Page 1

1

Glasnik Općine Viškovo br. 57


2

Glasnik Općine Viškovo br. 57


Izdvajamo iz sadržaja: Pust 2008/ 2 Iz duhovnog života /11 • Hodočašća - izraz zahvalnosti i produbljenje vjere

Iz rada Općine /13 • Naknada vlasnicima nekretnina u neposrednoj blizini deponija radi umanjene vrijednosti nekretnine

• Antonja • 6. maškarani ženski boćarski turnir • 9. halubajski karneval • Mići zvončari pul Marčelja • Pusni tanci va svetomatejsken dome • Pust

• Prostorni plan uređenja Općine Viškovo • Zdravstvo i socijalna skrb: “Malo sunce” - savjetovalište za djecu, adolescente, obitelj i osobe starije dobi: Malo sunce - grije svih • Uvedene dodatne autobusne linije • Odgoj i obrazovanje: Upisi u prvi razred osnovnih škola

iz rada udruga/22 • Knjižnica Halubajska zora: Hobi naših korisnika • Delavska katedra: Prvi rođendan kiparske škole • Udruženje obrtnika: Na tečaje crtanja i slikanja pul Saršoni • BBK Kvarner Inox Adria: Zapaženi rezultati na nacionalnom prvenstvu u ciklokrosu • KBK Sveti Matej: Hrvoje Crnić, jedan od najtrofejnijih natjecatelja - Ususret Novoj sezoni

iz našega kraja/28 • Pad Bombardera B-17 • Povijest šaha

Putopis Oglasi

www.opcina-viskovo.hr Glasnik Općine Viškovo • ISSN 1332-0149 • Izlazi 5 puta godišnje • Broj 57 • Veljača 2008. Nakladnik: Općina Viškovo • Za nakladnika: Goran Petrc, prof. Glavna urednica: Doris Brusić • Stručni savjet: Radovan Brnelić, Jadranko Lučić, Sanja Udović, Nevenko Sablić, Ines Strenja Linić, Goran Petrc • Adresa uredništva: Općina Viškovo, Vozišće 3, 51216 Viškovo, Naklada: 4000 primjeraka Lektorica za čakavštinu: Jelka Žilić • Fotografije: Aleksandra Jurdana, Vladimir Sušanj, Iz arhive udruga • Naslovnica: Aleksandra Jurdana • Tisak: CHORDA CORUPTA d.o.o., Rijeka


ANTONJA pust 2008

A

ko pak ni čudo! Kot da smo potpisali da na saku Antonju mora dažjit. I to još onako štufno, slinavo. Još je i prškasto nekakova gusta maglina flendrala po Halubje va svitah se do tal. Ma kakov grintavi dan! I ča sada? Nećemo valda popustit vremenu da nas hiti va depresiju, al kako se to moderno reče – “va bed”. Ma baš! Ala hote s manun na svetomatejski Breg. Na Brege je vatrogasac Joža teplil situaciju. “On ima šmrk ki najboje gasi oganj!”, magari ni bilo straha od ognja, aš je umidanca dišela i vane i nutre. Maškarani su judi komać pričekali današnji dan, aš počne najlepči i najštimaneji štajon va lete. A leto tako malo dura, pak ni lazno ni ure zgubit! Zato su Marinićevi muzikanti “tuta forca“ sopli, a maškare tancale, zijale, fikale i veselile se. Krepki su zvončari zatulili va rogi! Halubje ozvanja, od sela do sela, od brega do brega, se tamo do Učki gori! Tuuuliiii! I ki bi rekal da tulež more bit ovako mil i drag! Ala tuuuliiimoooo! Ki more jače! Ki more više zdurat!

4

A na pozornice borba za vlast! To j’ pak sakidajna situacija. Saki vodi svoju politiku, floće se o ovakovemi i onakovemi programi. Saki kosma na svoj kraj! Tanto je prevladala struja šegaveh i šesneh judi, oneh ki imaju “razrađen program” vokol kega se ne rabi preveć pojidat. Trebe se samo znat veselit i dobro zabavjat. A takov “anti-stres” program rabi nan sen va oven današnjen “nemen živjenje”. Kjuč se j’ našal va praveh rukah, a obezvlašćeni su šli na ferije, ke će jin ionako dobro prit da ofriškaju svoje vrele glavi. I kot ča je užanca, vesela j’ povorka šla obahajat halubajska sela. Sako su selo zbudili, va sakoj se konobe fermali, provali bokunić zarebrnika, režnjići, al pak prave domaće kombasice. Pilo se j’ najboja vina i uživalo. A tamo neku dobu šli smo si skupa va Dom aš nas je čekalo velo delo. I ovo leto treba zibrat novu krajicu Halubajskega karnevala. Tu je najveć dela imel meštar Pinel. On se j’ toliko zobjestil, da se va leto dan štufa jene divojki, pak za saki pust zbira novu. Blaze njemu! Ma ni mu bilo lahko zibrat krajicu ovega vijaja! Divojki su delale sakakove nemotarije, pokazale su da su prave pusne ženske, a žiri je zibral onu ka se j’ najboja pokazala. Za ov Pust to je Doris Miočić, vesela malica ka je žiri osvojila z prekrasnen osmijehon. Nina Dukić

Glasnik Općine Viškovo br. 57


ŠESTI MAŠKARANI ŽENSKI BOĆARSKI TURNIR

BOĆARSKE, KANTURSKE I KARTAŠKE MAJSTORIJE

M

a vražje su van te ženske! Kad one neč namisle, ne fermuju! Bi rekal sused da kad zakleštre, ne moluju dokle ne ošpiče! Pa kad njin se još neč zapijaža, to j’ pravi šušur. A jušto je takov šušur bil i ovoletnji šesti po rede ženski boćarski turnir, ki se već tradicionalno održava na boćalište pul Marinić. Sako leto okupja se više sudionic ke se maškaraju i kumedijaju na joge. Ovo leto zmerile su svoje boćarske, kanturske i kartaške majstorije maškari z Viškova, grada Bakra, grada Kastva, Općini Jelenje, općini Čavle, Radio Maximuma, VTC-a Viškovo, Pehinarske feštarice, divojki z porezne upravi, a bila je tu i Karnevalska udruga Selce, penzići z doma na Kantride i halubajski penzići. Kot i na sakoj pravoj boćarije potekovalo se j’ za boćun i bulinon, koštevalo se, zbijalo, merilo i primerevalo. Ste kada čuli da lovci z puškami boćaju? Niste? Ma su uvdeka boćale, su! I još kako! Boćale su i morske sireni, a neke opasne tigrice strgale su z nohti po pešćeve, boreć se za saki punat. Kumedijale su kastafske klaunice, a tajanstveno i jako sramežjivo držale su se medijske dame va črnen. Pehinarske feštarice prišle su pokazat svoje boćarske sposobnosti, ma još više svoje lepe nogi. Tako da se neku dobu nisu već zbrajali punti, leh obujmi nog oneh feštarskeh,

Ž

Vrijeme karnevala

ivota nema bez običaja jer takav život bio bi prazan i pust. Srcu je uvijek drago kad se kaže – tako su radili naši stari! Kultura je to koja održava vezu između nas i naših predaka, osjećajući te spone pomišljamo na svoje potomstvo i na daleke pretke. Ne živimo samo za sebe, čitavog života radimo i gradimo da ostane naš pečat utisnut u budućnost. A u običajima je zauvijek vezan duševni život naroda. Karneval se kalendarski veže uz početak korizme i uz najveći kršćanski blagdan, uz Kristovo uskrsnuće. No Crkva se oduvijek prema karnevalu ponašala nepovjerljivo. S jedne strane osuđivali su karnevalsku raspojasanost, a s druge strane im je to vrijeme bilo potrebno, osjećali su ga kao predah od uzoritog katoličkog života. Karneval je drugi život naroda, organiziran na principu smijeha. To je njegov praznički život”. Karneval je slavio reklo bi se privremeno oslobađanje od vladajuće istine i postojećeg poretka, privremeno ukidanje svih hijerarhijskih odnosa, privilegija i zabrana. To je bio istinski praznik vremena, praznik nastajanja, smjenjivanja i obnavljanja. On je bio protiv svakog ovjekovječenja, završetka i kraja. Bio je okrenut budućnosti koja se ne završava”.1 “Bez grijeha nema pokore i pokajanja – bez poklada nema prave korizme.”2 Iz zemalja zapadne Europe došla je do nas i sam ličnost Karneval, figura izrađena od slame, dronjaka, starog odijela i sl. zvana karneval, pust (Istra i Primorje). Uz njega su i stalno određena lica, obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj i drugi s primjerenim maskama. Na nekom tradicijom određenom mjestu izvode dramske igre – suđenje tomu zlotvoru koji je za sve kriv. To su dugački, šaljivi tekstovi pisani u stihovima nastali

Glasnik Općine Viškovo br. 57

ma i atraktivneh vražic va vreleh bragešicah. Va soj toj zmeše, najmanje su se pojidale bebice ke su zadovojno cuclale dudići namočeni va – črjeno mleko. Koraja i forci boćarican su davali veseli muzikanti, meštar Pinel i friška krajica Doris. Ženske su i kantale lepo kako tići. Mej njimi su najboje bile bakarske maškare ke su kantale kot gardelinki. Ovu su večer carovale ženske, ma su blizu njih bili i muški, aš ča bi jeni prez drugeh. Oni nisu boćali, leh su se zabavjali igrajuć karti. Prišli su nan prijatelji načelniki z susedneh općini, župan i podžupan, pa su briškulali, trešetali, akuževali i zadovojno namigevali. Na kraje su se i nagradi delile, si su bili jako šesni i dobri, ma treba sejeno reć da su Kastafki najboje boćale, a one ke su zadnje bile – prasca zameritale. Ma prvi, ni zadnji – najmanje je važno. Važno je da su se si lepo družili i zabavili, a tega ni ovega vijaja falelo. Nina Dukić Danijela Štokić kao plod mjesne inteligencije sa satiričkim obračunavanjem s događajima i osobama koji su bili aktualni u protekloj godini. Kada se osuda proglasi, pust se spaljuje uz često “naricanje” njegovih bližnjih. Taj običaj dosta je davno prodro kod nas, a simbolizira pobjedu nad zimom, godišnjim dobom nevolja i oskudice, utjelovljenom u osuđenom i uništenoj figuri pusta.3 Na dan Svetog Antona Pustinjaka, 17. siječnja u narodu zvanog “Antonja” zatuli antonjski rog. Po starom običaju tada započinju pokladne igre i svečanosti. Koncem 19. st. mladež je poslije antonjskog roga običavala trubiti u šuplje kravlje rogove na najvišem mjestu u Marčeljima. Time su dozivali pusta. Ono što ljude najviše buni je kako izračunati koliko te godine traje pokladno vrijeme. Poklade su pomična svetkovina promjenljiva trajanja. Vremenski su uvjetovane korizmom, a mesopust se računa prema Uskrsu. Kraj maškaranog veselja je četrdeset dana prije nedjelje pred Uskrs, od Cvjetnice. Za Halubajske zvončare najznačajniji dani su pokladna nedjelja, ponedjeljak i utorak tj. Pusna nedeja, Pusni pundejak i utorak zvani Pust. Zadnji dan poklada je čista srijeda ili Pepelnica kojom započinje korizma, pokorničko razdoblje strogog posta i nemrsa. Vlada strogi korizmeni post tijekom šest tjedana. Nad svima strepi pokora i griješnost. Ne održavaju se veselja i svadbe. Tih četrdeset dana kulminira uskrsnućem Isusovim, dok je početak bio obilježen razuzdanošću karnevalskog slavlja. Post, uzdržavanje i molitva imperativi su tog vremena. 1 Bahtin, Mihail: Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Nolit, Beograd 1978., str.17 2 Lozica, Ivan: Hrvatski karnevali. Zagreb, 1997., str. 10 3 Gavazzi Milovan: Godina dana hrvatskih narodnih običaja. Kulturnoprosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb 1998.

5


Dječji vrtić Malik

pust 2008 SUDIONICI 9. HALUBAJSKEGA KARNEVALA 1. 2. 3. 4.

Halubajke mažoretkinje Marinićeva muzika Halubajske mažoretkinje Dječji vrtić “Viškovo” i Dječji vrtić “Klana” 5. Dječji vrtić “Malik” 6. Dječji vrtić “Loptica” Viškovo 7. Dječji vrtić “Maza” Viškovo 8. Dječji vrtić “Zvončica Viškovo 9. Dječji vrtić Mali princ 10. Dječji vrtić Đurđice-smajlić 11. Dječji vrtić “Vidrice” 12. Gelsomini 13. OŠ “Sveti Matej” 14. OŠ “Dolac” 15. Halubajski penzići 16. OŠ “Pehlin” 17. Pehinarski feštari 18. Pehinarska gospoda 19. Kunpanija z Halubja 20. Dom umirovljenika Kantrida 21. Čiketi 22. Sovinjski pusti 23. Kukuljanovo 24. Vrbovsko 25. Mesopusna kompanija Pašac 26. Trsačke maškare 27. Štolveri 28. Mesopusna grupa grad Drivenik 29. Mačkare s Pasjaka 30. Župski gusari - Župa Dubrovačka 31. Mesopusna konpanija grad Grobnik 32. Zametske maškare i zvončari 33. Biškupi Bajk 34. Buje - Umag- NovigradBujština Bajk 35. Veli Riječani 36. Mošćeničke maškare 37. Karnevalska udruga Selce 38. Grobnički dondolaši 39. Mune zvončari 40. Halubajski zvončari

O

9. HALUBAJSKI KARNEVAL

vo leto kratak je pust. Ki zna kat će bit opet tako kratak. Neki su to i zračunali. Aš ovo j’ pak čudo! Ni lazno ni probuć se, ni doma poć, a bome je jedan rekal da se je škoda za to malo i treznit! Najboje j’ teh par dan skroze bit maškaran. Pak ki zameri, neka meri! I ja san obukla maškarani veštid na Antonju i ne sučujen ga do Pepelnice. Na, ta prvi dan smo va rog zatulili, a već danaska, na 19. jenara je 9. Halubajski karneval. Ala, ala! Nimate ča mislet! Al se maškarajte, al pak hote gjedat maškare. Kako god ćete, ma s manun morate poć. Od jutra muzika žižga po celen Halubje. Do polna su mići zvončarići kampanali po Marčejsken sele, a zapolne je svoj veseli, rastancani, maškarani veštid obuklo Viškovo. Jušto na dve počel je deveti Halubajski karneval, va soj svojoj lepote i nemotarije. Pasaneh let na početke karnevala banderu su nosili mladi zvončari. Ovega leta nosili su je oni stareji, iskusneji ki su svoj dugi zvončarski vijek vavek bili aktivni, a sada su podrška i primjer mlademu naraštaju. Potla njih nizali su se službeni karnevalisti, a onput se j’ prolelo more maškar. Najprvo oneh mićeh. Tamo z morskeh dubini prišla je cela morska čarolija skupa z dečicun z viškovskega i klanjskega vrtića, pa koralji z školi “Dolac”. Za njimi su veselo poskakevali zečići Miffići z vrtića “Malik”, a na svoj način su se klanjale Kineskinjice-mažoretkinje. A prišlo je čuda Hello Kitty z dečjega vrtića “Loptica”.

A da znate kako dobru maneštru su skuhali veli majstori miće kuhinje z vrtića Maza! Ravno z priči o ružnemu pačetu prišli su pačići z vrtića “Zvončica”. Ne znan dal z Afriki, al z vrtića “Mali princ”, prišli su razigrani slonići, a z vrtića “Smajlići” čuda, čuda hobotnic. Ako još neki ni upoznal Hlapića i Gitu, neka gre sakako va vrtić “Vidrice”, pa će ih tamo nać. A da smo štufni zimi i komać čekamo mlado leto, poručili su z OŠ “Gelsi” obukli su najlepči veštidi proljeća, a š njimi su tancale i tratinčice z školi Viškovo. Nakon oneh manjeh prišli su oni stareji i još nemeji. Penzići z Viškova vrnuli su nas va neka pasana leta, kada je Viškovo, al pak Sveti Matej, imelo

Dječji vrtić Loptica

6

Glasnik Općine Viškovo br. 57


Dječji vrtić Viškovo

čuda artižani, mlekaric, šilic, kovači, bricoti, oštari, peki, laterničari, paleri, zogari, bačvari i sakakoveh hlapci. Danaska se živeje drugačije i delikateje, ča se j’ moglo videt po monture i hode Pehinarske gospodi i feštari, mićeh i veleh. A na srebrneh metlah prijahale su va Halubje neke štrigi. Lepo otpravne, z peren na glave i jako opširane. Se kemu su naštrigale i zavukle va svoje moći, ma nisu nikemu niš lošega storile, leh su jin se si veselili i radi su se njihen moćan prepustili.

Zamećani su nan najbliži susedi i vavek radi poštimaju Halubje, pak sako leto pridu njihe maškare i zvončari. Maškare su poželele “Laku noć Hrvackoj”, a zvončari krepko zarompotali.

Na Kantride da njin je zima, pak su njihi penzići snješkoti postali. A da su pankeri i dan-danas, nakon 15 let trend, dokazale su munjene maškare z grupi “Čiket”.

Dragi prijatelji z Mošćeničke Dragi vavek nas oduševe svojun veličinun i maštun. Tako su i ovega vijaja pripejali cel šleper rožic-Fifi.

Tamo prek Učki gori, prišli su štracari. Sovinjski pusti ki su nan jako kampanali z zvončići na palicah i potirali si zli duhi i mrzlinu. Onda su priletele bubamarice vaje z Gorskega kotara, z Vrbovskega i prnesle sobun dih mladega leta.

