Page 1

1

Travanj 2008. ● br. 58

Glasnik Općine Viškovo br. 58


DAN OPĆINE VIŠKOVO '08 DAN OPĆINE VIŠKOVO '08 PROGRAM NEDJELJA, 13. travnja

SUBOTA, 19. travnja

BRNASI, PLATO UNI-IMPEXA-a 8,00 - Kvalifikacije za 1. utrku državnog prvenstva radio upravljivih modela automobila na benzinski pogon za 2008. god. 14,00 – Finale po kategorijama

NOVOIZGRAĐENO BOĆALIŠTE BK “HALUBJAN“ 8,00 – 15. međunarodni boćarski turnir uz prigodni program

SRIJEDA, 16. travnja ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA 18,00 –„Ples sa zvijezdama“, program u izvedbi Dječjeg vrtića “Viškovo“ i njihovih gostiju, povodom obilježavanja Dana dječjeg vrtića “Viškovo“

ČETVRTAK, 17. travnja OBJEKT U GORNJIM SROKIMA (raskršće za Kosi) 9,00 – Otvorenje novouređenog prostora Delavske katedre Ustanove I. M. Ronjgov - Izložba dječjih radova u duborezu nastalih na zimskoj radionici - Otvorenje 1. kiparske kolonije OPĆINA VIŠKOVO 16,00 – Prijem učenika OŠ “Sveti Matej“ koji su postigli zapažene rezultate u nauci, kulturi i sportu 17,00 – Prijem najuspješnijih pojedinaca i udruga iz kulture i sporta Općine Viškovo VTC VIŠKOVO 17,30 –„Kako crtaju mali pinelići“, likovna izložba radova Dječjeg vrtića „Viškovo“ i dječja likovna radionica

IGRALIŠTE GARIĆI 9,30 – Malonogometni turnir OSNOVNA ŠKOLA “SVETI MATEJ“ 10,00 – 1. otvoreni šahovski turnir (kategorije od kadeta do veterana) DOM HRVATSKIH BRANITELJA VIŠKOVO 12,00 – Zabavni folklorni program SPORTSKI PARK RONJGI 12,00 - Malonogometni dječji turnir (djeca do 10 god.) OBJEKT U GORNJIM SROKIMA (raskršće za Kosi) 13,00 - Otvorenje izložbe radova nastalih na 1. kiparskoj koloniji ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA 16,00 – 2. sportski susret dječjih vrtića s područja Općine Viškovo NOGOMETNO IGRALIŠTE BRNASI 16,30 – Prvenstvena nogometna utakmica 4. HNL (20. kolo) NK “Halubjan“ - NK “Medulin 1921“ DOM HRVATSKIH BRANITELJA VIŠKOVO 19,30 –„Hotel Babilon“, monokomedija “Teatra Gavran“ uz predhodni razgovor s književnikom Mirom Gavranom

GROBLJE VIŠKOVO 18,00 – Polaganje vijenaca

NEDJELJA, 20. travnja

STARA ŠKOLA MARČELJI 18,30 – Predavanje na temu: „Ekološki uzgoj voća i povrća“

ISPRED ŠKOLSKE SPORTSKE DVORANE (okupljanje) 8,00 – Natjecanje u kopanju (muškarci), sadnji krumpira i sjetvi sjemenja (žene)

DOM HRVATSKIH BRANITELJA VIŠKOVO 19,00 – Svečana sjednica Općinskog vijeća uz prigodni program

IZLETIŠTE RONJGI 8,30 – Pješački izlet: Ronjgi - izvor Rječine - Ronjgi

PETAK, 18. travnja OSNOVNA ŠKOLA “SVETI MATEJ“ 10,00 – Izložba radova djece Modelarsko-maketarske udruge PARKIRALIŠTE MILIHOVO 12,00 – Otvorenje novoizgrađene prometnice Milihovo - Široli VATROGASNI DOM SROKI 16,00 – Izložba starih fotografija, dokumenata i predmeta te izložba stare vatrogasne opreme DOM PODUZETNIKA SARŠONI 17,00 – Izložba likovnih radova polaznika tečaja crtanja i slikanja SPOMEN DOM RONJGI 18,00 –„Večer pul Matetićevega ognjišća“, pjesničko-glazbeni program mladih čakavaca i glazbenika DOM HRVATSKIH BRANITELJA VIŠKOVO 20,00 –„Halubje sope, kanta i tanca“, kulturno-umjetnički program

2

IZLETIŠTE RONJGI 9,30 – 11. brdsko-biciklistička utrka (proglašenje pobjednika u 17,00 sati) NOVOIZGRAĐENO BOĆALIŠTE BK “HALUBJAN“ 10,00 – Turnir u briškuli trešeti NOGOMETNO IGRALIŠTE BRNASI 10,00 – Prvenstvena nogometna utakmica 1. omladinske lige (20. kolo) NK “Halubjan“ – NK “Pomorac“ (mlađi pioniri) NOGOMETNO IGRALIŠTE BRNASI 11,30 – Prvenstvena nogometna utakmica 1. omladinske lige (20. kolo) NK “Halubjan“ – NK “Pomorac“ (pioniri) ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA 14,00 – Košarkaški turnir BOĆALIŠTE MARINIĆI 15,00 – 6. nemotarije na joge

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Izdvajamo iz sadržaja:

DAN OPĆINE/ 2 • Halubje sope, kanta i tanca • Gostovanje Teatra Gavran: Komedija “Hotel Babilon” • 1. ovogodišnja utrka otvorenog državnog prvenstva auto-

Kultura /8

modela na radioupravljanje

• Ustanova Ivan Matetić Ronjgov: XV. Matetićevi dani • MH ogranak Viškovo: Komadić duše na dlanu • Knjižnica Halubajska zora: Proljetne i uskrsne radionice • Pčelarstvo - putem razvoja • Udruženje obrtnika: Pravovremeno informiranje ključ uspjeha

• • • • • • •

Izložba radova Modelarsko - maketarske udruge Delavska katedra va noven prostore Stare užanci i nekadajna dela 2. sportski susret dječjih vrtića Dječji vrtić Viškovo slavi svoj rođendan Zapadno Halubje - dah pasaneh let Susret folklornih društava

Iz rada Općine /12 • Zaključen Ugovor o organizacijskom razvoju Uprave Općine Viškovo • Zdravstvo i socijalna skrb: Preventivni pregledi korak ka zdravlju • Komunalna problematika: Od nerazvrstanih cesta do kalića • Okoliš škole - siguran prostor za djecu • Prijedlog prometne regulacije područja naselja Viškovo 1

iz rada udruga/20 • DDK Viškovo i OOCK Viškovo: Priznanja za darivanja • Halubajske mažoretkinje: Prvi pu na državnen prvenstve va twirlinge • Puni krug: U ritmu valcera i salse • KUD Halubjan: Zdenka Buturac - nova predsjednica • DVD Halubjan: Pred novim izazovima

Dan Općine Viškovo 15. travanj

Sport Iz našega kraja Putopis Oglasi

www.opcina-viskovo.hr

Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 58 • Travanj 2008. Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof.

Glavna urednica: Doris Brusić • Stručni savjet: Radovan Brnelić, Jadranko Lučić, Sanja Udović, Nevenko Sablić, Ines Strenja Linić, Goran Petrc • Adresa uredništva: Općina Viškovo, Vozišće 3, 51216 Viškovo, Naklada: 4000 primjeraka Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Aleksandra Jurdana, Vladimir Sušanj, Iz arhive udruga • Naslovnica: Foto Matej • Tisak: CHORDA CORUPTA d.o.o., Rijeka


GORAN PETRC, OPĆINSKI NAČELNIK Dragi mještani Općine Viškovo! Kao i svake godine do sada i ove godine obilježavamo 15. travanj Dan Općine Viškovo. To je dan kada je prije petnaest godina točnije 15. travnja 1993. godine održana prva konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Viškovo, nakon prvih lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj. Prije petnaest godina malo je tko slutio koliki će biti značaj Općine za cijeli naš kraj, ali i za život svakog našeg mještanina. Bez Općine se danas ne može zamisliti bilo koja značajnija aktivnost, a Općina doslovno brine o našim mještanima od rođenja (poklon bon), smještaja u dječji vrtić, školovanja, izgradnje i uređenja komunalne i ostale infrastrukture, gospodarstva, aktivnostima mještana u mnogobrojnim udrugama građana, socijalne i zdravstvene skrbi, doslovno do kraja života svakog mještanina. U proteklih petnaest godina u potpunosti je izmijenjen izgled našega kraja, udvostručen je broj stanovnika, izgrađeno je mnoštvo stambenih i poslovnih objekata. Razvojem svijesti svakog pojedinca o vlastitoj odgovornosti i za svoju budućnost, razvojem privatne inicijative i poduzetništva u nepovrat se promijenio način života. Danas možemo reći, kako je i sama Općina poticala i uspješno se uklapala u te procese stavljajući ih u funkciju stvaranja uvjeta za bogatiji i ugodniji život svakog pojedinca. Ovom prilikom ću navesti najvažnije projekte ostvarene u ovih petnaest godina. U potpunosti su rekonstruirane i opremljene komunalnom infrastrukturom prometnice Marinići-Vozišće, Viškovo-Mladenići, ViškovoŠiroli. Izgrađeno je parkiralište Milihovo s dvostaznim boćalištem, objektima za potrebe BK Halubjan autobusnim stajalištem i parkom te cestom Milihovo-Široli. Izgrađena je školska sportska dvorana, nadograđen je i rekonstruiran vatrogasni dom u Srokima s pratećom infrastrukturom, Stara škola u Saršonima. Izgrađeno je četverostazno boćalište u Marčeljima i četverostazno zatvoreno boćalište u Marinićima. Otkupljen je pomoćni teren NK Halubjan i izgrađena rasvjeta pomoćnog terena. Osnovan je Dječji vrtić Viškovo i Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska zora u Marinićima, Udruženje obrtnika. Započela je sanacija deponija komunal-

s povodom

HALUBJE

nog otpada Viševac i plinifikacija Općine Viškovo. Donesen je Prostorni plan uređenja Općine. Naravno da je osim ovih najznačajnijih projekata realiziran cijeli niz manjih projekata koje nije moguće nabrojiti ovom prilikom. Iako je u proteklih petnaest godina puno toga napravljeno svjesni smo da je razvoj koji se desio na našem području, a za koji je teško naći primjera u našoj bližoj i široj okolini uz pozitivne stvari donio i razvojne probleme koje će trebati riješiti u budućnosti. Tu mislim prije svega na nerazvrstane ceste u koje svake godine ulažemo velika sredstva, a koje svakim danom sve teže prihvaćaju promet koji se na njih slijeva, preopterećenu cestu kroz Viškovo, neadekvatnu vodoopskrbu u nekim dijelovima Općine, nedovoljne kapacitete vrtića, nedovoljne kapacitete osnovne škole. Radi rješavanja tih problema, ali i za općenito poboljšanje uvjeta života u Općini Viškovo planiramo niz novih projekata. U planu za ovu godinu i godine koje su pred nama od većih projekata je: rekonstrukcija cesta Vozišće-Pogled, Mladenići-Saršoni, izgradnja ceste od radne zone iza Plodina do granice s Gradom Rijeka (iza naselja Blažići i Petrci), rekonstrukcija Doma Marinići, u suradnji s Županijom izgradnja zaobilaznice Viškova od Marinići do Pogleda, izgradnja sportskog centra Marinići, izgradnja sportskog centra Marčelji, uređenje novih prostora u ambulanti Viškovo, izgradnja novih radnih zona, rješavanje problema vodoopskrbe, potpuna plinifikacija Viškova. Proslava Dana Općine ove godine bit će ispunjena mnoštvom raznovrsnih programa koje su pripremili naši mještani organizirani u udruge građana. Programi će se odvijati na cijelom području Općine počevši od 13. travnja pa zaključno s 20. travnjem. Vjerujem da će svaki od naših mještana naći interes za neki od tih programa i da ćemo zajedno barem nakratko zaboraviti na svakodnevne brige. Svi projekti koje smo do sada ostvarili ili koje ćemo ostvariti pa i ovaj program ne bi bilo moguće ostvariti bez naših mještana, a sve što se radi, radi se upravo zbog svih nas koji živimo i onih koji će sutra živjeti u našem kraju. Radi toga vjerujem u bolju i bogatiju budućnost naše Općine i svih naših mještana.

Želim svima ugodan i sretan blagdan Dana Općine Viškovo 15. travanj.

Petak, 18. travnja - Dom hrvatskih branitelja

sope, kanta i tanca

P

rogram Dana Općine udruge: Ženski pjevački zbor Marinići, KUD Halubjan, HTZ Vila Halubja i Limena glazba Marinići tradicionalno obilježavaju zajedničkim koncertom.

Manifestaciji pod nazivom Halubje sope, kanta i tanca ove će se godine po prvi puta pridružiti i dječji zborovi Halubajčići i Zvona Viškova, a program će uveličati i gosti domaćina.

4

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Gostovanje Teatra “Gavran”

U

komediji “Hotel Babilon” pojavljuje se 11 lica koja pričaju neobičnu priču o ljubavi koja se dogodila u ljetnim mjesecima u malom dalmatinskom gradu između slovačke turistkinje Zuzane Kollarove i lokalnoga zavodnika, recepcionera Jakše Hektorovića zvanog Dalmatiner... Kad profesionalni zavodnik odbaci naivnu djevojku, u nastupu ljubomore dogodit će se pokušaj ubojstva. Nakon toga na sudu će se uz oštećenika i okrivljenu naći i brojni svjedoci (Međimurka, Talijan, Bosanka, Njemica...) čiji će iskazi u mozaičnoj strukturi plastičnog i humornog pripovijedanja iznjedriti pred gledatelje ovu neobičnu rašomonsku priču. Svih jedanaest uloga u komediji, režirane na tekst Mire Gavrana igra Mladena Gavran, dodirujući krajnje rubove glumačkog umijeća i teatarske transformacije. Režiju predstave, koja traje oko 1 sat i dvadeset minuta potpisuje Aida Bukvić.

Su Do bota m ,1 hr 9. va tr tsk av ih nja br – an ite lja Vi šk ov o

Komedija “Hotel Babilon”

RAZGOVOR S AUTOROM MIRO GAVRAN

M

iro Gavran, najizvođeniji suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu. Većina tekstova izravno je vezana uz našu neposrednu suvremenost, a pisac u njima na uvjerljiv način oslikava naše ljude u dramatičnim i prepoznatljivim životnim situ- “Teatar Gavran” postao je nezaobilazno zagrebačko i acijama. Miro Gavran se u dosadašnjim komedijama bavi odnosima putujuće kazalište koje svake godine izvede jednu premuškaraca i žena, rugajući se čas jednima, čas drugima. mijeru i stotinjak repriza u Zagrebu, diljem Hrvatske jesen 2002. godine glumica Mladena Gavran sa suprugom, i u inozemstvu, nastojeći tako doći u svako, pa i najknjiževnikom Mirom Gavranom pokreće “Teatar Gavran”. Prva manje mjesto u Hrvatskoj, ako u njemu postoji želja za premijerna izvedba bila im je monokomedija “Hotel Babilon” koju je kazališnim doživljajem. U dosadašnjim gostovanjima Mladena odigrala više od stotinu i pedeset puta i za tu interpretaciju “Teatra Gavran” uživali smo u predstavama “Zabrabila ovjenčana i značajnim nagradama. Nakon pet godina svoga rada njeno smijanje” i “Sve o muškarcima”.

U

prijemi i priznanja ZA POSTIGNUTE USPJEHE

UČENICI OŠ SVETI MATEJ ZAPAŽENI REZULTATI NA NATJECANJIMA

U povodu Dana Općine tradicionalno se organiziraju prijemi 1. Ivan Sušanj, 7.b., kemija - 2. mj.; matematika - 3. mj. za: najuspješnije klubove i pojedince te učenike OŠ Sveti 2. Filip Domitrović 7.c informatika - 3 mj. 3. Toni Barišić, 8.c., TZK Plivanje - 3. mj. Matej koji su postigli zapažene rezultate na natjecanjima 4. Robin Nokaj, 5.b., Lidrano KLUBOVI I POJEDINCI 5. Dino Host, 8.b., TZK Atletika - 3. mj. 1. Eliana Makovac - /D.V. Viškovo/ 2. mj. na Međunarodnom likovnom 6. Petra Vujović, 3.a., TZK Gimnastika - 3. mj. natječaju u Bjelorusiji ‘07. 7. Sanja Tomić, 5.b., TZK Gimnastika - 3. mj. 2. Nina Tičić - 6. mj. na Međunar.. likovnom natječaju u Bejrutu ‘07. 8. Paola Blašković, 7.a., TZK Gimnastika - 3. mj. 3. Dječji zbor “Zvona Viškova” - 1. mj. na Državnom natjecanju dječjeg 9. Anđela Kurbanović, 5.a. TZK Gimnastika - 3. mj. stvaralaštva „Artchild” u Varaždinu 2007. 10. Ela Poleti, 6.a., TZK Gimnastika - 3. mj. 4. Dječji zbor “Halubajčići” - 2. mj. na Dječjem festivalu “Radost u 11. Corina Ivkić, 8.a., TZK kros - 2. mj. pjesmi” u Sv. Nedjelji 2007. 12. Martina Gnjidić, 8.a., TZK kros - 2. mj. 5. Bruno Pavlović, član Modelarsko-maketarske udruge iz Viškova, 1. 13. Iva Režić, 8.b., TZK kros - 2. mj. mjesto na Županijskom takmičenju mladih tehničara, u kategoriji 14. Mia Režić, 8.b., TZK kros - 2. mj. strojarstvo, sa modelom parnog stroja 2007. 15. Manuela Selihar, 8.c., TZK kros - 2. mj. 6. Barbara Sušanj, članica KBK “Sv. Matej” - 1. mj. na Prvenstvu 16. Ivana Malinarić, 8.c., TZK kros - 2. mj. Hrvatske za kadete u semi contaktu u Karlovcu te 3. mjesto na 17. Anabela Malbaša, 8.b., TZK kros - 2. mj. Međunarodnom turniru u Kutini 2007. 18. Antonio Damiš, 8.a., Streličarstvo - 3. mj. 7. Tajana Rubeša, članica KBK “Sv.Matej” – 1. mj. na Prvenstvu 19. Karlo Mladenić, 5.b., Lijepa naša 1. mj. Hrvatske za juniorke u Karlovcu te za 3. mjesto na Međunarodnom 20. Elena Vrban 6.a., Lijepa naša 1. mj. turniru u seniorskoj konkurenciji u Kutini 2007. 21. Tina Đorđević, 7a., Lijepa naša 1. mj. 8. Viena Balen, članica BBK “Kvarner” - 1. mj. u Hrvatskoj u Cross 22. Marta Zaher, 8.b., Lijepa naša 1. mj. Country-u u kategoriji žene Elite, u usponu i cestovnom prvenstvu, 2. mjesto u Kupu RH te kao prvoj hrvatskoj natjecateljici za nastup 23. Iva Marincel, 8.a., Crveni križ - 3. mj. 24. Eda Jardas, 8.c., Crveni križ - 3. mj. na Svjetskom cestovnom prvenstvu 2007. 9. Josip Rumac, član BBK “Kvarner” iz Viškova - 1. mj. u Kupu RH 25. Dino Delač, 8. c., Crveni križ - 3. mj. u kategoriji početnik U 15, 2. mjesto na Državnom prvenstvu u 26. Kristina Rukavina, 8.a., Crveni križ - 3. mj. 27. Marina Brković, 8.c., Crveni križ - 3. mj. usponu te 3. mjesto na Državnom prvenstvu, u 2007. 10. Dino Pelosa, član BBK “Kvarner” iz Viškova - 2. mj. u Kupu RH u 28. Ivan Prpić, 7.a. Dani kruha - 1. mjesto 29. Tomislav Prpić, 7.a., Dani kruha - 1. mjesto kategoriji početnik U 13 11. KK Sveti Matej za osvojeno 1. mj. na turniru u Pragu i 2. mj. u 30. Tina Đorđević, 7.a., Dani kruha - 1. mjesto 31. Barbara Sušanj, 7.a., Dani kruha - 1. mjesto Monfalcone-u

Glasnik Općine Viškovo br. 58

5


1. OVOGODIŠNJA UTRKA OTVORENOG DRŽAVNOG PRVENSTVA AUTOMODELA NA RADIOUPRAVLJANJE

VIŠKOVO I OVE GODINE UGOŠĆUJE FORMULU 1 U

nedjelju, 13. travnja 2008. terminal Uniimpexa (ex Rijeka voće), Brnasi bb podrhtavat će od uzbuđenja i mirisa oktana. Pedesetak ponajboljih hrvatskih automodelara odmjeriti će snage na 1. ovogodišnjoj utrci otvorenog državnog prvenstva automodela na radioupravljanje. Ne, ne radi se o igračkama već o pravim malim bolidima pogonjenim benzinskim motorima koji dosežu brzine i preko 100 km/h. Automodeli su podijeljeni u tri klase i to: 1. Nacionalna klasa ‒ tvornički cestovni modeli kojima upravljaju mahom osnovnoškolci i srednjoškolci uz pokojeg starijeg kolegu pa sve do iskusnih “veterana” 2. Super Touring Cars ‒ cestovni modeli koji svojom složenošću i tehničkim rješenjima nipošto ne zaostaju za pravim “velikim” trkačim bolidima i koji su rezervirani isključivo za veoma iskusne natjecatelje. U ovoj klasi nastupiti će cijela Hrvatska reprezentacija čiji će članovi braniti boje “Lijepe naše” u srpnju na Europskom prvenstvu u Luxembourgu.

