službi te promatrači Vatrogasnog saveza Luxemburga. Po prvi puta, je jedna ekipa DVD-a Halubjan sudjelovala na takvom natjecanju. Bez obzira na brojne probleme tijekom priprema te činjenici da četiri člana, koja su prošle godine izborili plasman na Državno prvenstvo, nisu imali pravo nastupa, uspjeli smo dobro odraditi natjecanje. Dečki su vježbu s preprekama napravili bez greške za 64 sekunde, a štafetnu utrku na 400 m s preprekama pretrčali su za 80,10 sekundi te osvojili 38. mjesto. Ekipa je sudjelovala i u vatrogasnim igricama gdje su se plasirali na 28. mjesto.

Ekipa DVD-a Halubjan u Makarskoj

Županijsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži održano je 31. svibnja u Ravnoj Gori povodom 120. obljetnice DVD-a Ravna Gora i 30. obljetnice DVD-a Stara Sušica. Na natjecanju između 58 ekipa raznih uzrasta nastupili smo s ekipom muške djece u vježbi s brentačama i štafetnoj utrci bez prepreka te osvojili 4. mjesto. Održana izvanredna skupština Društva

Zabijanje čavala u deblo – jedna od vatrogasnih igrica Ekipa djece na županijskom natjecanju u Ravnoj Gori

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA OD 1. LIPNJA DO 31. LISTOPADA - STROGO ZABRANJENO LOŽENJE NA OTVORENOM PROSTORU.

D

olaskom ljeta, opasnost od požara je vrlo visoka te je u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada 2008. godine strogo zabranjeno loženje na otvorenom prostoru. To podrazumijeva da je zabranjeno bilo kakvo spaljivanje i paljenje vatre na otvorenom.

Kao i svake godine izrađen je operativni plan motrenja i dežurstava na području općine Viškovo, a prema Programu aktivnosti u provedbi poseb-

Glasnik Općine Viškovo br. 59

Na izvanrednoj skupštini Društva održanoj u mjesecu svibnju za novog zapovjednika izabran je Klaudijo Filčić, zamijenivši na toj funkciji dosadašnjeg zapovjednika Sanjina Blaževića. Pred završetkom su i radovi na vatrogasnom tornju pa će uskoro početi i vatrogasne vježbe na njemu. U planu je da na tornju napravimo stijenu za slobodno penjanje kako bi u društvo privukli još veći broj članova. Zlatko Žauhar

TEČAJ ZA VATROGASCE

U

tijeku je tečaj za vatrogasce koji pohađa 8 članova našeg Društva od kojih je i jedna žena. Tijekom mjeseca srpnja bit će održan i ispit, što znači da ćemo za nadolazeću požarnu sezonu imati veći broj operativaca. nih mjera zaštite od požara, kojeg je donijela Vlada RH. Motrenje i ophodnja vršit će se u razdoblju od 15,00 do 21,00 sati u danima velike ili vrlo velike požarne opasnosti te u danima prosudbe Vatrogasnog operativnog centra (VOC), za takvim djelovanjem. Ljeto je period visokog rizika kada građani svojim neopreznim ponašanjem ili paljenjem biljnih otpada mogu izazvati požar i tako stvoriti mogućnost da vatrena stihija nanese velike gubitke, kako materijalne tako i ljudske. UPOZORAVAMO: NEPOŠTIVANJE ODLUKE O ZABRANI PALJENJA VATRE JE KAŽNJIVO!

21


IZ RADA UDRUGE ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA OPĆINE VIŠKOVO

PRIMLJENI NOVI ČLANOVI • ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE • OBILJEŽEN DAN OSLOBOĐENJA • SUDJELOVANJE ČLANSTVA NA PROSLAVI DANA MLADOSTI – RADOSTI U KUMROVCU • ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE »U TITOVOJ PRATNJI«

U

prvoj polovici ove godine Udruga je radila na ostvarenju zacrtanog programa i na ostvarenju statutom utvrđenih ciljeva i to prvenstveno na razvijanju antifašističkih demokratskih tradicija, obilježavanju značajnih datuma, događaja, obljetnica te očuvanju spomeničke baštine vezane na događaje iz NOB-a. Osim toga, članovi udruge sudjelovali su na svim značajnijim komemoracijama, proslavama ili kao gosti na skupštinama udruga s kojima surađujemo. 26. travnja – Održana je izborna skupština udruge uz nazočnost više od 100 članova te velikog broja gostiju i predstavnika Općine Viškovo, SABA PGŽ, Društva Josip Broz Tito, UABA Rijeka, Opatije, SDP-a Viškovo i dr. Na skupštini je ponovno naglašena potreba trajnog opredjeljenja antifašističkog djelovanja, kao moralna potreba prema našim precima koji su se u NOB-u borili protiv fašizma i genocidnih i zločinačkih ideologija, borbu koju su nastavile i generacije u domovinskom ratu. U današnje vrijeme antifašizam se u svijetu definira kao skup najznačajnijih časnih, demokratskih, humanih i civilizacijskih vrijednosti koje je civilizacijski svijet ugradio u svoje ustavne dokumente, pa tako i Hrvatska, ali se kod nas još uvijek te odredbe u potpunosti ne primjenjuju. Opredjeljenje udruge i dalje je njezino omasovljenje, naročito mladim članovima, kao i onima koji će gajiti antifašističko usmjerenje te svojim doprinosom pomoći u rješavanju životnih problema naše sredine. Na skupštini su uručene članske knjižice osmorici novoprimljenih članova Foruma mladih SDP-a koji će svojom mladošću, zna-