Z Selca su prišle vile i vilenjaci. Videli su da j’ vrag zel šalu i da od dobroti ni kruha. Turizam njin se raspada, se da se prodava, još da je i Pust finil prej leh počel. Zato su zeli čarobnu palicu va svoje ruki i začarobirali nas. Valda će nan sen skupa sada bit boje. A vaje prek brega, preko Kopice, prišli su nan dragi prijatelji Gromiški dondolaši. Krepki, moćni, puni voji hodeć su rivali v rebar na Halubajsku stran. Počinuli su pul Lučić i pul mojeh Trtan, pak prišli poštimat naš karneval i potirat se nevajate sili va Halubje. Zad njimi su krepko zvonili i dragi prijatelji z Mun – Munjski zvončari.

I ovo se j’ leto Halubjen orilo IA-IA-IA-OOO!!! To su Pašćani prnesli svoj gromiški duh i veseje. A š njimi su se stopili egzotični Trsaćani z svojun “Tarsun egzotikun”. A znate vi ča su štolveri? Moja mat vavek poveda da se j’ najveć veselila kad se je nona Marija z rucakon vrnjala z Reki, a na dne lati od mleka prnesla pešćicu – bumboni štolveri. Na Grobnike je jena vesela kunpanija “Štolveri” ki ovo leto slave 10 let i prišli su povedet kako zgjeda jena mrzla noć na Grobnike. Kako pak zgjeda složna kunpanija pokazala nan je Mesopusna glazba grada Drivenika, ka je sopla i “složno udarala”. Posebni dragi gosti prišli su vaje z Župi dubrovačke. Župski gusari su još z antičkega vremena, a z posebnen gušton su Halubajski karneval pozdravili svečanen “plotunon”. Se spamećujete onega Ali-babi i 40 razbojniki?! Prišli su ovo leto na naš karneval, magari z drugen imenon, aš se zovu “Ali-baba i 50 Gromičani”, a prihajaju z Mesopusne kunpanije grada Grobnika.

Glasnik Općine Viškovo br. 57

Z najdražega grada na Rečine kunpanija Veleh Rečani povedela nan je štoriju kako je Karolina Riječka spasila naš grad. Ni njoj bilo jako teško, ma kako je da je, da tako ni storila ki zna da li bimo mi imeli danaska našega karnevala.

Celu smo štoriju finili š njimi. Onemi ki prenose najlepči i najštimaneji glasi o kraju z kega prihajaju. Oni od keh se već se zna, ma sejedin moran reć da su naš ponos i jubav – Halubajski zvončari. A neizrecivu jubav i ponos osjetil je saki ki se je našal va današnjen more maškar. I moje srce naraslo je kot kabal kad san kupajuć se va ten “more” dobila v ruki zvončarsku banderu. ONI su zbijali kolo, rušili, zvonili, zvoniliiii! Hej! Hej! Hej! Vrtela san se okolo njih, vrtela san banderu! Nosila san v ruke simbol svojega kraja, nosila san halubajsku užancu, njiju prošlost, sadašnjost i budućnost. Trenutak vječnosti urezal se j’ va moju dušu! Veseli me ako ste je i vi oćutili!

Nina Dukić

7


MIĆI ZVONČARI PUL MARČEJI

A

ko bimo sako leto poduplevali broj sudioniki na smotre mićeh zvončari, naši će Marčeji bit premići za prijet tuliko veselu, razigranu dečju kunpaniju. Aš ovo leto je prišlo osan zvončarskeh kunpanij: Dečica Brežanskeh, Frlanskeh, Zametskeh, Munjskeh, Mučićeveh zvončari, Sovinjskeh pusti, Gromiškeh dondolaši i našeh Halubajskeh zvončari. Marčeji su tu subotu 19. jenara bili jena vela dečja igraonica, va koj se tancalo, hopsalo, padalo, smelo se, matačilo i jako, jako zvonilo, zvonilo, rompotalo i kanpanalo. A stara j’ šterna pred marčejskun školun opet oživela pod veselemi postolići. Ona j’ najveseleja kada dečica po njoj

HALUBAJCI NA REČKEN KARNEVALE

skaču, aš se spameti seh SMOTRA MIĆIH ZVONČARI oneh pasaneh let kad je tamo va školu hodilo čuda školani. A kuliko je velo dečje srce i jaka voja, moglo se j’ oćutit va saken od njih. Hodili su noseć na sebe onu tešku monturu, zdigali ruki, a obrazi in se črjenili kot jabučice. Bilo j’ oneh ki su tako mići da nisu mogli, pak su ih njihi tati, nonoti zvončari, jedan del ruti v naručje, al pak na krkeč, nosili. Ma voja je jača leh moć i naprvo se mora poć! I magari mići, oni to znaju i zato ne fermuju, ni ne pomoluju. Znaju oni da na njih svet stoji i zvončarska užanca počiva. I zato sreća je ki mićega zvončara ima!

Oče su večeraska drugačije svetile. Va neken si suzu videl, radosnicu, žalosnicu, al pak obedve istovremeno. Čuda se j’ tega promenilo, del živjenja je pasal. Ma srce je bilo veliko, veliko kot kabal za si ti judi ča su pred 25 let prvi put prišli na Korzo. Pozdravjali se Pehinarski feštari, Halubajski zvončari i kunpanija “Lako ćemo”. I pun Korzo je bil judi, najveć oneh zrelejeh ki su prišli pozdravit svoji prijatelji i podržat jih va nastojanje da očuvaju tradiciju svojega kraja. Okupjale se cele familije uz događaj ki je sakako za pamćenje. I zato j’ povorka kasnila, aš se nikako ni arivalo odvojit od onega kega si tuliko želel videt, poćakulat i povedet se ča se j’ va ta leta dogodilo.

POTLA 25 LET... OČE DRUGAČIJE SVETE... “Ejla... ma si to ti? Ča let te nisan videl! Si mi ča? “ “Oooooo ženso! Ča ti je, ćo, nekakof mraz po glave pal!” “Ma viš ga, viš! Si dani san mislel ako ću te trefit! Ta brentica od trbuha ti je fanj narasla!” “Ki je pak ono tamo, ča se malo prihujeno, al zgobjeno drži? Čekaj, čekaj, neka se movi, pak ćemo ga po korake poznat... Je! Je! On je! Eeeej...!” Stiskale se te večeri krepke, grebujave zvončarske ruki. Stiskala se junačka zvončarska pleća. Potla ča 25 let nekega ne vidiš, se drugačije zgjeda. “A ja ti iman i sini zvončari! Viš oni čovečini – moji su!” “Da sini, viš oni mići ča se po Korše taču! To su moji vnuki! Za majku milu, koliko se to let nismo videli?!”

R

Halubajski zvončari prišli su večeraska z isten žaron, kot i seh 25 let. Oni najmlaji su najsrdačneji. Nespretnega koraka, pomalo nesigurni, ma puni voji i odlučni va svojoj namjere da ono ča

iječki karneval, svoje prve korake započeo je godine 1982., kada su riječkim Korzom „prošetale“ maškarane grupe: karnevalska grupa “Lako ćemo”, “Pehinarski feštari” i nezaobilazni “Halubajski zvončari”. 25. obljetnicu karneva-

N. Dukić delaju je dobro, lepo i štimano. Za njimi su bili oni, ovega vijaja najštimaneji. Si su boju vlasi promenili va srebrni kolor – valda va sklade z današnjen jubilejon, srebrnen piron karnevala. Malo se prihujeno drže, neki hode i napošep. Mačuki njin više nazdolu stoje, leh nazgoru, špagi malo stišću, ma korak ima onu istu čvrstinu, oko onu istu oštrinu, a srce velu, velu širinu. A zvonac zvoni, zija, rompota... Neka se zna! Veterani Halubajskeh zvončari zvone svojmu najdražemu gradu, svojmu najlepčemu karnevalu! Za njimi gredu ONI! Mladi, krepki, lepi, jaki... Oci, brati, frajari. Oni naši najdraži! Raširili su ruki, kleknuli z jene i z druge strani Korza. Kleknuli su i poklonili se svojemu gradu, svojemu gradine na Rečine i po ki zna ki put mu iskazali svoju bezgraničnu, istinsku i vječnu jubav. Aš Halubje i Reka su jeno. Halubajski zvončari i Rečki karneval su neraskidivo povezani!

la Rijeka je obilježela prigodnim programom u petak, 1. veljače 2008., sasvim razumljivo feštu su uveličali i Halubajsku zvončari, među kojima i oni koji su i začeli riječku karnevalsku tradiciju.

Foto Matej

8

Glasnik Općine Viškovo br. 57


PUSNI TANCI VA SVETOMATEJSKEN DOME M

a i ovoletnji pusni tanci su bili „na pojku“! Se na brzo, se na kapcul. Čovek je vas smućen, najdeš se na sto čud, aš biš se neč otel, a ne znaš kad, ni kako kad je malo vremena. Jeni me tentaju na tanac va Šporovu jamu. Volin svoji Kastafci, ma tamo da j’ zabava za „Klub 50“. Da homo h Jušićen! Ma ja, tamo j’ za oneh od 15 do 20. Pak kamo onda poć? A sigurno da je najboje doma ostat. Doma, j’ doma. Svoj na svojen! Ma tr kamo je potreba poć, kad nan tanci organiziraju zvončari. Š njimi se ćutimo sigurni i zadovojni. A i zabava je zagarantirana uz pravi sopci z poznate grupi „Kolaž“. Sakakoveh se Jožeti z velen šmrkon, ki dobro gase od požara, va Dome najde, pak ni čudo da su ovo leto pusni tanci bili jako dobro posjećeni i veseli. Saki je otel čin boje i više ćapat zabavi, pak je od prve soboti bilo pakleno. Kuhari su parićevali i mešali najboja jila, vražice su okolo njih šušurale i vragale. Neki su se ježi prerano zbudili, pak su se po Dome komać vukli i seh vokolo sebe boli. Celu su situaciju kauboji kontrolali, z bačvi viski pili, malo z pištoli pucali, kantali, tancali i lepo se zabavjali. Namesto konji, okolo njih su kravi skakale i mukale. A vaje z Župi dubrovačke prišli su njihi gusari i va čast našeh tanci župski plotuni pucali. Jedan je klaun celu večer skakal, takal se i matačil. Na svojeh su srebrneh metlah štrigi sakudar letele, poštrigale i čuda njih z svojemi moći na nemotarije napejale. A ča storit kad su tako lepe, pa jin moraš popustit. Komać su se malo primirile kad su prvu nagradu dobile, prasca pojile ta tanto zadovojne bile. Drugu sobotu su Indijanci vaje z Meriki prišli. Pušili su lulu mira i pokaževali svoje indijanske užanci. Oko njih su lajali lepi dalmatineri, popejeval se jedan roler, potancevale tancurice va vreleh bragešicah. Srca su jubav širila sen oko sebe, a najviše su se pijažala zaigranen tele-trubison. Z nekega pasanega vremena zalutali su divljaci, a oko njih i po njimi su plazile kaški - ma umiljate. Nekega su malo i ujile, ma se nadamo

bezopasno. Va kasnu dobu su z Samobora, ravno z fašnika, dah Zagorja prnesle naše štrigi. Treća subota. Va Dome vre kot va pinjate. Čuda maškar, judi. Prišle su maškare z Istri, Makarske i drugeh kraji. Skakale su deda-mrazice ke su produžile svoj štajon, neki gusari ki su brodi i more zamenili z svetomatejsken šatoron, a z svojen su topon gađali seh okol sebe. A ste znali da Garići imaju svoj nogometni klub „Borac-Garići“, a delaju pod moton „Alkohola i igara“. No, pak ki voli, neka njin se prikošta, a ki ne, neka jih ne abada. Ravno z Plejboja skočila j’ do Doma prelepa zečica, veselo se smela i porivevala se z muškemi. Jena j’ kafenooka vražica tuliko zavragala borbenega samuraja, da j’ cel večer zalepjeno sedel i samo nju gjedal i gjedal. Kako j’ lepo bit zaljubljen.

pust 2008

Atrakcija ove suboti bili su sado-mazohisti. Oskudno obučeni, va kožneh monturah, vrlo jasno su izražavali svoje sklonosti, mahali z biči, veževali se z špagi i verugami, vajali se po štramace i neč, al nekega namešćali. To ne znaš ki kega, ni kako. Verujen da je se ki od njih našal sebe va toj ludoj igre mašti i stvarnosti.

A znate da j’ va Dom prišla ekipa HRT-a i prnesla sobun celi projekt „Ples sa zvijezdama“, ki je prilagođen za naše područje, pa je dobil ime „Halubajske zvezdi tancaju“. Elegantne dami z kosmatemi nogami i „ljubavnen tepihon“ na prseh, obučene va blešteće sviti i postoli na velu petu graciozno su klizele po podije svetomatejskega doma. A je se sako tuliko nekemu noga zvrnula, al podrsnula, ma ki to abada. Njihi pratitelji su štimano i delikato hodili uz njih, va bleštećeh veštideh i z klobučići na glave. Par po par predstavil je službeni spiker, a kad je zasopal Bečki valcer, zvezdi su počele veličanstveni tanac. Gracioznost pokreta, elegancija držanja … ma ki su to tancuri … antroke oni na TV. I tako tancajuć z halubajskemi zvezdami, otpravili smo još jedan pusni štajon. Bil je kratak, ma jako sladak! N. Dukić

Dečji pusni tanci va viškovsken dome

Glasnik Općine Viškovo br. 57

9


GOSTOVANJE HALUBAJSKIH ZVONČARA

NA DUBROVAČKOM KARNEVALU

G

osti Dubrovačkog karnevala, drugu godinu za redom bili su Halubajski zvončari u pratnji općinskog načelnika Gorana Petrca i člana poglavarstva za kulturu prosvjetu i sport Jadranka Lučića. Karnevalska povorka održana je po prekrasnom sunčanom vremenu u subotu 26. siječnja 2008. godine od 15 do 17 sati. Osim zvončara na karnevalu su bile prisutne skupine iz našeg kraja Grada Novog Vinodolskog i Grada Senja, drugih dijelova naše Domovine, iz Bosne i Hercegovine, te jedna grupa iz Makedonije. Ukupno je bilo prijavljeno četrnaest grupa s oko šestotinjak maškara. Karnevalsku povorku je pratilo mnoštvo gledatelja, među kojima je bilo turista iz cijelog Svijeta. Ne treba niti spominjati da su Halubajski zvončari svojim nastupom privlačili najveće zanimanje publike i medija koji su pratili karneval. Nakon gostovanja Gusara iz Župe dubrovačke na Halubajskom karnevalu i drugog gostovanja Halubajskih zvončari na Dubrovačkom karnevalu ime Viškovo se često spominje u Dubrovniku i njegovoj okolici. Nakon završetka karnevalske povorke upriličen je svečani prijem za predstavnike karnevalskih skupina i njihove pratnje u Poglavarstvu Grada Dubrovnika. Na kraju je ta prekrasna karnevalska subota u Gradu Dubrovniku zaključena maskiranom zabavom za sve sudionike karnevala u tvrđavi Revelin.

pust 2008

Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

DJEČJI VRTIĆ »MAZA« RIJEKA I DJEČJI VRTIĆ »MAZA-VIŠKOVO«

OD KARNEVALA DO KARNEVALA

»MAJSTORI KUHINJE« EVO NAS OPET, PO DVANAESTI PUT NA »DELTI«. GLAZBA FEŠTARA ZOVE NOŽICE NA MAŠKARANI PLES. ZAPLEŠIMO OPET S TISUĆAMA MAŠKARA, POKAŽIMO CIJELOM SVIJETU NAŠE NOVE MASKE I UMIJEĆA, A NAŠE JE OVE GODINE – KUHARSKO UMIJEĆE.

Joj, koliko ideja! Što ćemo biti? što nam sve treba? Teška pitanja za male glavice. Ali naše tete, mame i tate napraviše knjigu od glavice salate. Biti ćemo kuhari i kuharice, zdravim povrćem Napuniti naše karnevalske košarice. Mnogo dobre volje, smijeha i maškarane gužve, Cijela se placa stvorila od spužve. Šilica je brzo uhvatila dječicu i tete, Metrom nas izmjerila od glave do pete. Spretne ruke šilice, igla i škare

Brzo nas pretvoriše u kuhare prave. Evo sada kuharske klape Za pola metra više Zbog kuharske kape. Na pladnju su pečenke, U loncima juha, A u košarici nosimo razne vrste kruha. Rumenih obraza i ručicom za ruku Spremni smo za dječju povorku. »Delta« puna ritma bubnjeva i truba Vesela je povorka kilometar duga. Krećemo put Korza, Smiješe nam se svi, Rasplesani kuhari To smo sada mi. Plešu, plešu maškare velike i male Uz »Palentu kompiricu«, Vraćamo u djetinjstvo grobničane stare. I sve tako kolone do šatora gaze Na krafne idemo ‒ gladne su i »Maze«. Pojeli smo jelo, Ukusno i slasno Vidimo se do godine, To je svima jasno. Veliki i srdačni pozdravi iz Rijeke i Viškova, živi, zdravi i veseli nam bili Djeca i odgojiteljice

10

Glasnik Općine Viškovo br. 57


INTERVJU Z KRAJICUN 9. HALUBAJSKEGA KARNEVALA DORIS MIOČIĆ

ŽIVOT ISPREPLETEN MUZIKUN I TANCON

Z

ibrali smo još jenu! Lepu, mladu, veselu i ča j’ najvažneje – voli pust! Sako leto nova halubajska krajica prnese sobun neč novega, neč ča njiju i našu osobnost oplemenjuje i obogaćuje. Ovoletnja krajica Doris Miočić je prnesla jenu novinu. Ni Halubajka, nima ni halubajsko porijeklo. Ne govori po domaću, ma se jako trudi i nabada koliko god more. Doselila je va naše Halubje, zavolela ga i nastoji prijet si naši običaji i način domaćega živjenja. Bravo za Doris! Treba pohvalit i pozdravit nastojanja judi ki pridu va naše Halubje da se navade i va ten njin trebe pomoć. Doris, reči par besed od sebe! - Iman 24 leta i z Reki san. Mama mi je Kostrenka, a otac Dalmatinac. Finila san Trgovačku školu, a danaska delan va Elektromaterijale i studiran Ekonomiju i poduzetništvo. To me jako zanima i svoju budućnost vidin va poduzetništve. Pak, kako si va Halubje prišla? - Jako mi se pijaža Halubje. Posebno ozračje vlada va njin. Osjećan to na saken korake. Kupila san stan pul Kudeji. Bivan sama z svojen pason i jako san zadovojna. Pijaža me vaš način druženja i zabavi. Odvavek san otela bit del neke vele kunpanije – posebno maškarane. Voliš maškare? - Ludo! Obožavan jih! Pozabiš na se brigi! Volin tancat. Moren cel dan tancat! Cel život mi je isprepleten z muzikun i tancon. Kantala san va Mićeh Riječaneh, va crkvenen i školsken zbore, tancala dve leta va plesnoj grupe Flame, a hodila san i na ure kantanja. So iskustvo najboje moren iskoristit va maškarah i zato dan srcu i telu oduška! Kako si prišla va Kunpaniju z Halubja?