Manifestacija započinje već u subotu 12. travnja 2008. cjelodnevnim slobodnim treninzima vozača.

nedjelja, 13. travnja ‒ Brnasi Pozivamo sve ljubitelje brzina, automobila i oktana da nam se pridruže u nedjelju na Viškovu, odaberu svog favorita i bodre ga do kraja. Jamčimo Vam dobru zabavu, puno atraktivnih momenata, i pregršt šarenih automobila u ludoj jurnjavi za pobjedom.

dani općine

3. Treća i možda najatraktivnija klasa jest Formula 1 ‒ cestovni modeli, replike pravih Formula 1, koji su također rezervirani za najiskusnije natjecatelje

U nedjelju od 09:00 sati na rasporedu je nastavak slobodnih treninga, a oko 11:00 sati očekuje se start kvalifikacijskih utrka. Finalne utrke su na programu od 15:00 sati. U pauzi između utrka svim posjetiteljima ćemo otvoriti prilaze boxevima te im omogućiti da se pobliže upoznaju s bolidima i njihovim vozačima. Organizatori utrke: Automodelarski klub Rijeka i Modelarsko-maketarska udruga Viškovo Generalni pokrovitelj: Uniimpex ‒ zastupnik Uniona za RH Pokrovitelji: Općina Viškovo, Dom mladih Rijeka Medijski pokrovitelji: Radio Maximum, Primorski radio i Kanal Ri

Petak, 18. travnja ‒ OŠ Sveti Matej

IZLOŽBA RADOVA MODELARSKO MAKETARSKE UDRUGE

M

odelarsko-maketarska udruga predstavit će se u povodu Dana Općine prigodnom izložbom radova učenika petih razreda OŠ Sveti Matej. Šezdesetak modela različitih vrsta kućica, sojenica, mostova, letjelica... koje će posjetioci moći razgledati u holu škole, samo su dio radova nastalih u radionici ove mlade udruge tijekom školske 2007./08 godine. Uz ovogodišnje radove bit će izložen i prošlogodišnji uradak učenika Bruna Pavlovića ‒ parni stroj, model koji je osvojio prvo mjesto na županijskom natjecanju i 6. mjesto na državnom prvenstvu ‒ napominje predsjednik udruge Željko Žic, naglašavajući ujedno svoje zadovoljstvo sve većim zanimanjem za tehničkom kulturom koje pokazuju djeca od 5. do 8. razreda. Zanimljivo je napomenuti da su na školskom natjecanju, održanom krajem veljače od 32 učenika, čak tridesetorica zadovoljila postavljene kriterije, nažalost samo najbolji idu dalje.

6

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Delavska katedra

VA NOVEN PROSTORE Otvorenje prostora Delavske katedri Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, ki će služit ujedno i za rad Kiparske školi “Mato Tijardović” z Viškova.

G

ovorimo o prostoru Salona pul Mavrovičinega, poznatega po tem da j’ nekad služil va kulturno-zabavne svrhi juden našega kraja, tako da j poznato da su naši nonići i noni va toj sale nekad tancevali i veselili se. - Drago mi je da je taj prostor sačuvan i namijenjen da i danas i ubuduće služi za kulturne i društvene svrhe. Smatran da program Delavske katedri, da se bavi očuvanjen tradicije našega kraja i prikupljanjen etnografskeh zbirki i ostaleh nekadašnjeh običaji našega kraja. Rad Kiparske školi ki će okupjati decu i starejeh zainteresiraneh za rad va drve mislin da će svojen delon i izložbami ukrašavat ovaj prostor. Zato vas pozivan na otvorenje našega novouređenega prostora - na izložbu dečjeh radi va duboreze nastaleh za vreme zimske radionice ka se j održavala va OŠ Sveti Matej, kod i na otvorenje prve kiparske kolonije Mato Tijardović z Viškova, na koj te delat samo njiji osnivači. Provat ćemo va drve storit skulpturu našega halubajskega kopača, a va jenen hrastoven trupce ćemo saki od nas storit jedan duborez ki će pokaževat kako i ča se j pul nas nekad delalo. Ča smo na ovoj kolonije storili moć

STARE UŽANCI

Od prvega maja va noven prostore počet će se redovito delat z decom i odraslemi.

ćete videt va subote od uru zapolne do nedeji večer ‒ veselo nan je povedel Rajko Srok Ivanov, predsednik Delavske katedri i Kiparske školi Mato Tijardović z Viškova. Pozivamo seh ki žele videt kako se delaju od običnega hrastovega trupca sliki i kipi da nas pridu videt saki dan od četrtka do nedeje, saki dan jutro od devet do pete ure za polne.

dani općine I NEKADAJNA DELA

Takmičenje va kopanje z rogi za muškeh i va nakapanje lehi, setve semena i sadnji kompira za ženske

L

eta 2006. rodila se ideja da kroz jedno organizirano natjecanje pokažemo juden kako su nekad naši stari kosili, želi, kopali, sadili i seli seme po grunte. Ovo leto održavamo već drugo takmičenje va kopanje z rogi za muškeh i va nakapanje lehi, setve semena i sadnji kompira za ženske. Lanjsko leto smo imeli lep odaziv takmičari i takmičarki, a bilo je i fanj judi ki su prišli videt kako se j to nekad delalo. Ovun prilikun zahvaljujen sen takmičaron ča su se lane odazvali, a ujedno ih pozivan da pridu va čin većen broje i ovo leto pokazat da umemo po starinski na grunte i danaska delat.

Okupjanje će bit na osan ur pred školskun dvoranun OŠ Sveti Matej. Takmičenje će se održat va dolce zad svetomatejskun školun. Pozivamo seh ki se ćute i misle da još imaju forci za ova težačka dela da se jave na broj telefona 091 20 50 816 Rajkotu Sroku ili Milotu Frlanu Joškinemu na broj telefona 256-980. Na kraje teškega dela podelit ćemo vredne nagradi, a sen obećajemo dobru zabavu i lepo druženje. Si oni ki nisu vredni delat, neka nas baren pridu videt.

Glasnik Općine Viškovo br. 58

7


2. SPORTSKI SUSRET DJEČJIH VRTIĆA VIŠKOVA

D

jeca vrtića koji djeluju na području općine Viškovo već drugu godinu, na inicijativu Dječjeg vrtića Zvončica iz Marinića, Dan općine obilježavaju velikim sportskim susretom. Na sportskom nadmetanju koje se održava u školskoj sportskoj dvorani ove će godine sudjelovati po dvadesetero djece iz svakog vrtića, a natjecat će se u čak pet disciplina i to: trčanje na 20 metara, štafeta 4x20, skok u dalj, poligon spretnosti i povlačenje konopa. S obzirom da je cilj ovog sportskog susreta, druženje, zabava i zajedništvo, neće biti službenog proglašenja pobjednika, a svim sudionicima bit će uručena prigodna priznanja. Ipak jedan takav susret ne može proći bez stručne komisije, u kojoj će sjediti i po jedan roditelj iz svakog vrtića.

dani općine

DJEČJI VRTIĆ VIŠKOVO SLAVI SVOJ ROĐENDAN Druženje s književnicima i piscima za djecu ☺ Izložba likovnih radova u VTC-u ☺ Ples sa zvijezdama - sadržaji su kojima će biti obilježen tjedan posvećen Danu vrtića

T

jedan (7.-11. travnja) u kojem se obilježava Dan Dječjeg vrtića Viškovo posvećen je zabavnim i odgojnim sadržajima: susretima s književnicima, izložbi dječjih likovnih radova i naravno, plesu i zabavi. U jutarnjim satima djecu će posjetiti autori koji pišu o djeci i za djecu: Velid Đekić, Vesna Miculinić Prešnjak, Gracija Maškarin, Đurđa Grujičić i Tatjana Udović.

I

zložbom dječjih likovnih radova “Pinelići” u prostoru VTC-a vrtić predstavit će se i široj publici. Ovom prigodom bit će izloženi i likovni radovi nagrađeni na prošlogodišnjim međunarodnim natjecanjima Nine Tičić i Eliane Makovac.

P

les sa zvijezdama ‒ po uzoru na popularnu zabavnu emisiju koja plijeni pažnju na televizijskim ekranima 16. travnja, u dvorani OŠ Sveti Matej, druženje uz ples i zabavu označit će ujedno i krunu događanja u povodu Dana vrtića.

USPJESI MLADIH LIKOVNIH STVARALACA ELIANA MAKOVAC ‒ DRUGO MJESTO NA MEĐUNARODNOM NATJEČAJU U BJELORUSIJI

Eliana Makovac - Moj vrtić - II. nagrada na Međunarodnom likovnom natječaju u Bjelorusiji

D

jevojčica Eliana Makovac (ove godine učenici OŠ Sveti Matej), osvojila je na prošlogodišnjem natječaju u Bjelorusiji drugo mjesto među čak 2158 radova. Tema natječaja bila je “Druženje djece cijele planete”, a nagrađeni crtež prikazivao je Elianu sa svojim prijateljima u vrtiću. Srebrnu medalju i diplomu uručila je Eliani, u veljači ove godine, pročelnica za predškolski odgoj Marija Ivanković u Minisarstvu prosvjete u Zagrebu. NINI TIČIĆ ‒ PLAKETA ZA ŠESTO MJESTO U MEĐUNARODNOM LIKOVNOM NAJEČAJU U BEJRUTU

N

a adesu Dječjeg vrtića Viškovo stigla je i nagrada za djevojčicu Ninu Tičić, i to čak iz Bejruta. Putem Hrvatskog veleposlanstva u Kairu, Nina je dobila plaketu za šesto mjesto na međunarodnom likovnom naječaju sa likovnim radom kojeg je ona sama nazvala “Ja i moja kućica za igračke”. Uspjeh malih umjetnika iz Dječjeg vrtića Viškovo rezultat je i uspjeh djece, ali i odraz kvalitetnog rada prosvjetnih djelatnika. Drago nam je da je to zalaganje, ljubav i trud prepoznato. Mali umjetnici postali su tako najbolji ambasadori Viškova i Hrvatske u cijelom svijetu.

8

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Od Sroki do Kosi Od Vajan do Kulić Od Mavrovičinega do Ferenac Od Dovičić do Vahtara Preko Kala do Pešćićić Kucaju srca za naše Haluje Za naši koreni!

18.- 19. travnja – Vatrogasni dom Sroki

Izložba predmeta, fotografija i dokumenata

ZAPADNO HALUBJE DANI PASANIH LET

P

ovodom Dana Općine Viškovo Ogranak Matice hrvatske postavit će izložbu predmeta, fotografija i dokumenata u Vatrogasnom domu u Srokima. Izlošci će se moći razgledati od 17. do 20. travnja. Ova je izložba najava najznačajnijeg ovogodišnjeg projekta Ogranka MH ‒ petog sveska Ljetopisa, koji će za prilog imati opis kuća i obitelji s područja nekadašnje Srokove županije, a izloženi predmeti potječu upravo s tog područja.

Nadamo se vašem posjetu! KUD „IZVOR“ Viškovo

19. travnja – Dom hrvatskih branitelja

SUSRET FOLKLORNIH DRUŠTAVA

U

duhu pjesme i plesa Društvo će proslaviti Dane Općine (19. 04. 2008.) kako bi svojim mještanima moglo prezentirati dosadašnji trud a ono što će zasigurno najviše zaintrigirati mještane jest revija novih (originalnih) narodnih nošnji čijom se ljepotom, raskoši i bogatstvu može dičiti ne samo KUD „Izvor“ nego i naša Općina. U prostorijama Doma hrvatskih branitelja u organizaciji s općinskim vlastima KUD „Izvor“ organizira susret folklornih društava među kojima će biti i jedno od najstarijih društava iz Odžaka (BiH). Osim pjesme i plesa bit će organizirana i prezentacija starih alata kojima su se služili naši pretci. Moramo istaknuti da je društvo kvalitetom i ljepotom dosadašnjeg rada uspjelo zainteresirati brojne voditelje drugih društava koji su pokazali interes za obostrana gostovanja a zbog ograničenja nismo u mogućnosti ugostiti sva društva. Društvo ima brojne nastupe tokom cijele godine a ono što nas najviše veseli jest da će ime naše Općine po prvi put pronijeti i u Njemačkoj te Austriji i širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Sudionici Smotre u Slobodnici

K

valiteta rada i prepoznatljiv nastup glavni su razlog sudjelovanja KUD-a „Izvor“ Viškovo na Smotri „Uskrsni ponedjeljak“ koja je se uvrštava među najstarije manifestacije u Slobodnici u blizini Slavonskog Broda.

Razigrano i veselo društvo KUD-a „Izvor“ svoj nastup pripremalo je mjesecima a rezultati njegova rada najbolje je ocijenila publika za čiji program kažu da je bio najbogatiji i najveseliji. U duhu Uskršnjih blagdana svojim nastupom pobudili su uspomene starijima a zanimljivost mlađim naraštajima. Cjelokupan program donio je velike simpatije i ovacije svih.

Glasnik Općine Viškovo br. 58

9


Foto Matej

USTANOVA IVAN MATETIĆ RONJGOV

XV. MATETIĆEVI DANI Rijeka – Ronjgi, 9., 10. i 11. travnja 2008.

G

odine 1980. kada su zaljubljenici u ovaj naš kraj i poštovaoci velikog Ronjgova, okupljeni u KPD Ivan Matetić Ronjgov odlučili obilježiti i proslaviti 100 godina rođenja ovog hrvatskog glazbenog barda, znali su da to mogu učiniti jedino izvedbama njegovih skladbi. Okupilo se te godine desetak zborova regije, kako onih iz Rijeke tako i onih preko Učke – od Pule do Umaga, da održe dva velika koncerta – sa cca 800 pjevača i to u Rijeci i Puli.

kultura

Veličanstveno je bilo pjevanje ovog grandioznog zbora na prvom izlasku iz još nedovršenog tunela kroz Učku, gdje se iz 800 grla zaorila Matetićeva Pjesma slobodi i Brajšina Krasna zemljo Istro mila. Uz niz Matetićevih skladbi, doživjele su tada izvedbu i njegove najznačajnije skladbe Ćaće moj i Roženice. Rođeni su tako Matetićevi dani – svečanost zborskog pjevanja. Posebnosti XV. Matetićevih dana Ponajprije, posebno nas raduje što smo u organiziranju ovih Matetićevih dana uspjeli uključiti mlade glazbenike škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeke i Pule, Zagreba i Osijeka. Oni će zajednički sudjelovati na koncertu Glazbene škole „Ivan Matetić Ronjgov“ Rijeka. Na dosadašnjim Matetićevim danima, osim promicanja stvaralaštva barda istarsko-primorske glazbe Matetića Ronjgova, nastojali smo potaknuti stvaralaštvo novih djela pisanih na čakavskom glazbenom (i jezičnom) idiomu. Tako su u proteklih 26 godina na-

10

U spomen 90. godišnjici rođenja hrvatskog skladatelja Emila Cossetta (1918.-2006.) Srijeda, 9. travnja 2008. – 19.30 sati Atrij Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

SVEČANO OTVORENJE Zborske skladbe Emila Cossetta ● Mješoviti pjevački zbor „EMIL COSSETTO“ Zagreb ● Mješoviti pjevački zbor KUU „JEKA PRIMORJA“ Rijeka ● ROZ „IVAN MATETIĆ RONJGOV“ stala značajna djela mnogih hrvatskih skladatelja od onih istarsko-primorskih pa do opće hrvatskih (Josip Kaplan, Lovro Županović, Nello Milotti, Nikša Njirić, Tomislav Uhlik, Branko Okmaca, Emil Cossetto, Branko Starc, Dušan Prašelj itd.). Na Matetićevim danima nastupali su zborovi iz Istre, Primorja i cijele Hrvatske, među ostalima i renomirani zborovi HRT i studentski akademski zbor Ivan Goran Kovačić pa i zborovi iz inozemstva. Kako u ovoj godini pada 90-ta godišnjica rođenja (1918.-2008.) hrvatskog skladatelja Emila Cossetta – jednog od velikih zaljubljenika u narodno glazbeno stvaralaštvo, ove smo Matetićeve dane posvetili njegovoj obljetnici. Rođeni „trieštin“ ali zagrebački đak i sin posebno je zaslužan za rad s amaterskim zborovima sa kojima je u nas i inozemstvu postizao izvanredne

uspjehe. („Joža Vlahović“, „Moša Pijade“ itd.). Izvedbe njegovih „LADARKI“ dizale su na noge publiku u domovini i na koncertima širom svijeta. Manifestirajući snagu glazbenog narodnog izraza u njegovim umjetnički oblikovanim skladbama Cossetto je pokazao i dokazao poput Matetića Ronjgova, da je ta „naša narodna glazba dostojna koncertnog podija kao i svaka druga, a možda još i više jer je originalna“. Emil Cossetto ogledao se i u obradbama istarsko-primorskog melosa pa je tako obradio niz pjesama za mješoviti, dječji i muški zbor. Tako je nastalo 7 istarskih motiva za mješovite, dječje i muške glasove „Mantinjada, pisma i tanac“ s otoka Krka, „Ki to tapa ki to gre“ a pisao je i skladbe na tekstove čakavskih pjesnika Draga Gervaisa (“One su hodile”) Josipa Stanića („Ako mi pojemo“), te Vladimira Nazora („Galiotova pesen).