njem i upornošću unaprijediti djelovanje udruge te postati i nosioci njezina djelovanja. Mladi antifašisti na skupštini u društvu općinskog načelnika, Također je na- predstavnice Društva J. B. Tito i predstavnika UABA Viškovo glašena potreba čuvanja i održavanja ma održana je promocija knjige Vitospomen obilježja te razvijanja suradnje mira Grbca »U Titovoj pratnji«, tiskane s drugim udrugama, adekvatnije orga- u izdanju izdavačke kuće »Adamić«. niziranje putovanja i sl. Radi efikasni- 24. svibnja – Već tradicionalno 50 jeg rada pokrenuta je i inicijativa za naših članova sudjelovalo je na proosnivanjem odbora, komisija ili sekci- slavi obilježavanja Dana mladosti – raja, odana je i zahvalnost općinskim dosti u Kumrovcu ispred rodne kuće strukturama na suradnji i podršci te Josipa Broza Tita. Svake godine u čast dodjeli prostora za rad. Izabrani su i njegova rođenja ispred njegove rodne novi članovi izvršnog i nadzornog od- kuće i spomenika održava se manifesbora, i to: Veljko Širola, Milutin Frlan, tacija sjećanja na jednog od najvećih Zlatko Širola, Mirko Miljenović, Zvjez- antifašističkih boraca i dugogodišnjeg dana Saršon, Zdenka Širola, Bojana predsjednika bivše države. Svake goMarčelja, Zvjezdana Marčelja, Mir- dine sve je veći broj štovatelja rada i jana Hlača, Zvonko Sušanj, Marijo djela J. B. Tita, a naročito mladih ljudi. Sušanj, Bojan Lučić i Zdravko Cetina. Nakon proslave te obilaska Etno Za članove nadzornog odbora izabrani sela, članovi udruge produžili su putosu: Dragica Miljenović, Nada Trinajstić i Davorka Širola. Na osnivačkoj sjed- vanje do Desinića, gdje su se u resnici izvršnog odbora, prema odred- toranu »Trsek« u sklopu seljačkog bama statuta udruge za predsjednika domaćinstva obitelji Ptičar okrijepili na ponovno je izabran Zdravko Cetina, za organiziranom ručku. Članovi udruge potpredsjednika Veljko Širola, tajnika posjetili su i razgledali dvorac Veliki Zvonko Sušanj, a blagajnika Avelina Tabor, spomenik kulture nulte kategoBlažić. Za predsjednicu nadzornog od- rije, kojeg je UNESCO uvrstio u kulbora imenovana je Dragica Miljenović. turnu baštinu čovječanstva. Dvorac je Izvršni odbor izabrao je i 8 komisija, u 16. stoljeću izgradila obitelj Ratkay. odnosno odbora, koji će u narednom Sa terase i prostorija dvorca poseban ugođaj pružao je pogled na Desinić, razdoblju koordinirati rad udruge. Sesar grad, slovenske Kozjanske pla3. svibnja – Povodom dana oslobođenja nine, Ivančicu, Zagrebačku Goru i cinaših krajeva od fašizma na spomen jelo Hrvatsko zagorje. Nakon stručnog oblježje u Viškovu delegacija udruge vodstva po dvorcu, ispričanih legendi postavila je vijenac i svijeće te odala o obitelji Ratkay te zajedničke snimke počast svima koji su pali za slobodu. napustili smo ovu prekrasno mjesto i 20. svibnja – U organizaciji Ustanove zadovoljni se uputili prema Viškovu. Ivan Matetić Ronjgov, društva J. B. Tito i naše udruge u prepunoj sali u Ronjgi- 22. lipnja – Na Dan antifašističke borbe naroda Hrvatske članovi Udruge položili su vijenac i cvijeće te zapalili svijeće na sva značajnija spomen obilježja na našem području. Već istoga dana uputili su se na legendarni Tuhobić, gdje su i ove godine prisustvovali tradicionalnoj proslavi u organizaciji SABA PGŽ. Nakon proslave uživali su ljepotama Mrzlih vodica i Gorskog kotara. Za Udrugu Zdravko Cetina

Članovi udruge u dvorcu Veliki tabor – Desinić

22

Glasnik Općine Viškovo br. 59


KBK SVETI MATEJ

NOVI USPJESI I PRIZNANJA KBK “Sveti Matej” nastavlja nizati uspjehe, ali i zaslužena priznanja. U povodu dana Općine Viškovo priznanje za postignute uspjehe dobile su: Tajana Rubeša za 1. mj. na Prvenstvu Hrvatske za juniorke u Karlovcu te za 3. mjesto na Međunarodnom turniru u seniorskoj konkurenciji u Kutini 2007. i Barbara Sušanj za 1. mj. na Prvenstvu Hrvatske za kadete u semi contaktu u Karlovcu te 3. mjesto na Međunarodnom turniru u Kutini 2007. Seniorsko prvenstvo Hrvatske u tajlandskom boksu /22. 04. - Rijeka/ Uslijedila su nova natjecanja i uspjesi članova kluba. Na seniorskom prvenstvu Hrvatske u tajlandskom boksu, održanom 22. travnja u Rijeci, u večernjoj priredbi Hrvoje Crnić nokautom pobjeđuje Tibora Nagya, a natjecatelji osvajaju četiri medalje:

Matia Capan, Barbara Sušanj, Tajana Rubeša, Hrvoje Crnić i Sandro Pavlović

-

junior Sandro Pavlović - 2. mj. Tajana Rubeša - 2. mj. Petar Pipun - 3. mj. Matia Capan - 1. mj.

Županijsko prvenstvo školskih sportskih klubova /14. 06. - Rijeka/ Na županijskom prvenstvu školskih sportskih klubova, održanom 14. lipnja u OŠ “Brajda” u Rijeci kadetska ekipa KBK “Sveti Matej” u ukupnom plasmanu osvaja 2. mjesto. Ovom prigodom na županijskom prvenstvu školskih sportskih klubova natjecali su se: Stjepan Olić, Luka Tomljanović, Saša Bogunović, Sara

TVRTKA ŠOTO VENTO POVODOM OTVARANJA SVOG POSLOVNOG CENTRA U VIŠKOVU

DONACIJA OŠ SVETI MATEJ

P

ovodom otvaranja svog poslovnog centra u Viškovu, tvrtka Šoto vento donirala je OŠ “Sveti Matej” poklon u vrijednosti od 10.000,00 kuna za opremanje i uređenje školske kupaonice. Vrijednu donaciju ravnatelju škole Josipu Crniću uručio je Ivica Šakić, vlasnik i direktor Šoto Venta, tvrtke za zastupstvo i prodaju građevinskih materijala, keramike, kupaonica i sanitarija.

Glasnik Općine Viškovo br. 59

Pešut, Ana Krga, Matia Džido, Herman Bošković, Marko Ljesar, Ema Jokić, Filip Jokić, David Gubo, Karlo Vesel, Tia Brleković, Leo Pribanić, Ilija Dragičević, Maria Nikolić, Ana Antolović, Barbara Sušanj, Vedran Brnčić, Ademir Gerzić, Haris Horozović, Entoni Nikola i Luka Skitarelić. Poseban uspjeh, ali i odgovornost predstavlja poziv Hrvoji Crniću za nastup u Reprezentaciji Hrvatske u kategoriji do 75 kg. za europsko prvenstvo u tajlandskom boksu za seniore. Natjecanje se održava od 22. do 28. lipnja održava u Zgorzolel /Poljska.

zabilježili smo

U ZNAKU CRVENO-BIJELIH KOCKICA

Navijačka groznica koja vladala tijekom europskog nogometnog prvenstva zahvatila je i najmlađe. Na dan utakmice Hrvatska - Turska djeca DV “Zvončica” uz mnogo navijanja i pjesme dali su podršku našoj vatrenoj reprezentaciji. Na ulicama Viškova dočekala ih je podrška prolaznika, pljesak, ohrabrivanje i sirene automobila. Svoju šetnju završili su posjetom knjižnici “Halubajska zora”.