Glasnik Općine Viškovo br. 57

- Prijatelica Ana članica je Kunpanije već čuda let. Vavek mi je povedala o druženju, maškaranju, a moje društvo ni bilo za takov vid zabavi. Nikada nisan bila članica ni jene grupi, nisan nikada bila ni va povorke na Rečken karnevale. Prvi put na Rečki karneval, i to kod krajica? - Ajme! Kako je to nezaboravan događaj! Pametit ću ga zavavek! Toliko čuda judi puneh jubavi za svoj kraj, za druženje i veselje. Nisan se za titulu krajice natjecala misleć kako san najlepča, nego san želela bit del maškar i del celega šušura i druženja. Ča ćeš poručit juden? - Ovo je nezaboravno iskustvo! Hvala sen ki su me pohvalili, posebno ženskican z Kunpanije z Halubja. Va znak zahvalnosti trudin se navadit potresujku tancat! I nadan se da ću nać jenega krepkega zvončara! Zvončari su me fascinirali! Divno je ča pust va judeh celo leto dura. Događaji vezani za maškare i nemotarije judi drže na okupe. Vavek se o nečemu poveda, planira i to druženje je najveća vrednost ku Halubajci imaju i zato san sretna ča san postala del tega. I nas veseli ča smo poćakulali z Doris. Njezinen primjeron i razmišljanjen obogatili smo svoj kraj i naša živjenja. N. Dukić

11


PUST P

usni je dan. 5. febrara. Trebal bi bit štajon od zimi. Ma ni priliki. Va dolce cvatu visibab, trunbetic i batić. Pravo proleće! Nona reče da je povragu šlo vreme i judi, i reć bi da pravo govori. Čujen ih tamo negdere! Bi reć da od Milohni gredu Jugon. No! Čuuuuj! Su, su, oni su! Ruše, kampanaju! Homo brzo na Breg!

Pusni utorak

N

a Pusni utorak djeca dječjih vrtića i učenici OŠ Sveti Matej maskirani dočekuju Halubajske zvončare. Maškarano ozračje učenici prenose i u školu, naime to je dan za - nastavu pod maskama.

A tamo j’ čut da muzika žižga. Ovo leto j’ hit „Vatrogasac Joža“ – on dobro gasi i jušto će dobro prit našemu Matetu Pustu. A on neboh visi na pale. Lepo opširan va črnen veštide i z klobukon ki je bršjanon opleten. Od Antonji ga gjedamo. Pomalo se cinbuja i na nas gjeda z visokega. Sega i sačesa nan je ovo leto zafraškal. Ceni podigal, smeti i daje pripejuje, zgradi sakudar zazidal i seh nas mej sobun pokaral. Aj, vraže Puste, ma ćeš danaska goret, nećemo te žalet! Si smo na njega jadni, ma sejedin nan ga je žal. Aš štajon va ken on vlada najlepči je i najštimaneji. Z Furićeva se čuje veli šušur. Sopnjada, fikanje, zijanje i zvonjava. Gredu se bliže! Ovoletnji pusni špaši su na vrhunce. Trudni, mučni, malo potepjeni, ma tako moćni, jaki, puni forci…

pust 2008

VELA PUSNA TOMBOLA HALUBAJSKEH ZVONČARI

PUST 2008

1. MOTOR SKUTER 50 ccm – 09771 2. PERILICA POSUĐA – 08868 3. PERILICA RUBLJA – 08299 4. INOX BAČVA + 100 LITARA VINA – 02529 5. DRVENA BAČVA + 100 LITARA VINA – 04014 6. PRASAC 100 KG – 02605 7. GPS AUTO NAVIGACIJA + UGRADNJA – 04402 8. TELEVIZIJA – 09827 9. MOTORNA KOSILICA – 02535 10. MOTORNA PILA – 06078 11. CD AUTO RADIO + ZVUČNICI – 08697 12. POLICA AUTO OSIGURANJA – 06627 13. MJEŠALICA ZA BETON + KARIOLA – 04035 14. AKUMULATORSKA BUŠILICA – 09551 15. DIGITALNI FOTOAPARAT – 08722 Nagrade se mogu podignuti u Općini Viškovo 30 dana od objave / 9. veljače 2008./ u Novom listu. Prilikom preuzimanja nagrade potrebno je predočiti osobnu iskaznicu te kupon pusne tombole.

Prišli su potla tri dni obahajanja. Poštimali su sako halubajsko selo, zatancali na saken skode i sen povedali onu jednu jedinu istinu: „Svoji smo na svojen, volimo svoje Halubje!“ Breg! Mate gori! Niki za njin ne plače. Samo zvonci zvone, zvone. Ma ni za verovat kako more bit lepo uhu i milo duše čut tuliko rompotanje. Brzo je zgorel. So zlo pasanega leta š njin je nestalo. Zivučuje se tombula. Kega će sreća? Znan kega neće! Na pozornice vavek isti borci za vlast. Maškare su kjuč vrnule. Ma dok su vladale, ostvarile su se ča su obećale. Verujemo da će tako i oni ki su se vrnuli na vlast. I da bi čarolija čin više durala, nad Sveten Matejon se j’ vreća kolori rasula. Igrale se boji, svetlo i škurina. Neki su njurgali da kuliko j’ hijad kun va zrake gorelo. Ma više j’ bilo oneh ki su uživali va lepote neba. Budite i vi veseli do drugega Pusta!

12

N. Dukić

Glasnik Općine Viškovo br. 57


Župno hodočašće u Mariju Bistricu i Ludbreg

Hodočašće u Udbinu

HODOČAŠĆA NAŠIH ŽUPLJANA TIJEKOM 2007.

Hodočašća - izraz zahvalnosti i produbljenje vjere 17. studenoga 2007.: HODOČAŠĆE U PADOVU U ranim jutarnjim satima stotinu župljana hodočastilo je u subotu 17. studenog u Padovu, u Svetište sv. Antuna Padovanskog te u svetište hrvatskog sveca Leopolda Bogdana Mandića. U jednoj od svetištu pridruženih kapelica u kompleksu Svetišta sv. Antuna, sv. Misu je predvodio župnik p. Ivan MSC, uz asistenciju đakona Marka MSC. Nakon upoznavanja i razgledavanja svetišta, relikvija sv. Antuna, molitve i odmora, krenulo se pješice do Svetišta sv. Leopolda Mandića, gdje su hodočasnici sa zanimanjem razgledavali sveta mjesta i predmete iz života sveca te se upoznali s likom i djelom ovog velikana naše Crkve i naroda. 13. listopada 2007.: ŽUPNO HODOČAŠĆE U MARIJU BISTRICU I LUDBREG Povodom otvorenja nove pastoralne godine, lijepo subotnje vrijeme stotinu vjernika naše Župe iskoristilo je molitveno-pokorničkim hodočašćem u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, pod vodstvom župnika p. Ivana i đakona vlč. Marka. Središnje euharistijsko slavlje u samom svetištu Majke Božje Bistričke, uz mnoštvo hodočasnika, slavilo je osam svećenika, a samo slavlje predvodio je viškovski župnik p. Ivan MSC. Nakon Sv. Mise bilo je dovoljno vremena za privatnu pobožnost, a u 13.30 sati zajednički je obavljena pobožnost Križnoga puta na tamošnjoj Kalvariji. U 15.30 sati, hodočasnici su krenuli u Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbreg, gdje ih je dočekao ludbreški kapelan.

Glasnik Općine Viškovo br. 57

PUTOVANJE U MOLITVI, PROSTORIMA OBILJEŽENIM NA POSEBAN NAČIN, POMAŽE VJERNICIMA U NJIHOVOM UNUTARNJEM PUTOVANJU I USPONU PREMA BOGU I VJEČNOSTI. 9. rujna 2007.: HODOČAŠĆE U UDBINU Odazivajući se pozivu hrvatskih biskupa, naši su župljani, pod vodstvom umirovljenog bojnika i člana ŽPV-a Luke Matanića, hodočastili na Krbavsko polje, stratište hrvatske mladosti, na mjesto izgradnje Crkve hrvatskih mučenika u Udbini. Nakon Križnoga puta, euharistijsko slavlje vodio je riječki nadbiskup i metropolita dr. Ivan Devčić, u koncelebraciji više biskupa i mnoštva svećenika te uz sudjelovanje brojnih hodočasnika iz Hrvatske i BiH. Nakon udbinskog slavlja, hodočasnici su se preko Korenice uputili na Ljubovo, jedno od najjačih neprijateljskih uporišta u Lici za vrijeme Domovinskog rata, gdje su se kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Oluji pomolili za njih i zapalili svijeće. To isto ponovili su i u herojskom Gospiću. Na povratku u Rijeku, organiziran je zajednički ručak u Kvartama u općini Perušić, gdje je najmlađa hodočasnica, četverogodišnja Vedrana

Frelih imala priliku jahati na konjiću poniju. Svi elementi hodočašća bili su sponzorirani, te se posebno zahvaljujemo: kapetanu Antonu Šustaru iz Marčelja, Jozi Nujiću i ‘Nujić-gradnji’, gradonačelniku grada Senja, gradonačelniku Općine Perušić te osoblju restorana ‘Albatros’ u Kvartama. 12. - 15. kolovoza 2007.: PO TREĆI PUT - PJEŠICE OD VIŠKOVA DO KRASNOG Već treću godinu zaredom, naši župljani, pod vodstvom Luke Matanića, umirovljenog bojnika HV-a i invalida Domovinskog rata, hodočaste u svetište Majke Božje od Krasna. Na put dug 122 km, krenuli su iz župne crkve 12. kolovoza u 6 sati ujutro, nakon molitve i župnikovog blagoslova. Iz Viškova je put poznatog velebitskog prošteništa krenulo sedmero hodočasnika, ove godine prvi put i tri

iz duhovnog života

Hodočasnici u Krasnom sa biskupom Bogovićem

13


- Put je bio dosta zahtjevan i naporan, zajednički smo se duhovno i kondicijski pripremali mjesec dana, a jedan vikend pješačili smo po 30 km. Za nas je ovo hodočašće čin vjere, izraz zahvalnosti Majci Božjoj. Mnogi se tijekom života obraćaju Bogu i utječu Majci Božjoj, te mole za pomoć, a na zahvalu zaborave. Naše hodočašće je stoga duhovni poziv i zahvala Majci Božjoj za sve što čini za nas osobno, za naše obitelji, naš narod i domovinu, istaknuo je Matanić. Planirajući dogodine mnogo veću grupu hodočasnika u Krasno naši hodočasnici zahvaljuju se pateru Ivanu, Općini Viškovo, PU PGŽ, te župnicima u Sv. Jurju i Krasnom za Na hodočašću u Svetište sv. Antuna Padovanskog potporu hodočašća. žene, a u svetište u Krasnom stiglo je njih šestero, baš u predvečerje Svetkovine, točno na vrijeme da sudjeluju u predblagdanskom Križnom putu i na Svetoj Misi. A put je bio dug... Luka Matanić sa suprugom Marijom i sinom Draganom, potom Marina Frelih te Dragan Krasić sa sinom Ivanom, prvoga su dana za osamsatnoga pješačenja Jadranskom magistralom (45 km) stigli od Viškova do Crikvenice gdje su u športskoj dvora-

ni tamošnje Policijske postaje prenoćili. Drugoga su dana za 7,5 sati propješačili dionicu od Crikvenice do Sv. Jurja (45 km) te ondje prenoćili u Župnome domu. Trećega su dana stigli u Svetište Gospe od Krasna. Na samu Svetkovinu Velike Gospe, hodočasnici su uz prijatelje i pristigle župljane, sa župnim stijegom u ruci nazočili glavnom krasnarskom euharistijskom slavlju te tako ponovno ispunili zavjet Majci Božjoj.

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

odgoj i obrazovanje

G

odine 1997. donesen je u državi Hrvatskoj novi Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi. Zakonu je trebao prethoditi novi Državni pedagoški standard, koji istina nije donesen do dana današnjeg i pitanje je koliko će još pedagoških godina proteći prije nego bude izglasan u Saboru. Zašto je on važan? Državnim pedagoškim standardom se uređuje broj djece u odgojnoj skupini, ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu, mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenika, mjerila za financiranje programa, materijalni i financijski uvjeti rada

i još podosta toga. Što to znači, da novi Zakon nema podlogu za svoju primjenu? Ima, ali po modificiranim standardima iz 1983. godine koji se uvelike naslanjaju na standarde iz 1977. godine. Što dalje reći? Novi standard koji u svom prijedlogu definitivno donosi unapređenje kvalitete rada i življenja djece u njihovim vrtićima nije donesen, no to ne znači da se može raditi što se hoće i kako se hoće po postojećem (pra)starom standardu. Novim standardom se predviđa manji broj djece u odgojnim skupinama. Na primjer, ako se radi o mješovitoj dobnoj skupini, tada to može biti 20 djece + 20% pa je maksimum 24 djeteta (novi standard neće tolerirati +20%). Na 24 djeteta moraju biti dvije odgojiteljice (obavezno) s višom stručnom spremom, stručni suradnik, (pedagog, psiholog ili defektolog u određenom postotku vremena na broj djece u Ustanovi. Skupina djece i njihove „tete” mo-

14

Od 31. svibnja do 03. lipnja 2007.: U MEĐUGORJU Svibanjsko marijansko hodočašće župljani su i 2007. godine organizirali u Međugorje. U duhovnoj pratnji župnika p. Ivana, četverodnevno hodočašće u Međugorje donijelo je mnogo duhovnih plodova obnove za pojedine hodočasnike, ali i za cijelu Župu. raju imati odgovarajući prostor (soba dnevnog boravka, sanitarni čvorovi, garderoba... što opet iako je prastar, regulira postojeći državni standard. Npr. u praksi, na jednu odgojnu mješovitu skupinu potrebno je preko 60 m2, ali prostora koji je isključivo na korištenje djece, znači ne kuhinje, ne sanitarni čvorovi osoblja, garderobe... Također je standard propisao koliki mora biti vanjski prostor i što ga sačinjava, propisao, je kako izgleda prilaz vrtiću za roditelja i dijete... Tako bi mogli još dugo dugo. Činjenica je da će se donošenjem novog državnog pedagoškog standarda itekako podignuti standard u životu naših najmlađih i onih koji rade s njima. Do tada se treba pridržavati dosadašnjih standarda ma kakvi oni bili, jer bolje ikakvi nego nikakvi. Novi standardi donose veća financijska opterećenja jedinicama lokalne samouprave, jer su one glavni nosioci sufinanciranja programa što ih provode dječji vrtići, roditelji participiraju, kako gdje, između 1/4 ili 1/5 ekonomske cijene. Imperativ svakog programa rada s djecom predškolske dobi je suradnja s roditeljem i ostalim čimbenicima radi svestranijeg sagledavanja i zadovoljavanja djetetovih potreba, interesa i sposobnosti. Postoje razni poslovi čiji pozitivni rezultati proizlaze iz odnosa: što veći kvanitet to bolji kvalitet, no na sreću to u radu s djecom nije i ne smije biti istina. Zvjezdana Balen-Vuglač, prof. dipl. pedagog