Četvrtak, 10. travnja 2008. – 19.30 sati Mramorna dvorana Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

KONCERT Glazbene škole „Ivan Matetić Ronjgov” – Rijeka i gostiju: ● Glazbena škola Blagoja Berse – Zagreb ● Glazbena škola Vatroslava Lisinskog – Zagreb ● Glazbena škola Franje Kuhača – Osijek ● Glazbena škola lvana Matetića Ronjgova – Pula Dirigenti: Branko Okmaca – Pula Darko Đekić – Rijeka

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Petak, 11. travnja 2008. – 10 sati Učionica Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov” – Ronjgi

VEČERI PUL MATETIĆEVEGA OGNJIŠĆA

POGOVOR Život i djelo hrvatskog skladatelja Emila Cossetta Sudjeluju: Ivica Stamać skladatelj – predstavnik HDS, Zagreb Zdenka Weber – muzikolog, Zagreb Branko Starc – skladatelj, Zagreb Bojan Pogrmilović – dirigent, Zagreb Tomislav Uhlik – skladatelj, Zagreb Josip degl’ Ivellio – dirigent, Zagreb Dušan Prašelj – skladatelj, Rijeka Voditeljica: Lovorka Ruck

Jedna od uspješnijih skladbi koju izvodimo na ovim Matetićevim danima je „Ako mi pojemo“ na tekst Josipa Stanića. Sve u svemu, smatramo da je Emil Cossetto sa svojim velikim glazbenim opusom zadužio cijelu Lijepu našu, a posebno naš kraj i zaslužio da jedne Matetićeve dane posvetimo i njemu. To se eto poklopilo u ovoj 2008. godini kada obilježavamo njegovu 90. obljetnicu rođenja. Uz gostovanje njegovog zbora iz Zagreba, danas zbora „Emil Cossetto“, „Jeke Primorja“ i Riječkog oratorijskog zbora „Ivan Matetić Ronjgov“ posvetili smo otvaranje XV. Matetićevih dana cjelovečernjem koncertu djelima Emila Cossetta.

T

radicionalne manifestacije Ustanove Ivan Matetić Ronjgov –

Večeri čakavskih književnika i stvaratelja simbolično nazvanih Večeri pul Matetićevega ognjišća, jedna su u nizu djelatnosti Ustanove. Večeri su to druženja, pogovaranja i – promicanja čakavske riječi i djela.

I

dok su tijekom ožujka održane večeri posvećene autorima

Foto Matej

S našom je Ustanovom često surađivao sudjelujući sa svojim zborovima na Matetićevim danima ili pišući skladbe za naš natječaj za nove skladbe.

goranskog i lošinjskog kraja u povodu obilježavanja Dana Općine Viškovo predstavit će se mladi pjesnici Halubja, Kastavštine i susjednih općina. Desetak mladih pjesnika čakavskog govornog područja predstavit će posjetiocima svoja djela. U glazbenom dijelu programa nastupit će članovi katedre mladih glazbenika i Ivana Marčelja.

I ovi XV. Matetićevi dani bogati su doprinos glazbenom životu naše županije, grada Rijeke, općine Viškovo kao i Lijepe naše.

Foto Matej

Ovogodišnji Matetićevi dani u neku ruku su i jubilarni, jer ove godine, kao bienalna manifestacija, obilježavaju svoju 30. obljetnicu postojanja. Tako se ova glazbena svečanost uklapa i u 30 godišnjicu postojanja Spomen-doma i Ustanove Ivan Matetić Ronjgov. Dušan Prašelj, prof.

U susret Proljeću u Ronjgima

U

tijeku su pripreme za održavanje tradicionalnog susreta stvaralaštva učenika osnovnih škola Primorsko-goranske županije Proljeće u Ronjgima, koji će se ove godine održati u srijedu, 28. svibnja. Uz predavanje maestra Dušana Prašelja susret će uveličati i poseban gost Proljeća naš poznati glazbenik, skladatelj i kantautor Bruno Krajcar, a kao gostujući zborovi nastupit će zbor Vežički tići, OŠ Vežica i “Svićurići” OŠ Hreljin, koji će se predstaviti skladbama s kojima su sudjelovali na Državnom natjecanju Europa u školi”.

Glasnik Općine Viškovo br. 58

11


Dan Ogranka Matice hrvatske Viškovo obilježen je predstavljanjem pjesničke zbirke Vere Primorac

»KOMADIĆ DUŠE NA DLANU« D

an Ogranka Matice hrvatske Viškovo ‒ 12. ožujka, obilježen je u petak, 14. ožujka u OŠ Sv. Matej. Članovi Ogranka okupili su se na V. redovitoj izbornoj skupštini na kojoj je gđa Gordana Mulac potvrđena za predsjednicu i u idućem izbornom razdoblju, te je izabrana nova tajnica Ogranka, gđa Sekana Hrvatin. Marina Frlan – Jugo, koja je u protekle četiri godine obavljala tajničke poslove, razriješena je te dužnosti. Neposredno prije početka skupštine pristupnice Ogranku potpisalo je četvero novih članova. Ogranak Matice hrvatske iskoristio je prigodu da se zahvali svim udrugama i pojedincima s kojima je u proteklom razdoblju ostvarena suradnja pa su uručene prigodne zahvalnice. Po završetku službenog dijela, u školskoj je knjižnici predstavljena pjesnička zbirka »Komadić duše na dlanu« poetese Vere Primorac, članice Ogranka. O pjesmama gđe Primorac govorio je autor predgovora gosp. Valerio Orlić, a stihove su čitale Sekana Hrvatin i Marina Frlan – Jugo. Za ugođaj se pobrinuo mladi gitarist Karlo Ćiković. Ugodno druženje uz pjesničku riječ završeno je prigodnim domjenkom. Marina Frlan - Jugo

Nakon svanuća Prije svitanja U snovima sam prošla Ispod duge Nakon svitanja Sve je ostalo Isto Sve jasno I Konačno Ogoljelo

kultura

PRIČAONICE I LIKOVNE RADIONICE U KNJIŽNICI HALUBAJSKA ZORA

S

PROLJETNE I USKRSNE RADIONICE

retno stablo – naziv je pričaonice i likovne radionice, održane u subotu, 16. veljače 2008. godine u Ogranku Viškovo. Zvonko G. Rudić autor je priče koja govori o ljepoti života i vrijednostima kao što su prijateljstvo, unutarnje zadovoljstvo i sreća. Nakon pročitane priče i kratkog razgovora na zadanu temu, djeca su izrazila svoje viđenje sretnog života. Na panou su se tako našli veselo sunce, mo-

dri oblaci, drveće s plodovima, ptice, leptiri, cvvjetna livada i kućica u cvijeću. Ususret proljeću u i mi smo zaželjeli ponijeti sa sobom dio te životne vedrine. Likovna radionica održana je i u Središnjoj knjižnici Marinići.

U

subotu 15. ožujka u Ogranku Viškovo održana je likovna radionica za djecu. Desetak naših korisnika izradilo je čestitke s uskršnjim motivima. Tako nam se s panoa u Ogranku smiješi desetak zečića koji vire iz čestitki i žele

Vam Sretan Uskrs

12

Glasnik Općine Viškovo br. 58


U DOMU HRVATSKIH BRANITELJA U VIŠKOVU ODRŽAN JE SKUP PČELARA ISTARSKE, LIČKO-SENJSKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

P ČE LARSTVO PUTEM RAZVOJA

Foto Branko Obranovič

D

ana 24. veljače 2008. godine u Domu hrvatskih branitelja u Viškovu održan je skup pčelara s područja triju županija: istarske, ličko-senjske i primorsko-goranske. Organizatori skupa bili su članovi upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza gosp. Darko Bodiš / starska županija/ i Damir Zanoškar /Primorsko-goranska županija/. Uz predavanja na temu: Proizvodnja matične mliječi, koju je održao pčelar i proizvođač matične mliječi iz Tuzle Ferid Velagić, dipl. ing. strojarstva, pčelarima je prezentirana ogledna izrada katastarskih pčelinjih paša, pčelara i pčelinjaka za Općinu Bednja – Varaždinska županija. Nakon jednosatnog izlaganja popraćenog slajdovima koji praktično pokazuju rad pčelara u proizvodnji matične mliječi i njezinom pakovanju i čuvanju, otvorena je rasprava o navedenoj temi. Predavač je na mnoga pitanja pčelara temeljito i opširno odgovarao naglašavajući koliko je posao oko pčela naporan, ozbiljan i odgovoran, želi li se postići gospodarski uspjeh. Profesionalni pčelar iz Fužina Damir Zamoškar, dipl. ing. strojarstva prezentirao je putem slajdova ogledni primjerak katastra pčelinjih paša, pčelara i pčelinjaka, koji je za Općinu Bednja u Varaždinskoj županiji, koje je u suradnji sa suradnicima i stručnjacima iz ministarstva, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske izradila radna grupa Hrvatskog pčelarskog saveza Zagreb.

Tako dobiveni skup digitalnih karti koje predočavaju površine medonosnog bilja i raslinja u općini i lokalitete pčelinjaka stacioniranih i pokretnih određenim radnjama omogućuje da se za predjele općine vidi pokrivenost pašnih resursa pčelinjacima kao i doseg korištenja tih resursa za pčelinjake (pčela letom pokriva područje u opsegu oko 2,5 km) van dosega pčela vide se neiskorišteni pašni prostori. Zadaci koji iz tog projekta proizlaze za pčelare i pčelarske udruge Republike Hrvatske su: - za općinu u kojoj žive sačiniti sa šumarskim stručnjacima digitalne karte sastojina po vrsti medonosnog raslinja - odrediti povjerenike u pčelarskim udrugama koji će snimiti stacionarne i pokretne pčelinjake, prikupiti podatke o pčelaru i broju košnica i - angažirati županijske i općinske strukture za gospodarstvo da pomognu realizirati zajednički zadatak. Poveže li sve navedeno uspjeh ne bi smio izostati, tim više što je temeljem zakona o stočarstvu u NN broj 18/08 izašao Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše – koji navedene sudionike obvezuje na izvršenje zadatka. Kada se katastar pčelinjih paša, pčelara i pčelinjaka izradi za cjelokupno područje Republike Hrvatske, slijedi njegovo godišnje ažuriranje. Na kraju treba naglasiti da je skupu prisustvovalo 80tak pčelara iz navedenih županija koji su se o aktivnostima Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza pohvalno izrazili i voljni su sudjelovati u realizaciji tog dokumenta. Medardo Mihelić

Naime, suvremenim uređajima snimljene su sastojine i površine medonosnog bilja i raslinja (jela, smreka, bagrem, vrijesak i dr.) i unijete na digitalne karte. Isto je učinjeno s lokalitetima pčelara i pčelinjaka, s tom razlikom da su pčelinjaci prikazani kao stacionarni i pokretni, osim toga određeni su i lokaliteti na koje bi u dobro pašno područje za obilatog medenja pčelari selili pčele i iz drugih županija. Posao je bio opsežan te su uz stručne ljude šumarske struke i pčelara u realizaciji projekta sudjelovali i stručnjaci raznih profila, kako bi zadatak bio što stručnije obavljen. Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje: PRAVOVREMENO INFORMIRANJE - KLJUČ USPJEHA

P

oduzetnički dom u Saršonima širom je otvorio svoja vrata obrtnicima, poslovnim ljudima, građanima i svima željnima informacija o osobnom unapređenju rada i života, ali i boljitka našega lijepoga kraja. Sjedište je to poslovnih susreta, razgovora, predavanja, ali i trenutaka odmora, razbibrige i ugodnog druženja. Udruženje obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje održalo je svoju prvu ovogodišnju radnu skupštinu 14. ožujka 20008. Naši obrtnici i njihovi gosti ugodno su se osjećali u novim prostorijama Poduzetničkog doma Saršoni. Prisjetili su se lijepih trenutaka i poslova koji su se dogodili u protekloj 2007. godini, a zajedničkim snagama stvorili smjernice za rad u 2008. A smjernice su ponajprije usmjerene na potpuno i pravovremeno informiranje o nizu mogućnosti i novina koje se nude. S tim u vezi tijekom godine će biti organizirana savjetovanja i predavanja razne tematike, koja će svakako poslužiti u daljnjem radu poduzetništva. Već prvi takav susret održan je 27. 03. u suradnji Udruženja obrtnika Viškovo-Kastav-

Glasnik Općine Viškovo br. 58

Klana-Jelenje i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Savjetovanje o poduzetničkim kreditima održala je voditeljica Područnog ureda za Primorje i Gorski kotar, Vesna Bartolović. Naši poduzetnici i građani saznali su mnoge korisne informacije i upoznali se s čak 23 kreditna programa. U punoj dvorani zaista se tražilo mjesto više. Sigurni smo da će dobivene informacije u mnogome pomoći unapređenju rada pojedinaca i cjelokupne zajednice, te stoga pozivamo sve one koji još nisu sudjelovali u našem druženju, da to svakako učine. Dobrodošli! Za Udruženje obrtnika: Nina Dukić

13


N

ZAKLJUČEN UGOVOR O ORGANIZACIJSKOM RAZVOJU UPRAVE OPĆINE VIŠKOVO

a osnovu dinamičnog razvoja Općine Viškovo Općinsko poglavarstvo sagledalo je potrebu za unapređenjem organizacije i poboljšanjem uvjeta rada djelatnika Uprave u cilju pružanja još kvalitetnije usluge svojim sve brojnijim građanima. U skladu sa ciljem i priznatoj metodologiji „Urban instituta“ definiranoj u Priručniku izdanom u Zagrebu 2006. za unapređenje organizacijskog razvoja JLS-e, načelnik Općine prof. Goran Petrc sa suradnicima, započeo je konzultacije za definiranje Ponude za izradu organizacijske procjene i intervencijskog plana za unapređenje organizacije u Upravi općine Viškovo. U cilju izrade organizacijske procjene stanja i intervencijskog plana u roku od 15 tjedana, kao podloge za provedbu unapređenja organizacije rada Općinske uprave, uputili su kao članice Hrvatske udruge konzultanata lokalne i područne (regionalne) samouprave „HUKON“-a konzultantsko poduzeće „AleaRotunda“ i „Vi-Da savjetovanja“. Nakon provedene rasprave u Poglavarstvu Općine Viškovo, usvojena je Ponuda „AleaRotunda“ d.o.o., i „Vi-Da savjetovanja“ i Ugovor s implementacijskom matricom, prema kojem se izvršitelji sa suradnicima obvezuju realizirati aktivnosti iz implementacijske matrice do kraja lipnja 2008. godine. U radu tima na provedbi projekta izvršitelji se obvezuju da će se pridržavati najviših standarda profesionalnog ponašanja te koordinirati aktivnostima na provođenju projekta organizacijskog razvoja i pridržavati se svih uvjeta suradnje iz Ugovora. Izvršitelji se obvezuju pružiti konzultantsku uslugu profesionalno i objektivno, pažnjom dobrog gospodarstvenika i u skladu s pravilima struke i načelima

Etičkog kodeksa i Profesionalnih standarda „HUKON“-a, Zakonima i Uredbama RH koji se odnose na rad JLS-e. Općina Viškovo kao naručitelj ima pravo pratiti izvršenje aktivnosti i davati upute i sugestije vezano za ostvarenje cilja, a i obvezu da će u skladu s implementacijskom matricom osigurati sve potrebne uvjete za rad konzultantskog tima. Tu se prvenstveno misli na obveze djelatnika da sudjeluju u svim radnjama i na način kako je to predviđeno, te osigurati uvid u sve dokumente koje će tražiti konzultantski tim, a nužni su za realizaciju aktivnosti iz Ugovora. Prema Ugovoru sklopljenom 20. ožujka 2008. već su održane dvije aktivnosti i to uvodna radionica za sve djelatnike i neke članove Općinskog poglavarstva, u ime naručitelja za koordinatoricu je izabrana pročelnica Upravnog odjela za financije Branka Leidl i izvršeno je upoznavanje izvršitelja s postojećom organizacijskom strukturom Općine Viškovo, odgovornostima pojedinih djelatnika, radnim prostorom i tehničko materijalnim uvjetima za rad. Treba naglasiti da će se unutar aktivnosti na realizaciji ovog projekta na referentnom uzorku izvršiti anketiranje građana. Nakon realizacije Ugovora o suradnji za izradu organizacijske procjene i intervencijskog plana za unapređenje organizacije i usvajanja istog na sjednici Općinskog vijeća provesti će se usvojen Plan intervencija. U toku izrade navedene organizacijske procjene i intervencijskog plana mogu se očekivati poboljšanja u organizaciji rada i ostvarenje konačnog cilja pružanja još kvalitetnije usluge građanima Općine. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

MO MARČELJI

OD DRUŠTVENIH DOGAĐANJA DO KOMUNALNE PROBLEMATIKE Poštovani mještani, Tijekom proteklog razdoblja djelovanje MO Marčelji bilo je najznačajnije u dvije faze, kroz društvena događanja te kroz komunalnu problematiku. U prosincu smo za najmlađe mještane organizirali predstavu za djecu „Velike nevolje male Matije“ u izvođenju „Ri Teatra“. Polovicom siječnja u sklopu Halubajskega karnevala po četvrti puta organizirali smo susret mićeh zvončari pul Marčeji. Na susretu je sudjelovalo osam grupa mićeh zvončari. Zahvalio bih se svim našim mještanima koji su nam pomogli u organizaciji i koji su tako srdačno dočekali sve one drage ljude koji su toga dana posjetili naše mjesto. Konačno smo krajem prošle godine završno uredili prostoriju MO u staroj školi, a jedan od najzaslužnijih za uređenje je Branimir Brnas koji nam je pomogao oko opremanja i uređenja prostorije. Kako je na našem području djelovanja u posljednje vrijeme izgrađeno mnogo novih kuća, odnosno stanova, često se javlja potreba za dodatnim kontejnerima za smeće, traži asfaltiranje puteva i postavljanje novih rasvjetnih tijela. Primamo česte primjedbe mještana koje dopisima prosljeđujemo Općini Viškovo u nadi da će se na zahtjeve mještana pozitivno odgovoriti. Navest ću samo neke od zahtjeva koje smo našoj Općini uputili u posljednje vrijeme. Predlagali smo uređenje okolice stare škole te postavljanje tobogana i klackalice, na pojedinim mjestima smo zatražili postavljanje zaštitnih branika, predlagali uređenje i čišćenje terena koji su u vlasništvu Općine, predlažemo ucrtavanje pješačkog prijelaza kraj spomenika u Marčeljima te asfaltiranje ceste u Klićima. Vidljivo je da se dosta primjedbi odnosi na selo Marčelji, a da su ostala mjesta u području našeg djelovanja ostala zapostavljena. Razlog je tome što dobivamo premalo informacija iz Garići,

14

Detalj s predstave „Velike nevolje male Matije“

Klići, Mavri, Benaši,... stoga ćemo u svibnju organizirati zbor mještana sa ciljem dobivanja konkretnih prijedloga i informacija o komunalnoj problematici. Ako ste prolazili cestom prema Studeni vidjeli ste da je počela gradnja ceste prema Studeni, naime njezinom izgradnjom postojeća cesta bi se koristila interno za buduću CZGO u Marišćini. Marišćina sada izgleda sablasno, a pitanje je dana kada će se krenuti s izgradnjom deponija i početi s potpunim uništenjem našega kraja. Sve dok ne počne gradnja deponija u nama postoji nada da će se naći prepreka izgradnji deponija u Marišćini. U prosincu su svi mještani koji se nalaze u blizini plinovoda Pogled-Rijeka mogli početi koristiti gradski plin, a trenutno nemamo informacije kada će se krenuti sa plinifikacijom preostalog dijela općine Viškovo. Uključili smo se u obilježavanje dana Općine Viškovo. U staroj školi u Marčeljima 17. travnja s početkom u 19 sati organizirat ćemo predavanje na temu „Ekološki uzgoj voća i povrća“, a predavanje će održati savjetnica za poljoprivredu pri PGŽ Mirta Blažević. U Garićima će se tradicionalno organizirati turnir u malom nogometu. Pozivam vas da se odazovete i popratite naša događanja te sva ostala događanja u povodu Dana Općine Viškovo. Josip Begonja Predsjednik MO Marčelji

Glasnik Općine Viškovo br. 58


PREVENTIVNI PREGLEDI KORAK KA ZDRAVLJU Poštovane mještanke i mještani Općine Viškovo!