23


Foto Matej

LIJEPA NOGOMETNA PRIČA NA BRNASIMA: KVARNERSKA RIVIJERA NA VIŠKOVU

NOGOMETNA ATRAKCIJA U PUNOM SJAJU

P

rvi put u svojoj povijesti N.K. Halubjan je dobio organizaciju jedne skupine međunarodnog omladinskog turnira Kvarnerska rivijera. Skupina C – Viškovo bila je u sastavu: A.C. Milan iz Milana, N.K. Interblock iz Ljubljane, N.K. Rijeka iz Rijeke i N.K. Halubjan iz Viškova. Viškovo je još jednom pokazalo da im je dobra organizacija najnormalnija stvar. Ovaj put radilo se o 56. međunarodnom omladinskom nogometnom turniru Kvarnerska rivijera skupina »Viškovo« koji je održan od 26. do 28. svibnja 2008. na igralištu Brnasi. Uprava i članovi N.K. Halubjana, u izvrsnoj suradnji s Općinom Viškovo, osnovnom školom, mažoretkinjama, zvončarima, limenom glazbom, vatrogascima…. i naravno djecom i mještanima koji su dali značajan doprinos da bi naši gosti iz Milana, Ljubljane i Rijeke bili što bolje dočekani i primljeni u našoj Općini. A oni su nam svi priznali i rekli »čista petica«, na naše opće zadovoljstvo i moralnu sadisfakciju za sav uloženi trud u pripremi i organizaciji Skupine C – Viškovo. Preko 2.000 gledatelja u tri dana došlo je vidjeti nogometnu mladost, tzv. »primaveru«, momke koji već igraju za I. ekipu i one koji ozbiljno kucaju na vrata seniorske momčadi. U 6 odigra-

Prava je šteta, što protiv Rijeke, nisu uspjeli, budući da su bili bliži pobjedi (dva puta je pogođen okvir vrata). Inače, za budućnost N.K. Halubjana ne treba se brinuti, jer ovo što su pokazali u ova tri dana protiv izuzetno jakih ekipa, za svaku je pohvalu. Mlade nogometaše domaćina krasila je visoka funkcionalna i motorička sposobnost, zavidno odrađivanje tehničkoPredstavnici natjecateljskih ekipa na prijemu u Općini taktičkih zadaća, disciplina Viškovo igre u oba smjera i naravno nih utakmica na prekrasnom travnjaku – vrlo organizirano pokrivanje prostora. igrališta Brnasi bilo je toliko dobrih ak- Bravo za mlade nogometaše. cija i poteza da je mnogobrojna publika Obilježen kraj sezone zaista mogla uživati u ljepotama najU redovnom programu obilježen je važnije sporedne stvari na svijetu. i kraj sezone. Mlada seniorska ekipa Legendarna utakmica između N.K. uspješno je završila sezonu 2007./08. Halubjana i A.C. Milana odigrana je osvojivši 7. mjesto. Pripreme za sljeprvog dana turnira (26. 05. 2008. u deću sezonu već počinju, budući da 18 sati), kada su domaći momci ušli u predsjednik kluba Srećko Milković, povijest kluba, jer je to prva utakmica sportski direktor Igor Milanović i tretakve vrste, a osim toga protivnik je ner seniorske momčadi Zdravko Pugelj slavni klub A.C. Milan, kojeg vodi poslažu kadrove za sljedeću sezonu, koja znato svjetsko nogometno ime Franco po strategiji razvoja kluba je stepenicu Baresi. više. Slabiji poznavaoci nogometne igre Omladinski pogon također je završio prognozirali su punu mrežu naših mo- »svoju priču« za ovu sezonu. Ponovno maka, ali dogodilo se upravo ono – ne- je organizirano druženje roditelja, djeočekivano, naši momci nisu dobili niti ce i trenera, a nije nedostajalo ni delijedan gol iz igre, naime sva 3 primljena cija s roštilja i ražnja. Bilo je lijepo. gola bila su iz prekida (1 iz slobodnog za Udrugu N.K. Halubjan: udarca, a 2 iz jedanaesterca). Branko Milković, dipl. ing.

Nogometaši i uprava NK Halubjana s ekipom NK Milana

24

Predsjednik NK Halubjana Srećko Milković u društvu sudaca

Predstavnik organizatora Robert Komen i legendarni Franco Baresi

Glasnik Općine Viškovo br. 59


DIPLOME I ZAHVALNICE za proteklu sezonu Posebno lijepo bilo je dobitnicima priznanja za sve učinjeno u protekloj sezoni. Diplome i zahvalnice dobili su: MLAĐI MORČIĆI: (rođ. 1998. i mlađi.) Diploma za najboljeg igrača: MATEO DUKIĆ Diploma za najboljeg strijelca: ALMIN MUTAŠ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: MARIN KOVAČ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: LUKA MAJETIĆ STARIJI MORČIĆI: (rođ. 1997.) Diploma za najboljeg igrača: JOSIP MARINIĆ Diploma za najboljeg strijelca: MARIO CVITANOVIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: MARIN DOPUĐ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: MATKO TOPALUŠIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: IVAN MARAS MLAĐI PIONIRI: (rođ. 1995. i 1996.) Diploma za najboljeg igrača: LUKA BUNČIĆ Diploma za najboljeg strijelca: KARLO JOSIPOVIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: MARIN FRELIH Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: ALBERTO SZABO STARIJI PIONIRI: (rođ. 1993. i 1994.) Diploma za najboljeg igrača: IVO BLAŽEVIĆ Diploma za najboljeg strijelca: MATKO BUTKOVIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: IVAN BIRKIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: MARIO JERBIĆ KADETI: (rođ. 1991. i 1992.) Diploma za najboljeg igrača: PETAR BUTORAC Diploma za najboljeg strijelca: HRVOJE KNEŽEVIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: DEAN FRLAN Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: FRAN TORBARINA JUNIORI: (1989. i 1990.) Diploma za najboljeg igrača: JOSIP NEDIĆ Diploma za najboljeg strijelca: MARKO MILETIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: PAVLE JOSIĆ Zahvalnica za dobre igre i sportsko ponašanje: MATEJ ŠIMUNOVIĆ

Glasnik Općine Viškovo br. 59

KK “Sveti Matej”

ŽUPANIJSKI PRVACI

PRED NOVIM IZAZOVIMA

• KK “SVETI MATEJ” ZABILJEŽIO JE NAJVEĆI DOSADAŠNJI USJEH – OSVOJENO ŽUPANIJSKO PRVENSTVO U KATEGORIJI MLAĐIH KADETA I PLASMAN U POLUZAVRŠNICU PRVENSTVA HRVATSKE

N

atjecateljski dio sezone Košarkaški klub Sveti Matej ove je godine okrunio svojim najvećim dosadašnjim uspjehom – osvajanjem naslova županijskih prvaka i plasmanom u poluzavršnicu prvenstva Hrvatske. Natjecanje u županijskoj ligi, koje se igralo od veljače do polovice svibnja ekipa mlađih kadeta (94. god. i mlađi) završila je bez ijednog poraza. Novi izazov i vrijedno iskustvo mladoj ekipi Svetog Mateja predstavljao je plasman u poluzavršnicu državnog prvenstva, za koju se borilo deset najboljih ekipa Hrvatske. Prvenstvo se igralo u dvije grupe od pet ekipa, jedna u Zadru i druga u Kraljevici. Ždrijeb je našim košarkašima odredio grupu u Kraljevici, u kojoj su se natjecali sa sljedećim ekipama: KK “Đakovo”, KK “Šibenka”, KK “Fenix” iz Zagreba i KK “Međimurje” iz Vajde. Zabilježivši dvije pobjede i dva poraza zauzeli su treće mjesto u svojoj grupi, odnosno 5. ili 6. mjesto u Hrvatskoj, što je izuzetan uspjeh, ne samo za naše košarkaše, već i riječku košarku, koju je ovom prilikom predstavljao KK Sveti Matej. Tablica rezultata natjecanja

I. kolo

KK Šibenka

: KK Sveti Matej

85:57

II. kolo

KK Đakovo

: KK Sveti Matej

67:73

III. kolo

KK Sveti Matej

: KK Fenix

54:78

IV. kolo

KK Sveti Matej

: KK Međimurje

47:34

Ususret novoj sezoni Prema riječima predsjednika kluba Dragana Mraka u novoj natjecateljskoj sezoni mladi kadeti Svetog Mateja prelaze u kadetsku skupinu, što znači da će se skupina mladih košarkaša, već prepoznata i na nivou Hrvatske nalazi pred novim izazovima i iskušenjima. Njihov daljnji uspjeh pretpostavlja kvalitetne i redovite treninge i upornost u radu. Kvaliteti rada, ističe Dragan Mrak pridonijet će i dodatno pojačanje – naime, klub uskoro dobiva još jednog trenera i to Tea Bana iz KK Primorja. D. B.