Glasnik Općine Viškovo br. 57


NAKNADA VLASNICIMA NEKRETNINA U NEPOSREDNOJ BLIZINI DEPONIJA RADI UMANJENE VRIJEDNOSTI NEKRETNINE

S

ukladno Pravilniku o mjer- ● OD 336 PRISPJELIH ilima, postupku i načinu ZAHTJEVA 58 JE POTPUNIH određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedi- I SA SVOM POTREBNOM nicama lokalne samouprave DOKUMENTACIJOM ● POD(Narodne novine 59/06) i Od- NOSITELJIMA ZAHTJEVA S luci Općinskog vijeća Općine Viškovo donesenoj na osnovi NEPOTPUNOM DOKUMENPravilnika, vlasnici nekretnina TACIJOM - DODATNI ROK ● na udaljenosti do 500 m od OČEKUJE SE DA ĆE OBROČNA granice deponija Viševac, koji ISPLATA SREDSTAVA, NA TEsu stekli vlasništvo nad legalno izgrađenim objektom stam- MELJU SKLOPLJENIH UGOVORA bene ili stambeno-poslovne ZAPOČETI U DRUGOM DIJELU namjene do početka sanacije 2008. GODINE. deponija, stječu pravo na isplatu 15% procijenjene tržišne vrijednosti objekta. Sredstva za ovu namjenu osiguravaju se u proračunu komunalnog poduzeća koje deponira otpad (K.D. Čistoća), a vlasnicima se naknada isplaćuje iz proračuna Općine, s time da taj iznos Općina potom refundira od komunalnog poduzeća. Općina Viškovo je putem ovlaštene geodetske kuće utvrdila objekte koji se nalaze u krugu od 500 m od deponija i pozvala vlasnike da podnesu zahtjev za isplatom sredstava s potrebnom dokumentacijom. U Općini je zaprimljeno ukupno 336 zahtjeva za isplatom. Obzirom da se radi o vrlo obimnom poslu, kao i o propisu koji se prvi puta primjenjuje i za koji ne postoji praksa, Općina je u svrhu usklađivanja postupka sa zakonskom procedurom angažirala odvjetničko društvo. Nakon komisijskog otvaranja svih 336 zahtjeva, utvrđena je potpunost podnesene dokumentacije po svakom zahtjevu. Od 336 zahtjeva 58 zahtjeva je potpunih i sa svom potrebnom dokumentacijom. U tijeku je procjena vrijednosti nekretnina, koju provodi ovlašteni sudski vještak. Očekujemo da će obročna isplata sredstava, na temelju ugovora koji će Općina sklopiti sa svakim od ovih vlasnika, započeti u drugom dijelu 2008. godine. Podnositeljima zahtjeva, koji nisu dostavili pot-

Zona zahvata 500 metara oko deponija

punu dokumentaciju bit će upućen poziv i određen dodatni rok za dostavu tražene dokumentacije. Očekujemo da će svi vlasnici nekretnina koji su dostavili zahtjev, obavijest dobiti do polovice ožujka 2008. godine. Ukoliko upotpune dokumentaciju, pristupit će se procjeni nekretnine, sklapanju ugovora o isplati sredstava za umanjenu vrijednost nekretnine i sukcesivnoj isplati.

iz rada općine

Obzirom da dinamika postupka utvrđivanja prava vlasnika nekretnina na obeštećenje ne ovisi samo o Općini Viškovo, već i o vlasnicima nekretnina i nadležnim tijelima Županije i Države koja izdaju određene potvrde i uvjerenja, smatramo da će glavnina posla koji će rezultirati sklapanjem ugovora o isplati obeštećenja sa svakim pojedinim vlasnikom nekretnine biti dovršena do kraja 2008. godine, što znači da će vlasnicima nekretnina obročna isplata biti izvršena do kraja 2013. i tijekom 2014. godine. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

ZAŠTO SE MUČITI KADA SE OTPADA MOŽETE RIJEŠITI I NA DRUGI NAČIN? • Odbačeni namještaj, kućanske aparate i slično u količini koja se može prevesti osobnim automobilom ili autoprikolicom bez naknade možete odvesti na odlagalište komunalnog otpada “Viševac”. • Možete pozvati komunalnog redara Općine Viškovo na mob: 098 240 960 i dogovoriti besplatni odvoz vašeg glomaznog otpada. Povjerenstvo za zbrinjavanje otpada

Karikatura: Zlatko Krašković

Glasnik Općine Viškovo br. 57

15


PROSTORNI P L A N U R EÐ ENJA OPĆINE VIŠKOVO

O

pćinsko vijeće Općine Viškovo na svojoj sjednici 18. prosinca 2007. godine, većinom od 8 od ukupno 15 vijećnika, donijelo je Prostorni plan Općine Viškovo. Prostorni plan je objavljen u Službenom listu 21. prosinca 2007. godine, a osam dana po objavi stupio je na snagu. Time je završio proces donošenja Prostornog plana koji je započeo davne 1997. godine. Prostorni plan je osnovni razvojni dokument svake Općine, bez kojeg dugoročno nije moguće osmisliti nikakav razvoj. Do donošenja Prostornog plana za naše područje važio je Prostorni plan bivše Općine Rijeka donesen osamdesetih godina prošlog stoljeća, sa zadnjom izmjenom 1995. godine.

TUMAČ GRAFIČKIH PROSTORNIH POKAZATELJA I PLANSKIH ZNAKOVA

Našim Prostornim planom osigurava se daljnji razvoj gospodarstva planiranjem novih radnih zona u nastavku sadašnje radne zone Juraši iza naselja Blažići prema naselju Petrci, uz buduću prometnicu Viškovo – Drenova i nove radne zone uz Petrolejsku cestu nasuprot asfaltne baze do granice s Općinom Klana. Planiran je prostor za novo groblje Općine Viškovo između naselja Bujki i Marčelji uz buduću zaobilaznicu Općine Viškovo. Planirani su sportski centri naselja Marinići, Brnasi, Marčelji i Ronjgi, a ispod naselja Saršoni planirana je zona turističke namjene. Prostornim planom regulira se nova gradnja za potrebe stanovanja. Najmanja građevinska parcela je 1000 m2, dok je do sada iznosila 350 m2, utvrđena je maksimalna visina krovnog vijenca od najniže točke zemljišta od 8 m, umjesto dosadašnjih 11 m, te maksimalna izgrađenost zemljišta od 20% s najviše 4 stana po objektu. Sukladno Prostornom planu planirana je izrada urbanističkog plana uređenja središnjeg naselja Viškovo i detaljnih planova središta starih naselja, s ciljem stvaranja uvjeta za adaptaciju starijih objekata u tim naseljima, kao i rješavanja infrastrukturnih problema uzrokovanih novijom gradnjom oko tih naselja. Planom su propisani uvjeti za sanaciju postojećih deponija Sovjak i Viševac. Iz planova višeg reda (županijskih i državnih) preuzeti su koridori željezničke pruge u pravcu Istre ispod naselja Stupari, autoputa Permani-Soboli i plinovoda Pula Karlovac iznad Pogleda i Centralne zone za gospodarenjem otpadom (Marišćina), kao i osnovni koridori za transport električne energije vode i fekalnu odvodnju. Ukupna površina građevinskog područja smanjena je za cca 130 hektara, jer je Prostorni plan morao biti usklađen sa županijskim Prostornim planom, po kojem se površina građevinskog područja izračunava prema broju stanovnika na određenom području. Jedini podatak koji se uvažava je popis stanovništva iz 2001. godine, prema kojem na našem području živi 8907 stanovnika. Međutim, prema podatcima i procjenama, kojima trenutno raspolažemo, na našem području živi između 13 i 14 tisuća stanovnika. Prva izmjena Prostornog plana, s mogućnošću povećavanja građevinskog područja, bit će moguća nakon popisa stanovništva 2011. godine, kada će biti iskazan novi broj stanovnika. Sukladno tom povećanju bit će moguće proširiti granice građevinskog područja za najviše 20%, što će vratiti granice građevinskog područja na stanje prije donošenja Prostornog plana. Na kraju treba napomenuti da je obveza Općine Viškovo bila donošenje Prostornog plana, a da je provođenje ili konkretno izdavanje svake pojedinačne lokacijske i građevinske dozvole, u nadležnosti novoosnovanog županijskog ureda: Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, na adresi Riva 10, u Rijeci. Općinski načelnik Goran Petrc, prof.

odluke vijeća

24. sjednica /18. prosinac 2007. • Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Viškovo

16

Glasnik Općine Viškovo br. 57


KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

Glasnik Općine Viškovo br. 57

17


“MALO SUNCE” – SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU, ADOLESCENTE, OBITELJ I OSOBE STARIJE DOBI

MALO SUNCE – GRIJE SVIH O

d kraja prošle godine stručna pomoć, u obliku savjetovališta za djecu, adolescente, obitelj i osobe starije dobi dostupna je i mještanima naše općine. Savjetovalište, koje je s radom počelo na dvije lokacije, i to u prostorijama Udruge umirovljenika i Dječjem vrtiću Viškovo, vodi stručni tim - Zorica Janković, prof. rehabilatot-defektolog i Daina Udovicich, mag. psihologije. Prema njihovim riječima cilj savjetovališta je pružanje psihosocijalne pomoći, poboljšanje kvalitete života, informiranje i usmjeravanje, socijalna podrška i osnaživanje obitelji i pojedinaca te edukacija. Projekt je pokrenut sa željom da u našoj općini saživi savjetovalište za kojim se već duže vremena osjeća potreba. Suočeni smo sa stalnim društvenim promjenama, stresnim načinom života i brojnim životnim iskušenjima te su česte prilike kada nam je potreban stručan savjet, podrška ili usmjerenje. Ideju stručnog tima podržala je članica Poglavarstva zadužena za reTroškove rada Savjetovališta u potpunosti pokriva Općina Viškovo te je korištenje usluga savjetovališta – besplatno. Dolasci su anonimni, podaci strogo čuvani i s njima se ne izlazi u javnost.

zdravstvo i socijalna skrb

sor zdravstva, socijalne skrbi i brige o djeci dr. Ines Strenja-Linić, a Općina Viškovo prepoznala je važnost i potrebu takvog programa na našem području i Savjetovalište je otvoreno 21. prosinca 2007. u prostorijama Udruge umirovljenika Viškovo. Potrebe osoba starije životne dobi Jedan od tri radna dana Savjetovališta posvećen je potrebama osoba starije životne dobi, jer upravo se njihove potrebe često zanemaruju, misleći da osobe s odlaskom u mirovinu više nemaju značajnijih životnih problema – ističe Zorica Janković, prof., upozoravajući da je riječ o trenucima suočavanja s drukčijim načinom života, sa smanjenim financijskim primanjima i – bolestima. Osobe treće životne dobi često su opterećene kroničnim bolestima koje nisu izlječive, već s kojima se treba učiti živjeti (alzheimer, parkinson itd.)

- Prvi problemi javljaju se u predškolskoj dobi – napominje Daina Udovicich, mag. psihologije – tada dolazi do prvog odvajanja djeteta od roditelja. Ta situacija nije stresna samo za djecu, stresna je i za roditelje, te im treba pomoći kako da prihvate i prevladaju probleme koji se pri tome javljaju. “Savjetovalište je zamišljeno kao organiziran sustav stručne pomoći i podrške djeci, mladima, osobama srednje i starije životne dobi. Mjesto na kojem možete slobodno izraziti svoje osjećaje i bez srama razgovarati sa stručnom osobom, bez straha od osude i mišljenja drugih ljudi i vršnjaka.

Program, koji vodi stručni tim mag. psihologije i rehabilitator – defektolog namijenjen je svim stanovnicima općine koji imaju ili osjećaju potrebu da se savjetuju u vezi svog ponašanja ili svojih osjećaja, rješavanja životnih problema ili dilema.

U školskoj dobi, polaskom u prvi razred dolazi do nove krizne situacije. Odlaskom u školu dijete se suočava sa prvim obvezama..., a nakon toga dolazi vrijeme adolescencije, koje zna biti vrlo burno – mladići i djevojke se traže, roditelji ne znaju kako se postaviti...

Od predškolske dobi do adolescenata

– S obzirom na moju struku najčešće mi se obraćaju roditelji s djecom s teškoćama u razvoju, napominje Zorica Janković, prof. rehabilitator – defektolog posebno oni koji nisu uključeni u predškolske ustanove, to su trenuci

Dva dana u tjednu, Svjetovalište radi u prostorijama Dječjeg vrtića Viškovo – za djecu od predškolske dobi do adolescenata i njihovih obitelji. Dakle, riječ

Daina Udovicich, mag. psihologije: Nakon završene srednje talijanske škole u Rijeci, petogodišnji studij psihologije završava u Trstu na Fakultetu za psihologiju. Po završetku pripravničkog staža za psihologa u Thalasoterapiji u Opatiji, zapošljava se u Dječjem vrtiću Viškovo kao stručni suradnik psiholog. Mlada psihologinja iz Rijeke, ujedno i “buduća” mještanka naše općine, sa stanom u Mavrima, dodatne edukacije stječe kao voditelj škole odvikavanja od pušenja, potom i edukaciju iz autogenog treninga, odnosno tehnike opuštanja, edukaciju iz psihologije sporta, te uvodnu edukaciju iz biherovo-kognitivne psihoterapije. Stručni rad ‒ “Master iz poslovne i javne komunikacije” izradila je na temu organizacije team buildinga, koja u programu savjetovališta također predstavlja jedan od planiranih programa.

18

je o problemima koji muče obitelji koje se danas nose sa stresom, pitanjem kako rješavaju svakodnevne situacije i konflikte.

Djeca s teškoćama u razvoju

Zorica Janković, prof. rehabilitator – defektolog: Nakon završene srednje škole, prvo zaposlenje dobiva u Županijskom uredu za Prosvjetu i kulturu kao stručni referent, a potom u Uredu za prosvjetu Područne regionalne samouprave. U međuvremenu završava edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i 2002. godine stječe diplomu s temom Prijedlog mreži službi podrške i servisa u radu s djecom i mladima s posebnim potrebama. Godine 2004. zapošljava se u vrtiću Rijeka, kao defektolog u radu s djecom s poteškoćama u razvoju, gdje djeluje do 2007. godine, kada se zapošljava u srednjoj školi Mijo Mirković u Rijeci, kao stručni suradnik za rad s djecom, odnosno mladeži s cerebralnom paralizom. Istovremeno obnaša i funkciju zamjenice predsjednice Udruga defektologa Primorskogoranske županije, dok povremeno djeluje i kao suradnica Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije u funkciji voditelja pripreme za brak. Već dvadeset i četiri godine mještanka je naše Općine, a svoje bogato radno iskustvo, nadupunjuje stručnim usavršavanjem za gestalt terapeuta, četverogodišnjom edukacijom na Institutu za gestalt terapeute sa Malte.

Glasnik Općine Viškovo br. 57


prvog suočavanja, pa i otkrivanja problema, kada se postavlja se pitanje – Što napraviti? Nadam se da ćemo im u velikoj mjeri pomoći da nađu način kako savladati određene situacije i pomoći djetetu. Kako prevladati stres – pitanje današnjice Najviše nas muče upravo obični, praktični životni problemi i kako izaći na kraj s njima, kako ih riješiti? Možda samo nemamo s kime popričati, ili nemamo podršku među članovima obitelji? Kako to prevladati? Živimo u stresnom vremenu, kada se treba naučiti “nositi” se s takvim situacijama, međutim što se pod pojmom stresa podrazumijeva, individualno je pitanje, jer sve ovisi o tome kako nešto doživljavamo. Individualni rad utvrđuje se po dogovoru, a ovisno o potrebi posjeta traje od 30 minuta do 60 minuta. Ukoliko pojedini problemi prelaze granice savjetovališta, osobe se upućuju gdje i kome se trebaju obratiti kako bi riješili svoj problem, bilo da se trebaju obratiti liječniku ili za ostvarivanje svojih prava. Radionice na određenu temu organiziraju se po potrebi, u skladu s određenom tematikom. Programi se šire – naglašava Daina Udovicich, mag. psihologije – planiramo i organiziranje predavanja stručnjaka određenih područja, a kao dodatni program ponudile smo i program odvikavanja od pušenja, programe opuštanja i relaksacije, pa i programe za unapređenje komunikacije i poslovanja poduzetnika poput trenutno aktualnog team building programa i sl. Osnovano po uzoru na druge općine i grad Rijeku, koja ima više vrsta savjetovališta. Naše Malo sunce, javlja se kao iskorak u osiguranju socijalnih potreba današnjeg čovjeka, te predstavlja Savjetovalište koje će imati tendenciju uključivanja sustručnjaka za rad na rješavanju problema široke populacije – od djece predškolske dobi – do osoba treće životne dobi. Doris Brusić

U VELJAČI ODRŽANA PRVA OVOGODIŠNJA AKCIJA DOBROVOLJNOG DARIVANJA KRVI NA PODRUČJU OPĆINE VIŠKOVO

PRIKUPLJENO 56 DOZA KRVI

P

rva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi na području općine Viškovo održana je 2. veljače u prostoru Stare škole u Marčeljima. Unatoč razdoblju prehlada, gripa i maškaranih “obveza” stanovnika Viškova darivanju su pristupila 63, a krv je dalo 56 darivatelja. Među njima, bio je i osamnaestogodišnji Luka Brnčić koji je darovao krv prvi puta. Svakako treba istaknuti i jubilarce, a to su Vlado Grizelj i Ljubiša Nikolić, koji su dali krv 75. put, te Richard Gulin kojemu je ovo darivanje bilo pedeseto po redu. Zadovoljstvo velikim odazivom darivatelja izrazili su organizatori akcije, Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi Viškovo i Zavod za transfuzijsku medicinu riječkog KBC-a. Organizatori zahvaljuju svim dari-

Prvo darivanje krvi - osamnaestogodišnji Luka Brnčić s ocem Blaženkom Brnčićem

vateljima krvi na iskrenoj humanosti, Općini Viškovo na pokroviteljstvu te aktivisticama Crvenog križa Viškovo, koje su pomogle u podjeli obroka zahvalnosti. Damir Petrc

OBAVIJEST DARIVATELJIMA KRVI U Vjesniku darivatelja krvi br. 2, od 25. listopada 2007. godine objavljena je vijest o produženom vijeku darivanja krvi do 70-te godine starosti darivatelja, koju prenosimo u cijelosti. PRODUŽEN VIJEK DARIVANJA KRVI DO 70. GODINE /N.N. br.: 80/1. 8. 2007; Pravilnik o posebnim tehničkim zahtjevima za krv i krvne pripravke/ Dob i tjelesna težina davatelja

Dob

U

z ovu obavijest potrebno je dodati i sljedeću dopunu:

18 do 65 godina Davatelji stariji od 60 - prema odluci doktora godina, koji prvi put medicine u ovlaštenoj daruju krv ili krvne zdravstvenoj ustanovi sastojke

- uz dopuštenje specijalista Iznad 65 godina Prema izjavi dr. Buneta odgo(maks. do 70 godina transfuziologije u ovlaštenoj vorne osobe na zdravstvenoj ustanovi za transfuziologiji svako davanje KBC-a Rijeka, Tjelesna ≤ 55 kg za davatelje i pune krvi i krvnih sastojaka produljeni vijek težina postupkom afereze darivanja krvi, pored navedenog u Odluci, vrijedi samo za one darivatelje koji nastavljaju darivati krv bez prekida nakon dozvoljene starosti od 65 godina, što znači da se svi oni, koji su iz bilo kojeg razloga imali prekid u darivanju krvi, ne mogu ponovno uključiti u redovni postupak darivanja.