U

organizaciji resora zdravstva i socijalne skrbi Općine Viškovo i ove godine nastavljamo s cijelim nizom besplatnih preventivnih akcija pod nazivom “ŽIVIMO AKTIVNO ‒ ŽIVIMO ZDRAVO”. U sklopu navedenih aktivnosti provest će se cijeli niz preventivnih akcija s ciljem poboljšanja zdravlja naših mještana i spriječavanja zloćudnih, kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti koje su u stalnom porastu, kroz sufinanciranje zdravstvene zaštite školske djece i žena iznad standarda HZZO-a.

preventivne preglede, onih kojima su naši mještani tijekom proteklih godina bili izrazito zadovoljni, te nekim novim na osnovu vaših savjeta: - Ultrazvuk dojke za sve žene iznad 30 godina - Denzitometrija /mjerenje gustoće kostiju/, kao prevencija osteoporoze, za žene iznad 49 godina - UTZ trbuha, za žene iznad 49 godina - UTZ trbuha s posebnim osvrtom na prostate za muškarce iznad 49 godina. Želimo naglasiti da dobrim rezultatima u prevenciji zloćudnih i kroničnih bolesti svakako pridonosi i podizanje svijesti građana o potrebi čuvanja vlastita zdravlja.

Svakodnevno suočeni sa sve većom nedostupnošću neophodnih standarda u medicinskoj skrbi neophodno je i unutar lokalne zajednice odabrati financiranje prioriteta i uspostaviti dobru „makropolitiku na mikrorazini”. Svjesni smo da su dimenzije zdravlja i kvalitete života na koje treba utjecati lokalnim mjerama i akcijama, kroz projekte lokalne uprave i samouprave, upravo dimenzije duševnog zdravlja i emocionalnih ograničenja, što na razini opće populacije posredno i neposredno utječe i na vitalnost/energiju i opće zdravlje.

Kao i prošle godine u suradnji s Udrugom umirovljenika Općine Viškovo – Odbora za zdravstvo provest će se upisi u prostorijama Udruge u centru Viškova. Potrebno je samo da osim ispunjenog obrasca koji ćete dobiti u Udruzi /ponedjeljak i četvrtak 9-11 sati/, gdje će biti svi osobni podaci, kontakt adresa, telefoni, priložite na uvid osobnu iskaznicu iz koje se vidi da ste stanovnik naše Općine.

Zdravlje je najveće bogastvo! Znaju to bogati i siromašni! Bilo da ste zdravi, više ili manje narušenog zdravlja, sumnjate na neku bolest ili samo se želite uvjeriti da je s vama zaista sve u redu. Pozivamo Vas da se odazovete na naše preventivne akcije i time učinite

Stoga uključite se aktivno u poboljšanje svojega zdravlja i akciju “ŽIVIMO AKTIVNO ‒ ŽIVIMO ZDRAVO”.

PRVI KORAK KA ZDRAVLJU! Već tijekom travnja započinjemo s upisima za besplatne

Kako do besplatne pretrage?

Pregledi će biti obavljeni u specijaliziranim Poliklinikama s kojima smo sklopili Ugovore.

Član Poglavarstva za zdravstvo, primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i brigu o djeci Mr. sc. Dr. Ines Strenja – Linić

zdravstvo i socijalna skrb

Glasnik Općine Viškovo br. 58

15


IZ RADA KOMUNALNOG REDARA

Vasiljko Matetić, ing. stroj.

OD NERAZVRSTANIH CESTA DO KALIĆA P

restanak zimskih oborina i prvi topliji dani za komunalnu službu Općine Viškovo označavaju i početak novih radova. Unatoč velikom broju dosad asfaltiranih kilometara nerazvrstanih cesta i puteva, na području kojem je glavno obilježje – preintenzivna izgradnja, lista nerazvrstanih cesta predviđenih za asfaltiranje se ne smanjuje. O predstojećim radovima razgovarali smo s komunalnim redarom Općine Viškovo Vasiljkom Matetićem, ing. stroj.: - Ove godine planirano je asfaltiranje ukupno 20 tisuća m2, od čega 14 tisuća metara2 nerazvrstanih cesta, dok je za presvlačenje predviđeno još 6 tisuća m2. Navedeni radovi počet će nakon provođenja natječaja i odabira izvođača radova. Treba napomenuti da se na pojedinim dionicama predviđenim za asfaltiranje planira i izgradnja upojnih bunara, čime će se riješiti problem skupljanja voda na tim dionicama. Rješavanje pitanja odvodnje vode sa prometnica ponekad iziskuje razgovor i suradnju mještana, vlasnika susjednih parcela i ukoliko ta suradnja izostane, usporava se, a ponekad čak i onemogući rješavanje problema. Naravno, ima i slučajeva kada ljudi sami skupljaju potpise, dolaze s prijedlozima i naprave sve što je u njihovoj

komunalna problematika

doslovno odsječeni od svojih kuća. Na sreću ti su radovi napokon završeni. Nakon polaganja vodovoda Općina će asfaltirati navedene dionice i to uz prethodnu izradu dva upojna bunara, stoga jedino možemo zamoliti mještane za još malo strpljivosti. Kalići – oaze koje treba sačuvati za buduće generacije moći da se problem riješi što brže i jednostavnije. Gorući problem trenutno predstavlja stanje na cesti Gornji Sroki – Mavri, gdje Diragradnja izvodi postavljanje vodovodne cijevi. Treba napomenuti da je investitor tih radova Vodovod i kanalizacija te su oni izvršili odabir izvođača i ugovorili radove. U tom slučaju Općina je zadužena samo da odredi uvjete pod kojima izvođač može vršiti radove. Osnovni uvjet kojeg se izvođač mora pridržavati odnosi se na to da mještani imaju osiguran prolaz, u slučajevima kada nije nemoguće osigurati prolaz sa vozilima, prilaz mora biti osiguran interventnim vozilima /prva pomoć, vatrogasci i sl./. U nekim slučajevima to se ne poštuje te dolazi do sukoba. Sličan problem imali smo u Brnasima, kada se stotinjak metara ceste rasteglo na nekoliko mjeseci, a ljudi su bili

Kako se možete riješi otpada? • Odbačeni namještaj, kućanske aparate i slično u količini koja se može prevesti osobnim automobilom ili autoprikolicom bez naknade možete odvesti na odlagalište komunalnog otpada “Viševac”, za što vam je potrebna samo dozvola komunalnog odjela Općine Viškovo • Možete pozvati komunalnog redara Općine Viškovo na mob: 098/240 960 i dogovoriti besplatni odvoz vašeg glomaznog otpada. KD “Čistoća”

DATUMI POSTAVE KONTEJNERA PO MJESECIMA

Odvoz komunalnog otpada Mjesno I. II. IV. V. VI. VII. IX. X. XI. XII. ukupno područje kontejnera Viškovo Marinići 29., 30. 20., 21., 9., 10. 18., 19., 30. 1. 20. 22. 22 22. Viškovo 29., 30. 9., 10. 31. 30. 31. 24. 24. 28 Ukupno 50 • Svakog navedenog datuma postavljaju se dva kontejnera. • Kontejneri se odvoze nakon 24 sata, a postavljeni subotom nakon 48 sati, tj. u ponedjeljak • Odvoz komunalnog otpada svaki utorak i petak od 8 do 12h - krupni otpad KD “Čistoća” preuzima kamionom dizalicom /po prethodnom dogovoru s komunalnim redarom/.

16

I ove godine nastavlja se inicijativa čišćenja i uređenja kalića na području općine. Sljedeći kalić koji bi se trebao urediti nalazi se u Marčeljima na Pogledu. Planiramo ga hortikulturno očistiti i napraviti dječje igralište. Naime, tamo su nekada bila dva kalića, međutim, jedan je zatrpan i prema nekim saznanjima u njega je tijekom 2. svj. rata pala bomba te je postao propustan. Hortikulturni radovi Za održavanje zelenih površina i hortikulturnih radova nadležna je tvrtka “IBI”. Svake godine provodi se ozelenjavanje i redovno održavanje zelenih površina, javnih površina, dječjih igrališta, dopunjavaju se sadnice. Poseban problem predstavljaju pojave devastiranja okoliša, neki naši nestašni mještani često ih uništavaju, čupaju i gaze... pa već imamo preko 30-tak sadnica, koje je ugovorni partner morao mijenjati. Najčešće je to na trgu u Saršonima, kod Spomenika u Marčeljima..., a slično je i sa rasvjetom, na primjer, prije nekoliko dana dogodila se “akcija” noćnih veseljaka, koji su puškom polupali 15 rasvjetnih tijela. Biljni materijal ukraden u razdoblju od 14. 1. - 31. 03. 2008. 1. DI Mavri 2. 3. 4. 5.

Forsithia kom 1 trajnice kom 60 Centar - vaze Jasminum kom 1 Saršoni spom. Hybiscus kom 1 DI Stupari Lovor kom 7+34 višnja Marčelji spom. Cottoneaster kom 1

Postavlja se pitanje – uništavanja – da li je to potreba ili zločestoća? Zašto činiti štetu sebi i drugima? D. Brusić

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Tragom vaših WEB pitanja... www.opcina-viskovo.hr OBRAČUN KOMUNALNE NAKNADE Pitanje: Molim vas da mi pojasnite kako se izračunava račun za komunalnu naknadu?

K

oristeći iskustva zemalja koje imaju dužu tradiciju u razvrstavanju komunalnog otpada komunalno društvo ,,Čistoća,, d.o.o. počelo je 2001. godine i na području općine Viškovo s postavljanjem tzv. ,,zvona,, plastičnih spremnika za prikupljanje stakla. Iako je to bila novina stanovništvo je ubrzo prihvatilo takav način odlaganja, pa je već u prvoj godini zabilježena znatna količina prikupljenog stakla. Korak dalje ka boljoj tehnologiji sakupljanja komunalnog otpada ,,Čistoća,, d.o.o. napravila je tzv. Ekootocima, odnosno izdvojenim, posebno estetski i funkcionalno uređenim površinama opremljenim posudama za odvojeno odlaganje otpada stakla, papira, plastike, metala, starih baterija i starih lijekova. U razdoblju od 2003. do 2004. godine na području općine Viškovo postavljeno je 8 ekootoka čime je postignut omjer od jednog ekootoka na približno 1.000 stanovnika. Prilikom izgradnje stepenica kod OŠ Sveti Matej koje vode do parkirališta, ekootok koji je bio na toj lokaciji povučen je s terena te još uvijek nije upućen zahtjev za njegovo ponovno postavljanje na navedenoj lokaciji, te se na području općine trenutno nalazi 7 ekootoka. Uzme li se u obzir da u našoj općini živi oko 13.000 stanovnika, što iznosi povećanje od 25.5% u odnosu na 2001. godinu, to bi već sad trebalo poraditi na odabiru najpogodnijih lokacija za povećan broj ekootoka i upućivanje zahtjeva ,,Čistoći,, d.o.o. za njihovo postavljanje. Postignuti učinci postavljanja ekootoka na području općine Viškovo vidljivi su iz tablice uz napomenu da se 2001. i 2002. godine staklo prikupljalo putem tzv. ,,zvona,,. Godina

PAPIR ‒ tona

STAKLO ‒ tona

PET ‒ tona

2001.

0

4.1

0

2002.

0

6.3

0

2003.

1.7

9.1

1.3

2004.

10.5

11.6

1.4

2005.

13.7

12.0

2.1

2006.

19.2

20.0

0.39

2007.

26.5

0.5

0

LOKACIJE EKOOTOKA: ♦ Marinići – parking – trg kod videoteke ♦ Marčelji – kod boćarije ♦ Furićevo – ulaz u Plodine i Gramat ♦ Ronjgi – ulaz na parkiralište ♦ Saršoni – kod konobe Fenix ♦ Pešćićići – kod firme Scam ♦ Lučinići – Straža – kod autoservisa Franc

Kao što je vidljivo iz tablice, količine svih prikupljenih sekundarnih sirovina rasle su sve do 2006. godine. Početkom 2006. stupio je na snagu novi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, koji je omogućio građanima pravo na naknadu za povrat ambalaže u trgovine u iznosu od 0.5 kuna po svakoj staklenoj i PET boci te Al-Fe limenci, zbog čega su izvješća pokazala vrlo nisku razinu prikupljanja staklene, PET i Al-Fe ambalaže. Zbog nastalih promjena, ne samo na području općine Viškovo, već i u ostalim jedinicama lokalnih samouprava, KD „Čistoća,, d.o.o. Rijeka odlučila je prenamijeniti posude ekootoka. Posude u koje se odlagala PET ambalaža (plastične boce) iskorištene su za prikupljanje papira kojeg ima sve više, a posude u koje se prikupljala Al ambalaža (limenke za pivo) danas se koriste za potrebe odlaganja višeslojne tzv. tetrapak ambalaže (mlijeko i sokovi) koja također predstavlja dragocjen izvor sekundarne sirovine. Prenamjena ekootoka uslijedila je krajem 2007. godine te će se podatcima o prikupljenim količinama višeslojne tetrapak ambalaže raspolagati tek u narednom razdoblju. Očekuje se da će spomenuta prenamjena dati dobre rezultate što će pridonijeti očuvanju našeg okoliša.

Odgovor: Komunalna naknada obračunava se po m2 površine i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (NN br. 40/97.), a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine. Visina komunalne naknade određuje se ovisno o: a) namjeni objekta, odnosno prostora: stambeni, poslovni, garažni, građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, neizgrađenog građevnog zemljišta b) lokaciji (zoni) Visina komunalne naknade u mjesečnom iznosu po 1 m2 obračunske površine nekretnine za stambeni i garažni prostor utvrđuje se množenjem: 1. vrijednosti boda koji iznosi 0,70 kn 2. koeficijent zone koji iznosi 0,20 kn 3. koeficijent namjene koji iznosi 1 Npr. komunalna naknada za stambeni prostor površine 100 m2 obračunava se: 100 m2x0,70 knx0,20 kn x 1 = 14,00 kn odnosno 0,14 kuna po m2. Obračun komunalne naknade za poslovni i proizvodni prostor detaljno je opisan u Odluci o komunalnoj naknadi Općine Viškovo (Sl. novine PGŽ br. 20/2000.). Visina komunalne naknade u mjesečnom iznosu po 1 m2 obračunske površine nekretnine za poslovni prostor utvrđuje se množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene koji je određen i iskazan u tabelarnom prikazu u Odluci o komunalnoj naknadi Općine Viškovo, a u skladu je sa nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

Povjerenstvo za zbrinjavanje komunalnog otpada

Glasnik Općine Viškovo br. 58

17


Foto Matej

STOP AUTOMOBILIMA! – NOVO PROMETNO RJEŠENJE CESTE UZ OSNOVNU ŠKOLU SVETI MATEJ

OKOLIŠ ŠKOLE – SIGURAN PROSTOR ZA DJECU I

zgradnjom nove ceste (Cesta 1) u zoni parka Milihovo prema Širolima stečeni su uvjeti za poboljšanje i osiguranje prostora uz OŠ Sveti Matej. Intenzivan promet i parkiranja ispred školske zgrade znatno su ograničavali i ugrožavali sigurnost djece na tom prostoru. Novo prometno rješenje skoro u cijelosti uvodi zabranu prometa uz školsku zgradu. Zabrana, odnosno onemogućavanje prometa osigurat će se metalnim ukrasnim stupićima ubetoniranim u konstrukciji kolnika. Za intervenciju i opskrbu javnih ustanova – vrtića i škole

18

predviđen je pristup sa zapadne strane, gdje su u nizu stupića predviđeni i hidraulični pomični stupići. Pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti također će se odvijati zapadnom stranom, dok je za vatrogasnu intervenciju predviđen pristup s istočne strane. Hidraulično pokretljivi stupići predviđeni su s uvlačenjem u zemlju, kojima će se upravljati daljinskim upravljačima, ili preko mobilne mreže. Unutar zaštićenog, odnosno ograđenog prostora nije dozvoljen slobodan promet vozila, pa ni parkiranje, a kontrolu ulaza i izlaza zaštićenog školskog područja obavljat će odgovorne osobe u sustavu škole, vrtića i knjižnice.

Glasnik Općine Viškovo br. 58


PRIIJJ EDLO PR EDLOG G PPR PPRO OM METNE ETNE REG R EG ULVIŠKOVO ACI A CIJE JE 1 PODRUČJA NASELJA odluke vijeća

● Uvođenjem jednosmjernih ulica i manjih kružnih tokova, nastoji se pojednostaviti privoze stambenim zonama. ● Neke dionice ostaju regulirane kao dvosmjerne ulice, međutim u većini slučaja nema ni minimum tehničkih uvjeta za dvosmjerni promet.

P

25. sjednica /28. veljače 2008.

rometna organizacija područja naselja Viškovo 1, obuhvaća prostor između nove ceste područja “Gramat” na južnoj strani, i ŽC 5055 područja Mladenići na zapadnoj strani.

• Odluka o prihvaćanju Programa uređenja novog groblja Bujki i Idejnog programskog rješenja broj: 48. 21. 2007./08. izrađen od Ureda ovlaštenog arhitekta Tomislava Kukin, dipl. ing. arh. Rijeka, Riva Boduli 1.

Na navedenom području, postojeća mreža prometnica po karakteru funkcioniranja i korištenja, ima ulogu kolnopješačke komunikacije, a u kategoriji je nerazvrstanih cesta. Ulice su uske, dvosmjerne, zavojite i nepregledne, a u većini slučajeva ograničene ogradnim zidovima okućnica, pa kod prometovanja vozila u oba smjera uz prisutnost pješaka, dolazi do situacija nemogućnosti mimoilaženja vozila i riskantnih situacija za pješake, a naročito djece.

• Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu • Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi

Zbog neplanske izgrađenosti naselja, koje egzistira kao stambeno naselje s individualnim obiteljskim malim poduzetništvom, za koje se predpostavlja da neće prerasti u veliko frekventno prometno područje, postojeće prometnice, koje su nekad bile staze, u funkciji su svih prometnih potreba, te ih se novim prometnim uređenjem nastoji u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi pravilima i normama prometne regulacije u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na javnim cestama.

• Odluka o izboru članova Savjeta mladih Općine Viškovo

Iz navedenog i utvrđenog stanja prometne signalizacije na terenu, potrebno je izraditi prometno rješenje koje će u interesu cijelog područja zahvata povećati sigurnost prometa, te uvesti pravila reda i ponašanja u prometu.

• Odluka o razrješenju i imenovanju člana u Projektni tim za realizaciju razvojnih zahvata sanacije odlagališta Viševac i pretkoretivne akcije odlagališta Sovjak. Navedenom odlukom dužnosti člana Projektnog tima razrješuje se Dubravka Sušanj te imenuje Dragan Fućak.

Temeljni princip uređenja prometa na javnim cestama za prometovanje vozila i pješaka na istoj razini, pogotovo s nedovoljnim i promjenjivim poprečnim presjekom, je jednosmjerna regulacija sa ograničenjem brzine kretanja i najavom kretanja pješaka na kolniku. Ovakav način regulacije smanjuje i ograničava tranzitni promet kroz naselje, te povećava sigurnost prometa pješaka, jer se u kretanju pješaka očekuje opasnost prisutnosti vozila samo iz jednog smjera. Na raskrižjima sa Županijskim cestama smanjuje se broj konfliktnih točaka i povećava protočnost prometa na glavnoj cesti, zbog anuliranja čekanja na odvozu prema uskim nerazvrstanim cestama.

OSNOVAN SAVJET MLADIH OPĆINE VIŠKOVO

N

akon izbora članova Savjeta mladih Općine Viškovo od strane Općinskog Vijeća u općinskoj vijećnici uz prisustvo načelnika Općine Gorana Petrca, prof. i predsjednika Općinskog Vijeća Radovana Brnelića, u četvrtak 20. ožujka održana je konstituirajuća sjednica. Na sjednici su jednoglasno izabrani: Daliborka Udović za predsjednicu i Nikola Malić za zamjenika predsjednice. Za ostale članove Savjeta mladih imenovani su: Deborah Brakus, Andrej Manjgotić, Marina Petrc, Dorjana Dodić i Marina Podobnik. Mandat članovima trajat će dvije godine. Savjet mladih bavit će se problemima i pitanjima mladih s područja općine, te unapređivanjem njihova položaja u društvu. Uloga Savjeta mladih je savjetodavna što znači da će ono imati utjecaja na donošenje i provedbu odluka Općinskog vijeća koje su od interesa za mlade.

Glasnik Općine Viškovo br. 58

Predložena organizacija prometa zastupa u najvećoj mogućoj mjeri jednosmjerni tok ulica. Uvođenjem jednosmjernih ulica, nastojalo se manjim kružnim tokovima, što je moguće više pojednostaviti privoze i odvoze pojedinim stambenim zonama. S obzirom na postojeću raspoloživu prometnu mrežu, poprečne dimenzije ulica i dužine preglednosti, neke dionice mogu se regulirati kao dvosmjerne ulice, a neke su morale zadržati dvosmjerni promet, jer su zaglavne ulice (tzv. “slijepe ulice), međutim u većini slučaja nema ni minimum tehničkih uvjeta za dvosmjerni promet. Kolni pristupi pojedinih stambeno poslovnih objekata, koji imaju mogućnost prometovanja preko nerazvrstanih cesta s istočne strane, kao npr. objekti preko puta benzinske postaje, u interesu sigurnosti prometa vozila i pješaka na frekventnoj Županijskoj cesti 5025, trebaju se obvezno zatvoriti, pogotovo ukoliko nemaju posebnu suglasnost institucije ŽUC-a. Rješenje koje je prikazano grafičkim crtežom kao “prijedlog organizacije prometnih tokova” unutar zone zahvata, je kvalitetnije funkcioniranje prometa cijele zone u postojećim uvjetima. Ukoliko bi se i dalje zahtijevalo zadržavanje dvosmjernog prometa na cijelom predmetnom zahvatu ili pojedinim dijelovima ulica, prema Zakonskim pravilima i normama za dvosmjerni promet mora se pristupiti adekvatnom građevinskom zahvatu za proširenje ulica na min. 5,50 m sa min. jednim pješačkim pločnikom širine 1,75 m. Budućim razvojem naselja i stjecanjem novih mogućnosti, izgradnjom ili rekonstrukcijama prometnica, može se izvršiti odgovarajuća preregulacija. Do tada potrebno je da korisnici i stanovnici predmetnog područja uvažavaju važeću prometnu regulativu koja je od globalnog interesa za širu zajednicu i osobnu sigurnost u prometu. Nakon usvojenog prijedloga organizacije prometnih tokova, izraditi će se detaljno prometno rješenje s odgovarajućom vodoravnom i okomitom prometnom signalizacijom. Mladen Peranić, inž. prom.

Primjedbe na Prijedlog prometne regulacije područja naselja Viškovo 1 mogu se podnijeti /na osnovi skice u prilogu str. 1819/ u roku od mjesec dana Općini Viškovo u pismenoj formi, nakon čega Prijedlog ide na usvajanje.

19


PR RII JJEEDLO DLOG G PPR PPRO OM METNE ETN E REG R EGUL UL ACI A CI J E

MLADENIĆI 

PODRUČJA NASELJA VIŠKOVO 1

20

AV ST A K

Glasnik Općine Viškovo br. 58


JU RA

ŠI

RADNA ZONA

MARINIĆI  RIJEKA

Glasnik Općine Viškovo br. 58

21


U DOMU MARINIĆI ZAJEDNIČKI OBILJEŽENE SKUPŠTINE AKTIVA DDK VIŠKOVO I OO CRVENOG KRIŽA VIŠKOVO

Daju najvrijednije - dio sebe - Dobitnici priznanja za jubilarna i 1. darivanje krvi

PRIZNANJA ZA 1. I JUBILARNA DARIVANJA

U

sali Doma u Marinićima 28. ožujka ove godine redovne godišnje skupštine zajednički su održali Aktiv DDK Viškovo i Općinska organizacija Crvenog križa Viškovo. Pozdravnim riječima skupštinu je otvorio predsjednik Aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi Damir Petrc. Osvrnuvši se na rad udruge i aktivnosti provedene tijekom protekle godine, predsjednik udruge pohvalio je spremnost članova DDK Viškovo na darivanje krvi izvan redovnih akcija, odnosno po pozivu KBC-a. S posebnim zadovoljstvom istaknuo je i podatak da Aktiv DDK Viškovo posljednjih godina bilježi stalan porast broja članova, što potvrđuje brojka od 430 aktivnih darivatelja. Ipak, jedan od primarnih zadataka udruge ostaje rad na uključivanju novih mladih darivatelja. Međutim, kao poseban problem naglašeno je nepostojanje cjelovite arhive podataka bivših darivatelja. Nakon radnog izvješća podneseno je i izvješće nadzornog odbora, te podijeljena priznanja za prvo i jubilarna darivanja. Izvješće o radu u proteklom razdoblju Općinske organizacije Crvenog križa Viškovo pročitala je predsjednica Na-

talija Mladenić, zahvalivši se aktivisticama koje se spremno i požrtvovano uključuju u sve akcije, te svima onima koji su svojim prilozima i podrškom potpomogli rad ove humanitarne udruge. Prigodna priznanja, monografiju gradske organizacije Crvenog križa Rijeka predsjedništvo OO CK Viškovo dodijelilo je dvjema članicama Gabrijeli Saršon i Lini Brnelić. Uz redovne aktivnosti obje udruge naglasile su njihove zadatke i podršku koju pružaju pri raznim općinskim događanjima poput: podjele hrane i pića sudionicima manifestacija (karnevalskim grupama, povorkama u povodu Matejne i sl.) te zahvalile na potpori koju dobivaju od Općine Viškovo. Uz brojne goste i dobitnike priznanja, nazočni su bili i predstavnici Riječkog Gradskog društva Crvenog križa, predsjednik Savjeta darivatelja krvi, predsjednik Kluba 100 kapi, aktiva DDK Kastva, Jelenja i Pehlina te predstavnici Općine Viškovo, koji su se nazočnima obratili riječima podrške i pohvale. D. Brusić Za njega reču da je centar sveta na osnovu čuda legendi, ke su još z vremena Rimljani.

Halubajske mažoretkinje

PRVI PUT NA DRŽAVNEN PRVENSTVE VA TWIRLINGE Halubajske mažoretkinje i ovega vijaja su s vami! Ma ja, tr znate da smiron hludimo i nekamor pohajamo! Pak tako damo i sada. Pasal nan je najštimaneji i najlepči štajon va lete – pust, kramale smo po seh karnevaleh, poštimale saki kantunić našega kraja, ma tanca nikad dosti! Palice smo ćapale v ruki i žvelto se parićevale za natjecanje, na ko smo partile 29. 02. va centar sveta – Ludbreg, na Državno prvenstvo va twirlinge. Ako morda ki ne zna kade je Ludbreg, onda ću van reć da je to jedan lepi gradić ki biva uz reki Dravu i Bednju, va mirnen živopisnen podravsken kraje.

22

Halubajske mažoretkinje imaju čuda prijatelic po celoj Hravatskoj, pak su jih Ludbrežani i Ludbrežanske mažoretkinje kot i vavek lepo ugostile. Tr znate da se va današnje vreme smiron neki sastavja i rastavja, pak je tako do sada bilo objedinjeno natjecanje va mažori tance i twirlinge (to van je ono kad lepe divojki i divojčice tancaju z više palic i pohićuju jih kot neme, ma se po strogeh pravileh). Sada su pak odlučili delat sako za se, pa je Ludbreg bil domaćin Državnega natjecanja va twirlinge. Halubajske mažoretkinje prvi su se put okušale va twirlinge i mej jako velikun i jakun konkurencijun ostvarile zapaženi rezultati. Osim natjecanja, va Ludbrege smo se jako lepo zabavile i družile z divojkami z seh kraji lepe naše. Uživali smo va podravskeh slasticah i pekarskeh proizvodeh, provali vino ko samo va centre sveta teče z fontani i guštali lepotu krajolika. Sobun smo zeli delić drugačijeh običaji i kulturi, za uspomenu, ali i kako podsjetnik za ponovni susret. Ma sada još vavek ni vreme za počivat! Rabi se parićevat, trenirat, uložit čuda voji, muki i vremena za natjecanje va Mažori tance, ko će se održat na početke petega meseca va Sinje. A Sinj je ponosni viteški grad z kršnemi mladići, keh komać čekamo videt, ma verujte i oni nas. Kot i vavek, naše najlepče nogi Halubja prenosit će jubav i veselje i sen Dalmatincon povedat će o najlepčemu kraju z kega prihajaju. A mi njin držimo palci gore! Sretno!

Nina Dukić

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Foto Matej

UDRUGA PUNI KRUG – KREATIVNO PROVOĐENJE SLOBODNOG VREMENA

U RITMU VALCERA I SALSE P

uni krug udruga je iz sporta i kulture koja na području općine Viškovo djeluje od srpnja prošle godine, kada je na osnivačkoj sjednici za predsjednika imenovan Miroslav Mirnić, za tajnika Igor Prosen i blagajnika Željko Jardas. Prema riječima predsjednika Miroslava Mirnića udruga je začeta s namjerom da se mještanima omogući druženje i kreativno provođenje slobodnog vremena, a mladima ponudi više alternativnih sadržaja. Udruga je potaknula i inicijativu za izgradnjom velikog dječjeg polivalentnog igrališta na području između naselja Kosi i Gornji Sroki, kako bi se i mještanima ovog dijela područja općine približili sportski sadržaji. Ideja je proslijeđena općinskim strukturama na razmatranje, a kao prva aktivnost pokrenuta je plesna radionica za djecu i odrasle. Plesne radionice ‒ projekt Biserke i Danijele Štokić privukao je ne samo veliki broj djece, već i odraslih. Dva puta tjedno /utorkom i četvrtkom/ u Vatrogasnom domu u Srokima, polaznici radionica pod vodstvom voditelja, raspoređeni u tri dobne skupine /mlađa grupa djece od 1. do 4. razreda i starija od 4. do 8. razreda te odrasli/ sa zadovoljstvom savladavaju svoje prve plesne korake.

- Sve je počelo s namjerom da pomognemo u organizaciji slobodnog vremena djece – ističe Biserka Štokić. S obzirom da se dječacima na području naše općine pruža mnogo raznovrsniji spektar slobodnih aktivnosti za odabir, za djevojčice je taj izbor znatno ograničeniji, te je sasvim razumljivo da Biserka Štokić je ples privukao veliki broj upravo djevojčica. Ples predstavlja najcjelovitiju i najsloženiju aktivnost – ističe naša sugovornica – uključuje sve mišiće, pozitivno utječe na razvoj nožnih mišića, a posebno je važan za kralježnicu, pravilno držanje... Uz fizičko tijelo ples aktivira i naša osjetila, razvija osjećaj za ritam te uključuje i emocije. Ples pozitivno utječe na razvoj socijalizacije, pomaže u oslobađanju od straha pred nastupom, osim toga, istraživanja su pokazala da podjednako razvija lijevu i desnu polutku mozga te se zaista može reći da su blagodati bavljenja plesom raznovrsne. Pod vodstvom instruktora odrasli polaznici druže se i razgibavaju uz taktove salse i cha-cha-cha, dok djeca savladavaju standardne plesove poput bečkog i english valcera te latino-američke plesove. Ujedno, pozivaju sve zainteresirane koji se žele pridružiti radu plesnih radionica da se prijave na tel. 258-162. D. Brusić

iz rada udruga

KUD HALUBJAN

ZDENKA BUTURAC – NOVA PREDSJEDNICA

N

ajveći kršćanski blagdan – Uskrs KUD Halubjan obilježio je nastupom u župnoj crkvi Sveti Matej, a u tijeku su i pripreme za predstojeći nastup udruga povodom Dana Općine kada će im kao gosti nastupiti zbor Zvijezda Danica iz Kraljevice, slijedi i nastup na smotri amaterskih zborova u Poreču Naš kanat je lip. Od posljednjeg javljanja u Glasniku Općine Viškovo rad zbora obilježile su i izmjene u vodstvu udruge, naime, na izvanrednoj godišnjoj skupštini KUD-a Halubjan održanoj 22. siječnja ove godine u prostorijama udruge izabrano je novo rukovodstvo stranke: za predsjednicu je imenovana Zdenka Buturac, za dopredsjednika Gordan Širola. U upravni odbor izabrani su sljedeći članovi: Zdenka Gordan, Zoran Badjuk, Ozren Štefan, Milivoj Mladenić, Franjo Šostarić, Zdenko Mrakovčić, Jelena Dragović, Katarina Vrhovnik i Ljiljana Sladonja, a u nadzorni odbor: Janja Sušanj, Nada Vidas i Jelka Đurić. Za kratki osvrt na trenutno stanje i predstojeće aktivnosti udruge zamolili smo predsjednicu Zdenku Buturac, koja je ovom prilikom istaknula da je KUD Halubjan u posljednje vrijeme upotpunio svoje redove novim, pa i mladim

Glasnik Općine Viškovo br. 58

članovima, te pod ravnanjem maestra Zorana Badjuka sve više prerasta u kvalitetan zbor s kvalitetnim glasovima. Uz redovno sudjelovanje na probama najveći zadatak članova zbora i njegova vodstva je upotpuniti redove glasovima koji nedostaju, što se prije svega odnosi na basove i tenore. Od nedavno zbor je bogatiji i za jedan kompjuter, naime riječ je o donaciji OŠ Sveti Matej, na čemu im od sveg srca zahvaljuju. Planova ima na pretek, a aktivnosti ne nedostaje. Zbor koji je zakoračio u 100. obljetnicu osnutka intenzivno radi na pripremi materijala za izradu prigodne publikacije i prikupljanju podataka koji nedostaju. - Mislim da je jako lijepo baviti se pjevanjem, uostalom kaže se Tko pjeva zlo ne misli – stoga je najljepše kad netko cijeli svoj život može posvetiti pjevanju. Mogu reći da cijeli život pjevam, još od devete godine, isprva u školskom pjevačkom zboru u Slavonskom brodu, zatim u Zagrebu tijekom studiju, u Borovu, Delnicama u zboru Zdenko Petranović Jastreb, zatim i u Rijeci u Riječkom oratorijskom zboru, kojem sam se pridružila 1993. godine, a posljednjih četiri godine i u KUD-u Halubjan. Radim ono što volim – pjevam, sviram i bavim se glazbom riječi su nove predsjednice Zdenke Buturac. D. B.

23


AKTIVNOSTI DVD-a „HALUBJAN“ ‒ VIŠKOVO

PRED NOVIM IZAZOVIMA D

olaskom proljeća započinju radovi u vrtovima i okućnicama kada će mještani spaljivati korov, pokošenu travu te drugi otpad. Skrećemo pažnju da takvo paljenje na otvorenom mora biti kontrolirano i prijavljeno Vatrogasnom operativnom centru Rijeka na tel. 93. Nadamo se odgovornom ponašanju naših mještana pri paljenju na otvorenom kako ne bi doveli u opasnost sebe i druge.

U

proteklom razdoblju nije bilo većih intervencija u gašenju požara bez obzira na povećanu opasnost u tijeku sezone loženja. Imali smo samo jednu intervenciju gašenja požara u Milohnima te smo dva puta bili u pričuvi za požare na Grobniku i u Lovranskoj Dragi.

Garaža i vatrogasni toranj u izgradnji

nom domu u Škalnici, a vatrogasne vježbe provedene su u dvije grupe. Mladež DVD-a „Kras“ i „Halubjan“ vježbali su ispred našeg Vatrogasnog doma u Gornjim Srokima, dok je mladež iz DVD „Klana“ i „Škalnica“ vježbala u Klani.