25


VEĆINA MOŽDANIH UDARA MOŽE SE SPRIJEČITI

P

rema podacima Državnog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj smrt od moždanog udara je vodeći uzrok smrtnosti u odrasloj dobi. Moždani udar je uzrokovan iznenadnim poremećajem moždane cirkulacije. Zbog nedostatne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima dolazi do smetnji u funkcioniranju stanica mozga, ponekad i do njihove smrti. Smrću moždanih stanica, funkcije dijelova tijela koje one kontroliraju postaju otežane ili nemoguće, što uzrokuje oduzetost udova – odnosno kljenut najčešće jedne polovice tijela, poremećaje govora, različite poremećaje svijesti sve do kome. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što nazivamo ishemijski moždani udar ili infarkt mozga. Moždani udar može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu, kada dolazi do izljeva krvi u mozak odnosno hemoragijskog moždanog udara. Koji su simptomi moždanog udara? Najčešći simptomi moždanog udara su: - Iznenadna utrnutost ili slabost lica, ruke ili noge, osobito jedne polovice tijela - Iznenadna smetenost, smetnje u govoru ili razumijevanju govora - Iznenadne smetnje vida (zamagljenje ili gubitak vida na jedno ili oba oka) - Iznenadne smetnje u hodu, gubitak ravnoteže, koordinacije - Iznenadna jaka glavobolja, kakvu nikad ranije niste osjetili, osobito praćene mučninom i povraćanjem Moždani udar ne mora uvijek rezultirati oduzetošću. Jedan od vrlo važnih znakova upozorenja su tranzitorne ishemijske atake, poznatije kao TIA. UZROCI MOŽDANOG UDARA

Radi se o istim simptomima kao i u moždanom udaru, s time da simptomi traju kraće, obično nekoliko minuta do 24 sata, i nakon oporavka ne zaostaje nikakvo oštećenje. Osobe koje su imale TIA-u imaju 7-10% šansu da u sljedećih nekoliko tjedana dožive moždani udar. Stoga i u slučajevima kada su smetnje samo prolazne – svakako potražite savjet liječnika. Dijagnostika i liječenje moždanog udara Moždani udar je hitno i vrlo ozbiljno stanje. Prije započinjanja ciljanog liječenja bolesnik se mora pažljivo pregledati od strane liječnika, potom specijaliste neurologa koji će nakon toga učiniti neke od potrebnih pretraga kako bi se postavila točna dijagnoza i započela terapija ovisno o vrsti moždanog udara. Dijagnostičke pretrage koje se najčešće čine jesu laboratorijske pretrage krvi (kompletna krvna slika, šećer u krvi, masnoće u krvi i faktori zgrušavanja krvi) te EKG (snimanje srca), doppler ultrazvučno snimanje krvnih žila glave i vrata te CT mozga (kompjutorizirano snimanje mozga). Nakon moždanog udara kod većine oboljelih zaostane manji ili veći invaliditet. Od posebne je važnosti započeti što ranije s rehabilitacijom. Rehabilitacijski tim čine liječnik opće prakse, fizijatar, fizioterapeut, logoped i patronažna sestra socijalni radnik i obitelj. Samo zajedničkim radom svih zajedno oboljeli će moći dostići najveći mogući nivo oporavka, kako bi se što ranije ponovno mogao uključiti u zajednicu. Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara Na neke od faktora rizika ne može utjecati – spol, dob, postojanje možda-

nog udara u obitelji. Ostali faktori rizika kao što su povišeni krvni tlak, Piše: mr. sc. Ines pušenje, šećer u krvi, Strenja-Linić, dr. med., specijalist neurolog, povišene Klinika za neurologiju masnoće u KBC Rijeka krvi, prekomjerna tjelesna težina, srčane bolesti i stres mogu se kontrolirati, što znači da mi samo uklanjanjem tih faktora rizika možemo direktno utjecati na smanjenje rizika za nastanak moždanog udara. Povišeni krvni tlak /Arterijska hipertenzija/: Potrebno je liječenje lijekovima za snižavanje krvnog tlaka pod kontrolom interniste odnosno po potrebi kardiologa i nefrologa uz balansiranu prehranu s ograničenjem soli i masnoća životinjskog porijekla osobito ukoliko je potvrđena hiperlipidemija, odnosno povišene masnoće u krvi. Nadalje neophodno je i održavanje tjelesne težine u granicama normale te svakodnevna tjelovježba. Pušenje: Prestanak pušenja danas je imperativ. Osim povišenog rizika za moždani i srčani udar pušenje višestruko povećava rizik za nastanak karcinoma dišnih putova. Medicinska pomoć u odvikavanju od pušenja je dostupna. Srčana bolest: Vaš liječnik može liječiti srčane bolesti odnosno poremećaje ritma srca i prepisati lijekove koji će pomoći u prevenciji nastajanja ugrušaka. Šećerna bolest: Dobro kontrolirana šećerna bolest odgađa nastanak komplikacije koje povećavaju rizik od moždanog udara.

Većina moždanih udara može se spriječiti! PREVENCIJA NASTANKA MOŽDANOG UDARA JOŠ UVIJEK JE NAJBOLJI NAČIN LIJEČENJA • Redovno kontrolirajte svoj krvni tlak, razinu šećera i masnoća u krvi te redovno uzimajte propisane lijekove • Liječite bolesti srca, osobito oboljenja poremećaja ritma rada srca • Prestanite pušiti • Ograničite konzumiranje alkohola • Izbjegavajte stres • Kontrolirajte svoju tjelesnu težinu i redovito vježbajte • Zatražite hitan pregled neurologa već pri prvim simptomima prijetećeg moždanog udara – odnosno TIA-e, prolaznog neurološkog poremećaja koji će vas potom ovisno o nalazu hitno uputiti na dalje pretrage. /Color duplex doppler krvnih žila mozga, CT mozga i sl./

26

Glasnik Općine Viškovo br. 59


SPAŠAVANJE AMERIČKIH ZRAKOPLOVACA U ŠUMI LUŽINA 1944.: PAD BOMBARDERA B 17 ........................................................(3)