UREDOVNO VRIJEME SAVJETOVALIŠTA:

Ova obavijest namijenjena je dobrovoljnim darivateljima, kako bi se izbjegli mogući nesporazumi na redovitim akcijama prikupljanja krvi.

Za djecu i adolescente /DV Viškovo/:

U ime “Kluba 100 kapi” želimo dobro zdravlje svim 65-godišnjacima, kako biste mladima mogli prenositi svoje bogato iskustvo u darivanju krvi i da u svojim sredinama podržite aktivnosti koje promiču nesebičnu solidarnost sa znanima i neznanima kojima je krv potrebna.

utorak i srijeda od 17-20 sati Prijave na tel: 257-468 Za obitelj i osobe starije dobi / prostorije Udruge umirovljenika Viškovo/: četvrtak 17-20 sati Prijave na tel: 257-622

Glasnik Općine Viškovo br. 57

Pripremio: član Odbora – Kluba 100 kapi Edo Prpić

19


UVEDENE DODATNE AUTOBUSNE LINIJE ● NOVOUVEDENIM AUTOBUSNIM LINIJAMA OSIGURAN PRIJEVOZ UČENIKA NEPOSREDNO NAKON ZAVRŠETKA NASTAVE

N

akon traženja OŠ Sveti Matej, u dogovoru s Autotrolejom i Općinom Viškovo, od 14. siječnja 2008. uvedene su dodatne autobusne linije, prilagođene potrebama učenika. Navedene autobusne linije, financira Općina Viškovo, a mogu ih koristiti i ostali mještani. Dodatne autobusne linije prometovati će samo u dane i za vrijeme nastave, a njihovim uvođenjem osiguran je prijevoz učenika neposredno nakon završetka nastave, odnosno 4. 5. i 6. nastavnog sata. Treba napomenuti da je neriješeno ostalo još pitanje prijevoza djece iz naselja Petrci, koji do autobusne linije moraju pješačiti i cijeli kilometar, međutim riječ je o problemu koji se, zbog širine prometnice, može riješiti samo uvođenjem mini autobusa.

Napomena: S - Prometuje za vrijeme školske nastave. V - Prometuje van školske nastave

20

Glasnik Općine Viškovo Višško kovo vo br br.. 57 5


Napomena: S - Prometuje za vrijeme školske nastave. V - Prometuje van školske nastave

Glasnik Glas asni as nikk Op ni Opći Općine ćinne ći ne V Viškovo iškovo br. 57

21


Napomena: S - Prometuje za vrijeme školske nastave. V - Prometuje van školske nastave

22

Glasnik Općine Viškovo Višško kovo vo o br br.. 57 57


UPISI U PRVI RAZRED OSNOVNIH ŠKOLA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE ZA ŠKOLSKU GODINU 2008./2009.

● Roditelji, odnosno staratelji djece rođene od 1. travnja 2001. do 31. ožujka 2002. dužni su na vrijeme provesti upisni postupak za dijete školskog obveznika te upisati dijete u osnovnu školu. Upisni postupak za područje Primorsko-goranske županije odvijat će se prema slijedećem Planu upisnog postupka ● 3. – 7. ožujka 2008. - predbilježbe djece školskih obveznika te djece za koju roditelji žele ostvariti pravo na prijevremeni upis u 1. razred osnovne škole u osnovnoj školi najbližoj mjestu stanovanja Prilikom predbilježbi roditelji djece školskih obveznika te djece za koju roditelji žele ostvariti pravo na prijevremeni upis daju na uvid presliku rodnog lista, domovnice, rješenja o odgodi upisa, ukoliko je dijete odgođeno prilikom upisa u prvi razred osnovne škole za školsku godinu 2007./2008., te rješenje nadležnog Centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava iz socijalne skrbi ukoliko se radi o djetetu s teškoćama u razvoju ● Od 1. travnja do 30. lipnja 2008. – upisni postupak u tijeku Upisni postupak obuhvaća slijedeće radnje: 1. sistematski pregled kod ovlaštenog liječnika školske medicine u školskom dispanzeru prema rasporedu dobivenom u školi prilikom predbilježbi 2. dodatni pregledi djece kod kojih postoji sumnja na teškoće u razvoju. Dodatne preglede obavljaju liječnici specijalisti, psiholozi te defektolozi prema preporuci nadležnog Povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog tanja djeteta prije upisa u prvi razred osnovne škole 3. upis u osnovnu školu. Roditelj koji želi ostvariti pravo na prijevremeni upis u osnovnu školu svoga djeteta koje do 31. ožujka 2008. nije navršilo šest godina života može podnijeti zahtjev za uvrštenje u »Popis djece dorasle za upis u I. razred osnovne škole u školskoj godini 2008./2009.« Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za društvene djelatnosti, Odsjeku za prosvjetu i kulturu, osobno ili putem pošte na adresu Rijeka, Riva 10, IV. kat, soba 407, odnosno prema mjestu stanovanja nadležnim ispostavama.

RAVNATELJU OŠ SVETI MATEJ JOSIPU CRNIĆU POVJEREN I 4. MANDAT

Š

kolski odbor OŠ Sveti Matej, na svojoj sjednici održanoj u siječnju 2008. jednoglasno je produžio mandat za ravnatelja škole Josipu Crniću, prof., kojemu je to četvrti uzastopni mandat na čelu viškovske škole.

ŠAHOVSKI KLUB MALIK NA ŠAHOVSKOM PRVENSTVU ŠKOLSKIH SPORTSKIH KLUBOVA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Šahovski dom u Rijeci bio je 9. veljače 2008. domaćin prvenstva Školskih sportskih klubova Primorsko-goranske županije u šahu. Za razliku od prethodne godine natjecanje je odigrano mjesec dana ranije i zahvaljujući, između ostalog, izvanrednim prostornim mogućnostima koje Dom pruža, igrali su u istom danu učenici i učenice. Tako se okupilo više od 150 natjecatelja uz prisustvo voditelja, roditelja i naravno vrijednih organizatora.

Uz zahtjev roditelj prilaže: presliku rodnog lista i domovnice, mišljenje psihologa, mišljenje predškolske ustanove ukoliko je dijete polazi vrtić

U muškoj konkurenciji nastupilo je 28 osnovnih škola, a u ženskoj 11.

● 30. lipnja 2008. – dovršetak upisnog postupka VRIJEME I MJESTO UPISA U OSNOVNE ŠKOLE ODREĐUJU OSNOVNE ŠKOLE SAMOSTALNO PUTEM OGLAŠAVANJA NA ISTAKNUTOM MJESTU U ŠKOLI.

Naši dečki osvojili su 10. mjesto dok su djevojke bile 8. Bolji smo no što smo bili lani i iza sebe ostavili niz već afirmiranih škola.

Prilikom upisa u osnovnu školu roditelj prilaže sljedeće dokumente 1. potvrdu o obavljenom pregledu prije upisa u osnovnu školu 2. presliku rodnog lista 3. presliku domovnice uz predočenje izvornih dokumenata. Protiv roditelja koji na vrijeme ne upišu dijete školskog obveznika u osnovnu školu po službenoj dužnosti podnosi se zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pri nadležnom prekršajnom sudu sukladno čl. 45 Zakona o osnovnom školstvu (NN br. 59/90). Za sve informacije vezane uz upis djece u osnovnu školu roditelji se mogu obratiti Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za društvene djelatnosti, Odsjeku za prosvjetu i kulturu, Rijeka, Riva 10 (tel. 354-448) odnosno prema mjestu stanovanja nadležnim Ispostavama Ureda.

PRIJEVREMENI UPIS DJETETA ROĐENOG NAKON 31. OŽUJKA 2001. Roditelj djeteta koji želi ostvariti pravo na prijevremeni upis djeteta rođenog nakon 31. ožujka 2001. godine može to pravo ostvariti na sljedeći način 1. Predbilježiti dijete u najbližoj osnovnoj školi za vrijeme predbilježbi od 5. do 9. ožujka 2007., tom prilikom roditelji daju na uvid preslike rodnog lista i domovnice te mišljenje vrtića ukoliko ga je dijete polazilo 2. Prilikom predbilježbi ne dobiva se termin sistematskog pregleda kod nadležnog školskog liječnika 3. Obaviti psihologijski pregled 4. Kada roditelj dobije pozitivno mišljenje psihologa podnosi zahtjev za odobrenje prijevremenih upisa u 1. razred osnovne škole uredu državne uprave u Primorskogoranskoj županiji, služba za društvene djelatnosti, odsjek za prosvjetu i kulturu, Rijeka, Riva 10, ili ispostavama ureda državne u Primorsko-goranskoj županiji prema mjestu stanovanja, uz zahtjev roditelj prilaže: • presliku rodnog lista i domovnice • original mišljenje psihologa • original mišljenje (opisno) vrtića ukoliko ga je dijete polazilo - po primitku zahtjeva službena osoba koja vodi predmet sa nadležnim školskim liječnikom dogovara termin sistematskog pregleda, te obavještava roditelja - po primitku rješenja kojim se odobrava prijevremeni upis u prvi razred osnovne škole djeteta rođenog nakon 31. ožujka 2001. godine roditelj upisuje dijete u školu,uz rješenje roditelj dostavlja presliku rodnog lista i domovnice (uz predočenje originala dokumenata).

Glasnik Općine Viškovo br. 57

Već sada su predstavnici naše škole najavili da iduće godine “napadamo” finale. Za nas su nastupili: Marino Milković, Vedran Rukavina,Viktor Antunović, Dorian Brnčić, Haris Horozović i Leo Jardas za mušku, te: Ivana Blašković, Kristina Žic i Nika Anđelić za žensku ekipu. Čestitke našim predstavnicima i samo hrabro u nove turnire, jer samo tako se upoznaju tajne koje prekrasna šahovska igra krije! Voditelj: Marijan Mažuran Prvenstvo školskih športskih klubova Primorsko-goranske županije - učenici

Prvenstvo školskih športskih klubova Primorsko-goranske županije ‒ učenice

23


STALNA AKCIJA KNJIŽNICE BESPLATNO UČLANJENJE ZA VAŠE DIJETE

I bebe trebaju knjige , omogućimo im to pravo. Poštovani roditelji, Upućujemo Vam srdačne čestitke povodom prvog rođendana Vašeg djeteta! Izlošci Dine Martičić privukli su brojne ljubitelje keramike

KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA

HOBI NAŠIH KORISNIKA U Središnjoj knjižnici u Marinićima od prošle godine izložbenu vitrinu u predvorju krase djela vrijednih ruku naših korisnika. Svojim uradcima u tehnici keramike predstavile su se: Dina Martinčić i Marija Jurišić. Imali smo prilike uživati u raznovrsnim ukrasnim predmetima, poput vaza, maski, stalaka za slike, pepeljara, tanjura...

Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska zora u suradnji s Općinom Viškovo poziva vas i poklanja besplatno učlanjenje za Vaše dijete, jer - i bebe trebaju knjige. Želite li da Vaše dijete zavoli čitanje, prve korake morate poduzeti u dobi kada i ono čini svoje prve korake. Tijekom prvih šest godina djetetova života imate predivnu priliku da mu pomognete usvojiti najvažniju vještinu koju će ikada učiti - sposobnost da se služi jezikom. Zajedničko čitanje slikovnica, kratkih priča i sl. izvrstan je početak za razvoj predčitalačkih vještina jer je čitanje prirodan proces koji počinje s prvim izlaganjem pisanom tekstu. Vaše aktivno sudjelovanje obogaćuje djetetove jezične sposobnosti. Cijeli proces je izazovan, ugodan i nagrađujući, i to je najbolja prilika da stvorite pozitivan i trajan utjecaj na život Vašeg djeteta.

Uz brojne radove Marije Jurišić pažnju su plijenile maske koje su pridonijele maškaranom ozračju knjižnice.

KNJIŽNICA HALUBAJSKA ZORA NA 5. SAVJETOVANJU ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ - LOVRAN (3.-6. 10. 2007.)

PREDSTAVLJEN RAD KNJIŽNICE

U

Hrvatskoj je zadnjih desetak godina niz zgrada preprojektirano, rekonstruirano, prilagođeno i prenamijenjeno u izuzetno lijepe i funkcionalne gradske knjižnice, a opremljeno je i otvoreno mnogo manjih općinskih knjižnica. U tijeku su, u različitim fazama dovršenosti, projekti za knjižnice u Splitu, Karlovcu i Rijeci. Nove i lijepe, knjižnice postale su košnice događanja i susreta, najdinamičnije i najposjećenije kulturne institucije tih mjesta. Zbog svega toga, Programski odbor je za temu savjetovanja izabrao temu vezanu uz izgradnju, planiranje, arhitekturu, arhitektonske koncepte, nove tehnologije i programe narodnih knjižnica, a sve u svjetlu vremena prebrzih

24

promjena, tehnološkog razvoja i dinamičnog okruženja u kojem se i knjižnice nalaze i traže odgovore u skladu sa svojim poslanjem. Na 5. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, održanom od 3. do 6. listopada u Lovranu pod nazivom “Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost”, uz brojne sudionike skupa, ravnateljica Branka Miočić predstavila je Program rada i koncepciju Narodne knjižnice Halubajska zora, pod naslovom “Novo svitanje Halubajske zore”. Cjelovita prezentacija može se pogledati na web stranicama knjižnice www.halubajska-zora.hr i Gradske knjižnice Rijeka www. gkri.hr

Glasnik Općine Viškovo br. 57


DELAVSKA KATEDRA USTANOVE “IVAN MATETIĆ RONJGOV”

PRVI ROĐENDAN KIPARSKE ŠKOLE “MATO TIJARDOVIĆ” VIŠKOVO

S

voj prvi rođendan Kipar- ● Od 7. do ska škola “Mato Tijardović” Delavske katedre Ustanove Ivan 12. siječnja Matetić Ronjgov, obilježila je rad- 2008. u no. Cjelotjedni tečaj rezbarenja, prostorijapod vodstvom Mate Tijardovića, Ivana Tolića, Ivana Forjana i or- ma OŠ ganizatora programa predsjed- Sve Matej nika Rajka Sroka održan je od 7. do 12. siječnja 2008. u prostori- održan jama OŠ Sveti Matej. Posljednji tjedan dan “školice” – kako je organizakiparske tori od milja nazivaju, obilježen je i izložbom ostvarenih radova. škole Prigodna svečanost ujedno je i prilika da se organizatori tečaja zahvale svima koji su omogućili njezino održavanje, a posebno Općini Viškovo te ravnatelju i djelatnicima OŠ Sveti Matej. Posebne pohvale namijenjene su, a kome drugome, nego polaznicima, koji su pokazali izuzetno zanimanje. Naime “školici” se ovoga puta odazvao čak 31 učenik osnovnih škola s područja Primorsko-goranske županije, dva učenika iz Ernestinova i četrnaest odraslih polaznika. U pet radnih dana napravljeno je 270 prekrasnih dječjih radova. Na završnoj svečanosti, odnosno otvorenju izložbe koja je trajala od 10 do 14 sati uz učenike i starije polaznike bili su nazočni načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, član Poglavarstva zadužen za kulturu i sport Općine Viškovo Jadranko Lučić, ravnatelj OŠ “Sveti Matej” Josip Crnić, te istaknuti doajen hrvatske književnosti Josip Palada. Nazočnima su se obratili općinski načelnik, ravnatelj škole te voditelj Mato Tijardović, po kojemu je školica i dobila ime. Svih je posebno obradovala zainteresiranost i osvrt književnika Josipa Palade, koji se prisutnima obratio sa puno lijepih, dirljivih i pohvalnih riječi za školicu i njezinu budućnost.

Prema riječima predsjednika Delavske katedre Rajka Sroka već nakon prve godine djelovanja “Školica” je punom smislu riječ opravdala svoj naziv: jedna od učenica, koja se od prvog dana pridružila radu Delavske katedre i kiparske škole upisala je školu primjenjene umjetnosti i odlučila se za smjer kiparstva. Održane su i tri izložbe većeg značaja: u Galeriji Juraj Klović u Rijeci - izložba zajedničkih radova nastalih na prvoj radionici u Marčeljima i radova nastalih na Međunarodnoj koloniji u Ernestinovu, u vatrogasnom Domu u Srokima /Matejna 07/ izložba radova nastalih u ljetnoj školi u Dvorcu Stara Sušica i izložba u Galeriji u Kružnoj povodom Dana učitelja. Radove s posljednje radionice mještani će imati priliku vidjeti za Dan Općine Viškovo. Nakon postave izložbi dio slika nastalih na pojedinim radionicama bit će donirano Dječjoj bolnici Kantrida. Predstavnici kiparske škole na Međunarodnoj koloniji mladih u Ernestinovu U programu Delavske katedre je i sudjelovanje predstavnika učenika naših škola na Međunarodnoj koloniji mladih u Ernestinovu, koja se u travnju ove godine održava za Uskrsne blagdane – istaknuo je u našem razgovoru predsjednik Delavske katedre, koja od svoga osnutka uporno radi i na prikupljanju etnografskog materijala za izradu kataloga kojeg planiraju izdati sljedeće godine.