Redovnu inspekciju u ožujku je izvršio inspektor za vatrogastvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje, nije naišao na nepravilnosti u radu Društva te nije imao primjedbi. Nakon obnove i nadogradnje Vatrogasnog doma završena je i izgradnja garaže pokraj Doma. Garaža služi za smještaj navalnog vozila i auto cisterne te skladištenje vatrogasne opreme. Pred završetkom su i radovi na izgradnji vatrogasnog tornja, čime će se dobiti kvalitetno vježbalište za spašavanje s visina. U sklopu tornja planira se i postavljanje stijene za vježbe penjanja. Mladež društva bogatija za 12 članova U organizaciji Savjeta vatrogasne mladeži Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, tijekom veljače i ožujka, održan je tečaj za pedesetak članova vatrogasne mladeži u dobi od 12 do 17 godina, iz dobrovoljnih vatrogasnih društava: „Halubjan“, „Klana“, „Kras-Šapjane“ i „Škalnica“. Teoretski dio predavanja održan je u Vatrogas-

Nakon obuke, mladež je pristupila ispitu koji je održan 26. ožujka 2008. godine u Vatrogasnom domu u Gornjim Srokima. Provjeravano je znanje iz predmeta gorenje i gašenje, vatrogasne preventive, vatrogasne sprave i opreme, vatrogasne taktike i vatrogasne vježbe. Tom je prilikom prvo vatrogasno zvanje steklo 12 članova mladeži našeg Društva. Svi polaznici i predavači, 28. ožujka 2008. godine bili su nagrađeni cjelodnevnim izletom u NP Plitvička jezera. Pred nama su intenzivne pripreme za Državno prvenstvo mladeži koje će se održati u Makarskoj od 16. do 18. svibnja 2008. godine te za Županijsko natjecanje krajem svibnja. Predsjednik Društva: Zlatko Žauhar

sport BOĆANJE: BK Marinići Održana izvanredna godišnja skupština

ERVIN TOMIĆ - NOVI PREDSJEDNIK KLUBA

N

a izvanrednoj skupštini kluba održanoj u veljači izabrano je novo rukovodstvo kluba. Funkcija predsjednika kluba u novom mandatnom razdoblju povjerena je dosadašnjem podpredsjedniku Ervinu Tomiću, dok je za dopredsjednika izabran Josip Bedenik, a Branko Vrljić za tajnika kluba. Na sjednici su izabrani i članovi upravnog te nadzornog odbora.

Prema riječima predsjednika Ervina Tomića uz stalnu borbu za što boljim plasmanom, pred upravom prvoligaškog kluba predstoji zadatak za poboljšanjem uvjeta rada svih ekipa. U klubu trenutno djeluju četiri sekcije kluba, koje se natječu u tri različite kategorije: prva muška ekipa, ženska, i dvije ekipe u općinskoj ligi, od kojih je jedna ekipa djece sa 15-ak djece registriranih za natjecanje u općinskoj ligi. Prvoligaška ekipa BK “Marinići” u pripremnom je razdoblju pojačala svoje redove s tri nova igrača, dresove BK Marinići ponijeli su: Elvis Biškulić, Igor Linić, Marko Beaković. U natjecateljskoj sezoni koja je upravo u tijeku, od mogućih osam bodova osvojili su četiri boda, od kojih s

24

Igrači i uprava BK Marinići

ponosom ističu pobjedu nad Zrinjevcem (14:8) i pobjedu nad Imotskim. I pred ostalim ekipama stoje zahtjevni zadaci. Najmlađa ekipa djece u općinskoj ligi, koju od nedavno trenira dosadašnji voditelj prve ekipe Vazmoslav Tibljaš – potpuno se posvetila treninzima u želji da se i njima za nekoliko godina pruži prilika zaigrati u prvoligaškom dresu. Kvalitetama i talentom već se potvrdilo nekoliko mladih igrača: Ivan Sušanj, Domagoj Štefan i Dean Martinez. Ozbiljno se trenira i ženska ekipa, kojoj predstoje iskušenja - s prvog mjesta na tablici “skinuti” ekipu Pašca?! Zaželimo im puno sportskog uspjeha!

D. B.

Glasnik Općine Viškovo br. 58


NK HALUBJAN DOMAĆIN 56. MEĐUNARODNOG OMLADINSKOG NOGOMETNOG TURNIRA

»KVARNERSKA RIVIJERA«

A. C. MILAN STIŽE NA VIŠKOVO Na 56. međunarodnom omladinskom nogometnom turniru »Kvarnerska rivijera« na Viškovu osim A. C. Milana nastupaju N.K. Interblock, N.K. Rijeka i domaćin N.K. Halubjan.

N

akon prošlogodišnje organizacije dviju utakmica četvrtfinala, svima je bilo jasno da će Viškovo sljedeće godine dobiti »Skupinu Viškovo« na 56. Kvarnerskoj rivijeri. Besprijekorna organizacija utakmica između Rijeke i Osijeka pa Maribora i Parme samo su potvrdila očekivanja. Ali da će na Viškovo i na igralište Brnasi doći slavni klub A. C. MILAN, malo tko je očekivao…. Associazione Calcio Milan, popularni Rossoneri bit će najpoznatiji i najpopularniji klub koji će sudjelovati na 56. Kvarnerskoj rivijeri, koja će se održati od 26. svibnja do 1. lipnja 2008. godine. Ždrijeb i sreća su htjeli da Viškovo bude domaćin klubu koji je 17 puta bio prvak Italije i 7 puta osvajao Ligu prvaka. Naravno da neće doći Kaka, Pirlo, Maldini, Gattuso, Seedorf, Šimić..., ali u klubu gdje je »gazda« Silvio Berlusconi, bez obzira na dobnu kategoriju, igraju samo najbolji. Alexandre Pato je rođen 2. 09. 1989. god. i još je junior, tko zna? Sprema se velika nogometna fešta na Brnasima. N. K. Interblock iz Ljubljane mlađi je klub od Halubjana (osnovan je 1975. god.), ali je već u I. Slovenskoj ligi, naime osvajanjem 1. mjesta u drugoj slovenskoj ligi u sezoni 2006/07. postaje slovenski prvoligaš, a vrijedno je spomenuti da ga vodi riječki stručnjak Dragan Skočić. Sigurno je i da će omladinci Interblocka dati doprinos dobrom nogometu na Kvarnerskoj rivijeri. H.N.K. Rijeka kao organizator turnira ima posebnu ulogu, treba napraviti dobar rezultat, a isto tako ostati u lijepom

sjećanju za sve sudionike 56. međunarodnog omladinskog turnira »Kvarnerska rivijera«. N.K. Halubjan, kao domaćin skupine prvi put sudjeluje na Kvarnerskoj rivijeri. Velika želja Uprave i svih članova kluba je da, prije svega, sve protekne u najboljem redu. Manji problem su manjak svlačionica, pa će se koristiti svlačionice školske sportske dvorane Osnovne škole »Sv. Matej«. Rezultat nije imperativ, ali domaći teren mora dati veliku prednost našoj ekipi i eto nas u četvrtfinalu... Kapetan juniora Mario Marčelja i njegovi suigrači imaju veliku »čast i slavu«, jer igrati na jednom od najvećih omladinskih turnira na svijetu nije mala stvar. Prilika kakva se ne pruža svaki dan. Da li u ovoj »nogometnoj priči« treba spominjati motivaciju? Tko zna, možda netko od naših promjeni boju dresa,… daj Bože. Treba spomenuti da je glavni pokrovitelj turnira predsjednik Republike Hrvatske, a isto tako treba istaknuti veliku pomoć i naše Općine, jer bez njih bi svakako bilo teže organizirati »skupinu Viškovo« 56. međunarodnog omladinskog nogometnog turnira »Kvarnerska rivijera«. za Udrugu N.K. Halubjan: Branko Milković, dipl. ing.

BOĆANJE: BK Marčelji Održana izvanredna godišnja skupština

BORIS RADOVIĆ – NOVI PREDSJEDNIK

D

ana 18. ožujka na izvanrednoj skupštini kluba, zbog podnošenja ostavke dosadašnjeg predsjednika Slavka Cvjetkovića, izabrano je novo rukovodstvo kluba. Funkcija predsjednika kluba u novom mandatnom razdoblju povjerena je Borisu Radoviću, za podpredsjednika izabran je Miljenko Vlah, dok će funkciju tajnika obnašati Dušan Štefan, prof.. Izmjenom točke Statuta kluba promijenjen je i broj članova uprave, i to sa dosadašnjih 9 na 11 članova. Na istoj sjednici izabran Boris Radović je upravni odbor u sljedećem sastavu: Josip Crnić, prof., Dušan Štefan, prof. Guido Mušković, Tomislav Orlić, Stevo Predović, Jadranko Lučić, Damir Grohovac, Igor Mladenić, Zvonko Hlaj. Brojni su planovi, ali i zadaci koji se nalaze pred upra-

Glasnik Općine Viškovo br. 58

vom kluba – od nepresušne teme – poboljšanja uvjeta rada ekipa unaprijeđivanja poslovanja tajništva do planova za obilježavanje 25. obljetnice kluba. Planova ima na pretek, a nadmetanje u II. hrvatskoj ligi zahtijeva uigranost i spremnost svih članova ekipe. Početak natjecateljske sezone, koja upravo počinje pravo je vrijeme za ozbiljan rad, ukoliko se želi ostati pri vrhu tablice.

25


BK HALUBJAN

U NOVIM PROSTORIJAMA • Na tradicionalnom boćarskom turniru BK Halubjana u povodu Dana Općine sudjelovat će 12 ekipa

R

edovnu godišnju Skupštinu 6. 03. 2008. godine Boćarski klub Halubjan održao je u novootvorenim prostorijama na parkiralištu „Milihovo”. Nakon otvorenja dvostaznog boćališta za dan Općine Viškovo 2007. godine, ovim se zaokružio kompleks boćališta BK Halubjana s novim i kvalitetnijim prostorima. U sklopu samog objekta nalaze se svlačionica sa tušem, prostorija za rad i sastanke, priručno skladište i bife za članove kluba. sa promjenom gotovo pola ekipe. Veseli nas da smo dobili dva mlada i perspektivna igrača, kojima će ovo biti prva godina natjecateljskog staža. Ambicije su nam skromnije nego prošle godine kada smo za samo dva boda izgubili prvo mjesto.

Novim prostorijama klub će uvelike moći kvalitetnije raditi i trenirati, a i privući i mnogo više članova, što se već i pokazalo u ovom kratkom razdoblju korištenja novih prostorija.

Korištenjem novih prostorija i jogi, nadamo se da će porasti i masovnost članstva a iz njega će se izroditi i kvaliteta.

Što se tiče natjecateljskog dijela, novu sezonu započinjemo

POVIJEST ŠAHA (3)

Za BK Halubjan Tomislav Širola

• • • • •

2 2 2 1 1

skakača lovca topa dama kralj

Često se kaže »pješaci i figure«, pri čemu se dakle pojam »figura« koristi u užem smislu. »Teške figura« su dama i top a »lake figure« su lovac i skakač.

PRAVILA ŠAHA

R

ezultat šahovPiše: ske igre ovisi Marijan Mažuran prvenstveno o vještini igrača, a ne o sreći. Šah spada među tzv. igre s potpunom informacijom: oba igrača imaju potpun pregled nad pozicijom i nema skrivenih čimbenika koje treba procjenjivati (kao npr. u kartaškim igrama). Igrači vuku naizmjenično po jedan potez. Cilj igre je matirati protivnika. Pravila suvremenog šaha bitno se razlikuju od pravila arapskog šatrandža. Tabla i figure su jednaki, ali pravila o kretanju figura su drugačija. Figure i potezi Na početku igre obje strane (bijeli i crni) imaju po 16 figura. Od toga: • 8 pješaka

26

Partija počinje potezom bijelog. Oba igrača naizmjenično igraju po jedan potez. Početnici ponekad igraju na početku po dva poteza odjednom, što je pogrešno. Figure i njihovo kretanje Kralj se može pokretati svim smjerovima za jedno polje. Nikada ne smije doći na mjesto koje napada bilo koja suparnička figura. Dama (naziva se i “kraljica”) je najjača figura, kreće se neograničeno u svim smjerovima: okomito, vodoravno i dijagonalno. Ne može preskakati figure. Top (naziva se i “kula”) kreće se neograničeno okomito i vodoravno (po linijama i redovima). Ne može preskakati ostale figure. Lovac (ranije se kod nas često koristio njemački naziv “laufer”) kreće se neograničeno po dijagonalama. Ne može preskakati druge figure. Zbog takvog kretanja kreće se uvijek po poljima iste boje, pa govorimo o “bijelopoljcu” i “crnopoljcu”. Skakač (naziva se i “konj”) je jedina figura koja može preskočiti drugu fi-

guru, svoju ili protivničku. Kreće se u obliku slova L: dva polja ravno, zatim jedno polje lijevo ili desno, na bilo koju stranu. Dakle, ako stoji u centru table ima osam raspoloživih polja. Pješak se kreće isključivo prema naprijed. Iz početne pozicije, na drugom redu, može ići naprijed za jedno ili za dva polja, a nakon toga samo za po jedno polje. Uzimati pak može samo ukoso na prvo polje prema naprijed. Dakle npr. bijeli pješak s polja d4 može uzeti protivničku figuru na c5 ili na e5. Promocija: kada pješak dođe na posljednje polje (bijeli pješak na osmi red, odnosno crni pješak na prvi red) pretvara se u jednu od figura, po izboru igrača: damu, topa, lovca ili skakača. U slijedećem potezu, ta figura može igrati kao i svaka druga. (Početnici ponekad misle da se može promovirati samo u damu. To je gotovo uvijek slučaj, ali postoje i pozicije gdje je drugačija promocija bolja.) Također igrač može imati (rijetko, ali je moguće) više dama. Svaki pješak koji stigne do kraja table može postati bilo kojom figurom (osim naravno ne i kraljem). Uzimanje en passant (međunarodno se koristi francuski izraz, koji znači “u prolazu”) je poseban oblik kojim pješak može uzeti protivničkog pješaka. Rohada je poseban potez, koji se obavlja kraljem i topom. To je jedini potez u šahu u kojem sudjeluju istovremeno dvije figure.

Glasnik Općine Viškovo br. 58


ŽIVOT U TREĆOJ ŽIVOTNOJ DOBI

I AKTIVNOSTI NOVE ULOGE

U

životu postoje faze kroz koje većina ljudi prođe, kad smo mali krenemo u vrtić, dobijemo brata ili sestru. Školovanje je važan dio našeg života, zaposlimo se, zaljubimo, oženimo, dobijemo djecu, unuke i idemo u mirovinu, dakle ostarimo. Tijekom života doživimo niz stresnih događaja, koji nas više ili manje pogode. Selidba djece, rastava, ostati bez bračnog druga, umirovljenje, stresni su događaji koji utječu na naše fizičko i psihičko zdravlje. Efekt ovih događaja na pojedinca ovisi o osobnim resursima, socijalnoj situaciji, mogućnosti suočavanja sa stresom... Među kritičnim trenucima koji starija osoba proživi je naravno odlazak u mirovinu. Na kvalitetu života u mirovini utječe mnogo čimbenika kao tip poslova koje je osoba obavljala u životu, stupanj profesionalnog zadovoljstva, ekonomski status, zdravstveno stanje, stanje u obitelji... svaka osoba je pojedinac za sebe i svatko reagira na umirovljenje na svoj način. Mirovina ne znači samo prestanak radnog vijeka, posla koji je osoba obavljala godinama, nego znači dobivanje nove uloge s novim očekivanjima, prilagodba svakodnevnog života koji je do sada bio uvelike ispunjen poslom. Mirovina je također i promjena u obiteljskim i socijalnim odnosima, donosi također i smanjeni životni standard i prebacivanje pažnje sa poslovnog svijeta na slobodno vrijeme. Općenito, u prvim mjesecima, umirovljenik ima osjećaj tjelesne i psihičke dobrobiti jer se osjeća oslobođeno od pritisaka, rokova i stresa na poslu. Ipak, ako osoba ne nađe alternativne uloge kojima bi ispunio one stare, dogodi se cijeli niz problema kada shvati da osim što je izgubio ulogu radnika koji je nešto pridonosio i uloge koje je imao u obitelji se također mijenjaju. Može se dogoditi da slobodno vrijeme u kojem penzioner može uživati, postane prazno vrijeme koje nema smisla. Baš zbog toga veliku važnost i ulogu ima zajednica koja organizira različite kulturne i rekreativne usluge za umirovljenike. Takve aktivnosti pomažu zadovoljenjem potreba starijih osoba, te stvaranjem okruženja za razvijanjem potencijala, kojim se zbog raznih obaveza i odgovornosti nisu mogli prije baviti. Prilagodba na starost i mirovinu znači prihvaćanje promjena. Prihvaćanje može biti pozitivno (prilagođavanje svojeg ponašanja svojim mogućnostima i interesima, svjesni da je sve to dio normalnog procesa starenja) ili negativno (prepuštanje izgubljenim mogućnostima, smanjenje osobnih aktivnosti fizičkih ili kognitivnih). Prema individualnom stupnju prilagodbe ovisiti će se i stil i kvaliteta života umirovljenika. Stupanj zadovoljstva u starosti uvelike utječe na sam

proces starenja. Osim važnosti zdravstvenog stanja osobe pridaje se i važnost psihološkoj dobrobiti osobe. Psihološka dobrobit je subjektivna i procjena je različitih aspekata u životu. Postoje mnoge teorije koje objašnjavaju kako psihološka dobrobit utječe na čovjeka i što je uopće, ali važno je da je to produkt vanjskih (zdravlje, profesionalni status, odonosi u obitelji) i unutarnjih (ličnost, samopoštovanje) faktora osobe. Starenje je normalan životni proces na kojeg utječu mnogobrojni čimbenici. Često gledamo na starost kao na kraj života, svoje smo proživjeli i nismo više produktivni i samo smetamo. Starost je dio života, jedna etapa u kojoj također treba uživati. Prema teoriji aktivnosti, starije osobe imaju iste karakteristike kao osobe srednje životne dobi, osim onih bioloških, sa sličnim psihološkim i socijalnim potrebama. Osoba živi svoj život slično kao u srednjoj životnoj dobi, ali ima nove uloge i aktivnosti. Prema ovoj teoriji stariti s uspjehom bi značilo ostati aktivni i u starijoj dobi. Aktivnost pomaže osobi vježbanje individualnih mogućnosti i povećanje samopoštovanja. Aktivna osoba će se osjećati efikasno i socijalno važna, smanjit će se osjećaj beskorisnosti, manjak nade i depresije. Tip aktivnosti je različit od osobe do osobe, može biti mentalna ili fizička, grupna ili individualna, slična aktivnostima koje je osoba prije provodila ili drukčija, sve ovisi o mogućnostima i uvjetima. Naravno, ovisi također i o ličnosti osobe, netko će se radije povući, a netko radije ostati aktivan, kao i o stilu života i okolnostima koje je osoba imala i prije. Život u starijoj životnoj dobi može biti vrlo kvalitetan, na nama je da odaberemo kako ćemo ga proživjeti a na zajednici da nam pomogne sa različitim sadržajima i aktivnostima koje će nam uljepšati starost. Savjetovalište „Malo Sunce“ Zorica Janković, prof. rehabilitator Daina Udovicich mag. psihologije Zajednička druženja i zabave - Članovi Udruge umirovljenika na prošlogodišnjem izletu na Visu

Glasnik Općine Viškovo br. 58

27


IZ NAŠEGA KRAJA: SPAŠAVANJE AMERIČKIH ZRAKOPLOVACA U ŠUMI LUŽINA 1944. ....... (2)

Piše: Zlatko Krašković

PA D

P

ilot Richard Munsen poletio je sa svojom posadom 7. prosinca 1943. bombarderom B-17 42-31472 iz zrakoplovne baze »Morrison Field« u West Palm Beachu na Floridi prema Italiji kao krajnjem odredištu. Prvo slijetanje bilo je u New Yorku radi dopune goriva, a zatim na Azorima. U Casablancu su sletjeli 18. prosinca gdje su ostali 32 dana kako bi zrakoplov bio tehnički potpuno osposobljen za predstojeća borbena djelovanja. U talijansku bazu Amendola blizu Foggie sletjeli su 22. siječnja 1944. u kojoj je bila smještena 15. američka zračna armija. Tu su ušli u sastav 414. skvadrona 97. bombarderske grupe kojom je zapovijedao pukovnik Jacob E. Smart. Već 22. veljače sudjelovali su u napadu na tvornicu zrakoplova »Messerschmitt« u Regensburgu, a 24. veljače na tvornicu »Steyr Daimler« gdje ih je dočekala jaka protuzračna odbrana i njemački lovci. U tim akcijama Amerikanci su pretrpjeli velike gubitke. U 56 dana boravka u zrakoplovnoj bazi Amendola Munsen i njegova posada sudjelovali su u 22 akcije. Ne treba posebno spominjati koliko je to bilo naporno i stresno za posadu. U subotu 18. ožujka 1944. otpočelo se s pripremama za napad na aerodrom u Udinama na sjeveru Italije gdje je »Luftwaffe« držala znatne snage koje su djelovale na južnome talijanskom ratištu. U akciji je sudjelovalo ukupno 350 bombardera B-17 i »Liberator«. Poručnik Munsen u skupini od 25 bombardera bio je smješten na kraju formacije. Bila mu je to 23. borbena misija. Posada je brojila deset članova: pilot poručnik Richard Munsen /22 godine/, kopilot potporučnik Irvin Williamson /25 god./, navigator potporučnik William Seward, radiooperater vodnik Paul Marion /20 god./, mehaničar vodnik Harley Spoon /26 god./, desni mitraljezac vodnik Robert Brown /20 god./, lijevi mitraljezac vodnik Cecil Sullivan /33 god./, mitraljezac u repu bombardera vodnik Vern Curry /22 god./, mitraljezac u kupoli na dnu trupa vodnik Cletus Reiss /20 god./ i vodnik Thomas Howard zadužen za izbacivanje bombi. Bombarder je u 7.00 sati zauzeo položaj za uzlijetanje. Pilot je još jednom interfonom provjerio spremnost posade na njihovim borbenim mjestima i četiri snažna motora pokrenula su »leteću tvrđavu« B-17 42-31 472. Laganim spiralnim uspinjanjem u 7.30 sati dosegli su predviđenu visinu

BOMBARDERA B-17 za sastanak s grupom. Posada je svoj položaj u formaciji smatrala opasnim, što će se kasnije i potvrditi. Kada su se popeli na 8.000 stopa (2400 m) naređeno je da stave maske za kisik. Formacija se uspinjala i konačno dosegla 21500 stopa (6450 m). Na toj visini temperatura zraka bila je 20°C ispod ništice i samo zahvaljujući toploj odjeći moglo se izdržati takvu hladnoću.