P O V RBIVŠEG A TPILOTA A KU HRVATSKU N

akon 3 ili 4 sata hoda došli smo do male zemunice u šumi. Uz zidove nalazile su se drvene klupe na kojima smo prespavali prvu noć. (Pilot Munsen u svojoj knjizi sjećanja navodi da su u prva nepuna 24 sata boravka u Halubju iz razloga sigurnosti bili smješteni na 5 različitih lokacija. U Vjesniku Povjesnog Arhiva u Rijeci i Pazinu svezak XXX/1988. Izvještaj Kotarskog N.O.O. za Kastav od 20. III. 1944. na str. 134 piše: »Ovdje se kod nas se nalazi, sada 12 Amerikanaca koji su se spustili s padobrancima u blizinu nas a čuje se da su pali četvorica u ruke ustašama na aerodromu u gromišćini, ali nije još sigurno za dvojicu su sigurni da su poginuli a druge se još nije pronašlo«.) U nedjelju 19. ožujka rano ujutro partizani su nas doveli u selo Kosi. Sada nas je bilo petero: Robert Brown, Cletus Reiss, Harley Spoon, William Seward i ja. Pokucali su na vrata jedne kuće i hitro nas uveli unutra. Naši domaćini ponudili su nam rakiju i pritom uzvikivali: »zdravo«: Nažalost nema više sudionika tih događanja koji bi detaljnije opisali boravak zrakoplovaca u Kosima. Zna se da su bili sakriveni u konobi porodice Mladenić-Bačurkini gdje su im Darinka Mladenić Bačurkina i Marija Host Stuparova donosile hranu i piće. Prema sjećanju pilota Munsena doručak se sastojao od kukuruzne kaše a za ručak palenta, mrkva s krumpirom i obavezno vino. Nijemci su pretražujući cijelo područje došli i u Kosi. Bio je to jedan od najkritičnijih trenutaka. Skriveni u Bačurkinoj konobi iznad njihovih glava jasno su se čuli Nijemci koji su tražili savezničke zrakoplovce. U ponedjeljak 20. ožujka krenuli su dalje. Pilot Munsen odlazak iz Kosi ovako opisuje: »Došavši u naše skrovište Partizani su nam dali znak da moramo krenuti. Nismo smjeli više izlagati opasnosti porodicu koja nas je sakrivala. Puhao je oštar i hladan vjetar. Znali smo da je pred nama dug put. Na rastanku domaćica nam je svakom dala komad sira i crnog kruha. Mi smo smješkom nastojali prenijeti našu zahvalnost tim hrabrim ljudima koji su nas štitili od Nijemaca i dijelili sa nama svoju oskudnu hranu. Tada sam se zapitao: bili neka porodica u mom rodnom gradu u Iowi riskirala svoje živote da spasi strance čiji su životi u opasnosti?«

Glasnik Općine Viškovo br. 59

• duboka sjećanja na ratna zbivanja, pad bombardera i akciju spašavanja pilot Munsen nije mogao izbrisati iz svojih misli ovjekovječio ih je u svojoj knjizi • pedeset godina kasnije na svečanosti u Kastvu, a potom i Kosima, izjavio je: Nikada to neću zaboraviti! Ploču u Kosima u Viškovu otkrila je 11. rujna 1994. mještanka Darinka Mladenić Bačurkina

Piše: Zlatko Krašković

Supružnici Munsen s gradonačelnicom Grada Kastva Sonjom Brozović Cuculić za vrijeme otvorenja izložbe u Galeriji Grada Kastva 11. rujna 1994. godine

Bio je to početak dugog i napornog puta koji ih je vodio preko Gorskog Kotara, Banije i Like do Drvara da bi se nakon 45 dana i prevaljenih blizu 600 km u noći 1. svibnja 1944. godine s improviziranog partizanskog aerodroma u Bosanskom Petrovcu, američkim zračnim transporterom C 47 vratili u Bari.1 Ponovno u Hrvatskoj Richard Munsen izašao je 1945. godine iz američkih zračnih snaga sa činom zrakoplovnog kapetana. U svom rodnom gradu Story City u državi Iowa zasnovao je obitelj te se zajedno sa svojim ocem bavio prodajom automobila. Ratna zbivanja ostavila su u njemu duboka sjećanja koja nije mogao izbrisati

cijelog života. U kasnijim susretima s nekim članovima svoje posade osjetio je potrebu da napiše knjigu sjećanja na te događaje. Jedan od njih, vodnik Bob Brown vodio je šturi dnevnik u kojem su za Munsena bili dragocijeni podatci o imenima gradova i mjesta u kojima su boravili. Razaslao je pisma na nekoliko adresa među ostalim i tadašnjem gradonačelniku Delnica gosp. Branku Kezele koji je stupio u vezu sa gosp. Ivom Matušićem iz Matulja. Sada već pokojni Matušić bavio se evidentiranjem svih američkih zrakoplovaca koji su pali na područje Istre, Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara. Zbog sudjelovanja u njihovom spašavanju tijekom rata do-

iz našega kraja

27


crna granitna ploča na kojoj je pisalo:

Otkrivanje ploče u Kosima 11. rujna 1994. povodom 50. obljetnice spašavanja američkih pilota.

bitnik je povelje američkog udruženja: A.F.E.E.S.-a (»The Air Forces Escape and Evasion Society« – udruženje koje okuplja spašene zrakoplovce). Prilikom boravka na kongresu ratnih pilota veterana američkih zračnih snaga godine 1993. sastao se u St. Louisu (Missoury) s pilotom Munsenom koji mu je izrazio veliku želju da još jednom posjeti mjesto ratnih događanja. Letjeli su nebom iznad Istre 1944./45. Nakon punih 50 godina došao je u Hrvatsku 1994. godine i bio gost gosp. Matušića koji je upravo u to vrijeme bio autor izložbe dokumenata, fotografija i ostataka savezničkih zrakoplova. Izložba je bila postavljena u Muzeju grada Kastva pod imenom »Letjeli su nebom iznad Istre 1944./45.«. Izložbu je otvorila tadašnja gradonačelnica Sonja Brozović Cuculić, a prisutni su bili civilni i vojni predstavnici američkog veleposlanstva u Zagrebu kao i predstavnici hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

U isto vrijeme u Kosima su se odvijale posljednje pripreme za svečanost otkrivanja spomen ploče američkim zrakoplovcima koji su se spustili u šumi Lužina. Evo kako je pilot Munsen u svojoj knjizi sjećanja opisao tu svečanost: »Kad smo se vratili iz Kastva razmišljao sam o govoru kojeg ću sutra održati. Znao sam da će sutrašnja svečanost biti prožeta emocijama koja su me večeras obuzele. Neizbrisiva sjećanja Osvanula je nedjelja, 11. rujna 1994. Oko 10 sati okupilo se blizu 300 mještana i gostiju u mjestu Kosi. Svečanost je otvorio Ivo Matušić zatim je govorio načelnik Općine Viškovo Boris Detan a potom bivši partizanski liječnik dr. Kajetan Blečić. Nakon mog govora pozvao me je gosp. Detan da zajedno sa starijom mještankom (Darinka Mladenić Bačurkina op. a.) otkrijem spomen ploču koja je bila prekrivena crveno bijelo plavom zastavom. Ukazala se