U znak zahvalnosti svima koji su na neki način pomogli i omogućili rad škole uručene su zahvalnice, ravnatelju OŠ Sveti Matej duborez s motivom stare škole, polaznicima diplome, a učenicima i knjiga Mrvica, našeg književnika Josipa Palade koja govori o kruhu i običajima.

Karnevalska udruga

KUNPANIJA Z HALUBJA

K

arnevalska udruga “Kunpanija z Halubja” obavještava sve svoje bivše, sadašnje i buduće članice da će se godišnja skupština održati 20. ožujka 2008. godine. Upisi novih članova i plaćanje članarine vršit će se prema sljedećem rasporedu: 20. 3. 2008. od 20-21h 17. 6. 2008. od 20-21h 30. 9. 2008. od 20-21h Članarina iznosi 360,00 kuna, a može se platiti u 3 dijela. Informacije se mogu dobiti na telefon 095 851 1925. Predsjednica Nataša Vranješ

Očuvanje tradicionalnih načina obrađivanja zemlje i vrtova Jedan od programa katedre je i očuvanje naših nekadašnjih tradicionalnih načina obrađivanja zemlje i vrtova te su tijekom prošle godine organizirana natjecanja u košnji i žetvi, a potom i natjecanje u tradicionalnom načinu kopanja vrta i sadnje krumpira odnosno sjetve sjemenja. Natjecanja, koja su pobudila zanimanje starije populacije, ali i privukla određeni broj gledatelja, popraćena su vrijednim nagradama. Bio je to poticaj za nastavak ove aktivnosti. U povodu prošlogodišnje Matejne organizirano je drugo natjecanje u košnji i žetvi, a zainteresiranost publike nadmašila je očekivanja, te se za predstojeći Dan Općine – radi na pripremama za nova natjecanja. Doris Brusić

Glasnik Općine Viškovo br. 57

25


JOSIP PALADA, KNJIŽEVNIK

POVRATAK U ZABORAVLJENU ARKADIJU POETIKE: SLUTNJE I MISTIKE U DRVETU

P

red nama su školski uradci, različitih sudionika, nastali u godinu dana djelovanja Delavske katedre, Kiparske škole »Mato Tijardović« - Viškovo. U nastalim radovima, uvjetno rečeno umjetničkim, više zanatski umješnim, zrcali se velika šarolikost, panoptikum interesa, iskustva i poetike, napose u obradi i motivu. Materijal je drvo, tema u neku ruku slobodna, izričaj upustven, po zamisli mentora i profesora, podučitelja, pa nam se ukazuju u duborezu ili reljefu likovne artikulacije, raznih veličina i figuracije, a također u rasponu od snažne poetike i ugođajnosti do najobičnije likovne bilješke, razglednice, prijedloška, senzacije događaja ili naprosto goblenskog ukazanja po sjećanju sudionika (zvono zvončara, glava kurenta, plamsaji logorske vatre, lik škole, portret životinje, cvijeta, ptice, junaka iz crtića, ili naprosto glava patnika otkupitelja Isusa, a i zaigranih morskih žitelja). Obrada je perfekcionistička, različitog drveta, različitim postupcima i prilazima tematici, ali vrlo ujednačenoj dorađenosti, pa čak i zaštiti i materijala i rada. Privilegija je, a i snaga da radionicu vodi, upućuje i savjetuje istaknuti majstor kipar svjetskog glasa i dometa, Mato Tijardović (po komu je škola dobila ime) ali uz asistenciju također stručnih i poznatih majstora obrade drveta, europski poznatih kipara, Ivana Tolića i Ivana Forjana, kao i vrsnika, organizatora i pokretača Rajka Sroka. Svi oni ne samo što podučavaju, nego i rade, primjerom pokazuju ukazuju što i kako. Alati su oštra dlijeta i drveni čekić, zapravo udaraljka. Ruke tvoraca, stvaralaca su od najmlađih polaznika 7 godišnjaka do najstarijih od 77 godina. Raspon velik i po iskustvu i po snazi i po čednosti i po želji. Obrađuju materijal: hrast, lipa, breza. Iz godova se vidi da dašćice potječu od divova i starosnih slavonskih hrastova do nešto mlađih lipa i breza stasalih tu na proplancima Učke i Gorskog Kotara. Sudionici su također iz mnogih mjesta i škola Primorsko-goranske županije (a po svemu sudeći na nju se mogu odnositi stihovi iz Nazorove pjesme). I tako dolazimo do uradaka koji su nastali na fonu želje, ljubavi i iskrenosti, jer otvaranjem ovog školovanja vraćamo se naslovu koji nam sugerira, da u genima pritajenu, zaboravljenu spoznaju i naučenost ponovno oživljavamo, jer su naši stari, živjeli od obrade drveta iz kojeg su proizvodili: kola, ukrase, vrata, rezbarene prozore i okvire za slike uspomena i fotografije prošlosti, okvire i podloške, za bučne satove ptičjeg

26

glasa, ali i za lovačke trofeje. Drveno je bilo posuđe: piruni, pijati, čanjci, zdjele, bačve pejari, korita, naćve, sanduci za brašno i ostale potrepštine, košare, košarice za kruh, sepeti, škatulje, ali i karbun ili drveni ugljen za kovače i ostale majstore. Obrađivalo se drvo i koristilo za sve namjene.

Glava joj je Učka gora Buk valova njen je glas Sitne šume i pašnjaci Oko struka zelen pas.

V. Nazor, Istra)

Kotač vremena se okrenio i mi smo u poziciji normalno odmaknuti u spirali vremena ponovno ugledali ljepotu, poetiku, toplinu, prirodnost, a i ostale prednosti drveta i vraćamo se, oživljavajući umijeće, umješnost i znanje predaka, kroz školovanje i umjetnička pregnuća povezani sa znalcima i majstorima Ernestinova koji obradu drveta u svim vidovima, a najčešće kiparskim njeguju od Petra Smajića, preko Mate Tijardovića i ostalih umješnika do naših dana i zamišljaja, gotovo pola stoljeća. Želja nam je pokretačka snaga kojom se vraćamo u ljepotu arkadije, raj našeg okoliša i prirodnost bitka i opstanka. Bilježimo svoje vrijeme i spasonosnu ljepotu okoliša koji ne poznaje granice, nego se uzajamno prožima i daruje. Još ako iz ove naše male školice, kako joj tepa začetnik i motor događanja Rajko Srok iz zaselka Gornji Sroki, nikne neki talent koji će, poduprt ovim što radimo, izgraditi se, doškolovati i stasati u pravog poznatog i priznatog umjetnika, cilj je postignut. Svjetionik upaljen u malom žišku naše škole kiparstva, koja za amblem ima alraunu nekog dobrog puzajućeg letača, prirodni dar koje nam je darovalo drvo, a nešto je između ptice i zmaja, samo dobroćudno i pitomo, želimo da dugo osvjetljava nas i naš, kraj. Ovdje se nema što suditi, prosuđivati, nego voljeti, u dodiru i pogledu na uratke doživjeti ljubav i žar kojim su nastali, otkupiti ih i ponijeti u uspomenu svoga doma i prostora i hvaliti se svjedočenjem i osvjedočenjem ljepote koja se spontano i darežljivo daje i rađa. Podržavamo s ljudskog, pedagoškog ali i umjetničkog obzorja ova čudesna i hvale vrijedna nastojanja, jer ako ne sijemo ljepotu, poetiku, ljubav, umješnost, dobrotu, što ćemo? Iz izloženih radova vidi se mi već ženjemo sreću i ljepotu, a to je dosta i predosta. Pokazujemo se svijetu u najljepšem svjetlu, djelima naših ruku i duše.

Glasnik Općine Viškovo br. 57


UDRUŽENJE OBRTNIKA VIŠKOVO-KASTAV-KLANA-JELENJE

NA TEČAJE CRTANJA I SLIKANJA PUL SARŠONI S

aki od nas va sebe skriva neku osobnost. To j’ ono “neč”, po čen smo drugačiji od seh drugeh. Neki to neč ume reć kroz pjesmu, neki kroz tanac, neki z teplun besedun, neki z škrpelon v ruke, a ona to ume najboje kroz likovni izričaj. Povedaju susedi da j’ kot mića vavek risala po tujeh zideh, od zemji i blata delala padelice i figurice i da se je va toj dečjoj dobe dalo naslutit, ča bi stari judi rekli: “Od nje će bit neč, al niš!” I bilo je - i je - neč! Danaska moja sugovornica nosi profesorsku titulu i na prage ostvarenja mnogobrojneh idej i projekti. ● Zdenka, reči nan neč o sebe! - Ja san Zdenka Širola Cetina. Svoje san dešpetjivo djetinjstvo provela del pul Široli a del pul Kosi kade i danas bivan. Iman 28 let i od kad znan za se, vavek san neč crtala, slagala, oblikovala. Već va osnovnoj škole san pokazala svoju umjetničku crtu, a to je utjecalo i na moje životno opredjeljenje. Hodila san va srednju školu za primijenjenu umjetnost i nakon nje upisala Akademiju primijenjenih umjetnosti. Pred ki dan san diplomirala i sad san profesorica likovne umjetnosti. ● Ča za tebe znači umjetnost? - Umjetnost je neč ča imaš va sebe, neč ča se ne more tako lahko opisat z besedami. To je neč ča te vuče, ča je del tebe, ča te razume kad ti je teško i ča te veseli. ● Kako je prišlo do ideji da se va Halubje stori tečaj slikarstva? - Kot ča san rekla, nekako san celi život va ten, umjetnost se provlači kroz saki segment mojga života i ona je del mene. Već čuda vremena iman ideju o tečaju slikarstva, pak san malo poćakulala z predsjednicun Udruženja obrtniki

Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje, Eldun Golac. Naišla san na razumijevanje i dobronamjernost, dobila neke smjernice i predlogi i tako smo odlučile da bi tečaj bil za seh oneh ki kroz celu šetemanu nekamor poteču. Tečaj slikarstva bilo bi mesto za opuštanje i antistres program, aš znamo da smo danaska si smiron pod streson. Va našoj općine Viškovo ne postoji neč slično ovemu projektu, a ćakulajuć z judi razumeli smo da njin jušto neč ovakovega rabi. ● Kade se održava tečaj i kada? - Početni tečaj crtanja i slikanja održava se va novooprten i novourejenen Poduzetničken dome pul Saršoni, odnosno, za seh ki ne znaju ov nov, moderan naziv, to van je stara škola pul Saršoni. Prostor je idealan za ovakov tečaj, aš je lepo osvijetljen. Nahajamo se jedanput na šetemanu, pred večer. Dela se va dve grupi, saka grupa prihaja jedanput na šetemanu, pundejak ili sredu od šest do osan večer. Z tečajon smo krenuli zajedin potla novega leta, va prven mesece i predviđa se trajanje do polovice sedmega meseca. ● Kako je tečaj zamišljen? Kako zgjeda jedan sat? - Saki put kad polaznici tečaja pridu, na početke imaju desetak minuti teorijskega uvoda. Ni to niš strašno i neću ja njih spićevat kot va škole, nego saki dobije neko opće znanje o crtanju i slikarstvu. Predavanja su upotpunjena z vizualnemi prezentacijami i analizami radi pojedineh umjetniki i razneh razdoblji z povijesti umjetnosti. Upoznaju se i osnovni elementi likovnega izraza i oblikovanja, metodi i načini gradnji linearnega crteža, a navadit ćemo i crtačke i slikarske tehniki. Naravno, nakon kraćega teorijskega dela, gremo na praktični rad.

A kad bude lepo vreme, va plane je i terenska nastava. Poć ćemo malo prošećat, va šumu, uz more, crtat ćemo prirodu i uživat. ● Ča saki mora sobun prnest opremu za crtat? - Ma ne, za to se ne rabite pojidat. Naš prostor je opremljen z slikarskemi štafelaji i daskami, te z sen ostalen potrebnen materijalon, ki financira organizator tečaja, Udruženje obrtniki Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje. Vi sobun morate zet samo dobru voju.

udruženje obrtnika ● Ke se tehniki koriste? - Počeli smo z onemi osnovnemi tehnikami – z olovkun i ugljenon, a kad se budemo malo navadili, delat ćemo i z ostalemi, kako suhemi (pastele, kreda), tako i mokremi (akvarel, tempera, akril). Saki četrti put imamo kreativnu radionicu kade se izrađuje nakit ili prigodni ukrasi. ● Ki se more prijavit na tečaj? Postoje kakove granice? Za sada je tečaj crtanja i slikanja zamišljen za odrasli polaznici. Moru se prijavit baš si judi dobre voji. Nimamo neke dobne ni spolne granice, čak ni bitno ni prijašnje iskustvo. Samo oprto srce za prijateljstvo i druženje. ● Čujen da će i deca imet svoj likovno-literarni kantunić? - Deca su najkreativnija i najzahvalneja skupina za stvaralaštvo. Puni su mašti i voji. Va saken od njih skriva se neki umjetnik kega treba usmjerit. Kako imamo va našen kraje osobu ka jako štima čakavštinu i dokazala se kako uspješna va literarnen i medijsken izraze, pedagoški je obrazovana i želi svoje znanje iskoristit va dele z decun, odlučili smo pokrenut dječju literarno – likovnu radionicu za decu predškolskega i školskega uzrasta. Radionica će počet z radon 1. 03. 2008. pa pozivamo su dečicu ka žele očuvat našu čakavštinu da nan se priključe.

Glasnik Općine Viškovo br. 57

27


● Kako će se predstavit rezultati? - Dok tečaj bude dural delat će se tematske i prigodne izložbi radi. Za Vazan ćemo delat vazmeni motivi, o Božiće oni božićni. Naravno da će naše izložbi pratit i sa važna događanja va našoj općine, kot ča je Dan Općini Viškovo i Matejna. Pozivi na te izložbi, plakati delali bimo mi sami, da i na taj način pokažemo svoju kreativnost, a i da se pohvalimo ča smo se navadili. ● Kade se zainteresirani moru prijavit? - A tr znaš da se danaska najveć dela stori z mobitelon! Zato bi najboje da saki ki je zainteresiran nazove mene na broj 091/ 513 97 36, ili voditeljicu literarne radionice Ninu Dukić na broj 098/ 917 60 16, al pak broj od Udruženja obrtniki 297-926. No, pak ako se va neken od vas skriva “ono neč” ča dugo ćutite va sebe i oteli bite to z drugemi podelit, sada je prava prilika. Dajte srcu oduška i rišite, piturajte i zabavjajte se. Podelite z nami vaši osjećaji i bit ćemo bogateji za nezaboravna iskustva! Nina Dukić

OBAVIJEST

V

avek smo štimani z činjenicun da je odvavek, pak i dan-danas Halubje mesto živjenja skrbneh, delaveh i dobreh judi. Sako leto naš je kraj bogateji za čuda dobrega kega smo storili si mi ki želimo živet va gospodarski razvijenen kraje i va jenoj urbanoj europskoj sredine. Otvorenjen za Matejnu ‘07., a službenen preuzimanjen va veljače 2008. Udruženje obrtniki Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje uselilo se va novourejenu zgradu bivše školi pul Saršoni. Zgrada je zablešćila noven sjejon, polivalentna je, a donju etažu koristit će Udruženje. Sigurni smo da će zgrada postat kultno mesto, kade će se okupjat gospodarstvenici četire jedinice lokalne samoupravi i svoje zahtjevne obavezi rešavat na čin efikasniji način. Va ten će njin pomoć stručno osoblje tajnika i administratora Udruženja, ali i si člani ki su vavek dobronamjerni va pomoće jeni drugen. Udruženje dela na adrese Saršoni bb, morete je kontaktirat na telefon/fax: 297-926, mob. 091/1297-926;091/2297926; 091/3297926 Od 1. ožujka započinje s radom nova dječja čakavska literarno-likovna radionica „va koj će bit se po domaći!“ Pozivaju se zainteresirani da se pridruže! Za informacije i prijave nazovite voditeljice radionice: Nina Dukić – 098/9176016 Zdenka Cetina – 091/5139736

BBK KVARNER INOX ADRIA, VIŠKOVO

ZAPAŽENI REZULTATI NA NACIONALNOM PRVENSTVU U CIKLOKROSU

K

išovite nedjelje 13. 01. 2008. na Zlatnim Stijenama u Puli okupilo se 60 vozača iz svih krajeva Hrvatske na Nacionalnom prvenstvu u ciklokrosu.