Pilot bombardera

Iznad Jadranskog mora Richard Munsen Predviđeni let do Udina trebao je trajati 3 sata, a letjeli su uglavnom iznad Jadranskog mora. Tijekom leta mitraljesci su jednom otvorili vatru i tako provjerili ispravnost oružja. Pilot Munsen i kopilot Williamson povremeno su provjeravali pritisak ulja i temperaturu motora te ujednačavali rad motora. Grupa je letjela do južnih dijelova austrijskih Alpa, a zatim okrenula za 180° i sa sjevera krenula u napad prema Udinama. Kada su bili na 30 minuta od cilja jedan od mitraljezaca dojavio je o pojavi grupe lovaca u daljini. Najbolji njemački lovci »Fucke Wolf190« koje je trebalo uništiti na pisti sada su bili u zraku i predstavljali veliku opasnost. Wern Curry mitraljezac u repu bombardera dojavljuje pilotu Munsenu o približavanju 9 njemačkih lovaca s lijeve strane koji su već otvorili vatru, ali Amerikanci nisu uzvratili jer im još nisu bili u dosegu oružja. Njemački meci pogađali su »leteću tvrđavu« i rasprskavali se u tisuće krhotina. Tada se preko interfona začuo glas pilota Munsena: »pilot posadi: Skinite te Jerries (pogrdni naziv za Nijemce) prije nego što oni skinu nas!« Narančasti tragovi neprijateljskih projektila parali su nebom i nanosili oštećenja bombarderima u formaciji. Curry je ponovno kriknuo: srušio sam jednog! Pilot mu nije uspio niti čestitati, a Curry već dojavljuje da je susjedni bombarder B-17 42-31 644 sa brojem 10 pogođen i da ponire u spirali kao velika plamena kugla. Nažalost samo petorica posade uspjeli su iskočiti iz gorućeg zrakoplova. Nedugo zatim više neprijateljskih lovaca ušlo je u razbijenu formaciju i počelo napadati američke zrakoplove. Sada je Munsen sa svojim zrakoplovom bio zadnji u formaciji i tako postao lak plijen neprijatelju. Više nije bilo vremena za strah. Sva pažnja pilota bila je usmjerena na zadržavanju zrakoplova u ravnini i nastojanju rušenja što većeg broja neprijateljskih lovaca. Ostati u formaciji bio je najvažniji zadatak jer je to jamčilo kakvu takvu sigurnost. Bombarderi B-17 zbog svoje težine imali su vrlo male manevarske sposobnosti koje nisu dopuštale nagle promjene mjesta ili uzmicanja. Isprva Amerikanci nisu svoje eskadrile zaštićivali pratnjom lovaca već se obrana oslanjala isključivo na jako vlastito naoružanje koje su bombarderi posjedovali. Kasnije je zbog velikih gubitaka odlučeno da ovakve akcije trebaju štititi američki lovci presretači P-51, poznatiji pod imenom »Mustang« kojima su ugrađivani dodatni spremnici za gorivo te su mogli pratiti bombardere duboko u njemački teritorij. Tek tada su se gubitci znatno smanjili.

Karta Europe otisnuta na svili, dar američkih zrakoplovaca čuva se u Muzeju grada Kastva.

28

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Posljednji trenuci leta1 Evo kako pilot Munsen opisuje posljednje trenutke leta: »Mitraljezac Curry ponovno javlja da su se njemački lovci vratili i da lete iznad i ispod nas kao i sa desne strane. Neprijateljski lovci okomili su se kao čopor vukova. Neočekivana kiša metaka sručila se na naše lijevo krilo između dva motora. Zrakoplov je počeo podrhtavati. Mitraljezac Reiss koji se nalazio u kupoli na dnu trupa javio je o velikoj rupi na krilu iz koje je počelo istjecati gorivo. Nedugo zatim popeo se vidno uspaničen do bočnog mitraljesca u trupu vičući: Mi smo izgubljeni zrakoplov će eksplodirati. Dim je ispunio kokpit (prostor za pilota i kopilota). Pokušao sam obuzdati nekontrolirani rad motora ali su komande već bile otkazale. Povećani broj okretaja propelera prijetio je otkidanju oštećenog krila od trupa zrakoplova. Preostalim komandama nastojao sam podivljali zrakoplov zadržati u normalnoj putanji, ali je to bilo sve teže ostvariti. Obavijestio sam posadu da se pripremi za iskakanje. U tom trenutku naš mitraljezac pogađa neprijateljskog lovca koji se u spiralnom letu srušio. Nekoliko trenutaka kasnije pogođeni smo i u desno krilo koje se odmah zapalilo. Pri tom me je jedna krhotina ranila u desno rame. Zrakoplov se nagnuo na desnu stranu. Vatra se pojavila u kokpitu na kontrolnoj ploči i zahvatila sve instrumente. Više nisam mogao održati položaj u formaciji. Plameni jezici zahvatili su spremnike s gorivom. Jedino što sam mogao učiniti bilo je da sam uključio automatski pilot i preko interfona javio: Pilot posadi iskačite van, iskačite van! Čuvši zapovijed prvi je iskočio radiooperater Paul Marion. Brzo sam prošao kroz sve prostore i ustanovio da su svi napustili zrakoplov. U taj tren lijevo krilo je otpalo, a vatra se proširila na cijelu unutrašnjost zrakoplova. Zažmirio sam i skočio kroz otvor za ispuštanje bombi. Bilo je to u 10.05 sati. Kada mi se padobran otvorio osvrnuo sam se oko sebe i ugledao našu »leteću tvrđavu« koja sva u plamenu ponire u spiralnoj putanji. Prva misao bila mi je da sam spašen. Ali snovi su se ubrzo rasplinuli kad je neprijateljski lovac počeo kružiti oko mene. Strujanje zraka što ga je proizvodio njegov propeler snažno me je bacalo. Na sreću nije otvarao vatru. Vjerujem da je samo dojavljivao naš položaj. Plavi Jadran zrcalio se, a na obali grad okružen krševitim planinama. (Bila je to Rijeka. Prema američkim podatcima tog dana srušila su se dva bombardera B-17 za koje je mjesto pada navedena Rijeka. Na istočnim obroncima planine Obruč u zaleđu Rijeke pronađeni su dijelovi zrakoplova koji nedvojbeno ukazuju da potječu od ,,leteće tvrđave,, pilota Munsena. Drugi zrakoplov B-17 42-31644 kojim je upravljao pilot Edward Adams vjerojatno je pao dublje na području Gorskog Kotara. op. a.). Šumovito tlo podamnom brzo se približavalo. Upravljajući padobranom uspio sam zaobići šumu i spustiti se na krševiti teren. Kad sam otvorio oči ugledao sam pet ili šest naoružanih civila koji su me okružili. Na tečajevima su nas podučavali da partizani nisu uniformirani, a prepoznati ćemo ih po crvenim zvijezdama na kapama te da njihova naređenja bezpogovorno izvršavamo. Jedan od njih upitao me: Nijemac? Bio sam smeten. Nešto sam promrmljao na Engleskom. Pomogli su mi skinuti padobran kojeg su predali jednoj ženi. Ustao sam i osjetio jaku bol u desnom koljenu ali sam ipak mogao hodati. Jedan od Partizana dao mi je znak da ga slijedim. Nakon kraćeg hoda ušli smo u baraku u kojoj mi se postariji čovjek obratio na lošem engleskom. Zahvaljujući njemu zaključili su da sam saveznički pilot, a ne njemački špijun. Kasnije mi je pričao o svom boravku u Americi gdje je radio 4 godine kao rudar u Pennsylvaniji. Partizan koji me je dalje vodio bio je snažan i omanjeg rasta tipičnog slavenskog izgleda ne stariji od 30 godina. Pokretom mi je dao znak da krenemo. Prema

Glasnik Općine Viškovo br. 58

Kuća u Kosima, Hrvatska. Umjetni zid odvajao je u podrumu iza kamenih temelja, prostor u kojem su zrakoplovci bili sakriveni. Rupe ispod stropa služile su za dovod zraka. Vodu i hranu su im donosili. /1944./

pravilima ministarstva rata o nošenju oružja u posebnim uvjetima, predao sam svom pratiocu osobno naoružanje. (gđa Ruža Jardas Matijaševa iz Marčelji sjeća se tih vremena: ,,Jednog dana došla je obavijest da se u šumi Lužina nalaze američki zrakoplovci i da im treba donijeti hranu. Mi smo se trudili da to bude bolji mesni ručak iako je vladala oskudica hrane. Dobila sam zadatak da odnesem košić sa hranom koji je bio dosta težak u Lužinu gdje su bili smješteni zrakoplovci. Bila je to baraka na lokaciji zvanoj »Tuljan« koja je služila partizanima kao prihvatilište za prebacivanje ljudstva i materijala iz Istre prema unutrašnjosti Hrvatske. Kada sam ušla unutra ugledala sam nekoliko lijepih i uglađenih mladića u zrakoplovnim uniformama. Ugledavši me svi su ustali sa klupa koje su bile postavljene uokolo. Učinilo mi se da me promatraju sa nepovjerenjem kao da nisu vjerovali da su okruženi prijateljski raspoloženim ljudima. Raspodijelila sam hranu. Nažalost nismo mogli komunicirati, ali se na njihovim licima vidjelo da su nam zahvalni. Na kraju sam dobila komad padobranske svile. U ono ratno doba bio je to vrlo dragocjen i kvalitetan materijal za izradu ženskih bluza. Također su mi na odlasku poklonili komadić čokolade. I njezin brat gosp. Ive Jardas Matijašev sjeća se zrakoplovaca koji su boravili u njihovoj kući kroz koju je inače tijekom rata prošao veliki broj ilegalaca i partizana. Zrakoplovci su se kratko zadržali tek toliko da se nahrane, a na odlasku su mu poklonili kartu Europe otisnutoj na svili i zrakoplovne rukavice. Posebnost rukavica prisjeća se gosp. Jardas bila je u tome što su na sebi posjedovale male utičnice za priključak električnih kabela budući da su imale grijače u »prstima«. Dolaskom Nijemaca u Marčelji, kuća je spaljena pa su nažalost te vrijedne uspomene nestale. U suton po neravnom i kamenitom putu stigli smo do sela Saršoni. Ušavši u malu kuću iznenadio sam se kad sam tamo zatekao člana moje posade. Bio je to: Bob Brown. Potom su nas odveli u drugu manju kuću gdje su bila još dva člana posade: Cletus Reiss i Thomas Howard koji je imao slomljeni gležanj, a ležao je u kolima ispred kuće. Trpio je jake bolove pa sam mu dao morfij (Svaki zrakoplovac posjedovao je set za preživljavanje koji je sadržavao: sulfatni prah, morfij, kompas, zemljopisnu mapu, čokoladu, cigarete, 50 dolara!? i pištolj. Standardno osobno naoružanje u američkoj vojsci od 1911. do 1985. godine bio je automatski pištolj M 1911 A 1 cal. .45. Howard je kasnije prebačen na oslobođeni teritorij u partizansku bolnicu. U Muzeju grada Kastva čuva se zemljopisna karta Europe otisnuta na svili koju je američki zrakoplovac u znak zahvalnosti poklonio legendarnom partizanskom liječniku dr. Kajetanu Blečiću. op. a.). Kada se smračilo dva partizana dali su nam znak da krenemo dalje. Nastavak u sljedećem broju... 1

Prema djelu: Richard&Katherine Munsen, Bail out over the Balkans, Singler Printing&Publishing Inc., Ames Iowa, 1994.

29


VA ZEMJE O MLADEN LETE

P

rej stotinjak let bilo je drugačije; vreme, delo i judi?! Zime su bile »jače«, dulje i s fanj snega. Sad ne znaš kad je zima a kad leto?! Va drugen mesece san leh toliko-da »držala« oganj, samo da malo »prekinen« friškinu, a o Vazme je padal sneg ‒ pravo božićno vreme. No, da se vrnen na nekadajno mlado Piše: leto. Kad bi tići promenili kanat, bil je to Vidojka Lučić znak da zima popušća. Ako bi pak proletela Francikina ka žuta vešća, to je za sen-sega bil znak da je zima na kraje, a delo va zemje pred vrati. Muški bi pregjedevali orude: rogi, saponi, grabje, vili… i se ča je rabilo za delo na i va zemje. Držala su morala bit trdo nabijena, da oruje, kad se šnjin zamahne, ne odleti kemu va glavu. Mladoletno delo bi otprle ženske. Trebalo je pograbit ravni, zapalit suhu travu, očistit lehi i nanest gnoj da se bude pripravno za kop. Poskuble bi se broskvi, ka repa ča je ostala od pozima, pobralo veći kamičići, pograbilo veje i važgalo na lehe. Ako su na lehe bili trsi, najprvo bi se njih uredilo, da se potle po skopanen ne masti. Stare rozgi se je porezalo, a mlade skratilo, nabilo kolci, prignulo glave trsa i povezalo žukvun. Kop je bila teško i blatno delo, utinut ako je zemja bila mokra. Obuklo se ča staro, pokrpano, a šezdeseteh let već je bilo iznošeneh trliži. Na kopice bi se obuli stari visoki postoli al’ cokuli. Kopice su bile kraće kalceti pletene od ovčije vuni. Preko njih su se do kolena stavili zavojci. Bile su to dve malo veće krpi od debjega platna ko ni rabilo za niš drugo. Te krpi se omotalo okol nog (do kolena) i zavezalo špagon al žukvun. Tako opravjen muški je bil parićan za kop. Mesto rukavic, ruki se namazalo z lojen kako bi lagje puzale po manige a i žuji su se manje delali. Nekad se delalo čuda zemji, familije su bile velike z više muškeh glav va kuće, pa je delo šlo brzo napred. Kade ni bilo tako, moralo se zet težaka. Kopat bi se šlo oko osan ur a kad ni bilo mraza i malo raneje. Popilo bi se lončić belega kafa od divki i cikorije s komadon kruha. Neki bi pak »obrnul« žmujić rakije i to je bilo se do rušnji. Sobun bi se zela barilca bevandi. Čisto vino se ni pilo. Kopalo se je po celi dan. Kad bi se sunce »zdignulo« i priteplilo, čisto vino bi brzo »ošešjalo« čoveka. Okol desete ure prišla bi rušnja. Prnesla bi je žena al divojka va košarice pokrivenoj s belen tavijolon. Tavijol bi se rastegnul na uvrate, na njega stavil kruh. Za rušnju je najveć puti bila kaša z cukaron i črnen vinon, nekad pofrigani režnji panceti al’ špeha pomešani z diven radićen i na kockice zrezanen lešo konpiron. Dokle bi muški pojili i uz španjulet malo počinuli, ženska bi pograbjala uvrati, pobrala broskvi i nakopala skopani del lehi. Ni se smelo pustit da se zemja osuši, aš bi onda grudi zemji bilo teško rastuć. Po obavjenen dele šle bi doma kuhat obed ki je trebal bit gotov do ure zapolne. Uz saku hranu je bila palenta. Kruha se malo jilo. Hrana je bila: kapuz-repa, kapuz-repa, za promenu merlin. Od tad je pasalo pedeset i više let. Ta težačka, skoro pozabjena hrana, danas je »specijalitet« va finejeh restoraneh! Da to vide naši stari!!! Kad su lehi bile kraj kuće, kopači bi prišli na obed va kuću, a kad se kopalo daje od kuće va kakoven dolce zad Pogjedom, i se do pod Židovje, onda se obed nesal kopačon. Prej večeri oko četiri ure zapolne, težakon se dala južina (marenda). Va Kastavšćine se po kopačeh merilo grunat. Reklo se »Imaš

30

grunat od 10 kopači, a to znači da 10 judi more va jedan dan skopat lehi, al dolac. Dobar kopač je bil štiman čovek, pa ga se rado zelo za težaka. Čula san da je moj nono Jože Cenetin (1868.-1927.) bil veli delavac i žilav čovek. Kad bi kopalo više kopači, znal je zet barilcu i reć: »Ala da vidimo ki će prvi do nje!« Već napred je znal da će to biti on. Kad bi arival do barilci, ni stal i počinul, ni počekal drugeh, leh bi ju opet hitil daje i tako se do kraja lehi, al’ dolca. Ta dan bi na večere bil sam, aš su si drugi bili trudni i zmučeni, da ih ni bilo voja ni jist. Koliko god da je bil žilav, to velo matačenje ga je šundralo toliko da je umrl va pedeset i deveten lete. Dokle su muški kopali, ženske su parićevale konpir za sadit. Sadilo se manji konpir, al pak se veći razrezal na par kusi. Saki ta kus je moral imet jeno do dva »oka«. Posebno je trebalo pazit, ako je konpir imel veće klice, da ih se ne pomuli, aš bi onda kompir počrnel i niš od njega. Kako se do pred drugi rat živelo manje-više od grunta i ruž, trebalo je te ruže dobro nastat i obnavjat. Nisu se kupovali vapci kod danas, već je to se doma delano. Na pozime, kad bi se pobralo grozje, na najbojeh ružah bi se odrezal komad cepa z jaken i zdraven pupkon i precepilo na divjaku. Va konobe se parićal kason z pilotinun i tako parićani cepi su se koso položili va nju. Kason bi se obložil s kravjen gnojon, kako bi cepon bilo ča tepleje. Do mladega leta bi storili koreni i vapci bi bili pripravni za posadit. Lehu ka je bila odrejena za sadnju trebalo je prekopat i dobro nagnojit. Prekapalo se, od prilike, na dubinu od pol metra i širinu koliko je mogal čovek va rove normalno delat. Rovi su bili dugi od kraja do kraja lehi a razmak mej zakopi je bil oko metar i dvajset. Strani rova su se potkopale da bi se vapci boje zakorenili. Zemja je na nekeh mesteh bila toliko trda da sej moralo poseć i z krampon. Va rove bi se zemja zmešala z gnojen i na sakeh sedandesetak centimetar posadil bi se vabac. Rov bi se zagrnul i zemja poravnala. Kada je to delal moj ćaća za pit ne bi zel bevandu već »purišu«. To je bil ruski čaj s cukaron i belen vinon. Mi deca smo to jako voleli. Čuda puti san ja nesla rušnju, a to je najveć puti bila kaša z črnen vinon. Kako ćaća ni bil od velega jila, pogotovo ako je bil fanj trudan, pustil bi malo kaši na dne padeli, aš je znal da ja to jako volim. Saki dan je manje obdelaneh leh, još manje dolčić. Niki više ne kopa z rogi. Ne čuje se više ono ha…, ha… kad se zamahne ikad se rogi zabiju va trdu zemju. Sad se sako toliko čuje drrrn…, drrrn…. To saki svojen ručnen motorićen kopa na kakovoj mićoj lešice. Još malo, kad više ne bude starejeh, neće bit čut ni motorić. Prej sto i više let, živelo se manje-više od onega ča je na grunte zgojeno. Selo se i sadilo se ča je rabilo juden i blagu: šegala, ječmik, hrmenta, kompir, kapuz, repa, žuti merlin, fažol, broskvi, peša za blago… Danas se do solda pride na drugi način. Da se ne pozabe ta dela i užanci, već se par let petnajstega aprila za Dan općine Viškovo organizira takmičenje va kope i sadnji kompira. Prijavite se si ste dobro prišli!