NEODASLANO PISMO M

oje sjećanje na američke padobrance odnosi se na početak 1944. godine. Bila sam na jednom sastanku u Marčeljima i saznala da mogu poslati pismo u Ameriku, ukoliko imamo tamo rodbinu. Pismo je trebalo biti predano američkim zrakoplovcima, koji su se u to vrijeme nalazili u jednom bunkeru i vraćali se u Ameriku partizanskim vezama. Mi smo imali barbu i tetu u New Yorku, pa je mama odlučila da napišemo nekoliko riječi, toliko da znaju da smo svi živi i zdravi. Pismo sam predala... Točno na Novu godinu 1945. doselili su se u naše krajeve četnici. U našoj kući imali su štab, a pop Đuić i oficir spavali su na katu i jednoj sobi, dok su njihovi vojnici

28

Spomen na dan 18. 3. 1944. kada je saveznički pilot amerikanac Richard S. Munsen sa svojom posadom iskočio iz leteće tvrđave B-17 u šumi Lužina. Na lijevoj strani ploče uklesan je amblem A.F.E.E.S.-a čiji je moto: »We will never forget« (nikada nećemo zaboraviti). Glazba je zasvirala »Star Spangled Banner« (američku himnu). Bio je to za mene vrlo emotivan trenutak. Prisjetio sam se plemenitosti i požrtvovnosti stanovnika Kosi, 50 godina ranije. Osjećao sam duboku zahvalnost prema ljudima koji su, upriličivši ovu svečanost, iskazali čast meni i mojim suborcima. Širom ove regije stanovnici su spasili više od 200 zrakoplovaca. Ponosan sam što moje ime predstavlja sve te zrakoplovce kao kao i mnoge Partizane koji su dali svoje živote za slobodu. Zatim smo se uputili prema kući i ušli u podrum gdje smo se sakrivali. Ponovno su me obuzele emocije i zahvalnost prema tim plemenitim ljudima. Vratio sam se u Hrvatsku da se zahvalim svima koji su izlagali svoje živote da spase mene i moju posadu od neprijatelja, što će zauvijek ostati u mom srcu. Nikada to neću zaboraviti.« 1

Prema djelu: Richard & Katherine Munsen, Bail out over the Balkans, Singler Printing & Publishing Inc., Ames Iowa, 1994.

ZAHVALA Zahvaljujemo se pojedincima, članovima institucija koji su, ustupajući nam na korištenje potrebnu dokumentaciju pomogli u stvaranju ovog priloga: • bivša gradonačelnica Grada Kastva Sonja Brozović-Cuculić • kustosica Muzeja Grada Kastva Ksenija Orelj • suradnik hidroarheološkog odjela Ministarstva kulture RH Danijel Frka

Sjećanje spavali u prostorijama bivše gostione. U našoj su kući i oni kuhali, a snabdijevali su se od Nijemaca. Mnogi su sa svojim obiteljima živjeli po kućama. Kako su početkom rata ratovali zajedno s partizanima, sve dok se nisu priključili Nijemcima, znali su za mnoge tajne ratovanja kojima su se partizani služili, pa tako i za bunkere. I dogodilo se da su pronašli bunker u kojem je ostalo naše pismo. S tim pismom došli su mojoj mami i sestri i pitali da li prepoznaju rukopis. Naravno da su one negirale i tvrdile da nikada nisu vidjele taj rukopis. Njihov je pronalazak na sreću prošao bez nekih posljedica. Duša Slosar Cernjar

Glasnik Općine Viškovo br. 59


SLOVAČKA 2007

PUTOVANJE ISPLANIRANO U TJEDAN DANA

K

oristeći dostignuća suvremene civilizacije njegovo veličanstvo internet, u naš dom uselila je Slovačka. Pomno isplanirana ruta kroz Mađarsku prema Bratislavi, glavnom gradu Slovačke, te onda prema Tatrama, dok se negdje u podsvijesti nazirala i mogućnost posjete Poljske. Šteta bi bilo nakon toliko prijeđenih kilometara ne napraviti još malo napora i posjetiti Wadovice, rodno mjesto Karola Wojtile i odati dužno poštovanje čovjeku koji je svojim djelom zadužio i Hrvatsku. No, planovi i želje su jedno, realnost sasvim nešto drugo... te smo počeli s pripremama za putovanje. Surfajući internetom zacrtali smo mogućnosti smještaja u planiranim destinacijama, raspitali se o cijenama prenoćišta, upoznali se s prometnim propisima u Slovačkoj, pa čak i s prognozom vremena. Sve je ukazivalo da ćemo imati lijepo vrijeme, jedino smo se još pribojavali prometnih gužvi. Približavao se dan polaska te nas je neizvjesnost putovanja sve više obuzimala, jedva smo čekali krenuti na put. Uredno nakrcan automobil s osobnom prtljagom, te zlu ne trebalo šatorom i vrećama za spavanje – i krenuli smo u avanturu koja se zove »Put u Slovačku«. Nikako ne smijemo zanemariti i gotovinu u eurima, slovačkim krunama te čudo moderne tehnologije, maestro i Diners kartice ali i plaćeno putno osiguranje. Kolovoško jutro, sunce izlazi – krenusmo i mi pravac Goričan na mađarskoj granici. Slušajući glazbu i ćaskajući sa suprugom, dok sin dremucka na zadnjem sjedalu, stižemo na granični prijelaz prema Mađarskoj. Za divno čudo gužve nema, te se ubrzo vozimo mađarskim cestama, za koje baš i nema nekih pohvalnih besjedi, osim što su ravne ali i skupe za one koji vole malo jače stisnuti gas. No, izbjegavajući sve njihove brzinske kontrole iza nas se nižu gradovi: Nagykanizsa, Zalaegerszeg, Szombathely, Mosonmagyarovar. Točno u podne naš »vlak« stiže na granični prijelaz Rajka između Mađarske i Slovačke. Ulazimo u zemlju naših predaka, jer vjerojatno su naši davni preci u stoljeću sedmom baš s ovih područja naselili Lijepu našu, zaključujemo po vrlo razumljivoj komunikaciji na slovačkom jeziku pri kupovini vinjete za auto cestu.