Prvi su startali početnici, njih 15 raspoređenih u 2 kategorije. U kategoriji U15 pobjedu je odnio Paolo Angelini iz BK Puris Kamen-Pazin, dok je drugi bio Josip Rumac iz BBK Kvarner Inox Adria, Viškovo, a treće mjesto je osvojio Paolo Rigo iz MTB Istra-Pazin. U kategoriji U13 pobjedu je odnio Sandi Bažon iz MTB Istra-Pazin. Sljedeći su startali kadeti, njih 13. Pobjedu je uzeo Jasmin Bečirović iz BK Puris KamenPazin. U juniorima bilo je 10 vozača, pobijedio je Alen Verbanac-Jovanović iz BK Pule, dok su drugi i treći bili Matija Stepančić i Ivan Trgovec, šesti je bio Marko Jerković iz BK Crikvenice, a osmi je bio Karlo Spinčić iz BBK Kvarner Inox Adria, Viškovo. U kategoriji U23 pobijedio je Luka Grubić iz BK Puris Kamen-Pazin. U najjačoj kategoriji Elite bilo je samo 3 vozača. Velika bitka vodila se između Pavla Roseta i Emanuela Kišerlovskog koji je vodio više od pola utrke a onda je zbog bušenja gume pobjedu ipak uzeo Pavao Roset iz BK Kalorije, Zagreb, drugi je bio Emanuel Kišerlovski iz najboljeg Hrvatskog cestovnog kluba BK Loborika, a treći je bio Bojan Rafaj iz BK Rijeka. U kategoriji veterana pobjedu je odnio Ildo Gržić iz BBK Kvarner Inox Adria, Viškovo s velikom prednošću ispred drugo plasiranog Davora Krajačića iz BK Lokomotive-Zagreb i treće plasiranog Nikole Matića iz MTB Istra-Pazin. Nakon proglašenja pobjednika najboljim natjecateljima dodijeljene su nagrade. Josip Rumac

Drugo mjesto u kategoriji početnika - Josip Rumac iz BBK Kvarner Inox Adria.

Ildo Gržić - BBK Kvarner Inox Adria na pobjedničkom postolju

28

Glasnik Općine Viškovo br. 57


KBK SVETI MATEJ

HRVOJE CRNIĆ – JEDAN OD NAJTROFEJNIJIH H

NATJECATELJA KBK SVETI MATEJ

U SUSRET NOVOJ SEZONI dvanaest godina postojanja natjecatelji Kick boxing kluba Sveti Matej, zabilježili su brojne uspjehe. O njihovoj uzlaznoj putanji svjedoči i činjenica da su od karate sekcije prerasli u respektabilni klub, koji se osvajanjem državnih i svjetskih odličja svrstao među najbolje. Iako je osnovni cilj njihova djelovanja ostao popularizacija borilačkog sporta među mladima našega kraja, velika važnost posvećuje se individualnom radu s najuspješnijim pojedincima. Klub je iz karate sekcije prerastao u kick boxing klub, čiji se najuspješniji članovi već nekoliko godina natječu i u najzahtjevnijoj discplini – thai boxingu. Brojnim uspjesima svoju kvalitetu, pod stručnim vodstvom trenera Dragana Majkića, već godinama potvrđuju Mario Došen i Hrvoje Crnić, dvojica najtrofejnijih članova ovoga kluba. Hrvoje Crnić, iz Marčelji, apsolvent Stručnog studija informatike na Veleučilištu u Rijeci, član je kluba gotovo od prvih dana njegova osnutka. Kvalitete iskusnog borca potvrdio je na brojnim natjecanjima. Oprobao se u svim disciplinama: semi, light, low, kick, full do thai boxinga. Još godine 2001. zabilježio je uspjeh koji će biti zauvijek upisan na stranicama povijesti KBK Sveti Matej. Naime, godinu, u kojoj su Hrvoje Crnić i Sanja Majkić proglašeni najboljim juniorima u Hrvatskoj, obilježila je i jedna sretna okolnost – Hrvoje se mogao natjecati u nekoliko različitih kategorija i disciplina, zahvaljujući čemu nastupa na osam državnih prvenstava (juniori i seniori) na kojima osvaja šest zlatnih, srebrnu i brončanu medalju i postaje najtrofejniji natjecatelj na državnim prvenstvima. Višestruki prvak Hrvatske posljednjih nekoliko godina bori se u kick boxing i thai disciplinama te bilježi značajne pobjede, od kojih su mu najdraže – 2. mjesto na svjetskom prvenstvu u thai boxingu 2005. godine, treće mjesto na balkanskom prvenstvu, kao i brojni pojedinačni nastupi, odnosno mečevi za profesionalni prestiž. Krajem prošle godine Hrvoje prelazi u kategoriju natjecatelja od 71 do 75 kg. Njegova želja i opredjeljenje za najzahtjevniju borilačku disciplinu – thai boxing podrazumijeva

IZ RADA OPĆINSKE ORGANIZACIJE

CRVENOG KRIŽA VIŠKOVO Vjerni pratioci svake akcije darivanja krvi su i članice Aktiva Crvenog križa, koje redovito sudjeluju u pripremi aktivnosti oko podjele tradicionalnog obroka zahvalnosti. Uz stalnu suradnju s dobrovoljnim darivateljima, njihov je rad usmjeren na prikupljanje pomoći u robi i ostalim potrepštinama te prosljeđivanje do onih kojima je pomoć neophodno potrebna. Redovite su akcije doniranja robe i raznih potrepština Domu Ivane Brlić Mažuranić, kojemu su krajem prošle godine, uz pošiljku robe, ljekova i hrane donirali i električni aparat za odstranjivanje uši, pri čemu se posebno zahvaljuju magistri Ljekarne Pehlin Zorki Muvrin. U rujnu prošle godina doniranjem tisuću posjetnica zahvaljujući obitelji Šuljić, pomoć je upućena riječkoj Udruzi za multipleks sklerozu.

Glasnik Općine Viškovo br. 57

i dodatne napore, velika odricanja, stalni rad, kvalitetne i stručno vođene treninge, sparing partnere, i – samodisciplinu i kontrolu. Godina koja je pred nama za Hrvoja predstavlja nove izazove i iskušenja, i iako je upravo na treningu zadobio povredu nožnog prsta, ne odustaje od daljnjih treninga – Barem onog dijela koji ne opterećuju nogu – ističe u šali, pripremajući se državno prvenstvo u thai boxingu koje se 20. travnja održava u Dvorani mladosti i na kojem će biti nazočan i legenda thai boxinga izbornik hrvatske reprezentecije Branko Cikatić. O rezultatu na prvenstvu ovisi i ulazak u reprezentaciju, a time i nastupi na europskom i svjetskom prvenstvu.

Foto Matej

U

Poželimo mu mnogo sreće i uspjeha. D. Brusić

REZULTATI NATJECANJA 1.-3. 10. 2007. PRVENSTVO BALKANA /TEŠALJ/ -71kg Hrvoje Crnić 3mj. +91 kg Marin Došen 1. mj. 5. 10. Hrvoje Crnić nastupa u N. Gorici (Slo) na Međunarodnoj Fight night priredbi protiv Ahmada Petrosijana pobjeđuje

3. mj. Barbara Sušanj 3. mj. Kristina Vojnić Hajdu Light contact 1. mj. Izabela Sulejmani 2. mj. Goran Kučan 3. mj. Mateo Tomičić 2. mj. Barbara Sušanj 3. mj. Kristina Vojnić Hajdu 15. 12. 2007. Kutina Međunarodni turnir /786 natjecatelja iz 15 zemalja/

18. 11. 2007. Kadetsko Županijsko natjecanje (semi i Kadetkinje: Barbara Sušanj 3. light) /Rijeka/ mj. - 37 kg semi con. light con - seniorke: 1. mj. Entony Nikola 3. mj. Tajana Rubeša - 55kg 2. mj. Izabela Sulejmani 16. 12. 2007. Trst - Međuna3. mj. Ilija Dragičević rodna Fight night priredba 3. mj. Haris Horozović - pobjeda Hrvoja Crnića 3. mj. Matia Džido

Redovite su njihove aktivnosti tijekom akcija Solidarnosti na djelu, zatim podjela poklon paketa Općine Viškovo starijim i bolesnim osobama te povodom obilježavanju Dana bolesnika – 11. veljače. Ove godine tim je povodom pretežno invalidnim osobama podijeljeno 92 poklon paketa. - Zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji način pomogli našim akcijama, te ujedno molimo mještane da ukoliko posjeduju ortopedska pomagala, koja im više nisu potrebna, da ih ustupe OO CK Viškovo, kako bi pomoć stigla onima kojima je zaista potrebna – ističe predsjednica Natalija Mladenić, apelirajući ujedno na mještane da pripaze prilikom davanja dobrovoljnih priloga, napominjemo da - aktivistice Crvenog križa imaju originalnu oznaku organizacije Crvenog križa s imenom i prezimenom. Također se pozivaju mještani da odjevne predmete i ostali materijal ne ostavljaju pred vratima prostorija Crvenog križa, već da se prethodno obrate predsjednici udruge na mob.: 091 5746516. D. B.

29


IZ NAŠEGA KRAJA: SPAŠAVANJE AMERIČKIH ZRAKOPLOVACA U ŠUMI LUŽINA 1944. .....................(1)

PAD BOMBARDERA B-17 D

rugi svjetski rat jedan je od najsurovijih ratova u povijesti čovječanstva. Svom žestinom vodio se na kopnu, moru i u zraku gdje su glavnu ulogu imale američke zračne snage USAAF (US Air Forces). Američki bombarderi B-17 predstavljali su udarnu silu za uništavanje njemačke ratne industrije ali i njihovih saveznika. Zanimljivo je vidjeti kako je nastao i koje su karakteristike tog zračnog diva. Bio je to najveći zrakoplov do tada izgrađen u svijetu. USAAC (US Army Air Corps) raspisao je 8. kolovoza 1934. godine natječaj za bombarder koji bi zamijenio dotadašnji dvomotorni »Martin B-10«. Osnovni zahtjevi bili su da nosi »korisnu« količinu bombi na visini od 3000 m u vremenu od deset sati pri brzini od oko 320 km/h. Poželjan domet trebao je biti oko 3600 km, a maksimalna brzina oko 400 km/h. Prema tadašnjoj strategiji SAD-a takav zrakoplov trebao je pojačati zračne snage na Havajima, Panami i Aljasci. Prototip nazvan »Model 299« projektirala je grupa inženjera koju su predvodili E. Gifford Emery i Edward Curtis Wells u tvornici »Boeing«. Zrakoplov je mogao nositi 2180 kg bombi, a bio je naoružan sa pet mitraljeza kalibra 7.62 mm. Pokretala su ga 4 Pratt & Whitney R-1690 radijalna motora koji su razvijali ukupno 3000 KS (4x750 ks). Prvi let prototip je izvršio 28. srpnja 1935. i tada mu je novinar Richard Williams impresioniran količinom obrambenog naoružanja dao ime »Flying Fortress« (Leteća tvrđava). »Boeing« je brzo shvatio vrijednost imena i zaštitio ga kao tvorničku marku. U nekim rodovima američke vojske nazivali su ga ironičnim imenom »Glamour girl« (zavodnica). Ubrzo se »Model 299« pokazao superioran u odnosu na konkurenciju pa je dogovorena kupnja 65 komada. Prvi zrakoplov isporučen je zrakoplovnim snagama 31. siječnja 1939. godine i dobio naziv B-17 A, kao prva funkcionalna varijanta. U narednim godinama, a naročito ulaskom SAD u rat, proizvodnja je ubrzano rasla tako da je B-17 postao prvi masovno proizvedeni teški bombarder u svijetu. Do trenutka kada je u svibnju 1945. god. obustavljena njegova proizvodnja proizvedeno je ukupno 12731 primjerak po cijeni od 238.325 $. Skladno oblikovan, impresivnih dimenzija i snage došao je u Europu kao simbol duha i požrtvovnosti američkih zračnih snaga u 2. svjetskom ratu postavši ikona američke ratne povijesti, B-17 »Leteća tvrđava« postao je najznačajniji zrakoplov svih vremena. Zrakoplov je posjedovao »Norden Bombsight« sustav kojim se uspijevalo pogađati ciljeve s velikih visina. Ovaj sustav je zapravo bio optičko, elektro-mehaničko žiroskopom stabilizirano računalo koje je prema uputama osobe zadužene za unos podataka izračunavalo kada treba izbaciti pojedinu vrstu

30

Piše: Zlatko Krašković i težinu bombi, tako da one padnu točno na metu. Pilot je u trenutku bombardiranja morao samo držati avion u stabilnom letu. Za vrijeme 2. svjetskog rata saveznici su na Njemačku bacili 1.5 milijuna tona bombi, od toga 0,5 milijuna tona bačeno je iz bombardera B-17. Godine 1941. SAD poslale su u Britaniju prvih 20 bombardera B-17 kao pomoć R.A.F.-u, a prvo bombardiranje izvršila su dva B-17 8. srpnja iste godine na njemačku pomorsku bazu u Wilhelmshafenu.

KARAKTERISTIKE ZRAKOPLOVA: Proizvođač: »Boeing« Los Angeles California Namjena: Teški bombarder Visina: 5.80 m Dužina: 22.80 m Raspon krila: 31.92 m Površina krila: 131.92 m Broj motora: 4x Wright Cyclone R-1280-97 9 cilindrični radijalni 1200 ks svaki Težina praznog aviona:16 385 kg Težina pod punim opterećenjem: 29 205 kg Radijus doleta: 5475 km Doseg sa 2724 kg bombi: 3219 km Doseg sa 5800 kg bombi: 2722 km Maksimalna visina leta: 10 850 m Količina goriva: 1700 galona (6450 l) Naoružanje: 13 mitraljeza »Browning M-2« kalibra 0.50 in (12.7 mm) Posada je brojala 10 članova koju su sačinjavali: pilot, kopilot, navigator, rukovatelj za izbacivanje bombi, mehaničar, radio operater i 4 mitraljesca.

Veća bombardiranja otpočela su tek 1943. godine te je u travnju iste godine započela operacija napada na tvornicu zrakoplova Focke Wolf-190 u Bremenu. U napadu je sudjelovalo 115 bombardera B-17 od čega je izgubljeno 16 i oštećeno 48 zrakoplova a da tvornica nije bila uništena. Kasnije su akcije bile sve učestalije i sa sve većim brojem bombardera kojima se njemačkoj ratnoj industriji nanosila ogromna šteta. Poznata je izreka koju je krajem rata izrekao general Carll Andrew Spazz zapovjednik američkih zračnih snaga u Europi (USSAF US Strategic Air Forces): - Bez Bombardera B-17 mi bi izgubili rat. Možda je ta izjava zvučala presmiono, ali je nedvojbeno da su razaranja njemačke industrije pridonijela bržem završetku 2. svjetskog rata. U akcijama je sudjelovalo na tisuće zrakoplova u kojima su bile posade hrabrih mladića od kojih se veliki broj njih nikada nije vratio u svoje baze.

Glasnik Općine Viškovo br. 57


POVIJEST ŠAHA (2)

ŠAH U EUROPI

Piše Marijan Mažuran M

Š

ah (šatrandž) se širi u Europu preko Arapa i Bizanta. Tako je već 735. godine zabilježeno da je na dvoru franačkog kralja Karla Martela (utemeljitelja dinastije Karolinga) odigrana šahovska partija živim figurama. Na području današnje Rusije šah se prvi put spominje 820. godine; donesen je izravno iz Perzije, pa je do danas zadržan iranski naziv “ferz”. Popularnost šaha u Europi raste u doba križarskih ratova. Europljani uvode i prve preinake pravila o kretanju figura, koja dinamiziraju igru, što dovodi do velike revolucije oko 1470., kada se šatrandž transformira u moderni šah. Godine 1119. odigrana je prva Posada Bombardera B-17: pilot poručnik Richard Munsen, kopilot potporučnik dopisna partija. Protivnici su bili engleski Irvin Williamson, navigator potporučnik William Seward, radiooperater vodnik kralj Henry I. i francuski kralj Louis VI. Paul Marion, mehaničar vodnik Harley Spoon, desni mitraljezac vodnik Robert Brown, lijevi mitraljezac vodnik Cecil Sullivan, mitraljezac u repu bombardera vodnik Vern Curry, mitraljezac u kupoli na dnu trupa vodnik Cletus Reiss i vodnik Thomas Howard zadužen za izbacivanje bombi.

Tijekom rata u svim akcijama (uključivši i Daleki Istok) izgubljeno je 4 735 bombardera B-17 od toga pretežni dio u Europi. Oko 250 000 zrakoplovaca letjelo je na bombarderima B-17, a ranjeno je, poginulo ili nestalo njih oko 46 500.

Veliko djelo o šatrandžu napisao je godine 1283. kralj Alfons X Mudri. Već 1472. u Augsburgu je tiskana prva šahovska knjiga (o šatrandžu). Povijest modernog šaha (od 1470. g.)