Glasnik Općine Viškovo br. 58


leda, al neč slično doživet čvrsto Piše: stišnjeni na klupe ka se pomiče va Marina Frlan - Jugo seh smjereh i pomoću posebneh oćali dela dojam da je ono na ekrane stvarnost. Gužva je i na ulaze va svet gusari i za rudnik na divljen zapade, te za džunglu. Razgledavanje se odvija va vlakićeh ki gredu po šinah pod vodun, al po suhen. Nutre je se savršeno sinkronizirano: muzika, svetlo, brzina kretanja vlakića, čudovišta ka skaču z vodi, napadaju na vas, al delaju neč drugo od čega srce staje. Se je storeno ko da je pravo, pa čovek ima dojam da je stvarno prišal va džunglu i videl Tarzana, al da je prenesen va neku scenu z filma Pirati s Kariba. Sagdere su judi ki pomažu na ulaze i izlaze: z jedne strani vlakića se gre nutra, a z druge vanka. Izmjena se odvija jako brzo i bez zastoja, al sejedin se čeka 15-20 minuti va rede (ako ni vela gužva). Na saken izlaze je suvenirnica i foto-radnja. Slikaju vas va najstrašnejen čase, a sliku morete dobit za nekuliko euri.

putopis

GARDALAND N

e vole si judi putovat, ma se sa deca vole igrat, zabavjat, maštat. Kako se va saken od nas, va neken kantuniće, skriva bar malo od otroka ki smo nekad bili, jedanput ćemo se dat nagovorit poć va nan dostupnu Zemlju Čudesa – Gardaland, svet mašti storen blizu jezera Garda, otkud mu ime. Većina atrakcij je storena na vode, pa se tamo gre kad je teplo. Va zimsken dele leta otprt je za Noć vještic i okol Božića, al za pravo uživat, najboje je poć na proleće, al leto. Naše agencije često organiziraju put z kurijerun, ma boje je poć auton, posebe ako ste četiri va familije al kumpanije. Tad će se put auton višestruko splatit. Kurijera obično kreće na šest jutro. Na put otpade okol pet ur (ovisno o stanje na granice), tako da se va Gardaland ariva blizu polna. Neke agencije kreću nazad već na šest zapolne, a po lete, kad je park otprt od pol noći, povratak je kasno večer. Z kurijerun je taj put, posebe za jedan dan, fanj naporan. Z auton krenete kad vas je voja i već na 9 morete bit nutre, pa po hlade pasat najatraktivneja područja i bit va prednoste 2 – 3 ure pred onemi ki prihajaju va grupah. Parkiralište je jako, jako veliko, a otpira se na 8 i 15. Već prej osme se počne delat kolona pred ulazon. Auti štivaju po rede – ki prvi pride, bliže je ulazu. Već tu su suvenirnice, al je ih na saken korake i nutre. Karti se prodavaju na velen trge na sred kega je fontana z pupoloton ki je zaštitni znak parka. Na 8 i pol počne delat dvajsetak kas i na seh je za čas red. Karta se more kupit za dan al dva i vredi za većinu atrakcij va parke, al ne za se. Kad kupite kartu, čekate pred velun portun, ka se otpira na 9 i peja vas va savršeni svet. Već od samega ulaza saki detalj pokažuje da više niste va stvarnen svete, aš nigdere ni se tako jušto kod va oven zabavnen parke. Se je puno zelenila, rožic, grmići oblikovaneh va se ča se more zamislet. Na samen ulaze je park – ura: grmići su va oblike broji, a cigji delaju i uz se to - pokažuju točno vreme. Karta, ku te van dat na ulaze, pomoć će van snać se, aš saka atrakcija zauzima veliku površinu. Na samen početke je vlakić ki peja po celen parke pa se more razgledat ča je kade, i ča kega najviše zanima, ma tu obično ni gužvi, pa se more pustit i za kašneje. Najveće gužvi su vavek na najnovejen dele parka, a jako je posjećena i Atlantida ka je blaži oblik andrenalinske atrakcije. Taj »blaži oblik« zgjeda ko da vas z Pogjeda spuste va karete a vi niste sigurni da će mu sani delat. Ako van se to zapijaža, morete poć na Plavi tornado, Sekvoju i Slobodni pad. To je samo za najodvažnejeh pa ni velega reda. Za većinu nas dosti je gjedat kako vlakić leti po zavijeneh šinah, al visi nopak i pomalo se, pomalo obrnja. Veća je gužva na 4-DE simulacijah: tu morete šetat med dinosauri, letet po šinah kod kocka

Glasnik Općine Viškovo br. 58

Na većine prilazi piše upozorenje da je juden z osjetljiven srcon i trudnican boje da se drže daje. Ki ne želi riskirat, more celi dan šetat. Okolica je jako, jako lepo urejena. Se je savršeno organizirano i zgjeda ko da se samo održava. Veli trgi, vele šetnice, restorani i kafići va stile atrakcije pul ke su smješteni, parki, klupi, fontani, veliki i čisti sanitarni čvori, stabla, brajdi i tuši z finun vodenun parun ka rashlajuje za tapleh letnjeh dan. Od sega lepega ipak je većina posjetitelji najveć oduševljena z delon za manju decu. Na prilaze je drvored ki govori i miže očijami, va sredine je velo stablo va ko se gre zdolun – pod zemju i zgorun – va krošnju, a nad celen ten delon je pruga va zrake po koj hode »aviončići«. Pod stablon je čarobna kuća va koj se se movja: lončići, zidi, tlo i plafon. Vane je butižica z igračkami i fontana va ku morete gjedat i gjedat. Tu je i mini-slobodni pad, pa, ako niste imeli hrabrosti za onega ki vas poprti na 40-50 metar i spusti kod s praćki, provajte ovistega, a detalji zadržite za se. Tu je i trg na ken voda šprica odzdola, a deca tuda vole potekovat kako bi »zbegla« mlaz. Valda ne postoji čovek ki se uvde ne vrne va mlada leta. Osim sega ovega na nekuliko mest se moru gjedat predstavi: kazališne, al z dupini, revija na lede, viteški turnir ... Raspored predstav piše na mape ku ste dobili na ulaze, ma za njih je isto veli red pa trebe poć na vreme čekat. Te se predstavi posebno plaćaju. Tuliko je tega za videt i doživet da je boje storit put na dva, al više dan aš je va blizine još nekuliko zabavneh parki. Prespat morete va hotele va sklope Gardalanda, ma ceneje ćete pasat va neken mestiće udaljenen 15-20 minuti vožnji. Jako pomaže ako se snalazite na internete pa rezervirate kamaru, a još ako imate GPS ki će vas pripejat pred vrata hotela, ni straha. Kad se zguštirate va zabavnen parke, morete poć va obližnju Veronu, al na jezero Garda, posebno va gradić Sirmione. Morete i krenut prama doma pa posjetit Vicenzu, grad ki van je usput, ni velik i ima jako dobri putokazi pa se ni teško snać. Auto pustite na parkiralište na ulaze va grad i prošećite kroz taj prelep renesansni gradić. Vicenzu sakako treba videt. Usput je i Padova, ma va njoj se ni lahko snać aš je velika i za nju bi rabilo fanj vremena. Kad ste već tu, morete poć i va Veneciju. Na povratke ćete se morda fermat i va neken velen trgovačken centre, pa će i najveći njurgavci morat priznat da je put za Gardaland bil na opće zadovoljstvo. Ako ste od onisteh ki se lahko pozdrave s pametun, uživat ćete va onen po čen je Gardaland najpoznateji: Plavi tornado, Sekvoja i Slobodni pad. Ako pak spadate med oneh ken je slabo već i va lifte, držat ćete se čvrstega tla i uživat gjedajuć se ča ljudski um more zmislet, a ruki storit. Morete se zivučevat na decu i reć da greste radi njih, ma baš saki va ten velen svete mašti najde neč ča mu zivuče mladost z nekega kantunića va kega se j skrila pred sakidajnemi brigami. Pogjedajte kolendar: prihajaju tepli dani i neki blagdani. Vreme je za splanirat put va Gardaland!

31


NOVOSTI U BUBIMIRU D

jeca uzrasta od 3 do 6 Jeste li znali? godina koja ne polaze vrtić, a žele se družiti s vršnjacima mogu se učlaniti u nove igraonice za predškolce Studia Bubimir u Viškovu. Uz stručno vodstvo i brojne zabavno-edukativne sadržaje, djeca u igraonici mogu boraviti svakodnevno do 13 sati, a program uključuje i tjelovježbu te učenje engleskog jezika. Uz program svakodnevnog boravka u igraonici, roditeljima je ponuđena mogućnost učlanjivanja djece u igraonicu tri puta tjedno od 10 do 12 sati, a roditelji imaju mogućnost biranja dodatnog programa tjelovježbe ili engleskog jezika.

U STUPARIMA

U Bubimiru se, već tradicionalno, održava Mala škola namijenjena djeci a su kreativnost i poduzetnički duh snaga koja ove godine kreću u prvi razred osnovne škole. Mala škola održava se kojom možemo promijeniti naš životni put u travnju i svibnju, a predbilježbe su u tijeku. Uz stručno vodstvo iskusnih učiteljica djeca su radila grafomotoričke vježbe, izrađivala kocke slovarice dokaz su bezbrojne male trgovine koje niču u i maštovite slikovnice te tako na zabavan način stekla kvalitetnu pripremu svakom kutku naše općine. Jedna od njih je i “Kolačić” d.o.o., nedavno otvorena u Stupaza polazak u prvi razred. rima, na br. 28a. Riječ je o firmi registriranoj Prema riječima vlasnice Ines Jurac predškolci odlično reagiraju na za proizvodnju i prodaju kolača i torti. ponuđene programe u kojima usvajaju nova znanja na zabavan i zanimUz svakodnevnu ponudu svježih kolača ljiv način, a brojne pozitivne povratne informacije govore i o tome da su vlasnica i slastičarka Jasminka Sušanj posebno roditelji prepoznali kvalitetan rad i napredak svoje djece. ističe izrade torti po narudžbi – svih mogućih Stalni gosti Studia Bubimir su i osnovci, s kojima se uglavnom radi in- oblika i veličine – od rovokopača, tenka, konja dividualno odnosno u manjim grupama. Stručnu pomoć u učenju i pisanju – do lutke ili cvijeta. Kolači koje izrađuje od zadaća osnovci traže tijekom cijele godine, a posebno tijekom proljetnih prirodnih materijala privlače ne samo svojim mjeseci. Motiv je jasan: uz individualan rad raste znanje, pa tako i ocjene, izgledom, već i ukusom, a bilo bi ih teško a dodatni poticaj su i vrlo prihvatljive cijene poduka u Bubimiru. sve nabrojiti: bijela pita, oraščići, breskvice, No, priče o Bubimiru ne bi bilo a da se ne spomene ono po čemu je lubenice, rum kocke, čokoladni ... i niz drugih Detaljne informacije taj lijepo uređeni studio postao poznat u Haluba- kolačića. o programima mogu jskom kraju pa i šire, a to su vesele i zabavne pro- A da riječ o promijeni životnog puta nije samo slave rođendana. Igre, ples, karaoke, smijeh..., uz puka fraza potvrđuje baš Radno vrijeme: se dobiti na adresi zakusku po izboru i dar iznenađenja za slavljeni- “Kolačić”, naime njegova ut.-pet.: 12-18 Studio Bubimir, Furićevo 19, Viškovo ka, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Pored pok- vlasnica, koja je radno subota 10-18 lonjenog CD-a sa slikama novost je i mogućnost mjesto bankarske službenice mob: ili na tel. 051/ video zapisa cijelog rođendana ili pojedinih dijelo- zamijenila poslom koji je 098/1954717 257-475 ili mob. oduvijek voljela raditi. va u kombinaciji sa slikama. 098/167-1333.

D

32

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Glasnik Općine Viškovo br. 58

33


34

Glasnik Općine Viškovo br. 58


Glasnik Općine Viškovo br. 58

35


Flora

RASADNIK

Gornji Jugi 29

Akcija prodaje balkonskog cvijeća i rasada Od 15. travnja mještani Općine Viškovo mogu /uz predočenje osobne iskaznice/ nabaviti u rasadniku Flora, Gornji Jugi 29 po 30% nižim cijenama: 15 sadnica balkonskog i 20 sadnica rasada. Akciju financira Općine Viškovo i traje do isteka zaliha. U ponudi: razne vrste sulfinija, pelargonije, fuksije i ostalo... rasad - begonije, vodenice, tagetes, petunije raznih vrsta U ponudi i zemlja za sadnju bilja te sadnice povrća. Za sve potrebne informacije možete se obratiti na: 091 553 14 26 ili 091 884 49 715

36

Radno vrijeme: 8-19h subotom: 8-13h

Glasnik Općine Viškovo br. 58


● Internet je najbolje mjesto za promociju vaše djelatnosti. ● Izrada web stranica, hosting rješenja i ostale IT usluge.

● Brzo, kvalitetno i jeftino. ● Poseban popust za sve tvrtke i obrtnike s područja općine Viškovo.

www.saluto.hr info@saluto.hr +38598371222

Glasnik Općine Viškovo br. 58

na po ku ta s cu io opu s o p37 n do 10%


38

Glasnik Općine Viškovo br. 58


preporučamo

pripremila: Branka Miočić, ravnateljica

BELETRISTIKA ZA ODRASLE DE WOHL, Louis: KOPLJE i TIHO SVJETLO (drugi i treći nastavak rado čitanog povijesnog romana Posljednji križar; sjajna povijesna priča koja na zavidnoj književnoj razini rekonstruira stvarna zbivanja...) LUDLUM, Robert: MOSKOVSKI VEKTOR (još jedan u nizu trilera poznatog nam pisca u kojem je okosnica hladni rat između supersila...) PELZER, Dave: IZGUBLJENI DJEČAK (nastavak je to potresne priče o dječaku kojemu je majka oduzela sve; knjiga je istinito svjedočanstvo o obiteljskom nasilju, kao i problemima sustava koji treba pomoći djeci)

knjižnica halubajska zora www.halubajska-zora.hr STALNA AKCIJA KNJIŽNICE: BESPLATNO UČLANJENJE ZA VAŠE DIJETE

I bebe trebaju knjige , omogućimo im to pravo. Mame, tate: Jeste li proslavili prvi rođendan Vašeg djeteta?

BELETRISTIKA ZA DJECU I MLADEŽ

Ako jeste,

JAN, bernard: JANUARY RIVER (topla, iskrena, ljudska priča, koja govori o odrastanju, ljubavi i neraskidivoj vezi čovjeka s njegovim često najboljim prijateljem – psom) BREZINA, Thomas: ZAČARATI UČITELJE? NEMA FRKE (uz posebno upozorenje ako knjigu čitaju dečki, Brezina nudi spremnu čaroliju koja će riješiti Lenine probleme, ali...)

dođite i upišite svoje dijete - besplatno u Knjižnicu na obje lokacije (Viškovo i Marinići).

STRUČNA ZA ODRASLE ĐURIĆ, Tomislav: LEGENDE PUKA HRVATSKOGA (troknjižje u kojem je narod otvorio svoju dušu, raspojasao maštu, a osnovni izvor ipak leži u stvarnim događajima) HRVATSKA NA RASKRIŽJU (urednici Ante Čičin-Šain i Velimir Šonje; zbirka radova o izazovima dugoročnog razvitka u konkretnom okružju)

Veselimo se Vašem dolasku.

BADER, Andrej: CAMINO de SANTIAGO (književni putopis, pješice osam stotina km do navedenog grada i groba Sv. Jakova jer »svatko u životu ima svoj ‘camino de Santiago’ ispunjen molitvama; ponekad od blata, ponekad od tvrdog kamena«) BAKIĆ, Nenad: KARIJERE 2008. HOĆU (BOLJI) POSAO! (odličan vodič za posloprimce i poslodavce, sjajan putokaz i preporuka mladima koji ulaze u svijet rada)

KUTAK ZA RODITELJE MOJA BEBA (sve što trebate znati o prvoj godini djetetova života) BORGENLICHT, Louis i Joe: PRIRUČNIK ZA VLASNIKE MALIH BEBA (knjiga je novoga vremena; iako je »tehnički jezik« ono što knjigu čini posebno zabavnom i maštovitom, ne zaboravlja se da je beba živa i da joj uz pravilno rukovanje treba i neizmjerna količina ljubavi) PALMANO, Penny: DA, MOLIM. HVALA! (osnovni vodič za učenje djece dobrom ponašanju, briljantno u maniri staromodne jednostavnosti)

39 3 9

Glasnik G Gl llas asni as snniiikk Op O Općine pććiine ne V Viškovo iško iš kovvo o bbr br. r. 558 8


40

Glasnik Općine Viškovo br. 58

Glasnik 58  

glasnik Općine Viškovo broj 58

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you