Glasnik Općine Viškovo br. 59

BRATISL AVA Piše: Radovan Brnelić

B

ratislava, glavni grad Slovačke sa 425 tisuća stanovnika smjestio se dvadesetak kilometara od Mađarske i Austrije tako da se za tili čas vozimo kroz središte grada. Planirano noćenje u hotelu samo zvučna imena Star zamijenili smo s apartmanom u kampu Zlatni Pyjeski. Smještamo se, savladava nas umor te nakon kraćeg šopinga idemo se odmoriti za izazove koje nas sutradan čekaju. Oblačno jutro te lagana kišica prati nas na obližnju tramvajsku stanicu te smo za desetak minuta u samom središtu Bratislave. Sunce se počelo probijati između oblaka te započinje naša šetnja pješačkom zonom Bratislave. Nailazimo na fotografa u pozi paparaza, vojnika Švejka koji viri iz šahte na ulici, Napoleona nagnuta na klupi za odmor, vojnika u stražarskoj kućici, konobara s tacnom u ruci. Uredno se s njima fotografiramo, no da ne bi bilo zabune, sve su to brončane figure koje daju poseban štih pješačkoj zoni ali polako postaju i znamenitosti Bratislave.

putopis

Srednjoeuropska arhitektura, pokazuje svu raskošnost Bratislave. Polako šetajući stižemo do Grasalkovičeve palače. Zgrada dominira trgom, a teška kovana ograda sa dva čuvara u srednjovjekovnim uniformama u velikom parku daju naslutiti da je to ured prvog čovjeka Slovačke. No, da se mi Hrvati ne bi tu osjećali usamljeni predsjednik Slovačke Ivan Gašparović ipak je naše gore list iz okolice Novog Vinodolskog. Trebalo je malo hrabrosti da pokucamo na vrata njegova ureda, ali smo ipak nastavili našu šetnju gradom, uz odmor u najstarijem pabu u Bratislavi. Pab se nalazi na katu stare zgrade sav u drvenom interijeru 19. stoljeća, ali s posebnom toplinom ugođaja kojeg takav ambijent može stvoriti. Našu šetnju nastavljamo do Narodne skupštine koja kao i stari dvorac dominira Bratislavom. Ispod nas rijeka Dunav dijeli grad na novi i stari dio. Mnogobrojni mostovi povezuju te dijelove grada, a ispod njih riječni brodovi svojim teglenicama brazde valove Dunava. Ulazimo u predvorje narodne skupštine, slikamo se pored simbola Slovačke, nakon čega krećemo na spomen obilježje prvom postkomunističkom slovačkom predsjedniku Aleksandru Dubčeku. Bratislavski hrad tj. dvorac dominira cijelom Bratislavom te se u njemu nalazi narodni muzej, mjestu mnogih zbivanja koja su određivala povijest ovih krajeva. Dvorac je omeđen zidinama i nekad je imao četiri glavna vrata. Oko dvorca je veliki park koji se proteže skoro do obale Dunava. Vrlo dobro su sačuvane puškarnice i mjesta za odbranu dvorca što pokazuje značaj kojeg je imao. Nakon odmora u jednom od parkova dvorca, gdje dominiraju 12 identičnih željeznih spomenika srednjovjekovnih vojnika, kroz ribarska vrata krenuli smo u katedralu Svetog Martina, zaštitnika Bratislave.

29


POVIJEST ŠAHA (4)

Š AHOVSKA NOTACIJA

Š Bratislavski hrad Fascinantna izložba crkvene baštine dokazuje rano i značajno prisustvo katoličke crkve na ovim prostorima. Kulminaciju predstavlja relikvija Sv. Martina u staklenom sarkofagu. Značaj Doma sv. Martina, svojim posjetom uveličao je i Papa Ivan Pavao II. Nakon dojmljivog razgledavanja katedrale upućujemo se na Novi most koji povezuje obale Dunava, a njime dominira vidikovac koji se nalazi 84 m iznad nivoa rijeke. Zbog aluminijske konstrukcije mosta, jako se osjećaju vibracije teških vozila koji njime prolaze. No, tu neugodu vrlo brzo zamjenjuje zadovoljstvo kada se liftom dignete na vidikovac. Pred očima živi grad Bratislava. Imate dojam da se nijedan segment grada, gradskog života ne može sakriti ispred vas. U daljini se vide obrisi završetka grada, industrijske zone, veliki stambeni blokovi te mogućnost da zavirite u susjednu Mađarsku ili Austriju. Gledajući iz ove perspektive vidite svu ljepotu katedrale Sv. Martina, dvorca Bratislavski hrad, drugih arhitektonskih obilježja grada te u daljini veliki spomenik ruskim vojnicima na brdu Slavin. Sjetim se pjesme Dunavom plove brodovi ... i evo nas začas na jednom od njih. Tvrđava Devin, naše sljedeće odredište, sat vožnje udaljen je od Bratislave. Brodom Krivan (planinski vrh u Tatrama) uzvodno plovimo prema ušću Morave u Dunav gdje se na litici smjestila tvrđava, još nepunih sat plovidbe pa bismo bili i u Beču. Nakon razgledavanja tvrđave iz 13. stoljeća koja je fascinantna poradi fantastičnih vidika koji se pružaju s njezinih kula, ali i muzejskih eksponata iz ranog srednjeg vijeka, vraćamo se našim Krivanom prema Bratislavi. Umornim korakom idemo prema tramvajskoj stanici te nailazimo na kazalište, koje je vrlo slično riječkom. Ukrcavamo se u tramvaj, čime završavamo obilazak grada, slijedi odmor u apartmanu, sređujemo dojmove i tonemo u san.

ahovska notacija je skraćeni način zapisivanja šahovskih poteza, parti- Piše: ja i pozicija. Ona zamjenjuje dugački Marijan Mažuran opis običnim riječima, npr: »Bijeli igra pješaka ispred kralja za dva polja naprijed«, kako je npr. pisao Philidor, veliki igrač i teoretičar iz XVIII. st.

U općoj upotrebi danas je takozvana algebarska notacija. Ona se prvi put pojavljuje još u jednom francuskom rukopisu iz 1173. godine, ali u široku upotrebu ušla je tek u XIX. st. Godine 1981. FIDE ju je usvojila kao standard. U zemljama engleskog govornog područja još se ponekad koristi tzv. opisna notacija. Označavanje polja Sva 64 šahovska polja označavaju se kombinacijom jednog slova i jedne brojke na sljedeći način: Redovi (»horizontale«) označavaju se brojevima od 1 do 8 i to tako, da je prvi red onaj na kojem na početku stoje bijele figure, drugi red onaj na kojem stoje bijeli pješaci itd. (dakle crni pješaci stoje na sedmom redu, a figure na osmom); Linije (»vertikale«) označavaju se slovima abecede: a, b, c, d, e, f, g, h i to tako, da se gledano od strane bijelog obilježava slijeva nadesno. Dakle, na početku partije dame se nalaze na poljima d1 i d8, kraljevi na poljima e1 i e8.

ŠAHOVSKI TURNIR U POVODU DANA ŠKOLE

P

ovodom Dana škole u organizaciji Šahovskog kluba “Viškovo” odigrano je prvenstvo škole u šahu za 2008. godinu. Na turniru je nastupilo 10 natjecatelja, igralo se 5 kola po računalnom programu.

Nakon zanimljivih borbi i neizvjesnosti do samog kraja, prva među jednakima je jedina igračica na turniru KRISTINA ŽIC, V. c sa 4 boda, koliko imaju i drugoplasirani DORIAN BRNČIĆ, VI. b kao i LEO JARDAS, V.b na trećem mjestu. KRISTINA je bila bolja po dodatnim kriterijima i zasluženo je osvojila zlatnu medalju. Tek malo slabije igrali su i ostali natjecatelji i dobili predmetne nagrade.

Devin

30

ČESTITKE SVIM DJELATNICIMA I UČENICIMA ZA DAN ŠKOLE!