Oko 1470. godine, nepoznati talijanski genij uveo je dramatičnu promjenu u igru, koja Mnogi su uspjeli preživjeti pad zrakoplova i bili zarobljeni. Diljem Europe kao je time znatno dinamizirana. Nova igra nai na našim prostorima, njihovo spašavanje događalo se u pozadini frontnih linija zvana “De la dama” (jer je dama postala najgdje se vodila bitka za spas ljudskih života, nepoznatih prijatelja. U najviše slu- jača figura) vrlo brzo je postala popularna. čajeva spasioci su bili naši obični ljudi, koji su savezničke zrakoplovce primali u Prvu knjigu posvećenu modernom šahu svoje kuće, nudili im komadić kruha, liječili rane i skrivali ih u bunkerima do usobjavio je godine 1497. španjolac Lucena u postave veze s partizanima. Na našim neokupiranim područjima u Istri, Gorskom Salamanki. U njoj se bavi šahovskim otvaraKotaru i otoku Krku poznato je najmanje 30 mjesta gdje su padali Saveznički njima. Godine 1512. u Italiji je tiskana knjizrakoplovci, a spašeno ih je više od 200 kojima je pružena pomoć. Neizmjerna i ga, autora Damiania. humana bila je pomoć koju su naši ljudi pružali nemoćnim ranjenim zrakoplovciU XVI. st. najjači igrači šaha su Španjolma, a mnogi su nam se i nakon 50 godina zahvalili za našu dobrotu i požrtvovnost. Jednu od najznačajnijih zahvala svim spasiocima savezničkih zrakoplovaca ci i Talijani. Španjolac Ruy López je 1560. u izrekao je legendarni zapovjednik savezničkih snaga u Europi američki general Rimu pobijedio najjače talijanske igrače. Prvi šahovski turnir, igran kao niz mečeva, održan Dwight D. Eisenhower koja glasi: je 1575. na dvoru španjolskog kralja Filipa II. - Svaki izgubljeni saveznički zrakoplov pogođen nad Europom bila je trageu Madridu. Tada su Španjolsku posjetili trojica dija, a svaki spašeni zrakoplovac koji se vratio u svoju bazu bila je radost i ponajboljih talijanskih šahista. Talijan Giovaveselje svim njihovim drugovima. Svakom pojedincu kao i članovima njegove nni Leonardo di Bona pobijedio je Lópeza. obitelji koji su učestvovali u spašavanju savezničkih zrakoplovaca, riskirali i Šah se u XVII. st. i dalje ponajviše igra upuštali se u opasnosti, izražavam svoju duboku zahvalnost. na dvorovima kraljeva i velikaša. Veliku slaDakako da je ova zahvalnost bila upućena i svim hrabrim ljudima Kastavštine vu postigao je talijan (iz Kalabrije) El Greco koji su bili sudionici spašavanja američkih zrakoplovaca koji su se spustili u šumi (1600.-1634.). On je putovao Europom, igrao Lužina izlažući sebe i svoje porodice velikim opasnostima. za novac i svuda pobjeđivao. Svoja uputstva Ovo je priča o jednom takvom spašavanju. Svatko tko prođe središtem naselja za igru nije tiskao kao knjigu, nego ih pripreKosi uočiti će granitni spomenik koji je postavljen zalaganjem Općine Viškovo na mao samo kao rukopise, koje je skupo prodavao bogatim ljubiteljima. pedesetu godišnjicu tog događaja. Iz dostupnih dokumenata kao i iz knjige sjećanja koju je napisao pilot Munsen može se rekonstruirati slijed događanja i sudbine bombardera B-17 42-31472 i njegove posade.

Od početka XVIII. st primat u šahu preuzimaju Francuska i Engleska. Centar šahovskog života postaju kavane, u kojima se okupljaju pripadnici nove građanske klase u usponu. Najpoznatije su Café de la Regence u Parizu i Old Slaughter u Londonu.

Zbog toga je potrebno Drugu polovicu XVIII. st. obilježio je franvratiti se u daleku 1943. gocuz François André Danican, poznatiji pod dinu. Nastavak imenom Philidor (1726.-1795.). Također je bio slavni operni skladatelj. Tijekom nekoliko u sljedećem broju desetljeća daleko je nadmašivao sve svoje protivnike. Spomen-ploča u Kosima

Glasnik Općine Viškovo br. 57

Prva novinska šahovska rubrika pjavila se 8. srpnja 1813. g. u Liverpool Mercury.

31


nese pješčana, ma to ne znači da će Piše: takove bit kad vi budete tamo. To je Marina Frlan - Jugo grad za »napasat« oče na skupeh auteh, lepoj robe i preskupeh postoleh, pa prošećat prama željezničkoj stanice.

M

a, je čudo da je va ten stranjsken svete se boje nego pul nas?! I kako more bit da je Azurna obala posjećeneja nego obala Jadranskega mora, kad je naše more najlepče, judi gostoljubivi, priroda očuvana. Poč redu tamo, kad je pul nas se naj? NICA na prvi pogled jako podsjeća na Opatiju: plaža, šetnica, cesta, parki, hoteli – se po isten rede. Samo ča je se većo, bogatejo, boje urejeno i boje posjećeno. Pred sto let Nica je bila obično ribarsko selo, a onda su otkrili da je klima povoljna i počeli su je urejevat. Bome su je uredili. Od nepristupačneh sten storili su žal va dužine od desetak kilometar. Centar je uvećana opatijska Slatina. Samo ča oni valda nisu znali za beton pa njiha plaža zgjeda prirodno kot va Medveje. Znad plaži je Promenada Engleza, šetnica široka desetak metar: je mesta za šetat, teć, vozit bicikli (biciklistička staza je dvosmjerna), klupice za počivat i gjedat va more ko je plavo da plaveje ne more bit. Onda cesta: dve traki, pa drvored palmi, pa dve traki, pa park. Va parke fontani, stabla mandarin puna plodi, palmi, mimozi,... Tu počinje prvi red hoteli, a za ten drugi red hoteli. Si su jednako visoki i delani slično kod Hotel Kvarner. Saki ima podzemni prolaz do plaži tako da gosti ne moraju pasevat cestu kad se zažele okupat. Tu je se podređeno čoveku, turistu. Prostor zmed mora i planin je veći nego pul nas, ma sejedin njin je se va nekoliko nivoi. Npr. va sred grada je natkriveno parkiralište, na krove su sportski tereni, a strani se spušćaju »viseći« vrti. Središte je ogroman Trg Massena okružen trgovačkemi ulicami, kafići, restorančići, parki. Iako su cesti široke, promet je gust, ma bez nervozi. Po grade ni videt čoveka ki preši, ni ženske z punemi rukami. Lepo se vidi ki je turist, a ki va ten skupen grade biva i dela. Turisti, najveć Talijani, su va trapericah, sportski obučeni, ženske većinon va bragešah i na niskeh petah. Domaći su obučeni fineje: muški su va veštideh, jaketicah, kapotićeh, va fineh postoleh, a ženske se od reda, i mlaje i stareje, va postolićeh na peticu, va brhaneh, elegantne čak i kad gredu na placu. Placa je jedno od posjećenejeh mest va grade. Na neveliken prostore prodava se sakakova roba, ma ne i ona za obuć. Med štandi je i nekoliko restorančići. Ugostiteljska ponuda je fanj skupa. Ceni padaju od centra prama željezničkoj stanice, ma raste broj doseljeniki škure koži, a š njimi i broj policajac pa nisu retke sceni poznate z kriminalističkeh filmi. Va centre obično kafe je okol 2, a kapučino i 4 euri. Va većine kafići je usluga jako dobra, ma kafe slabo. Najcenejo jilo je socca, neč ča sliči na palačinku, a ima okus kod mješavina jaj, cveta i mrvic za pohat pa z još fanj maslinovega uja. Boje je dodat još nekuliko euri pa pojist sendvič od 5, salatu od 7, al pizzu od 10 do 15 euri. Jelovniki su negde i na englesken, ma ne sagdere, pa ni loše sobun imet mići rječnik da ne bite mesto escalope (odrezak) naručili escargots (puži). Iako je grad skup, more se i va samen centre nać mesto kade se ceno i dobro ji. Još neč treba znat kad se ogladneje va Francuskoj: salata je predjelo. A kruh? Već na doručke va hotele postane jasno zač se »francuz« tako zove. Drugega kruha skoro da nimaju. Ma da j bar kod z viškovskeh peknjic! Francuski francuz je tanak, z vani ima trdu koru, a z nutri niš. Ako postoji kopija ka je boja od originala, to je naš francuz.

putopis

Najpoznatejo mesto na Azurnoj obale je CANNES. Naravno da črjeni trapid zgjeda veličanstveneje kad na njin stoje filmske zvezdi, ma lepo ga je videt uživo. Grad je bogateji od Nice, jahti su tu veće, butigi skupje, a sunce jače tepli. Inače su to jako slični gradi z sličnemi plažami. Reču da tamo sako malo promene celu plažu. Sad je va Nice šljunčana, a va Can-

32

KNEŽEVINA MONACO je superlativ va nize bogat-bogatejinajbogateji. Tako mići i tako privlačan za seh oneh ki ne vole plaćat porez, Monaco se stisnul zmed mora i bregi i toliko je izgrajen da više nimaju kamo, nego kradu od mora. Kako koriste prostor najboje se vidi na najpoznatejen meste – tunele kroz ki se vozi Formula 1. Znad tunela je stambena zgrada, a spod njega je garaža na nekoliko nivoi i pothodnik ki peja prama liftu za na Monte Carlo, breg kockarnic. Večer na Monte Carle zgjeda kod film o Jamesu Bondu uživo: preskupi auti, toalete, oblaki parfema i 1.000 euri za ulaz va glavnu salu kockarnice. Za turisti je parićan hol va ken se igra za mići soldi, tek tuliko da se povede da se j kockalo va pravoj kockarnice. Samo, nema ulaza va tenisicah! Kuliko po noće mami sjajon, tuliko po dane Monaco pušća bez daha z parki ki pokrivaju bregi i steni. Saka i najmanja nezabetonirana površina cvate. O Noven lete cvatu i ciklami i kavali i mimozi i ... Se je lepo urejeno, morda i zato ča je cela država pokrivena z kamerami. Zato treba pazit ča se dela. Uvde se pušit ne sme ni na oprten. Monegaški knez, valda jedini na svete, z svoje palači vidi celu državu. Pol uri je dosti za prošećat po staren dele grada kade su katedrala, vjećnica i palača, a onda se treba spustit va luku i gjedat kod naši trajekti velike jahti, ke na vanjskoj palube imaju mobiliju kod malo ki pul nas va najlepše urejenoj kuće. Fanj mašti i kup soldi moru pripejat pravi sneg uz samo more, storit umjetnu bob-stazu i još razna čuda ka zabavjaju judi s preveć vremena, soldi i sreći. Mi, ki nismo te sreći, nastavjamo va zaleđe Azurne obali. Kraj je jako lep. Mestića na brežićeh zgjedaju pitomo, većina zemji je obdelana, kuće su podjednake veličini, va sličneh piturah i pokrivene z jednakemi žlepci. Na celoj Azurnoj obale kući su va nijansah svetlokafene, al blago oker do boji stare opuki. Kraj je jako bogat. Judi se najveć bave uzgojen rožic tako da su si bregi prekriveni stakleniki. Rožice koriste tvornice profumi, keh je najveć okol grada Grassa. To nisu vele tvornice. Imaju malo stroji i mići broj zaposleneh, a proces dobivanja diha je jako star i dela se najveć ručno. Interesantno je navadit kako profumi nastaju i kako ih pravilno čuvat, videt radno mesto »nosa«, jedno od naskupje plaćeneh zanimanj na svete, ma najlepče je doma prnest originalan profum. Kuliko je se slično našen krajen a tuliko različito, najboje se vidi va gradiće Saint-Paul de Vence. Po izglede i smeštaje mogal bi se usporedit z Kastvon al Motovunon. Celi taj srednjovjekovni grad danas je umjetnička kolonija. Va sakoj zgrade je galerija slik, skulptur, nakita, robi, uporabneh predmeti,... Celi grad je atelje. Čak su i uličice popločene z kamičići posloženemi va rožice, a na saken trge je veća skulptura. Kega ne fascinira od potkov storena figura konja va prirodnoj veličine ni poznati «Mislilac» A. Rodina, neka uživa va pejsaže, al pak va boćarije. Tamo judi još boćaju po nekadajnu: bez joga, samo na zemje na većoj place spod grada. Kod ča va grade ni videt nervozi, tako ni boćari ne zijaju, ne kjanu, čak ni ne mere kuliko je ka boća dugo. Turisti se fermuju i guštiraju gjedat kako igraju. Do Azurne obali je fanj vožnji. Uz se cesti su drvoredi palmi, al borić. Na raskrižjeh su kružni toki po keh se vredi vozit. Baš saki kružni tok je park: al je storena oaza va pustinje, al je potočić i vodopad, al je va sreda neka vela skulptura. Kade smo mi od tega sveta va ken moru i kružni tok slikat za razglednicu, kade prave dame pohajaju po place a gospoda boćaju, kade se saki konobar i saka butigerica smeju i ćakulaju z goston, kade se turistički djelatnik potrudi navadit nakuliko besed čak i hrvatskega zajika, a zna da mu to neće prnest veli soldi, ... kade gostoljubivost i srdačnost postoje i va stvarnoste, a ne samo na plakateh. Ne, med Jadransken i Azurnen moren ni razlika samo va imene, pa ni va soldeh. Turisti i soldi bi već prišli da nan je samo kapić francuskega šarma, ma on se nažalost, ne more prnest va bočice kod profum.

Glasnik Općine Viškovo br. 57


OBAVIJEST MJEŠTANIMA OPĆINE VIŠKOVO

U TIJEKU AKCIJA PRODAJE VOĆNIH SADNICA Obavještavaju se stanovnici s područja općine Viškovo da je u tijeku akcija prodaje voćnih sadnica, koje se uz predočenje osobne iskaznice, mogu nabaviti u NS Agrotrade d.o.o. Viškovo Gornji Sroki 26 ‒ Vrtni centar Viškovo. Općina Viškovo financira prodaju sadnica sa 30% od cijene voćnih sadnica, a prodaja traje do iskorištenja sredstava predviđenih za nabavu istih. Općina Viškovo

Glasnik Općine Viškovo br. 57

33


GORIVO I NJEGOVA SVOJSTVA

K

oje gorivo za svoje vozilo koristite? Dizel gorivo, ili možda benzin? Što znate o njima i njihovim svojstvima? Koje je gorivo pogodno za vaš automobil? Imate i motornu kosilicu, motornu pilu. Koja goriva se u tim strojevima koriste? Puno pitanja, a evo, i odgovora na dio njih.

da li znate?

34

Na početku valja reći: Koristite ono gorivo koje je propisao proizvođač stroja/vozila!

P

roizvođač zna zašto zahtjeva upravo ono gorivo koje preporuča u servisnoj knjižici. Zna zbog poznavanja svog proizvoda, ali se prilagodio i zahtjevima koji su proistekli iz međunarodnih propisa o kvaliteti goriva. Oni su danas poznati kao EURO norme za kvalitetu goriva. Trenutno su važeće norme EURO IV. Prema planu očekuje se 1. siječnja 2009. stupanje na snagu norme EURO V. To su norme koje određuju svojstva goriva usklađena s propisima o ispušnim plinovima vozila. U cilju smanjenja zagađenja okoline goriva su u posljednjih 10 godina doživjela bitne promjene u smislu sastava, upravo s obzirom na sadržaj štetnih sastojaka (sumpor, ben-

Piše: Dragan Škrobonja

zen, aromati, olefini..). Jasno da te promjene uvjetuju i promjene u konstrukcijama motora, tako da posljednjih godina imamo pojavu novih tipova motora s bitno promijenjenim karakteristikama. Prvenstveno, a uz pomoć svemoguće elektronike, bitan se iskorak napravio u izvedbama sustava ubrizgavanja goriva i sve više u sustavima za obradu ispušnih plinova. Posebno se to odnosi na dizelove motore. Neupotrebom odgovarajućeg goriva korisnik se izlaže riziku neispravnosti rada vozila, nepostizanja performansi vozila, kvarovima i štetama na vozilu.

U

posljednje vrijeme mnogo se u javnim medijima govori o kvaliteti goriva na hrvatskom tržištu. Činjenica je da je kvaliteta goriva u Hrvatskoj propi-

Glasnik Općine Viškovo br. 57


Udjeli vozila koja mogu trošiti pojedine vrste goriva u RH u 2006. godini. (Izvor: Studija o utjecaju kvalitete goriva na motorna vozila i njihove primjene u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb 2006.)

Glasnik Općine Viškovo br. 57

sana Uredbom o kakvoći tekućih naftnih goriva. Postoje dvije razine kvalitete: jedna koja zadovoljava europske norme i druga koja je u skladu s Uredbom, no nije u skladu s europskom normom. Postojanje dvije razine kvalitete ne znači da jedna ne valja, nego da svaka nije za svako vozilo. Ima i nesavjesnih prodavača goriva na benzinskim stanicama, koji na žalost radi nekih drugih razloga (profiterskih?) prodaju neku svoju treću kvalitetu! No o njima ne bih sada. Ono što izlazi iz rafinerija, odnosno uvozi se u skladu s pozitivnim propisima uz odgovarajući nadzor kod uvoza, sigurno udovoljava kvaliteti iz Uredbe o kakvoći tekućih naftnih goriva. Radi se dakle samo o tome da li naše vozilo traži trenutnu europsku kvalitetu ili je proizvedeno u vrijeme kada nisu bili takvi zahtjevi i samim tim se zadovoljavaju tom drugom razinom kvalitete. Ili jednostavnim jezikom rečeno automobili starije generacije u principu koriste goriva koja ne moraju biti europske kvalitete prema sadašnjim normama.

35


34

Glasnik Općine Viškovo br. 57

36


● Internet je najbolje mjesto za promociju vaše djelatnosti. ● Izrada web stranica, hosting rješenja i

mob: 098 411 588

ostale IT usluge.

● Brzo, kvalitetno i jeftino. ● Poseban popust za sve tvrtke i obrtnike s područja općine Viškovo.

www.saluto.hr info@saluto.hr +38598371222

37

mob: 091 514 84 44

na po ku ta cu us sio pop o n do 10%

Glasnik Općine Viškovo br. 57


38

Glasnik Općine Viškovo br. 57


39

Glasnik Općine Viškovo br. 57


40

Glasnik Općine Viškovo br. 57

57_glasnik  

Glasnik Općine Viškovo br. 57 1 Glasnik Općine Viškovo br. 57 2

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you