Glasnik Općine Viškovo br. 59


subota: 10-16

Glasnik Općine Viškovo br. 59

31


Glasnik Općine Viškovo br. 59

32


33

Glasnik Op Općine pćine Viškovo br. 59


34

Glasnik Općine Viškovo br. 59


Dobro došli! Vaša želja da životnu potrebu za jelom pretvorite u jedinstveni doživljaj dovela Vas je kod nas. Na nama je da ispunimo Vaša očekivanja i da ih uz malo dodatnog truda nadmašimo.

NOVO U VTC-U! Kvarner Vienna Insurance Group d.d. je osiguravajuća kuća koja je prisutna u općini Viškovo od 2002. godine, a otvorila je još jedno prodajno mjesto u VTC- u TRGOVAČKOM CENTRU na Viškovu. Nalazi se na 3 katu Radno vrijeme: ponedjeljak – srijeda – petak: ujutro 08:00 – 15:30h utorak – četvrtak: popodne 13:00 – 20:00h subota: ujutro 08:00 – 12:00h Adresa: VTC VIŠKOVO – Vozišće 5 51 216 Viškovo Tel: 503-711; 503-712;

Fax: 503-721; Mobitel: 091 227 97 91 Više informacija na: www.kvarner-wiener.hr U ponudi ima sve vrste osiguranja: • Osiguranje motornih vozila • Osiguranje imovine • Životna osiguranja • Osiguranje plovila • Osiguranje robe u prijevozu • Osiguranje od nezgode • i ostala osigaranja rner Vienna Insurance Group d.d. dio je velike „obitelji“ Vienna Insurance Group – jedne od vodećih osiguravajućih grupacija u Centralnoj i Istočnoj Europi i ima oko 21.000 zaposlenika i spada u 200 najvećih tvrtki svijeta.

RASPRODAJA 50% POPUSTA NA SVE ARTIKLE DO ISTEKA ZALIHA! Glasnik Općine Viškovo br. 59

35


36

Glasnik Općine Viškovo br. 59


a

on

cu

a st pu o p

io

s no

Glasnik Općine Viškovo br. 59

do

p ku

% 10 37


Glasnik Općine Viškovo br. 59

38


preporučamo

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

BELETRISTIKA ZA ODRASLE

STRUČNA ZA ODRASLE

SIMMONS, Dan: OPAKI TIP (opaki detektiv prilagođen je 21. st., vješto upakiran u američki noirovski stil i za preporuku) HUSTVED, Siri: ŠTO SAM VOLIO (izniman spoj obiteljske sage i mračnog psihološkog trilera) CORNWELL, Patricia: PREDATOR (14. slučaj dr. Kay Scarpeta, likovi koji su nam u prijašnjim romanima prirasli srcu opet su tu u kombinaciji snažne priče i izuzetnog forenzičnog znanja) BROWN, Sandra: TEMPERATURA RASTE (novi ljubavni roman iz pera poznate autorice) ROBERTS, Nora: JAVNE TAJNE (otkrijte, kako je Emma, došla do zastrašujuće spoznaje da je najmračnija tajna upravo ona koja je zakopana u njezinu umu)

PINKER, Steven: PRAZNA PLOČA (moderno poricanje ljudske prirode, zalaže se za staložen i razuman pristup problemu psihološke evolucije) POLJAKOVIĆ; Ivan: ISTINA, UVOD U APOLOGETIKU (pripomoć za promišljanje o vlastitoj vjeri i odnosu prema Bogu, crkvi i svijetu) KUESTENMACHER, Werner Tiki: ŽIVJETI JEDNOSTAVNIJE (kako se zauvijek riješiti hrpe papira s pisaćeg stola, usporiti život i ...) DEVIĆ, Irena: ALATI I STROJEVI U OBRADI DRVA (prije svega namijenjen učenicima drvodjeljske struke ali i svima koji svoju budućnost vide u obradi ovog plemenitog materijala) FRGIĆ, Vladimir: DRVNE KONSTRUKCIJE, NAMJEŠTAJ 1,2,3 (detaljni prikazi u sastavljanju namještaja s nacrtima, tehničkim opisom te sastavnicom sklopova i dijelova)

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ JANOSCH: JA ĆU TE IZLIJEČITI, REČE MEDO (priča o prijateljstvu, koja će nas izliječiti ako nam nekad krene loše...) HILL, Eric: PIKOVA SESTRICA (mama i tata imaju iznenađenje za Pika – malu sestru...) HEARN, Lian: TRAGOVI U SNIJEGU (2. dio trilogije čija se radnja zbiva u feudalnom Japanu) ADAMS, Richard: WATERSHIP DOWN (poetična i iznimno zanimljiva knjiga za djecu od 7 do 77 godina, sa svim značajkama modernog klasika, čita se u jednom dahu) SKELTON, MATTHEW: ENDIMION PROLJETNI (knjiga koju mnogi nazivaju Da Vincijevim kodom za djecu) • IZLOŽBE • HOBI NAŠIH KORISNIKA LEPTIRI - izložba fotografija Od 07. 07. autora Željka Šepića u Središnjoj CVJETNI AKVAREL NA SVIknjižnici LI - autorica Vera Primorac Marinići

Glasnik G Gl llas asni as snniik Op O Općine pććiinnee V Viškovo iišško kovo kov vo br bbr. r. 5599

KUTAK ZA RODITELJE

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr STALNA AKCIJA KNJIŽNICE: BESPLATNO UČLANJENJE ZA VAŠE DIJETE

I bebe trebaju knjige, omogućimo im to pravo! Mame, tate: Jeste li proslavili prvi rođendan Vašeg djeteta? Ako jeste, dođite i upišite svoje dijete – besplatno – u Knjižnicu na obje lokacije (Viškovo i Marinići). Veselimo se Vašem dolasku!!

Nikola u knjižnici

SEARS, William i Martha: POVEZUJUĆE RODITELJSTVO (način na koji se brinete za svoje dijete u prvim godinama njegova života utječe na to kakvo će ono biti kao odrasla osoba) KARP, Harvey: NAJSRETNIJA BEBA U KVARTU (nov način da smirite plač svojega novorođenčeta i pomognete mu spavati) GODDARD BLYTHE, Sally: URAVNOTEŽENI RAZVOJ (knjiga strastveno zagovara cjeloviti tjelesni pristup učenju) PREKOP, Jirina: POTRAGA ZA BLAGOM U NAŠOJ DJECI (knjiga za ponovno pronalaženje onoga što smo izgubili tijekom procesa odrastanja) CRONJAEGER, Marietta: KUHARICA ZA DOJILJE (domišljato ilustrirana knjiga koja nudi korisne savjete, zabavlja i pobuđuje apetit; sadrži više od 100 recepata za mamu i bebu) i PRIRODNE KAŠICE (slasni recepti za prvu godinu života) FULLER, Andrew: ZAHTJEVNO DIJETE (daje uvid u ponašanje zahtjevne djece i donosi praktične strategije kojima im možemo pomoći) OBAVIJEST: LJETNO RADNO VRIJEME KNJIŽNICE Od 01. 07. do 29. 08. sve subote na obje lokacije neradne - Središnja knjižnica Marinići: pon. i čet. od 15-20, ujutro bez promjene

39 39


Glasnik Općine Viškovo br. 59

40

59_glasnik  

Glasnik Općine Viškovo br. 59 1 Glasnik Općine Viškovo br. 59 2

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you